Časopis stomatolog 77
Post on 07-Apr-2018
345 Views
Preview:
TRANSCRIPT
8/4/2019 ČASOPIS STOMATOLOG 77
http://slidepdf.com/reader/full/casopis-stomatolog-77 1/48
8/4/2019 ČASOPIS STOMATOLOG 77
http://slidepdf.com/reader/full/casopis-stomatolog-77 2/48
LONG-TERM DENTURE STABILIZATION
8/4/2019 ČASOPIS STOMATOLOG 77
http://slidepdf.com/reader/full/casopis-stomatolog-77 3/48
2 Stomatolog
Uvodna reč
Časopis “Stomatolog”, je časopis koji se isključivo bavi
stomatološkom strukom, i iza sebe ima tradiciju od 14
uspešnih, mada turbulentnih godina. U periodu kada se
u stomatološkoj struci dešavaju značajne transormacije,“Stomatolog” je pred novim izazovima: privatna praksa
sve više dobija na značaju i postaje dominantan subjekt u
stomatološkoj zdravstvenoj zaštiti, osniva se stomatološka
komora Srbije koja će imati vodeću ulogu u oblikovanju
u definisajnu naše struke u budućnosti, kontinuirana
edukacija postaje obavezna za sve stomatologe, sve
brojnije tehnološke inovacije materijala, savremeni pristupi
i procedure lečenja u stomatologiji, sve veći broj kurseva
i seminara… Stoga, uloga našeg stomatološkog časopisa
dobija na značaju, tako da, sada u podmladjenom sastavu,
“Stomatolog” je spreman da zajedno sa vama prati, ali i
stvara put kojim će se kretati naša struka u budućnosti.Lista prioriteta, smatramo, počinje sa osnivanjem
stomatološke komore Srbije, tako da vam u ovom broju
donosimo izjave članova statutarne komisije ali i drugih
kolega, njihove vizije u vezi sa modalitetima unkcionisanja
buduće komore. Stručna rasprava je u toku, a mi ćemo
pokušati da vam prenesemo i približimo različita mišljenja o
tome kako bi komora trebalo da izgleda i čime će se baviti.
Nadamo da ćemo pokrenuti i veći broj stomatologa koji
će se uključiti u ovo, za stomatološku struku, pitanje od
krucijalne važnosti.
StomatologStručno-izdavački časopis
Izdavač:Komora privatnih doktora stomatologije Srbije
Glavni i odgovorni urednici:Dr Milan UzelacDr Đorđe Miketić
Redakcioni odbor:Pro. Dr Dragan Kuburović, Pro. Dr Miodrag Kosovčević,Dr Miodrag Barjaktarević, Dr Toma Živanović, Dr Veroslav Dabić,Dr Danka Milosavljević, Dr Tatjana Guljcev-Stamatović
Sekretar:Irena KovačevićDizajn:Milan Josimov, Ivana Koprivica
Adresa redakcije:Beograd, Kneza Miloša 9/I (kancelarija114)Teleon/ax: 011/32-31-397e-mail: casopis.stomatolog@gmail.comwww.komdent.com
Odlukom Ministarstva za nauku i tehnologiju Srbije (akt broj 413-00-29/96-01) od 13.06.1996 godine na ovu publikaciju se ne plaćaOpšti porez na promet
Od skoro je naš sajt www.komdent.comdobio
nov izgled i novu ormu, redovno se ažurira, tako da
možete naći sve inormacije, najave dešavanja ili nama
bitne zakone u vrlo kratkom roku. Uskoro počinje da
radi i orum, sa namerom da se na jednom mestu odvija
diskusija o svim aktuelnim pitajnima u stomatologiji. Za
sve inormacije, pitanja ili predloge smo uvek otvoreni.
Pišite nam casopis.stomatolog@gmail.com
Dr Đorđe Miketić
Dr Milan Uzelac
Uvodna reč
Poštovane koleginice i kolege, svedočimo ubrzanim
promenama koje se dešavaju u stomatološkoj zdravstve noj
zaštiti. Sprovodi se odluka ministarstva zdravl ja i domovi zdravl ja polako prestaju da postoje. Celokupna stoma-
tologija prelazi u privatni sektror. Najveći broj ordinacija ima samo jednog stomtologa, koji pored svojih profesio-
nalnih obaveza mora brinuti o organizaciji rada, nabavci
materijala, izmirivanju dohodaka i poreza, marketingu… jednostavno, stomatolog treba da bude pravi menadžer
svoje ordinacije. Zbog toga smo ovaj broj časopisa
“Stomatolog” i posvetili menadžmentu u stomatologiji.
Predstavl jamo vam par sveta i ideja kako da unapredite
poslovanje vaše ordinacije u vidu uštede vremena,
smanjenja troškova i bol je organizovanosti, od čega ćete
proftirati i vi, ali i vaši pacijenti.
Štampa i priprema: Colorgrafx, Beograd
8/4/2019 ČASOPIS STOMATOLOG 77
http://slidepdf.com/reader/full/casopis-stomatolog-77 4/48
SADRZAJ
posal ji mi redosledi spisak pa da i njega prelomim...
8/4/2019 ČASOPIS STOMATOLOG 77
http://slidepdf.com/reader/full/casopis-stomatolog-77 5/48
T E M A B R O
J A
Stomatolog 3
Menadžment, odnosno veštine i znanja upravljanja,
kako bi mogli prevesti na srpski jezik, predstavlja sve
prisutniji termin u našim životima. Potreba da se u
različitim oblastima ljudskog stvaralaštva pospeše rezultati
rada, dovela je do proučavanja svih činilaca koji vode do us-
peha u određenoj delatnosti. Proučavanje planiranja, organi-
zovanja, usklađivanja, kontrole, vođstva dovelo je do toga da
sve veći broj visokoškolskih ustanova izdvaja menadžment kao
neophodnu oblast u i svom radu. Zbog posebnosti materije ko-
jom se bavi sistem zdravastvenog obrazovanja, dugo vremenanije prepoznavao kategoriju upravljanja (menadžmenta) kao
bitan, neophodan činilac u svom razvoju.
Promenom društvene situacije sa kraja dvadesetog veka,
pojavila se i potreba za promenom načina upravljanja u okviru
sistema zdravstvene zaštite. Tako se 2004. godine na Fakultetu
organizacionih nauka, Beograd, osniva odsek za poslediplom-
sku nastavu, čiji je zadatak proučavanje upravljanja u zdravst-
venim sistemima. Programi su usmereneni na unkcionisanje
velikih zdravstvenih sistema, sistem nacionalne zdravstvene
zaštite, bolničke centre, bolnice itd.. Potreba za razvojem
takve vrste obrazovanja postala je očigledna i neophodna za
„društvo u tranziciji“. Nadamo se da ćemo pozitivne rezultatevideti što pre.
Talas promena zahvatio je i Stomatološki akultet u Beo-
gradu, ali i odseke za stomatologiju u Novom Sadu i Nišu. Sve
ove visokoškolske ustanove su uvrstile problematiku upravl-
janja u svoje školske programe, bilo kao obavezni, bilo kao iz-
borni predmet. Na Stomatološkom akultetu u Beogradu prva
generacija koja će imati priliku da izučava problematiku uprav-
ljanja upisana je školske 2005/06. godine, a pošto je predmet u
obaveznom programu četvrte godine, studenti tek trebaju da
se upoznaju sa planom i programom predmeta.
Promena strukture u sistemu stomatološke zdravstvene
zaštite u smislu povećanju broja privatnih preduzetnika, sa
sobom nosi neizbežno povećanje konkurencije, pooštravanjepravila rada, izmenjena očekivanja pacijenata, kao i mnoge
druge specifčnosti. U skladu sa tim, specifčna znanja iz oblas-
ti upravljanja se prosto nameću kao neophodna, a potreba za
sticanjem takvih znanja tek će rasti. Danas, dok je u toku ormi-
ranje jedinstvenog stručnog udruženja stomatologa (Komora),
očekujemo da bi pod njegovim okriljem bilo omogućeno spro-
vodjenje edukacije po pitanju upravljanja.
U protekle tri godine organizovano je mnoštvo stručnih
skupova . Tematika tih skupova je bila raznovrsna: od ino-
vacija do unapređenja bazičnih znanja, sa sve kvalitetnijom
i raznovrsnijom ponudom, ali je samo na jednom od tih sku-
pova bilo reči o problemu upravljanja.Razgovarajući sa kolegama, stiče se utisak da veliki
broj poistovećuje priču o upravljanju sa pričom o market-
ingu (reklamiranju), da veliki broj kolega smatra čitavu priču
„šećernom vodicom“, da i onaj mali broj inormacija koji do
nas dolazi (uglavnom posredstvom časopisa) nije prilagođen
našem podneblju i uslovima rada u našoj zemlji.
Da bi uočili značaj problema o kojem govorimo, neophod-
no je razjasniti nekoliko stvari. Prvo, menadžment je mnogo
više od marketinga, mada sam marketing predstavlja jedan
od najvažnijih delova procesa upravljanja. Ali, i ispunjavanje
pravno-zakonskih normi, snalaženje u brdu propisa, pravilnika,
upravljanje personalnim pitanjima, odnos prema pacijentu,
unapređenje procesa rada, optimiziranje postojećih resursapretstavljaju takodje bitan deo problema. Čitava priča zahteva
ozbiljniji pristup i brojne promene kako načina poslovanja,
tako i načina razmišljanja. Zamislimo samo koliko bi nam rad
bio lakši i uspešiji ako bi uspeli da se:
za 50% smanji otkazivanje već zakazanih termina,•
naplata zaostalih potraživanja poveća za 30%,•
prepolovi vreme neophodno za obavljanje administra-•
tivnih poslova,
poveća motivisanost pacijenta za složene, zahtevne (i•
skuplje!) intervencije,
napravi radna atmosera koja prija stomatologu i•
omogućava da pruži svoj maksimum,poboljša predstavljanje tržištu....•
Na sledećim stranama prenećemo vam iskustva koja su
stekle kolege radeći na našim prostorima, a u želji da svoje or-
dinacije učine efkasnijim i konkurentnijim.
RAČUNARSKA PODRŠKA
D
anas je gotovo nemoguće zamisliti svakodnevni
rad u ordinaciji bez upotrebe računara. Počevši
od zakazivanja pacijenata, evidentiranja: usluga,
fnansijskih obaveza i potraživanja; preko statističke obradepodataka, pa do multimedijalne komunikacije, računar je
neophodan i neizbežan. Zakon nam još uvek nalaže da većinu
podataka čuvamo „na
papiru“, ali bez računara,
priprema i obrada tih
brojnih podataka je znatno
otežana. Najvažniji deo
računarske podrške čini
sotver dizajniran za rad
i poslove kojima se bavi
stomatološka ordinacija.
Izbor dobrog sotvera jeveoma važan, ali i veoma
težak. Tržište ne obiluje
kvalitetnim rešenjima, pa
8/4/2019 ČASOPIS STOMATOLOG 77
http://slidepdf.com/reader/full/casopis-stomatolog-77 6/48
T E M A B R O J A
4 Stomatolog
su vam neophodni stručni saveti šta možete da zahtevate i
očekujete od sotvera i na koji način to da proverite. Zamolili
smo inžinjera Miodraga Stojanovića, tvorca računarskog
sotvera STOMIS, da nam pojasni pojam i mogućnosti sotvera
dizajniranih da podrže rad stomatološke ordinacije.
• Šta nude softveri
dizajnirani dapodržavaju rad
stomatološke
ordinacije?
S t o m a t o l o š k a
ordinacija je medi-
cinska ustanova, ali u
isto vreme i poslovna
celina, pa se od savremenih sotvera za pordšku stomatoloških
ordinacija očekuje da podrže stomatološku tehnologiju i
poslovno statistički aspekt rada ordinacije.
Kada je tehnologija u pitanju, to znači evidentiranje svih
relevantnih podataka o pacijentu kao i o uslugama koje sumu pružene. Tim podacima se mora pristupati lako i erfkasno
i moraju biti prezentirani stomatologu u ormi pogodnoj za
donošenje medicinskih odluka.
U poslovnom delu bi trebalo da prate tokove novca i ma-
terijala, kao i stanje opreme. Na osnovu tog praćenja, trebalo
bi da menadžera obaveste o stanju i pomognu u poslovnim
odlukama i aktivnostima.
Statistički izveštaji na osnovu evidentiranih podataka tre-
ba da budu sastavni deo kvalitetnog sotvera. Ti izveštaji mogu
biti osnov za donošenje poslovnih odluka, ali i kao podrška
naučnom radu. Pored toga, oni se mogu dostavljati medicins-
kim vlastima, a na osnovu zakonske obaveze o tromesečnom igodišnjem izveštavanju.
• Koji je neophodan minimum hardverske podrške za
jedan kvlitetan stomatološki softver?
Ako se kupuje nov računar, skoro i da ne može da se
pogreši. Perormanse danšnjih računara su takve da bi trebalo
da zadovolje zahteve svakog PMS (Practice Management Sys-
tem) sotvera. Možda bi jedino, sada standardnih 512 MB op-
erativne memorije, trebalo proširiti na 1GB.
• Kako odabrati dobar softver?
Pre nego što se up-
ustite u rizike odabira
sotvera za ordinaciju,
defnišite sopstvene
kriterijume i konsultu-
jte se sa kolegama koji
već koriste neki sotver.
Neki od kriterijuma
su: nužne unkcional-
nosti, korisnički intere-
js, cena i šta je uključeno
u cenu. Preko kolega seobavestite o unkciona-
lnostima i pouzdanosti
sotvera koji koriste.
Nije zanemarljivo ni iskustvo u celokupnom odnosu sa
isporučiocem-proizvođačem sotvera ( obuka, podrška, nove
verzije, vreme odziva na prijavljeni problem, efkasnost u
rešavanju problema, …)
Na osnovu kriterijuma i iskustva napravite uži izbor sot-
vera i pristupite prezentiranju.
Isporučioci obično imaju spremne prezentacije, međutim
vaš okus treba da bude na onim stvarima koje ste defnisalikao prioritetne. Na kraju, razjasnite za vas važna pitanja i oba-
vezno probajte sami da uradite ono što je isporučilac “lako i
brzo” prezentirao. Utvrdite da li je sotver stomatološki asocija-
tivan i lak za upotrebu.
U komercijalnim pregovorima obavezno razjasnite šta je-
ste, a šta nije u ceni.
I na kraju, ali ne manje važna je i evaluacija isporučioca-
proizvođača. Neki od kriterijuma su: da li mu je to osnovna ili
usputna delatnost, reerence, trajanje; osvedočeni stalni teh-
nološki i unkcionalni razvoj, što se očituje kroz nove verzije u
proteklih nekoliko godina.
• Kolika je cenakvalitetnog
stomatološkog
softvera?
Pokušaću da budem
objektivan, koliko je to
moguće, obzirom da
sam i sam proizvođač
sotvera.
Osnovno pitanje je
šta je uključeno u cenu
sotvera. Sotveri kojisu po ceni pristupačniji obično podrazumevaju isporuku CD-a
ili “skidanje” instalacije sa Interneta. To ima svoju cenu i tu se
obaveze isporučioca završavaju.
Drugi pristup je da je u cenu uključena i instalacija, obuka,
teleonska podrška i garancija.
Instalacija nije zanemarljiv posao, niti trošak, ako u ordina-
ciji ima više računara i drugih uređaja (rendgeni, intraoralne
kamere, skeneri...). To je posebo važno kada sistem i razmena
podataka moraju da unkcionišu kao pouzdana celina.
Obuka i teleonska podrška su nešto što sigurno ne treba
preskočiti. Sama implementacija i uvođenje su daleko efkasni-
ji ako su svi zaposleni u ordinaciji obučeni. Teleonska podrška
je tu da se neki specifčan ili slučaj koji se retko javlja brzo i ef-
kasno reši. Dobro je da za slučajeve koji nisu urgentni postoji
e-mail podrška.
U zavisnosti od karakteristika, odabranih opcija i podrške
cene stomatoloških sotvera na našem tržištu se kreću od 150
eura do 1300 eura.
• Koje su perspektive u razvoju softvera?
Savremeni alati za pravljenje sotvera su toliko dobri da je
samo mašta projektanata sotvera ograničenje. Tu sigurno ne
treba zanemariti i nove metodologije za komunikaciju korisni-ka i projektanata-realizatora sotvera. Važno je reći da u osnovi
svakog dobrog sotvera stoji multidisciplinarni rad tehnologa
(stomatologa) i sotver projektanta. Mišljena sam da će pre
8/4/2019 ČASOPIS STOMATOLOG 77
http://slidepdf.com/reader/full/casopis-stomatolog-77 7/48
T E M A B R O
J A
Stomatolog 5
svega biti poboljšanja u korisničkom interejsu (user interace)
i to kroz komande glasom, zamenu tastature ekranskim tasta-
turama (touch screen) i sl. Na taj način će se vreme evidenti-
ranja podataka značajno smanjiti i skupo vreme stomatologa
uštedeti.
Sa druge strane, integracija računarske i komunikacione
opreme je evidentna, tako da u jednom uređaju imamo i raču-
nar i teleon. To daje jednu novu dimenziju upotrebi podatakana mestu gde je stomatolog, a ne samo u ordinaciji.
• Kakve su mogućnosti povezivanja softvera sa različitim
digitalnim sistemima, bazama podataka, institucijama?
Proizvođači digitalnih sistema, obzirom da najčešće poslu-
ju na svetskom tržištu, nisu u mogućnosti niti im je ekonomski
isplativo da se bave PMS sistemima i svim njihovim specifčno-
stima vezanim za pojedino lokalno tržište. Zbog toga se oni
okusiraju na unkcionalnosti i perormanse svojih sistema i
preporučuju saradnju sa lokalnim isporučiocem PMS sotvera.
Da bi se korisnicima digitalnih i PMS sistema omogućio mak-
simalni komor u radu, obično proizvođači digitalnih sistemastavljaju na raspolaganje protokole za integraciju ili bridging
proizvođačima PMS sotvera. Poštujući te protokole, proizvo-
đači PMS sotvera omogućavaju stomatolozima brz i lak prelaz
u program za podršku rendgena i/ili ortopana i/ili intraoralne
kamere. To praktično znači da se otvori karton pacijenta u PMS
sotveru i onda jednim klikom „karton“ tog istog pacijenta u
bazi podataka rendgenskih ili intraoralnih snimaka. Od tog
trenutka sve unkcionalnosti tih programa su na raspolaganju
stomatologu ( merenje kanala, flteri, gustina kosti itd.)
• Pouzdanost u radu i čuvanju podataka?
Pouzdanost u radu
se postiže pouzda-
nom opremom i sta-
bilnim i pouzdanim
sotverom za podršku
ordinaciji. Preporuka
je da bar jedan raču-
nar, po pravilu server
baze podataka, bude
„brand name“, a osta-
li mogu biti i „no name“ tj. sklapani kod lokalnog isporučioca
opreme. „Brand name“ računari kao što su IMB, HP, Toshiba,
Dell, Siemens,.. imaju strogu izlaznu kontrolu i to garantuje
pouzdanost u radu. Ako takav računar iz bilo kog razloga nije
dostupan, onda je potrebno praviti češće sigurnosne kopije
podataka (backup). Sigurnosne kopije se uobičajeno prave
na fzički drugom tvrdom disku računara. Jednom nedeljno ili
mesečno najmlađa sigurnosna kopija se narezuje na CD i fzi-
čki sklanja na neko sigurno mesto koje nije ordinacija. Tako se
eleiminišu i drugi mogući uzroci gubitka podataka kao što su
požar, poplava, krađa itd.
• Razmena podataka i sigurnost ličnih baza podataka u
procesu razmene?
Na današnji dan razmena medicinskih podataka o pacijenti-
ma nije sistemski niti operativno regulisana. Analiza i tumačenje
razloga za to svakako prevazilaze namenu i obim ovog članka.
Potreba za razmenom podataka je neosporna i ona se u
posebnim slučajevima, ali ne na sistemskom nivou, može re-
alizovati korišćenjem savremenih Internet tehnologija uz sve
rizike povrede privatnosti podataka.
Sigurnost se može povećati ako se komunikacija odvija
u okviru ranije defnisane i poznate grupe. Te metodologije i
tehnike su razvijene i relativno lako operativno primenjlive i
pružaju zadovoljavaući nivo sigurnosti.
MARKETING
Marketing (reklamiranje) je veoma osetljiva tema u ob-
lasti zdravstva. Iako stomatolog čuva zdravlje pacijen-
ta, on svoj „hleb“ zarađuje prodajući određene vrste
usluga, koje predstavljaju spreg znanja i manuelni sposobno-
sti. Za svaku stomatološku usluge je neophodno upoznavanje
potencijalnih korisnika sa vrstom, cenom i mestom na kome
ta usluga može da se potraži. Zbog specifčnosti posla, zakon
je strogo defnisao pravila oglašavanja u oblasti zdravstva. U
sledećem broju govorićemo više o zakonskim ograničenjimakoja defnišu oglašavanje u oblasti zdravstva.
Pa ipak, načini za sprovođenje marketinga su brojni. Od
unutrašnjeg do spoljnjeg marketinga svuda se pruža moguć-
nost da se predstavimo i da zauzmemo neki stepenik više u
tržišnoj utakmici.
Na polju unutrašnjeg marketinga imamo opciju predsta-
vljanja i upotrebe novih tehnoloških procesa koji su najbolje
rešenje za zdravstveni problem pacijenta. Bitan zadatak je i
unapređenje poverenja na relaciji pacijent-lekar, kao i usposta-
vljanje sistema za obaveštavanje i inormisanje pacijenta (SMS,
e-mail, teleonski poziv).
Veliki broj kolega smatra da je svrsishodnost spoljašnjegmarketinga u stomatologiji ograničena i oslanjaju se isključivo
na unutrašnji marketing, što nije dovoljno. Naime, radio, tele-
vizija, pisani mediji, internet, bilbordi, nude široke mogućnosti
reklamiranja stomatoloških usluga. Konkretan eekat takvog
marketinga se sigurno ne može zanemariti, a nama je bila po-
sebno interesantna uloga interneta u sistemu oglašavanja. Je-
dan od razloga za to je veoma jednostavan način na koji svaki
vlasnik internet prezentacije može da stekne uvid u mogućno-
sti oglašavanja putem internet stranica.
Njemu su dostupni brojni podaci, poput: koliko puta se
ime njihove stranice pojavi na nekom od pretraživača, koliko
osoba poseti njihovu prezentaciju, koliko materijala se preu-
zme sa njihove prezentacije, koliko se od tih poseta pretvori u
zahtev za intervenciju ili savet, iz kojih zemalja stiže najviše po-
seta, sa kog pretraživača stiže najviše poseta i mnoge drugih
korisne inormacije.
Zahvaljujući dr
Miši Petroviću, iz sto-
matološke ordinacije
„Apolonija“, Beograd,
došli smo do veoma
ubedljivih podataka.
Dr Petrović je or-
mirao internet pre-
zentaciju još 1998.godine, a od tada
prati i obrađuje po-
datke o posećenosti,
8/4/2019 ČASOPIS STOMATOLOG 77
http://slidepdf.com/reader/full/casopis-stomatolog-77 8/48
T E M A B R O J A
6 Stomatolog
kontaktima, itd.. U proteklih dvanaest meseci, prezentacija
ordinacije Apolonija se prosečno, na nivou od mesec dana, na
pretraživačima pojavljivala od 21000 do 46000 puta. Od tog
broja, 1000 do 3000 pojavljivanja je zainteresovalo posetioce
da posete prezentaciju. Prilikom svake posete otvoreno je od 2
do 10 strana sadržaja na prezentaciji i preuzeto od 600 do 1100
ajlova sa prezentacije dnevno.
Još interesantniji podaci su nam pruženi na osnovu pra-ćenja rada u periodu 2000-2005. Na dnevnom nivou dva kon-
takta, po proceni doktora, zavređuju odgovor na postavljeno
pitanje preko prezentcije, što čini oko 50 kontakata na mese-
čnom nivou. Četvrtina ostvarenih kontakata je u vezi interven-
cije, dok ostatak pacijenata potražuje savete.
Od pacijenata koji se obraćaju za intervencije, 35% intere-
suje hirurgija i implantologija, 31.5% protetika, 17% parodon-
tologija, 9.5% ortodoncija i 7% dečija i preventivna stomato-
logija.
Od pacijenata koji potražuju intervencije, 60% pacijenata
je zainteresovano za obimnije intervencije, dok 40% pacijena-
ta interesuju manje intervencije.
Na proseku od 50 kontaktiranih pacijenata, dva pacijentase odlučuju na intervenciju.
Kada se sabere prosečna zarada koja je ostvarena od paci-
jenta pristiglih preko interneta, na mesečnom nivou je iznosila
220 eura (period 2000-2005).
Dr Petrović navodi i da je od 2005. na ovamo, prosečna me-
sečna zarada porasla za 50€ na godišnjem nivou.
Ovi podaci nedvosmisleno pokazuju da značaj interneta
u marketingu nije za potcenjivanje, pogotovo što ekspanzija
korišćenja interneta u našoj zemlji tek predstoji.
Na kraju, nama nije bilo teško da i mi malo računamo. Do-
šli smo do zaključka da ukoliko rast prihoda dr Petrovića bude
nastavio da se ostvaruje ovim tempom, on će za 1660 godinazarađivati jedan milion eura godišnje od pacijenata koji su pri-
stigli zahvaljujući njegovoj internet prezentaciji.
ORGANIZACIJA RADA
Udanašnje vreme, sve je veći broj intervencija koje stru-
ka nudi pacijentima, a i usluge su sve kvalitetnije. Me-
djutim, to neizbežno dovodi do usložnjavanja: proce-
sa rada, odlučivanja, koordinacije i izvođenja intervencija.
Pacijenti žele da do rezultata stignu što brže, ali i da zadrže
kvalitet, što stomatologe stavlja u situaciju da neprekidno tragaju
za rešenjima, kojima će da izađu u susret pacijentu. Naravno, pri
tome hoće i da očuvaju
postulate kvalitetnog
rada.
Dobro isplanirani,
usklađeni i efkasno izve-
deni koraci dovode do
uspeha i zadovoljstva
pacijenta. Greške lekara
koštaju gubitka povere-
naja pacijenta, a pacijent
gubi vreme, novac i razvi-
ja sumnju za sve budućeintervencije.
O izazovima pla-
niranja i uskalđivanja
terapijskih procedura, dr Tomislav Živanović iz ordinacije „TIM
stomatologija“, Beograd, govorio je na Stomatološkim danima
2005. u okviru predavanja POLIVALENTNI TRETMAN U US-
LOVIMA PRIVATNE STOMATOLOŠKE PRAKSE. Zamolili smo ga
da deo tog materijala podeli sa našim čitaocima, a u sledećem
broju imaćete priliku da u celosti pročitate pomenuti tekst..
INFORMISANJE STOMATOLOGA
K valitetna i pouzdana inormacija je veoma vredna, ali
nije uvek lako do nje doći. Nakon što završi stomatološki
akultet, stomatolog ima dužnost da neprekidno obnav-
lja svoja znanja. Danas je lakše nego ikada pre doći do podata-
ka.Tako nam se kao izbor pružaju stručni skupovi, štampani
časopisi, specijalizovani kursevi i napokon, nezaobilazni inter-
net.
Prateći stručne skupove u protekloj godini, stiče se utisak da
je ponuda kvalitetnih i aktuelnih tema veoma bogata i raznovrs-
na. Kao organizatori skupova ističu se Stomatološki akultet iz
Beograda, distributeri, udruženja stomatologa, a ove godine sei Ministarstvo za privredu pridružilo organizujući skup DENTAL
EXPO 2007. Bilo bi dobro razvijati zdravu konkurenciju među
gore spomenutim organizatorima , a i koordinirati njihove ak-
tivnosti. Time bi se omogućilo što većem broju stomatologa da
posećuje date događaje. Takodje smo morali primetiti sve veći
broj kvalitetnih stranih predavača, što osvežava stručnu scenu
i daje uvid u razvoj struke van naših granica.
Specijalizovani kursevi su prilika da se za kratko vreme, „iz
prve ruke“ usvoje inormacije. Oni nude najviše inormacija, ali
od organizatora zahteva visoke troškove, što se odražava i na
sredstva koja stomatolozi moraju da odvoje ukoliko žele da na
ovaj način stiču nova stručna znanja i veštine.Štampani časopisi su raznolikošću tema kojima se bave ta-
kodje interesantni u inormisanju stomatologa, pa se i mi nad-
amo da će naš časopis biti sve korisniji oslonac stomatolozima
u njihovom radu.
Za razvoj časopisa neophodna je i saradnja čitalaca. Danas
je veoma lako svoja zapažanja, pohvale, kritike, interesovanja,
savete, putem interneta podeliti sa uredništvom. Na taj način
će časopisi biti sve bolji, prilagođeni meri i potrebama čitalaca.
Ovom prilikom Vas pozivamo da nam jednostavno, putem e-
mail-a, uputite sve primedbe i savete, pitanja, a mi ćemo se
potruditi da vam odgovorimo i da rad časopis učinimo što ko-
risnijim za vas.
I na kraju, zbog najvećih količina podataka: najsveobuhvat-
nijih, najdinamičnijih i najsvežijih internet je nezaobilazan u in-
ormisanju. Na internetu možemo pronaći mnoštvo slobodnih
– besplatnih sadržaja. Te sadržaje nam danas nude PUBMED,
MEDLINE, baza časopisa sa otvorenim pristupom, KOBSON (za
univerzitetske radnike) kao i mnogi opšti pretraživači preko
kojih je moguće doći do stručnih radova, predavanja, slikovnih
prezentacija, otografja i mnogo čega drugog.
Mi ćemo u svakom broju časopisa skretati pažnju na mesta
koja su nama bila intersantna, u nadi da ćete i vi pronaći nešto
korisno za vas.
Sadržaji koje je neophodno kupiti nude se u vidu CD, vid-
eo prezentacija, video kurseva, časopisa i nude značajne inor-macije. Neophodno je obratiti pažnju pri odabiru, jer cene nisu
zanemarljive, a svi sadržaji nisu istog kvaliteta.
8/4/2019 ČASOPIS STOMATOLOG 77
http://slidepdf.com/reader/full/casopis-stomatolog-77 9/48
S T R U Č N I R
A D O V I
Stomatolog 7
UVOD
Moderna restaurativna stomatologija podrazumeva
optimalnu primenu svetlosno-polimerizujućih i ad-
hezivnih materijala. Pored bolje prevencije i este-tike ovi materijali vode drugačijem pristupu karijesnoj leziji,
uključujući preparacije, koje su minimalno invazivne i sa pre-
ciznim uklanjanjem samo obolelog tkiva.
Ovaj zahtev, koji se odnosi na preparacije kaviteta, je teško
postići korišćenjem rotirajućih instrumenata i zato raste in-
teresovanje za druge preparacione tehnike i modernu terapiju
karijesa.
Pošto karijes ne napreduje tako brzo, kao u prošlosti,
moguće je odložiti terapiju koja se odnosi na restaurativni
tretman. Za inicijalnu leziju u gleđi i malu invaziju u den-
tinu moguće je pokrenuti proflaktička merenja i nakon toga
odlučiti da li je potrebna restaurativna terapija ili ponavljanjedijagnostičke procedure. Uslovi za demineralizaciju se mogu
održati i više godina. Ukoliko se ne uspe sa zaustavljanjem na-
predovanja demineralizacije preduzima se uklanjanje karijesa
na različite načine.
Uklanjanje karijesa je jedna od terapijskih mera u ok-
viru operativno-hiruške terapije napredovale karijesne lezije,
odnosno karijesne lezije sa šupljinom na površini krunice ili ko-
rena zuba. Pri uklanjanju karijesa klasičnim metodom, pomoću
bušilice i zubarskih svrdala, probleme imaju i terapeut i paci-
jent. Problemi terapeuta su borba sa strahom i bolom paci-
jenta i stalna dilema da li je uklonjen sav karijes. Problemi paci-
jenta su Novokain, bušenje, zadebljala usna, utrnulost vilice,
kao posledice anestezije.
Srećom, danas postoje i druge mogućnosti uklanjanja
karijesa koje su prijatnije za pacijenta zato što ne koriste igle,
špriceve i zubarska svrdla a klasična anestezija može biti za-
menjena elektronskom.
Karijes je hronično oboljenje koje počinje lokalizovanom
progresivnom demineralizacijom na površini krunice ili korena
zuba. U zavisnosti od stepena razvoja oboljenja, može se lečiti
na dva načina. Savremena doktrina lečenja karijesa obuhvata
1.ne-operativnu, preventivnu strategiju lečenja i 2.operativno-
hirušku terapiju karijesa, koja obavezno uključuje „minimalno
invazivni tretman“
Ne operativno lečenje karijesa i prevencija su ultimativni
cilj restaurativne stomatologije.
Ne operativno lečenje se sprovodi kod subpovršinskih de-
mineralizacija u fsurama, na glatkim površinama (bele mrlje) i
na površini korena zuba bez kaviteta ili sa manjim kavitetom
pristupačnim čišćenju (Brzzelli, 2006). Terapija podrazumeva
korekciju oralne higijene i ishrane, lokalnu aplikaciju uorida,postavljanje prekrivača i HealOzone terapiju.
Postavljanje dijagnoze i praćenje izazvane remineralizacije
podrazumeva primenu Electrical Caries Monitor-a – ECM, ili
DIAGNOdent-a (KaVo). DIAGNOdent procenjuje uorescenciju
koja se razvija kad lasersko svetlo dotakne polje sa demineral-
izacijom. DIAGNOdent je laser uorescentni metod za merenje
stepena demineralizacije i njeno numeričko praćenje na moni-
toru aparata. Demineralizacija gleđi se iskazuje numeričkim
vrednostima od 5-25 a početna demineralizacija dentina do 35.
Pošto aparat pruža reproduktivne i kvantitativne numeričke
vrednosti, moguća je kontrola karijesa u smislu njegove stabi-
lizacije ili progresije. Posle primenjene terapije ne operativnog
lečenja karijesa, merenje stepena demineralizacije se ponavlja,
najčešće za šest meseci, i ako nema značajne remineralizacije,
preduzima se operativno-hiruška terapija karijesa.
Hiruška terapija karijesa obuhvata tri terapijske mere: 1.
preparatio cavi dentis, 2. desinectio cavi dentis i 3. obturatio
cavi dentis. Analogno obradi infcirane rane u hirurgiji, posle
preparacije ili uklanjanja obolelog tkiva, vrši se dezinekcija den-
tinske rane i njeno zatvaranje, odnosno restauracija deekta.
Operativna-hiruška obrada karijesa vrši se kod napredova-
le karijesne lezije koja dovodi do ormiranja šupljine na površini
krunice ili korena zuba. Nakon uklanjanja karijesa površina
dentina treba da je tvrde konzistencije. Nažalost, još ne postojiobjektivni klinički parametar kojim se pouzdano utvrđuje da
je sav karijes uklonjen, pa se provera vrši sondiranjem površine
ili aplikacijom boja koje selektivno boje karijesni dentin.U in
vitro istraživanjima, moguće je utvrditi efkasnost uklanjanja
karijesa na osnovu osobine jako demineralizovanog i infci-
ranog dentina da autouorescira. Autouorescencija se iza-
ziva UV svetlom ili konokalnim laser skening mikroskopom.
Autouorescencija se koristi kao objektivni marker za
razmekšali, karijesni dentin koji zahteva ekskavaciju (Lennon,
2003) i pogodna je za procenu efkasnosti metoda preparacije.
Karijes dentina se sastoji iz površinskog i dubljeg slojakoji se jednostavno označavaju kao: a.caries inected dentine
i b.caries aected dentin. Postojanje dva sloja karijesnog den-
tina je dobro dokumentovano (Fusayama, 1979)
Prof. Dr Dačić-Simonović DragicaDr Dačić Stefan
Doc. Dr Radičević Goran
Prof. Dr Gašić Jovanka
8/4/2019 ČASOPIS STOMATOLOG 77
http://slidepdf.com/reader/full/casopis-stomatolog-77 10/48
S T R U Č N I R
A D O V I
8 Stomatolog
Površinski sloj ili „caries inected“ dentin čini demineral-
izovano, denaturisano i jako infcirano tkivo. Dublji sloj, „caries
aected“ dentin, je građen od delimično demineralizovanog
tkiva, sadrži kanaliće punjene “Whitlockite” karijes kristalima i
zato je ne propustljiv za transudaciju dentinske tečnosti (Lee,
2003). Takođe, ovaj sloj sadrži intaktna, ne denaturisana kola-
gena vlakna podložna remineralizaciji (ten Cate, 2001)
Iz ovih razloga, postoji opšte prihvaćen stav da, dublji slojkarijesnog dentina treba sačuvati tokom obrade lezije (Mc-
Comb, 2001; Kidd, 2004). Različiti metodi uklanjanja karijesa
su, u ovom pogledu, različito efkasni.
Tehnike uklanjanja karijesnog dentina razvijale su se još od
G. V. Black-a (1893. god). U početku, su preporučivani principi
“ekstenzija radi prevencije” i uklanjanje zdrave zubne strukture
radi retencije materijala za plombiranje zuba. Ovi principi pre-
paracije kaviteta su bili bazirani na tadašnjem nivou poznavan-
ja karijesnog procesa i restaurativnih materijala.
RAZLIČITE TEHNIKE UKLANJANJA KARIJESA
Kategorija Tehnika
Mehanička, rotirajuća Svrdla
Mehanička, ne rotirajuća
Ručni ekskavatori,Vazdušna abrazija,Vazdušno poliranje,Ultrasonična abrazija iSono abrazija
Hemo mehanička Caridex, Carisolv, Enzimi
Foto ablacija Laseri
Banerjee A; Watson TF; Kidd AM: Dentine caries
excavation: a review o current clinical techniques.
British Dental Journal, 2000; 188:9,476-481
PROCENA EFIKASNOSTI POJEDINIH TEHNIKA
M e t o dZdrava
gleđZdravdentin
Karioznagleđ
Karioznidentin
P r i m e d b e
Ručni ekskavatori - + + ++ Bezbolan i pouzdan metod
Rotacioni boreri +++ +++ +++ +++ Vazdušna turbina i bušilica male brzine
Vazdušna abrazija +++ +++ ++ + Zavisi od upotrebljenog abrazivnog agensa
Vazdušno poliranje + + + - Zahteva supstancu tvrde površine za abraziju
Ultrazvuk + + + - Ne uklanja razmekšali dentin
Zvučna abrazija - + + ++ Potreban dodatni rad
Carislov - - - +++ Potreban konvencionalni pristup dentinu
Laseri + + + + Zavisi od talasne dužine, jačine i trajanja pulsa
Enzimi - - - + Potreban dodatni rad
Klinički značaj različitih tehnika obrade karijesa
Važno je da praktičar zna šta se može postići različitim
tehnikama obrade karijesa. Najvažniji parametri su:
• Efkasnost uklanjanja razmekšane,infcirane zone dentina
i očuvanje dublje zone podložne remineralizaciji
• Mogućnost oštećenja okolnog, zdravog tkiva
• Ultrastruktura- morologija obrađivane površine gleđi identina, jer utiče na bonding proceduru
• Reakciju pulpe na primenjeni metod ekskavacije karijesa
• Trajanje i bolnost procedure
Najnoviji metod terapije karijesa
HealOzone (CurOzone USA Inc,Ontario,Canada) je novi
metod terapije zubnog karijesa.On preporučuje primenu
ozona za smanjenje, zaustavljanje ili usporavanje progresije
karijesa (Brazzelli, 2006).
Kompletna HealOzone procedura uključuje direktnu
aplikaciju ozona gasa u karijesnu leziju na površini zuba,korišćenje remineralizujućih rastvora odmah posle aplikacije
ozona i primenu zubne paste, oralnog spreja i rastvora koji
sadrže uoride.
Indikacije za primenu HealOzone: 1.Terapija karijesa (f-
surni karijes-karijes gleđi i karijes dentina), 2.Zalivanje fsura,
3.Terapija ati, 4.Terapija herpesa, 5 Terapija hipersenzitivnosti
zuba, 6.Endodontski tretman zuba.
Pogodnosti terapije ozonom: potpuno bezbolna proce-
dura, štedi zubno tkivo pošto nema bušenja, jednostavan tret-
man, brza karijes destrukcija i uništavanje kariogenih bakterija
(10-60 sec), bez lokalne anestezije, posle remineralizacije du-
blji deekti se pune estetskim materijalom.Terapijske mere u savremenoj metodi lečenja karijesa dentina
Tretman se sprovodi u više aza dok se ne postigne remin-
eralizacija tkiva. Nakon primene HealOzone karijesna šupljina
8/4/2019 ČASOPIS STOMATOLOG 77
http://slidepdf.com/reader/full/casopis-stomatolog-77 11/48
S T R U Č N I R
A D O V I
Stomatolog 9
se privremeno puni sa Fuji VII, koji i sam pojačava remineral-
izaciju i sprečava ulazak hrane u šupljinu zuba. Pacijent do-
datno, kućnom negom, stimuliše remineralizaciju. Punjenje
se uklanja kasnije, kada se određeni stepen remineralizacije
potvrdi DIAGNOdent aparatom. Ako je potrebno, procedura
se ponavlja dok se zub kompletno ne remineralizuje. Na kraju
se zub restaurira estetskim ispunom.
Individualna proučavanja pokazuju nekonzistentne eek-te ozona na karijes, kroz različita merenja karijes progresije
i regresije. Potrebno je više dokaza pre nego što ozon bude
prihvaćen u terapiji karijesa kod dece. (McComb, 2005)
Najstarija tehnika uklanjanja karijesa
Rotirajuće svrdlo je u univerzalnoj upotrebi iako postoje
problemi koje treba prevazići. Pet aktora izaziva neprijatnost i
bol vezane za preparaciju kaviteta ili brušenje zuba:
• Osetljivost vitalnog dentina
• Pritisak na zub
• Koštano provodljiva vibracija
• Visoka bučnost vazdušnih turbina i kolenjaka• Stvaranje visokih temperatura na površini sečenja
Dijamantska, čelična i tungsten karbidna svrdla su ne
selektivna u uklanjanju tkiva i mogu ukloniti oba sloja karijes-
nog dentina, uz širenje u zdravi dentin, jer ih je teško kontroli-
sati zbog visoke efkasnosti sečenja
Samo-ograničavajući koncept mehaničkog uklanjanja
karijesa (Boston, 2003) preporučuje upotrebu polimernih
svrdala (SmartPrep, SSWhite Burs, USA) od polieter-keton-
ketona (PEKK), koja su u stanju da uklanjaju samo mekani
karijesni dentin, ostavljajući dublji sloj.
Ispitivanja pomoću TEM su pokazala nekompletno uklan-
janje denaturisanog karijes inektivnog dentina, primenomovih svrdala (Silva i sar. 2006). Trenutno se radi na njihovom
redizajnu i poboljšanju efkasnosti.
Ekskavatori- ART tehnika
ART tehnika podrazumeva Atraumatski Restaurativni Tret-
man karijesa dentina jer se uopšte ne koriste zubarska svrdla
za uklanjanje karijesa. Za ručno otvaranje lezije i ablaciju kar-
ijesa primenjuju se nožići, dleta i ekskavatori. Nakon detaljnog
uklanjanja karijesa, šupljina se puni glas jonomer cementom
koji se vezuje bez osvetljavanja. Pored punjenja kaviteta, is-
tim materijalom se zalivaju i okolne fsure pa se ovaj metod
sanacije karijesa zove i restaurativno preventivni. Prve pilot
studije rađene su u Tanzaniji, Zimbabveu i Pakistanu a zatim
u Kambodži, na Tajlandu, u Kini. Nakon trogodišnje evaluacije
uspešnosti tretmana zaključeno je da ART restauracija nije
značajno manje efkasna od konvencionalnog metoda restau-
racija I klasa (Frencken JE; Holmgren CJ,1999)
Vazdušna abrazija
Svoj originalni razvoj duguje RB Black-u, 1945
Predstavlja alternativni pseudo-mehanički metod za uk-
lanjanje zubnog tkiva koji uključuje bombardovanje zubne
površine česticama velike brzine (Al2O3), u vazdušnom mlazuEfkasnije uklanja zdravo tkivo od demineralizovanog.
Nema značajne razlike u pulparnom odgovoru u odnosu
na klasični metod preparacije svrdlima
Indikacije: uklanjanje kamenca i kalkulusa, preparacije ka-
viteta i zalivanje fsura
Nedostaci:- nedostatak taktilne kontrole, nekompletno uk-
lanjanje razmekšanog dentina, problemi sa inhalacijom čestica.
Nedostatci se ublažavaju obaveznom primenom koerda-
ma, primenom čestica od 27.5 mikrona (po preporuci FDA) i
primenom alternativnih abrazivnih mikstura sa smolom koje
selektivnije uklanjaju karijes.
Kavitet posle primene vazdušne abrazije
Uklanjanje karijesa usmerenim mlazom čestica
Vazdušno poliranje
Primena hidrosolubilnih čestica Na bikarbonata i trikal-
cijum osata, u usmerenom vodenom i vazdušnom mlazu,
za sečenje zubnih tkiva. Smanjenjem vazdušnog pritiska se
reguliše abrazivnost čestica.
Ultrazvučna i zvučna abrazija
Proučavanja Nielsen-a, 1950., ukazala su na mogućnost
korišćenja ultrasoničnih instrumenata za sečenje zubnih tkiva.
Visoko rekventni, sonični skaleri sa abrazivnim vrhovima
eliptičnog oblika, prekriveni dijamantom lakše seku tvrđe tki-
vo. Nisu efkasni u uklanjanju karijesnog dentina.Vrhovi instru-
menta se hlade vodenom irigacijom
Operativni vazdušni pritisak za završetak preparacije je 3,5
bara.Oscilacije vrhova instrumenata su u polju od 5-25 KHz.
Aparat za ultrazvučnu abraziju
8/4/2019 ČASOPIS STOMATOLOG 77
http://slidepdf.com/reader/full/casopis-stomatolog-77 12/48
S T R U Č N I R
A D O V I
10 Stomatolog
Hemomehanički metod
Carisolv sadrži dva gela na bazi karboksimetil celuloze:
- crveni gel čine 0,1M amino kiseline (glutaminsku kiselinu,
leucin i lizin) NaCl, NaOH, eritrozin
- drugi gel sadrži natrijum hipohlorid NaOCL-0,5%
Mešaju se u jednakim količinama, aplikuju ručnim instru-
mentom na kariozni dentin i ostavljaju 30 s, pre nežnog i de-taljnog abradiranja i uklanjanja razmekšalog dentina. Rastvor
ima pH oko 11. Pozitivno i negativno naelektrisane grupe
amino kiselina postaju hlorisane i ruše kolagenske poprečne
veze u matriksu karijesnog dentina. Rastvor deluje samo na
denaturisana kolagena vlakna dok okolni zdrav dentin ostaje
ne oštećen. Kod artefcijelnog otvaranja kavuma, reparacija i
stvaranje mineralizovanog tkiva je brzo i uspešno.
Metod je blag prema pulpi i prijatan za pacijenta. Može
da zahteva primenu turbine za otvaranje lezije i, retko, lokalnu
anesteziju. Ostavlja čvrstu površinu dentina pogodnu za mik-
roretenciju i bonding proceduru. Površina je neravna i podseća
na “alpski pejzaž”, zbog eksponiranih kolageni h vlakana.
Karisolv je, pored svrdala, najselektivniji metod za uklan- janje karijesa a posebno je indikovan kod karijesa V klase, kod
caries profnda i pre svega kod dece zato što je tih, nežan i
bezbolan metod.
Primena Carisolv-a kod uklanjanja karijesa
Laseri
Od razvoja prvog crvenog lasera (Maiman, 1960), naučnici
smatraju da laser može biti primenjen za sečenje tvrdih i me-
kih tkiva.
Efkasnost lasera zavisi od: talasne dužine, pulsne energije,
emisione snage i optičkih osobina tkiva koje se seče.
Problemi kod primene pri preparaciji kaviteta su: termička
iritacija pulpe, ograničena kontrola procedure i moguće
oštećenje susednog, zdravog tkiva.
Prednosti: bezbolnost, uništavanje S. Mutans, čiste površine
gleđi i dentina.
Najproučavaniji i provereni laser, sa aspekta uklanjanja
zubnog tkiva, je Er-Yag laser. On je na tržištu više godina i
dobio je FDA odobrenje. Skraćenjem njegove talasne dužine
i korekcijom pulsa postignuta je efkasna ablacija karijesa uz
izbegavanje oto plazmatičnih eekata.
Regulacijom tri glavna parametra (pulsne energije, rekven-
cije i trajanja pulsa) postignuto je efkasno uklanjanje: gleđi,
zdravog dentina, karijesnog dentina, restaurativnih materijala;
kondicioniranje gleđi; priprema fsura za zalivanje.
Ablacija tvrdog zubnog tkiva se sprovodi pomoću mikro-
eksplozija. Uz apsorpciju energije lasera nastaje momentalno
isparavanje vode i značajan porast zapremine, što ima za po-sledicu lomljenje kristalne strukture hidroksi apatita. Zbog
toga je veoma važno efkasno hlađenje vodom i vazdušnim
sprejom, tokom preparacije laserom.
Er-Yag laser, uz vodeno hlađenje, pokazuje mali termički
eekat, odsustvo pritiska i rikcija, odsustvo vibracija i oštrog
zvuka a preparacija se može vršiti bez anestezije.
Nakon ablacije karijesa laserom dobijaju se čisti i sterilni
zidovi kaviteta, bez smear layer.Nema mikroraktura niti kar-
bonizacije u gleđi. Terapijska aplikacija energije lasera čini
zubno tkivo otpornim na kiseline i obezbeđuje efkasnu rem-
ineralizaciju i asimilaciju uorida, odnosno, ima preventivnodejstvo.
Er-Yag laser
Enzimi
Goldberg i Keil (1989) su uspešno uklonili kariozni dentin
korišćenjem bakterijske Achromobakter kolagenaze koja nije
oštetila čvrste slojeve dentina ispod lezije.
Nedavna studija opisuje korišćenje pronaze, ne specifčnog
proteolitičkog enzima iz Streptococcus griseus, u iste svrhe.
Potrebna su dodatna laboratorijska ispitivanja ove metode
uklanjanja karijesa.
Er-Yag vodeni laser za bezbolnu preparaciju zuba
8/4/2019 ČASOPIS STOMATOLOG 77
http://slidepdf.com/reader/full/casopis-stomatolog-77 13/48
S T R U Č N I R
A D O V I
Stomatolog 11
ZAKLJUČAK
Nove tehnike sečenja tvrdih zubnih tkiva razvijaju se sa na-
merom smanjenja većeg gubitka tkiva i sprečavanja oštećenja
pulpe. U okviru brojnih tehnika sečenja tkiva, idealni sekući in-
strument bi trebalo da uključuje određene aktore:
• Komor i lakoću primene
• Mogućnost uklanjanja samo obolelog tkiva• Što manju bolnost
• Bešumnost i minimalni pritisak
• Isključivanje vibracije ili toplote
• Za idealnom tehnikom uklanjanja karijesa se još traga.
LITERATURA
1. Brazzelli et al: Systemic review o the eectivenes and cost-
eectiveness o HealOzone or the treatment o oclusal pit/
fssure caries and root caries. Health Technology Assessment2006; Vol 10:16, 1-6.
2. Silva et al: Evaluation o a Sel-limiting concept in Dentinal
Caries Removal. J Dent Res, 2006; 85 (3): 285-286.
3. Banerjee A; Watson TF; Kidd AM: Dentine caries excavation: a
review o current clinical techniques. British Dental Journal,
2000; 188:9,476-481.
4. Polidorou O; Pelz K; Hahn P: Antibacterial eect o an ozone
device and its comparison with two dentin-bonding sys-
tems. Eur J Oral Sci 2006; 114: 349-353.
5. Rickard GD et al: Ozone therapy or the treatment o dentalcaries. Cochrane Database Syst Rev 2004; (3):CD004153.
6. Azrak B et al: Comparison o the e cacy o chemomechani-
cal caries removal (Carisolv) with thet o conventional exca-
vation in reducing the caries ora. Journal o Pediatric Den-
tistry 2004; 14: 182-191.
7. Celiberti P; Francescut P; Lussi A: Perormance o our den-
tine excavation methods in deciduous teeth. Caries res 2006;
40 (2): 117-23.
8. Farr C: Dental lasers enter the 21st century. Dentistry today,
1986, 86
9. Beer R; Bauman MA; Kim S: Color Atlas o Dental Medicine-
Endodontology. Dental Institute, Center or Dental Medicine
University o Basle, Switzerland 2000, 1-10, 68-71.10. Frencken JE; Holmgren CJ:How eective is ART in the man-
agement o dental caries? Community Dent Oral Epidemiol
1999;27: 423-30.
8/4/2019 ČASOPIS STOMATOLOG 77
http://slidepdf.com/reader/full/casopis-stomatolog-77 14/48
S T R U Č N I R
A D O V I
12 Stomatolog
J
una 2004. godine Međunarodna Agencija za istraživanje
raka (IARC), izdala je saopštenje za štampu u kojem se
navodi da „postoji dovoljno dokaza da ormaldehid izaziva
nazoaringealna kancerogena oboljenja kod ljudi.“ Pored toga,IARC je otkrio dovoljno pokazatelja, mada još ne potvrđenih,
da postoji veza između izlaganja ormaldehidu i leukemije(1).
Mada su ovi nalazi zasnovani na hroničnoj izloženosti orm-
aldehidu, nasuprot kratkotrajnom izlaganju tokom tretmana,
nameću se pitanja o pogodnosti korišćenja medikamenata
baziranim na ormaldehidu i njihove primene u stomatološkoj
praksi.
Kolika je zaista izloženost ormaldehidu tokom pulpalnog
tretmana nije sasvim jasna, kao sto nije jasan ni koliki je ku-
mulativni eekat izloženosti ormaldehidu od starne stoma-
tologa. Sa druge strane, novi nalazi pokrenuli su debatu naovu temu i podstakli preispitivanje i poređenje alternativnih
medikamenata koji se mogu koristiti umesto preparata na bazi
ormaldehida.
Cilj ovog članka jeste da ponudi pregled alternativnih me-
dikamenata korišćenih u dečjoj stomatologiji u Velikoj Britaniji
u nadi da će ova razmena inormacija biti zanimljiva i korisna
našim kolegama u Srbiji, kako onima angažovanim u opštoj
stomatološkoj praksi, tako i specijalistima.
UVOD
Endodontska terapija mlečnih zuba je složena i zavisi odbrojnih aktora, među kojima su najvažniji zdravstveni,
dentalni i socijalni položaj pedijatrijskih pacijenata. Vrste
terapija pulpe koje se najčešće koriste u Velikoj Britaniji su:
• indirektno prekrivanje pulpe
• direktno prekrivanje pulpe (tretman sa malom stopom
uspeha)
• pulpotomija
• terapija desenzibilizacije pulpe
• pulpektomija
Svaka od prethodno navedenih terapija se koristi u zavis-nosti od kliničke slike. Međutim, sa stanovišta korišćenja medi-
kamenata na bazi ormaldehida, najčešće u obliku ormokrezo-
la, pulpotomija je u kliničkoj praksi doživela promenu.
Pulpotomija je procedura delimične amputacije pulpe, uk-
lanjanja koronarnog dela pulpe i zadržavanja vitalnog radiku-
larnog dela pulpe.
Tri osnovna pristupa mogu se opisati na sledeći način:
• očuvanje radikularnog dela pulpe u zdravom stanju
• kreiranje inertnog stanja radikularne pulpe
• podsticanje regeneracije tkiva i zaceljenja na mestu am-
putacije radikularne pulpe
Pulpotomija je indikovana kod mlečnih molara u
slučajevima pojave ekstenzivnih interproksimalnih karijesa koji
takođe zahvataju i prisutne marginalne bridove(2) i kod zuba
koji inače nisu zahvaćeni radikularnim pulpitisom i nemaju ni-
jedan oblik periapikalne patologije.
Najčešće primenjena procedura se sastoji od sledećeg:
• davanje lokalne anestezije
• primena izolacije koerdamom, kad god je to moguće
• uklanjanje karijesa
• uklanjanje krova pulpne komore
• amputacija koronarne pulpe
• početna hemostaza primenom sterilne vate sa fziološkim
rastvorom
• primena medikamenata
Burkleys 20% (1:5) ormokrezolski rastvor, 5 minuta
ili15, 5% erosulat, 15 sekundi
ili
MTA pasta (ostavljena da se slegne)
Kalcijum hidroksid (ostavljen da se slegne)
• postavljanje podloge, u koliko je indikovano, i odgovarajući
zubni ispun
Prema Cochrane-ovoj bazi podataka sistematskih pregle-
da iz 2003, u slučajevima primarnog karijesa molara sa reverzi-
bilnim koronarnim pulpitisima, erosulat i ormokrezol imaju
slične kliničke i radiograske rezultate.(3)
Pored erosulata postoje i druge alternative koje valja uze-
ti u razmatranje, a koje ćemo ovde navesti.
Dragana Dimitrijević stomatolog, privatna praksa Milano ItalijaNemanja Longinović stomatolog, privatna praksa Beograd Srbija
Ivana Radenović Dental Offi cer, Community Special Care Dentistry, King’s
College Dental Institute, London UK
8/4/2019 ČASOPIS STOMATOLOG 77
http://slidepdf.com/reader/full/casopis-stomatolog-77 15/48
S T R U Č N I R
A D O V I
Stomatolog 13
MEDIKAMENTI
Ferosulfat 15,5% je hemostatički agens koji kada je u
kontaktu sa krvi ormira ero-jon proteinski kompleks koji
mehanički zatvara ledirane krvne sudove, izazivajući hemosta-
zu, dok aglutinski proteinski kompleks stvara čep koji zatvara
otvore na kapilarima, sprečavajući stvaranje krvnih ugrušaka.
MTA – Mineral Trioksid Agregat
Koristio se u stomatološkoj praksi prvenstveno u reparaciji
peroracija kanala. Postoje dva tipa ovog materijala, ProRoot
Grey i ProRoot White. Sastojci MTA su: trikalcijum silikat, di-
kalcijum silikat, trikalcijum aluminat, kalcijum sulat dihidrat i
bizmut oksid.
Ovaj materijal je biokompatibilan i omogućava bolje zat-
varanje nego cink oksid eugenol i amalgam(4). MTA stimuliše
oslobađanje citokina u koštanim ćelijama, aktivno pospešujući
ormiranje čvrstog tkiva. Iz tog razloga je takođe pogodan za di-
rektno prekrivanje pulpe. Studije su pokazale da je MTA prikladan,
ako ne i bolja alternativa, ormokrezolu u terapiji pulpe (5) (6).Problem u korišćenju MTA predstavlja trenutno njegova
cena od 178 evra po pakovanju od 1gr, kao i njegova izuzetna
nestabilnost nakon otvaranja, s obzirom da mora biti upotre-
bljen u roku od četiri nedelje po otvaranju, čak i kada je
skladišten u vakuumskim kontejnerima.(7)
Kalcijum hidroksid, korišćen u pulpotomiji, ne beleži
podjednako trajne uspehe kao prethodna dva medikamenta,
obzirom na mogućnost da može da izazove unutrašnju resor-
bciju tretiranog zuba. Međutim, procenat uspešnosti varira u
različitim publikovanim radovima. Tako na primer, Schröder (8)
i Schröder at al.(9) ukazuju na 70% uspešnosti. Oni su, takođe,
utvrdili da je CaOH2 povezan sa ormacijom novog dentina iozdravljenjem pulpe. Neuspeh, kao što je već indikovano, re-
zultat je interne resorbcije.
Skorija poredjenja lecenja kalcium hidroksidom radjena su
sa strogom selekcijom zuba za tretman i koriscen je CaOH2 u
obliku praha, a ne smese. Waterhouse et al su pri tom poredjenu
nasli da je prah kalcium hidroksida podjendako uspesan kao i
erosulat (10). Potrebne su daljnje studije ovog materijala.(11)
Glutaraldehid, sličan ormaldehidu ima unkciju fksaci-
je tkiva. Ipak ovaj lek je pokazao sklonost ka mutagenosti i
citotoksičnosti, kao i ormokrezol, i stoga se nije uvrstio u ad-
ekvatnu alternativnu terapiju. (11)
Laseri. U ovom trenutku nema dovoljno podataka o
upotrebi lasera u terapiji pulpe mlečnih molara. Jedino kliničko
istraživanje slučajnog uzorka obuhvata mlečne očnjake bez
karijesnih lezija, predvođenih za serijsku ekstrakciju. Ovi
slučajevi su tretirani sa ormokrezolom ili sa ugljendioksid la-
serskom pulpotomijom i procenjeni su nakon 28, a potom 90
dana. Rezultati postignuti ugljendioksidnim laserom, kako je
utvrđeno u ovoj studiji, veoma su povoljni. (12) No, neophod-
na su dalja istraživanja na ovom polju.(11)
Elektrohirurgija je još jedna nearmakološka terapija
koja se sastoji od hirurške incizije i koagulacije, kao i elek-
trospaljivanja koje je ishod toplote proizvedene strujom. To,
pak, rezultira koagulativnom nekrozom koja stvara prepreku
između podloge i ostatka pulpe. Rezultati zabeleženi prilikom
primene ove vrste terapije u tretmanu ljudskih zuba su za
sada neujednačeni i protivrečni. U svojoj studiji Mack i Dean
(13) ukazuju na visoku stopu kliničkog i radiograskog uspeha
kod tretiranih zuba na kojima je vršena kontrola od jednog do
sedamdeset meseci nakon elektrohirurške intervencije.
Indirektna terapija pulpe
Indirektna terapija pulpe je još klinički pristup lečenja inače
asimptomatskog zuba.
Cilj je da ne dodje do ekspozicije pulpe, bez obzira na
veličinu karijesne lezije i da li karijes zahvata marginalni brid,
već da se ostavi tanak sloj potamnelog dentina na najdubljem
delu kaviteta (gde bi kompletno čišćenje dovelo do ekspozici-
je). Kavitet se tada zatvara da bi se preostale bakterije izo-
lovale od izvora hrane. Ovo dovodi do prekida procesa. Flaster
at al.(14) su tokom dve godine utvrdili da je ova terapija bila
uspešna kod 96% slučajeva sa kompozitnom nadogradnjom,
a u 83% kod onih zuba kod kojih je stavljena CaOH2 podloga.
Visoka stopa pozitivnih rezultata objašnjava se tačnim dijag-nozama i pažljivim izborom slučajeva za tretman.
Desenzibillizacija pulpe
Postoji još jedan klinički scenario pored vitalne pulpot-
omije, u kojem se u prošlosti redovno koristio ormokrezol,
a to je terapija hiperemične pulpe, gde su nužne dve seanse
terapije. Ova procedura se danas naziva terapija desenzibili-
zacije pulpe, a medikament koji se koristi, pre okončanja tera-
pije zuba sa hiperemičnom pulpom, jeste Ledermix pasta koja
sadrzi triamcinalone acetonide (steroid) i demecloculone (an-
timikrobijalni agent).(15) Ladermix smanjuje inamaciju pulpeda bi pri drugoj seansi anestezija uspesno delovala i lecenje
pulpe bilo zavrseno najcesce pulpektomijom.(16)
ZAKLJUČAK
Naravno, iskusni kliničari će posle mnogo godina uspešog
lečenja dečijih zuba imati svoje mišljenje i metode rada u
odnosu na klinička iskustva. Ipak u svetlu nalaza Međunarond
agencije za istraživanje raka (IARC) možda je trenutak da se
upotreba materjala na bazi ormaldehida preispita i razmotre
alternative ovom načinu lečenja dečje pulpe.
References:
1. International Agency or Research on Cancer. Press release
no.153. 15 June 2004. (WWW document) URL http://www.
iarc.r/pageroot/PRELEASES/pr153a.html
2. Duggal MS, Nooh A, High A. Responses o the primary pulp
to inammation: a review o teh Leeds studies and challeng-
es or the uture. European Journal o Paediatric Dentistry
2002:111-114
3. Nadin G, Goel BR, Yeung CA, Gleny AM. Pulp Treatment or
extensively decay in primary teeth. Cochrane Database o
Systematic Reviews 20034. Torabinejad M, McDonald F, Pitt Ford TR. Physical and chemi-
cal properties o a new root end flling material. Journal o
Endodontics 1995: 349-353.
8/4/2019 ČASOPIS STOMATOLOG 77
http://slidepdf.com/reader/full/casopis-stomatolog-77 16/48
S T R U Č N I R
A D O V I
14 Stomatolog
5. Eidelman E, Holan G, Fuks AB. Mineral Trioxide aggregate vs.
Formocreosol in pulpotomized primary molars; a prelimi-
nary report. Paediatric Dentistry 2001: 15-18.
6. Agamy HA, Bakry NS, Mounir MMF, Avery DR. Comparison
o minteral trioxide aggregate and ormocresol as pulp-
capping agents in pulpotomised primary teeth. Paediatric
Dentistry 2004:302-309.
7. British Cement Association. BS EN 197-1:2000.NF.3.8. Schroder U. A 2 year ollowup o primary molars pulpot-
omised with a gentle technique and capped with calcium
hydroxide. Scandinavian Journal o Dental Reasearch 1978:
273-278.
9. Schroder U, Szpringer-Nodzak M, Janicha J, et al. A one year
ollow up o partial pulpotomy and calcium hydroxide cap-
ping in primary molars. Endodontics and Dental Traumatol-
ogy 1987
10. Waterhouse PJ, Nunn JH, Whiteworth JM. An investigation
o the relative e cacy o Burkley ’s Formocreosol and cal-
cium hydroxide in primary molar vital pulp therapy. British
Dental Journal 2000:32-36
11. Srinivasan V, Platchett C.L, Waterhouse P.J. Is there lie aterBurkley’s Formocreosol? Part I- A narrative review o alter-
native interventions and materials. International Journal o
Paediatric Dentistry 2006: 118-120
12. Elliot RD, Roberts MW, Burkes J, Phillips C. Evaluation o the
carbon dioxide laser on vital human primary pulp tissue.
Paediatric Dentistry 1999: 327-331.
13. Mack RB, Dean JA. Electrosurgcal pulpotomy a pilot study
in humans. Journal o Endodontics 1987: 69-76.
14. Flaster CA, Araujo FB, Staron LH, Nor JE. Indirect pulp
treatment: in vivo outcomes o an adhesive resin system
vs. Cvalcium hydroxideor protection o dentine pulp com-
plex. Paediatric dentistry 2002: 241-248.15. Waterhouse PJ, Eds Deery C, Hosey MT. Pulp therapy in hte
primary dentition. In: Paediatric Cariology. London Quin-
tessence Publishing Co. Ltd, 2004: 99-117
16. Rodd H.D, Waterhouse P.J, Fuks A.B, Fayle S.A, Moat M.A.
Pulp Therapy or Primary molars, UK National Clinical
Guidelines in Paediatric Dentistry. International Journal o
Paediatric Dentistry 2006: 15-23
17. Welbury R.R, Pulp Therapy in Primary Teeth. Paediatric
Dentistry, Third Edition. Oxord Medical Publications. 2005:
165-173.
18. Loh A, O’Hoy P, Tran X, Charles R, Hughes A, Kubo K, Messer
LB. Formocreosol and erric sulate have similar success
rates in primary molar pulpotomy. Evidence Based Den-
tistry 2005: 70. bionic
b i o
n i c
sc
granule
s t i c k
y
g r a n u l e s
soft, direktna aplikacija iz špricau defektu se modeluje
oèvrsne in situ u stabilno, porozno telo100% se resorbuje100% sintetièki
NIJE POTREBNA MEMBRANA!?-TCP kompozit za sve indikacije
AKCIJA20% popusta do kraja februara
Informacije o predavanjima:13.03. - Stomatološki fakultet - Beograd14-15.03. - Banja LukaPredavaèi:Peter Reinle, DS Solutions, Ass. Dr Bojan Gaèiæ dr sci stom. spec. oral. hirurgije
S. Novakoviæ 19 - 15000 Šabac - 015 345 123www.mikodental.co.yu
8/4/2019 ČASOPIS STOMATOLOG 77
http://slidepdf.com/reader/full/casopis-stomatolog-77 17/48
S T R U Č N I R
A D O V I
Stomatolog 15
K raniomandibularne disunkcije (CMD) su muskuloskel-
etna oboljenja, mišića i viličnih zglobova i ne retko deo
nekog sistemskog oboljenja ili generalizovane fbromi-
jalgije, odnosno nekog reumatoidnog artrita. Najčešći simp-
tomi i znaci koji se sreću u pacijenata sa kraniomandibularnim
poremećajima su bol lokalizovan u mastikatornim mišićima ili
temporomandibularnim zglobovima, poremećen opseg kret-nji donje vilice, i pojava zvukova u TM zglobovima pri unkciji
donje vilice.
Etiologija CMD-a je veoma kompleksna i multiak-
torijalna. Najčešće je u pitanju psihogeni aktor u smislu
stresa,emocionalnih poremećaja i poremećaja ponašanja kao i
neuravnotežena okluzija, u smislu postojanja okluzalnih smetnji.
Epidemiološke studije ukazuju da približno 75 % osoba u
opštoj populaciji tokom života ima bar neki znak poremećene
unkcije oroacijalnog sistema, dok se kod 20 do 25 % sreću
značajni simptomi kraniomandibularnih disunkcija. Brojne
studije ukazuju da su znaci i simptomi kraniomandibularnih
disunkcija češći i izraženiji u žena (3:1 do 9:1) između 15 i 45godina u odnosu na muškarce.
Iako je učestalost kraniomandibularnih disunkcija
značajno zastupljena u populaciji, utvrđeno je da 3-4 % osoba
zahteva pomoć lekara tj.aktivni terapijski pristup, odnosno 4-7
% osoba kojima je pomoć zaista potrebna.
Terapija kao i dijagnostika disunkcija treba da se izvodi u
saradnji sa stručnjacima iz drugih oblasti stomatologije i medi-
cine. Ovakav multidisciplinarni pristup terapiji disunkcija je
neophodan s obzirom na multiaktorijelnost i heterogenost
etiologije,simptomatologije i kliničke slike.
Okluzalni terapijski splintovi su oblik reverzibilne oklu-
zalne terapije kojima se privremeno menjaju okluzalni odnosi
ili položaj mandibule koji su verovatno uzrok postojeće kra-
niomandibularne disunkcije.Okluzalni splint ili nagrizna ploča
ili bedem je naprava od akrilata koja u potpunosti (stabiliza-
cioni splint) ili delimično (relaksacioni splint) prekriva grizne
površine bočnih zuba,sečivne ivice prednjih zuba bilo gornje
ili donje vilice.
Uglavnom se splint aplikuje u gornjoj vilici kad god je
moguće zbog veće stabilnosti.Ako je pravilno dizajniran i
uravnotežen služi kao efkasno dijagnostičko sredstvo i kao ak-
tivno terapijsko sredstvo.Bogata evidencija u stručnoj literaturi
ukazuje na povoljne terapijske eekte okluzalnihn splintova u
75 - 90 % pacijenata sa simptomima i znacima CMD-a. Zaštosu splintovi efkasni u redukciji simptomatologije disunkcija
još uvek nije u potpunosti jasno.Postoji nekoliko teorija koje
pokušavaju da objasne mehanizme dejstva splintova.
Stabilizacioni »Mičigen« splint
Okluzalna teorija - Splintom se uspostavljaju maksimalni
kontaktni okluzalni odnosi te okluzalne smetnje i prerani kon-
takti koji izazivaju disunkcije bivaju isključeni.Na taj način dol-
azi do izmene proprioceptivnog inormativnog toka koji utiče
na prekid i usmeravanje reeksnih mehanizama te dolazi do
relaksacije pogodjene hiperaktivne muskulature.
Teorija povišenog interokluzionog odnosa - Doka-
zano je da privremeno minimalno podizanje VDO smanjuje
bioelektrične aktivnosti, tj. izometrijske kontrakcije elevatora
zbog istezanja mišićnih vlakana i na taj način splintovi redu-
kuju simptome disunkcije.
Teorija kognitivne svesnosti - Dnevna i noćna hiperak-
tivnost mišića kod bruksista se drastično smanjuje nošenjem
splinta.Mehanizam dejstva nije u potpunosti jasan.Pretpostav-
lja se da je razlog smanjenja dnevne hiperaktivnosti mišića kod
bruksista sama spoznaja da imaju nešto u ustima što utiče napromenu njihovog ponašanja.
Teorija repozicije mandibule - Terapija repozicionim
splintom dovodi do smanjenja diskusno-kondilne inkordi-
nacije i rasterećenja zglobnih struktura.Rekonstrukcija okluzije
u ovom položaju donje vilice se ne vrši pošto je to privremen
terapijski položaj.
Teorija placebo efekta - Konačno nošenje okluzalnog
splinta može da podstakne placebo eekat koji utiče na reduk-
ciju simptoma bola u mišićima i viličnom zglobu.
U terapiji CMD koriste se najčešće stabilizacioni i repozi-
cioni splintovi.
Stabilizacioni splint je ravna, glatka ploča izradjena odtransparentnog akrilata koja uglavnom prekriva zube gornje
vilice (maksilarni stabilizacioni splint - Michigan splint) i obez-
bedjuje optimalnu unkcionalnu okluziju pacijentu. Od sta-
Doc. Dr Vojkan LazićDr Milovan Stević
Klinika za stomatološku protetiku, Stomatološki fakultet Univerzitet u
Beogradu
8/4/2019 ČASOPIS STOMATOLOG 77
http://slidepdf.com/reader/full/casopis-stomatolog-77 18/48
S T R U Č N I R
A D O V I
16 Stomatolog
bilizacionih splintova koriste se »Michigan« splint,Tanner-ov
splint, okluziona ploča po Schoettl-u, programirana unkciona-
lna ploča po Gausch-u, sinhronizator mastikatornih mišića itd.
Terapijski eekti stabilizacionog splinta najčešće se objašnjavaju
činjenicom da ove nadoknade stabilizuju kondile u fziološki
optimalnom položaju u zglobnim jamama i uspostavljaju
harmoničan odnos izmedju TM zglobova i okluzije.Splint obez-
bedjuje maksimalan broj kontakata izmedju potpornih kvržicadonjih zuba i splinta u centralnom položaju mandibule.
Vodjenje očnjakom na radnu stranu uz disokluziju
svih ostalih zuba
Terapijski splint obezbedjuje nesmetano vodjenje očnja-
kom pri protruziji i laterotruziji mandibule. Smatra se da vod-
jenje očnjakom predstavlja optimalni tip vodjenja mandibule u
terapiji svih oblika mišićnih disunkcnija bez obzira na njihovu
etiologiju. Značajan procenat je zabeležen i u redukciji znako-
va i simptoma bruksizma, a kod 40 % pacijenata sa CMD-ama
pozitivan terapijski učinak stabilizacionog splinta se pripisuje
isključivo placebo eektu. Poželjno je da se splint nosi noću išto je moguće više danju (bar 3 - 4 sata dnevno) u trajanju od
najmanje 3 - 4 meseca.Za to vreme je neophodno vršiti česte
kontrole, u početku na sedam dana a kasnije na mesec dana.
Repozicioni splintovi privremeno stabilizuju mandibulu u
odabranom terapijskom položaju. Najčešće se koristi anteriorni
repozicioni splint koji stabilizuje mandibulu u odgovarajućem
protruzionom položaju. Repoziciona terapija indikovana je kod
retrodiscita gde je retrodiskalno tkivo u zapaljenju i edemu zbog
konstantnog povredjivanja te zone od strane kondila. Terapijski
eekat repozicionog splinta objašnjava se time što privremeno
menja položaj kondila u zglobnim jamama i sprečava direktan
kontakt kondila sa jako vaskularizovanim i inervisanim tkivom
bilaminarne zone. Nakon uklanjanja splinta kondil se ponovo
vraća u predjašnji položaj. Činjenica je, medjutim, da u periodu
od 3 - 6 meseci, koliko traje ova erapija, retrodiskalno tkivo pretrpi
niz reparatornih i adaptivnih promena i tako ojača da kontakt sa
kondilom više ne izazi-
va bol. Retrodiskalno
tkivo u tom periodu
postaje fbrotično
i avaskularno, pa
ga mnogi nazivaju
»pseudodiskusom«.
Repozicioni splint za gornju vilicu.
Prednji deo okluzalne(oralne) površine splinta je zakošen
tako da usmerava mandibulu napred
U ostale terapijske splintove se ubrajaju anteriorni depro-
gramer ili anteriorna nagrizna ploča (Lucija jig), posteriorna
nagrizna ploča (interceptor), pivot splint i mekani zaštitni splintovi.
Hawley relaksacioni splint
Rezilijentni zaštitni splint
Sve splintove povremeno treba korigovati odnosno re-
adaptirati okluzalnu površinu ploče splinta u cilju eliminacije
prevremenih kontakata koji nastaju opuštanjem mišića i us-
postavljanjem normalnog odnosa vilica.
LITERATURA1. Okeson J.P.: Management o Temporomandibular Disorders and
Occlusion. The C.V. Mosby, St. Louis, 1998. ch. 15
2. Pertes R.A., Gross Sh. G.: Clinical Management o Temporoman-
dibular Disorders and Oroacial Pain.Quintessence Publ. Co. Inc.
Chicago, Berlin, London 1995. ch. 12
3. Eriksson L., Westesson P.L., Rohlin M.:Temporomandibular joint
saunds in patients with disc displacement. Int. J. oral Surg. 1985;14(428 -436)
4. Clark G.T.: Interocclusal appliance therapy. In: Mohl N.D., Zarb G.A.,
Carlsson G.E., Rugh J.D. A textbook o occlusion. Quintessence
Publ. Co. Inc. Chicago, Berlin, London 1988; pp. 359 - 364
5. Lazić V.: Reverzibilna okluzalna terapija. U knjizi: Stanišić-Sinobad
D. i saradnici - Zglobna veza mandibule sa kranijumom - normalna
unkcija i poremećaji, BMG, Beograd 2001. pogl. 23
6. Lazić V.: Analiza kretnji donje vilice u pacijenata sa kraniomandibu-
larnim disunkcijama pre i nakon terapije stabilizacionim »Mičigen«
splintom, Magistarska teza, Stom. akultet, Beograd, 1998
7. Stanišić-Sinobad D. Reverzibilna okluzalna terapija. U knjizi: Stanišić-
Sinobad D.- Osnovi gnatologije, Beograd 2001, pogl. 24
8. Djordjević I: Eekat transkutane elektro-nervne stimulacije na redukciju
hronićnog mišićnog bola, Magistarska teza, Stom. akultet, Beograd 20059. Dodić S.: Analiza morologije i unkcije oroacijalnog kompleksa u
adolescenata sa kraniomandibularnim disunkcijama, Doktorska
teza, Stom. akultet, Beograd, 2003
8/4/2019 ČASOPIS STOMATOLOG 77
http://slidepdf.com/reader/full/casopis-stomatolog-77 19/48
S T R U Č N I R
A D O V I
Stomatolog 17
Resorpcija korena je pojam koji je uglavnom vezan za
smenu mlečnih zuba jer se smatra da korenovi stalnih
zuba poseduju određene zaštitne kapacitete koji ih čine
rezistentnim na resorpciju. Međutim, svakodnevna praksa
ukazuje da ti zaštitni mehanizmi nisu neiscrpni i da se resorp-
cije korenova mogu javiti i na stalnim zubima.
Resorpcija se može defnisati kao stanje udruženo sa
fziološkim ili patološkim procesima koji dovode do gubitka
dentina, cementa ili alveolarne kosti. Resorpcija stalnih zuba je
uvek patološke prirode.
Kada su u pitanju patološke resorpcije na korenu zubaveliki problem predstavlja i nepoznavanje uzroka za nastanak
ovih agresivnih procesa.
Postoje brojni lokalni (inekcija, trauma, pritisak, mehaničke,
okluzalne sile) i brojni sistemski aktori (endokrini poremećaji,
hiperparatiroidizam, hipoosatemija, Pagetova bolest, genet-
ska predispozicija, pol) koji se najčešće opisuju kao mogući
etiološki aktori u resorptivnim oboljenjima korena zuba.
Poseban problem predstavljaju idiopatske resorpcije,
odnosno resorpcije nepoznatog porekla koje su najčešće vrlo
ekspanzivne i imaju najbržu evoluciju. Najveći broj istraživača
resorpcije korena zuba svrstava u interne
i eksterne. Interne resorpcije su patološki
procesi koji dovode do gubitka čvrstog
zubnog tkiva (gleđi, dentina, cementa)
razarajući zub iznutra pri čemu proces
počinje iz pulpe (kavuma dentis) i širi se
ka perieriji sa centriugalnom evoluci-
jom. Na rdg snimku ih uočavamo kao
ovalna ili okruglasta rasvetljenja, odn
proširenja kanala.
Eksterne resorpcije korena zuba su posledica aktivnosti
multinuklearnih klastičnih ćelija iz periodontalnog ligamenta,
a proces započinje na površini korena i infltrativno se širi kroz
cement i dentin korena zuba što uočavamo kao iregularnost
konture korena u predeluvrata zuba, na bilo kom
nivou spoljašne površine
korena zuba ili na apeksu
korena uz obaveznu resor-
pciju okolne kosti.
Za kliničare poseban problem predstavlja blagovremena
dijagnoza ovih patoloških procesa. Resorpcije, bez obzira na
poreklo procesa, su u najvećem broju slučajeva asimptomatski
procesi duge evolucije, koji se otkrivaju slučajno na radiograf-
jama i često u već uznapredovalim ormama.
Drugi problem predstavlja rutinsko postavljanje dijagnozena osnovu analize jednog rendgenskog snimka što vodi do
dijagnostičkih, a posledično i terapijskih grešaka. Tek dodatni
rendgenograski snimci (iz drugog ugla) mogu pomoći u od-
luci da li je resorpcija internog ili pak eksternog porekla ali loka-
lizovana labijalno ili bukalno. Lezije internog porekla nalaze se uz
kanal korena bez obzira na ugao x-zraka, dok se deekti eksternog
porekla pomeraju duž kanala korena zavisno od angulacije.
Takođe, klinički posmatrano pink spot je dugo godina
bio patognomoničan znak internih resorpcija sa kruničnom
lokalizacijom. Često je međutim, to baš prvi znak cervikalne
eksterne resorpcije gde nabujalo granulaciono tkivo iz sulkusa
razara dentina i pot-
kopava gleđ. Preciz-
na rendgenografja
može pomoći u die-
rencijalnoj dijagnozi
ova dva tipa resorp-
tivnih procesa.
Nepoznavanje etioloških aktora i agresivna priroda ovih
patoloških procesa najčešće predstavlja veliki terapijski prob-
lem. No, bez obzira na etiologiju, terapija radiksnih resorpcija
je najčešće endodontska. Takođe se smatra da je lečenje resor-pcija korena (internih i eksternih) jedna od najmanje uspešnih
endodontskih procedura zbog mogućih dodatnih jatrogenih
oštećenja. Ipak, pravilna realizacija endodontskog tretmana i
poštovanje svih principa koje nameće savremeni koncept tera-
pije predstavljaju osnovni aktor za uspeh lečenja.
Uspeh u terapiji radiksnih resorpcija (internih i eksternih)
vezan je pre svega za dobro izveden endodontski postu-
pak. Kako preparacija kanala predstavlja najvažniju azu u
endodontskoj intervenciji to je osnovni zadatak endodontske
terapije kompletno čišćenje kanalskog sistema korena (od
ireverzibilno oštećenog tkiva pulpe ili infciranog nekrotičnog
debrisa), odnosno njegovo pravilno oblikovanje da bi se mo-
gla izvršiti hermetična opturacija. Zbog iregularnosti kanal-
skog sistema korena zuba, često postoje i teškoće u samoj
mehaničkoj obradi kanala.
Dijagnoza i terapijske mogućnostiAsistent Dr Vanja Opačić
Klinika za bolesti zuba, stomatološki fakultet Beograd
8/4/2019 ČASOPIS STOMATOLOG 77
http://slidepdf.com/reader/full/casopis-stomatolog-77 20/48
S T R U Č N I R
A D O V I
18 Stomatolog
Biomehaničko čišćenje i oblikovanje sistema kanala kore-
na obuhvata preciznu i kvalitetnu instrumentaciju sa obilnom
irigacijom 1- 2,5% rastvorom NaOCl, a uspeh ovog tretmana
zavisi od efkasnosti korišćenih endodontskih instrumenata,
od sredstava i sistema za irigaciju i naravno od tehnike pre-
paracije kanala korena zuba.
Problem u terapiji internih resorpcija predstavlja iregular-
nost oblika korena kanala kojeg treba egzaktno obraditi i kas-nije hermetički opturirati.
U početnoj azi, kada još nije došlo do peroracije i komu-
nikacije sa periodoncijumom (a zidovi kanala nisu previše os-
labljeni) indikovana je endodontska terapija i u ovoj azi može
se očekivati potpuni uspeh preduzete terapije. U slučajevima
sa internom resorpcijom indikovana je vitalna pulpektomija,
dok je primena sredstava za trajnu desenibilizaciju kontrain-
dikovana zbog mogućnosti njihovog diundovanja u peri-
odoncijum. Dodatni problem takođe predstavlja uklanjanje
nabujalog granulacionog tkiva, prouzno krvavljenje, ali i ob-
rada nepristupačnih zidova kod infciranog kavuma.
Uznapredovale resorpcije sa peroracijom korena često
zahtevaju kombinovanu endodontsko-hiruršku terapiju.Istraživanja na našoj klinici su pokazala da su eksterne
resorpcije najčešće lokalizovane na apeksu korena, zatim na
sredini korena i na vratu zuba. Visok procenat eksternih res.
u našoj populaciji je u korelaciji sa najčešćom dentalnom pa-
tologijom, a to su hronična zapaljenja u periodoncijumu sa
svojim koplikacijama. Mnogi autori smatraju da su čak svi zubi
sa apeksnim parodontitisom izloženi resorpciji apeksa.
Poseban problem za endodontiste predstavlja zbrinjavan-
je eksternih apeksih resorpcija korena zbog gubitka cementa
i dentina sa spoljne površine, kao i dentina sa unutrašnje
površine oramena apikale, čime je otežana preparacija kanala,
odnosno pravilan odontometrijski postupak.Savremeni endodontski koncept podrazumeva da je cemen-
to-dentinski spoj krajnja tačka obrade kanala korena i nedopus-
tivo je svako oštećenje (mehaničko ili hemijsko) apikalnih i peri-
apikalnih struktura. Apeksna resorpcija dovodi do delimičnog ili
potpunog oštećenja cemento-dentinskog spoja pri čemu izostaje
apeksno suženje. Zadatak endodontskog tretmana odn. obrade
kanala je ormiranje »veštačkog cemento-dentinskog spoja«
odn. ormiranje »sigurnosne apeksne granice« na oko 1,5-2 mm
koronarnije od rendgenološkog kraja oštećenog apeksa
Na ishod terapije utiče i izbor međuseansnog intrakanal-
nog medikamenta. Iako se u endodontskoj terapije kao sred-
stva za medikaciju kanala koriste kombinacije steroida i an-
tibiotika, derivati enola, depoi hlorheksidina u slučajevima
resorptivnih procesa kalcijum hidroksid je medikament izbora,
zbog visoke koncentracije jona Ca 2+ i visokog pH koji de-
luju pojedinačno ili verovatnije sinergično. Uprkos dugotra-
jnoj upotrebi i ekstenzivnim istraživanjima, način delovanja
Ca(OH)2 još uvek nije potpuno jasan.
Kalcijum hidroksidu se pripisuju različita biološka svojstva
kao što su antimikrobna aktivnost (Byström i sar. 1985), spo-
sobnost razlaganja tkiva (Hasselgreen i sar. 1988, Andersen i
sar. 1992), inhibicija resorpcije korena (Tronstad 1988) i induk-
cija reparacije koštanog tkiva (Foreman & Barnes 1990)36. Ova
svojstva ga čine gotovo idealnim medikamentom u terapiji re-
sorpcija korena (eksternih i internih), što je i uticalo na njegovizbor u kliničkoj praksi.
U terapiji resorpcija (internih i eksternih) koristi se vodena
suspenzija kalcijum hidroksida zbog brze disocijacije jona i vi-
sokog stepena rastvorljivosti u odnosu na viskozne paste (go-
tove preparate) koji sporije disociraju iz glicerinskog nosača
(baze). Vodena suspenzija kalcijum hidroksida indikovana je
kod slučajeva internih resorpcija, ali i kod eksternih inama-
tornih resorpcija.
U terapiji eksternih apeksnih resorpcija kao intrakanalni
medikament koriste se i štapići (poeni) kalcijum hidroksida
koji su precizniji i lakši za manipulaciju. Poeni odgovaraju ISOstandardu, tako da se nakon obrade i sušenja kanala odabira
poen koji odgovara volumenu kanala i postavlja na utvrđenu
radnu dužinu kanala. Dodaju se i tanji poeni pasivno bez kon-
denzacije. Za inicijalno otpuštanje (aktiviranje štapića) u kanal
se unosi kapljica sterilne vode. Preciznom upotrebom štapića
onemogućena je povreda periapikalnog tkiva, a omogućena
bolja diuzija Ca i OH jona u parakanalni sloj.
Osim izbora medikamenta važno je i vreme (dužina) me-
dikacije. Medikacija od četiri nedelje (pasta i štapići) je ono što
najveći broj istraživača – kliničara smatra optimalnim. To je dovol-
jan period da kalcijum hidroksid ispolji svoja biološka dejstva,
neutrališe resorptivne ćelije i pokrene lanac aktiviranja tkivnih
enzima koji igraju važnu ulogu u ormiranju tvrdog tkiva.Treba istaći da je ishod endodontske
terapije u unkciji interseansne medi-
kacije teško procenjivati , već se on svodi
uglavnom na krajnju ocenu ishoda tera-
pije posle defnitivne opturacije kanala
korena zuba. Medikacija kao i defnitivna
opturacija kanala su veoma bitni ak-
tori, ali ne i jedini i
odlučujući za ishod
endodontske tera-
pije kod posto-
janja resorptivnih procesa. Oni mogu dapomognu u krajnjem izlečenju, ali bez
dobro isplanirane i pažljivo vođene in-
strumentacije koja će obezbediti kvalitet-
no čišćenje kanala i egzaktnu pripremu
za trajnu opturaciju, ne može se očekivati
povoljan ishod preduzete terapije.
LITERATURA
1. Trope M, Chivian N. Trumatic injures. Pathways o the pulp.
7th ed, Mosby Inc. 1998;572-82.
2. Ne RF, Witherspoon D, Gutmann JL. Root resorption. Quin-
tessence Int 1999; 30:9-25.
3. Trope M. Root resorption due to dental trauma. Endodontic
Topics 2002;1:79-100
4. Fava LRG, Siqueira JF. Considerations in working length de-
termination Endodontic Practice 2000; 12:22-32.
5. Laux M, Abbot PV, Palarola G. Apical inamatory root resorp-
tion: a correlative radiographic and histological assessment.
Int Endod J 2000; 33:489-93.
6. Çaliskan MK, Turkun M. Root canal treatment o a root-rac-
tured incisor tooth with internal resorption: a case report. Int
Endod J 1996; 29:393-397
7. Őztan MD, Akman A, Dalat D. Intracanal placement o calcium hy-
droxide: A comparison o two dierent mixture and cariers. OralSurg Oral Med Oral Pathol Oral Radiol Endod 2002; 94:93-7.
8. Fava LRG, WP Saunders. Calcium hydroxide pastes: classifca-
tion and clinical indications. Int Endod J 1999; 32:257-282.
8/4/2019 ČASOPIS STOMATOLOG 77
http://slidepdf.com/reader/full/casopis-stomatolog-77 21/48
A K T U E L N O
S T I
Stomatolog 19
Posredstvom internet stranice Stomatološkog akul-
teta u Beogradu imali smo priliku da se upoznamo sa
Bazom časopisa sa otvorenim pristupom (Directory o
open access journals-DOAJ). Bazu časopisa osnovao je Lund
Univerzitet iz Štokholma i stekao je veliku zaslugu za širenje
stomatoloških ideja i dostignuća na globalnom nivou. Naime,
DOAJ predstavlja mesto na internetu koje nam pruža moguć-
nost da bez novčane nadoknade preuzimamo ili pregledamo
sadržaje mnoštva stručnih časopisa, ali nam ostavlja moguć-
nost da svojim članstvom potpomognemo širenje ove ideje.Sadržaji su uglavno dostupni na engleskom ili španskom je-
ziku, a zastupljene su sve specijalnosti stomatološke struke.
Pored španskog i engleskog govornog područja, baza pokriva
i časopise iz arapskog sveta, kao i dalekog istoka pa kao ta-
kva predstavlja svojevrstan stomatološki globus. Časopisi koje
smo imali priliku da vidimo su različitog kvaliteta i stila, a bave
se sveobuhvatnom problematikom stomatološke struke. Mi
ćemo u svakom broju skretati pažnju na one časopise i članke
(radove) koji su na nas ostavili najjači utisak ili u sebi nose ko-
risne inormacije.
Od časopisa, na prvom mestu predstavićemo vam New
York State Dental Yournal. Mogućnost preuzimanja celokup-
nog broja, pristupačnost na engleskom jeziku, stručni komen-
tari, raznovrsni aktuelni radovi, dobro dokumentovani prikazi
slučajeva, samo su neki od razloga zbog kojih mislimo da treba
posetiti njihovu internet stranicu.
Iz časopisa ćemo izdvojiti nekoliko nama najinteresantnijih
radova
New York State Dental Journalhttp://nysdental.org/publications
Benefts o Additional Courses o SystemicAzithromycin
i priodontal disease.
Vrednost upotrebe dodatnog ciklusa Azitromicina
u lečenju parodontopatija
June/July 2007 strana 40.
Upotreba antibiotika u lečenju parodontopatija uvek iza-
ziva suprotne stavove, ali se većna kolega odlučuje narazličite terapijske režime kao dopunu kauzalnoj terapiji.
Upotreba Azitromicina nije odomaćena na našim prostorima, a
ovaj članak nam pruža uvid u efkasnost njegove upotrebe. Ističe
se upotreba u slučajevima supuracije na sondiranje i periodon-
talnih apscesa. Posebno se ističe upotreba dodatnog antibiot-
skog režima.
Clinical and Radiographic Evaluation o Root Peroration
repair using MTA
Klinička i radiograska procena reparativnog procesa
oko peroracija koristeći MTA
April 2007. strana 46.
Priča o MTA (mineral trioxide aggregat), koji je u svo-
joj osnovi preparat kalcijum hidroksida prilagođen za
smanjenu resorpsciju i olakšanu primenu u endodonciji,
kod nas se pojavila pre par godina . Predavači koji su nam tom
prilikom predstavljali preparat označili su ga kao sastavni deo
njihove svakodnevne stomatološke prakse. Iako je preparata
promovisan još devedesetih godina, na našem podneblju da li
zbog visoke cene ili iz nekog drugog razloga, nije dobio veliki
znacaj. Rad nas uvodi u mogućnosti MTA, a na svakom od nasostaje da proceni koliko bi primena preparata u određenim
okolnostim doprinela kvalitetu našeg rada.
8/4/2019 ČASOPIS STOMATOLOG 77
http://slidepdf.com/reader/full/casopis-stomatolog-77 22/48
A K T U E L N O
S T I
20 Stomatolog
Tematika uticaja stomato-
loških oboljenja na opšte
zdravlje nalazi se u žižu
interesovanja istraživača u prote-
klih par godina,a pre svega misli
se na uticaj koji imaju oboljenja
parodoncijuma. Zahvaljujući radu
dr Ane Pucar, imali smo priliku da
se uputimo u veličinu problema i
značaj daljih istraživačkih radovana tu temu. Počevši od Balkans-
kog kongresa stomatologa, preko
stručnih skupova, pa do doktorata koji je dr Pucar odbranila u
novembru mesecu, kolege su imale priliku da preispitaju svoje
stavove po ovom pitanju, kao i da se upoznaju sa najnovijim
dostignućima. Na Balkanskom kongresu stomatologa Dr Pu-
car je osvojila nagradu za najbolji istraživački rad, a i u našoj
naučnoj javnosti rad je imao nesvakidašnji odjek. Zamolili smo
dr Anu Pucar da nam kroz odgovore na sledeća pitanja još više
približi korelaciju parodontopatija – opšte zdravlje.
1 PITANJE – Teorija o fokalnoj infekciji (Williem Hunter
1900) pojavila se početkom dvadesetog veka. Već sredi-
nom veka je ozbiljno uzdrmana zato što ekstrakcije kao
predloženi tretman sa sobom nisu donosile rešenje ili ub-
laženje opštih tegoba. Koliko smo danas sigurni u naše
tvrdnje?
Tačno je, Hunterova teorija je odbačena 40-tih i 50-tih god-
ina ovog veka kada se pokazalo da serijske ekstrakcije zuba ne
dovode do poboljšanja sistemskih bolesti. Hunterova teorija
nije bila bazirana na naučnim dokazima, on i njegovi sledbe-
nici nisu bili u stanju da objasne na koji način sepsa poreklom
od oralnih okusa dovodi do sistemskih poremećaja, niti su
nudili teoretski potporu za vezu između oralnog i sistemskogzdravlja. Srećom, ova teorija je poslužila kao baza za brojna
mikrobiološka i imunološka istraživanja. Postulati teorije su u
današnje vreme revidirani u svetlu naučnih dokaza. Da se ne bi
ponovilo odbacivanje teorije, „ne sme više biti pripisivanja bez
potpore i teorija bez dokaza“ (Newman HN, 1996.). Moderno
doba medicine i stomatologije bazirane na naučnim dokazima
nosi sa sobom i dobre uslove za ispitivanje moguće povezano-
sti između inekcija oralnog porekla i sistemskih oboljenja.
2 PITANJE – Za koja oboljenja/stanja danas možemo sa
sigurnošću reći da su pod uticajem parodontalnih oboljenja?
Naučne studije koje se pojavljuju u stručnoj literaturi po-
slednjih godina povezuju oralne inekcije i parodontopatiju
sa inektivnim endokarditisom, arteriosklerozom, kornarnom
bolesti i inarktom miokarda i cerebralnim inarktom, diabe-
tesom melitusom, prevremeno rođenom decom niske teles-
ne težine, hroničnim opstruktivnim pulmološkim oboljnjima
i akutnim respiratornim inekcijama i u poslednje vreme sve
više sa oboljenjima pankreasa, kao što su pankreatitisi i abscesi
pankreasa.
3 PITANJE – Da li je uticaj na navedena oboljenja jed-
nak za gingivitis i parodontopatije, odnosno za različite
forme parodontopatija?
Patogenetski mehanizmi vezani su isključivo za parodon-
topatiju, kao hronično inektivno oboljenje celokupnog pot-
pornog aparata zuba. Gingivitisi, kao patološka stanja koja se
mahom vezuju za mlađu populaciju nemaju bitnu ulogu u na-
stanku sistemskih oboljenja. Naša studija pokazuje postojanje
pozitivne korelacije između prisustva P. gingivalis u uzorcima
arterija i parodontalnih džepova dubljih od 6 mm.
Do sada nema publikovanih studija koje bi ukazale na ra-
like između različitih ormi parodontopatije i arterioskleroze,
verovatno na prvom mestu zbog toga sto je teško doći do od-
govarajućeg broja pacijenata. Na primer, rane parodontopati-
je, a možda bi tu bila interesantna agresivna parodontopatija,su bolesti mlađih ljudi, kod kojih, u najvećem broju slučajeva
ne postoji indikacija za hirušku terapiju arterioskleroze. Stoga
smo mahom upućeni na osobe sa hroničnom parodontopati-
jom odraslih.
4 PITANJE - Ako bi vas zamolili za maksimalno pojed-
nostavljen model uticaja parodontalnih oboljenja na gore
navedena oboljenja on bi glasio.
Direktni uzročnici parodontopatije su relativno mali broj
uglavnom crno pigmentisanih Gram-negativnih anaerobnih
mikroorganizama dentalnog plaka. Destrukcija parodontalnihtkiva nastaje kao rezultat oslobađanja toksičnih produkata iz
bakterija subgingivalnog plaka, ali i kao posledica odgovora
domaćina na prisutne antigene. Oštećeno tkivo parodoncju-
Klinika za paradontologiju i oralnu medicinu
Stomatološki akultet Beograd
8/4/2019 ČASOPIS STOMATOLOG 77
http://slidepdf.com/reader/full/casopis-stomatolog-77 23/48
A K T U E L N O
S T I
Stomatolog 21
ma kod obolelih od paodonto-
patije predstavlja permanentni
izvor oralnih anaerobnih mikro-
organizma, njihovi produkti, kao
što je lipopolisaharid (LPS), i pro-
inamatornih medijatora kao što
su PGE2, IL-1β, i TNF-α. Kod obo-
lelih od parodontopatije bezazle-ne radnje, kao što su žvakanje i
pranje zuba indukuju tranzitnu
bakterijemiju. Što je teži stepen
inamacije parodontalnih tkiva,
to je i bakterijemija duža sa većim brojem mikroorganizama.
Inektivni agensi utiču na razvoj ateroma ili izazivanjem
sistemske inlamacije koja dovodi do endotelne disunkcije,
ili inkorporacijom inektivnog agensa ili neke njegove kom-
ponente u aterom u razvoju, na taj način ubrzavajući mu
rast.
Takođe, parodontopatija i ateriokleroza dele zajedničke
aktore rizika, kao što su godine, pol, stepen obrazovanja i
socijalni status, pušenje, stres i diabetes mellitus. Klasičnateorija nastanka aterioskleroze ne uspeva da objasni polo-
vinu slučajeva ove bolesti kod ljudi. Hronični inlamatorni
proces parodontopatije i odgovor domaćina na prisutne an-
tigene pružaju bazu za hipotetičku vezu između okluzivne
arterijske bolesti i parodontopatije: kod nekih osoba dolazi
do povećanog inlamatornog odgovora imunskog sistema
na prisutne anaerobne mikroorganizme i LPS, što dovodi
do sinteze velikih količina proinlamatornih medijatora, koji
iniciraju ormiranje ateromatozne lezije u zidu arterijskog
krvnog suda.
5 PITANJE – Da bi pacijentima pojasnili uzroke i razvojkarijesa pružili smo im model čija je osnova veza šećer-
loša higijena-karijes. Koji model bi mogli da pružimo pa-
cijentima kada je u pitanju odnos parodontopatije i opšte
zdravlje?
Na hroničnu upalu potpornog aparata zuba uzrokovanu
bakerijama treba gledati kao na jednu otvorenu ranu veličine
ljudske šake na bilo kom mestu na telu. Sada, treba zamisliti da
je rana skrivena, nedostupna prilivu kiseonika, što omogućava
razvoj agresivnih bakterija i da ne boli, samo ponekada krva-
ri. Od ovog momenta odgovor proizilazi iz predhodnog – ova
rana predstavlja stalni izvor bakterija i njihovih produkata koji
prodiru u cirkulaciju, zadržavaju se na različitim mestima u
načem telu i utiču na početak, tok i razvoj sistemskih oboljenja.
6 PITANJE – Kod agresivne i refraktarne forme paro-
dontopatija često nismo u mogućnosti da pacijentima
pružimo izlečenje. U kojoj meri njima nudimo umanjenje
uticaja oboljenja parodoncijuma na gore spomenuta stanja?
Na prvom mestu, kada govorimo o parodontopatiji u
bilo kojoj ormi mi za sada nismo u stanju da nudimo po-
puno izlečenje. Govorimo o uvođenju bolesti u mirnu azu,
tzv. azu remisije, i delimičnoj regeneraciji destruiranog
tkiva. Problem je što ne možemo trajno eliminisati mikro-organizme uzročnike oboljenja, i ceo koncept lečenja se
bazira na uspostavljanju ravnoteže između njihovoh broja
i odbrambenih snaga parodoncijuma, tj. svođenje količine
bakterija na onu meru kada naš organizam može da obez-
bedi održavanje zdravlja tkiva, isprečavanje “sloma” (brake
down) aktora odbrane. Stanje ravnoteže je individualno,
zavisi od niza aktora, na prvom mestu prisustva sistemskih
oboljenja, ili na prim. nasleđa, tako da ga moramo odrediti
sa svakog pacijenta ponaosob. Samo uvođenje bolesti u re-
misiju predstavlja dobru preventivu od nastanka sistemskih
komplikacija.
7 PITANJE – Da li lečenjem parodontopatije smanjujemo
rizik od kardiovaskularnih oboljenja?
U poslednje vreme se u stručnoj literaturi pojavljuju tzv.
intervencione studije, bazirane na pokušaju lečenja, na pri.
parodontopatije i praćenju parametara arterioskleroze. Stu-
dije antibiotske terapije inekcije Chlamidiom pneumoniae
(prvo optuženim mikroorganizmom za nastanak i razvoj
aterioskleroze) su na žalost doživele neuspeh, iz raznoraznih
razloga. Za sada mogu da tvrdim da nudimo sazanje da tera-
pijom parodontopatije smanjujemo rizik za razvoj sistemskih
oboljenja. Videćemo šta nam na tom polju nose godine kojesu ispred nas.
8 PITANJE – Vaš zaključak za kolege na kraju je.
Preventiva nastanka oralnih oboljenja, na prvom mestu
karijesa i paodontopatije je možda najvažniji zadatak stoma-
tologa. Ma koliko nam kurative mere bila privlačne, moramo
se bazirati na sprečavanju nastanka oboljenja, edukaciji i mo-
tivaciji naših pacijenata i ranoj dijagnostici oboljenja kada te-
rapija nudi mogućnost izlečenja, a ne uvođenje bolesti u azu
remisije i sanaciju posledica. Taj koncept su na prim. skandi-
navske zemlje davno prihvatile. Na žalost, naša stvarnost jeda parodontopatiju često dijagnostikujemo tek kada počnu
komplikacije bolesti, u kod velikog broja slučajeva hiruška
terapija uz ekstrakcije zuba nam je jedina terapijska moguć-
nost. Zato apelujem na kolege da i prve znake kvarenja desni
kod mlađih pacijenata treba ozbiljno shvatiti, i pristupiti svim
kurativnim i preventivnim merama onako kako nas naša
škola uči, a ne onako kao smo često navikli u svakodnevnoj
kliničkoj praksi – ignorisanjem jasnih simptoma sa obrazlo-
zenjem da se tu i onako nista ne može uraditi. A svi znamo
da to nije tačno.
8/4/2019 ČASOPIS STOMATOLOG 77
http://slidepdf.com/reader/full/casopis-stomatolog-77 24/48
A K T U E L N O
S T I
22 Stomatolog
Osnivanje stomatolške komore Srbije traje već godina-ma. Prvo je dugo odlagano donošenje zakona, zatimnjegovo sprovođenje, da bi danas i pored mnogobroj-
nih nepravilnosti u izboru odgovornih ljudi bila organizovanaizuzetno ubrzana registracija stomatologa. Zašto je to tako?
Komora je institucija od presudnog značaja za uvođenje redau stomatološku zdravstvenu zaštitu. Ona se bavi zaštitom pravastomatologa, pacijenta, stručnom usavršavanju, brine o kvalitetuusluga, organizuje sud časti, dodeljuje i oduzima licencu za rad,
raspolaže novem od obavezne članarine... Izuzetno velika moćza one ljude koji će njome upravljati, pogotovo ako ne postojikontrola tog upravljanja i poslovanja. Za direktora komore, podsumnjom brojnih nepravilnosti, izabran je Dr Zoran Stajčić.
Upis u stomatološku komoru je započeo prenoseći se od uvado uva, jer jedan oglas u listu Politika od 31. decembra 2007. negovori o nameri da se transparento izvrši registracija. Naravno,a verovatno i namerno, usled nedostatka inormacija došlo jedo konuzije i pometnje jer su kolege zaplašene da će ostati bezdozvole za rad ako se ne prijave do 21. januara, iako po zakonurok za upis traje 3 meseca. Jedini izvor inormacija je bio novoor-mirani internet sajt SKS, koji je izdavao direktive stomatolozimao prikupljanju nephodne dokumentacije i uplati 2000 dinara na
račun ove institucije. Predaja dokumenata za beogradski ogranak se vrši u jednom iznajmljenom stanu na trećem spratu stambenezgrade, a zaduženi da prime dokumenta su takođe iznajmljeniadministrativni radnici koji apsolutno nisu upućeni u ono štorade, niti su raspolagali bilo kakvim inormacijama i odgovori-ma u vezi SKS, iako je pitanja bilo puno. Što se tiče ogranaka uNovom Sadu i Nišu, sve što smo saznali preko sajta je broj mo-bilniog teleona koji je verovatno trebalo pozvati da bi se dobiledalje instrukcije. Na sajtu Komore se nalazi i baner (reklama) zadruštvo privatnih doktora stomatologije, što je apsolutno nedo-pustivo. Takođe, u toku predaje dokumenata, stomatolozima jenuđen upis u ovo privatno udruženje stomatologa na čijem ječelu – pogađate, Dr Zoran Stajčić. Samo ova činjenica bi, u svakojnormalnoj zemlji, bila dovoljna jer jasno ukazuje na sukob intere-sa i dovoljan razlog da mu onemogući imenovanje za direktorastomatološke komore Srbije, zvanične institucije svih stomatolo-ga Srbije. Žao nam je što je Dr Zoran Stajčić odbio da razgovara sanama i što nismo u mogućnosti da vam prenesemo njegov stav.Ovakav sumnjiv i nedemokratski način ormiranja SKS je doveodo toga da i pre nego što je uopšte počela da radi, komora većizgubila svoj kredibilitet. Za ovakav razvoj događaja ne smatramoda sva odgovornost leži na Dr Zoranu Stajčiću, ili na ministarstvu,već leži i na svima nama koji nismo bili zainteresovani i nismo uti-cali na ovo za nas izuzetno važno pitanje. Kako je to Balašević leposročio – krivi smo mi što smo ih pustili. Dopustili smo da se nađe-
mo u situaciji, da se moramo unazad boriti i osvajati demokratič-nost institucije koja bi trebalo da se brine o našim pravima; jer nezavršava se priča smenom direktora komore već promenom sta-tuta i boljom kontrolom uprave. Što se pre budemo zainteresovali
i aktivnije uključili u rad institucija koje nam u većoj ili manjoj meriuređuju život, to će nam pre i život biti po meri jer ćemo ga, ovajput, sami uređivati.
Prenosimo vam celokupan tekst koji je na ovu temu izašaou nedeljniku „Vreme”, autorke Branke Kaljević. Ovom prilikomse veoma zahvaljujemo našem uglednom nedeljniku na doz-voli da objavimo ovaj tekst u celini, jer teško da bismo na ova-kav sveobuhvatan prikaz imali šta dodati.
STOMATOLOGIJA VS. MINISTARSTVO ZDRAVLJA
Krajem prošle godine (26. 12. 2007) Društvo lekara Vojvod-ine Srpskog lekarskog društva tužilo je Vrhovnom sudu SrbijeMinistarstvo zdravlja Vlade Republike Srbije. Pozivajući se načlan 49. Zakona o komorama zdravstvenih radnika, premakome Ministarstvo vrši mere uprave nadzora nad zakonitošćurada i aktima komore, podnosioci tužbe smatraju da se Mini-starstvo oglušilo o pomenuti član pošto nije reagovalo i „po-ništilo odluku o nelegalnom izboru nosilaca unkcija i organaStomatološke komore” na Skupštini stomatologa 13. oktobra
2007. Preciznije, Ministarstvo se u zakonskom roku od 60 dananije izjasnilo, niti odgovorilo, na tri pismena upozorenja pod-nosioca tužbe pa je tužilac u „cilju zaštite prava svojih članovabio prinuđen da se obrati Vrhovnom sudu”.
IZBORI: Zakonom o komorama zdravstvenih radnika, usvoje-nom pre dve godine, predviđeno je njihovo osnivanje u roku odšest meseci od objavljivanja Zakona u „Službenom listu”. Naža-lost, sa ovim poslom ne samo da se mnogo kasni već osnivanjegotovo nijedne komore nije prošlo bez većih ili manjih skanda-la. Podsećanja radi, krajem prošle godine poprilična prašina sedigla oko neregularnosti pri usvajanju statuta lekarske komore.Ništa se nije dogodilo i komora je osnovana. Problema je bilo
i pri izboru unkcionera Komore biohemičara. U pomenutimslučajevima stvari su nekako legle, da bi novo nezadovoljstvoizazvale visoke članarine i ostale dažbine prilikom upisa u lekar-
sku komoru koja svoj početak rada najavljuje tek u ovoj godini.
8/4/2019 ČASOPIS STOMATOLOG 77
http://slidepdf.com/reader/full/casopis-stomatolog-77 25/48
A K T U E L N O
S T I
Stomatolog 23
Kod 4500 stomatologa stvari su izgledale drugačije. Oni su
se u većem broju od ostalih odazvali na glasanje za članove
Skupštine Komore, lagodnije se složili oko statuta da bi pot-
puna podela i pobuna nastala oko regularnosti kandidovanja i
izbora unkcionera Komore i ormiranja izborne komisije. Puna
tri meseca deo stomatologa podržan od sva tri stomatološka
akulteta u Srbiji (Beograd, Novi Sad i Niš) pokušava da upo-
zorenjima Minist arstvu i nadležnim telima Skupštine Srbijerazreši situaciju, zahtevajući ponavljanje izbora za čelnike i tela
stomatološke komore. Oni tvrde da je na spornoj Skupštini
grube povređen Zakon, Statut i Poslovnik o radu Skupštine.
Prema uvidu u dokumentaciju koja je i novinaru „Vremena”
bila na raspolaganju, izborna komisija se oglušila o sve predlo-
ge za kandidate za direktora Komore i predsednika Skupštine
stavljajući na glasačke listiće samo po jednog kandidata, što
je na Skupštini izazvalo nezadovoljstvo velikog broja delegata.
Neki iz protesta napuštaju sednicu a predsedavajući Skupštine
pro. Slavoljub Živković (na tu privremenu unkciju predložilo
ga je Ministarstvo zdravlja) otišao je i dalje: bez utvrđivanja
kvoruma, kršeći Statut i Poslovnik, stavio je na glasanje pred-
log da se na licu mesta izvrši izmena i dopuna glasačkih listića,što su prisutni i podržali. Članovi Skupštine su tako bili u prilici
da na već odštampanim glasačkim listićima rukom uz među-
sobni dogovor dopišu svoje predloge. I još nešto: na glasačkim
listićima kao kandidati za određene unkcije u Komori stoma-
tologa našla su se i tri od pet članova izborne komisije. Izbori
su, uprkos sumnjivom kvorumu, ipak obavljeni. Izabrana su
radna tela, unkcioneri.
SPORNA BIOGRAFIJA: Na mesto direktora Komore izabran
je pro. dr Zoran Stajčić, koji je, ako se izuzme dopisivanje gla-
sačkih listića, bio i jedini predloženi kandidat. O svemu tome
obavešteni su Srpsko lekarsko društvo i Ministarstvo zdravlja.Njegovo imenovanje na ovu važnu unkciju pokrenulo je
detaljnije ispitivanje njegove proesionalne karijere pa i sumn-
je u validnost njegove titutle vanrednog proesora maksiloa-
cijalne hirurgije. Sumnje su doduše postojale i mnogo ranije,
ali dr Stajčić očigledno nije bio važan do izbora na unkciju
direktora Komore, mesta na kome bi s obzirom na značaj mo-
rali da budu izabrani ljudi najvišeg proesionalnog i ljudskog
integriteta. Po starom dobrom običaju, niko, valjda da se ne
zameri, nije hteo da se upliće u „nezgodne stvari”.
Prvi znak ozbiljnog upozorenja stigao je sa banjalučkog
Medicinskog akulteta koji 17. 12. 2007. zvanično obaveštava
Društvo lekara Vojvodine da je „Zoran Stajčić kod njih biran na
mesto redovnog proesora na predmetu maksiloacijalna hi-
rurgija. Međutim, nakon dopisa vanrednog proesora Slavolju-
ba Šurdilovića sa Niškog univeziteta od 12. 2. 2007. koji je upo-
zorio da je njegov potpis za izbor dr Stajčića u zvanje redovnog
proesora čist alsifkat, banjalučki akultet je poništio odluku o
izboru proesora Stajčića u zvanje redovnog proesora i sa njim
nije sklopljen ugovor o radu...”
U pismu proesor Šurdilović negira da je bio predsednik
komisije i da je to nemoguće jer je on vanredni proesor, i da
nikada nije potpisao izveštaj Komisije za izbor u zvanje redo-
vnog proesora na predmetu maksiloacijalna hirurgija Medi-
cinskog akulteta u Banjaluci. Potpis na izveštaju ocenio je kao
težak alsifkat. Inače, banjalučki Medicinski akultet preuzeo je dr Stajčića u zvanju vanrednog proesora u koje je izabran
1998. godine na Stomatološkom akultetu u Beogradu.
Istorijat spornih univerzitetskih titula dr Stajčića, o kome
su svi, pa i dobro upućeni iz stomatološke struke i nauke, ćuta-
li do njegovog izbora na čelnu unkciju Komore, datira još od
kraja 2000. godine. Tada je privremena uprava Stomatološkog
akulteta Beogradskog univerziteta odmah posle oktobarskih
promena 7. 11. 2000. godine stavila van snage odluku deka-
na akulteta br. 1859-1 od 15. 12. 1998. godine o izboru dr. sci
Zorana Stajčića u zvanje vanrednog proesora maksiloacijal-ne hirurgije. Podsećanja radi, u Miloševićevo vreme mnogi su
dekretima dekana akulteta mogli da dođu do titula mimo re-
dovne izborne procedure i bez saglasnosti matičnih klinika. Dr
Stajčić je upućen na rad na Kliniku za oralnu hirurgiju. Odluka
je, kako se kaže, privremena i važi do donošenja novog zakona
o univerzitetu.
U izjavama za medije dr Stajčić samo kaže da je alsifkat
stvar za sud i policiju. I tu je u pravu. A što se tiče njegovog izbora
za direktora Komore, tvrdi da tu ništa nije bilo sporno i da su sve
odluke Skupštine regularne. Nije se upuštao u zamerke o kvoru,
u „detalje” kao što su rukom dopisani glasački listići i ostalo.
ODGOVORNOST: Izborne neregularnosti i lik i delo direkto-ra komore bili su tema i Odbora za zdravlje i porodicu Skupšti-
ne Srbije. Članovi Odbora su od Ministarstva zdravlja zatražili
zvaničan stav o izboru dr Stajčića za direktora Komore i prituž-
bama na proces konstitusanja komore. Prema pisanju medija,
na sednicu je bio pozvan i dr Stajčić. Pristao je da dodje ali mu
je gostoprimstvo uskraćeno zbog „uznemirenosti mnogih čla-
nova odbora”. Verovatno zbog njegove biografje.
Iako, za razliku od inormacija o drugim komorama na sajtu
Ministarstva zdravlja nema nikakvog obaveštenja o tome da je
Komora stomatologa počela da unkcioniše, članovi Skupštine
stomatološke komore održali su nedavno Skupštinu u Kraljevu
kao da je sve normalno. Na protivljenje dela stomatologa i tristomatološka akulteta da je komora neregularna, samo je od-
govoreno da to tamo neki pričaju laži, napadaju direktora i da
zapravo ne žele ormiranje komore.
Ako je ispitivanje biografje dr Stajčića stvar suda, njegovo
poslednje pismo upućeno direktorima zdravstvenih ustanova
da imenuju po jedno lice iz pravne službe koje će prikupiti do-
kumenta o upisu u imenik Komore, sugeriše na kršenje Zakona
o komori.
Prema članu 10. Zakona za taj posao je zadužena komora
ili ogranci komore, a ne direktori ili načelnici u zdravstvenim
ustanovama kojima se obraća novi direktor komore. U pismu
se navodi i rok za podnošenje dokumenata 21. januar 2008.
Dakle, rukovodstvo komore se na svaki način trudi da pokaže
da unkcioniše i da posao privodi kraju.
Ministarstvo zdravlja će sa nezadovoljnim stomatolozima
komunicirati preko suda. Odgovor je jedino krajem godine,
21. decembra 2007. dostavljen Odboru za zdravlje. U njemu
se pored ostalog saopštava da Ministarstvo nema nikakve za-
konske ingerencije ni ovlašćenja da kontroliše izbore niti da
utiče na druga akta komore. To je isključiva nadležnost Odbora
za konstituisanje stomatološke komore čiji su, kako se kaže u
dopisu Ministarstva, osnovni zadaci pored ostalog donošenje
statutarne odluke, postupak i sprovođenje izbora. Niko ne spo-
ri odgovornost Odbora za propuste u ormiranju stomatološke
komore. Ostaje nejasno kome je taj odbor odgovoran, ako neMinistarstvu zdravlja. Rešenjem od 30. decembra 2005. god-
ine članove Odbora je imenovalo Ministarstvo zdravlja Vlade
Republike Srbije.
8/4/2019 ČASOPIS STOMATOLOG 77
http://slidepdf.com/reader/full/casopis-stomatolog-77 26/48
A K T E L N O S
T I
24 Stomatolog
Stomatolozi rade u malom i skučenom prostoru kome
nedostaje ergonomske slobode. Najčešće se nalazimo u
nekom pirnudnom položaju, povinujući se trenutačnoj
situaciji radi bolje vizualizacije situacije u ustima, ne razmišlja-
jući o položaju tela i posledicama koje takav stav pričinjava..
Stomatolozi su praktično predodređeni za skeltna oboljenja
vrata, ramena i leđa i jedino svakodnevno vežbanje, preventi-
vno jačanje muskulature i zglobova mogu preduprediti nesta-
nak oboljenja. Nakon nastanka degenerativne promene mišić-no-skeletnog sistema, fzikalna terapija omogućava samo smi-
rivanje simptoma i osposobljava za nastavak posla - ne rešava
uzrok. Medjutim, kako to obično biva, o vežbanju razmišljamo
tek nakon pojave simptoma i upozorenja lekara a tada već
govorimo o simptomatskoj terapiji. Prava kauzalna terapija bi
bila promena proesije, ali ako uzmemo da to nije opcija, ili bar
nije još, ono što preostaje je svakodnevno vežbanje kao jedina
sigurna preventiva skeletnih oboljenja. Ipak nije samo u vež-
banju rešenje. Treba voditi računa o držanju tela, savladavanju
stresa, organizovanju prostora za rad, kako koristiti slobodno
vreme, ishrani i dr. Pored ovih vežbi, neophodno je i rekreati-
vno bavljenje sportom 3 puta nedeljno, radi boljeg unkcioni-
sanja rada srca i cirkulacije.
Držanje tela
Stomatolozi najčešće sede dok rade i to veoma dugo. Na-
gnuti nad stolicom, stomatolozima ulazi u naviku loše držanje
tela i takav prinudan položaj, koji je inače neodrživ, postaje
svakodnevica.
Da li u ovom položaju želite da sačekate penziju?
Preciznost u stomatološkoj proesiji zahteva stabilnost i
smirenost zglobova. Ovo se postiže statičkim kontrakcijama
mišića agonista i antagonista ramena, lakta i dlana. Dugo-
trajno statičko ili repetitivno pomeranje ruke, čak i sa slabom
mišićnom kontrakcijom koja se koristi za brušenje zuba ili
uklanjanje kamenca, može dovesti do bola u vratu i ramenu.
Kroz neko vreme ovo sigurno vodi u hronične bolne sindrome
i degenerativne promene muskulature.
Test, stavite ruku na trapezijusa i pogignite tu ruku za 15
stepeni, kao kada brusite u gornjoj vilici i osetite kontrakcije na
tom mišiću. A sada to isto uradite ali de je ruka naslonjena na
naslon od stolice. Uočljiva je smanjena napetost u mišiću uko-
liko smo u mogućnosti da obezbedimo naslon za ruku. 34 i 35
Savet Uvlačenje stomaka, konrahuje duboke mišiće ab-
domena koji potpomažu u stabilizaciji kičmenog stuba. Dok
uvlačite stomak osetićete težnju tela da se ispravi. Kontahujte
ove mišiće više puta u toku dana, kad god se setite.
Podesite naslon stolice 10 -15 stepeni unazada, da bi podu-
pirao lumbalni deo kičme kada je uspravljena a ne kada je savi-
jena napred. Podesite visinu stolice tako da je tačno na visini ko-liko ima od vaše zatkolene jame do poda. Ako ste u mogućnosti,
izaberite stolicu koja ima blagi pad na prednjoj ivici da bi izbegli
pritisak iza kolena. Noge otvorite 45 stepeni u stranu.
Savet. Adaptirajte svoj položaj u skladu sa pacijentom.
Pokušajte da radite sa obe strane pacijenta. Položite pacijenta,
tako da vam bude u optimalnoj udaljenosti od očiju, npr. u sre-
dini grudi. Pod glavu mu stavite jastuče jer tako mu isurate bra-
du napred i usna duplja postaje preglednija. Naslonite ruke na
naslon dok radite da smanjite napregnutost u podizaču kičme
ili trapezijusu. Postavite sve neophodne instrumente blizu vas,
da izbegnete istezanje.
Vežbanje
Vežbajte pre posla, između pacijenata ili dok čekate da pa-
cijent ispere usta.
Vežba za ruke
Ispravire ruke ispred sebe u nivou ramena sa dlanovima
okrenutim nadole. rotirajte dlanove i zadržite pet sekundi.
Ponovite 5 puta.
Podignite ruke pored sebe u nivou ramena sa dlanovima
okrenutim nadole. rotirajte dlanove i zadržite pet sekundi.
Ponovite 5 puta.
8/4/2019 ČASOPIS STOMATOLOG 77
http://slidepdf.com/reader/full/casopis-stomatolog-77 27/48
A K T E L N O S
T I
Stomatolog 25
Vežbe za vrat
Ispravite se i gledajte pravo. Okrenite glavu prvo na jednu
stranu pa na drugu. Zadržite u tim krajnjim pozicijama glavu
po 5 sekundi.
„Pileći pokret“ Ispravite se i gledajte pravo. Uvucite bradu
maksimalno unazad, zadržite 5 sekundi pa isturite bradu mak-
simalno unapred i zadržite 5 sekundi.
Ispravite glavu. Nagnite je ka desnom ramenu da dodirne-
te uvo ramenom i zadržite. Onda na drugu stranu to ponovite
Vežbe za ramena i leđa
Ispravite se. Podignite ramena ka ušima, zadržite pa ih spu-
stite i opustite. Udahnite dok podižete, izdahnite dok spuštate.
Istegnite se unazad preko naslona stolice. Zadržite par se-
kundi.
Savite laktove tako da prstima dodirujete ramena i podig-
nite ih pod 90 stepeni sa osovinom tela. Rotirajte laktove okote ose.
Koristite mikro pauze. Razmišljajte ergonomično. Koristite
svaki slobodan trenutak da se istegnete. Dok pacijent ispira
usta, uradite neku vežbu ili se bar uspravite, odložite instru-
mente i pustite ruke da vise pored vas. Ustanite sa stolice sto
češće. Svrsishodnije je nego da se izvijate nekontrolisano da bi
nešto dohvatili sa stočića. Izbegavajte duge repetitivne pokre-
te, menjajte položaj što češće.
Samo svakodnevno vežbanje jesigurna prevencija nastan-
ka skeletnih oboljenja, kao što je i svakodnevna oralna higi- jena jedina sigurna u sprečavanju nastanka karijesa i drugih
oboljenja usta.
8/4/2019 ČASOPIS STOMATOLOG 77
http://slidepdf.com/reader/full/casopis-stomatolog-77 28/48
A K T E L N O S
T I
26 Stomatolog
KOMPLIKACIJE POVREDA ZUBA
Pored toga što nastale povrede zuba predstavljaju kom-
plikaciju same za sebe, one za sobom povlače i čitav niz
dodatnih komplikacija.
Komplikacije povređenih zuba mogu nastati neposredno
iza povrede ili mesecima pa i godinama kasnije. Mnoge od
njih se javljaju tako kasno, da ih u prvom momentu paci jenti
ne povezuju sa povredom koja se dogodila nekoliko godina
ranije. Često se događa da se ni deca, ni njihovi roditelji a ni od-
rasli paci jenti uopšte ne mogu setiti povrede koja se ranije do-
godila, jer je naoko bila beznačajna i samo stomatolog možezaključiti da je sadašnja klinička slika posledica ranije, često
beznačajne traume kao što je na primer najblaži tip luksacije.
Među najčešće komplikacije povređenih zuba stalne i
mlečne denticije spadaju:
• promena boje zuba
• nekroza pulpe
• ankiloza zuba
• resorpcija korena
• obliteracija kanala korena
• zastoj razvitka apeksa korena zuba
• gubitak marginalnog koštanog tkiva alveole
• radikularne ciste• traumatske ciste
• povrede zametka stalnog zuba
• rani gubitak zuba
PROMENA BOJE KRUNICE ZUBA
Promena boje krunice zuba se često viđa posle povrede.
Rede se može javiti neposredno iza povrede, a mnogo češće
nekoliko nedelja ili meseci kasnije.
Promena boje krunice zuba neposredno posle traume
događa se u onim, redim slučajevima, kada je udarac izazvao
luksaciju zuba, pri čemu je u samom apikalnom otvoru korenadošlo do rupture arterije ko ja prolazi kroz oramen.
Delimično oštećena arterija i dalje pumpa krv u kanal zuba
što će izazvati stvaranje hematoma u pulpi. Ukoliko se dogodi
da krvarenje izazove kidanje odontoblastičnog ćelijskog sloja,
crvena krvna zrnca će prodirati u dentinske kanaliće. Krvarenje
u dentinu se kroz transparentnu gleđ uočava u vidu blago ruži-
časte prebojenosti krunice zuba.
Ružičasta boja krunice zuba se često gubi nakon nekoliko
dana, ne ostavljajući nikakve patološke promene.
Ukoliko je međutim uz povredu arterije istovremeno došlo
i do potpunog prekida vene, onda će se ubacivanje krvi u pulpu
nastaviti uz nemogućnost odvođenja, jer je venski sistem uništen.U tim slučajevima usled pritiska koji stvara nastali hematom, u
pulpi će u toku nekoliko sledećih časova doći do uništavanja od-
ontoblastičnog sloja i prodiranja hemoglobina u dentinske kana-
liće što će zubu dati karakterističnu oranžbraon boju.
Daljim raspadanjem hemoglobina na hematoidin i hemo-
siderin koji prodiru u dentinske kanaliće i njihove anastomoze,
boja krunice zuba se menja u sivkasto mrku što se događa oko
dve do tri nedelje posle traume i krvarenja.
Ukoliko usled traume dođe do potpunog kidanja vene i ar-
terije na apeksu zuba, u pulpi će usled prekida dovoda krvi doći
do ishemije. Ishemija će u pulpi poremetiti normalan metaboli-
zam, a zbog razlaganja belančevina, čiji produkti ulaze u dentin-
ske kanaliće, krunica zuba će dobiti prljavo zelenkastu boju
Prof. Dr
8/4/2019 ČASOPIS STOMATOLOG 77
http://slidepdf.com/reader/full/casopis-stomatolog-77 29/48
A K T E L N O S
T I
Stomatolog 27
Ako je usled traume došlo do delimičnog prekida krvnih
sudova ishrana pulpe će biti smanjena, što može izazvati, usled
laganog prekida metabolizma, obliteraciju kanala pulpe. Ukoliko
pulpa potpuno obliterira krunica zuba ima blagu žućkastu nijansu.
TERAPIJA PREBOJENIH AVITALNIH ZUBA
Terapiju avitalnih prebojenih zuba najbolje je započeti
onog momenta kada krunica počinje da menja boju, a testovi
vitaliteta potvrđuju avitalnost pulpe. Nakon endodontske te-
rapije i defnitivnog punjenja kanala korena, punjenje se iz ko-
more pulpe uklanja do ulaza u koren, što odgovara projekciji
2-3 mm ispod gingive. Preko punjenja sa aplikuje glas jonomer
cement, da bi se blokiralo i sprečilo razaranje punjenja i pro-
diranje sredstva za beljenje prema apeksu. Posebno je važno
da se rogovi pulpe blago prošire okruglim karbidnim borerima
i na taj način odstrane ostaci pulpe, krvi i strugotina dentina.
Posle ispiranja i sušenja u bivšu komoru pulpe se stavlja neko
od sredstava za beljenje jake koncentracije (20% karbamid pe-
roksid ili 35% vodonik peroksid) i zatvori privremenim punjen- jem. Sredstvo za beljenje se menja po uputstvu proizvođača.
Najbolji rezultati se dobijaju ako se u komoru pulpe apli-
kuje 35% vodonik peroksid a u pripremljenu acetatnu krunicu
20% karbamid peroksid, koja se adaptira na krunicu prebojenih
zuba. Na ovaj način se istovremeno vrši unutrašnje i spoljašnje
beljenje, a acetatna krunica sa sigurnošću zadržava sredstvo za
beljenje do sledeće posete.
Zadovoljavajuća boja zuba se najčešće postiže za nekoliko
poseta, mada pojedini slučajevi zahtevaju mnogo dužu terapiju.
RESORPCIJA KORENA
Resorpcija korena je česta komplikacija posle traumatskih
povreda zuba. Posebno se javlja posle luksacija, replantacija i
preloma korena zuba, a rede kod preloma krunica zuba.
Najčešće se kod trauma javlja eksterni tip resorpcije
(1—11%) dok su interne resorpcije mnogo rede (oko 2%).
Kod raktura krunica zuba uglavnom se može, ali dosta ret-
ko, sresti interna resorpcija kao posledica inamatornih pro-
mena. Interna resorpcija posle trauma češće javlja kod mlečnihnego kod stalnih zuba .
Smatra se da interna resorpcija nastaje kod preloma kru-
nice zuba samo u slučajevima kada je usled traume došlo do
d e l i m i č n o g
prekida krvnih
sudova. Usled
delimičnog pre-
kida krvotoka
nastaje zastoj-
na hiperemi-
ja što izazivadistrofčke pro-
mene. Zbog
toga tkivo pul-
pe metaplazira
u granulaciono
tkivo, koje iza-
ziva resorpciju
dentina na zidu
kanala korena.
Kod pre-
loma korena
zuba resorpcija
je karakteristič-na i odigrava se
na ivicama rak-
turnih površina
koje postaju
zaobljene. In-
terna i eksterna
resorpcija kod
preloma kore-
na su izuzetno
retke, dok je re-
sorpcija apikal-
nog ragmentakod stalnih a
posebno mleč-
nih zuba, relati-
vno česta.
Luksacije zuba su najčešće praćene resorpcijama, naročito
eksternog tipa .
Na osnovu kliničke slike na rendgen snimcima mogu se
uočiti tri tipa eksterne resorpcije:
Površinska resorpcija je posledica oštećenja parodontalnih li-
gamenata i na rendgen snimku se uočava u vidu neznatnih uleg-
nuća ili neravnina koje prati normalni parodontalni spacijum.
Reparatorna resorpcija se na rendgen snimku uočava u ob-
liku širokih resorptivnih polja sa gubitkom parodontalnog spa-
cijuma i ubacivanjem koštanog tkiva. Nastaje posle jakih ekstru-
divnih, intrudivnih i lateralnih luksacija gde se umesto cementa
i dentina koji se lagano resorbuju, stvara koštano tkivo.
Zapaljiva resorpcija nastaje kod luksiranih zuba sa inama-
cijom i nekrozom pulpe. Smatra se da bak terije i njihovi toksini
prodiru iz pulpe preko dentinskih kanalića u površni sloj dentina
koji je već oštećen, izazivajući zapaljive procese parodontalnog
tkiva što dovodi do pojačane inamacije i ubrzane resorpcije.
Na rendgen snimcima se uočava ju lakunarni radioluscen-
tni prostori.Eksterna resorpcija se može javiti godinama iza traume i
tada ima izrazito akutni tok a najčešće počinje u gingivalnom
delu korena.
8/4/2019 ČASOPIS STOMATOLOG 77
http://slidepdf.com/reader/full/casopis-stomatolog-77 30/48
A K T E L N O S
T I
28 Stomatolog
Interna resorpcija kod luksiranih zuba je reda komplikacija
i događa se prema nalazima pojedinih autora u svega 2% luk-
siranih zuba.
U osnovi se razlikuju dva tipa internih resorpcija: reparati-
vni i inamatorni.
Reparativna interna resorpcija zahvata skoro čitav kanalkorena što se na rendgen snimcima uočava u vidu izrazito
proširenog pulparnog prostora. Istovremeno sa resorpcijom
dentina može se u razoreni prostor ugrađivati drugo, najčešće
koštano tkivo, što dovodi do još većih razaranja.
Interna inamatorna resorpcija nastaje kao posledica nekro-
ze pulpe a javlja se najčešće u cervikalnom delu korena, što se
na rendgen snimku uočava u obliku lakunarnih rasvetljenja.
Replantacija zuba posle traumatske ekstrakcije se najčešće
komplikuje obimnim resorpcijama .
Replantacija izbijenog zuba izaziva određene reakcije koje
se paralelno događaju u pulpi i parodontu.
Reakcija pulpe, ukoliko pre replantacije nije ekstirpirana,
može biti različita. Andreasen je eksperimentalno na replan-
tiranim zubima pasa utvrdio čak sedam različitih načina re-
akcije pulpe, za koje se smatra da se mogu dogoditi i u pulpi
humanih zuba.
Reakcija pulpe nakon replantaci je bila je u vidu izgradnje:
• regularnog, tubularnog dentina
• iregularnog dentina sa malim brojem tubula
• osteodentina (iregularan dentin sa ćelijama)
• iregularne nezrele kosti
• regularne kosti ili cementa
• nekroze
• interne resorpcije
Reakcija parodontalnog tkiva posle replantacije ogleda seu tome što se odmah posle vraćanja zuba u alveolu stvara ko-
agulum između zuba i alveolarne kosti, odnosno između delo-
va pokidanih ligamenata, posle čega će u sledeća 3 do 4 dana
parodontalni spacijum obliterisati ćelije vezivnog tkiva, da bi
posle nedelju dana po replantaciji nastupilo zarastanje.
Dve nedelje kasnije stvaraju se kolagena vlakna, a četiri
nedelje iza replantacije ligamenti se u potpunosti repariraju.
U isto vreme se mogu na rendgen snimcima zapaziti prvi znaci
resorpcije.
Na osnovu već pomenutih eksperimenata na replantira-
nim zubima pasa, Andreasen je sa saradnicima utvrdio da se
zarastanje replantiranih zuba može dogoditi na tri osnovnanačina:
• zarastanje stvaranjem normalnih parodontalnih ligame-
nata
• zarastanje ankilozom ili reparativnom resorpcijom i
• razvojem inamatorne resorpcije.
Zarastanje stvaranjem normalnih parodontalnih ligame-
nata je najbolji vid zarastanja replantiranih zuba, a najčešće je
praćeno eksternom površinskom resorpcijom koja se odvija na
nivou cementa. Epitelni pripoj u ovim slučajevima se nalazi na
gleđnocementnom spoju. Na rendgen snimku se uočava bla-
ga neravna površina korena zuba.Zarastanje ankilozom ili reparativnom resorpcijom je
ustvari komplikacija posle1 replantacije. Umesto zarastanja
ligamenata, na cementu a kasnije i dentinu, u ovom slučaju
se razvija reparatorna eksterna resorpcija koja se popunjava
urastanjem koštanog tkiva. Na rendgen snimku se uočavaju
široka područja resorpcije bez parodontalnog spacijuma (ras-
vetljenja).
Reparativna resorpcija može biti prolazna (kada se započe-
ti proces resorpcije zaustavlja i zamenjuje reparacijom liga-
mentima) i progresivna, kada se proces resorpcije razvi ja do
potpunog gubitka korena. Klinički zub sa ankilozom je ispod
incizalnog nivoa susednih zuba (,,uronuo”) a perkutorno ima
visok ton. Zub je čvrsto ugrađen u kost i ne pokazuje znakerasklaćenja.
Inamatorna resorpcija je najčešća komplikacija posle
replantaci je zuba. Javlja se uporedo sa nekro zom pulpe, kada
inektivni i toksični agensi prodiru kroz dentinske kanale do
spoljne površine dentina, koji je već oštećen eksternom repa-
rativnom resorpcijom. Zbog inamacije parodontalnog tkiva
koja nastaje usled prodora inamatornih agensa iz pulpe na-
stupa lakunarna eksterna resorpcija.
Ovakav vid resorpcije je naročito izražen kod dece mlađeg
uzrasta, čiji zubi zbog nezavršenog kanala korena imaju veo-
ma tanke zidove sa malo dentinske mase i širokim dentinskim
kanalima, kroz koje zapaljenjske nokse lako diunduju od pul-pe ka parodontalnom prostoru.
Ovakav tip inamirane eksterne resorpcije se najčešće
viđa u periodu od godine dana posle replantaci je izbijenog
zuba, mada se počeci resorpcije mogu uočiti već posle 2—3
nedelje.
Klinički zub se klati, blago je ekstrudiran a perkutorno daje
tup, mukli zvuk.
Na rendgen snimcima uočavaju se lakunarna rasvetljenja
koja se najčešće uočavaju u apikalnoj i srednjoj trećini korena.
Terapija eksternih i internih resorpcija se mora započeti
odmah posle otkrivanja, a sastoji se u punjenju kanala kore-
na sterilnom pastom kalcijum hidnoksida za koju se smatra
da doprinosi, ako ne potpunom zaustavljanju, onda bar us-
poravanju daljeg razvoja resorpcije, posebno interne.
Terapija resorpcije se sastoji u hitnom endodontskom tret-
manu sa punjenjem kanala pastama kalcij um hidroksida.
U odmaklim slučajevima resorpcije naročito kod „uronulih”
zuba ekstrakcija je najbolje rešenje čime se sprečava gubitak
visine alveolarnog grebena koje je kasnije teško estetski resiti
protetiziranjem.
Bez obzira što je terapija resorpcija, posebno eksternih,
najčešće bezuspešna, stomatolog mora objasniti roditeljima
ili samim pacijentima da se cela terapija svodi na što duže
zadržavanje povređenog zuba u alveoli, čime se obezbeđuje
očuvanje prostora od trenutka kada je moguće uraditi nekood estetskih rešenja, po mogućstvu bez brušenja susednih
zuba.
8/4/2019 ČASOPIS STOMATOLOG 77
http://slidepdf.com/reader/full/casopis-stomatolog-77 31/48
A K T E L N O S
T I
Stomatolog 29
POVREDA ZAMETAKA STALNIH ZUBA
Povreda zametaka stalnih zuba nastaje kao posledica trau-
ma mlečnih zuba pri čemu posebnu ulogu igraju intruzije i
traumatska ekstrakcija.
Ove povrede su posledica veoma bliskog odnosa vrha ko-
rena mlečnog zuba i zametka stalnog zuba koji je postavljen
palatinalno, a deli ih samo veoma tanak sloj mekog tkiva ilitanka koštana lamela. Zbog toga je razumljivo da svaka intru-
zija mlečnog zuba predstavlja potencijalnu opasnost po zame-
tak stalnog zuba
Učestalost povreda stalnih zuba u razvoju nastalih povre-
dama mlečnih zuba se prema nalazima različitih autora kreće
od 16-69%.
Kakav će eekat intruzije mlečnih zuba prouzrokovati na za-
metcima stalnih zuba zavisi od mnogih činilaca među kojima su
najvažniji vrsta i jačina traume, uzrast deteta i način zbrinjavanja.
Od uzrasta deteta u trenutku traume zavisi stepen resorp-
cije korena mlecnog zuba i stepen razvitka stalnog zuba, pa na
taj način i njihov međusobni odnos što je od bitnog značaja
za stepen oštećenja na stalnim zubima. Takođe je važno istaći
da mlečni zub sa započetom resorpcijom korena neće nikada
izazvati povredu zametka stalnog zuba jer će se zbog udarca
rasklatiti a nikada intrudirati. Način i jačina povrede su takođe
bitni. Intruzije mlečnih zuba se posebno izdvajaju, jer se pri-
likom intruzija koren mlečnog zuba blago rotira, pri čemu se
vrh, ukoliko je neresorbovan, najčešće probije do zuba za-
menika. Na osnovu analize 284 traumatizirana zuba Ravn je
utvrdio da se oštećenja stalnih zuba javljaju u 57% pri čemu
intruzije imaju najveću ulogu, mada izbijanje i jake lateralne
luksacije mogu igrati značajnu ulogu.
Uzrast deteta, odnosno stepen resorpcije korena mlečnog
zuba i stepen razvitka stalnog zuba diktiraju tip promena. Po-sledice na stalnim zubima neće biti iste kod intruzija koje su se
dogodile kod dece u drugoj ili u petoj godini.
Prema studiji Andreasena i Ravna najviše posledica po stalne
zube ostaviće povrede mlečnih zuba nastale u uzrastu dece od
1-2 godine (63%), zatim od 3-4 (53%), pa od 5-6 godina (24%).
Terapijski postupak je takođe od bitnog značaja za konačni
ishod. Hitnim vađenjem intrudiranog mlečnog zuba može se u
nekim slučajevima sprečiti nastajanje težih promena na stalnim
zubima i obrnuto, neblagovremena intervencija može dovesti
do posledica koje dovode u pitanje opstanak stalnog zuba.
Promene na stalnim zubima nastale povredama mlečnih
zuba mogu biti različite i javljaju se od blagih promena boja nagleđi, težih deekata krunica pa i do potpunog gubitka zamet-
ka stalnog zuba.
Na osnovu patohistoloških promena i kliničkog izgleda,
koje su nastale posle trauma mlečnih zuba Andreasen razlikuje
sledeće promene na stalnim zubima:
• bela ili žuto smeđa diskoloracija gleđi
• žuto smeđa diskoloracija gleđi sa cirkulamom hipoplazi-
jom
• dilaceracija krunice
• duplikatura korena
• vestibularna angulacija korena
• lateralna angulacija ili dilaceracija korena
• delimični ili potpuni zastoj razvitka korena• sekvestracija zametka stalnog zuba
• poremećaj nicanja
Bele ili žuto smeđe diskoloracije gleđi se klinički uočavajukao jasno ograničene promene na lab i jalnim površinama stal-
nih centralnih sekutića. Po obimu i boji se mogu javiti od mini-
malnih i malo uočljivih blagih pega, pa do širokih i intenzivnih
diskoloracija, kod ko jih se ponekad uočava i blaga hipoplazija.
Eksperimentalno je ustanovljeno da je nastanak diskolora-
cije posledica traume pri čemu je redukovani zubni epitel me-
taplazirao u višeslojni pločasti. Zbog traume nastaje poremećaj
maturacije pri čemu se organski matriks stvara normalno.
Dierencijalno dijagnostički u obzir dolaze sve diskoloraci-
je nastale kao posledica hroničnog periapikalnog procesa na
apeksima mlečnih zuba.
Diskoloracije na labijalnim površinama se mogu javiti kodpovrede zuba u dece uzrasta od 2—7 godina i ne mogu se isk-
ljučivo pripisati povredama mlečnih zuba, mada nasta ju najčešće
od intruzija koje prouzrokuju oštećenja zametaka stalnih zuba.
Žuto smeđa diskoloracija gleđi sa cirkularnom hipoplazijom
se klinički uočava kao poremećaj boje gleđi praćen uskom, linij-
skom hipoplazi jom gleđi koja obuhvata krunicu zuba. Javlja se
nakon intruzija mlečnih zuba u dece uzrasta do dve godine, a
rendgen snimkom se mogu otkriti i pre nicanja stalnog zuba.
Smatra se da ovaj deekt nastaje tako što prilikom intruzije
vrh korena mlečnog zuba ošteti odontoblastični sloj što re-
meti normalnu mineralizaciju gleđi. Žuta diskoloracija nastaje
zbog krvarenja izazvanog traumom, koje može prodreti u zo-
nu mineralizacije. Direktni udarac vrha korena mlečnog zuba ugleđni matriks pre potpune mineralizacije izazvaće oštećenje
ameloblasta i pomeranje tvrdog, već ormiranog sloja gleđi
prema mekom, nemineralizovanom delu, što će se klinički od-
raziti pojavom cirkularne hipoplazije.
Dilaceracija krunice stalnog zuba se događa pri intruzijama
mlečnih zuba, kada vrh korena usled jakog udarca pomeri već
mineralizovani veći deo krunice stalnog zuba prema mekom ne-
mineralizovanom cervikalnom delu. Krunica zuba je zbog udarca
nagnuta prema labijalno kod gornjih sekutića. Zubi sa dilaceraci-
jom krunice veoma često otežano niču ili ostaju impaktirani.
Tvorevina slična odontomu se klinički uočava u obliku tvrdih
naslaga nepravilnog oblika na labijalnim površinama centralnihsekutića u gornjoj vilici. Ove promene slične gleđnim perlama
nastaju na stalnim zubima usled intruzije mlečnog zuba, koja se
dogodila u vreme stvaranja gleđi (6 meseci do 1,5 godine).
8/4/2019 ČASOPIS STOMATOLOG 77
http://slidepdf.com/reader/full/casopis-stomatolog-77 32/48
A K T E L N O S
T I
30 Stomatolog
Direktni udarac vrha korena mlečnog zuba u gleđni ma-
triks pre ili u toku mineralizacije oštećuje, pomera ili nabira ne-
dovoljno mineralizovani sloj gleđi i dentina koji se naknadno
nepravilno mineralizuje.
Duplikacija korena je izuzetno retka komplikacija a nastaje
tako što, usled intruzije, koren mlečnog zuba, u vreme kada je
stvorena po lovina krunice, prodire i čepa cervikalni deo kruni-
ce, odvajajući ga na dva dela, pri čemu se stvaraju dva korena.Vcstibularna angulacija korena se uočava na rendgen snim-
cima kao savijenost dela korena koja je nastala intruzijom mleč-
nog zuba u uzrastu dece od 2—5 godina. Posledica je direktnog
udarca vrha korena mlečnog zuba u ormirani deo stalnog zuba
koji se usled udarca pomera prema mekom neormiranom delu
korena koji kasnije nastavlja razvitak pod uglom.
Neki autori smatraju da vestibularna angulacija korena nije
posledica direktne traume, već može nastati posle rane trau-
matske ekstrak cije mlečnog zuba, posle čega se, usled povre-
de stvara fbrozno ožiljno tkivo. Ožiljno tkivo otežava nicanje
stalnog zuba, usled zastoja nastupa vestibularna angulacija
korena (Meyer — Stewart).
Lateralna angulacija ili dilaceracija korena se otkriva rend-gen snimkom na kojem se uočava mezijalna ili distalna savije-
nost korena. Nastaje zbog intruzije ili traumatske ekstrakcije
mlečnog zuba kod dece uzrasta od 2—5 godina. Retko se jav-
lja, a najčešće su oštećeni centralni incizivi u gornjoj vilici.
Način nastajanja lateralnih angulacija je identičan pato-
genezi vestibularnih angulacija. Zubi sa dilaceracijom korena
spontano niču mada su često u inraokluziji.
Delimični ili potpuni zastoj razvitka korena nastaje
najčešće usled traumatske ekstrakcije mlečnog zuba, pri čemu
je došlo do oštećenja Hertwigovog epitelnog omotača stalnih
zuba. Zbog toga izostaje dalji razvoj korena, zub je poluimpak-
tiran, a ako nikne, luksira se, jer je potporni aparat nedovoljno
razvijen. Na rendgen snimku se uočava nedostatak korena, a
najčešće posle nicanja dolazi do eksolijacije zuba.
Sekvestracija zametka stalnog zuba je retka komplikacija, a
nastaje u onim slučajevima kada se posle intruzije zuba pojavi
inekcija koja zahvata i zametak stalnog zuba. Ukoliko se to do-
godi u periodu kada je ormirana samo krunica zuba ili i neznatnideo korena, zapaljenjski proces će izazvati razaranje potpornog
aparata, erupcija će biti ubrzana a završiće se eksfolijacijom.
Poremećaj nicanja stalnih zuba nastaje zbog fbroznog
ožiljnog tkiva koje se stvara posle rane traumatske ekstrak-
cije mlečnih zuba, naročito ukoliko je trauma bila praćena
lacerokontuzivnim povredama gingive ili usled pomeranja
klice stalnog zuba direktnim udarcem vrha korena mlečnog
zuba. Fibrozni ožiljak tkiva može otežati nicanje i izazvati dru-
ge komplikacije (vestibularna angulacija). Stalni zubi nakon
povreda mlečnih zuba mogu nicati normalno, ali je najčešće
njihovo nicanje usporeno i u proseku kasni oko 6 meseci do
godinu dana.
Zahvaljujemo se proesoru Beloici na ustupljenom materija-lu. Veliko nam je zadovoljstvo što smo u prilici da na ovaj način
čitaocima predstavimo ovu izuzetnu knjigu, jer samo uvid unu-
tar korica čitaocu pruža saznanje šta dobija kupovinom knjige.
Knjiga se može kupiti:
• Na Klinici za dečiju i preventivnu stomatologiju stoma-
tološkog akulteta u Beogradu, kod glavne sestre (tel
0648980011),
• u skriptarnici Stomatološkog akulteta u Beogradu,
• u frmama Neodent u Beogradu i Hipokrat sistem u
Novom Sadu i Beogradu.
8/4/2019 ČASOPIS STOMATOLOG 77
http://slidepdf.com/reader/full/casopis-stomatolog-77 33/48
A K T E L N O S
T I
Stomatolog 31
TRUDNOĆA I POROĐAJ
Računajući od prvog dana poslednje menstruacije, trud-
noća traje 280 dana, odnosno 40 nedelja ili 10 lunarnih meseci.
Prema preporuci Svetske zdravstvene organizacije po-
bačajem se smatra prekid trudnoće do 20. nedelje graviditeta,
odnosno do težine etusa od 500 grama. Izbacivanje produ-kata začeća posle 20. nedelje je porođaj (po starijoj defniciji
posle 28. nedelje).
Približni termin porođaja, ukoliko se računa od prvog dana
poslednje menstruacije određuje se pomoću Naegeleove ormu-
le dodavanjem 7 dana i oduzimanjem 3 meseca. Ovo važi za žene
čiji menstrualni ciklus traje 28 dana. Ukoliko postoji odstupanje,
ormula je sledeća: 1. dan poslednje menstruacije + 7 dana - 3 me-
seca +/- broj dana odstupanja od 28 dnevnog ciklusa.
Inače trajanje trudnoće može se odrediti i prema datumu
oplođavajućeg snošaja, prvim pokretima ploda i dr.
Prema vremenu kada nastupa, porođaj može biti:
- partus praetemporarius - prevremeni (do kraja 37.
nedelje),
- partus temporarius - ročni (od 28. do 42. nedelje) i
- partus posttemporarius - postterminski (posle 42.
nedelje).
PROMENE U TRUDNOĆI
Implantacijom oplođene jajne ćelije i njenim daljim razvo-
jem u organizmu trudnice nastaju značajne promene uzroko-
vane hormonima koje luče ćelije trooblasta posteljice, noveendokrine žlezde. Hormoni posteljice su: horionski gonado-
tropin, estrogen, progesteron i humani placentni laktogen.
Svaki od njih ima specifčnu ulogu tokom trudnoće. Hormoni,
a takođe i druge specifčne supstance dovode do promena
na telu trudnice, ali takođe i u psihičkoj seri. Ove promene su
morološke i unkcionalne, a dele se na promene genitalnih
organa i ekstragenitalne promene. One zahvataju gotovo sve
organe i organske sisteme a rezultat su prilagođavanja orga-
nizma trudnice novim uslovima i potrebi normalnog razvoja i
dovršavanja trudnoće.
Organizam trudnice, u celini, a posebno vitalni organi kao
srce, pluća, bubrezi i jetra izloženi su tokom trudnoće poveća-
nom naporu, jer njihova unkcija treba da zadovolji potrebe ne
samo majke, već i ploda.
Promene u KARDIOVASKULARNOM SISTEMU su značajne.
Zapremina krvi se povećava za oko 1500 ml, dok se brzina pro-
toka ne menja značajno. Arterijski pritisak se neznatno menja.
Venski pritisak se u donjim ekstremitetima povećava nekoliko
puta što uslovljava pojavu edema pri dugotrajnom stajanju i
varikoziteta u predelu vulve i v. saene. Minutni volumen srca
se povećava za 30%, a rekvencija za 15 otkucaja.
U oko 15% trudnica se javlja hipotenzivni sindrom ili tzv.
sindrom donje šuplje vene u odmakloj trudnoći pri ležanju na
leđima. Pri tom nastaje kolapsno stanje koje se maniestuje
znojenjem, bledilom i gubitkom svesti. Jednostavnom pro-
menom položaja na bok stanje se brzo normalizuje. Sindrom
nastaje zbog pritiska uvećanog uterusa na donju šuplju venu,
što smanjuje dovod krvi u desnu pretkomoru.
U RESPIRATORNOM SISTEMU nama značajne promene
rekvencije disanja, ali se povećava respiratorni volumen na
račun povećanja volumena jednog udisaja zbog povećane po-
trebe za kiseonikom.
Karakteristične su promene u DIGESTIVNOM SISTEMU pri
čemu se u početku trudnoće javljaju mučnina, povraćanje i po-
jačana salivacija. Kasnije, tokom trudnoće, česta je pojava op-
stipacije zbog delovanja progesterona na glatke mišiće creva.
Javlja se holestaza, holestatski pruritus ili čak ikterus, takođe
zbog delovanja progesterona na tonus i motilitet žučne kese
i žučnih puteva, dok se unkcionalni testovi jetre ne menjaju
značajno.
BUBREŽNE FUNKCIJE u trudnoći su povećane. Protok krvi
kroz bubrege se povećava već u prvom tromesečju od 900 mlna 1200 ml u minuti. Glomerularna fltracija se povećava od 90
ml na 140 ml u minuti, a pošto se tubularna resorpcija ne men-
ja povećava se izlučivanje otpadnih materija: ureje, kreatinina
i mokraćne kiseline. Izlučivanje vode se smanjuje od 30 ml na
10 ml u minuti u zadnjem tromesečju bez remećenja normalne
diureze i metabolizma Na i K. Retencija vode je mala i iznosi 7
do 10 litara, pri čemu veći deo otpada na etus, placentu, plo-
dovu vodu i uterus, a samo mali deo na ekstracelularnu teč-
nost (1 do 2 litra u trudnica bez edema). Zbog hormonskog
i mehaničkog uticaja dolazi do urostaze i stvaranja uslova za
razvoj urinarne inekcije.
HEMATOPOETSKI SISTEM je izmenjen u smislu prisustvarelativne “fziološke” anemije. Korpuskularni elementi krvi su
u porastu, ali se njihov broj na jedinicu zapremine smanjuje,
zbog još većeg porasta cirkulirajuće tečnosti, tako da je prisut-
Dr Goran Jovanović
8/4/2019 ČASOPIS STOMATOLOG 77
http://slidepdf.com/reader/full/casopis-stomatolog-77 34/48
A K T E L N O S
T I
32 Stomatolog
na hemodilucija. Takođe je prisutno i protektivno povećanje
osnovnih činilaca koagulacije. Vreme koagulacije postaje kraće
tako da trudnoća predstavlja razdoblje hiperkoagulabilnosti.
S METABOLIČKOG ASPEKTA trudnoća je izrazito anaboličko
razdoblje. Retencija proteina iznosi nešto preko 900 g. U meta-
bolizmu ugljenih hidrata, zbog značajnih hormonskih prome-
na, nastaje rezistencija periernog tkiva na insulin. Utilizacijaglukoze je pogoršana. Glukoza čini osnovni izvor energije. Jav-
lja se hiperplazija Langerhansovih ostrvaca sa hiperinsulinemi-
jom i subjektivno pojačana glad.
Tokom trudnoće se progresivno povećava koncentracija
ukupnih lipida, holesterola i triglicerida. Nakupljena količina
masti iznosi oko 3,5 kg, što uz retenciju belančevina predstav-
lja energetsku rezervu od skoro 40000 kalorija za laktaciju u
babinjama.
U trudnoći postoji povećana potreba za gvožđem od oko 1
g, a takođe za Ca i P. Kod nedovoljnog unošenja ili loše apsorp-
cije Ca u retkim slučajevima dolazi do apsorpcije Ca iz kostijumajke pri čemu su zubi manje pogođeni.
Promene u PSIHIČKOJ SFERI su u vidu blage depresije,
osećaja umora, iscrpljenosti, pospanosti ili povećanog stepe-
na ekscitacije.
U toku normalne trudnoće ne postoje promene na organi-
ma čula. Promene ukusa i mirisa su psihogenog porekla.
STOMATOLOŠKI ASPEKTI TRUDNOĆE
Trudnoća i tkiva usne duplje
Mnoge trudnice zanemaruju svoje oralno zdravlje i izbega-
vaju redovne stomatološke preglede i blagovremenu sanaciju
oboljenja usta i zuba. U toku trudnoće je registrovana češća
pojava oboljenja parodoncijuma što se objašnjava povećanim
uticajem polnih hormona na šta se nadovezuje negativan uti-
caj lokalnih aktora. Najčešće promene su na gingivi u vidu:
1. Gingivitis gravidarum - karakteriše se uvećanjem inter-
dentalnih papila koje sa preostalom gingivom imaju boju ma-
line. Pripojna gingiva postaje glatka i sjajna. Promene su naju-
očljivije u predelu donjih rontalnih zuba. Blage provokacije, a
nekad i spontano, dovode do krvavljenja.
2. Gingivitis hyperplastica gravidarum - u trudnoći se ne-
kada razvija izrazita prolieracija gingive a naročito interden-
talnih papila sa slikom hroničnog hiperplastičnog gingivitisa.
Promene nastaju kao posledica prolieracije vezivnog tkiva
usled čega gingiva postaje čvrste konzistencije. Predeli izrazite
prolieracije perzistiraju i nakon porođaja uslovljavajući gubi-
tak koštane mase alveola, što predstavlja prelazak u parodon-
topatiju.
3. Tumori trudnoće - su okruglaste solitarne promene nagingivi u predelu prednjih zuba. Crvenkste su boje, glatke pov-
ršine i krvare prilikom mastikacije.
U trudnoći je češća pojava karijesa. To se dovodi u direktnu
vezu sa smanjenom higijenom usta i zuba (povećan broj mi-
kroorganizama), učestalim povraćanjem kiselog sadržaja (hy-
peremesis gravidarum) i opisanim gingivitisom (bolja retencija
dentalnog plaka).
Relativno često se dešava da žene u već poodmakloj trud-
noći imaju po nekoliko gangrenoznih zuba ili zaostalih ko-renova za ekstrakciju, što predstavlja idealni osnov za razvoj
dentogenih inekcija, koje nekada mogu vrlo ozbiljno da ugro-
ze zdravstveno stanje majke i etusa.
Trudnoća i stomatološke intervencije
Iako trudnoća ne predstavlja bolesno već fziološko stanje
stomatološki tretman trudnica zahteva određenu obazrivost u
cilju maksimalne zaštite kako trudnice, tako i ploda detateta.
Najveća pažnja stomatologa kod obrade trudnice treba da
se posveti proflaksi, tj. insistiranju na redovnim i češćim (tro-mesečnim) kontrolnim pregledima. U okviru vizite trudnica se
detaljno upoznaje sa značajem pravilnog održavanja oralne
higijene i ulozi uorida u prevalenciji oboljenja usta i zuba.
Trudnicama se savetuje da, počev od četvrtog meseca trud-
noće do kraja laktacije, svakodnevno uzimaju uoride (1 mg).
Stomatološka nega trudnica podrazumeva: lečenje svih
karijesnih zuba koji se mogu spasiti, zamenu loše postavljenih
plombi i napravljenih krunica ili drugih protetskih radova, neu-
tralisanje aktora koji prouzrokuju oboljenja parodoncijuma i
ekstrakciju zuba ili drugih hirurških intervencija kada ne po-
stoji bilo koja druga mogućnost lečenja.
Prilikom uzimanja anamneze trudnicu treba pitati sledeće:
“Koji ste mesec trudnoće?”, “Da li je to prva trudnoća?”, “Da li je
prošla trudnoća bila normalna?”, Da li idete na redovne kon-
trole?”, “Da li primate lekove za održanje trudnoće?” i “Da li ste
imali spontane pobačaje ili prevremene porođaje?”. Ni jedan
zahvat iz domena preventivne i restorativne stomatologije u
toku trudnoće nije kontraindikovan. Po pravilu, to isto važi za
ekstrakciju zuba. Ukoliko se iz anamneze stekne utisak da je
trudnoća normalna ekstrakcija zuba se može bezbedno spro-
vesti bez obzira na mesec trudnoće. Veće i komplikovanije
hirurške intervencije elektivnog karaktera se odlažu za period
posle porođaja.
Trudnoća može da bude emocionalno i fziološki stresna.
Stoga se preporučuje primena nearmakološkog protokola za
smanjenje uznemirenosti. Ako se pacijentkinja nalazi u pood-
makloj trudnoći prilikom rada treba izbegavati ležeći položaj,
jer sadržaj materice može vršiti pritisak na venu kavu inerior
izazivajući venozno vraćanje krvi u srce.
Prilikom obrade trudnice postoje dve oblasti kod kojih,
zbog potencijalne opasnosti od genetskog oštećenja etusa,
stomatolog mora da bude posebno obazriv. To su dentalna ra-
diografja i primena medikamenata.
Sve stomatološke intervencije koje zahtevaju radiograf-
sanje korena zuba kod trudnice treba odložiti. Ukoliko to nije
moguće moraju se preduzeti sve mere opreza, što podrazu-
8/4/2019 ČASOPIS STOMATOLOG 77
http://slidepdf.com/reader/full/casopis-stomatolog-77 35/48
A K T E L N O S
T I
Stomatolog 33
meva obaveznu upotrebu zaštitne kecelje i snimanje samo
onih površina koje zahtevaju intervenciju. Treba imati u vidu
da je rendgen snimanje u zadnjem tromesečju trudnoće man-
je štetno za plod nego u predhodnom periodu, naročito prvom
tromesečju, kad je najizraženija organogeneza etusa.
U određenim situacijama u toku trudnoće je indikovana
antibiotska terapija i tada se mora voditi računa o postojećimsaznanjima i iskustvima. Penicilinski preparati su se pokazali
kao najsigurniji zbog najmanje toksičnosti. Za njima dolaze
cealosporini, a onda ostali antibiotici. Antibiotici koji sadrže
tetracikline su strogo kontraindikovani. Ukoliko se primene
od trećeg meseca trudnoće mogu dovesti do strukturalnih
anomalija gleđi i dentina (tetraciklinska hipoplazija). Tetraci-
klini se vezuju za kalcijum gleđi i dentina gradeći nerastvor-
ljivi tetraciklin-kalcijum ortoosorni kompleks koji se manie-
stuje u vidu diskoloracije u različitiim nivoima krunice zuba.
Primena tetraciklina u drugom tromesečju može usporiti rast
etusa, a u poslednjim mesecima trudnoće u većim dozama
može prouzrokovati toksičnu tetraciklinsku hepatopatiju. Isto
tako, u toku graviditeta iz bezbednosnih razloga nije prepo-ručljivo primenjivati sulonamide, klindamicin, metronidazol,
hloramenikol i eritromicin, dok aminoglikozide treba davati
uz oprez. Što se tiče primene ostalih medikamenata svakako
ih treba izbegavati. Tu se misli na sedative, trankilanse, an-
ksiolitike, hipnotike, nesteroidne antiinamatorn lekove, kor-
tikosteroide itd.
Primena lokalne anestezije u toku trudnoće nije kontrain-
dikovana. Međutim, zbog mogućeg negativnog delovanja na
gravidni uterus ne treba upotrebljavati anestetike koji u sebi,
kao vazokonstriktor, sadrže elipresin (prilocain - Citanest).
Nije indikovano da se stomatološke intervencije vrše u opštojanesteziji ili sedaciji i treba ih primenjivati samo onda kada je
to neophodno i ako je moguće u poslednjim mesecima trud-
noće.
Praktične preporuke kod obrade trudnice
1. Normalna trudnoća - ekstrakcija zuba bezbedna.
2. Nesigurna anamneza - ginekološka saglasnost.
3. Odložiti teže oralnohirurške zahvate, ako je moguće,
posle trudnoće.
4. Izbegavati rendgen snimanje osim ako nije neophodno- obavezna upotreba zaštitne kecelje.
5. Pridržavati se nearmakološkog protokola za smanjenje
stresa.
6. Postaviti trudnicu u uspravan sedeći položaj.
7. Primeniti anestetike amidne skupine - kontraindikovan
elipresin kao vazokonstriktor.
8. Izbegavati primenu medikamenata sa teratogenim eek-
tom - ako je potrebno konsultovati ginekologa.
Pre četiri godine sam imao priliku da se prvi put sretnem
sa knjigom proesora Jovanovića. Na prvi pogled knjiga me je
privukla svojom jednostavnošću i jasno defnisanim stavovima
za važna stomatološka pitanja. Na moje zaprepaštenje velikavećina kolega sa kojim sam ja dolazio u susret nije imala priliku
da se upozna sa sadržajem knjige. Želja nam je da vam na ovaj
način predstavimo, po našem mišljenju, ovu izuzetnu knjigu i
da se nadamo da će na vas ostaviti isti utisak.
dr Milan Uzelac
Adresa za korespodenciju:
Pro. dr Goran JovanovićOdeljenje za oralnu hirurgiju
Klinika za stomatologiju
Medicinski akultet
Bulevar dr Zorana Đinđića 52
18000 Niš
Tel. O18538655
O641437279
e-mail: tijanicm&yahoo.com
8/4/2019 ČASOPIS STOMATOLOG 77
http://slidepdf.com/reader/full/casopis-stomatolog-77 36/48
8/4/2019 ČASOPIS STOMATOLOG 77
http://slidepdf.com/reader/full/casopis-stomatolog-77 37/48
I N F O
Stomatolog 35
Dana, 26. maja 2007. godine, održana je proslava 20-togodišnjice od osnivanja Komore privatnih doktora
stomatologije Srbije, u Plato Club-u, u Beograđanci..
Skupu je prisustvovalo preko 70 članova, kao i počasnih gos-
tiju, proesora Stomatoloških akulteta.
Proslava je imala za cilj da okupi sve zainteresovane kolege
i podseti da se Komora svih ovih godina uspešno borila za
unapređenje struke i da je neophodno da se sa tim i dalje nas-
tavi.
Koktel dobrodošlicu otvorio je sadašnji predsednik dr
Zoran Stamatović i svojim govorom napravio kratku retrospek-
tivu dosadašnjeg rada.
Komora privatnih doktora stomatologije postoji od 1987.
godine, kao strukovna asocijacija koja prati rad preko 1000
stomatoloških ordinacija. U ovom vremenskom periodu svojim
aktivnim radom uspela je da organizuje:
• 9 „STOMATOLOŠKIH DANA“ (sa edukativnim sadržajem uz
podršku Stomatološkog akulteta,VMA i kolega iz privat-
ne prakse);
• 5 skupova „BEODENTAL EXPO“ izložbi stomatološkog ma-
terijala i opreme;
• niz humanitarnih akcija (teniski turnir, basket turnir,
pomoć Hilandaru, pomoć klinici za decu sa posebnim
potrebama, opreracije u inostranstvu za decu);
• pokrene časopis „Stomatolog“;
• napravi saradnju sa brojnim trgovinskim frmama i
proizvođačima dentalnog mateijala i opreme;
• saradnju sa Stomatološkim komorama u Evropi i postane
član Balkanaske asocijacije stoamtologa;
• saradnju sa kompanijom Colgate-Palmolive, koji su ujed-no i sponzori akcija i u organizaciji Komore, a koje imaju
za cilj zaštitu i edukovanje pacijenata. Ovim putem im se
zahvaljujemo na saradnji sa željom da se ona nastavi.
Treba naglasiti da je dosadašnji rad bio usmeren pre svega
na zaštitu stomatologa i pacijenata u okviru privatne prakse.
Pemanentno smo inormisali kolege o zakonskim merama i
popularisali legalan rad.
Upornim zalaganjem Komora je uspela da kod Ministarst-
va za zdravlje, odvoji stomatologiju od ostalih grana zdravstva
i oormi Ekspertski tim koji bi radio na reormi stomatološke
prakse.
Na osnovu ovoga, može se videti da je Komora izdražala
i položila test vremena, s obzirom da se zna da iza svega stoji
volonterski rad i grupa entuzijasta.
Priredila
Dr Danka Milosavljević
Sekretar Komore
8/4/2019 ČASOPIS STOMATOLOG 77
http://slidepdf.com/reader/full/casopis-stomatolog-77 38/48
I N F O
36 Stomatolog
Dr Tidu Mankoo i dr Laura Frost su 30tog novembra i 1
decembra u Budimpešti u hotelu Hilton ordžali dvod-
nevni kurs u vidu predavanja o savremenoj estetskoj
stomatologiji. Dr Mankoo je bivši predsednik britanske aka-
demije za estetsku stomatologiju, a sledeći predsednik evrop-
ske akademije. Predaje širom
sveta na temu implantologije i
rekonstruktivne stomatologije,
a u Budimpeštu ga dovodi
Mađarska akademija za es-
tetsku stomatologiju.
Prvi dan je bio posvećen
protetskoj rehabilitaciji krunica-
ma (bezmetalnim), mostovima,
vinirima, delimičnim krunama,onley-ima kao i kompozitnim
nadogradnjama. Drugi dan je
ostavljen za estetiku u implan-
tologiji. Glavne teme su bile dijagnoza i plan terapije, bez koga
je nemoguće upustiti se u bilo kakvo lečenje, menadžment
mekih tkiva, imedijatna implantacija, koštana i mekotkivna
augmentacija i vrhunska protetska rekostrukcija. Poseban
akcenat, i ono po čemu je dr Mankoo poznat, stavljen je na
multidisciplinaran pristup u terapiji. Dr Laura Frost, ortodont u
njegovom timu, predstavila je mogućnosti primene ortodon-
cije u rekonstruktivnoj i implantološkoj terapiji, kao i rešenja i
rezultate koji timski rad nudi.Posle zajedničkog pregleda pacijenta i konzilijarno donete
dijagnoze i plana terapije, započinje stomatološki tretman.
Jednom nedeljno se članovi tima sastaju i diskutuju o napre-
tku terapije. Na kraju, naravno, dolazi protetska rehabilitacija
najsavremenijim materijalima, a brušenje i obrada zuba se radi
pod uveličanjem od 4 do 9 puta. Samo ovakav pristup može
garantovati predvidive i vrhunske rezultate, koje pacijenti da-
nas očekuju, međutim, mora se napomenuti da su retko kad to
spremni i da plate, čak i u zemljama zapadne Evrope.
Postoje indicije da ćemo ovaj tandem iz samog vrha
estetske stomatologije imati priliku uskoro da ugostimo u
Beogradu.
Obeležavanje dana Stomato-
loškog akulteta u Beogradu
predstavlja centralni događaj
u širokoj paleti stručnih skupova koje
organizuje akultet.
Ove godine skup je obeležilo
mnoštvo stranih predavača, ali i prov-
erena imena stomatološkog akulteta.
U razgovoru sa dekanom Fakulteta,
proesorom Dragoslavom Stamenkovićem saznali smo da
uprava akulteta ima osnovnu želju da mobiliše saradnju sa
stručnjacima iz inostranstva, kako bi naše kolege imale pri-
liku za lakši odlazak u njihove istraživače centre. Pored lakšeg
odlaska mladih kolega na stručna usavršavanja inostrani proe-
sori – “prijatelji stomatološkog
akulteta” doprinose promo-
ciji Stomatološkog akulteta
i širenju pozitivnih utisaka onašem akultetu.
Mi smo zamolili koleginicu
dr Bojanu Malidžan da za vas
izdvoji najbitnije utiske sa pre-
davanja u čast dana akulteta.
Ovom priliko zahvaljujemo se
dr Malidžan i nadamo se daljoj
saradnju.
1. Pro. dr Marco Baldoni-Tissue Engineering in Oral
Surgery: Use o Stem Cells-research and clinical
protocolsPredavač Stomatološkog akulteta u Milanu je govorio o
upotrebi stem-ćelija u savremenoj stomatologiji (konkretnije,u
oralnoj hirurgiji) i o generalnim strategijama regenerativne
medicine danas. Stem ćelije, bilo adultne, bilo embrinalne, ko-
riste se u regeneraciji parodoncijuma, alveole, pulpe i gleđi, pri
čemu je nerealno očekivati potpunu regeneraciju ovih tkiva.
Suštinu ove metode proesor je objasnio na primjeru saniranja
koštanih deekata-nakon uzimanja iz koštane srži, vrši se izolaci-
ja i dierencijacija stem-ćelija koje se zatim dodaju u kolagensku
potku,čime se prekriva koštani deekt. Ova metoda budućnosti
bi trebalo da zaživi u terapiji potpune ili djelimične atrofje kosti,
kao i u traumatologiji, onkologiji, ortopediji (ne samo vilica).
2. Pro.dr Vinio Malagnino-Root Canal Preparation
with NiTi Instruments:The Simultaneous
Shaping with M-two
Jedno od najzanimljivijih predavanja na ovom naučnom
skupu održao je pro. Malagnino. On je predstavio upotrebu
Ni-Ti instrumenata u simultanoj preparaciji kanala, nazva-
noj tako zato što se nakon crown-down preparacije ulaza u
kanal, dalja obrada kanala se, bez prekidanja, nastavlja step-
beck tehnikom. Sami instrumenti po izgledu podsjećaju na
Hedštrom turpije-imaju 2 oštrice, manji broj spirala, koje su
međusobno udaljenije od onih na Hedštrom turpijama, a post-oji i razlika u dubini spirala, sto uz obilnu irigaciju Na-hipohlo-
ritom ili EDTA, omogućuje efkasnije uklanjanje debrisa. Ma-
terijal od kog su izrađene turpije daje im izuzetne eksibilnost,
8/4/2019 ČASOPIS STOMATOLOG 77
http://slidepdf.com/reader/full/casopis-stomatolog-77 39/48
I N F O
Stomatolog 37
što omogućava preparaciju čak i izuzetno povijenih kanala,
lateralnih kanala, kao i raznovrsnih apikalnih delti. Mogućnost
korištenja ovih instrumenata zajedno sa apeks lokatorom, kao
i gore navedena svojstva, čine ih instrumentima izbora u savre-
menoj endodonciji. Treba spomenuti i odličnu prezentaciju,
posebno vizuelizaciju upotrebe instrumenata na izvađenim i
posebno hemijski tretiranim zubima, gdje vi zaista vidite da će
zaista svaki mikron kanala biti adekvatno obrađen.
3. Pro.Hrvoje Jurić-Estetske rekonstrukcije zuba
kompozitnim materijalima: mogućnosti i ograničenja
“Kako restauraciju učiniti što više prirodnom i sličnijom
zubu?”, osnovna je tema predavanja pro. Jurića. Slična pre-
davanja su već držali pro. Vulićević i pro. Marković na ranijim
naučnim skupovima, tako da ni tema ni način postizanja “ide-
alne” kompozitne restauracije nisu novina, ali predavanje u sva-
kom slučaju treba izdvojiti, ako ništa drugo onda zbog zanimljive
i duhovite prezentacije. Neki od osnovnih principa koje predlaže
pro. Jurić kojima se postiže estetska restauracija zuba su:
1. smanjiti stres materijala slojevitim redanjem;2. izbjeći stvaranje ružnog prelaza ispun-zub talasastim
zakošavanjem gleđi;
3. izbjegavati stvaranje idealno glatke površine ispuna, jer
zub djeluje mrtvo;
4. koristiti više boja.
4. Pro. Zoran Rakočević-Značaj savremenih radiograskih
metoda u dierencijalnoj dijagnozi lezija oroacijalne regije
Pro. Rakočevićje prikazao kratak presjek radiograskih
metoda, pokazavši istovremeno na prednosti i mane svake od
njih kroz jednostavnu komparaciju na kliničkim primjerima.
Zahvaljujući kratkom osvrtu na razvoj i otkriće pojedinih metodaradiografsanja i adekvatnihm kliničkim primjerima, pro. je us-
pio da ovu ne toliko interesantnu temu ipak učini zanimljivom.
5. Mr sci.dr Ana Pucar-Povezanost kliničkih parametara
parodontopatije i prisustva bakterijskih DNK u
aterosklerotičnim krvnim sudovima
Predavanje je započeto uopštenim uvodnim djelom o paro-
dontopatiji , njenim uzrocima i simptomima. Njena istraživanja,
vršena u saradnji sa doktorima KCS su ukazala na činjenicu da
u aterosklerotičnim krvnim sudovima postoji prisustvo oralnih
bakterija. Kod oboljelih od parodontopatije dolzi do tranzitorne
bakterijemije prilikom kiretaže i prilikom svakog pranja zuba,ali je ipak utvrđena nešto češća korelacija između težih oblika
parodontopatije i prisustva Por.gingivalis i P.intermedia.
D
ubai, mesto spoja tradicionalnog i modernog Ori-
jenta, ove godine je od 24 do 27 oktobra bio domaćin
Svetskog skupa stomatologa u organizaciji FDI - Svetske
Stomatološke Federacije. Grad koji je na dobrom putu da pos-tane jedna od svetskih metropola bio je čini se pravi izbor za
jedan ovakav skup. Šarenilo nacija, naroda i običaja, koje inače
krasi velike svetske kongrese, dodatno je bilo upotpunjeno ori-
jentalnim duhom samog Dubaia i lokalnog stanovništva.
Osnovu samog kongresa činila su predavanja predavača
po pozivu koja su se odvijala sva četiri dana u čak deset sala
modernog kongresnog centra. U mnoštvu tema i predavača
svako je mogao da napravi svoj izbor i na miru se posveti
temama koja ga najviše zanimaju. Ovaj osnovni naučni pro-
gram kongresa bio je propraćen i poster i oralnim prezentaci-
jama stomatologa iz celog sveta.
U okviru kongresa organizovana je velika izložbastomatološkog materijala i opreme, na kojoj je svoje mesto
našlo preko 200 najpoznatijih svetskih proizvođača. Oni su, na
8/4/2019 ČASOPIS STOMATOLOG 77
http://slidepdf.com/reader/full/casopis-stomatolog-77 40/48
I N F O
38 Stomatolog
svojim štandovima, serijom mini predavanja i prezentacija up-
otpunili ionako bogat naučni program kongresa.
Premijerno je predstavljen i Etički priručnik za stomatologe
u izdanju Svetske Stomatološke Federacije. Interesantna pub-
likacija namenjena boljem razumevanju pojma stomatološke
etike uopšte, kao i odnosa između stomatologa i pacijenta,
stomatologa i društva i nas kolega stomatologa međusobno.
Organizatori su se sa svoje strane pobrinuli da gosti iz celog
sveta, u okviru kongresa i postkongresnih tura, kroz brojne
izlete dobro upoznaju i zapamte lepote samog Dubaia i okol-
nih emirata. Pustinjski saari sa jahanjem kamila, bordovanjepo dinama, turistički obilasci Abu Dabia i Dubaia, krstarenja po
obalama Persijskog zaliva i Indijskog okeana, bili su samo neki
od ponuđenih izleta.
Sve u svemu po mišljenju autora FDI kongres u Dubaiu
u potpunosti je opravdao očekivanja posetilaca, kako u
naučnom, tako i u organizacionom smislu. Sa željom da sve
više naših stomatologa u budućnosti nađe svoje mesto na
sličnim dešavanjima koristim ovu priliku da vas obavestim da
će se sledeći FDI kongres održati u Štokholmu u Švedskoj od
24 – 27 septembra 2008 godine. A za one koji ga iz opravdanih
razloga propuste slede FDI kongresi 2009. u Singapuru i 2010.u Brazilu. Na vreme krenite sa pripremama...
dr Darko Milošević
N
a dan 25. maja 2007. u amftatru Sava Centra održan je
naučni skup “Gradivni materijali u stomatologiji”. Orga-
nizator skupa, proesor Dragoljub Stamenković odredio
je drugačiji pristup iznošenju problema. Cilj naučnog skupa bio
je dati odgovor na pitanje “zašto, a ne kako koristimo materi-
jale”. Nit skupa je sačinjavala problematika biokompatibilnosti,
ispitivanje starenja stomatoloških materijala, i predstavljanje
najaktuelnijih materijala. Prisustvo predavača sa Stomatološkog
akulteta iz Beograda, Vojno medicinske akademije, Tehničkih
akulteta univerziteta u Beogradu, ali i iz Ljubljane i Maribora
obećavalo je kvalitet.
Ovaj skup je pokazao da je moguće, uz dobru organizaciju,
privući slušaoce i za teške teme, kao da je ponekad probleme
neophodno pogledati i iz drugog ugla u odnosu na ono što smonavikli. Uz rad neophodan za organizovanje skupa slušaocima je
pripremljena i monografja (koja prati teme obrađene na skupu),
što predstavlja jedinstven slučaj prilikom organizovanja ovakvih
skupova, a brigu o posetiocim diže na jedan stepenik više. Pored
saradnje koja je ostvarena sa predavačima sa Beogradskog
univerziteta van Stomatološkog akulteta, važno je spomenuti
prisustvo predavača iz Slovenije, što pokazuje jasno opredeljen-
je naših prostora za otvoranje vrata novim idejama i saradnji.
Najveću korist od ovog skupa su mogli poneti mladi
istraživači sa Stomatološkog akulteta, koji dolaze u kontakt sa
problematikom stomatoloških materijala. Kuriozitet je izjava
proesora Markovića da bi njegov rad na izučavanju problema-
tike biokompatibilnosti stomatoloških materijala bio značajnoolakšan, da je pre desetak godina znao proesora Čolića, koji
je ovom prilikom predstavio načine za ispitivanje biokompati-
bilnosti. Istaknuto je da ispitivanje mehaničkih karakteristika
materijala putem metoda konačnih elemenata, može predstav-
ljati osnov naučnih istraživanja, a na istraživačima je da iskoriste
pružena znanja.
Za sve one kojima je ipak praktični rad na prvom mestu,
korisne inormacije obezbedili su pro Aleksandar Todorović,
pro. Kosovka Obradović, ali i proesori Ljuba Marion i Dejan
Marković.
Proesor Todorović je pored upoznavanja sa različitim
vrstama mašinski obradivih stomatoloških materijala (MOM),posebno istakao načine i razvoj obrade keramičkih materijala,
razvoj CAD - CAM sistema za registrovanje i obradu MOM, ali i
karakteristike i način obrade mašinski obradivih keramičkih ma-
8/4/2019 ČASOPIS STOMATOLOG 77
http://slidepdf.com/reader/full/casopis-stomatolog-77 41/48
I N F O
Stomatolog 39
terijala. Poseban kvalitet predavanju proesora Todorovića dalo
je razjašnjavanje nedoumica o vrstama i ponašanju različitih
keramičkih materijala.
Proesor Ljuba Marion je razjasnio pojmove vezane za nas-
tanak, stvaranje i upotrebu cirkona u stomatološkoj praksi.
Nasuprot dentalnim legurama, proesor Marković je pred-
stavio probleme vezane za upotrebu kompozitnih i glas jono-
mer materijala, ističući kvalitet preparacije kaviteta i adekvatnu
upotrebu materijala kao osnovu za uspeh.
Na skupu su otvorena i mnoga bitna pitanja za stomatološku
praksu:
• Koliko jedan stomatolog okupiran problemima praktičnog
izvođenja intervencija može da razume i inormiše se po
pitanjima bazičnog razvoja materijala?
• Da li smo, kao struka, u mogućnosti da pacijentima pružimo
biokompatibilne materijale?
• Koliko nas uistinu zna sastave legura koje koriste naši
tehničari?• Koliko zaštitnih procedura poznajemo, a koliko primenju-
jemo dok rukujemo amalgamima?
Na dan 27. oktobra 2007 godine održan je naučni sim-
pozijum sa međunarodnim učešćem „Promocja oral-
nog zdravlja“ u organizaciji Kilnike za dečiju i preven-tivnu stomatologiju, Stomatološkog akulteta u Beogradu.
Promocija oralnog zdravlja je pojam koji se pojavljuje nekih
dvadeset godina i označava jedan sveobuhvatan pristup
unapređivanju oralnog zdravlja u populaciji. Razne defnicije
se koriste da opišu ovaj pojam ali ukratko možeamo da kažemo
da je reč o nastojanju da se iskoriste sva saznanja i iskustva u
svim oblastima stomatološke delatnosti kako bi se defnisali
koraci kojima se najcelishodnije unapređuje oralno zdravlje
kako zajednice tako i njenih posebnih skupina.
Sveobuhvatan pogled na problem stekli smo zahvaljujući
prisustvu velikog broja predavača gde pre svega vredi istaćiprisustvo predavača iz Lidsa, Soluna i Milana. Organizator je
učesnicima pored standardnog promotivnog materijala obez-
bedio i zbornik predavanja na engleskom i srpskom jeziku.
Počevši od skupa Gradivni stomatološki materijali Stomato-
loški akultet iz Beograda organizator posetiocima svojih sku-
pova ostavlja zbornike predavanja kao neku vrstu trajnog pod-
setnika na probleme obrađene na skupovima. Nadamo da će se
ovakva praksa organizatora i nastaviti na svim sledećim stručnim
sastancima. Ovom prilikom bi zamolili organizatore da materijal
obogate i nekom vrstom „doktrinarnih stavova“ u oblasti koja je
obrađivana na skupu. Potreba za defnisanjem protokola je sve
veća usložnjavanjem i povećavanjem broja terapiskih postupa-
ka a niko nije pozvaniji od Stomatološkog akulteta da te proto-
kole defniše i predstavlja stručnoj javnosti.
U kratkom razgovoru sa pro.dr Jack Toumbom i dr Mar-
celom Maddaloneom stekli smo utisak da ovi predavači noseveoma prijatna iskustva iz Beograda i da će se sa zadovoljstvom
odazivati na pozive kolega sa Stomatološkog akulteta. Pome-
nute predavače smo zamolili da nam ukratko pojasne i neka pi-
8/4/2019 ČASOPIS STOMATOLOG 77
http://slidepdf.com/reader/full/casopis-stomatolog-77 42/48
I N F O
40 Stomatolog
tanja koja su u tesnoj vezi sa temama o kojima su pričali a nisu
imali priliku da nam na to skrenu pažnju.
Dr Marcello MaddaloneKlinički proesor ortodoncijeUniverzitet Milano Bicocca, Italija
• Kada je u zdravstvenu službu Italije uveden profl dental-
nog higijeničara? Koliko dugo je trajao process integracije?
Profl dentalnog higijeničara je nedavno uveden u zdravst-
veni system Italije a prvi studenti su diplomirali pre tri godine.
Mi smo trenutno u prelaznom periodu ali process integracije
napreduje izuzetno uspešno, nijedan diplomirani dentalni
higijeničar nije imao teškoće u pronalaženju posla i svi izražavaju
zadovoljstvo pozicijama koje su stekli.
• Da li su postojali bilo kakvi otpori od strane stomatologa?
Ukoliko jesu, čime su ti otpori opravdavani?
Otpor nije postojao niti od strane stomatoloških udruženja
niti od strane stomatologa a svi stručni skupovi danas nude i
deo posvećen dentalnim higijeničarima.
Koliko traje školovanje za dentalnog higijeničara u Italiji?
Danas su dve mogućnosti na raspolaganju. Prvi program
traje tri godine a drugi dodatne dve nakon završenog prvog
programa. Svi univerziteti pretežno nude prvi program.
• Kako i koliko dentalni higijeničar olakšava rad i organizac-
iju stomatološke ordinacije?
Dentalni higijeničari sa svojim specifčnim nadležnostima
u svim stomatološki granama, doprinose pripremi pacijenata
za različite tretmane, saradnja u održavanju optimalnih par-
odontalnih razultata, optimiziranje i stabilizovanje ostvarenih
rezultata. U bolnicama oni su glavni činioci u održavanju oral-
nog zdravlja kod kritičnih pacijenata kao i promociju i podršku
oralnom zdravlju u školama. Oni takođe pospešuju regionalnu
komunikacionu mrežu, dozvoljavaljući doktorima da usklađuju
preventivne i terapijske postupke u unapređenju periodntalnog
statusa i izbegavanja razvoja karijesa.
• Koji nivo autonomije je prisutan u radu dentalnog
higijeničara?
Trenutno je stepen nezavisnosti u radu dentalnog
higijeničara ograničen činjenicom da nesmeju da aplikuju anes-
tetike i da se moraju konsultovati sa nadležnim stomatologom
sveobuhvatan plan terapije. Iz tih razloga moraju da rade u bol-
nicama ili stomatološkim ordinacijama.
• Kakav savet možete da uputite stomatolozima u Srbiji
u vezi sa uvođenjem profla dentalnog higijeničara u
zdravstveni sistem?
Savetujem da stomatolozi u Srbiji prihvate instituciju
diplomiranog higijeničara kao priliku da pospeše posao a ne
kao potencijalni razlog za gubitak posla. Prisustvo dentalnog
higijeničara će u osnovi pospešiti prihvatanje preventivnih i
konzervativnih zahvata među pacijentima. Pacijenti će ubuduće
obraćati više pažnje njihovom oralnom zdravlju i češće će
posećivati stomatološke ordinacije.
• Da li su dentalni higijeničari ravnomerno zastupljeni u
nacijonalnoj sdravstvenoj službi i privatnoj praksi u Italiji?
Trenutno su svi dentalni higijeničari u Italiji zaposleni u ok-
viru privatnih praksi ali je za 2008 godinu zakazano regrutovanje
za nacionalnu zdravstvenu službu.
• Koji je odnos zarada stomatolog, dentalni higijeničar
i stomatološka sestra u Italiji?
Obično mesečna plata dentalnog higijeničara varira, u zavis-
nosti od iskustva, ali možemo reći da približno iznosi dvostruku
platu stomatološke sestre.
Pro, dr Jack ToumbaProesor dečije i preventivne stomatologijeLeeds dental Institut, UK
• Šta možete da nam kažete o sastavu nosača uorida sa
produženim dejstvom i principima oslobađanja uorida?
Nosači uorida sa produženim dejstvom su staklasti spo-
ro otapajući nosači posebno sačinjeni od kalcijuma, osata sa
natrijum uoridom. U zavisnosti od specifčne rastvorljivosti
nosača (koja može varirati) otpuštanje uorida može biti veoma
sporo (tokom jedne godine) ili brzo (tokom jednog meseca).
Proces proizvodnje je veoma složen i vezan je za usko stručna
tehnološka znanja. Registrovanje patenta je trenutno u toku.
• Koje su indikacije za upotrebu nosača uorida sa
produženim dejstvom?
Indikacije za upotrebu su:
Prevencija karijesa, prevencija karijesa korena zuba, zdravst-
veno ugrožene grupe stanovništva, grupe sa niskim socijalno/
ekonomskim statusom, kserostomija (I nakon zračenja), ort-
odontski pacijenti, preosetljivost dentina.
• Koliko traje terapija sa nosačima uoride I koja količina
uorida se oslobodi u ustima pacijenta tokom dana?
Stabilno otpuštanje uorida je registrovano tokom dve
godine neprekidno održavajući nivo uorida u salivi u koncen-
traciji od 0.11-0.17ppm.
• Da li postoje aktori koji mogu uticati na izmenjen način
oslobađanja uorida ili je process otpuštanja stabilan to-
kom vremena?
Nosač mora biti vlažan da bi otpuštao uoride i stoga je
pojačano otpuštanje uorida tokom pjačane kiselosti u usnoj
duplji naprimer konzumiranje kisele hrane ili ispijanje kiselih
8/4/2019 ČASOPIS STOMATOLOG 77
http://slidepdf.com/reader/full/casopis-stomatolog-77 43/48
I N F O
Stomatolog 41
napitaka. Stoga postoji pojačano oslobađanje uorida u tom
trenutku kada je najneophodnije da se spreči demineralizacija
I pospeši remineralizacija.
• Na koji način primenjujemo system?
Jednostavno jetkanjem i bondiranjem se vezuje plastični
držač za uoridni nosač. Slično lepljenju ortodontskih bravica.
• Koliko često bi trebalo da se menja nosač uorida?
Preporučio bih zamenu jedan put godišnje, možda na dve
godine.
• Da li postoji mogućnost ili potreba za primenom više od
jednog nosača uorida?
Da mi preporučujemo postavljanje dva nosača na bukalne
povšine oba gornja prva molara.
• Da li postoje neke kontraindikacije / preosetljivosti nabilo koju komponentu nosača uorida?
Ne, koliko mi to znamo.
• Kolika je projektovana cena sistema za tržišta SAD i EU?
Trenutno cena kompleta koji uključuje kiselinu, bond, kom-
pozit, bravice i dva nosača uorida iznosi 20$. Naravno svaki
stomtaolog naplaćivaće različite cene svojim pacijentima.
Tradicionalno, evo već 4.-tu godinu za redom, u prvoj
nedelji novembra, članovi sekcije SLD za oralnu hirurgiju
i implantologiju imaju svoj skup, koji iz godine u godinu
postaje sve značajniji i kvalitetniji. Skup sa međunarodnim
učešćem, obično, odrazumeva par stranih predavača, međutim,
ove godine smo prijatno bili iznenađeni. Deset stranih i veomauglednih predavača, uz nekoliko najistaknutijih domaćih, zaista
govore o visokom kvalitetu koji ovaj simpozijum sadrži.
Kao i ranijih godina, organizatori Pro. Dr Milan Jurišić i Doc.
Dr Zoran Lazić svečano su otvorili skup i najvili prvog predača, dr
Urban Ištvana iz Mađarske sa temom multidisciplinarnog pristu-
pa u savremenoj stomatologiji. On nam je prikazao nephodnost
sveobuhvatnog pristupa radi predvidivog rešenja i postizanja
vrhunske estetike. Prikazavši neke vrlo interesantne i zahtevne
slučajeve, na pravi način je otvorio ovaj skup.
Zatim je predavanje imao dr Nikola Vasilić, koje je pretstavio
novi implant „Nobel Active“ od frme Nobel Biocare-a i govorio
o prednostima njegovog dizajna, njegovoj specifčnoj ugradnji
ali i povećanoj stabilnosti implantata. O veličini inovacije govori
i to da je neophodno završiti kurs radi potpunog savladavanja
tehnike ugradnje.
Dr Deitmar Weng, poznato ime u implantologiji je predavao
o zbačaju mekog preiimplantnog tkiva i dogoročnoj prognozi u
cilju održanja estetskog rezultata. Fokus njegovog predavanja
je bio na obliku transmukoznog dela abatmenta i to najbolje
sročeno u stihu : The bone sets the tone, the tissue is the issue,but is the screw the clue.
Nakon ove sesije, frma Apexim imala je sponzorsko preda-
vanje o proizvodima W&H kompanije, specijalizovanim za stoma-
tologiju i oralnu hirurgiju, koji oni distribuiraju na našem tržištu.
Dr Nikola Saulačić, nekadašnji asistent stomatološkog aku-
lulteta u Beogradu a danas sa Univerziteta u Ženevi, održao je
predavanje o oseodistrakciji kao mogućnosti uvećanja grebena
kod velikih deekata, osvrnuvši se na biološki odgovor tkiva i
mehanizam same distrakcije.
Takođe na temu distrakcije, u terapiji hipoplastične man-
dibule ali i maksile, odlično se nadovezao Nebojša Jović sa VMA,
prikazavši nekoliko uspešnih slučajeva lečenja oseodistrakcijom.Tematski se na ova predavanja nadovezao i Pro. Dr Živorad
Nikolić prezentovavši nam izazove velikih koštanih rekonstruk-
cija, uglavnom bazirajući se na autotransplantaciji, kao i dilemu
imedijatne ili odložene implantacije u tako rekonstruisane regije.
O aktuelnosti ovog skupa govori i posebna sesija posvećena
vezi implantologoije i ortodoncije, jednom od najsavremenijih
pristupa u stomatološkoj terapiji.
Na tu temu, Adriano Giacomo Crismani iz Austrije prezen-
tovao je mogućnosti različitih implantih sistema kao dodatnog
uporišta u ortodontskoj terapiji. Bilo je reči o klasičnim implant-
nim sistemima, palatinalnim implantima i mini implantima.
Doc. Dr Vladimir Koković sa Klinike za Oralnu Hirurgiju Uni-
verziteta u Beogradu, prikazao je mogućnost ortodoncije u pre-dimplantacijskoj azi. Ortodotsko pomeranje susednih zuba koji
su migrirali u bezubi deo vilice i dobijanje adekvatnog prostora
8/4/2019 ČASOPIS STOMATOLOG 77
http://slidepdf.com/reader/full/casopis-stomatolog-77 44/48
I N F O
42 Stomatolog
za predvidivu implantaciju, lateralno pomeranje zuba koji za so-
bom ostavljaju zadovoljavajuću veličinu grebena ali i extruziju
zuba indikovanih za vađenje radi uvećanja koštanog i mekog
tkiva, što je od izuzetnog značaja u estetskoj regiji.
Nakon ove sesije Galenika A.D. je imala sponzorsko preda-
vanje o seriji proizvoda koji se koriste u stomatologiji, sa nagal-
skom na antibiotike, a zatim su počele usmene petominutneprezentacije.
U subotu predavanja su započela sesijom o PRP-u (platelet
rich plasma) i aktorima rasta.
Dr Aleksandra Petković-Ćurčin i Dr Marija Bubalo sa Odeljen-
ja za implantologiju, Klinike za maksiloacijalnu, oralnu hirur-
giju i implantologiju, VMA su predstavile terapeutsku upotrebu
ovih autolognih konstituenata plazme bogate trombocitima u
biotehnologiji kao značajan korak u stimulaciji i ubrzanju meko-
tkivnog i koštanog zarastanja. Rezultati njihovih studija su po-
kazali da PRP ima veliki uticaj na koštanotkivnu regeneraciju i to
naročito u periodu od prvih 6 nedelja nakon intervencije kada
su aktori rasta prisutni u PRP.Dr Milka Gardašević, takođe sa VMA, prikazala je kliničke
slučajeve i rezultate njenog istraživanja u primeni plazme
obogaćene trombocitima (PRP) u cilju rekonstrukcije deekata
koštanog tkiva vilica nakon hirurškog lečenja dentogenih cista
u kombinaciji sa autolognim fbrinskim lepkom (FG) koji služi
kao aktivni nosač aktora rasta. Prednosti ove metode nad stan-
darnim otvorenim i zatvorenim metodama hirurškog lečenja
viličnih cista su u smislu sigurnije i brže restitucije koštanog tkiva,
eliminacije rizika transmisije humanim patogenim virusima, jer
je završni produkt dobijen iz pacijentove krvi, kao i jednostavna
primena i niska cena.
Doc. Dr Zoran Aleksić sa Stomatološkog akulteta u Beo-
gradu, Klinike za parodontologiju i oralnu medicinu održao je
predavanje o augmentaciji interdentalne papile sa isufcijen-
tnim anatomorološkim karakteristikama. Nove tendencije
plastične rekonstruktivne hirurgije se sve više okreću tkivnom
inženjeringu. Za razliku od PRP-a, za koji je Doc. Aleksić izneo oz-
biljne sumnje, upotreba in vitro kultivisanih fbroblasta u visokoj
koncentraciji kao i njihovo aplikovanje kao augmentaconi mate-
rial ima posebno mesto u budućnosti plastične rekonstruktivne
stomatohirurgije.
Usledilo je sponzorsko predavanje frme Bredent izNemačke koji su predstavili cirkonijumske „White sky“ implan-
tate. Svojstva titanijuma u implantologiji su uveliko poznata, ali
se danas pokušava, pre svega zbog estetskih razloga, isprobati
i neki drugi materijal. Sudeći po studji prezentovanoj u ovom
predavanju,oseointegracija tekođe je postignuta i sa implan-
tima od cirkonijuma.
Kurt Ru eux iz Švajcarske frme “Degradeble Solutions”,
predstavio je njihov najnoviji proizvod “easy-grat”, sintetički za-
menik za kost, koji se po aktiviranju ubrzo učvrsti radi dimenzi-
one stabilnosti augmentirane regije.
Sesiju u preimplantacijskoj pripremi otvorio je Karl Andreas
Schlegel sa Friedrich Alexander Univerziteta u Nirnbergu. Nje-
govo predavanje nam je dalo sveobuhvatan i sistematičan pri-kaz, kao i protokole o izboru materijala za augmetaciju kosti, koji
se zaista retko viđa.
Sjoerd Smeekens sa Univerziteta u Frajburgu, donosi nam
protetski pogled na estetiku u stomatologiji kroz par veoma
izazovnih slučajeva koje je prikazao, sa posebnim osvrtom na
proporcije prednjih zuba. Apostrofrao je da bez temeljne anal-
ize, ispravne dojagnoze i detaljnog plana terapije nije moguće
postići vrhunske rezultate.
Poslednja sesija bila je posvećena hirurgiji maksilarnih si-
nusa. Prvo predavanje na tu temu bilo je od dr Ivice Penđera,
koji je predstavio endoskopsku tehniku hirurgije sinusa, nje-
gove prednosti i mane. Cilj ove metode je da minimalnominvazivnošću ostvari najveću moguću korist za pacijenta,
smanji mogućnost recidiva poštujući patofziološke principe
sluznice gornjih respiratornih puteva
Dr Miroslav Andrić sa Klinike za oralnu hirurgiju Univerziteta
u Beogradu, nadovezao se na prethodno predavanje. Standard-
na terapijski postupak kod hroničnih dentogenih sinuzitisa (uz
sanaciju zuba uzročnika ili plastiku oroantralne fstule) podra-
zumeva operaciju maksilarnog sinusa Caldwell-Luc-ovim pris-
tupom, međutim, endoskopska hirurgija sinusa sve više postaje
metod izbora.
Poslednje predavanje je održao dr Andreas Feloutzis sa
Univerziteta u Ženevi, o osteotomskoj sinus-lit proceduri. U
slučajevima kada želimo postaviti standardni (duži od 8mm) im-
plant, u maksilu, gde u vertikalom smeru za to nemamo dovolj-
no raspoložive kosti, jednostavnom sinus-lit procedurom,
uz pomoć standardizovanih osteotoma, stvaramo uslove za
uobičajenu implantaciju.
Diskusija se odvijala posle svake sesije i nemali broj puta je pre-
rastala u pravu stručnu raspravu, nešto po čemu je ovaj skup oral-
nih hirurga i implantologa poznat, na zadovoljstvo svih prisutnih.
Razlozi za uspešno održavanje ovakvog skupa leže u deter-
minisanosti da se skup uvek održava u isto vreme, da se proširi
uticaj u regionu, da se svake godine lestvica podiže i da se ide u
korak sa savremenim naučnim tokovima iako ponekad izgleda
da naša stomatologija to ne može da isprati. Nadamo se, a ima-mo i obećanje organizatora, da će sledeći skup biti još kvalitetni-
ji i da će se Simpozijum oralnih hirurga i implantologa etablirati
kao najznačajniji te vrste u regionu.
8/4/2019 ČASOPIS STOMATOLOG 77
http://slidepdf.com/reader/full/casopis-stomatolog-77 45/48
I N F O
Stomatolog 43
Ovogodišnji XIV SIMPOZIJUM PROTETIČARA SRBIJE,
održao se u Vrnjačkoj Banji od 14 . do 17. juna, i kako
su organizatori naveli, skup je bio posvećen širokojproblematici protetske rehabilitacije pacijenata, počev od ide-
je terapeuta do potpune realizacije postavljenog plana.
Otvaranje simpozijuma se odigralo u petak 15. juna sa
početkom u 9.50 časova u ispunjenoj kongresnoj sali velikog
hotela „Zvezda“, a skup je otvorila pro. dr Kosovka Obradović
– Đuričić. Posle uvodne reči započela su predavanja a prvi
prdavač bio je dekan stomatološkog akulteta Pro. dr. Drago-
slav Stamenković koji je govorio, kako je sam rekao, o njegovoj
prvoj ljubavi – skeletiranoj protezi. Tema je bila specifčnost
veze fksnog i mobilnog dela kompleksne parcijalne proteze tj.
planiranje male spojnice, sa posebnim akcentom na razliku i tip
atečmena kao i njihovu ulogu i i strajnost u unkciji vremena.
Pro. dr Aleksandar Todorović je kroz predavanje na temu Značaj
i primena »Wax up« procedure, predstavio interesantnu novinu
korisne u predprotetskoj analizi i planiranju terapije, koja se sas-
toji u izradi voštanog modela buduće trajne nadoknade. Doc.
dr Slobodan Dodić sa predavanjem Estetska rešenja u reha-
bilitaciji pacijenata fksnim nadoknadama, je kroz prikaze svojih
slučajeva stavio akcenat na estetiku, uvek iteresantnu i izazovnu
temu. Zaista jedno temeljno i sveobuhvatno predavanje na temu
Tehnike adhezivnog cementiranja, iznela je Ass. dr Vesna Medić
pojasnivši razne sisteme cementiranja i njihove osobine. Ass. dr
Danimir Jevremović je na originalan način pokušao da nas upoz-na sa primenom kompjuterske CAD/CAM SLM tehnologije u iz-
radi parcijalnih skeletiranih proteza, a dr Nikola Vasilić je na temu
Kompjuterska izrada suprastrukture na implantatima prikazao
mogućnosti upotrebe kompjutera u sotverskm planiranju, izra-
di hirurškog stenta(vođice) za preciznu implantaciju, kao i izradi
individualnih suprastruktura koje dorinose individualizaciji pro-
tetskog rada, a samim tim poboljšanju unkcije i estetike. Nakon
predavanja je započela diskusija, a pitanja su predavačima bila
postavljana od strane radnog predsedništva ali i učesnika, što
je rezultiralo interesantnom diskusijom koje je činila i najinte-resantnijij deo dana. Najviše pažnje je izazvalo predavanje Pro.
dr Aleksandra Todorovića. Nakon toga je održano komercijalno
predavanje dr Miše Kovačevića sa temom Biogal plus- akrilatni
zubi prilagođeni »Vita ključu«, a nakon toga komisija u sastavu
Doc. dr Slobodan Dodić i Ass. dr Slobodan Đurišić je obišla
izložene postere i prodiskutovala sa autorima. Time je završen
ovaj dan simpozijuma.
U subotu 16. juna, predavanja su takođe počela u 10 časova,
a u prvom delu dana je akcenat stavljen na bezube pacijente i
totalnu protezu. Predavanja je započeo Pro. dr Željko Martinović
sa temom Preliminarni unkcioni otisak, koji je predstavljen
kao korisna međuaza u izradi totalne proteze. Pro. dr Ljljana
Tihaček–Šojić je temom Gerantoprotetika – juče, danas, sutraukazala na neophodnost promene stava da su stari pacijenti
nužno i bolesni i da je nephodna promena stava stomatologa
prema ovoj grupi pacijenata. Na ovo predavanje se odlično
nadovezao Doc. dr Ivica Stančić temom Neinvazivna protetska
rehabilitacija pacijenta starije dobi, takođe govoreći o nužnosti
adekvatnijeg pristupa starim pacijentima. Još jedno predavanje
vezano za bezzube pacijente održao je Doc. dr Srđan Poštić
pod nazivom Kvalitet kosti bezubog grebena – primarni činilac
u proceni uspeha terapije mobilnim akrilatnim protezama. Za
promenu kursa predavanja, na ovom skupu protetičara, zaslužan
je gost sa klinike za parodontologiju Doc. dr Zoran Aleksić koji je
na temu Rekonstruktivna mukogingivalna hirurgija, ambicioznopokušao da dosadašnju doktrinu da protetska rehabilitacija koja
danasuu mnogome zavisi od ishoda implantacije i hirurgije,
preokrene, i da celokupnu hirurgiju stavi u slulžbu pretetike.
Sudeći po aplauzu, u tome će sigurno imati podršku protetičara.
Poslednje predavanje i priliku da zatvori ovaj sipozijum imao je
dr Dejan Lisjak sa temom Jednoseansna protetska rehabilitacija
keramičkim nadoknadama, u kome je govorio o mogućnostima
i primeni CEREC sistema, prikazujući neke od svojih najistaknu-
tijih radova. Diskusija je započela odmah zatim, a najviše pažnje
je dato predavanju Doc. dr Zorana Aleksića.
Simpzijum su zatvorili Pro. dr Ljiljana Tihaček–Šojić i Doc.
dr Ivica Stančić koji su ocenili da je ovogodišjni skup protetičara
dobro ispraćen i da je prikazao kvalitetna predavanja od emi-
nentnih predavača, a na kraju su najavili svečanu večeru za sve
učesnike skupa u hotelu „Jezero“.
8/4/2019 ČASOPIS STOMATOLOG 77
http://slidepdf.com/reader/full/casopis-stomatolog-77 46/48
I N F O
44 Stomatolog
Od 1 do 3 juna 2007. godine Vršac je ugostio oralne
hirurge i implantologe Srbije ali i njihove goste iz inos-transtva. Mesto okupljanje je bio hotel Vila Breg koji
je drugu godinu za redom ugostio udruženje oralnih hirurga i
implantologa Srbije. Po rečima organizatora skup je zamišljen
kao prilika za odmor i druženje u prijatnom ambijentu, ali je
planirano da se ovom prilikom prodiskutuju i aktuelne teme iz
oralne hirurgije i implantologije.
Nakon večere u Vršačkoj pivnici koja je nagoveštavala dobro
druženje i prijatan odmor subota je bila rezervisana za stručni
sastanak koji je propratila i prezentacija stomatološke opreme
u holu seminarske sale. Najviše pažnje, kada su promocije u pi-
tanju, privukli su prezentacija stomatološkog lasera i zamenika
za kost Easy – grat. Većina kolega nije mogla da odoli prilici i
da svojeručno isproba spomenute proizvode. Zamenik za kost
Easy-grat je pobrao više simpatija zbog primamljive cene, jed-
nostvavne upotrebe, širokog spektra indikacija.
Kada su oralne prezentacije u pitanju izdvojili bi predavan-
je dr Snežane Čolić “Apikalno marginalni deekti” kao i spon-
zorsko predavanje kojim su predstavljene mogućnosti IMTEC
implantata.
Predavanje dr Čolić nas je posetilo na uvek aktuelne endo-
parodontalne probleme, na mogućnosti rešavanja problema
kao i prognozu u datim slučajevima. Precizan rad, sveobuh-vatno sagledavanje problema i strpljenje su samo neki od pre-
duslova za rešavanje velikih destrukcija nastalih kombinovan-
jem inekcije pulpe zuba sa destrukcijama potpornog aparata
zuba. Jedno od retkih predavanja na stručnim sastancima oral-
nih hirurga koje za predmet nema implantologiju podsetilo
nas je na složenost i lepotu posla oralnih hirurga.
U okviru sponzorskog
predavanja u kome su pred-
stavljene mogućnosti IMTEC
implantata najviše pažnje je
pobudila mogućnost up-
otrebe mini implantata (SED-
NEX) u nadoknadi jednogzuba. Kao indikacija su post-
avljene nadoknada gornjeg
lateralnog sekutića ali i bilo
kog od donjih sekutića. Ne-
dostatak prostora i mase
koštanog tkiva su iznjedrile
ovu neuobičajenu indikac-
iju.Posebno je naglašena
kompresija koštanih gredica
koja se razvija tokom rada
a iziskuje pažljiv rad zbog
mogućnosti loma implanta-ta i pomno postoperativno
praćenje zbog sledstvene
nekroze koštanog tkiva.
Vreme nakon stručnog sastanka iskorišćeno je za druženje i
odmor u SPA centru hotela VILA BREG a nastavilo se i do kasno
u noć večerom u svečanoj sali hotela. Fakultativni izleti, obilazak
poznatog Vršačkog brega i odmor u okviru hotela su obeležili
poslednji dan sastanka.
Vršac se pokazao kao pouzdana i prijatna destinacija za
odmor a organizatori skupa su u potpunosti ispunili očekivanja.
Na kraju bitno je reći da letnji sastanak Oralnih hirurga pred-
stavlja skup koji ćemo nestrpljivo čekati i narednog leta.
8/4/2019 ČASOPIS STOMATOLOG 77
http://slidepdf.com/reader/full/casopis-stomatolog-77 47/48
ntiago Calatrava:waukee Art Museum, Wisconsin, USA
8/4/2019 ČASOPIS STOMATOLOG 77
http://slidepdf.com/reader/full/casopis-stomatolog-77 48/48
top related