A-PDF Split DEMO : Purchase from www.A-PDF.com to remove the watermark

http://www.a-pdf.com/?product-split-demo

2

Broj 7, Godište VII. Iskrica List učenika Osnovne škole Vladimira Nazora Feričanci Odgovorna urednica: Anita Azenić, prof. Uredili: Ivona Šipoš, 8. b Martina Svetec, 8. b Dorotea Batrac, 8. b Tihana Mikičić, 8. b Antonija Geljić, 8. a Grafički pripremila: Katarina Kolar, prof. Fotografije: Ivan Kočaj, ravnatelj Kornelije Juranić, prof. Marko Knežević, prof. Izdavač: Osnovna škola Vladimira Nazora Feričanci Za izdavača: Ivan Kočaj, ravnatelj Adresa: Trg Matije Gupca 9, 31512 Feričanci Tel.: 031 603 018 Fax: 031 604 306 E- mail: os-fericanci-001@skole.htnet.hr

SADRŽAJ VANUČIONIČKA NASTAVA � Pješačenjem do zdravlja � Terenska nastava u kontinentalnoj listopadnoj šumi PROJEKTI: � Izborna nastava biologije i fizike � Imaju li djeca pravo na bezbrižno djetinjstvo � Vulkanska erupcija u Feričancima

ŠKOLSKI KURIKULUM U FUNKCIJI IZGRADNJE JEDINSTVENOG PROFILA ŠKOLE Pedagoški projekti: � Osobni i socijalni razvoj � Prevencija ovisnosti—mladi i slobodno vrijeme � Učiti kako učiti

ŠKOLSKA DOGAĐANJA � Olimpijski dan � Dani kruha � Dani kruha u Motičini � Božićna akademija � LIDRANO � Veselo Valentinovo � Maškare, maškare… � Poklade u OŠ Vladimira Nazora Feričanci INTERVJU S TIHANOM NATJECANJA ZANIMLJIVOSTI � Želite li znati što će učenici 2. razreda biti kad

odrastu? � Obnovljena područna škola � Mjesec hrvatske knjige � „IZVOR“ u Grčkoj

IZLETI � Maturalac � Izlet u Našice ISKRICE ISPRAĆAJI DAN ŠKOLE

3

UVOD

Kako su naši učenici i učitelji i ove školske godine bili iznimno vrijedni,

opet smo uspjeli prikupiti mnoštvo zanimljivih priloga koji su popratili dio

onoga što smo radili. Bilo je tu ozbiljnih projekata, napetih natjecanja, si-

tuacija “povuci – potegni“, uzbudljivih izleta, zanimljivih školskih dogaña-

nja, dubokoumnih izreka u obliku školskih bisera učenika i učitelja i još

mnogo toga.

Zahvaljujemo svima koji su pridonijeli nastanku ovoga broja časopisa.

Uredništvo

Hrvatski jezik Slavni jeziče Hrvata, riječima bi radosnim otvorio sva ovozemaljska vrata.

Mnogi su te zamijeniti htjeli, no u tim pokušajima nisu uspjeli. Ratove svjetske ti si prebrodio, malo koji se Hrvat za tebe nije borio. Danas ponosan i očuvan si ti i do kraja svijeta takav ćeš i ostati.

Ljepota tvoja govori sama za sebe, naš jeziče, Hrvati ne mogu bez tebe. Mihaela Zlosa, 8. b

4

Radionica: Šumsko tlo kvadrat po kvadrat

Razredi: 6. a/b

Voditelji: Karmela Smiljanić, Valentina Petković

Ključni pojmovi: biljke u kontinentalnoj listopadnoj šumi, šum-

sko tlo, slojevitost šume, procjena, kvadratni metar, srednja vrije-

dnost, linearne jednadžbe

Aktivnosti: promatranje, crtanje, vježbanje procjene, fotografira-

Radionica: Mitska bića

Razred: 8. b

Voditelji: Jasna Petrović, Katarina Kapraljević

(sada Kolar), Milan Delić

Ključni pojmovi: mitologija, stara narodna vjerova-

nja, intervju, razgovor s panom, mitski lik u pejsažu

Aktivnosti: skupljanje prirodnog materijala, izrada

lutkica, osmišljavanje i pisanje intervjua, pisanje

pjesme, rasprava

Radionica: Gospodarenje otpadom

Razred: 8. c

Voditelj: Kristina Marinković

Ključni pojmovi: onečišćenje okoliša, biorazgradiv ot-

pad, rasporeñivanje otpada

Aktivnosti: prikupljanje otpada, ispunjavanje ankete,

izrada plakata

Stručni suradnik: Sanela Grepo, knjižničarka

Obilježavanje Dana planeta Zemlje i Dana voda

smo željeli provesti u prirodi te na taj način spojiti ugodno s korisnim. Učenici i nastavnici su teorijska znanja stečena u učionici željeli potvrditi terenskom nastavom u prirodi te smo se tako 30. travnja 2010. uputili preko polja i šume do Valenovca gdje smo održali radionice.

Kako je sve izgledalo? Tko je što radio? Pogledajmo!

5

Radionica: Foto session Razredi: svi razredi Voditelj: Kornelije Juranić Ključni pojmovi: pejzaž, portret, makro Aktivnosti: poziranje

Potvrñujući načelo da je priroda najbolji učitelj, učenici i njihovi nastavnici su ostvarili sve zacrtane ciljeve.

Pripremila: prof. Valentina Petković

Radionica: Planet Zemlja pokazuje nam put

Razredi: 7. a/b

Voditelji: Tomislav Bračun, Marko Knežević

Ključni pojmovi: orijentacija u prirodi, kronologija

obilježavanja Dana planeta Zemlje, Greenpeace

Aktivnosti: označavanje na karti, bilježenje smjera

kretanja, prikupljanje podataka, razgovor i rasprava

Radionica: Razlomcima kroz haiku poeziju

Razredi: 5. a/b

Voditelji: Anita Azenić, Višnja Leko

Ključni pojmovi: pojam razlomka, usporeñivanje razlomaka, zbra-

janje i oduzimanje razlomaka, mješoviti brojevi, brojevi ( redni i

glavni ), lirika, haiku, motiv, slobodni stih, sedmerac, peterac

Aktivnosti: rješavanje listića sa zadacima vezanim uz razlomke,

ponavljanje brojeva, primjena obilježja haiku pjesme kroz samostal-

no oblikovanje pjesme, pisanje pjesama

Radionica: Primjena Pitagorina poučka na konstrukciju pra-

vog kuta

Razred: 8. a

Voditelji: Slavko Hovanjec, Vlado Cvek, Darko Marijanović

Ključni pojmovi: egipatski trokut, indijski trokut, konstrukcija pra-

vog kuta, dijagonale pravokutnika

Aktivnosti: pripremanje pomagala za rad, obilježavanje glavnih

linija rukometnog igrališta

Radionica: Kreativno pisanje

Razredi: 7. a/b

Voditelji: Marina Čerepinko, Jelena Ergović

Ključni pojmovi: voñeno pisanje, osjetila,

opisivanje prirode, činkvina, zadani oblik pjes-

me, misao u pjesmi, kreativno izražavanje

Aktivnosti: doživljavanje prirode, pisanje poezi-

je, čitanje poezije

6

Vrativši se u školu, učenici su izradili tematski pano na kojem su izložili materijale s terenske nastave i

pjesmice koje su pisali u sklopu hrvatskog jezika.

Pripremile: prof. Valentina Petković i prof. Anita Azenić

Nakon mjesec dana proučavanja šume u učionici, učenici 6. a i 6. b razreda su se 29. listopada 2010. uputili u obližnju šumu provjeriti, ponoviti i uvježbati naučene sadržaje.

Do svojega odredišta u šumi, šestaši su

promatrali prirodu te prikupljali različite materija-

le iz biljnoga, ali i poneki iz životinjskoga svijeta.

Nastava se odvijala u dvije radionice.

Učenici su gradivo prirode uspješno povezali sa

sadržajima hrvatskog jezika. Kao rezultat ove

meñupredmetne korelacije nastala su i literarna

„umjetnička ostvarenja“ na temu šume koja najbolje

pokazuju kako se čovjek može saživjeti s prirodom.

U svemu tome su učenicima pomogle profesorice

Valentina Petković i Anita Azenić. Ovoj se ekspediciji

pridružio i profesor Marko Knežević u ulozi fotografa.

Jesenska šuma Jesenska šuma, šarene boje, to je ono što voli srce moje. Lišće pada, grane dira, a jesenska harmonija svira. Ujutro kapljice rose, uvečer ptice na krilima sunce nose, a usred bijeloga dana priroda kapljice kiše sanja. Tišina svugdje vlada, samo se ptice selice čuju sada. Sunce sja, vjetrić piri, jesensko raspoloženje svugdje se širi.

Nives Lukačić, 6. b

Šuma Hodam šumom i osjećam miris jeseni. Šušti lišće, grane pucaju, a ptice odlaze na dalek put. Gljiva više nema, a životinje se za počinak spremaju. Vjeverica skače s grane na granu, žireve kupi da ima nešto za prehranu. Zemlja je prekrivena mahovinom i crnim trubačama. U meni radost spava, a zima je sve bliže nama.

Mateja Mikičić, 6. b

Jesen u šumi Ljeta nema više jer polako jesen stiže. Sve su ptice na jug o'šle, a vjeverice po lješnjake pošle. Šuma miriše na jesenske kiše dok vjetar polako grane njiše. Lišće sad je najljepše boje; žute, crvene, smeñe, a zelene sve rjeñe. Svi smo radosni jer jesen sreću nosi.

Patricia Batrac, 6. a

7

Razmišljajući na početku školske godine kako bi poboljšale i unaprijedile nastavu te je u isto vrijeme učinile zanimljivijom i privlačnijom učenicima, profesorice Valentina Petković i Karmela Smiljanić su si postavile jedan novi izazov – udružile su svoje predmete u zajedničku izbornu nastavu iz biologije i fizike. U članku su opisali čime su se sve bavili ove godine.

Odlučili smo udružiti svoje

pametne umove u posebnu izbornu nastavu,

biologija i fizika; 2 u 1. Za ovakvu smo se

nastavu odlučili zbog bezbroj pitanja na

koja u potpunosti ne može odgovoriti

jedan predmet i jedan učitelj. Fizika i

biologija u osnovnoj školi naizgled nemaju

ništa zajedničko, no ove godine

dokazujemo suprotno, a u tome nas vode

profesorice Karmela i Valentina.

Proteklih smo se mjeseci bavili

proučavanjem mnogih činjenica. Neke od

njih su: indeks tjelesne mase, utjecaj

poroñajne duljine i mase na visinu i masu u

pubertetu, proporcije ljudskog tijela, zatim

smo se igrali forenzičara - proučavali smo

otiske prstiju, odreñivali visinu prema

duljini bedrene kosti, izdvojili dna iz banane.

Najzanimljivije nam je bilo proučavanje

barbike. Utvrdili smo da barbika, iako

izgleda savršeno, u stvarnoj veličini u životu

ne bi mogla normalno živjeti, hodati, jesti…

Tako se u radnoj, ali i

zanimljivoj atmosferi školska godina

približila kraju, a mi smo proučili sva

pitanja koja su nas zanimala. Učili

smo, ali smo se istovremeno i

zabavljali.

Ivona Šipoš, 8. b

8

Sva bi djeca trebala imati jednaka prava Svakodnevno na televiziji slušam vijesti o stradanju nedužne djece u ratovima, o glad-

noj djeci koja u Africi umiru, te o prirodnim katastrofama koja ne zaobilaze djecu. Strašan

tsunami u Japanu odnio je na tisuće života od kojih je mnoštvo djece. Velik broj djece koja su

preživjela, ostala su bez roditelja, najbliže rodbine, sama na svijetu. Sve se to dogaña da-

leko od nas, ali ne možemo, gledajući slike stradanja, ne osjetiti tugu i žaljenje.

Čak i mnoga djeca ismijavaju i vrijeñaju drugu djecu zbog boje kože, jezika kojim govo-

re, narodnosti, vjere, teškoća u razvoju, roditelja te činjenice imaju li njihovi roditelji

više ili manje novaca.

Ove je školske godine u sklopu nastave hrvats-

kog jezika u 6. i 8. razredima ostvareno nekoliko

manjih i većih projekata. Jedan je takav projekt bio

istraživanje o pravima djeteta. Nakon što su učenici

8. razreda istražili ovu temu, napisali su problemski

članak na temu Imaju li djeca pravo na bezbrižno

djetinjstvo. Kako su pojedinci ovoj temi pristupili

vrlo ozbiljno, odlučili smo neke sastave ili dijelove

sastava podijeliti i s ostalim učenicima.

Takoñer i česte roditeljske svañe ili rastave roditelja ima-

ju psihičke i emocionalne posljedice na djecu koja se osjećaju

razočaranom, zbunjenom, nesigurnom i zapostavljenom. Svo-

je probleme i nedostatke odrasli ne trebaju svaljivati na djecu jer ona nisu ništa kri-

va. Njima je potrebna ljubav i pažnja. Svako dijete ima pravo živjeti u obitelji zajedno

sa svojim roditeljima, a ako roditelji više ne žive zajedno, svako se dijete ima

pravo sastajati i družiti s roditeljem s kojim ne živi.

Čini se da su svi zaboravili da su djeca radost i budućnost ovog svijeta. Djeca uvijek treba-

ju puno ljubavi i pažnje, puno zagrljaja i lijepih riječi. Nažalost, nisu sva djeca sretna. Mnogo njih

je nesretno i tužno jer se njihovi roditelji ili drugi ljudi ne brinu za njih i ne pokazuju im da ih vole.

Mogu samo reći da mi je žao djece koja na naj-

gori mogući način proživljavaju svoje djetinjstvo -

najljepše razdoblje života, te takoñer mogu izraziti

zadovoljstvo što ja svoje djetinjstvo pro-

vodim sasvim dobro i u normalnim

okolnostima.

Djeca imaju pravo družiti se sa svojim vršnjacima i sklapati prijateljstva,

odmarati se, igrati se i baviti aktivnostima (kao što su sport, glazbene ili druge um-

jetničke aktivnosti) koje ih vesele i zanimaju te koje su korisne za njihov razvoj.

Svako dijete ima pravo živjeti bezbrižno i mirno, zato baš svi moraju nastojati i tru-

diti se da djetinjstvo i odrastanje bude što sretnije jer na temelju toga će dijete jed-

nog dana postati dobar čovjek i bolji roditelj svojoj djeci.

Tihana Mikičić, 8. b

9

... Da bi zaštitili djecu i omogućili im sretno djetinjstvo i odrastanje, odrasli su

donijeli poseban ugovor nazvan Konvencija Ujedinjenih naroda o pravima djeteta.

Kada bi svatko pokazao mali dio suosjećanja i pomoći, svijet bi bio ljepši, a djeca

bi imala pravo na ono što im pripada: bezbrižno djetinjstvo koje bi im omogućilo da

postanu dobri ljudi.

Zahvalna sam Bogu i svojim roditeljima što mi je omogućeno sretno i bezbrižno

djetinjstvo, a kada pomislim na milijune druge djece kojima je već najranije djetinjstvo

osuñeno na patnju, osjetim tugu. ...

... Djeca mojih godina u nekim krajevima svijeta rade kako bi preživjeli, zarañuju sebi i svojim obiteljima za

život, umjesto da su u tim godinama u školi i u društvu svojih prijatelja.

Neka od dječjih prava koja bi svi trebali poštivati su: � dijete ima pravo na ljubav i njegu � sva su djeca jednaka � djeca imaju pravo na zdravu hranu � dijete ima pravo ići u školu � dijete ima pravo na zdravstvenu zaštitu � dijete ima pravo na igru � dijete ne smije biti primorano na rad � dijete ne smije biti zlostavljano � dijete ne smije biti žrtva nasilja i rata � dijete ima pravo izraziti svoje mišljenje � dijete ima pravo na informacije Dorotea Batrac, 8. b

Svako dijete ima pravo biti dijete

Djeca imaju pravo na bezbrižno djetinjstvo, jer bi djetinjstvo trebalo biti

najljepše razdoblje života ispunjeno ljubavlju, igrom, radošću. To je doba kada

treba uživati i biti dijete, a brige prepustiti odraslima. Ljudi bi uvijek trebali imati

na umu da su sva djeca ista i da imaju ista prava, bez obzira koje su boje ko-

že, vjere, nacionalnosti.

Znam da mnogo djece pati u zemljama pogoñenim ratovima, potresima i

sličnim katastrofama. Njihovo je djetinjstvo patnja i bol. Teško mi je kada shva-

tim da su za mnoge dječje patnje krivi odrasli koji ih donose na svijet, a onda se

ponašaju neodgovorno i neljudski.

Svakom je djetetu potrebna roditeljska pažnja i ljubav, a jedan topao zagr-

ljaj ne košta ništa, a donosi mnogo. Svako dijete ima pravo biti dijete i treba mu

pružiti priliku da otkrije u čemu je zaista posebno.

Marija Kolarić, 8. a

10

Kada čujemo pitanje: imaju li djeca pravo na bez-

brižno djetinjstvo?, svi odmah pomislimo da djeca ima-

ju dovoljno pružene ljubavi i siguran krov nad glavom,

ali često griješimo.

U rijetkim slučajevima djeca imaju sve što im je potrebno za bezbrižno odrastanje. Ta djeca nisu ni

svjesna koliko im je dobro u životu, koliko im roditelji pružaju ljubavi, što sve rade da bi im priuštili hranu, odjeću i

sve ostalo te koliko se žrtvuju za njih. Kada nešto od toga izgube, tek onda shvate što su zapravo imali.

Mnogoj je djeci bezbrižno djetinjstvo tek neostvareni san. Zbog nasilja u obitelji mnoga djeca bježe od ku-

će, žive na ulici bez hrane, pića i krova nad glavom. Neki završe u domu za nezbrinutu djecu ili kod udomitelja.

Zna se dogoditi da, kada dijete pomisli da će napokon dobiti normalnu obitelj koja će mu pružiti ljubav, postane

rob pa ga iskorištavaju radom ili ga zlostavljaju.

Danas na televiziji sve više prikazuju život u Africi. Procjenjuje se da svakih

sedam minuta umre jedno dijete od gladi. Mnoga djeca ne idu u školu, ne znaju ni či-

tati, ni pisati, ne znaju što je to mobitel, kompjuter ili internet. Nikada nisu čuli za slatki-

še, a pogotovo ih pojeli. Neki su ostavljeni na milost i nemilost prolaznika. Moj tata

trenutno radi u takvom jednom mjestu u Africi. Svaki puta kada doñe kući, priča mi o

djeci koju je upoznao. Mnogo je puta svoj obrok podijelio s djecom koja o tome mogu

samo sanjati.

U Africi postoje različite bolesti. Postoje i lijekovi kako bi se

izliječilo od tih bolesti, ali ljudi nemaju novaca za njih, stoga mnoga

djeca i odrasli umiru. No, koliko god im je teško, djeca uvijek prona-

laze razlog za smijeh i veselje.

Ova me tema potakla na razmišljanje i počinjem shvaćati da moram biti zahvalna za sve što mi roditelji

pružaju i za sve što imam.

Matea Špehar, 8. b

Ne možemo „popraviti“ svijet, ali se nadamo da će vas ovaj članak potaknuti da makar razmislite

kako vi možete nekome uljepšati dan, izmamiti osmijeh, pomoći u nevolji, biti dobar prijatelj, sestra, brat,

kći, sin. Razmislite koliko biste učinili da svaki dan napravite nekoliko malih, sitnih, ali dobrih djela za koja

će vam trebati samo malo vašega slobodnoga vremena. Razmislite što možete poduzeti da

svakim danom postajete bolji ČOVJEK.

Pripremila: prof. Anita Azenić

11

U vrijeme kada Australiju pogañaju poplave i tropske oluje, a istočnu Aziju svakodnevni potresi, u na-šoj se školi dogodila nesvakidašnja pojava – vulkanska erupcija, i to nekoliko njih.

Učenici petog razreda: Matea Miñić, Tina Mikičić, Mandica Zlosa,

Vinko Boltadžija, Timotej Tomac, Karla Vrabac, Anamarija

Delbijanko, Monika Jukić, Tonka Benić te učenica osmog razreda,

Mirta Batrac, na dodatnoj su nastavi geografije dobili upute o izradi

vlastitog vulkana.

Vulkane su učenici izradili sami kod kuće. Plastičnu

su čašu obložili zemljom, po mogućnosti glinom, koju je

potom trebalo osušiti, zapeći, obojiti i postaviti na postolje.

Naša se erupcija dogodila 1. veljače. Učenici su u

školu donijeli nekoliko lijepih vulkana različitih veličina. Na

vulkanu kojeg su izradile Monika Jukić i Tonka Benić,

zajedno smo napravili pokus demonstracije vulkanske

erupcije. U krater vulkana smo stavili plastičnu čašu, a

zatim smo u čašu koja se nalazila u vulkanu dodali 2 - 3

čajne žlice sode bikarbone (ili praška za pecivo). Trećinu

čaše smo napunili vodom, u to umiješali nekoliko kapi deterdženta za pranje suña i crvenu boju za kolače (koncentrat

jagode ili višnje). Nakon toga smo u krater vulkana ulili oko decilitar octa, nakon čega su se naši vulkani probudili te je

započela erupcija laganim izlijevanjem lave iz kratera vulkana.

Nakon što su se učenici na dodatnoj nastavi upoznali s izvoñenjem pokusa

vulkanske erupcije, na redovnom su satu iz geografije, prilikom obrade gradiva o

unutarnjim silama koje oblikuju reljef Zemlje, imali priliku demonstrirati pokus

pred svojim prijateljima u razredu. To su isti dan učinili u 5. a, a sljedećeg dana u

5. b razredu. Njihovi su prijatelji iz razreda bili oduševljeni pokusom.

Iako su neki

učenici očekivali i

nadali se da će zbog

provale vulkana

nekoliko dana biti

pošteñeni pohañanja nastave, to se nije dogodilo. Erupcija je

bila polagana, nije bila eksplozivna, tako da se suprotno nekim

očekivanjima, nakon pokusa, nastava odvijala dalje svojim

tijekom.

Pripremio: prof. Tomislav Bračun

12

Glavna je zadaća školskog kurikuluma izgradnja jedinstvenog profila škole koji proizlazi iz nastavnog

plana i programa. Nužne pretpostavke za ostvarivanje ciljeva postavljenih u kurikulumu su: postojanje

stručnih kompetencija učitelja, usmjerenost odgoja i obrazovanja na učenika, kvalitetna suradnja na rela-

ciji roditelji – škola, podrška i pomoć lokalne zajednice.

Na temelju samovrednovanja od strane stručnih vijeća razredne i predmetne nastave, te Školskog tima

za kvalitetu, na sjednici Učiteljskog vijeća smo utvrdili prioritetna područja i aktivnosti na koje smo sta-

vili veći naglasak te utvrdili ciljeve kurikuluma na školskoj razini:

� stjecati temeljna i opća znanja primjenom

suradničkog učenja i timskog rada te razvi-

jati sposobnosti primjene znanja i vještina

potrebnih za cjeloživotno učenje

� afirmirati društvene vrijednosti, razvijati

socijalne kompetencije, meñusobno uvaža-

vanje učenika i učitelja, osobito komunika-

cijske vještine i nenasilno rješavanje su-

koba s ciljem unapreñivanja kulture pona-

šanja učenika i poštivanja školskih pravi-

la

� poticati i razvijati učenikovu osobnost, te

omogućiti osobni i socijalni razvoj svakog

učenika

� omogućiti povezanost sadržaja izmeñu raz-

ličitih predmeta / područja uz veću zastup-

ljenost terenske i projektne nastave

� upoznavati i uvažavati vrijednosti kulture i

tradicije svoga naroda i poštivanje drugih

kultura i tradicija

� poticati i razvijati svijest o potrebi očuvanja

prirode i eko sustava u okruženju i globalno

s ciljem očuvanja zdravlja u zdravom okoli-

šu

� razvijati poduzetnički duh kod učenika kroz

ponovno pokretanje rada učeničke zadruge

� jačati povezanost škole i lokalne zajednice

kroz učeničke projekte

Ove smo školske godine realizirali znatan broj projekata u razrednoj i predmetnoj nastavi. Učenici

su timskim radom na projektima produbljivali stečena znanja i razvijali kompetencije.

13

Cilj projekta: afirmirati društvene vrijednosti i unaprijediti kulturu ponašanja učenika kroz izgradnju uspostavljenog

školskog vrijednosnog sustava i pozitivnog ozračja razreda i škole.

ZAJEDNO PROTIV NASILJA – PRIHVAĆANJE RAZ-LIČITOSTI – ISKUSTVENO UČENJE

BAROMETAR EMOCIJA - OLUJA IDEJA

KREATIVNO RJEŠAVANJE PROBLEMA

U sklopu projekta provedena su anketna

ispitivanja, organizirane rasprave na Vijeću

učenika, realizirane pedagoške radionice i de-

bate o negativnom utjecaju vršnjaka, utjecaju

medija na identifikaciju mladih, osobito

utjecaju filmskog programa na modele

ponašanja, te su izrañena i prihvaćena

razredna pravila. Realizacija je pojedinih

sadržaja prezentirana kroz izradu plakata i

tematskih panoa o toleranciji i miroljubivom

rješavanju sukoba, te pravima djeteta.

RE-CI NE

NASILJU – PORUKE

RASPRAVE – DEBATE – SURADNIČKO UČENJE

Svaka škola prepoznatljiva je po jedinstve-

noj kulturi koja je odraz meñuljudskih odnosa

svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa. Od-

gojnim radom u školi naglasak smo stavili na

razvoj učenika kao osobe i člana zajednice.

14

Slobodno vrijeme 55 % učenika pro-vodi gledajući TV - program, slušajući glaz-bu, igrajući igrice te provode vrijeme na face-

booku.

Kvalitetno slobodno vrijeme provodi 41,2 % učenika družeći se s vršnjacima i baveći se sportom. Učenici smatraju da najviše nedostaju mjesta za okupljanje i organizirane aktivnosti mladih ( 71 % ), te pop i rock koncerti ( 19,6 % učenika).

Iz dobivenih je podataka vidljivo da mladi ljudi ne znaju kuda sa sobom i kako kvalitetno ispuniti slobodno vrijeme. Danas se može govoriti o fenomenu dosade koja ispunjava slobodno vrijeme mladih, besciljnom lutanju, gledanju televizijskog programa i surfanja internetom…

Podaci dobiveni anketom jasno ukazuju na nedostatak organiziranih aktivnosti za mlade u lokal-noj sre- dini i potrebi veće uključe- nosti svih druš-tvenih insti-tucija i subje-kata koji se bave mla-dim lju- dima. Rezultati anke-te bili su polazište za osmišljavanje aktiv-nosti na nivou škole. Kroz redovnu nastavu biologije, radionice

Osnovni je cilj projekta unaprjeñivanje zaštite zdravlja mladih i smanjivanje interesa za sredstva ovisnosti te pravilno korištenje slobodnog vremena kroz različite izvannastavne i izvanškolske aktivnosti.

Mladi se ljudi na putu odrastanja susreću s brojnim izazovima i teškoćama sazrijevanja. Svakodnevno smo svjedoci rizičnog ponašanja mladih za vrijeme boravka izvan kuće i neorganiziranog provoñenja slobodnog vremena.

Anketnim smo ispitivanjem učenika i roditelja os-mih razreda željeli ispitati stavove i navike naših osmaša o konzumiranju alkohola, pušenju, izlascima i nači-nu provoñenja slobodnog vremena.

Učenici kao glavni razlog pušenja cigareta navode utjecaj vršnjaka i želju da budu prihvaćeni u društvu te da ispadnu važni pred vršnjacima. Redovito puši cigarete 12 % učenika, ponekad 33 % učenika, a 55 % učenika uopće ne puši.

Alkoholno piće konzumira ponekad 82 % učenika 8. razreda zbog zabave u posebnim prilikama kao što su ro-ñendani, razne proslave i tulumi. Interesantno je da svega 8,3 % ispitanih roditelja smatra da njihova djeca ponekad konzumiraju alkohol, a 80,5 % roditelja smatra da njihova djeca uopće ne konzumiraju alkohol.

Vikendom izlazi 31 % učenika, svaki dan izlazi 27,5 % učenika, a svega 23,5 % učenika uopće ne izlazi. Djevoj-ke češće izlaze u grad nego dečki. Za 25 % učenika izlasci su ograničeni do 23 sata, dok 47 % učenika može ostati vani do izmeñu 24 i 3 sata ujutro. Najčešće se izlazi u dru-štvu prijatelja u disko klubove i kafiće, a u manjoj mjeri pri-

vatno kod prijate-lja.

15

Učenici smatraju da najviše nedostaju mjesta za

KREATIVNO PROTIV PUŠENJA EDUKATIVNI LECI UČENIKA

Učenici naše škole sudjelovali su u projektu Centra

za prevenciju i liječenje bolesti ovisnosti Osijek. U sklopu

projekta testiranja Slučajnog uzorka učenika osmih razreda

na psihoaktivne tvari testirano je 26 učenika naše

škole. Izuzetno smo ponosni na negativne rezultate svih

testiranih učenika.

Rad na prevenciji ovisnosti nesumnjivo mora prijeći

okvire škole i mladim ljudima stvoriti u njihovom okruženju

kvalitetne sadržaje provoñenja slobodnog vremena kao al-

ternativu noćnim izlascima, boravku u kafićima i konzumi-

ranju alkohola.

Cilj je projekta osposobiti učenike

za učinkovitu organizaciju vlastitog uče-

nja, steći vještine planiranja i organizi-

ranja učenja te razviti pozitivan stav

prema učenju i odgovornost za vlastito

učenje i postignut uspjeh.

Aktivnosti su realizirane u petim i šestim razredima kroz

pedagoške radionice.

Timskim su radom pedagoginje i učitelja hrvatskog jezika,

matematike, povijesti i zemljopisa učenici stjecali nove spoznaje o

planiranju i organiziranju učenja, te važnosti ponavljanja gradiva.

U vedroj su se atmosferi razmjenjivala iskustva, demonstri-

rali recepti uspješnog učenja, bistrile dileme važnosti svakod-

nevnog učenja i pisanja domaćih zadaća i razvijale nove tehnike

uspješnog učenja.

Učenici su iznosili poteškoće vlastitog učenja, postavljali

brojna pitanja te uz pomoć predmetnih učitelja upoznali strate-

gije i metode učenja

pojedinih predmeta.

Pripremila:

pedagoginja

Mirjana Bilić

Pedagoške radionice

PJEŠAČENJEM DO ZDRAVLJA

16

Na samome početku školske godine, već u prvome tjednu, obilježili smo Olimpijski dan.

(To pokazuje s koliko smo entuzijazma i elana krenuli u nove radne pobjede.)

Dan sporta smo obilježili na obližnjem

nogometnom igralištu. Na sportskim su

aktivnostima sudjelovali svi učenici i učitelji, a

natjecali su se u olimpijskim igrama koje su

zajednički osmislili.

USPJEŠNO PALJENJE BAKLJE... I OVAJ PUT U RUKAMA PROFESIONALACA...

VATROGASCI TAJ DAN NISU IMALI POSLA...

ZAJEDNIČKA ŠETNJA DO IGRALIŠTA

U BIJELIM MAJICAMA

Nakon dobroga rastezanja i zagrijavanja, igre su mogle započeti. Voñeni natjecateljskim duhom i spoznajom da su izvan školskih klupa, učenici su pokušali pokazati tko je najbolji, najbrži i najspretniji. Na kraju smo „odali priznanje“ najuspješnijima, no pohvaljujemo i trud svih ostalih sudionika.

Pripremila: prof. Anita Azenić

17

Učenici i učitelji predmetne nastave su 25. listopada 2010. obilježili DANE KRUHA.

Za razliku od proteklih godina, kada je raznoliko bogatstvo hrane i plodova jeseni bilo izloženo pred

crkvom, ove je godine to učinjeno pred školom što se pokazalo i više nego uspješnim. Nakon prigodnog prog-

rama, svećenik je blagoslovio hranu te su svi prionuli stolu. Vrijedne su majke, bake, tete i strine opet dale sve

od sebe te su ponovo uspjele iznenaditi slasnim kruhovima, slatkim i slanim kiflicama, gužvarama, sočnim prova-

ma i pitama te mnogobrojnim drugim slasticama na kojima im se ovim putem zahvaljujemo.

Cijela je svečanost protekla u veselom raspoloženju čemu su osobito pridonijeli i razigrani tonovi sla-

vonskih pjesama kojima su nas počastili članovi KUD-a MANUEL.

Pripremila: prof. Anita Azenić

Kruh

Jedno zrno malo i prašno odlučilo je postati brašno.

U mlin se uputilo tada i brašno je postalo sada.

Brašno, sol i kvasac s malo vode mlake, spretno zamijesiše

ruke moje bake.

Na kraju života tog malog zrna žita,

na stolu osta samo kruha šnita.

Ivona Šipoš, 8. b

Stigla jesen iznen

ada

Hodam po

plaštu zlatno rum

enih boja

koje su se rasule p

o čitavom selu.

Stigla jesen iznena

da.

Tiho daje znak da

počne slavlje,

slasno vino i grožñ

e nam daje.

Dunje mirišu kao us

pomene,

osjeća se nemir u j

atima ptica.

Na stolu kruh, top

ao i mek;

osmijeh nam na licu

sja

kao djetetu što isk

renu ljubav treba.

Njegov miris leti d

aleko,

u beskraje noćnog

neba.

Hodam po plaštu zl

atno rumenih boja

.

Matea Špe

har, 8. b

Kruh Jedna baka recept čita,

za slasni kruh od žita. Dok ga pravi, brašno joj na glavi. Kad baka kruh iz pećni-ce vadi,

unuci čekaju da se on ohladi. Oni kruh vole jesti i veselo košarice plesti pa u njih stave plave šljive

i ostale plodove s njive. Patricia Batrac, 6. a

Slavonija nas dariva iznova

Prostrano slavonsko polje daruje nam klasje zlaćane boje.

Iz ispucane zemlje naše, loza svojim listovima maše. Na njoj rumeni grozd stoji, što će postati vino, više se ne boji.

Mirisna dunja smješka se s grane,

dok je vjetar ne sruši i na kraj životu

stane. Dozrio je kukuruz žut, a ptice pjevice skupljaju se u jata

i kreću na dalek put. Magla je svakim danom gušća,

a hladne kiše pojava sve češća.

Dok jesen donosi iznenañenja nova,

Slavonija nas dariva iznova.

Mihaela Zlosa , 8. b

18

Učenici su bili obučeni u narodne nošnje, a

stolove su krasili stolnjaci naših baka i prabaka

koje su godinama vrijedno čuvale svoju tradiciju.

Naši su učenici pripremili i program koji je

upotpunio čitav doživljaj. Predstavili su se prigodnim

recitacijama, pjesmicama i igrokazima, a osobito su

bili ponosni na dolazak crkvenog zbora koji broji

tridesetak članova jer su u zboru pjevale njihove

bake i djedovi. Spoj životnog iskustva naših baka i

radoznalih dječjih pogleda sigurna su garancija

Roditelji, bake i djedovi naših učenika

okupili su se u velikom broju te tako ovaj naš Dan

zahvalnosti učinili još toplijim.

Na samom je kraju naš pater Igor

Andrijević blagoslovio plodove zemlje i još jednom

nas podsjetio na mali dar koji možemo pružiti

onome od koga nešto primamo.

Pripremila: učiteljica Marina Falamić

Dani kruha u Motičini

Dana 22. listopada naša je škola proslavila Dan zahvalnosti koji se slavi u mnogim zem-ljama svijeta. To je dan kada se podsjećamo koliko zahvalnost ima mjesta u našim životima i u našim srcima.

Ovaj je dan posvećen zahvaljivanju za plodove

zemlje kojima je Bog obdario našu zemlju i omogućio nam

da i sami sudjelujemo u njegovu stvaranju.

Učenici i roditelji Osnovne škole Vladimira

Nazora u Donjoj Motičini svoju su zahvalnost prema Bogu

i čovjeku iskazali u pripremi raznih slastica od brašna,

maka, lješnjaka, jabuka i drugih raznih plodova zemlje.

Tako su se na našim stolovima našle kiflice, makovnjače,

orahnjače, lepinje te kruh s marmeladom i masni kruh s

paprikom.

19

Uoči Božića u našoj je školi 23. prosinca 2010. održana svečana akademija.

Akademija je započela prigodnim govorom

našega ravnatelja Ivana Kočaja, a zatim su

voditeljice Martina Svetec i Dorotea Batrac

pozdravile učenike naše škole, djelatnike i roditelje.

U program nas je uveo školski zbor pjesmom

Zvončići. Zbor je otpjevao nekoliko pjesama koje je učenike uvježbao učitelj glazbene kulture Davor

Krstičević.

Poslije zbora nam se predstavila recitatorska

skupina učitelja Milana Delića božićnim recitalom

Noćas čekamo ljubav. Nakon recitatora ponovo je na scenu došao naš raspjevani zbor. Pjevali su pjesmu U to vrijeme godišta. Zatim nas je igrokazom Jezikova juha zabavila dramska skupina učiteljice Jasne Petrović. Načuli smo da je igrokaz pripremljen za

našega ravnatelja. Poslije Jezikove juhe je ponovno zapjevao zbor. Ovaj su put pjevali pjesmu Bijeli Božić. Uslijedio je igrokaz Svjetlo se ne smije ugasiti kojim nam se predstavila Katolička mladež pod

vodstvom naše kuharice Danijele Bužonja.

Ovaj je igrokaz u dvoranu unio svjetlo

povjerenja, nade, radosti i mira. Zatim je na scenu

opet došla dramska skupina učiteljice Jasne Petrović

s igrokazom 2010.

Na samome su se kraju pjesmom Merry Christmas everyone u program uključili „Englezi“ pod vodstvom učiteljice Kristine Mihaljević Bando.

Ovo nije bio kraj naše akademije. U drugome

je dijelu uslijedio Supertalent kojega je vodila

učenica Tihana Mikičić. Sudjelovalo je dosta

učenika, a prva je nastupila plesna skupina Science

Fiction koja je pred kraj imala malih poteškoća s

glazbom, no, bez obzira na sve, bile su jako dobre.

Zatim je na red došla plesna skupina XDance.

Učenica Ivona Flam svoj nam je talent pokazala

svirajući tamburicu. Svi učenici koji su predstavili svoj

talent su bili jako dobri, no najveći je favorit bio

Danijel Bošnjaković koji je otpjevao ljubavnu pjesmu

Volio sam jednom jako te svojom izvedbom zaslužio najveći pljesak.

Na samome je kraju uslijedila modna revija 8. a

razreda. Njihov je nastup bio toliko komičan da su se i

učitelji smijali. Ova je modna revija ujedno bila i

posljednja točka naše božićne akademije na kojoj smo se

svi dobro zabavili.

Dorotea Batrac, 8. b

20

Božićno drvce

U gustoj šumi stajalo je malo drvce, bijelim plaštom pokriveno.

Mraz mu grančice prekrio,

a od zime samo što nije kleknulo.

Vjetar ga svojim tijelom obgrlio, nad njim se sažalio.

U šumici je kašljalo,

dok u kuću nije dospjelo.

Dječja ga ručica okitila, u čudesnu zvijezdu pretvorila.

Fabijan Brkić, 3. razred

Školska smotra LiDraNo održana je 18. siječnja.

Nakon pozdravnih i uvodnih riječi učitelja Milana Delića, krenuli

smo s programom. Prvo su nastupile scenske skupine. Kako je ove

godine dozvoljeno izvoñenje neobjavljenih tekstova, naši su si

učitelji, a ujedno i mentori skupinama, Jasna Petrović i Milan Delić

dali truda te sami osmislili i napisali tekstove predstava.

Učiteljica Jasna je napisala tekstove za predstave „2010.“ te „Jezikova juha“ kojima je dala publici povoda za razmišljanje, ali

i smijeh, a učitelj Milan je napisao predstavu „Snaš' Manda“ kojom

je takoñer u više navrata nasmijao sve prisutne.

Sve su tri kazališne skupine bile uigrane i uvježbane te su se zasluženo plasirale na Meñuopćinski LiDraNo koji će se održati 28.

siječnja u OŠ Dore Pejačević u Našicama.

Nakon skupnih scenskih nastupa, uslijedili su pojedinačni

scenski pod mentorstvom učitelja Milana Delića. Prosudbena je

komisija i ovaj put imala težak zadatak pri odabiru najboljih jer su

svi recitatori bili jako dobri, ali nijanse su ipak presudile u korist

Tonke Benić ( 5. b ), Monike Jukić ( 5. b ) i Danijela Markulića ( 7.

a ), troje učenika koji će nas predstavljati u Našicama.

Poslije pojedinačnih nastupa, nekoliko je učenika

pročitalo svoje literarne radove. U ovoj su se kategoriji

dalje plasirali: Josipa Manović i Fabijan Brkić iz 3. razreda

te Andrea Vidaković ( 8. a ) i Mihaela Zlosa ( 8. b ).

Mentorice naših literaraca su učiteljice Marlena Šahinović i

Anita Azenić.

Na Meñuopćinskom će se LiDraNu predstaviti i naša

novinarska skupina intervjuom „Čuvajte svoje zdravlje jer je

Božićno drvce

Daleko u šumi, izmeñu velikih stabala, izraslo je

malo božićno drvce. Zahladnjelo je, a malo je drvce

poželjelo ući u nečiji dom. Došli su i dani Božića. Drvca

su se unosila u domove, a malenom se drvcu ostvarila

želja da napokon uñe u nečiji dom. Nije ni slutilo koliko

sreće, dobrote, ljubavi i veselja će ga tamo dočekati.

Počelo je ukrašavanje. Bezbroj šarenih kuglica zauzelo

je svoje mjesto i popunilo grančice božićnog drvca. Sjaj-

ne lampice, omotane oko drvca, nježno su svjetlucale

poput zvijezda na nebu. Kako je odmicala noć, tako je i

drvce u svojoj raskošnoj ljepoti dočekalo božićno jutro.

Josipa Manović, 3. razred

Jesen

Stigla jesen - maglom.

Stigla jesen - kišom.

Stigla jesen - suncem.

Stigla jesen

s predivnim voćem, povrćem i cvijećem.

Fabijan Brkić, 3. razred

zdravlje ono najdragocjenije u životu - Borba

protiv podmukle bolesti – leukemije“ kojega su

napravile Ivona Šipoš ( 8. b ) i Martina Svetec ( 8.

b ) u suradnji s mentoricom Anitom Azenić.

Pohvaljujemo sve učenike koji su sudjelovali

na Školskoj smotri, a najuspješnijima želimo puno

uspjeha na Meñuopćinskoj smotri LIDRANO.

Pripremila: prof. Anita Azenić