istraživanje mogućnosti primjene nfc tehnologije u svrhu
Post on 12-Nov-2021
3 Views
Preview:
TRANSCRIPT
Istraživanje mogućnosti primjene NFC tehnologije usvrhu mobilnog poslovanja
Babić, Antonija
Master's thesis / Diplomski rad
2018
Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Zagreb, Faculty of Transport and Traffic Sciences / Sveučilište u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti
Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:119:662255
Rights / Prava: In copyright
Download date / Datum preuzimanja: 2021-11-12
Repository / Repozitorij:
Faculty of Transport and Traffic Sciences - Institutional Repository
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI
Antonija Babić
ISTRAŽIVANJE MOGUĆNOSTI PRIMJENE NFC TEHNOLOGIJE U SVRHU
MOBILNOG POSLOVANJA
DIPLOMSKI RAD
Zagreb, 2018.
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI
DIPLOMSKI RAD
ISTRAŽIVANJE MOGUĆNOSTI PRIMJENE NFC TEHNOLOGIJE U SVRHU
MOBILNOG POSLOVANJA
EXPLORING THE POSSIBILITIES OF IMPLEMENTATION NFC TECHNOLOGY TO
MOBILE BUSINESS
MENTOR: doc. dr. sc. Marko Periša
STUDENT: Antonija Babić, 0135224583
Zagreb, 2018.
i
SAŽETAK:
NFC tehnologija je bežična tehnologija koja omogućuje razmjenu podataka između
uređaja koji podržavaju NFC tehnologiju približavanjem na nekoliko centimetara. HCE
tehnologija je unaprijeđen način beskontaktnog plaćanja gdje se sigurnosni elementi (broj
bankovnog računa, pin i sl.) potrebni za provedbu plaćanja ne nalaze unutar terminalnog
uređaja već u „cloud-u“. NFC i HCE tehnologije služe kako bi se korisnicima omogućilo što
jednostavnije, brže i sigurnije plaćanje usluga tijekom svakodnevnog života. Za potrebe ovog
rada provedeno je istraživanje u kojem su ispitanici naveli s kojim uslugama nisu zadovoljni
odnosno rješenjem plaćanja istih. Predloženo unaprjeđenje postojećih sustava s HCE
tehnologijom omogućava pretraživanje usluga koje se mogu platiti HCE tehnologijom i tako
provesti brzo i jednostavno plaćanje kako bi korisnici što manje gubili svoje slobodne
vrijeme čekajući u redu za plaćanje.
.
KLJUČNE RIJEČI: NFC, HCE, beskontaktno plaćanje
SUMMARY:
NFC technology is a wireless technology that allows data exchange between
devices that support NFC technology by approaching a few inches. HCE technology is
improved mode of end-to-end payment where the security elements (bank account number,
pin etc.) are not in the terminal but in the "cloud". NFC and HCE technologies serve to
enable the user to make the simpler, faster and safer payment of services in their daily lives.
For the purpose of this paper, a survey was conducted in which respondents stated with which
services they are not satisfied and the settlement of their payments. The proposed
enhancement of existing systems with HCE technology enables search of services that can be
paid with HCE technology with fast and easy payment so that users would not lose their free
time while waiting in long lines.
KEY WORDS: NFC, HCE, contactless payment
ii
SADRŽAJ
1. Uvod ................................................................................................................................... 4
2. Istraživanje sustava mobilnog poslovanja .......................................................................... 6
2.1 Istraživanja dosadašnjih prijedloga rješenja i usluga u funkciji primjene NFC
tehnologije u svrhu mobilnog plaćanja .................................................................................. 6
2.2 Vrste IK tehnologija u svrhu mobilnog poslovanja .................................................... 9
2.2.1 SMS tehnologija................................................................................................... 9
2.2.2 Wireless Application Protocol ........................................................................... 10
2.2.3 Bluetooth tehnologija ......................................................................................... 12
2.3 Klasifikacija usluga mobilnog poslovanja ................................................................ 14
2.3.1 B2B model poslovanja ....................................................................................... 14
2.3.2 C2B model poslovanja ....................................................................................... 14
3. Primjena NFC tehnologije u svrhu mobilnog poslovanja ................................................ 15
3.1 Povijest NFC tehnologije .......................................................................................... 15
3.2 Uvod u NFC tehnologiju ........................................................................................... 18
3.3 Vrste NFC komunikacije ........................................................................................... 19
3.4 Arhitektura NFC sustava ........................................................................................... 21
3.5 Način NFC komunikacije .......................................................................................... 22
3.6 Kolaboracija između uređaja ..................................................................................... 23
3.6.1 Mobilno plaćanje NFC tehnologijom ................................................................ 23
3.6.2 Prijenos podataka između terminalnih uređaja .................................................. 24
3.7 NFC oznaka ............................................................................................................... 24
3.7.1 Način funkcioniranja NFC oznaka..................................................................... 25
3.7.2 Prijedlog poboljšanja korištenja NFC oznake.................................................... 26
3.7.3 Sigurnost NFC oznaka ....................................................................................... 28
3.8 NFC tehnologija u Republici Hrvatskoj .................................................................... 29
4. HCE tehnologija ............................................................................................................... 30
4.1 Povijest HCE tehnologije .......................................................................................... 30
4.2 Način funkcioniranja HCE tehnologije ..................................................................... 30
4.3 Arhitektura HCE sustava ........................................................................................... 31
4.4 Sigurnost HCE tehnologije........................................................................................ 32
4.5 HCE tehnologija u Republici Hrvatskoj.................................................................... 32
5. Sukladno prikupljenim podacima o korisničkim potrebama, prijedlog nadogradnje
sustava plaćanja s HCE tehnologijom...................................................................................... 33
5.1 Prikaz prikupljenih korisničkih podataka .................................................................. 33
5.2 Prijedlog nadogradnje sustava plaćanja s HCE tehnologijom .................................. 37
6. Zaključak .......................................................................................................................... 42
Popis literature ......................................................................................................................... 43
iii
Popis kratica ............................................................................................................................. 45
Popis slika ................................................................................................................................ 47
Popis grafova ........................................................................................................................... 48
Metapodaci ............................................................................................................................... 49
Izjava o akademskoj čestitosti i suglasnosti ............................................................................. 50
UVOD
4
1. Uvod
Ubrzanim razvojem tehnologija, sve je više usluga koje se implementiraju u
terminalne uređaje i nude korisnicima na korištenje. Korisnicima se nudi veliki broj različitih
terminalnih uređaja u svrhu korištenja dostupnih usluga. Zbog ubrzanog načina života,
korisnici zahtijevaju informaciju u bilo kojem trenutku i na bilo kojem mjestu i zbog toga je
korisnik postao „ovisan“ o korištenju terminalnog uređaja.
Svojstvo fizičkog novca u moderno doba sve više gubi svoje značenje. Korisnicima se
nude razne tehnologije plaćanja bilo kada i bilo gdje pomoću Interneta ili beskontaktnog
plaćanja kao što su NFC (engl. Near Field Communication) ili HCE (engl. Host Card
Emulation) tehnologije.
NFC i HCE tehnologije su bežične tehnologija koja omogućuje prijenos informacija
na malim udaljenostima između dva uređaja koji podržavaju NFC tehnologiju. Korištenjem
navedenih tehnologija u terminalnom uređaju, korisnik nema potrebu više nositi sa sobom
fizičke bankarske kartice.
Cilj rada je istražiti mogućnosti NFC i HCE tehnologije u svrhu beskontaktnog
plaćanja i na temelju rezultata anketnog upitnika ponuditi prijedlog poboljšanja usluga
navedenih od strane ispitanika. Istraživanje će se provesti anketnim upitnikom gdje će se
pokazati s kojim uslugama korisnici nisu zadovoljni odnosno potrošenim vremenom za
plaćanjem tih usluga.
Rad je podijeljen u šest poglavlja, uključujući Uvod i Zaključak rada kao prvo i
posljednje poglavlje.
Drugo poglavlje pod nazivom, Istraživanje sustava mobilnog poslovanja, opisuje kratko
opisuje vrste IK tehnologija u svrhu mobilnog poslovanja i prikazuje klasifikaciju usluga
mobilnog poslovanja.
UVOD
5
Treće poglavlje pod nazivom, Primjena NFC tehnologije u svrhu mobilnog poslovanja,
sastoji se od povijesti NFC tehnologije, prikazuje vrste i arhitekturu NFC sustava, na koji
način se provodi kolaboracija između uređaja, kako funkcionira NFC oznaka te gdje se u
Republici Hrvatskoj koristi NFC tehnologija.
Četvrto poglavlje pod nazivom, HCE tehnologija, prikazuje povijest HCE tehnologije,
opisuje način funkcioniranja i arhitekturu HCE sustava, opisuje sigurnosne značajke HCE
tehnologije te prikazuje koja banka u Republici Hrvatskoj nudi HCE tehnologiju kao jednu
od usluga.
Peto poglavlje pod nazivom, Sukladno prikupljenim podacima o korisničkim potrebama,
prijedlog nadogradnje sustava na plaćanja s HCE tehnologijom, prikazuje rezultate dobivene
od strane anketnog upitnika te prijedloge nadogradnje tri postojeća sustava s HCE
tehnologijom na temelju rezultata anketnog upitnika.
ISTRAŽIVANJE SUSTAVA MOBILNOG POSLOVANJA
6
2. Istraživanje sustava mobilnog poslovanja
U sljedećem poglavlju rada objašnjen je pojam mobilnog poslovanja i prikazan je
primjer mobilnog plaćanja NFC tehnologijom, prikazane su informacijsko komunikacijske
tehnologije koje se koriste u svrhu mobilnog poslovanja te su objašnjene klasifikacije usluga
mobilnog poslovanja.
2.1 Istraživanja dosadašnjih prijedloga rješenja i usluga u funkciji primjene
NFC tehnologije u svrhu mobilnog plaćanja
Mobilno poslovanje je širok pojam koji uključuje komunikaciju, transakcije i različite
usluge s dodatnom vrijednošću. Njime se primjenjuju mobilne tehnologije u poslovne svrhe,
provodi transakcija, plaćanje, pružanje usluga kako bi se postigla kvalitetnija efikasnost u
poslovanju. Efikasnost se ogleda u nižim troškovima poslovanja i boljoj reputaciji na tržištu.
Dio je elektroničkog poslovanja koje koristi bežične terminalne uređaje u bežičnom
okruženju.
Tehnologijski napredak omogućio je razvoj i podigao poslovanje na višu razinu. Sustav
mobilnog poslovanja omogućuje korisniku korištenje usluga u bilo kojem trenutku i na bilo
kojem mjestu odnosno korisnik nema potrebu fizički doći u banku platiti račune već isto
može napraviti korištenjem usluge na terminalnom uređaju.
Stručnjaci tvrde da je početak 21.stoljeća „era pokretnih (mobilnih) tehnologija“ kojim
je nastalo mobilno poslovanje odnosno poslovanje u pokretu [1].
Mobilno poslovanje primijenilo se 1997. godine u Finskoj kada su osposobljena dva
automata kompanije Coca Cole. Način rada bio je omogućen putem terminalnog uređaja, a
korisnici su slanjem SMS (engl. Short Message Service) poruke platili traženu uslugu [2].
Pojam koji je bitan u mobilnom poslovanju je mobilna trgovina, a ona predstavlja
transakciju novčane vrijednosti pritom koristeći mobilni internet. Time su obuhvaćene tri
glavne vrste poslovanja, a to su: business-to-business, business-to-consumer i consumer-to-
consumer.
ISTRAŽIVANJE SUSTAVA MOBILNOG POSLOVANJA
7
Slika 1 Ključne prednosti mobilnog poslovanja u odnosnu na stacionarno elektroničko
poslovanje
Slika 1 prikazuje šest ključnih prednosti mobilnog poslovanja u odnosu na stacionarno
elektroničko poslovanje.
Prva značajka je sveprisutnost, koja se odnosi na terminalni uređaj koji je pokretan, a
na zahtjev korisnika pruža aplikacije koje su mu potrebne kako bi se provelo poslovanje.
Korisniku se omogućuje usluga s bilo koje lokacije u realnom vremenu.
Dostupnost omogućava korisniku da pomoću terminalnog uređaja bude dostupan u
bilo koje vrijeme. Navedena karakteristika smatra se bitnom jer pokazuje svoju mobilnost za
razliku od elektroničkog poslovanja. Mobilna pokrivenost na globalnoj razini je vrlo visoka
dok to nije moguće postići sa žičnim mrežama jer nije izvediva žična mreža unutar
automobila tijekom vožnje dok je moguće uspostaviti komunikaciju s mobilnom
tehnologijom.
Sigurnost mobilnog poslovanja provedena je na način implementacije oblika zaštite i
osiguranja od strane industrijskih proizvođača terminalnih uređaja. Primjer je SIM (engl.
Subscriber Information Module) na kojoj se nalaze povjerljive informacije o korisniku ali je
zaštićena s tajnom autentifikacijskom zaporkom. Sukladno navedenome terminalni uređaj
može se smatrati čitačem pametnih kartica.
ISTRAŽIVANJE SUSTAVA MOBILNOG POSLOVANJA
8
Lokalizacija je pojam koji pomaže operatoru komunikacijske mreže da registrirane
korisnike može locirati i ponuditi mu usluge ovisno o njegovom pozicioniranju. To se
ostvaruje uporabom GPS, GSM ili UMTS tehnologija. Nakon lokalizacije korisnika pružaju
mu se usluge restorana, ugostiteljski obrta, trgovina i ostalih sadržaja u njegovoj blizini.
Jedan od primjera je ako na svojem terminalnom uređaju korisnik pretražuje perilicu za
rublje, a nakon toga nastavi s pretraživanjem Interneta, korisniku će se automatski prikazivati
reklame vezane za perilicu za rublje. Na temelju njegove lokacije predložit će mu se i najbliži
centar, odnosno trgovina u kojoj je moguće kupiti traženo.
Prikladnost je karakteristika mobilnog poslovanja koja definira fizički izgled i težinu
terminalnog uređaja kako bi bio što više zanimljiv za obavljanje osobnih poslova.
Personalizaciju terminalnog uređaja može se sagledati s dvije strane, pruža prednosti,
a može imati i negativne posljedice. Negativna posljedica je što su osobne informacije o
korisniku pohranjene na terminalnom uređaju i krađom istog napadač ima mogućnost
pristupa važnim navedenim informacijama. Prednosti personalizacije terminalnog uređaja je
što se terminalni uređaji najčešće ne izmjenjuju između korisnika i sukladno tome terminalni
uređaj se prilagođava korisničkim potrebama kao što je naprimjer izgled kućišta, melodija
tijekom primitka poziva ili instalacija aplikacija [3].
Primjer mobilnog plaćanja NFC tehnologijom je usluga naziva „m-novčanik“ od
strane Zagrebačke banke koja omogućuje plaćanje bankarskom karticom bez potrebe nošenja
fizičke kartice sa sobom, već se ista prijavi u aplikaciji „m-novčanik“ te približavanjem
terminalnog uređaja s otvorenom aplikacijom „m-novčanik“ provodi se prebacivanje
novčanih sredstva s računa platitelja na račun primatelja odnosno na isti način kao da je
provedeno klasično plaćanje približavanjem fizičke kartice POS uređaju.
ISTRAŽIVANJE SUSTAVA MOBILNOG POSLOVANJA
9
2.2 Vrste IK tehnologija u svrhu mobilnog poslovanja
U nastavku rada su opisane tehnologije koje se koriste za mobilno poslovanje, a to su
SMS, WAP protokol odnosno Internet i Bluetooth.
2.2.1 SMS tehnologija
Mobilne tehnologije koje se koriste u poslovanju podrazumijeva razmjenu SMS
poruka između pružatelja usluga i korisnika. Korisnici željenu informaciju mogu dobiti na
svoj zahtjev ili u određeno vrijeme. Pull tehnologija omogućuje izmjenu SMS poruka između
korisnika i pružatelja usluge na korisnikov zahtjev, dok je push tehnologija kada pružatelj
usluga određuje vrijeme slanja SMS poruka terminalnom uređaju od korisnike. Primjer pull
tehnologije je plaćanje parkinga u kojoj korisnik inicira komunikaciju prema pružatelju
usluga odnosno da bi platio parkirnu kartu. Primjer push tehnologije je slanje SMS poruka
korisničkim terminalnim uređajima gdje im se nude novi tarifni modeli. Korisnik na
navedenu poruku ne mora odgovoriti,a ako je zainteresiran na ponudu, u SMS poruci su
najčešće navedene upute prema kojoj će se provesti izdavanje usluge prema korisniku.
SMS je komunikacijski kanal između korisnika i naplatne mreže. Na slici 2 je
prikazan standardni format slanja SMS koji sadrži vremensku oznaku, nasumični broj, broj
računa pošiljatelja i primatelja, količina iznosa i valuta. Korisnik preko GSM mreže šalje
poruku prema bankarskom sustavu za naplaćivanje tražene usluge [4].
U SMS centru, SMS poruci se pridodaje sadržaj od davatelja sadržaja kroz HLR
(engl. Home Location Register) koji je glavna baza podataka pretplatnika za određenu
mobilnu mrežu, AUC (engl. Authentication center) uređaj koji se koristi za lociranje SIM
kartice koja se želi spojiti na GSM mrežu i MSC (engl Mobile Switching Center) koji provodi
preusmjeravanje poziva od pozivatelja prema određenoj mobilnoj mreži.
Autentikacija korisnika provodi se na temelju broja mobitela korisnika i PIN-a. Zbog
sigurnosnih razloga, alternativa korištenja PIN broja je jednokratna zaporka koja se šalje
SMS porukom. Usluge koje korisnici mogu ostvarivati primjenom SMS mobilnog plaćanja
su: plaćanje računa, povijest transakcija i drugo.
ISTRAŽIVANJE SUSTAVA MOBILNOG POSLOVANJA
10
Slika 2 Standardni format slanja SMS poruke za plaćanje usluge
2.2.2 Wireless Application Protocol
WAP standard pomoću Interneta omogućuje korisnicima pristup svome bankovnom
računu koristeći preglednik koji je instaliran u terminalnom uređaju ili aplikaciju koja je
kreirana od strane banke. Prateći trend ubrzanog razvoja tehnologija odnosno zahtjeva
korisnika za pristupom informacijama u bilo kojem trenutku. Svaka banka ili ozbiljnija
organizacija imaju poslovnu mobilnu aplikaciju koja koristeći WAP standard pruža
korisnicima niz mogućnosti koje mogu koristiti preko svog terminalnog uređaja.
WAP protokol omogućava pristup Internetu, odnosno uslugama gdje je sadržaj
prilagođen isključivo za sučelje terminalnih uređaja. Autentikacija korisnika provodi se
mobilnim brojem, PIN zaporkom i digitalnim certifikatom koji se implementira u terminalni
uređaj preko preglednika kojeg koristi korisnik.
ISTRAŽIVANJE SUSTAVA MOBILNOG POSLOVANJA
11
WAP aplikacije uključuju: e-mail, elektronički marketing, online bankarstvo, transakcije
na elektroničkom tržištu, informacije o telefonskim pozivima, uslugama, vremenske i
prometne izvještaje, vijesti, informacije o sportu i drugo. Uzimajući u obzir brzinu prijenosa
podataka, mobilno plaćanje usluga korisnik ostvaruje pomoću GPRS, EDGE, UMTS i
HSPA/HSUPA tehnologija.
Slika 3 Proces plaćanja WAP tehnologijom
Kao što je prikazano na slici 3, korisnik šalje zahtjev koristeći GPRS mrežu. WAP
usmjernik usmjerava promet prema pružatelju sadržaja. Transakcija će se provesti koristeći
server za plaćanje odnosno bankarski sustav [4].
ISTRAŽIVANJE SUSTAVA MOBILNOG POSLOVANJA
12
2.2.3 Bluetooth tehnologija
Bluetooth uređaji koriste radio valove kako bi proveli konekciju između dva uređaja
umjesto korištenja žice ili kablova. Uređaji koji koriste Bluetooth tehnologiju za plaćanje
koriste iste radio valove kako bi prenijeli potrebne podatke za provedbu plaćanja. Bluetooth
uređaj koristi BLE tehnologiju (engl. Bluetooth Low Energy) kako bi uz što nižu potrošnju
energije terminalnog uređaja proveo plaćanje.
Kao što je prikazano na slici 4, korisnik koristeći BLE tehnologiju spaja se s
blagajnom prodavaonice koja sadrži BLE čitač signala za plaćanje. Prijenosom informacija
prema blagajni, terminalni uređaj odnosno aplikacija koja se koristi za plaćanje šalje
informacije prema banci korisnika za provedbu plaćanja, nakon čega bankarski sustav šalje
novčani iznos prema računu prodavaonice [5].
Slika 4 Plaćanje BLE tehnologijom
ISTRAŽIVANJE SUSTAVA MOBILNOG POSLOVANJA
13
Plaćanje BLE tehnologijom ima nekoliko prednosti nad plaćanjem NFC
tehnologijom:
- za plaćanje BLE tehnologijom potrebno je 0.003 sekundi, dok je za plaćanje NFC
tehnologijom potrebno 0.1 sekunda,
- za plaćanje BLE tehnologijom korisnik nema potrebu čekati u redu za plaćanje u
dućanu odnosno nema potrebu staviti terminalni uređaj u ruku za razliku od
plaćanja NFC tehnologijom gdje korisnik fizički mora približiti terminalni uređaj
POS uređaju i čekati u redu za plaćanje.
Nedostaci plaćanja BLE tehnologijom nad NFC tehnologijom su sljedeće:
- plaćanje NFC tehnologijom je način plaćanja koji je mnogo rasprostranjeniji nego
plaćanje BLE tehnologijom,
- opasnost od MITM napada (engl. Man in the Middle) odnosno presretanja
podataka o plaćanju između terminalnog uređaja do uređaja za plaćanje. S
obzirom na to da je preporučeni domet plaćanja BLE tehnologijom do pedeset
metara, navedeni napad je moguć.
ISTRAŽIVANJE SUSTAVA MOBILNOG POSLOVANJA
14
2.3 Klasifikacija usluga mobilnog poslovanja
U nastavku rada objašnjena su dva modela elektroničkog poslovanja, B2B kao model
poslovanja između dvije ili više organizacija i C2B kao model poslovanja između kupca i
ogranizacije.
2.3.1 B2B model poslovanja
B2B (engl. Business to business) je model elektroničkog poslovanja između dvije ili
više organizacija s ciljem zadovoljavanja poslovnih potreba kao što je razmjena robe, usluge
ili informacije. Najčešće jedna osoba nema ovlast provedbe poslovanja prema drugoj
organizaciji, već je potrebna odluka odbora organizacije koji se sastoji od najmanje dvije
osobe. Dogovorom između organizacije najčešće se generira SLA (engl. Service Level
Agreement) kojim se definiraju pojedinosti poslovanja kao što su naziv usluge, vrijeme
početka i kraja ugovora, iznos transakcije, penali u slučaju ne ispunjavanja dogovorenih
uvjeta u SLA. Prva pomisao na mobilno plaćanje je od korisnika prema organizaciji odnosno
C2B (engl. Consumer to business) elektroničko poslovanje, no izvješće od strane HSBC
banke od 2016. godine prikazuje da je od 2011. do 2016. godine u svijetu provedeno 100
milijardi $ prometa s B2B mobilnim poslovanjem [6].
2.3.2 C2B model poslovanja
C2B je model elektroničkog poslovanja kupca i organizacije s ciljem zadovoljavanja
korisničkih potreba. Za razliku od B2B, kupac sam ima ovlast određivanja želi li i od koje
organizacije provesti kupnju robe, usluge ili informacije. Ne postoji SLA ugovor, već kupac
od organizacije dobije račun kao potvrdu transakcije i ovisno o kupljenom proizvodu,
jamstvo na određeno vrijeme. Primjer C2B poslovanja je beskontaktna Maestro bankarska
kartica s ugrađenom NFC tehnologijom s kojom korisnici imaju mogućnost plaćanja računa u
trgovinama prislanjanjem kartica POS-ovom uređaju do 100 kn bez upisivanja PIN-a, dok je
s iznosom većim od 100 kn potrebno unijeti PIN. Drugi primjer C2B poslovanja je trgovina
preko web trgovine gdje korisnici imaju mogućnost izabrati, naručiti i platiti odabrani
proizvod preko svojih terminalnih uređaju.
NFC TEHNOLOGIJA
15
3. Primjena NFC tehnologije u svrhu mobilnog poslovanja
U nastavku rada prikazana je NFC tehnologija kroz njenu povijest i arhitektura NFC
sustava. Objašnjeno je što je NFC tehnologija, koje su njene vrste i način komunikacije kao
što je kolaboracija između uređaja i NFC oznaka te gdje su dostupne usluge s NFC
tehnologijom u Republici Hrvatskoj.
3.1 Povijest NFC tehnologije
Tehnologija NFC temelji se na tehnologiji RFID (engl. Radio Frequency Identification)
koja je predstavljena 1980. godine. RFID tehnologija omogućuje slanje radijskih frekvencija
od odašiljatelja do prijamnika. Najčešće se koristi u dućanima kao zaštita od krađe inventara
na način očitavanja RFID koda na inventaru prilikom prolaska kroz sigurnosnih čitača RFID
signala. NFC tehnologija funkcionira na jednak način kao RFID tehnologija odašiljanjem i
prijamom radijskih frekvencija, ali na puno manju udaljenost od nekoliko centimetara zbog
sigurnosnih razloga.
Iako je NFC tehnologija izumljena 2002. godine od strane tvrtki Sony i Philips, tek je
2003. godine NFC tehnologija prihvaćena kao ISO (engl. International Standard
Organization) standard. Organizacija NFC Forum osnovana 2004. godine od strane tvrtki
Nokia, Sony i Philips udruženim snagama provela je promociju NFC tehnologije globalnom
svijetu. Cilj promocije je educirati organizacije o navedenoj tehnologiji i da prihvate NFC
kao standard za sigurnu izmjenu informacija između uređaja koji ostvaruju konekciju na
maloj udaljenosti. NFC oznake i pametni plakati mogućnosti su NFC tehnologije koje su
predstavljene 2006. godine od strane organizacije NFC Forum. Navedene tehnologije
omogućuju korisnicima s terminalnim uređajima koji podržavaju NFC tehnologiju da
približavanjem istog uređaja do NFC oznake preuzmu s Interneta video, zvučni ili slikovni
zapis ovisno o konfiguraciji NFC oznake.
Terminalni uređaj u kojem je prvi put implementirana NFC tehnologija je Nokia 6131
NFC u 2006. godini. Nisu svi modeli terminalnog uređaja Nokia 6131 imali implementiranu
NFC tehnologiju, već navedeni s dodatkom NFC u nazivu modela.
NFC TEHNOLOGIJA
16
NFC tehnologija 2009. godine s primjenom Peer - to - peer aplikacije omogućava
korisnicima slanje glazbe, slika, videa na druge mobilne terminalne uređaje koji podržavaju
bluetooth tehnologiju ili pomoću ostalih NFC veza. Prvi terminalni uređaj s Android
operativnim sustavom i implementiranom NFC tehnologijom je Samsung Nexus S koji je
predstavljen 2010. godine [7].
Slika 5 Povijest razvoja NFC tehnologije
NFC TEHNOLOGIJA
17
Slika 5 prikazuje povijest razvoja NFC tehnologije odnosno spajanje dviju
tehnologija, kartica s magnetskom trakom koja je razvijena 1960. godine i barkod koji je
razvijen 1940. godine. Daljnjim razvojem barkod tehnologije, predstavljena je RFID
tehnologija odnosno RFID oznake i RFID čitača signala. NFC tehnologija koristi RFID
tehnologiju, te su predstavljeni NFC čitači te terminalni uređaji s implementiranom NFC
tehnologijom. Razvojem kartica s magnetskom trakom, razvijene su beskontaktne i kontaktne
pametne kartice. Beskontaktne kartice se dijele na kartice ovisno o dometu prema NFC
čitaču. „Proximity“ i „close coupling“ kartice kojima je domet nekoliko centimetara i
„vicinity“ kartica ima domet jedan metar do NFC čitača. Spajanjem tehnologija kao što su
NFC čitači, terminalni čitači s NFC tehnologijom i „proximity“ kartica, 2002. godine
razvijena je NFC tehnologija [8].
NFC TEHNOLOGIJA
18
3.2 Uvod u NFC tehnologiju
NFC tehnologija omogućuje bežično povezivanje uređaja u kratkom dometu pritom
koristeći magnetsku indukciju polja za ostvarivanje komunikacije između istih uređaja.
Navedena tehnologija razvijena je od strane Philips i Sony tvrtki, koji su omogućili da se
pomoću nje ostvaruje peer - to - peer komunikacija za razmjenu podataka. Tehnologija
omogućuje visoku frekvenciju, nisku propusnost i standardizaciju (ISO 18092) bežičnih
komunikacijskih tehnologija. Razvojem pametnih mobilnih uređaja zamjenjuje se
beskontaktna kartica. Uređaji djeluju kao beskontaktna kartica (na temelju njegovog
sigurnosnog elementa) i kao beskontaktni čitač koji također djeluje u P2P modu s uređajima
koji također to podržavaju. NFC tehnologija omogućava komunikaciju između dva uređaja,
odašiljača i primatelja.
Budući da je NFC tehnologija bežičnog povezivanja kratkog dometa koja podržava
dvosmjerne interakcije između elektroničkih uređaja, terminalni uređaj koji podržava NFC
tehnologiju, ostvaruje komunikaciju ne samo putem interneta, već i s čitačima inteligentnih
kartica. Pruža korisničko iskustvo, praktičnost i sigurnost beskontaktne tehnologije mobilnim
uređajima te omogućava brze transakcije i usluge u svakodnevnom životu. Glavna prednost
NFC-a nad ostalim bežičnim komunikacijskim tehnologijama jest njegova jednostavnost:
transakcije se inicijaliziraju automatski, jednostavno dodirivanjem čitača ili drugog NFC
uređaja ili NFC-usklađenog transpondera. Također, to je tehnologija blizine koja se oslanja
na standard pametnih kartica ISO 14443 i omogućava bežične transakcije samo na udaljenosti
do 10 centimetara. Obavljanje transakcija, plaćanje pomoću NFC-a jedna je od potencijalnih i
rastućih aplikacija NFC tehnologije.
Razvojem mobilnog poslovanja omogućeno je uvođenje mobilnog plaćanja koje je
digitaliziralo sam proces plaćanja, pri čemu se podaci o plaćanju šalju preko otvorenih mreža
bez fizičkog kontakta između kupca i prodavatelja. Iako je prebacivanje s fizičkog na
virtualno plaćanje donijelo prednosti potrošačima i trgovcima, on je doprinio pritisku na
pružatelje usluga platnog prometa kako bi osigurao veću sigurnost i upotrebljivost za svoje
platne sustave.
NFC TEHNOLOGIJA
19
Korisnicima je potrebno približiti NFC tehnologiju na njima razumljiv način. Objasniti
kako funkcionira, zašto će im služiti, te kolika je sigurnost same tehnologije prilikom
obavljanja transakcija, gdje je povjerljivost i povjerenje korisnika glavna briga. Stoga se
može reći da se NFC tehnologija koristi za beskontaktno provođenje transakcija. Osigurava
sredstva za beskontaktnu identifikaciju i komunikaciju mobilnih i drugih uređaja. Aplikacija
se nalazi na mobilnoj trgovini koja olakšava transakcije pružajući korisnicima praktično
sredstvo plaćanja. Model plaćanja temeljen na NFC-u može se razviti iz tradicionalnog
modela plaćanja (gdje potrošač plaća trgovcu za robu upotrebom mobilnog uređaja) u novi
model u kojem potrošač ujedno djeluje kao i trgovac.
3.3 Vrste NFC komunikacije
U nastavku su opisane vrste NFC komunikacija kao što su čitanje/pisanje, peer-to-peer i
emulacija kartica. Uređaji imaju mogućnost mijenjanja vrste NFC komunikacije koju će
koristiti ovisno o transakciji koja se provodi.
1. Čitanje\pisanje način rada
Čitanje\pisanje je način rada u kojem je NFC uređaj većinu vremena. NFC uređaj
komunicira s drugim NFC uređajem kako bi primio informaciju ili inicirao radnju. NFC
uređaj koji inicira radnju može očitati informaciju s drugog NFC uređaja ili zapisivati
informacije na istom uređaju. Primjer navedenoga je terminalni uređaj koji očitava
informacije s NFC taga kada je u čitanje načinu rada i terminalni uređaj koji zapisuje
informaciju u NFC tag kada je u pisanje načinu rada. Slika 6 prikazuje NFC uređaj koji
očitava informacije s terminalnog uređaja te je u čitanje načinu rada.
Slika 6 Čitanje/pisanje način rada NFC uređaja
NFC TEHNOLOGIJA
20
2. Peer – to – Peer
Primjenom Peer – to- Peer komunikacije omogućuje se razmjena podataka između dva
uređaja koji podržavaju NFC tehnologiju. Peer – to – peer način koristi ISO 18092 standard,
koji ostvaruje konekciju dva uređaja za uspostavljanje dvosmjerne komunikacije za razmjenu
podataka.
Slika 7 prikazuje dva NFC uređaja koji preko peer-to-peer načina rada izmjenjuju
podatke.
Slika 7 Peer to peer komunikacija između dva NFC uređaja
3. Emulacija kartica
U emulaciji kartica, NFC terminalni uređaj se ponaša kao beskontaktna pametna kartica
koja ne generira svoje radio frekvencijsko polje već radio frekvencijsko polje generira NFC
čitač. Sve dok kad mobilne platforme podržavaju emulacijski protokol ISO/IEC 14443 kojeg
koriste regularne beskontaktne kartice, moći će se koristiti emulacijski način rada. U ovom
načinu rada, terminalni uređaj se može koristiti kao kreditna ili debitna kartica i u konačnici,
korisnik nema potrebu nositi sa sobom fizičku beskontaktnu karticu [9].
Slika 8 Emulacija kartica NFC uređaja
NFC TEHNOLOGIJA
21
3.4 Arhitektura NFC sustava
Kako bi se provela transakcija sredstva pomoću NFC tehnologije, korisnik mora
približiti terminalni uređaj, koji podržava NFC tehnologiju, NFC čitaču, kao što je prikazano
na slici 9. Proces plaćanja NFC tehnologijom s terminalnim uređajem zahtjeva pristup
sigurnosnim elementima odnosno podacima na SIM kartici ili čipu koji su potrebni za
autorizaciju kako bi se provela transakcija, ali ne zahtijeva pristup procesoru terminalnog
uređaja za razliku od HCE tehnologije.
Nakon očitavanja sigurnosnih elemenata iz terminalnog uređaja, podaci se šalju NFC
tehnologijom prema NFC čitaču,a štite se tokenizacijom. Tokenizacija je proces promjene
podataka sigurnosnih elemenata u nerazumljiv niz slova i znamenaka koji se vraćaju u
prvobitno stanje kada pristupe odredištu odnosno bankarskoj ustanovi. U slučaju krađe
podataka sigurnosnih elemenata tijekom prelaska iz terminalnog uređaja do bankarskog
sustava, napadač neće imati koristi od toga jer će imati u posjedu niz slova i znamenka koje
će napadaču biti nerazumljivo i neupotrebljivo [10].
Slika 9 Arhitektura NFC sustava
NFC TEHNOLOGIJA
22
3.5 Način NFC komunikacije
Dva aktivna faktora NFC komunikacije su kategorizirani kao inicijator i odredišni
uređaj. Inicijator je uređaj koji inicira i upravlja s podacima koji se izmjenjuju između
faktora. Odredišni uređaj je uređaj koji odgovara na zahtjeve od strane inicijatora.
Pasivan rad NFC uređaja obuhvaća komunikaciju između inicijatora koji ima svoj izvor
napajanja s odredišnim uređajem koji nema svoj izvor napajanja kao što je NFC oznaka.
Aktivan rad NFC uređaja obuhvaća komunikaciju između NFC uređaja koji imaju svoj izvor
napajanja kao što su terminalni uređaji.
1. Aktivni način NFC komunikacije
U aktivnom načinu NFC komunikacije oba uređaja imaju svoj izvor napajanja dok
inicijator uređaj kreira radio frekvencijsko polje, a odredišni uređaj preuzima modulaciju
navedenog polja za prijenos podataka. Inicijatorski uređaj počinje komunikaciju prema
odredišnom uređaju u određenoj brzini,a odredišni uređaj prepoznaje navedenu brzinu
prijenosa podataka te odgovara prema inicijatorskom uređaju s jednakom brzinom.
2. Pasivni način NFC komunikacije
Pasivni način NFC komunikacije omogućuje pogodnost uređajima koji koriste svoj
izvor napajanja zbog štednje energije, a navedenim uređajima je ušteda energije jedan od
glavnih prioriteta. Radio frekvencijsko polje je generirano na inicijatorskoj strani, a pasivna
strana koristi prostor navedenog polja između visinskog maksimuma i minimuma kako bi
proveo prijenos informacija između strana [11].
NFC TEHNOLOGIJA
23
3.6 Kolaboracija između uređaja
U nastavku rada objašnjena je kolaboracija između uređaja kada se koristi NFC
tehnologija,a u svrhu mobilnog plaćanja ili prijenosa podataka.
3.6.1 Mobilno plaćanje NFC tehnologijom
Mobilno plaćanje NFC tehnologijom je proces transakcije novčanih sredstava na drugi
račun koristeći NFC tehnologiju na terminalnom uređaju. Sigurnosni elementi koji se nalaze
unutar SIM kartice ili čipa terminalnog uređaja zaštićeni su od kompromitacije od strane
napadača višeslojnom zaštitom kako bi se proces transakcije novčanih sredstava proveo na
siguran način.
Mobilno plaćanje nije moguće ako su u terminalnom uređaju otvorene mogućnosti
korištenja operativnih postavki koje inače nisu dostupne vlasniku jer navedeno aplikacija
prepoznaje i brani korisniku plaćanje preko terminalnog uređaja kako bi ga zaštitio od
kompromitacije podataka u slučaju da je terminalni uređaj zaražen malicioznim kodom,
unatoč višeslojnom zaštitom sigurnosnih elemenata u SIM kartici ili čipu unutar terminalnog
uređaja.
Plaćanje troškova korištenja autoputa odnosno cestarine je stres vozačima za vrijeme
velikih gužvi. Uvođenjem mogućnosti plaćanja cestarine s terminalnim uređajem koji
podržava NFC tehnologiju, ubrzao bi se proces plaćanja i smanjile bi se gužve kod naplatnih
kućica.
Drugi primjer je plaćanje goriva kod benzinskih postaja. Korisnik ne bi imao potrebu
odlaska unutar benzinske postaje već bi plaćanje proveo terminalnim uređajem koji podržava
NFC tehnologiju na dohvat ruke nakon unosa goriva u osobni automobil.
NFC TEHNOLOGIJA
24
3.6.2 Prijenos podataka između terminalnih uređaja
NFC tehnologija omogućuje prijenos podataka između uređaja pod uvjetom da uređaji
podržavaju NFC tehnologiju. Jednako kao i u slučaju mobilnog plaćanja NFC tehnologijom,
uređaji moraju biti udaljeni do nekoliko centimetara. NFC tehnologijom između uređaja
moguće je prenijeti bilo koju vrstu podataka kao što su fotografije, zvučni i video zapisi itd.
Android Beam je aplikacija terminalnih uređaja na Android operativnom sustavu koja
upravlja prijenosom podataka između dva uređaja koristeći NFC tehnologiju.
Android Beam je predstavljen 2011. godine s Android verzijom 4.0 i koristi se na
način približavanja pozadinske strane terminalnih uređaja jednom drugom s prikazanim
sadržajem na ekranu koji se planira prebaciti na drugi terminalni uređaj. Ako je sadržaj
spreman za prijenos, prikazat će se poruka kliknuti za slanje (engl. Tap to beam) i čut će se
zvučni signal. Klikom će se sadržaj poslati na drugi terminalni uređaj. Čuti će se sljedeći
zvučni signal koji potvrđuje je li slanje sadržaja provedeno uspješno ili neuspješno [12].
3.7 NFC oznaka
NFC oznake su pasivni uređaji kreirani s ciljem komunikacije s aktivnim NFC
uređajima. Unutar NFC oznake može se nalazi bilo koja vrsta informacija kao što je URL
poveznica prema web stranici koja približavanjem terminalnog uređaja koji podržava NFC
tehnologiju navodi isti na web stranicu [13].
Postoje četiri tipa NFC oznaka prema sljedećem:
- Tip 1 – NFC oznaka tipa 1 je bazirana na ISO (engl. International Standard
Organization) 14443A standardu. U navedenim NFC oznakama moguće je brisati i
mijenjati upisane informacije i omogućuju korisniku opciju da unesene informacije
nije moguće promijeniti. Kapacitet NFC oznake tipa 1 je 96 bajta što je više nego
dovoljno za unos URL poveznice prema Internet stranici. Brzina prijenosa informacija
je 106 kbit/s. Zbog jednostavnosti i niske cijene, navedena NFC oznaka je najčešće
korištena.
NFC TEHNOLOGIJA
25
- Tip 2 – NFC oznaka tipa 2 je također bazirana na ISO 14443 standardu. Moguću ju je
konfigurirati kao promjenjivu odnosno omogućuje opciju mijenjanja informacija
upisane u NFC oznaku i omogućuje opciju konfiguracije NFC oznake kao
nepromjenjivu odnosno da nije moguće promijeniti sadržaj NFC oznake. Kapacitet
NFC oznake tipa 2 je 48 bajta,a brzina prijenosa informacija je 106 kbit/s.
- Tip 3 – NFC oznaka tipa 3 bazirana je na Sony FeliCa sustavu. NFC oznaka tipa 3 je
nepromjenjiva odnosno u istu su upisane informacije od strane proizvođača te je s njih
moguće samo preuzeti informacije. Kapacitet je 2 kilobajta,a brzina prijenosa
informacija je 212 kbit/s. Zbog naprednijih performansi, NFC oznaka tipa 3 je
primjenjivija za kompleksnije aplikacije nego NFC oznake tipa 1 i 2, ali je cijena
veća.
- Tip 4 - NFC oznaka tipa 4 je bazirana na ISO 14443A i B standardu. Jednako kao i
NFC oznaka tipa 3, NFC oznaka tipa 4 je nepromjenjiva te je moguće samo očitati
informacije s iste. Kapacitet je 32 kilobajta,a brzina prijenosa informacija je 106 ili
424 kbit/s.
3.7.1 Način funkcioniranja NFC oznaka
Približavanjem terminalnog uređaja, koji podržava NFC tehnologiju, NFC oznaci,
terminalni uređaj kroz NFC čitač preuzima informacije koje su upisane u NFC oznaci i
postupa prema njima.
Kao što slika 10 prikazuje, konfiguracija NFC oznake provodi se očitavanjem NFC
oznake na terminalnom uređaju te koristeći mobilnu aplikaciju provodi se upisivanje odnosno
konfiguracija NFC oznake u pametnom plakatu. Terminalni uređaj preuzima informaciju
odnosno poveznicu prema Internet stranicu kroz NFC čitač. Terminalni uređaj se kroz
Internet povezuje s upisanom Internet stranicom i prikazuje sadržaj na ekranu terminalnog
uređaja od korisnika.
NFC TEHNOLOGIJA
26
Slika 10 Način funkcioniranja NFC oznaka
3.7.2 Prijedlog poboljšanja korištenja NFC oznake
Slika 11 prikazuje prvi prijedlog korištenja NFC oznake kao način jednostavnijeg
plaćanja u ustanovama gdje se izdaje račun,a nemaju opciju plaćanja bankovnim kreditnim
karticama kao što je na primjer ugostiteljski obrt. Prikazani prijedlog bi uveliko ubrzao i
pojednostavio plaćanje računa u ugostiteljskom obrtu od strane korisnika. Korisnik naručuje
proizvod te od strane djelatnika ugostiteljskog obrta dobije račun s kodom. Korisnik dobiveni
kod unosi u NFC aplikaciju na terminalnom uređaju te dobiva povratnu informaciju od strane
NFC aplikacije da je iznos prihvaćen te zahtjeva od korisnika podatke o bankovnom računu
ugostiteljskog obrta. Približavanjem NFC oznaci u ugostiteljskom obrtu, NFC aplikacija
prihvaća tražene podatke o bankovnom računu ugostiteljskog obrta. NFC aplikacija zahtjeva
konekciju s bankarskom aplikacijom koja je instalirana na terminalnom uređaju korisnika te
provodi transakciju. Banka preko bankarske aplikacije odnosno NFC aplikacije prikazuje
potvrdu korisniku da je transakcija provedena,a isti pokazuje djelatniku ugostiteljskog obrta
da je račun uspješno plaćen.
NFC TEHNOLOGIJA
27
Slika 11 Prijedlog korištenja NFC oznake u ugostiteljskim objektima
Korištenjem navedenog prijedloga korisnici uz nekoliko klikova na mobitelu imaju
mogućnost jednostavnog i sigurnog plaćanja računa. S druge strane, ustanovama koji bi
koristili navedeni prijedlog bi se olakšalo provedba obračuna na kraju dana jer bi se cijeli
promet provodio digitalnim putem,a ne fizičkim novcem.
Slika 12 prikazuje sljedećeg prijedloga poboljšanja korištenja NFC oznake kroz
primjer pametnog plakata na tramvajskoj stanici. Cilj prijedloga je mogućnost kupovine
korisnika za vrijeme čekanja prijevoznog sredstva, u ovom slučaju, tramvaja te s time ušteda
vremena koje bi potrošili u dućanu. Korisnik bi približavanjem terminalnog uređaja
pametnom plakatu odnosno NFC oznaci preuzeo poveznicu prema Internet dućanu. Nakon
odabira proizvoda, NFC aplikacija bi zahtijevala informaciju o žiro računu dućana. Korisnik
bi približavanjem terminalnog uređaja pametnom plakatu preuzeo informaciju o žiro računu
dućana. Zatim NFC aplikacija u terminalnom uređaju zahtjeva dopuštenje od korisnika za
pristup prema bankarskoj aplikaciji kako bi se provela transakcija iznosa. Nakon provedbe
transakcije, banka kroz bankarsku aplikaciju odnosno NFC aplikaciju prikazuje korisniku
potvrdu o uspješnom plaćanju, koju korisnik prikazuje u dućanu prilikom preuzimanja
kupljenih proizvoda.
NFC TEHNOLOGIJA
28
Slika 12 Prijedlog korištenje NFC oznaka korištenjem NFC plakata
Korištenjem prikazanog prijedloga, korisnici imaju mogućnost provedbe kupovine za
vrijeme čekanja prijevoznog sredstva te time postižu uštedu vremena koje bi potrošili
kupujući u dućanu ili čekanju u redu za blagajnu. Poslodavac navedenim prijedlogom
omogućuje korisnicima brzu kupovinu, jednostavno i sigurno plaćanje te time zaradu
primamljivanjem većeg broja potrošača navedenim prijedlogom poslovanja.
3.7.3 Sigurnost NFC oznaka
NFC oznaka funkcionira tako da približavanjem terminalnog uređaja NFC oznaci,
terminalni uređaj pokreće naredbe koje su definirane u NFC oznaci. NFC oznake unatoč
svojoj jednostavnosti, pruža moguće opasnosti kao što je biološko hakiranje. Kao što je
prikazano u slici 13, biološko hakiranje je postupak implementacije NFC oznake u tijelo
čovjeka, najčešće u meso između palca i kažiprsta odnosno lokacija u tijelu koja je najbliža
terminalnom uređaju kada se isti drži u ruci [14].
NFC TEHNOLOGIJA
29
Slika 13 NFC oznaka unutar ljudskog tijela
Implementirana NFC oznaka može navoditi terminalni uređaj na web stranicu s koje će
preuzeti maliciozni kod te omogućiti napadaču neometan rad na korisnikovom terminalnom
uređaju.
3.8 NFC tehnologija u Republici Hrvatskoj
Beskontaktno plaćanje karticama u Republici Hrvatskoj 2014. godine koristilo je 10%
korisnika kartica, dok je u 2017. godini broj korisnika beskontaktnog plaćanja narastao na
59% korisnika kartica. Razlog navedenome je jednostavno, brzo i praktično plaćanje i
smanjivanje redova u ustanovama koje se bave prodajom usluga ili proizvoda [15].
HCE TEHNOLOGIJA
30
4. HCE tehnologija
U nastavku rada prikazana je povijest HCE ( engl. Host Card Emulation) tehnologije, za
koji sustav je zamišljena i nakon kojeg događaja je HCE tehnologija prihvaćena u globalnom
svijetu. Objašnjeno je na koji način funkcionira HCE tehnologija i u čemu se razlikuje od
NFC tehnologije. Sigurnost transakcija je najbitnija stavka kod mobilnog plaćanja te je
navedeno što je potrebno kako bi se postigao najviši nivo sigurnosti za podatke korisnika. U
zadnjem djelu prikazani su primjeri HCE tehnologije u Republici Hrvatskoj.
4.1 Povijest HCE tehnologije
Pojam HCE prvi put se spominje 2012. godine od strane Doug Yeager i Ted Fifelski,
osnivača tvrtke SimplyTapp kao tehnologija koja omogućuje stvaranje komunikacijskog
kanala između primatelja HCE signala do servera na kojem se nalaze sigurnosni elementi
korisnika potrebni za provedbu transakcije odnosno u „oblaku“. HCE tehnologija je
zamišljena kao tehnologija za Android operativne sustave i na temelju čega je Google
implementirao HCE tehnologiju u Android sustave kojeg je koristilo 80% globalnog tržišta.
Unatoč činjenici da je 2013. godine Google implementirao HCE tehnologiju u Android
sustave verzije 4.4, bankarski sustavi su morali provesti radove na svojim internim sustavima
kako bi bili kompatibilni s HCE tehnologijom. Četiri mjeseca kasnije, 2014. godine na
Svjetskom mobilnom kongresu najveće kartične kuće Visa i MasterCard objavili su podršku
HCE tehnologiji. RBC banka (engl. Royal Bank of Canada) 2014. godine je kao prva
financijska institucija u Sjevernoj Americi objavila da je implementirala HCE tehnologiju u
svoj bankarski sustav kao dodatnu mogućnost plaćanja od strane korisnika [16].
4.2 Način funkcioniranja HCE tehnologije
HCE tehnologija koja koristi NFC tehnologiju za plaćanje ali omogućuje jednostavnije
plaćanje nego što to pruža klasična NFC tehnologija. Razlika između HCE i NFC tehnologije
je da su u procesu plaćanja NFC tehnologijom angažiranje tri strane – dućan, mobilni
operater i banka. Kako bi se provelo plaćanje koriste se sigurnosni elementi koji se nalaze
unutar SIM kartice ili čipa odnosno unutar samog terminalnog uređaja. HCE tehnologija
koristi dvije strane kako bi provela transakciju – dućan i banku, zaobilazeći sustav mobilnog
operatera.
HCE TEHNOLOGIJA
31
Sigurnosni elementi se ne nalaze unutar terminalnog uređaja i nisu vezani uz mobilnog
operatera već se nalaze u „oblaku“ koji su dostupni preko Interneta. Navedena prednost ne
znači previše za korisnika koji plaća, korisnik će koristeći NFC ili HCE tehnologiju, kliknuti
na gumb „PLATI“ u aplikaciji terminalnog uređaja i bitno mu je da se transakcija provede, ne
zanimajući ga što se provodi u pozadini tijekom provedbe plaćanja. HCE tehnologija je bitna
za pružatelje usluga odnosno banke jer je proces transakcije novčanih sredstva
pojednostavljen, sigurniji i jeftiniji [17].
U slučaju kada terminalni uređaj koji koristi HCE tehnologiju nema pristup Internetu,
terminalni uređaj koristi limitirani broj ključeva za transakciju koji su pohranjeni unutar
terminalnog uređaja. Kada se limitirani ključevi iskoriste, potrebno je terminalni uređaj
ponovno spojiti na Internet kako bi se potrošeni ključevi zamijenili novima.
4.3 Arhitektura HCE sustava
HCE tehnologija funkcionira tako da zahtjeva pristup procesoru terminalnog uređaja
kako bi se provela transakcija odnosno pristupu sigurnosnim elementima koji se nalaze u
„cloud“ i pristupa im se koristeći Internet,a ne u SIM kartici ili čipu kao što je slučaj u NFC
tehnologiji. Kako bi podaci odnosno sigurnosni elementi bili sigurni od krađe, koristi se
proces pretvaranja podataka sigurnosnih elemenata u niz nerazumljivih slova ili znamenka
sve do odredišnog cilja bankarskog sustava gdje se vraćaju u prvobitno stanje. Sigurnosni
elementi se koriste kako bi se provela autorizacija prema bankarskom sustavu i transakcija
prema pružatelju usluge [17].
Slika 14 Arhitektura HCE sustava
HCE TEHNOLOGIJA
32
4.4 Sigurnost HCE tehnologije
Sigurnosni elementi u HCE tehnologiji se nalaze u „cloud“ sustavu odnosno u
serverima u podatkovnim centrima koji moraju biti osigurani najvećom razinom sigurnosti
kako ne bi došlo do krađe podataka od strane napadača. Kako bi se korištenje sigurnosnih
elementa provelo na siguran način, koristi se proces tokenizacije koji pretvara sigurnosne
elemente odnosno povjerljive podatke algoritmom u nerazumljiv niz znamenka i slova.
Podaci se jedino mogu vratiti u prvobitno stanje u ovlaštenom odredištu kao što je bankarska
ustanova. U slučaju MITM napada odnosno presretanja podataka tijekom „putovanja“ do
odredišne točke, napadač nije u mogućnosti iskoristiti dobivene podatke jer nema mogućnost
vraćanja podataka u prvobitno stanje, već posjeduje nerazumljiv niz znamenaka.
Jednako kao i s mobilnim aplikacijama koje koriste NFC tehnologiju, aplikacije koje
koriste HCE tehnologiju za plaćanje neće funkcionirati i nije moguće provoditi transakcije na
terminalnim uređajima kojima je maknuta zaštita operativnog sustava terminalnog uređaja od
pristupa korisnika odnosno ako je terminalni uređaj zaražen malicioznim kodom moguća je
kompromitacija povjerljivih podataka. Ako se korisnik brine može li napadač nositi sa sobom
skriveni NFC čitač te nehotice uzimati novčana sredstva prolaznika, navedeno nije moguće
jer korištenje mobilnog plaćanja funkcionira samo kada je zaslon terminalnog uređaja
upaljen. Približavanje NFC čitača terminalnom uređaju kada je zaslon ugašen ne funkcionira
te su time korisnici zaštićeni.
4.5 HCE tehnologija u Republici Hrvatskoj
PBZ grupa je 2014. godine prvi put u Republici Hrvatskoj prezentirala opciju plaćanja
HCE tehnologijom na svojim POS uređajima kroz svoju mobilnu aplikaciju. Korisnik mora
registrirati svoju bankarsku karticu u mobilnoj aplikaciji naziva PBZ „Wave2Pay“, te
plaćanje može provesti približavanjem terminalnog uređaja POS – ovom uređaju u dućanu
[18].
Na upit prema Zagrebačkoj banci o HCE tehnologiji odgovorili su da imaju u planu u
budućnosti implementirati HCE tehnologiju kao opciju plaćanja klijentima Zagrebačke
banke. Jednako tako, nisu htjeli komentirati je li PBZ grupa napravila korak unaprijed u borbi
za klijente na tržištu jer su prvi uveli opciju plaćanja HCE tehnologijom.
PRIJEDLOG NADOGRADNJE SUSTAVA PLAĆANJA S HCE TEHNOLOGIJOM
33
5. Sukladno prikupljenim podacima o korisničkim potrebama,
prijedlog nadogradnje sustava plaćanja s HCE tehnologijom
U nastavku rada prikazana su pitanja i rezultati anketnog upitnika i prijedlozi
nadogradnje tri sustava plaćanja s HCE tehnologijom koji se temelje na rezultatima anketnog
upitnika.
5.1 Prikaz prikupljenih korisničkih podataka
Anketno istraživanje se provelo da bi se uvidjele potrebe korisnika za bržim i
jednostavnijim plaćanjem, jesu li upoznati s tehnologijama kao što su NFC i HCE, te na
kojim lokacijama bi preporučili brže plaćanje usluga. Anketiranje je provedeno pomoću
„Google“ obrasca te je putem socijalnih mreža podijeljen korisnicima kako bi istu ispunili.
U anketiranju sudjelovalo je 73 ispitanika, od čega je bilo 39 muških osoba odnosno
53% ispitanika i 34 ženske osobe odnosno 47 % ispitanika, kao što je prikazano u grafikonu
1.
53%47% Muško
Žensko
Grafikon 1 Podjela spola ispitanika
PRIJEDLOG NADOGRADNJE SUSTAVA PLAĆANJA S HCE TEHNOLOGIJOM
34
Sljedeće pitanje odnosi se na starosnu skupinu ispitanika, a one su podijeljene prema
sljedećem:
- 18 – 30 godina
- 31 – 45 godina
- 46 – 60 godina
- 61 godinu i više
Sukladno rezultatima anketiranja, najveći broj ispitanika spada pod starosnu skupinu 18-
30 godina s 55%, zatim starosna skupina 31-45 godina s 32% te starosna skupina 46-60
godina s 13% ispitanika dok nije bilo ispitanika starosne skupine 61 godina i više, kao što je
prikazano u grafikonu 2 .
Grafikon 2 Raspon godina ispitanika
Iz grafikona 2 vidljivo je da je većina ispitanih korisnika u starosnim skupinama u
rasponu od 18 do 30 godina starosti te na temelju navedenoga zaključak je da mlađe
generacije prate nove tehnologije kao što je beskontaktno plaćanje.
Sljedeće anketno pitanje je bilo na koji način su ispitani korisnici saznali za
beskontaktno plaćanje. Rezultati su pokazali da je 40% ispitanih korisnika saznalo kroz
ponudu njihove banke odnosno nakon isteka valjanosti njihove kartice pa su dobili novu
karticu s mogućnošću beskontaktnog plaćanja, 35% ispitanika je saznalo za beskontaktno
plaćanje kroz razgovor s bližnjima koji su već upoznati s novom tehnologijom.
55%32%
13%
0%
18-30
31-45
46-60
61 i više
PRIJEDLOG NADOGRADNJE SUSTAVA PLAĆANJA S HCE TEHNOLOGIJOM
35
19% ispitanika saznalo je za beskontaktno plaćanje koristeći Internet, dok 6% ispitanika
nisu čuli za beskontaktno plaćanje, ne vjeruju karticama i plaćaju isključivo fizičkim novcem,
kao što je prikazano u grafikonu 3.
Grafikon 3 Kako su korisnici saznali za uslugu beskontaktnog plaćanja
HCE tehnologija kao način beskontaktnog plaćanja u Republici Hrvatskoj aktualna je tek
od 2014. godine od strane PBZ grupe. Pitanje ispitanih korisnika je jesu li upoznati s HCE
tehnologijom i na koji način. Odgovori ispitanika vidljivi su u grafikonu 4.
Grafikon 4 Jesu li korisnici čuli za HCE tehnologiju i na koji način
40%
35%
19%
6%
Ponuda banke
Razgovor
Internet
Nisu čuli
12%7%
81%
Da, preko PBZbanke
Da, prekoInterneta
Ne
PRIJEDLOG NADOGRADNJE SUSTAVA PLAĆANJA S HCE TEHNOLOGIJOM
36
Odgovori su pokazali da većina odnosno 81% ispitanih korisnika nije upoznata s HCE
tehnologijom kao načinom plaćanja, što je očekivani rezultat, jer usluga plaćanja HCE
tehnologijom u vrijeme pisanja ovog rada moguća je samo klijentima PBZ grupe koji su
upoznati s uslugom HCE tehnologije kao načinom plaćanja kroz ponudu PBZ grupe ili kroz
razgovor s bankarom. Svega 7% ispitanih korisnika upoznati su s HCE tehnologijom
koristeći Internet.
Zadnje pitanje iz anketnog upitnika bilo je da ispitani korisnici upišu barem tri usluge
s kojima su se susreli u dosadašnjem životu na kojima su izgubili vrijeme čekajući za
uslugom. Najčešći odgovori na zadnje anketno pitanje prikazani su u grafikonu 5 .
Grafikon 5 Najčešće usluge kojima ispitanici nisu zadovoljni
Na grafikonu 5 je vidljivo da je najveći broj ispitanika, njih 53%, nezadovoljno načinu
plaćanja cestarine na autoputima Republike Hrvatske odnosno susreli su se s izražajnim
gužvama i gubitkom vremena tijekom čekanja u redu za plaćanje cestarine na naplatnim
postajama. Drugi najčešći odgovor na zadnje anketno pitanje je čekanje u redu prilikom
kupnje ulaznica za značajnija događanja kao što su nogometne utakmice ili koncerti
popularnih pjevača. Treći najčešći odgovor je usluga u ugostiteljskim objektima gdje se
poslužuju alkoholna pića kao što su noćni klubovi ili kafići gdje je često prisutno velika
količina osoba i zbog istoga dugo vremena čekaju na naručivanje pića. Napomena je da je
većina ispitanika iz starosne skupine 18 do 30 godine života navela navedeni odgovor kao
uslugu s kojom često nisu zadovoljni.
53%32%
10%
5%
Plaćanjecestarine
Kupnjaulaznica
Usluga u ugost.objektima
Ostalo
PRIJEDLOG NADOGRADNJE SUSTAVA PLAĆANJA S HCE TEHNOLOGIJOM
37
5.2 Prijedlog nadogradnje sustava plaćanja s HCE tehnologijom
Prijedlog nadogradnje sustava plaćanja s HCE tehnologijom, temelji se na podacima
dobivenim iz anketnog upitnika. Anketa je pokazala da mnogi korisnici ne znaju da postoji
tehnologija koja koristi sigurnosne elemente za plaćanje, da time ne moraju nositi fizičke
bankovne kartice sa sobom i da će uštedjeti na resursu, kojeg je sve manje zbog ubrzanog
načina življenja u modernom dobu – vremenu.
Cilj prijedloga sustava plaćanja je ušteda na vremenu, sa sigurnim i pristupačnim
načinom plaćanja bez dodatnih troškova za navedenom uslugom. Prijedlog je mobilna
aplikacija koja posluje između korisnika i ponuditelja usluga, kao što je prikazano na slici 15,
odnosno na zahtjev od aplikacije korisnik preko HCE tehnologije na svoj terminalni uređaj
preuzima kod koja ga identificira za plaćanje, dok se proces plaćanja provodi enkriptiranim
putem te se zatim korisniku prikazuje potvrda za plaćanje na terminalnom uređaju ili se šalje
potvrda na email adresu korisnika.
Slika 15 Arhitektura aplikacije
PRIJEDLOG NADOGRADNJE SUSTAVA PLAĆANJA S HCE TEHNOLOGIJOM
38
Uvjeti za instalaciju aplikacije na terminalni uređaj:
- Potrebna je registracija korisnika u sustav kroz Internet stranicu ili aplikaciju,
- Potrebno je unijeti zaporku, pin ili otisak prsta koja se unosi prilikom svakog
pokretanja aplikacije,
- Potrebna je prijava bankovne kartice s koje će se „skidati“ novčana sredstva,
- Terminalni uređaj ne smije biti „root-an“ odnosno korisniku terminalnog uređaja ne
smije biti dopušten potpuni pristup mogućnostima terminalnog uređaja. Ako korisnik
„root-a“ terminalni uređaj, aplikaciju nije moguće pokrenuti niti koristiti njene usluge,
Sigurnost aplikacije
- Korisnik će dobiti niz od deset riječi na korisnikovu email adresu čijim se unosom na
web stranicu zaključava račun. Navedeno služi kao zaštita korisničkih podataka u
slučaju krađe terminalnog uređaja.
Aplikacija sadrži pretraživač usluga koje je moguće platiti HCE tehnologijom
koristeći aplikaciju na terminalnom uređaju. U nastavku rada prikazana su moguća
poboljšanja postojećih sustava koristeći HCE tehnologiju kao način plaćanja.
1. Plaćanje cestarine na autocestama
Republika Hrvatska turistička je država kroz koju u sezoni prolaze veliki broj
prijevoznih sredstava i svaki vozač je unaprijed spreman na gužve koje se stvaraju prilikom
plaćanja cestarina na naplatnim postajama. Plaćanje cestarina provelo bi se tako da bi
korisnik prilikom prolaska kroz naplatnu postaju preuzeo kod na aplikaciji koristeći
Bluetooth tehnologiju. Korisniku bi se prikazali podaci na ekranu terminalnog uređaja kroz
koju je naplatnu postaju prošao, kao što je prikazano na slici 16.
PRIJEDLOG NADOGRADNJE SUSTAVA PLAĆANJA S HCE TEHNOLOGIJOM
39
Slika 16 Arhitektura plaćanja aplikacijom kod ulazne naplatne postaje
Prilikom izlaska s autoputa odnosno približavanju izlaznoj naplatnoj postaji, korisnik
klikom na „plaćanje“ pokreće „traženje“ od strane terminalnog uređaja POS uređaj NFC
tehnologijom i zahtjeva proces plaćanja. Sustav naplaćivanja prepoznaje kod i na temelju
podataka, ulazne naplatne postaje i izlazne naplatne postaje, provodi preuzimanje novčanih
sredstava s bankovne kartice koja je prijavljena i propušta vozilo korisnika kroz naplatnu
postaju, kao što je prikazano na slici 17.
Slika 17 Arhitektura plaćanja aplikacijom kod izlazne naplatne postaje
PRIJEDLOG NADOGRADNJE SUSTAVA PLAĆANJA S HCE TEHNOLOGIJOM
40
Hrvatske Autoceste upravljaju autocestama u Republici Hrvatskoj te su 2008. godine,
s ciljem smanjenja gužva i jednostavnosti plaćanja, uveli ENC (Elektronička naplata
cestarine) sustav. ENC je metoda beskontaktne naplate cestarine korisnicima bez
posredovanja blagajnika.
Nedostaci ENC sustava naplate cestarine naspram aplikacije su što je ENC uređaj
potrebno zasebno kupiti i nadoplaćivati novčanim sredstvima, na sličan način kao što
funkcionira sustav nadoplate računa na terminalnim uređajima s bonovima dok je za
korištenje aplikacije potrebno samo posjedovati terminalni uređaj, instalirati aplikacije i
upisati potrebne podatke.
U slučaju da terminalni uređaj nema pristup Internetu, cjelokupni proces plaćanja će
se provesti, iz razloga, jer za preuzimanje koda s naplatne postaje nije potreban Internet, a
prilikom izlaska s autoputa isti kod se registrira u naplatnom sustavu i proces plaćanja se
odvija između sustava naplatne postaje i bankarskog sustava.
2. Prodaja ulaznica na sportskim događanjima ili koncertima.
Unatoč mogućoj kupnji ulaznica preko Interneta, događaji koji privlače veći broj
gledaoca kao što su značajnije sportske utakmice, koncerti popularnih pjevača ili slično se
susreću s gužvama prilikom prodaje ulaznica. Korištenjem aplikacije odnosno HCE
tehnologije kao sredstvo plaćanja ulaznica, uštedjet će se količina vremena prilikom kupnje i
preuzimanja ulaznica.
Za primjer, korisnik ima želju gledati utakmicu hrvatske nogometne reprezentacije
koja će se održati na stadionu Maksimir. Korisnik očekuje gužvu prilikom kupnje ulaznica pa
je preuzeo aplikaciju i upisao u pretraživač Hrvatska. Aplikacija je prikazala rezultate
pretraživanja u kojoj se navodi da igra hrvatska nogometna reprezentacija protiv momčadi
Engleske u 20:00 sati. Klikom na rezultat aplikacije, upisuju se potrebni podaci kao što su
broj ulaznica, ime i prezime, adresa stanovanja i OIB za svaku ulaznicu. Korisnik je upisao
potrebne podatke te je aplikacija zaprimila kod s kojom će se korisnik identificirati na
blagajni stadiona Maksimir. Prilikom preuzimanja ulaznica, korisnik je prislonio terminalni
uređaj POS-ovom uređaju te je sustav naplate prepoznao kod kojeg je aplikacija zaprimila.
PRIJEDLOG NADOGRADNJE SUSTAVA PLAĆANJA S HCE TEHNOLOGIJOM
41
Na temelju koda, naplatni sustav je prepoznao broj ulaznica odnosno novčani iznos koji je
preuzet s bankarske kartice koja je prijavljena u korisnikovom profilu u aplikaciji, te je korisnik
preuzeo ulaznice.
Korisnik je potrošio nekoliko minuta za preuzimanje ulaznica koristeći aplikaciju dok je u
klasičnom preuzimanju ulaznica potrebno potrošiti više vremena jer korisnik tek na dolasku
blagajne predaje podatke o broju ulaznica i korisnicima istih. Nakon toga, provodi se plaćanje
ulaznica i preuzimanje ulaznica.
3. Plaćanje u ugostiteljskim objektima
Aplikacija ima mogućnost plaćanja računa u ugostiteljskim objektima u kojima se
očekuju velike količine ljudi. Korisnik često mora čekati zaposlenika ugostiteljskog objekta da
naruči piće, zatim se zaposlenik vraća do šanka da pripremi naručeno piće, donese piće i račun
do korisnika.
Cilj aplikacije je da ubrza proces naručivanja pića, plaćanja računa i dolaska zaposlenika
s naručenim pićem tako da svaka pozicija gdje korisnik može ostaviti piće ima NFC čitač gdje
se posjetitelju, približavanjem terminalnog uređaja odnosno aplikacije, na ekranu prikazuje
ponuda ugostiteljskog objekta. U sustavu ugostiteljskog objekta, zaposlenici dobivaju
informaciju na kojoj poziciji odnosno stolu je napravljena narudžba. Zaposlenik donosi naručena
pića te posjetitelj plaća ponovnim približavanjem terminalnog uređaja NFC čitaču. Posjetitelju
se na ekranu prikazuje potvrda da je narudžba plaćena i račun.
ZAKLJUČAK
42
6. Zaključak
Ubrzanim razvojem tehnologija u suvremenom svijetu, korisnici stalno negdje žure i
nemaju vremena čekati u redu za plaćanje raznih usluga i stoga su NFC i HCE tehnologije
potrebne. NFC i HCE tehnologija zamjenjuju fizički novac i kartice i pohranjuju se na
siguran način u terminalnom uređaju odnosno u „cloud“-u i omogućuju korisnicima plaćanja
svakodnevnih usluga na siguran i brz način.
Kao što je vidljivo iz provedenog istraživanja, korisnici najčešće nisu zadovoljni
uslugama plaćanje cestarine na autoputu, kupnja ulaznica na značajnijim događanjima kao što
su sportske utakmice ili koncerti poznatijih pjevača i plaćanje usluga u ugostiteljskim
objektima. Prijedlog unaprjeđenja plaćanja usluga pridonosi brzini plaćanja usluge i uštede
vremena korisnicima. Implementacijom predložene aplikacije uvele bi se pozitivne promjene
za korisnike i pružatelje usluga.
Plaćanje NFC tehnologijom kao uslugu, za vrijeme pisanja ovog rada, nude PBZ i
Zagrebačka banka, dok HCE plaćanje nudi samo PBZ banka. Korisnici u Republici Hrvatskoj
su vrlo skeptični prema navedenim tehnologijama kao sredstvom plaćanja, ali je sigurno da
svakodnevno dobivaju nove korisnike koji su prepoznali kvalitetu i jednostavnost NFC i HCE
tehnologija.
Potrebno je uložiti puno truda i vremena da korisnici prihvate noviji način plaćanja
usluga koristeći NFC i HCE tehnologije, ali zbog svoje brzine i jednostavnosti, može se reći
da će beskontaktno plaćanje u budućnosti u potpunosti zamijeniti plaćanje s fizičkim novcem
ili karticama. Zahvaljujući svojim raznolikim mogućnostima primjene, NFC i HCE
tehnologije će zamijeniti i ostale svakodnevne životne poslove, pa će korisniku život biti
nezamisliv bez njih, jednako kao što je danas nezamislivo bez korištenja terminalnih uređaja
koji se duboko „uvukao“ u svakodnevni život.
POPIS LITERATURE
43
Popis literature
1. https://techcrunch.com/2016/06/17/the-evolution-of-the-mobile-payment/ (pristupljeno:
25.06.2018.)
2. https://www.fairgofinance.com.au/about-us/news-and-blogs/take-a-fast-glance-trip-through-
the-past-present-and-future-of-financial-technologies/ (pristupljeno 25.06.2018.)
3. https://www.simicart.com/blog/advantages-of-mobile-commerce/ (pristupljeno 25.06.2018.)
4. Kheya Banerjee, Md. Masud Rana, Md. Margoob Mahfuz, Md. Amjad Khan. Mobile
Banking and Payment System Using Bluetooth Media. Khulna University of Engineering
and Technology, Bangladesh, 2011.
5. Smart Card Alliance. Bluetooth Low Energy (BLE) 101: A Technology Primer with
Example Use Cases. Mobile & NFC Council, SAD, pp. 21-22, 2014.
6. https://www.bankingtech.com/2016/10/hsbc-hits-100bn-mobile-payments-mark-for-
corporates/ (pristupljeno 27.06.2018.)
7. https://www.nfcworld.com/2010/12/07/35385/google-unveils-first-android-nfc-phone-but-
nexus-s-is-limited-to-tag-reading-only-for-now/ (pristupljeno 28.06.2018.2018.)
8. Vedat Coskun,Kerem Ok,Busra Ozdenizc. Near Field Communication (NFC): From Theory
to Practice. John Wiley & Sons, SAD, pp. 41-72, 2011.
9. http://www.centrenational-rfid.com/how-nfc-works-article-133-gb-ruid-202.html
(pristupljeno 15.05.2018.)
10. https://www.androidauthority.com/everything-need-know-host-card-emulation-347626/
(pristupljeno 02.07.2018.)
11. http://blog.clove.co.uk/2012/06/20/near-field-communication-nfc-explained-the-complete-
guide/ (pristupljeno 02.07.2018.)
12. https://www.techradar.com/news/phone-and-communications/mobile-phones/android-
beam-why-you-should-care-about-this-hidden-gem-1229479 (pristupljeno 03.07.2018.)
13. https://electronics.howstuffworks.com/nfc-tag1.htm (pristupljeno 03.07.2018.)
14. https://arstechnica.com/information-technology/2014/11/man-has-nfc-chips-injected-into-
his-hands-to-store-cold-bitcoin-wallet / (pristupljeno 10.07.2018.)
15. http://www.journal.hr/lifestyle/beskontaktno-placanje-mastercard/ (pristupljeno
10.07.2018.)
16. https://gomedici.com/rbc-to-go-live-with-hce-enabled-payments-in-north-america/
(pristupljeno 10.07.2018.)
POPIS LITERATURE
44
17. Busra Ozdenizci, Kerem Ok, and Vedat Coskun. A Tokenization-Based Communication
Architecture for HCE-Enabled NFC Services. Department of Information Technologies,
ISIK University, Turkey, 2016.
18. http://www.pbzcard.hr/hr/media-centar/priopcenja/prvi-hce-pilot-projekt-za-nfc-mobilna-
placanja-u-hrvatskoj (pristupljeno 14.07.2018)
POPIS KRATICA
45
Popis kratica
B2B – Business-to-Business
BLE – Bluetooth Low Energy
C2B – Consumer To Business
EDGE - Enhanced Data for GSM Evolution
ENC – Elektronička naplate cestarine
GPRS - General Packet Radio Service
GPS - Global Positioning System
GSM - Global System for Mobile
HCE – Host Card Emulation
HLR – Home Location Register
HSPA – High Speed Packet Access
HSUPA - High Speed Uplink Packet Acess
ISO – International Standard Organization
MITM – Man In The Middle
MSC – Mobile Switching Centre
NFC – Near Field Communication
OIB – Osobni Identifickacijski Broj
PIN – Personal Identify Number
POS – Point of Sale
RBC – Royal Bank of Canada
RFID - Radio Frequency Identification
SIM – Subscriber Information Module
SLA – Service Level Agreement
POPIS KRATICA
46
SMS – Short Message Service
UMTS – Universal Mobile Telecommunication System
URL – Universal Resource Locatior
WAP – Wireless Aplication Protocol
POPIS SLIKA
47
Popis slika
Slika 1 Ključne prednosti mobilnog poslovanja u odnosnu na stacionarno elektroničko
poslovanje .................................................................................................................................. 7
Slika 2 Standardni format slanja SMS poruke za plaćanje usluge........................................... 10
Slika 3 Proces plaćanja WAP tehnologijom ............................................................................ 11
Slika 4 Plaćanje BLE tehnologijom ......................................................................................... 12
Slika 5 Povijest razvoja NFC tehnologije [8] .......................................................................... 16
Slika 6 Čitanje/pisanje način rada NFC uređaja ...................................................................... 19
Slika 7 Peer to peer komunikacija uzmeđu dva NFC uređaja ................................................. 20
Slika 8 Emulacija kartica NFC uređaja .................................................................................... 20
Slika 9 Arhitektura NFC sustava ............................................................................................. 21
Slika 10 Način funkcioniranja NFC oznaka ............................................................................ 26
Slika 11 Prijedlog korištenja NFC oznake u ugostiteljskim objektima ................................... 27
Slika 12 Prijedlog korištenje NFC oznaka korištenjem NFC plakata ...................................... 28
Slika 13 NFC oznaka unutar ljudskog tijela[16]...................................................................... 29
Slika 14 Arhitektura HCE sustava ........................................................................................... 31
Slika 15 Arhitektura aplikacije ................................................................................................ 37
Slika 16 Arhitektura plaćanja aplikacijom kod ulazne naplatne postaje ................................. 39
Slika 17 Arhitektura plaćanja aplikacijom kod izlazne naplatne postaje ................................ 39
POPIS GRAFOVA
48
Popis grafova
Grafikon 1 Podjela spola ispitanika ......................................................................................... 33
Grafikon 2 Raspon godina ispitanika ....................................................................................... 34
Grafikon 3 Kako su korisnici saznali za uslugu beskonktaktnog plaćanja .............................. 35
Grafikon 4 Jesu li korisnici čuli za HCE tehnologiju i na koji način ...................................... 35
Grafikon 5 Najčešće usluge kojima ispitanici nisu zadovoljni ................................................ 36
METAPODACI
49
Metapodaci
Naslov rada: Istraživanje mogućnosti primjene NFC tehnologije u svrhu mobilnog
poslovanja
Autor: Antonija Babić
Mentor: Doc. dr. sc. Marko Periša
Naslov na drugom jeziku (engleski):
Exploring the possibilities of implementation NFC technology to mobile business
Povjerenstvo za obranu:
• Prof. dr. sc. Dragan Peraković (predsjednik)
• Doc. dr. sc. Marko Periša (mentor)
• Mag. ing. traff. Siniša Husnjak_(član)
• Doc. dr. sc. Ivan Grgurević_ (zamjena)
Ustanova koja je dodijelila akademski stupanj: Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u
Zagrebu
Zavod: Informacijsko-komunikacijski
Vrsta studija: diplomski
Naziv studijskog programa: Promet
Stupanj:___________________________
Akademski naziv: __________________
Datum obrane završnog rada:_______________________________________
IZJAVA O AKADEMSKOJ ČESTITOSTI I SUGLASNOSTI
50
Izjava o akademskoj čestitosti i suglasnosti
Sveučilište u Zagrebu
Fakultet prometnih znanosti
Vukelićeva 4, 10000 Zagreb
IZJAVA O AKADEMSKOJ ČESTITOSTI I SUGLASNOST
Izjavljujem i svojim potpisom potvrđujem da je ____________________________________
(vrsta rada)
isključivo rezultat mog vlastitog rada koji se temelji na mojim istraživanjima i oslanja se na
objavljenu literaturu, a što pokazuju korištene bilješke i bibliografija. Izjavljujem da nijedan
dio rada nije napisan na nedozvoljen način, odnosno da je prepisan iz necitiranog rada, te da
nijedan dio rada ne krši bilo čija autorska prava. Izjavljujem, također, da nijedan dio rada nije
iskorišten za bilo koji drugi rad u bilo kojoj drugoj visokoškolskoj, znanstvenoj ili obrazovnoj
ustanovi.
Svojim potpisom potvrđujem i dajem suglasnost za javnu objavu završnog/diplomskog rada
pod naslovom ______________________________________________, na internetskim
stranicama i repozitoriju Fakulteta prometnih znanosti, Digitalnom akademskom repozitoriju
(DAR) pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.
Student/ica:
U Zagrebu,____________ ______________________
(potpis)
top related