ms project srpski
Post on 16-Apr-2015
1.686 Views
Preview:
DESCRIPTION
TRANSCRIPT
MS PROJECT 2010
[ T y p e t h e c o m p a n y n a m e ]
[ T y p e t h e c o m p a n y a d d r e s s ]
[ T y p e t h e p h o n e n u m b e r ]
[ T y p e t h e f a x n u m b e r ]
[ P i c k t h e d a t e ]
Mr Dušan Marković
1. UVOD
Microsoft Project na prvi pogled liči na neki poboljšani “task menadžer”. Možete da sastavljate liste
poslova koje ćete zatim da dodajete pojedinačnim ili timskim resursima. Možete da vezujete cene sa
poslovima i resursima da biste mogli da pratite budžet i potrošnju. MeĎutim glavni zadatak Microsoft
Project-a nije ispomoć u izradi liste poslova. Primarni zadatak ovog programa je da služi vremenskom
planiranju projekta. Vi unosite procenjene vrednosti promenljivih, na primer vreme trajanja poslova,
resurse dodeljene pojedinim poslovima, utrošak radnog vremena i ograničenja u vezi sa početkom i
završetkom posla, a na osnovu njih MS Project izraĎuje vremenske planove. Ako ne shvatite način na
koji Microsoft Project proračunava vremenske planove, nećete moći da efikasno koristite program u
upravljanju projektima. Kada shvatite koncept na kome se baziraju izračunavanja plana, Project će
Vam ne samo pomoći pri upravljanju projektom, već će za Vas pronaći slučajeve nedovoljno ili
previše dodeljenih resursa, izračunaće prekoračenja cena i pomoći Vam svojim informacijama pri
donošenju bitnih odluka u cilju uspešnog dovršenja projekta. Pomoću MS Project-a možete da radite
već ranije poznato mrežno planiranje metodama CPM ili PERT. Osnovni izgled radnog prostora MS
Project-a dat je na slici 1.
Sl. 1 Izgled radnog prostora MS Project
2. IZRADA PROJEKTA
Pri prvom pokretanju Microsoft Projecta 2010 sa Windowsovog menija Programs (Start →
Programs→ Microsoft Project), Project će otvoriti novi projekat u prikazu Gantovog dijagrama,
kao što se vidi na slici 1. Pre početka unošenja aktivnosti treba da unesete dva osnovna zadatka:
a) Uneti podatke o projektu
b) Odrediti radno vreme projekta
2.1 Unošenje podataka o projektu
Pošto već imate na ekranu primenjen šablon Blank Project, izaberite iz Project menija opciju Project
→ Project Information da biste otvorili okvir za dijalog Project Information slika 2)
Sl. 2 Dijalog Project Information
U ovom dijalogu treba definisati kalendar i ključne datume, što je neophodno za praćenje projekta.
MS Project ima dva načina za proračunavanje datuma u projektu: od utvrĎenog datuma početka ili od
datuma njegovog završetka. Ako Vam je poznato kada projekat treba da počne, izaberite opciju
datuma početka (Start Date). Kad unesete aktivnosti projekta, program će proračunati datum
završetka projekta koji se bazira na utvrĎenom datumu početka. Kada u polju Schedule Form
izaberete opciju Project Start Date, polje Start Date postaje aktivno a polje Finish Date se
deaktivira. Pošto aktivnosti još nisu unete, u polju Finish Date vidi se tekući datum. Kada unesete
aktivnosti potrebne da se projekat izvrši, Project će Vam u polju Finish Date pokazati planirani
datum završetka i obrnuto ukoliko projekat radite od datuma završetka projekta (Finish Date).
Ako ste izabrali da planirate od datuma završetka treba da u jednom dahu unesete sve
aktivnosti projekta. Kasnije dodavanje aktivnosti će uticati na sve početne datume
vezanih aktivnosti, što eventualno može da izmeni ceo plan projekta.
Polje Current Date u okviru za dijalog automatski prikazuje tekući datum. Ako želite da Project
koristi neki drugi datum kao tekući, upišite taj datum u polje Current Date ili pritisnite dugme sa
strelicom da biste otvorili kalendar za biranje datuma slika 3)
Sl. 3 Izbor tekućeg dana
Project koristi tekući datum u izračunavanju odstupanja od plana, osim u slučaju kada je u polju
Status Date naveden neki drugi dan. Ako želite da se izveštaji izračunavaju od odreĎenog dana (na
primer, od zadnjeg dana finansijske godine), datum treba da se upiše u polje Status Date. Taj datum
možete menjati u toku projekta kad god poželite.
Izbor kalendara je jedan od bitnih faktora pri upravljanju projektom. Project koristi ovaj
kalendar za proračun vremena potrebnog za izvršenje projekta. Postoje tri podrazumevana kalendara:
Standard – standardni kalendar sa radnim vremenom od 8 pre podne do 5 posle podne,
počevši od ponedeljka zaključno sa petkom
Night Shift – kalendar treće smene sa radnim vremenom od 11 uveče do 8 ujutru, od
ponedeljka zaključno sa subotom
24 – satni kalendar u kome je radno vreme 24 sata, svih sedam dana u nedelji.
Izaberite tip kalendara koji najbliže odgovara planiranom načinu odvijanja radova. Detaljnije
definisanje kalendara daće se u sledećoj stavci.
Priority - prioritet jednog projekta je subjektivno odreĎen nivo važnosti tog projekta u odnosu
na druge projekte. Možete izabrati bilo koji broj izmeĎu 0 i 1000 kojim ćete označiti njegovu
važnost. Prioritet projekta ima svrhu kada vodite više projekata koji koriste zajedničke resurse.
Projekti sa višim prioritetom imaju prednost prilikom rasporeĎivanja resursa.
Statistics – statistika projekta, koja ima smisla kada je projekat u fazi realizacije. Podaci koji će
se prikazati u okviru za dijalog Project Statistics slika 4) su samo za pregled – nijedan podatak
ne možete da izmenite.
Sl. 4 Project Statistics
2.2. Određivanje radnog vremena (definisanje kalendara)
Kao što je bilo rečeno Project koristi nekoliko tipova kalendara. Svakom projektu na kojem radite
Project dodeljuje kalendar. Kalendar projekta odražava radno vreme projekta. On sadrži broj radnih
sati koji će se dnevno provoditi na projektu i definiše radne i neradne dane u nedelji. Standardni
kalendar podešen je na 40-satnu radnu nedelju: od ponedeljka do petka od 8:00 ujutru do 5:00 posle
podne, sa prekidom od jednog sata za ručak. Praznici nisu uvršteni u standardni kalendar. Ako Vam
ovakav raspored radnog vremena ne odgovara, možete da izmenite parametre standardnog kalendara,
izborom Project→ Change Working Time. Otvoriće se okvir za dijalog Change Working Time
slika 5.
Sl. 5 Dijalog Change Working Time omogućava izmene parametre kalendara
Sl. 6 U kartici Schedule dijalog prozora Options možete promeniti radne sate standardnog kalendara
Da biste promenili podrazumevane radne sate u standardnom kalendaru, pritisnite dugme Options u
dijalogu Change Working Time. Time ćete otvoriti karticu Schedule dijalog prozora Options slika 6.
Koristeći opcije na kalendaru možete podesiti sa kojim mesecom počinje fiskalna godina i koji je
početni dan u nedelji za prikaz kalendara. TakoĎe možete menjati i radno vreme kao i dužinu radne
nedelje i radnog meseca. Preko dugmeta Set as Default izmenjeni parametri kalendara postaju i
tekući.
2.2.1 Vršenje izmena u kalendaru
Da biste izmenili radno vreme nekog odreĎenog dana, prvo morate da izaberete taj dan u kalendaru
Da biste izabrali Uradite sledeće
Pojedini dan Izaberite ga mišem
Dani u nizu Izaberite prvi dan, držite pritisnut taster Shift i izaberite poslednji dan u nizu.
Da bi se odreĎeni radni dan izmenio u neradan, izaberite karticu Exception iz dijaloga Change
Working Time a zatim izaberite kolonu Start (prvi neradni dan) i Finish (poslednji neradni dan)
slika 5. TakoĎe možete da izmenite radno vreme za odreĎeni dan ili dane u nedelji. Da biste to uradili,
izaberite zaglavlje tog dana u nedelji a zatim izaberite opciju Nondefault Working Time. U polja
From i To upišite radno vreme. Ako u tim poljima već postoji radno vreme izbrišite ga i unesite novo
slika 7.
Slika 7 Izmena radnog vremena za dan
Da biste upisali radno vreme za smenu koja traje i posle ponoći, morate prvo da unesete radno vreme
do ponoći u jednom danu, a vreme posle ponoći upišite u sledeći dan. U Projectu možete da napravite
dodatne kalendare i da ih primenite na odreĎene resurse u postupku dodeljivanja tih resursa. Ako Vam
još uvek nije poznato radno vreme svih resursa potrebnih za projekat, dodatne kalendare možete da
napravite u onom momentu kada budete saznali podatke o radnom vremenu. Da biste napravili
dodatni kalendar, postupite na sledeći način:
a) Izaberite meni Project i na njemu komandu Change Working Time, a zatim u okviru za
dijalog Change Working Time pritisnite dugme Create New Calendar.
b) U okviru za dijalog Create New Base Calendar upišite naziv kalendara.
c) Ako želite da počnete postupak sa praznim kalendarom, koristi podrazumevano radno
vreme zadato na kartici Calendar okvira za dijalog Options, izaberite opciju Create New Base
Calendar
ili
Ako želite da primenite neki od postojećih kalendara kao osnovu za novi kalendar, izaberite opciju
Make Copy of Calendar. Sa padajuće liste izaberite kalendar na bazi kojeg želite da
napravite novi.
d) Pritisnite dugme za pokretanje postupka izrade kalendara.
e) Uredite kalendar po svojoj želji kao što je opisano pre.
Nemojte zaboraviti da unesete sve praznične dane za sve vreme trajanja projekta što će vam biti vrlo
važno za sva planiranja i vremena i resursa.
2.3 Unošenje aktivnosti projekta
U Projectu Gantov dijagram je podrazumevani prikaz. Ovaj prikaz se sastoji od liste aktivnosti u
levom oknu prozora i Gantovog dijagrama u desnom oknu. slika 8)
Sl. 8 Prikaz Gantovog dijagrama za unos aktivnosti
Vertikalna siva linija koja razdvaja ova dva okna može se pomerati a samim tim i prikazati dodatne
podatke odnosno dodatne kolone kao što su Start, Finish, Predecessors i Resource Names.
Pomeranje ove linije vrši se na taj način tako što postavimo pointer miša na nju i pointer se preobrazi
u dvostruku strelicu levo – desno. Pritiskom levog tastera miša i njegovim držanjem možete mišem
pomerati vertikalnu sivu liniju levo – desno.
Vrste aktivnosti u Gantovom dijagramu:
a) Zbirna aktivnost je aktivnost koja sadrži podaktivnosti. Project automatski sabira u zbirnu
aktivnost vremena trajanja i troškove podaktivnosti. Te vrednosti se nalaze u levom oknu
Gantovog dijagrama. (slika 8)
b) Podaktivnosti su poslovi relativno manjeg obima koji se uklapaju u zbirnu aktivnost ali
mogu egzistirati i kao samostalne aktivnosti. (slika 8)
c) Ponavljajuće aktivnosti su one koje se u toku projekta ponavljaju u pravilnim vremenskim
intervalima. (slika 8)
d) Aktivnosti od posebnog značaja su one koje obeležavaju završetak faze projekta i obično
nemaju vremena trajanja (Milestone slika 8)
2.3.1. Strategije unosa aktivnosti
Za planiranje aktivnosti koje čine projekat možete usvojiti jedan od dva opšte prihvaćena pristupa
problemu izrade liste aktivnosti. Prvi pristup, na principu od vrha prema dole, pravite listu glavnih
aktivnosti ili faza projekta koje treba završiti da bi projekat bio uspešan. Stavljajući na listu prvo
glavne aktivnosti, svaku od njih možete da razložite u manje, lakše savladive delove. Listu sa
upisanim podaktivnostima možete dalje da razmatrate i da i njih eventualno dalje razložite.
U jednom trenutku aktivnosti postaju toliko usitnjene da postaju beznačajne sa aspekta praćenja i
upravljanja.
Drugi način izrade liste aktivnosti je po principu “odozdo prema vrhu”. Po tom metodu, pravite listu
svih aktivnosti nižeg nivoa, obično po njihovom hronološkom redosledu. Zatim umećete zbirne
aktivnosti i grupišete aktivnosti koje su za njih vezane. Ovakav način je pogodan za male projekte kod
kojih detaljno poznajete aktivnosti i želite da ih grupišete po nekom logičnom redosledu.
Opšti savet je da aktivnosti razložite na što manje delove one aktivnosti koje sadrže
najviše rizika za ometanje napredovanja projekta ili koje najviše utiču na uspeh projekta.
Tako ćete lakše uočavati pojavu problema i rešavati ih.
2.3.2 Unos aktivnosti
Jednostavni unos aktivnosti se vrši na sledeći način:
Izaberite prvu ćeliju u tabeli Gantovog dijagrama u koloni aktivnosti (Task Name) i u nju upišite
naziv aktivnosti. Pritisnite taster Enter da bi se fokus pomerio na sledeći red. Project automatski
upisuje vreme trajanja na jedan dan (to je po tekućoj podešenosti) i postavlja znak pitanja kao oznaku
procenjene vrednosti u koloni (Duration). TakoĎe se automatski upisuje datum početka aktivnosti i to
početni datum projekta u koloni (Start) i datum završetka aktivnosti kao izračunata vrednost datuma
početka i vremena trajanja u koloni (Finish). Možete nastaviti sa unosom sledećih aktivnosti po redu i
do kraja projekta pa tek posle ispraviti pojedinačna vremena trajanja aktivnosti.
2.3.2.1 Izmene upisanih aktivnosti
Nakon što ste oformili listu aktivnosti, verovatno ćete želeti da nešto izmenite. Možete da izmenite
tekst u ćelijama, podesite širinu kolona i visinu vrsta, da pomerate, kopirate, umećete i brišete
aktivnosti.
Da biste vršili izmene koristeći polje za unos, uradite sledeće:
a) Izaberite ćeliju čiji sadržaj želite da menjate.
b) Postavite pokazivač na sadržaj polja za unos tako da on postane kursor u obliku slova I.
c) Postavite kursor na mesto gde želite da menjate.
d) Kada završite izmene, pritisnite taster Enter na tastaturi da biste prihvatili promene, ili da biste
promene odbacili pritisnite taster Esc na tastaturi.
2.3.2.2 Podešavanje kolona i redova
Ako je kolona sa brojevima ili tekstom preuska da bi se video ceo sadržaj, Project neće prikazati pravi
sadržaja. Širinu svake kolone možete da promenite tako što pokazivač postavite na podeonu verikalnu
liniju u zaglavlju kolone a zatim da dvaput brzo kliknete levim tasterom miša, ili da pritisnete levi
taster miša i vučete podeonu liniju levo ili desno (slika 9). Ako je vrsta sa tekstom male visine,
možete joj promeniti visinu reda da postignete da se ceo tekst prelomi i postane vidljiv. Visinu reda
možete menjati postavljanjem pokazivača na horizontalnu podeonu liniju redova i njenim
povlačenjem nagore ili nadole (slika10).
Sl. 9 Proširivanje kolone
Sl. 10 Povećavanje visine vrste
2.3.2.3. Umetanje i brisanje aktivnosti
Da biste umetnuli novu aktivnost izmeĎu već postojećih aktivnosti, izaberite red koji će biti donji
posle umetanja, a zatim izaberite taster Insert sa tastature, ili izaberite red desnim tasterom miša i sa
plutajućeg menija izaberite Insert Task. Brisanje željene aktivnosti se radi na sličan način. Prvo se
selektuje aktivnost koja treba da se obriše, pa sa tastature izaberite taster Del ili pritiskom desnim
tastera mišem na željenu aktivnost izabrati iz plutajućeg menija opciju Delete Task.
2.3.2.4. Premeštanje i kopiranje aktivnosti
Project Vam omogućava da izvršite promenu redosleda aktivnosti, i to klasičnim postupcima
isecanja/kopiranja.
Da biste premestili ili kopirali aktivnost, uradite sledeće:
a) Izaberite ceo red u kome se aktivnost nalazi tako što ćete izabrati redni broj aktivnosti.
b) Birajte dugme Cut ili Copy iz Task menija. Ako pritisnete Cut, aktivnost će biti uklonjena sa liste.
c) Izaberite red u koga želite da aktivnost premestite ili kopirate.
d) Birajte dugme Paste.
TakoĎe možete da izaberete nekoliko susednih redova povlačenjem krstastog pointera preko njihovih
zaglavlja. Da biste izabrali redove koji nisu susedni, držite pritisnut taster Ctrl dok birate redove.
2.3.2.5 Razvrstavanje aktivnosti na nivoe
Project omogućava da svoje aktivnosti razvrstate u nivoe. Takva organizacija ima više prednosti jer
može da:
a) Zbirnu aktivnost razložite na više podnivoa.
b) Zbirnu aktivnost prikažete istovremeno sa svojim podaktivnostima.
c) Pomerate, kopirate ili brišete cele grupe aktivnosti.
d) Primenjujete numeraciju WBS (detaljna šema radova)
Osnovni postupak u razvrstavanju aktivnosti su uvlačenje odnosno isturanje aktivnosti čime stvarate
podaktivnosti odnosno zbirne aktivnosti. Možete da stvorite nekoliko nivoa podaktivnosti. Kada
uvlačenjem označite da neka aktivnost pripada nižem nivou, aktivnost koja se nalazi iznad nje postaje
zbirna.
2.3.2.5.1. Formiranje podaktivnosti
Da biste formirali podaktivnosti od već unetih aktivnosti, jednostavno ih selektujte i aktiviraje na
toolbaru ikonu sa strelicom udesno (slika11.). Ovim postupkom ćete aktivnost koja se nalazi iznad nje
pretvoriti u zbirnu aktivnost. Ukoliko želite da neke podaktivnosti vratite u obične aktivnosti,
selektujte ih i onda sa toolbara koristite strelicu ulevo. Tada će podaktivnosti postati obične aktivnosti
a aktivnosti iznad iz zbirnih pretvoriće se takoĎe u obične (slika11 i slika12).
Sl. 11
Sl. 12 Dodavanje podaktivnosti
2.3.2.5.2. Prikazivanje i skrivanje nivoa aktivnosti
Jedna od prednosti organizovanja aktivnosti u različite nivoe je u tome što možete odabrati da ne
prikazujete niže nivoe, a možete ih i prikazati ako želite da se koncentrišete na neku odreĎenu
aktivnost ili grupu aktivnosti. Kada formirate zbirnu aktivnost, dugme za sakrivanje podaktivnosti
pojaviće se ispred njenog imena (kvadrat sa znakom minus slika 12.). Pritisnite ga ili dugme Hide
Subtasks (znak minus na toolbaru slika 13.) na paleti alatki da biste ukinuli prikazivanje svih
aktivnosti nižeg nivoa, tom prilikom znak minus se pretvara u znak plus.
Kada se podaktivnosti ne prikazuju, možete bolje da sagledate glavne delove projekta. Dugme ispred
imena aktivnosti znak plus ako pritisnete ili pritisnete dugme Show Subtasks (ili znak plus na
toolbaru slika 13.), ponovo će se prikazati aktivnosti nižeg nivoa. Za upravljanje prikazivanjem nivoa
aktivnosti možete koristiti meni View, kojim možete i da prikažete sve aktivnosti ili do odreĎenog
nivoa bez potrebe da idete jednu po jednu. Meni Show otvoriće se ako pritisnete dugme Outline na
toolbaru (slika 14.)
Sl 13.
Sl 14. Meni Show
2.3.3 Unos aktivnosti od posebnog značaja
Ranije je rečeno za aktivnosti od posebnog značenja da im je vreme trajanja jednako nuli. Dakle ako
unosite takvu aktivnost ili već unetu aktivnost želite da prestavite kao aktivnost od posebnog značenja
unesite u vreme trajanja (Duration) vrednost nula i akcija će automatski poprimiti oblik Milestone
(slika 15.)
Sl. 15 Aktivnost od posebnog značenja
2.3.4 Unošenje ponavljajućih aktivnosti
Ukoliko se aktivnost dešava više od jedanput u celom projektu, ali se ne dešava u pravilnim
vremenskim intervalima, morate tu aktivnost uneti više puta. MeĎutim, ako se ona dešava u pravilnim
vremenskim intervalima, aktivnost možete uneti jednom i označiti je kao ponavljajuću.
Način unosa je sledeći:
a) Izaberite vrstu u koju želite da unesete ponavljajuću aktivnost.
b) Izaberite sa menija Task → New Task → Reccuring Task
c) Pojaviće se okvir za dijalog Reccuring Task. Upišite naziv aktivnosti u polje Task Name (slika
16)
Sl. 16 Dijalog za upisivanje ponavljajućih aktivnosti
Sl. 17 Različite šeme ponavljanja akcija
Project će uneti aktivnost kao zbirnu aktivnost sa više podaktivnosti od kojih svaka predstavlja po
jedno dešavanje (slika 18.).
Sl. 18. Predstavljanje ponavljajućih aktivnosti na Gantovom dijagramu
2.3.4.1. Revizija šeme ponavljanja
Da biste izvršili izmene šeme ponavljanja, izaberite zbirnu aktivnost dvostrukim pritiskom levim
tasterom miša i otvoriće Vam se okvir za dijalog Reccuring Task Information. Izvršite
željene izmene i pritisnite dugme OK. Izmene će biti sprovedene na svakom dešavanju te aktivnosti.
2.3.5. Detaljnije podešavanje aktivnosti
Već ste u prethodnim tačkama uneli pojedine aktivnosti. MeĎutim da biste izvršili detaljnije izmene ili
podešavanja aktivirajte sa menija Task → Informations, ili jednostavno dvoklik levim
tasterom miša na aktivnost. Tom prilikom otvoriće se dijalog prozor prikazan na slici 19.
Sl. 19. Izgled dijalog prozora Task Information
Sa slike se vidi da se ovaj dijalog prozor sastoji od šest kartica i to General, Predecessors,
Resources, Advanced, Notes, Custom Fields.
a) Kartica General daje osnovne informacije o aktivnosti i to naziv aktivnosti (Name) i vreme
trajanja aktivnosti (Duration). Vreme trajanja aktivnosti u samom projektu može biti različitih
jedinica. Tekuća vrednost je 1d (1 dan), ali može biti i minut, sat, dan, nedelja, mesec. Potrebno
je da u prostor za unos brojne vrednosti trajanja osim brojne vrednosti upišete odgovarajuće
slovo i to za (minut – m, sat – h, dan-d, mesec-mo). Stavka Percent Complete predstavlja
procentualni unos izvršenja aktivnosti. Ona će se kasnije detaljnije proučiti. Tu je i deo za upis
prioriteta aktivnosti. Ove vrednosti se kreću od 0 – 1000 a tekuća vrednost je 500. Akcija sa
najvećim prioritetom ima i najveći broj. Treba naglasiti da je ovo ipak subjektivna ocena
projektanta. Dva padajuća menija Start i Finish definišu datum početka i datum završetka
aktivnosti. Ako zadate samo dužinu trajanja aktivnosti preko stavke Duration, Project
će automatski uneti u Start, datum početka projekta dok u Finish će biti izračunati datum
završetka i to Start + Duration. Opcija Hide task bar Vam omogućava da sakrijete
grafikon u Gantovom dijagramu, dok opcija Roll up Gantt to summary modifikuje izgled
zbirne akcije.
b) Kartica Predecessors služi za unos veza izmeĎu aktivnosti koje će se kasnije obraditi.
c) Kartica Resources služi za dodeljivanje resursa pojedinim aktivnostima i obraĎivaće se
kasnije u odelju o resursima.
d) Kartica Advanced služi za detaljnije podešavanje osobine aktivnosti (slika 20.)
Sl 20. Kartica Advanced u dijalog prozoru Task information
Možete dodeliti aktivnosti osobinu da treba da se završi odreĎenog krajnjeg datuma (Deadline).
Ukoliko stoji oznaka NA to znači da krajnji rok ne postoji u suprotnom morate izabrati odgovarjući
datum. Osim ove osobine, postoji mogućnost i zadavanja tipa početka ili završetka aktivnosti, kao i
njihov datum. (Constraint type i Constraint date:). Kada unosite novu aktivnost uvek je tip
ograničenja da aktivnost počinje (As Soon as possible) – što je pre moguće. Kada se pojedinačnoj
aktivnosti dodele resursi onda (Task type i Effort driven) imaju svoju ulogu i biće kasnije obraĎeni u
odeljku o resursima. Svakoj aktivnosti može se pridodati već ranije definisani kalendari (Calendar).
Detaljna šema aktivnosti WBS code služi za definisanje aktivnosti projekta. Project automatski unosi
brojne vrednosti po redu u rasućem redosledu.
e) Kartica služi za unošenje beležaka kao i za unos objekata iz drugih programa na primer (MS Excel,
MS Word). Unos u ovu karticu nije neophodan već samo onda kada smatrate da to treba uraditi.
2.3.6. Numerisanje detaljne šeme aktivnosti
Ako koristite detaljnu šemu aktivnosti (WBS) da biste definisali aktivnosti projekta i radne operacije,
možete da u tabeli aktivnosti prikažete kolonu sa brojevima iz te šeme. Da bi se prikazala kolona sa
WBS numeracijom uradite sledeće:
a) Izaberite kolonu koja će biti desno od buduće nove kolone
b) Sa menija izaberite Insert → Column.
c) Otvoriće se okvir za dijalog Column Definition i u njemu sa padajuće liste Field Name
izaberite WBS (slika 21.)
d) Upišite naslov nove kolone, naprimer Oznaka. e) Obavite razna podešavanja: načina poravnavanja naslova, poravnavanja podataka i širine
kolone.
f) Pritisnite dugme OK da biste kolonu umetnuli.
Slika 21 Izbor kolone WBS
2.3.6.1. Definisanje načina obeležavanja šeme aktivnosti
Podrazumevana šema numerisanja u Projectu je 1, 1.1, 1.2, 2, 2.1 itd. Da biste promenili ovu šemu
postupite na sledeći način:
a) Izaberite Project → WBS → Define Code.
b) U okviru za dijalog WBS Code Definition u polje Project Code Prefix upišite prefiks za
brojeve numeracije ukoliko želite da se on pojavljuje ispred svakog broja. (slika 22.)
Sl 22. Definisanje WBS-a
c) Unesite format (masku) numeracije, ako želite
d) Izaberite polje Sequence da biste dobili padajuću listu sa koje treba da izaberete vrstu znakova
koje će se koristiti za numerisanje naprimer velika slova (Uppercase Letters).
e) Izaberite polje Length i izaberite dužinu niza znakova ili izaberite opciju Any (bilo koja
dužina)
f) Izaberite polje Separator da biste izabrali znak za razdvajanje u numeraciji.
g) Ponovite opcije od d do f za svaki dodatni nivo koji želite da definišete. Ako ne definišete
dodatne nivoe, Project će primeniti prvu definiciju za sve nivoe koristeći znak za razdvajanje.
h) Proverite da li je prvo polje za potvrdu opcija potvrĎeno, ukoliko želite da Project numeriše
automatski svaku novu unetu aktivnost.
i) Proverite da li je drugo polje za potvrdu opcija potvrĎeno, ukoliko želite da Project proverava
jedinstvenost svake numeracije.
j) Pritisnite dugme OK da biste primenili novu definiciju numeracije u koloni Oznaka.
2.4. Povezivanje aktivnosti u projektu
Project ne služi samo za pravljenje spiska aktivnosti. Sve unete aktivnosti morate povezati tako da bi
se dobio jedan dinamički plan rada. Kada se napravi dinamički plan on se automatski ažurira kada se
aktivnosti odlažu ili završe pre roka dajući Vam jasnu sliku potrebe u resursima u svakom trenutku.
Povezivanje aktivnosti ide po samom tehnološkom procesu rada na samom projektu. Uvek morate
znati koja aktivnost prethodi a koja zavisi i koja od aktivnosti može paralelno da se izvršava. Kod
povezanih aktivnosti, ona koja mora prva da počne ili prva da se završi naziva se prethodna aktivnost,
a ona koja zavisi od prethodne naziva se naredna aktivnost. Definisanje veza izmeĎu aktivnosti nije
uvek tako jasno kao što zvuče termini prethodni i naredni. Najprisutnija veza je tipa “zavšiti da bi se
počelo”. To je veza u kojoj naredna aktivnost ne može da počne dok se prethodna aktivnost ne završi.
MeĎutim, sve veze se ne uklapaju u ovaj princip. U MS Projectu možete da definišete četiri vrste veza
izmeĎu aktivnosti.
a) Završiti da bi se počelo (FS Finish to Start)
To je podrazumevana vrsta veze u Projectu i istovremeno najčešća. Njena osobina je da jedna
aktivnost ne može da počne dok se druga ne završi (slika 23.).
Sl. 23. Veza završiti da bi se počelo
b) Početi da bi se počelo (SS Start to Start)
Kod ovog tipa veze, jedna aktivnost ne može da počne ako nije počela i druga. Umesto da čeka
da se prethodna aktivnost završi, naredna aktivnost može da počne odmah ili vrlo brzo nakon
početka prethodne (slika 24.), na primer kontrola u toku proizvodnje delova.
Sl. 24. Veza početi da bi počelo
U ovom slučaju aktivnost br. 3 može početi istovremeno kad i aktivnost br. 2 ili kasnije. Ako
doĎe do pomeranja početka aktivnosti br. 2 automatski dolazi i do pomeranja aktivnosti br. 3.
b) Završiti da bi se završilo (FF Finish to Finish)
U ovom tipu veze jedna aktivnost ne može da se završi dok se druga aktivnost ne završi. Datumi
početka ovde nisu važni za vezu. Bitno je da se prethodna aktivnost završi pre ili istovremeno sa
narednom (slika 25). Na slici 25 se aktivnost pakovanja odvija paralelno sa kontolom ali se može
završiti samo ako se prethodna aktivnost kontrola završila.
Sl. 25. Veza završiti da bi se završilo
c) Veza početi da bi se završilo (SF Start to Finish)
Kod ove veze datum završetka jedne aktivnosti zavisan je od datuma početka druge aktivnosti
(slika 26)
Sl 26. Veza početi da bi se završilo
U ovom slučaju početak pakovanja direktno uslovljava vreme završetka kontrole nekih proizvoda.
Da biste odredili koja aktivnost je prethodna a koja naredna, postavite sebi ovo pitanje: ako se datum
početka ili završetka jedne aktivnosti izmeni, da li će to uticati na drugu aktivnost? Na termin naredne
aktivnosti uvek utiče izmena termina prethodne.
2.4.1 Uspostavljanje veze
Uspostavljanje veza između aktivnosti u Projectu može se uraditi na nekoliko načina i to:
a) Koristeći komande sa menija i paleta alatki
b) Pomoću okvira za dijalog Task Information ili tabele aktivnosti.
c) Postupkom povlačenja i otpuštanja mišem.
Neki od ovih načina su zavisni od toga u kom se prikazu nalazite i od redosleda kojim birate
aktivnosti da biste ih povezali.
a) Povezivanje aktivnosti pomoću komandi sa menija i paleta alatki
Najlakši način da napravite vezu tipa “završiti da bi se počelo” je da primenite dugme Link Tasks sa
palete alatki. Da biste napravili vezu postupite na sledeći način:
1. Izaberite aktivnosti koje želite da povežete. U jednom postupku možete da povežete dve ili čitav
niz aktivnosti. Ako aktivnosti izaberete prevlačenjem, aktivnosti nižeg rednog broja će biti
prethodne, a aktivnosti sa većim brojem biće naredne. Ako hoćete da izaberete nesusedne aktivnosti,
ili ako želite da aktivnost sa većim rednim brojem bude prethodna, birajte aktivnosti držeći pritisnut
taster Ctrl.
2. Pritisnite dugme Link Tasks na standardnoj paleti alatki da bi se veza uspostavila.
3. Ako Vam odgovara, veze možete da napravite tako što izaberete aktivnosti i zatim izaberete Edit
→ Link Tasks, ili ako pritisnete Ctrl + F2.
Veze nastale korišćenjem menija ili palete alatki, su tipa “završiti da bi se počelo” bez ikakvog
vremenskog razmaka ili preklapanja aktivnosti. Ako želite da napravite druge vrste veza, morate da
upotrebite neki od obrazaca za aktivnosti, koje ćemo u narednom odeljku objasniti, kako bi u njemu
izvršili izmene ili unos podataka o vezama.
b) Povezivanje aktivnosti pomoću obrazaca i tabela
Ukoliko želite da napravite veze tipa “početi da bi se završilo”, “početi da bi se počelo”, ili “završiti
da bi se završilo”, odnosno ako želite da uvedete vremenski razmak ili preklapanje aktivnosti, možete
da koristite neki od sledećih načina:
• Kartica Task pogled Gantt Chart
• Okvir za dijalog Task Information
• Pogled Task Form
Povezivanje aktivnosti korišćenjem kartice Task pogled Gantt Chart
Kartica Task koristi se za upisivanje aktivnosti a može da se koristi i za uspostavljanje veza izmeĎu
aktivnosti. Do polja Predecessor (prethodna aktivnost) možete doći koristeći ako vertikalnu liniju
povučete u stranu i učinite vidljivim ostale kolone. Da biste uspostavili vezu tipa “završiti da bi se
počelo”, bez vremenske razlike izmeĎu aktivnosti, uradite sledeće:
1. Izaberite polje Predecessor za onu aktivnost koja će biti naredna.
2. Upišite redni broj aktivnosti koja će biti prethodna.
3. Pritisnite taster Enter ili pritisnite tasterom miša negde izvan polja
Ako želite da uspostavite drugačiji tip veze, upišite redni broj aktivnosti i skraćenicu za tip veze koji
Vam odgovara, a koje smo ranije pomenuli (FS, SS, SF, FF). Da biste odredili više prethodnih
aktivnosti, razdvojte podatke separatorom koji je predviĎen za vaše regionalno podešavanje. Kada
Vam je potrebno unošenje odlaganje početka aktivnosti onda se iza slovne oznake za tip veze dodaje
znak plus i broj dana odlaganja (slika 27).
Sl. 27. Uspostavljanje veze primenom tabele Task Entry
Povezivanje aktivnosti primenom Task Information dijaloga
Otvorite dijalog Task Information sa izborom ikonice Information sa toolbara kartice
Predecessors da biste definisali prethodne aktivnosti za datu aktivnost. Task Information
možete otvoriti na već ranije poznate načine. (2.3.5.1)
1. Izaberite polje Task Name i pritisnite strelicu u njemu da biste otvorili listu aktivnosti. Sa
liste izaberite prethodnu aktivnost. (slika 28.)
Sl. 28. Dodeljivanje prethodne aktivnosti sa odlaganjem
2. Da biste podatak potvrdili pritisnite taster Enter. Ako želite da poništite unos, pritisnite dugme sa
crvenim X u polju za unos.
3. Da biste promenili tip veze izaberite polje Type i pritisnite strelicu u njemu da biste otvorili listu sa
tipovima veze i sa nje izabrali vezu po svojoj želji.
4. Izaberite polje Lag i pomoću strelica nagore ili nadole podesite vreme odlaganja ili
preklapanja aktivnosti. Pozitivni brojevi označavaju vremenski razmak aktivnosti, a negativni
preklapanje.
5. Ponovite postupke od 1-4 ako želite da dodate još prethodnih aktivnosti.
6. Pritisnite dugme OK da bi se veza uspostavila i zatvorio okvir za dijalog Task Information.
Unošenje veza izmeĎu aktivnosti preko Task Information je pogodno i za izmene već
uspostavljenih veza aktivnosti.
Povezivanje aktivnosti preko Task Form
Prikaz Task Form omogućava da vidite tabelu aktivnosti, Gantov dijagram i formular Task Form sa
dodatnim podacima o aktivnostima. Formular Task Form pojavljuje se na donjem delu ekrana.
Aktiviranje task Forma moguće je uraditi na tri načina:
1. Izaberite Windows → Split.
2. Izborom ikonice Detalji Tool baru
3. Izborom pogleda Task Form na View baru
Prilikom aktiviranja prikazuje se pogled na resurse i prethodne aktivnosti. MeĎutim ovde ćete
promeniti pogled na prethodne i sledeće aktivnosti. Pritisnite desni taster miša dok je pointer bilo gde
unutar formulara Task Form. Pojaviće se pomoćni meni sa raznim opcijama prikaza, i
izaberite Predecessors & Successors (slika 29). Da biste definisali prethodnu aktivnost, uradite
sledeće:
1. U tabeli za unos aktivnosti izaberite onu za koju želite da definišete kao prethodnu aktivnost,
ili u formularu Task pritisnite dugmad Previous ili Next dok ne doĎe do aktivnosti koju želite.
2. Izaberite polje sa rednim brojem aktivnosti ili polje Predecessor Name da biste odabrali
prethodnu aktivnost (slika 30).
3. Pritisnite dugme OK na formularu Task da bi potvrdili svoj izbor. Kada pritisnete OK,
Project će ispisati ime aktivnosti ukoliko ste Vi uneli njen redni broj, odnosno upisaće
redni broj ako ste Vi uneli naziv aktivnosti.
4. Ako želite da umesto podrazumevane uspostavite neku drugu vrstu veze, izaberite polje Type,
pritisnite strelicu u njemu i sa padajuće liste izaberite tip veze.
5. Da biste uneli vreme razmaka ili preklapanja aktivnosti, izaberite polje Lag i pomoću
strelice nagore ili nadole, u njemu unesite pozitivnu ili negativnu vrednost.
6. Ponovite korake 2-5 da biste uneli više prethodnih aktivnosti
7. Pritisnite ponovo dugme OK na formularu Task da biste snimili učinjene promene.
Sl. 29 Izbor pogleda za prethodne i naredne aktivnosti
Definisanje narednih aktivnosti potpuno je identično samo što se sve to radi u desnom delu prozora
formulara.
Sl 30. Unete aktivnosti u Task Formu
Zatvaranje Formulara Task – Kad završite sa uspostavljanjem veza, možete prikaz Task Form
zatvoriti tako što ćete izabrati Windows → Remove Split.
Povezivanje aktivnosti postupkom povlačenjem i otpušanjem
Da biste povezali aktivnosti ovim postupkom, uradite sledeće:
1. Postavite pokazivač na prethodnu aktivnost. Kada pokazivač postavite na centar polja u
Gantovom dijagramu, on poprima oblik krsta sa četiri strelice (slika 31)
Sl. 31 Pointer u obliku četiri strelice
2. Pritisnite levi taster miša, vucite aktivnost i otpustite je na narednu aktivnost. Čim
počnete da vučete aktivnost, pokazivač poprima oblik lanca. (slika 32). Kad doĎete do aktivnosti za
spoj otpustite levi taster miša i veza će biti uspostavljena. Naravno ta veza je tipa (FS).
Sl. 32. Povezivanje aktivnosti
2.4.2 Modifikovanje veza
Modifikovanje veza koje su napravljene metodom prevlačenja ili preko komandnih linija ili toolbara,
ostale metode prilikom unosa veza izmeĎu aktivnosti mogu se i izvršiti i izmene. Jedino ove dve
metode unosa moraju da se naknadno modifikuju. Modifikovanje možete uraditi preko dijaloga Task
Dependency. Da biste otvorili okvir za dijalog Task Dependency, dvostrukim pritiskom tastera miša
izaberite liniju veze izmeĎu dve aktivnosti (slika 33).
Sl. 33 Dijalog za izmenu tipa veze
Ukoliko želite da promenite vrstu veze pritisnite strelicu u polju Type i sa padajuće liste izaberite
vrstu veze po želji. Ako u listi izaberete opciju None, veza će biti raskinuta. Vezu takoĎe možete da
raskinete pritiskom na dugme Delete. Pritisnite dugme OK da zatvorite okvir za dijalog.
2.4.3 Raskidanje veze
Najlakši način raskidanje veze je da izaberete aktivnost a zatim pritisnite dugme Unlink Tasks na
standardnoj paleti alatki. Ovaj postupak momentalno raskida veze te aktivnosti sa svim prethodnim i
narednim aktivnostima. Ukoliko želite da raskinete samo jednu vezu izaberite prethodnu i narednu
aktivnost a zatim pritisnite dugme Unlink Tasks sa Tool bara.
2.5. Deljenje aktivnosti
Ova mogućnost rada na aktivnostima ima jedino smisla kada su aktivnostima dodeljeni resursi koji će
ih izvršavati. Na primer: Ukoliko neki resurs nije na raspolaganju tokom celokupnog trajanja
aktivnosti, umesto da pomerate datum početka aktivnosti sa ovom opcijom možete pomeritisamo deo
aktivnosti da se izvršava onda kada su resursi dostupni.
Da biste podelili aktivnost, postupite ovako:
1. U prikazu Gantovog dijagrama pritisnite dugme Split Task na standardnom toolbaru, ili
koristeći menije, izaberite Edir → Split Task i pointer će promeniti svoj znak (slika 34)
Sl. 34 Početak deobe aktivnosti
2. Postavite pokazivač na grafički prikaz koju želite da podelite. Dok podazivač pomerate
duž trake koja predstavlja aktivnost, u okviru Split Task prikazaće se datum na kojem se
pokazivač momentalno nalazi.
3. Kada pronaĎete datum koji Vam odgovara pritisnite taster miša na tom mestu da biste
podelili aktivnost. Project će aktivnost podeliti i njena dva dela razmaknuti za jedan
dan.(slika 35.).
Sl. 35. Podeljena aktivnost
2.5.1. Uklanjanje podele
Da biste uklonili podelu aktivnosti, povucite njen deo i spojite ga sa prethodnim delom.
2.5.2. Menjanje trajanja podeljene aktivnosti
Da biste podeljenoj aktivnosti promenili trajanje, postavite pokazivač na desni kraj bilo kog dela
aktivnosti. Pokazivač menja oblik u vertikalnu liniju sa strelicom udesno. Pritisnite levi taster miša i
vucite kraj aktivnosti udesno, a da bi trajanje skratili ulevo (slika 36.).
Sl. 36. Povećavanje dužine trajanja podeljene aktivnosti
2.6. Postavljanje ograničenja aktivnostima
Pri izradi pojekta, možete planirati da on počne odreĎenog datuma ili da se završi na odreĎeni datum.
Kada zadate datum početka projekta, aktivnosti se rasporeĎuju tako da svaka počne što je pre moguće.
Kada zadate datum završetka projekta, aktivnosti se rasporeĎuju tako da svaka počne što je kasnije
moguće. Razni faktori mogu ograničiti datum početka ili završetka pojedinih aktivnosti. U Projectu
postoji osam opcija za postavljanje ograničenja.
Tip ograničenja Opis
As Late as Possible
(što je kasnije moguće)
Ovo je podrazumevano ograničenje kada se projekat planira
počevši od datuma završetka. Project rasporeĎuje aktivnost tako
da svaka počne što je kasnije moguće. Aktivnosti se planiraju da
počnu što kasnije uzimajući u obzir njihove veze i ostale
parametre plana.
As Soon as Possible
(što je pre moguće)
Ovo je podrazumevano ograničenje kada se projekat planira
počevši od datuma početka. Project planira da aktivnosti počnu što
kasnije uzimajući u obzir njihove veze i ostale parametre plana.
Finish No Earlier Than
(ne završiti pre) Aktivnost se ne sme završiti pre zadatog datuma ograničenja
Finish No Later Than
(ne završiti posle) Aktivnost se mora završiti do zadatog datuma ograničenja.
Must Finish On
(mora se završiti) Aktivnost se mora završiti tačno na zadati datum ograničenja.
Must Start On
(mora početi na) Aktivnost mora početi tačno na zadati datum ograničenja
Start No Earlier Than
(ne počinjati pre) Aktivnost ne sme početi pre zadatog datuma ograničenja.
Start No Later Than
(početi pre) Aktivnost mora početi na zadati datum ograničenja ili pre njega.
Da biste primenili ograničenja na neku aktivnost, postupite na sledeći način:
1. Aktivirajte dijalog prozor Task Information na bilo koji već ranije opisani način.
2. Izaberite karticu Advanced.
3. Pritisnite strelicu u polju Constraint type da biste otvorili padajuću listu.
4. Izaberite tip ograničenja sa liste.
5. Otvorite padajuću listu u polju Constraint date da biste izabrali datum ograničenja (za tipove
ograničenja As Soon As Possible i As Late As Possible nije potreban datum).
6. Pritisnite dugme OK.
2.6.1 Fleksibilna i fiksna ograničenja
Fiksna ograničenja su ona koja ograničavaju rasporeĎivanje zahtevajući da aktivnost počne ili se
završi tačno u okviru zadatih parametara. Kod fleksibilnih ograničenja Project proračunava plan i
prilagoĎava ga na bazi ograničenja.
Fleksibilna Fiksna
As Soon As Possible Must Start On
As Late As Possible Must Finish On
Finish No Earlier Than Finish No Later Than
Start No Earlier Than Start No Later Than
Kada postavljate ograničenja, fiksna primenjujte samo kada je to zaista neophodno. Kada postavite
fiksna ograničenja, sprečavate Project da rasporeĎuje aktivnosti u skladu sa njihovim trajanjem i
ostalim parametrima. Na primer, ako nekoj aktivnosti postavite fiksno ograničenje možda neće biti
moguće završiti prethodne aktivnosti ili naredne aktivnosti pod uslovima ograničenja.
Project označava da aktivnost ima ograničenje tako što dodaje indikatorsku ikonu u polje Indicators u
tabeli aktivnosti. Pravougaonik plave boje na desnoj strani ikone kalendara označava da ta aktivnost
ima fleksibilno ograničenje. Pravougaonik crvene boje na levoj strani označava fiksno ograničenje.
(slika 37.)
Sl. 37 Označavanje ograničavanja aktivnosti
2.6.2. Postavljanje krajnjeg roka (Deadline)
Umesto postavljanje fiksnog ograničenja koje može negativno da utiče na vremenski plan, u Projectu
možete da postavite krajnji rok završetka. Krajnji rok je datum do koga aktivnost treba da bude
završena. Postavljanjem krajnjeg roka ne utičete na vremenski plan. MeĎutim ako se taj rok prekorači
a aktivnost nije završena Project prikazuje odreĎeni indikator u koloni Indikators. (slika 38.)
Sl. 38. Prekoračenje Deadlina
2.7. Pregled dijagrama toka (Network Diagram)
Kada ste izvršili sva povezivanja aktivnosti grafički prikaz ovog projekta požete pogledati u pogledu
Network Diagram. Njegovo aktiviranje se vrši preko menija View → Network Diagram. U ovom
dijagramu možete videti grafički prika aktivnosti i njihove meĎusobne veze. Aktivnosti koje
predstavljaju kritičan put su u crvenoj boji a ostale se plave. Kritičan put po definiciji metode
mrežnog planiranja je put koji najduže traje i kod koga nema vremenskog zazora. Na slici 40.
prikazan je Network Diagram i označen je kritičan put.
Sl. 39 Network Diagram sa označenim kritičnim putem
2.8 Snimanje projekta
Ukoliko su Vaše potrebe za daljim radom u Projectu zadovoljenje projekat možete sačuvati
aktiviranjem naredbe Save As... Ova naredba se aktivira preko menija File → Save As... gde se
otvara odgovarajući dijalog (slika 40).
Kada date ime projektu (u text boksu File name) dugme Save će biti dostupno i možete ga
pritisnuti.
Sl. 40 Dialog prozor Save As
2.9. Resursi
U resurse spadaju pojedinci, ekipe, objekti ili prostorije, ureĎaji, zalihe i materijali neophodni da bi se
projekat završio. Bez resursa se planirane aktivnosti ne bi mogle izvršiti. U nekim projektima zahteva
se detaljno praćenje svih resursa.
Resursi se u Projectu dele u tri osnovne kategorije: sredstva za rad, materijali i troškovi. Sredstva za
rad su ljudi i oprema dodeljeni projektu koji pri izvršavanju aktivnosti troše radno
vreme.
2.9.1 Unošenje podataka o resursima projekta
• Dodavanje adresa iz e-mail adresara u okviru za dijalog Assign Resources.
• Upisivanje resursa direktno u tabelu resursa.
• Upisivanje detaljnih podataka u okvir za dijalog Resource Information.
• Upisivanje resursa u formular, na primer, Resource Form (formular resursa)
• Automatskim dodavanjem adresa.
2.9.1.1 Korišćenje okvira za dijalog Assign Resources
Da biste brzo uneli imena i e-mail adrese osoblja ili grupa koje se nalaze u e-mail adresaru,
uradite sledeće:
1. Pritisnite dugme Assign Resources, u meniju Resource a u pogledu Gantovog
dijagrama, slika 42.
Sl. 41. Dijalog Assign Resources
2. Koristite opciju From Active Directory u slučaju da vam se imena resursa nalaze u okviru
Aktivnog direktorijuma vaše radne organizacije. Ili opciju From Address Book ukoliko se imena
resursa nalaze u Contact imeniku, Vašeg operativnog sistema slika 42.
3. Kad završite sa dodavanjem svih resursa iz adresara, pritisnite dugme Close u okviru za
dijalog Assign Resources slika 43.
Dodatne podatke o svakom resursu, kao i materijalne resurse možete da dodate koristeći tabelu
resursa i okvir za dijalog Resource Information.
Sl. 42 Izbor resursa iz Contact imenika
Sl. 43 Pridodati resurs aktivnosti
2.9.1.2. Korišćenje tabele resursa (Resource Sheet)
Tabela resursa je osnovna alatka za unošenje resursa rada i materijalnih resursa. Kao što se može
videti na slici 44. u tabelu resursa možete unositi razne podatke o resursima, uključujući sve kolone
koje navodimo u tabeli. Prikaz Resource Sheet koristite da biste:
• Uneli resurse u projekat.
• Definisali dnevnice i karakteristike resursa.
• Grupisali slične resurse tako da možete pratiti podatke po grupama.
Da biste uneli resurse koristeći tabelu resursa, ili uneli dodatne podatke za postojeće resurse, postupite
na sledeći način:
1. Izaberite Resource Sheet sa palete pogleda
2. Da biste bili sigurni da je na ekranu formular za unos proveriti preko menija View → Tables
→ Entry
3. U polje Resource Name upišite ime resursa
4. Pritisnite taster Tab da biste prešli u sledeću kolonu.
5. Unesite podatke u kolone koristeći opise iz sledeće tabele
ID Indetifikator Indetifikator koji se dodeljuje resursu
Resource Name Ime resursa
Type Koje je vrste resurs: radni ili materijal
Material Label Jedinica mere za materijalne resurse: tona, metar, litar
Initials Inicijali koji predstavljaju skraćeno ime resursa
Group Ime grupe sličnih resursa. Kad napravite grupu, imate mogućnost da
filtrirate, sortirate i ureĎujete po kriterijuma grupa.
Max Units Maksimalni procenat ili broj jedinica koji predstavlja maksimalni
kapacitet nekog resursa pogotovu ako se radi o grupi.
Std. Rate Satnica za redovan rad.
Ovt. Rate Satnica za prekovremeni rad
Cost/Use Troškovi koji se povećavaju svaki put kada upotrebite resurs.
Accrue At Označava kada se opterećuje projekat troškovima. Standardno je
Prorated (ravnomerno)
Base Calendar Kalendar raspoloživosti resursa
Code Unos dodatne šifre (nije obavezan unos)
Sl. 44 Tabela Resource Sheet
2.9.1.3. Korišćenje dijalog prozora Resource Information
Dodatne podatke o svakom resursu možete da unesete u okviru za dijalog Resource
Information (slika 45.). Ovaj dijalog ima četiri kartice:
General – Osnovni podaci o resursu.
Costs – Podaci o troškovima za izabrani resurs.
Notes – Napomena o resursu.
Custom Fields – Vrednost polja koje se dodatno programira
Sl. 45 Dijalog Resource Information
Da biste otvorili okvir za dijalog Resource Information, izaberite resurs dvostrukim pritiska levog
tastera miša, ili izaberite resurs u bilo kom prikazu a zatim meni Resource pa ikonicu Information na
standardnoj paleti alatki.
Podaci u kolonama: Resource Name, Initials, Group, Type i Code, a za materijalne resurse u
koloni Material Label, mogu se unositi u tabelu resursa iz prikaza Entry. Sve izmene podataka
možete da izvršite u tabeli resursa ili u okviru za dijalog Resource Information.
Unošenje podataka o raspoloživosti resursa
U tabeli Resource Availability u kartici General, okvira za dijalog Resource Information, možete
sagledati datume Available From i Available To – početni i završni datum – za izabrani resurs,
ukoliko se oni razlikuju od početnog i završnog datuma projekta. Podrazumeva se da su početni i
završni datum projekta označeni sa NA u poljima Available From i Available To. Ostavite
oznaku NA da biste znali da je resurs na raspolaganju celo vreme trajanja projekta. Ukoliko resurs
nije na raspolaganju u celokupnom vremenskom intervalu onda morate uneti datume od kada dokle je
resurs na raspolaganju (slika 46.). Da biste uneli datume koji odreĎuju raspoloživost resursa, uradite
sledeće:
1. Izaberite Available From i pritisnite strelicu da biste prikazali kalendar i izabrali datum
početka za resurse, ukoliko odstupa od datuma početka.
2. Izaberite polje Available To i sa kalendara izaberite datum završetka za resurs, ukoliko
odstupa od datuma završetka projekta.
3. Ako je potrebno, izaberite polje Units i podesite procenat resursa raspoloživosti u tom
vremenskom intervalu.
Sl. 46 Raspoloživost resursa
Promena radnog vremena
Uvek pogledajte i podesite radno vreme resursa tipa Work da nebi došli u situaciju preopterećenosti
resursa. Podešavanje i korekcija kalendara je potpuno identična kao i podešavanje kalendara
aktivnosti koje smo ranije opisali.
Unošenje podataka o troškovima
Na kartici Costs, okvira za dijalog Resource Information možete da definišete do pet različitih
satnica jednog resursa koje možete da primenite na različite aktivnosti. Pored unošenja zasebnih
satnica, možete da za svaku od njih unesete do 25 odstupanja u slučaju promene cena za materijalne
resurse odnosno promene satnice za radne resurse. Svako od ovih odstupanja ima svoje parametre:
Effective Date, Standard Rate, Overtime Rate i Per Use Cost slika 47.
Sl. 47 Unos proškova resursa
Da biste uneli podatke o cenama i troškovima resursa, uradite sledeće:
1. Otvorite okvir za dijalog Resource Information, a zatim njegovu karticu Costs.
2. Ako je početni datum troška isti kao početni datum projekta, nemojte upisivati ništa. Ako nije,
upišite datum ili ga izaberite sa kalendara koji će se otvoriti kad pritisnete strelicu u polju.
3. Upišite standardnu jediničnu cenu (Standard Rate). Project podrazumeva valutu na sat. Ako
želite možete da izmenite da nebude po satu već po danu (d), mesecu (m), godini (y). Za materijalne
resurse automatski se primenjuje podatak za Material Label koje ste već uneli i treba samo uneti
jediničnu cenu.
4. Za radne resurse upišite podatak za cenu prekovremenog rada (Overtime Rate), čak i ukoliko
je ta cena ista kao i za redovan rad (Standard Rate).
5. Upišite eventualne dodatne troškove koji se pojavljujupo ceni resursa (Per Use Cost).
6. Ako Vam je poznato kada će nastupiti povećanje ili smanjenje cene, preĎite u drugi red i
upišite datum promene kao i nove cene.
7. Upišite vrednost za Standard Rate ili procenat povećanja odnosno smanjenja cene iz
prvog reda.
8. Upišite nove vrednosti i za Overtime Rate i Per Use Cost.
9. Ako želite da unesete drugu satnicu za isti resurs, otvorite karticu B i ponovite prethodne
korake.
Definisanje načina prirasta troškova u vremenu
Način prirasta troškova u funkciji vremena je način na koji će troškovi opteretiti projekat kada
projekat počne da se realizuje. Ovde postoje tri izbora:
1. Prorated – je podrazumevani izbor koji znači prirast troškova srazmerno upotrebi.
2. Start – ukoliko trošak nekog resursa pada na početak njegove upotrebe.
3. End – ukoliko trošak pada na kraj njegove upotrebe.
Unošenje podataka o fiksnim troškovima
Fiksni trošak je trošak koji se ne menja u toku trajanja projekta. Fiksne troškove u vezi odreĎene
aktivnosti ili zbirne aktivnosti možete da unesete u kolonu Fixed Cost u tabeli Cost Table.
(slika 48.). Da biste otvorili Cost Table (tabelu troškova) izaberite View → Table → Cost. Da biste
videli ostale kolone, na primer Fixed Cost Accurual i Total Cost, povucite vertikalnu podeonu liniju
udesno. Izaberite ćeliju i u nju upišite iznos fiksnog troška. U koloni Fixed Cost Accrual navedite
način prirasta troškova u vremenu: na početku, srazmerno njihovom nastajanju, ili na kraju.
2.10. Raspoređivanje resursa
U ovom delu tema su trajanje, rad i jedinice a razmotrićemo kako i kada Project izračunava svaku od
ovih vrednosti. U Projectu postoje tri tabele podataka: podaci o aktivnostima, resursima i
angažmanima (veza izmeĎu aktivnosti i resursa). Kada rasporedite resurs na neku aktivnost,
Project množi trajanje te aktivnosti (koje može biti samo procena) sa procentom ili brojem
jedinica resursa da bi kao rezultat dobio radne sate koji će biti utrošeni na izvršenje aktivnosti. Veza
ozmeĎu trajanja aktivnosti, jedinica resursa i količine rada je verzija trougla projekta primenjena na
pojedinačni slučaj angažovanja.
Količina rada predstavlja opseg projekta u konkretnom pojedinačnom slučaju. Ona opisuje šta
će biti izvršeno konkretnim angažovanjem .
Jedinice resursa rasporeĎene na odreĎenu aktivnost prouzrokuju troškove.
Trajanje je vreme iz vremenskog plana projekta, ništa više i ništa manje.
Ovde se pojavljuje i termin rad (Work) koji predstavlja proizvod vremena trajanja (Duration) i broj
jedinica koji obavljaju taj rad (Unit). Ova promenljiva je vrlo važna za dalje razumevanje proračuna
resursa Projecta. Kada ste izvršili unos aktivnosti sa njihovim vremenima izvršavanja, a pre toga je
definisano radno vreme aktivnosti, dobili ste u stvari rad koji treba da se ostvari.
W=D*U
Pre nego što počnemo da dodeljujemo resurse pojedinim aktivnostima ubacite kolonu Work u Gantt
Chart Veiw i to na sledeći način:
1. Izaberite View → Gantt Chart da biste otvorili Gantov dijagram.
2. Izaberite View → Tables → Entry da biste pokazali tabelu za unos.
3. Pomerite vertikalnu podeonu liniju da biste prikazali kolone Duration (trajanje) i Start
Date.
4. Desnim Tasterom miša izaberite kolonu Duration, a zatim sa pomoćnog menija
izaberite Insert Column.
5. Sa padajuće liste Type Column izaberite Work, a zatim pritisnite dugme OK.
Kroz jedan primer sagledaćemo kako Project proračunava trajanje, rad ili jedinice resursa. Zato
napravite nekoliko identičnih aktivnosti sa vremenom trajanja od po 5 dana. Isto tako napravite jedno
četiri resursa sa Max. Units od po 100%. Rasporedite jedan resurs (Goran) na prvu aktivnost, tako što
ćete izabrati prvu aktivnost u tabeli za unos, a zatim ćete izabrati (Goran) u okviru za dijalog Assign
Resources i pritisnite dugme Assign slika 48.
Da biste resurs raspodelili na aktivnost, uradite sledeće:
1. Otvorite Gantov dijagram (View → Gantt Chart) i okvir za dijalog Assign Resource
(pritisnite dugme Assign Resource na paleti alatki).
2. U tabeli za unos izaberite aktivnost (ili aktivnosti) za koje želite da vršite rasporeĎivanje.
3. U okvir za dijalog Assign Resource izaberite resurs (ili resurse) koje želite da rasporedite.
4. Pritisnite dugme Assign
Kada obavite ovo rasporeĎivanje Project će uraditi četiri stvari:
1. U okvir za dijalog Assign Resources, iznos jedinica za Gorana je 100% (100% je
podrazumevana vrednost za resurse, u Projectu).
2. Datum završetka aktivnosti je izračunat i koristi se pri crtanju grafičke predstave (trake)
aktivnosti u Gantovom dijagramu.
3. U Gantovom dijagramu, ime Goran se pojavljuje uz traku aktivnosti.
4. U koloni Work tabele za unos, prikazuje se izračunati količina rada od 40 sati.
5. U koloni Cost Assign Resources-a izračunaće se potreban trošak za primenu tog resursa
Sl. 48 Pridodeljivanje resursa aktivnostima
U izračunavanjima u Projectu, dan iznosi 8 radnih sati (ukoliko sami niste predefinisali drugačije).
Ako je Goran utrošio 100% svog radnog vremena u toku ovih pet dana, onda je utrošeni rad od 40 sati
: 1 resurs x 5 dana x 8 sati.=40 sati.
2.10.1. Način na koji Project vrši preračunavanje
Promena količine rada, jedinica ili trajanja uvek utiče na jednu od preostale dva vrednosti. Kod
aktivnosti koja je uneta u projekat sa podrazumevanim parametrima, nakon prvog rasporeĎivanja
resursa, Project preračunava trajanje aktivnosti a ne količinu rada, a tek kao krajnju opciju
preračunavaće jedinice resursa. Postoje tri tipa aktivnosti – sa fiksnim jedinicama, sa fiksnim radom i
sa fiksnim trajanjem – koji utiču na to koju će promenljivu Project da preračunava pri
rasporeĎivanju resursa. Ona promenljiva koju izaberete kao fiksnu neće se preračunavati. Tip
aktivnosti u kombinaciji sa opcijom fiksne količine rada tačno odreĎuje promenljivu koju će Project
preračunavati kada dodajete ili oduzimate resurse. Biranjem tipa aktivnosti i opcije fiksne količine
rada, zadajete Projectu način preračunavanja aktivnosti koju izaberete. Postoji pet kombinacija tipa
aktivnosti i opcije fiksne količine rada:
Fiksne jedinice, fiksna količina rada
Fiksne jedinice (podrazumevano)
Fiksni rad, fiksna količina rada
Fiksno trajanje
Fiksno trajanje, fiksna količina rada
Pojam fiksno znači da Project neće preračunavati vrednost tog polja kada se promeni vrednost neke
od ostalih promenljivih. Promenu tipa aktivnosti i opcije fiksne količine rada vršite u kartici
Advanced u okviru za dijalog Task Information (slika 49).
Sl. 49. Kartica Advanced in Task Information
2.10.1.1 Aktivnost sa fiksnim jedinicama
Kod ovog tipa aktivnosti (slika 50.) pri prvom rasporeĎivanju resursa Project izračunava količinu rada
množeći trajanje sa jedinicama. Posle tog početnog rasporeda, Project održava jedinice konstantnim a
podešava trajanje ukoliko menjate vrednost za rad ili jedinice. Kod aktivnosti sa fiksnim jedinicama:
Ako dodate ili uklonite jedinice, Project preračunava rad.
Ako promenite procenat resursa, Project preračunava trajanje.
Ako promenite trajanje, Project preračunava rad.
Ako promenite rad, Project preračunava trajanje.
Sl. 50 Izbor fiksnih jedinica
2.10.1.2. Aktivnost sa fiksnim jedinicama, fiksnom količinom rada
Ovo je podrazumevani tip aktivnosti u Projectu (slika 51.). Kada jednoj aktivnosti sa fiksnom
količinom rada dodate ili oduzmete resurse, Project preračunava njeno trajanje. Kod aktivnosti sa
fiksnim jedinicama, Project ne preračunava jedinice. U slučaju da aktivnost ima i fiksnu količinu rada
i fiksne jedinice, preostaje samo jedan parametar koji se može menjati –trajanje. Kod aktivnosti sa
fiksnim jedinicama i fiksnom količinom rada:
Ako dodate ili oduzmete jedinice resursa, Project preračunava trajanje.
Ako promenite procenat rasporeĎenih resursa, Project preračunava trajanje.
Ako promenite trajanje, Project preračunava količinu rada.
Ako promenite količinu rada, Project preračunava trajanje.
Sl. 51 Izbor fiksnih jedinica, fiksna količina rada
2.10.1.3. Aktivnosti sa fiksnim radom
U slučaju aktivnosti sa fiksnim radom (slika 52), nakon prvog rasporeĎivanja resursa, Project će
preračunati jedinice resursa potrebne da se aktivnost izvrši tako što će deliti količinu rada sa
trajanjem. Zadajući količinu rada i trajanje možete lako da izračunate potrebne resurse. Nakon prvog
rasporeĎivanja resursa, svaka izmena u trajanju utiče na jedinice; izmena u broju jedinica utiče na
trajanje (meĎutim, Project ipak neće poništiti raspored resursa). Kod aktivnosti sa fiksnim radom:
Ako dodate ili uklonite resurs, Project preračunava trajanje.
Ako promenite procenat rasoreĎenih jedinica, Project preračunava trajanje.
Ako promenite rad, Project preračunava trajanje.
Ako promenite trajanje, Project preračunava jedinice.
Sl. 52. Izbor fiksnog rada
2.10.1.4 Aktivnosti sa fiksnim trajanjem
Ako je zadat tip aktivnosti sa fiksnim trajanjem (slika 53.), nakon prvobitnog rasporeĎivanja Project
izračunava rad množenjem jedinica sa trajanjem. Nakon prvobitnog rasporeĎivanja, dodatni resursi
izvršiće više rada u okviru zadatog trajanja, a na trajanje aktivnosti neće uticati ni rad ni resursi. Ako
aktivnost sa fiksnim trajanjem kasni, nema načina da je naterate da se izvrši u roku – aktivnost sa
fiksnim trajanjem od dve nedelje uvek će trajati dve nedelje. Kod aktivnosti sa fiksnim trajanjem:
Ako povećate ili umanjite broj resursa, Project preračunava rad.
Ako jedinicama promenite procenat, Project preračunava rad.
Ako promenite rad, Project preračunava jedinice.
Ako promenite trajanje, Project preračunava rad.
Sl. 53 Izbor fiksnog trajanja
2.10.1.5. Aktivnosti sa fiksnim trajanjem i fiksnom količinom rada
Kod ovih aktivnosti (slika 54.) ne mogu se povećavati ni trajanje ni količina rada, tako da dodavanje
resursa znači da će na svaku jedinicu resursa dolaziti manji procenat aktivnosti (provodiće manje
vremena na toj aktivnosti), oslobaĎajući ih više za druge aktivnosti. Ako promenite procenat
angažovanosti jedinice resursa, Project će preračunati rad. Kod aktivnosti sa fiksnim trajanjem i
fiksnom količinom rada:
Ako dodate ili uklonite jedinice, Project preračunava jedinice.
Ako promenite procenat za rasporeĎene jedinice, Project preračunava rad.
Ako povećate trajanje, Project preračunava jedinice.
Ako promenite rad, Project preračunava jedinice
Sl. 54. Izbor fiksnog trajanja i fiksne količine rada
2.10.2. Izmena tipa aktivnosti
1. Izaberite aktivnost dvostrukim pritiskom levog tastera miša, ili izaberite aktivnost a zatim
pritisnite dugme Task Information, na standardnoj paleti alatki, da biste otvorili okvir za dijalog.
2. Otvorite karticu Advanced.
3. Sa padajuće liste u polju Task Type izaberite tip aktivnosti.
4. Za aktinosti sa fiksnim jedinicama ili fiksnim trajanjem, potvrdite ili uklonite znak potvrde za
opciju Effort driven (fiksna količina rada).
5. Pritisnite dugme OK.
2.10.3. Zadavanje podrazumevanog tipa aktivnosti
Podrazumevani tip aktivnosti je sa fiksnim jedinicama (Fixed Units). Da biste promenili tip
za novo unete aktivnosti, promenite podrazumevani tip:
1. Koristeći menije File → Options da biste otvorili okvir za dijalog Options (slika 55).
2. Na kartici Schedule, sa padajuće liste u polju Default Task Type, izaberite Fixed
Duration (fiksno trajanje) ili Fixed Work (fiksni rad).
3. Pritisnite dugme OK da biste zatvorili okvir za dijalog.
Sl. 55. Podešavanje tekućeg tipa aktivnosti
2.10.4. Raspoređivanje resursa pomoću formulara Task
Kada koristite formular Task da biste unosili ili pregledali rasporede, obično podelite prozor
programa i prikažite Gantov dijagram u jednom oknu a formular Task u drugom. Takva
konfiguracija ekrana je prikazana na slici 56.
Formular Task pruža Vam obilje informacija oaktivnostimi koju ste izabrali u Gantovom dijagramu,
i predstavlja najpogodniji prikaz za menjanje tipa aktivnosti i opcije fiksne količine rada dok
rasporeĎujete resurse na aktivnosti projekta. Da biste prikazali Gantov dijagram i formular Task
uradite sledeće:
1. Izaberite View → Gantt Chart da biste otvorili prikaz Gantovog dijagrama.
2. Izaberite Window → Split Window.
3. Aktivirajte donje okno i izaberite View → More Views da biste otvorili za dijalog More
Views.
4. Izaberite Task Form i pritisnite dugme OK.
Sl. 56 Izgled Task i Gantovog dijagrama
Da biste rasporeĎivali resurse koristeći formular Task:
1. U Gantovom dijagramu izaberite aktivnost(i) na koju želite da rasporedite resurse.
2. U formularu Task izaberite resurs sa padajuće liste u polju Resourse Name.
3. U kolonama Units i Work unesite jedinice i rad koristeći sa strelicama.
4. Ponovite postupke broj 2 i 3 dok ne definišete sve resurse za aktivnost koju ste izabrali.
5. Pritisnite dugme OK u formularu Task da biste sproveli rasporeĎivanje.
2.10.5. Pregled angažovanja
Prikaz Resource Usage (upotreba resursa), kojeg možete da štampate, kombinuje kalendar sa
aktivnostima grupisanim na osnovu resursa, da bi prikazao koliko je sati svakog dana resurs
rasporeĎen na odreĎenu aktivnost.
2.10.5.1 Korišćenje formulara Resource Name
Formular Resource Name prikazuje ograničene informacije o aktivnostima koja je dodeljena resursu.
Da biste otvorili formular Resource Name, izaberite View → More Views → Resource Name
(slika 57.). Dvostrukim pritiskom tastera miša izaberite aktivnost da biste otvorili formular Task
Information. Pomoću dugmadi Next i Previous možete se kretati sa resursa na resurs.
Sl. 57 Formular Resource Name
2.10.5.2. Korišćenje formulara Resource
Formular Resource (slika 58.) sadrži polja sa podacima o resursu koje možete da menjate,
uključujući redovnu i prekovremenu satnicu i cenu upotrebe. Dvostrukim pritiskom tastera miša
izaberite aktivnost da biste otvorili njen formular Task Information. Pomoću dugmadi Next i
Previous možete se kretati sa resursa na resurs.
Sl. 58 Formular Resurs
2.10.5.3 Korišćenje prikaza Resource Usage
Prikaz Resource Usage omogućava Vam da sagledate planirane aktivnosti za svaki resurs. U ovom
prikazu aktivnosti su grupisane po resursima, a resursi su poreĎani azbučnim redom. Na slici 59. je
prikaz Resource Usage, koji je korišćen kao primer u prethodnim poglavljima. Aktivnosti na koje
nisu rasporeĎeni resursi, ako ih ima, poreĎani su na vrhu tabele. Preopterećeni resursi i rasporedi koji
preopterećenja prouzrokuju, u ovom prikazu označeni su crvenom bojom.
Sl. 59. Formular Resource Usage
2.10.5.4. Primena tabele sa različitim satnicama
U Projectu možete da za jedan resurs definišete do pet različitih tabela sa satnicama, na kartici Costs
okvir za dijalog Resource Information, što je prikazano na slici 60.
Sl. 60 Satnica resursa
Kada rasporedite resurs, Project koristi satnicu iz tabele A. Da biste pri rasporeĎivanju upotrebili
satnicu iz neke druge tabele, u prikazu Resource Usage dvostrukim pritiskom tastera miša izaberite
raspored da biste otvorili okvir za dijalog Assignment Information (slika 61.). Na kartici General
izaberite na padajućoj listi tabelu satnice koju želite, a zatim pritisnite dugme OK da biste tabelu
primenili.
Sl. 61 Izbor satnice u Assignment Information
2.10.5.5. Korišćenje šablonskih rasporeda rada
Nasuprot tipu aktivnosti, ne možete zadati raspored rada za ceo projekat. Svako angažovanje resursa
uvek ima ravnomerni raspored rada sve dok ga sami ne izmenite. U Projectu postoji osam šablona
rasporeda rada. Da biste promenili liniju rada angažmana nekog resursa u prikazima Task Usage ili
Resource Usage, izaberite angažman dvostrukim pritiskom tastera miša da biste otvorili okvir za
dijalog Assignment Information i sa padajuće liste Work Countour izaberite šablon linije rada
po želji. Linija rada interaktivno reaguje sa parametrima aktivnosti i resursa uvek kad vršite izmene u
angažmanu resursa u projektu (slika 62.).
Sl. 62 Promena rasporeda rada u okviru aktivnosti
Kada u angažmanu nekog resursa definišete liniju rada, Project će primeniti i preračunati rad, trajanje
ili jedinice što zavisi od tipa aktivnosti.
Tipovi šablonskog rasporeda rada:
Ravnomerni raspored rada (podrazumevani).
Opterećen kraj – najintenzivniji rad je na kraju angažovanja.
Opterećen početak – najintenzivniji rad je na početku angažovanja.
Raspored sa dvostrukim vrhuncem – najintenzivniji rad grupisan je oko dva perioda.
Rani vrhunac – slično šablonu sa opterećenim početkom, ali prvo nastupa period povećanja
intenziteta rada.
Kasni vrhunac – slično šablonu sa opterećenim krajem, ali nakon najvećeg intenziteta rada
nastupa period opadanja.
Šablon «zvono» - pojavljuje se jedan vrhunac intenziteta na sredini angažovanja.
Šablon «kornjača» - kao šablon zvono ali sa periodom povećanja odnosno smanjenja rada
pre odnosno posle vrhunca.
Svaki šablon vrši raspored količina rada koje će se izvršavati po vremenskim intervalima. Primena
šablona rasporeda rada fiksira broj jedinica. Zbog toga primene šablona nikad ne dolazi do
podešavanja jedinica resursa. Pored toga, stanje opcije fiksne količine rada ne predstavlja uticajan
faktor, jer se ta opcija primenjuje u slučaju dodavanja ili oduzimanja resursa iz angažmana. Kada
primenite neki od gotovih šablona rasporeda rada, Project odreĎuje trajanje koje će za takav raspored
biti potrebno, deli trajanje na 10 delova i množi svaki deo sa odreĎenim procentom da bi došao do sati
(ili minuta, dana) rada u tom delu.
Za aktivnosti sa fiksnim jedinicama i fiksnim radom, pre nego što primeni procente, Project treba da
obavi dva dodatna proračuna. Prvo Project deli ukupan rad u angažmanu (100 sati) sa prosekom
procenata delova odabranog šablona (u slučaju šablona «kornjača» to je 70%) da bi odredio novo
trajanje angažmana: 100 sati/0.7=143 sati, ili 17.8 dana.
Kod aktivnosti sa fiksnim trajanjem ne može se menjati trajanje, tako da primena šablona rasporeda
rada prouzrokuje smanjenje ukupne količine rada. Da biste na brzinu izračunali novo trajanje za
aktivnost sa fiksnim jedinicama i fiksnom količinom rada, podelite njeno trajanje sa prosekom iz
zadnje kolone gornje tabele. Da biste izračunali novu količinu rada za aktivnost sa fiksnim trajanjem,
pomnožite sadržite sadašnju vrednost za rad sa procentom iz zadnje kolone.
2.10.6. Sagledavanje aktivnosti sa preopterećenjima
Resursi mogu postati preopterećeni, ali su moguća rešenja ograničena osobinama aktivnosti koja je
deo preopterećenja. Da biste sagledali preopterećene aktivnosti, otvorite neki prikaz aktivnosti
(naprimer Gantov dijagram) i prikažite meni Next Overallocation (Resource Next Overallocation
slika 68). Pritisnite dugme Go To Next Overallocation da biste prešli na sledeću aktivnost na koju je
rasporeĎen preopterećeni resurs. Upotrebite dugme Resource Allocation View da biste
otvorili kombinovani prikaz sa tabelom Resource Usage i Gantovim dijagramom za
nivelisanje (Leveling Gantt); prikaz Task Entry sadrži Gantov dijagram i formular Task sa
angažmanima resursa. Bilo koji prikaz da koristite, otvorite okvir za dijalog Assign Resources u
kome možete da dodajete ili uklanjate resurse.
2.10.7. Nivelisanje resursa
Opcija nivelisanja resursa u Projectu rešava slučajeve preopterećenja tako što primenjuje odlaganje ili
podelu aktivnosti. Nivelisanje možete da primenite na odreĎeni vremenski period ili na ceo projekat.
Project uzima u obzir više faktora da bi izabrao aktivnosti koje će da odloži ili podeli:
Raspoloživo slobodno vreme.
Prioritet aktivnosti, njene zavisnosti i ograničenja.
Redni broj aktivnosti.
Datumi u vremenskom planu.
Pre nego što počnete da nivelišete, napravite rezervnu kopiju datoteke projekta.
2.10.7.1. Opcije nivelisanja u Projectu
Izaberite bilo koju aktivnost. Sa glavnog menija aktivirajte karticu Resource → Leveling Options da
biste otvorili okvir za dijalog Resource Leveling (slika 63.). Parametri iz ovog okvira za dijalog
odreĎuju kada će i kako Project da niveliše resurse.
Sl. 63. Dijalog Resource Leveling
Ako je potvrĎena opcija Automatic Leveling Calculation, Project će vršiti podešavanje odmah
nakon što prouzrokujete pojavu preopterećenja, time što ste izmenili aktivnost ili rasporedili resurs.
Ovo može da uspori izvršavanje kod velikih projekata pa se zato kod njih i isključuje. Imajte na umu
da Project niveliše tako što aktivnosti odlaže, ili ih deli, pa ukoliko Vas datum završetka projekta
zaista obavezuje, nemojte se odlučiti na opciju automatskog nivelisanja. (slika 64.)
Sl. 64 Način nivelisanja resursa
Ako koristite opciju Manual, treba da otvorite okvir za dijalog Resource Leveling i da pritisnite
dugme Level Now da biste pristupili nivelisanju. Sa padajuće liste Look for Overallocations
izaberite vremenski period na bazi koga ćete tražiti preopterećenje. Project ignoriše preopterećena
koja su manjeg trajanja od perioda koji ste izabrali. Ako ste, na primer, izabrali da proveravate
preopterećenja na nedeljnoj bazi (Week by Week), radnik može biti planiran da radi 2 dana uzastopce
po 16 radnih sati i da bude i dalje ispod granice od 40 sati nedeljno. Ako proveravate preopterećenja
na dnevnoj bazi, pokazaće se da je radnik oba dana preopterećen, tako da će aktivnosti u tim danima
pretrpeti promene tokom nivelisanja. Prilikom traganja za preopterećenjima možete da birate jedan od
pet vremenskih intervala:
Na bazi minuta (Minute by Minute) će biti nivelisani resursi koji su preopterećeni minut
radnog vremena ili više.
Na bazi sata (Hour by Hour) će biti nivelisani resursi koji su preopterećeni sat radnog
vremena ili više.
Na bazi dana (Day by Day) će biti nivelisani resursi koji su preopterećeni jedan dan ili više.
Na bazi meseca (Month by Month) će biti nivelisani resursi koji su preopterećeni mesec
dana ili više.
Ako koristite opciju Automic Leveling, uklonite potvrdu ispred opcije Clear Leveling
Values Before Leveling (ona je podrazumevano potvrĎena). Ukoliko ova opcija ostane
potvrĎena, Project će pre nego što pristupi nivelisanju, poništiti odlaganja aktivnosti koja su nastala
prilikom ranijih nivelisanja, kao i odlaganja koja ste uneli ručno. Postoje neke aktivnosti koje Project
neće da odloži. Project ne odlaže aktivnosti kojima su postavljena sledeća ograničenja:
Mora se završiti na (Must Finish On)
Mora početi na (Must Start On)
Što je kasnije moguće (As Late As Possible)
Što je ranije moguće (As Soon As Possible)
Project neće da odloži aktivnosti čiji je prioritet 1000, niti će da odloži aktivnosti čije je izvršavanje
počelo. MeĎutim može se desiti da podeli aktivnost koja je već počela. Da biste sprečili da Project
pomeri datum završetka, potvrdite opciju Level Only Within AvailableSlack. Ova opcija je
podrazumevano isključena. Ako u projektu ne postoji mnogo slobodnog vremena a potvrdite ovu
opciju, Project neće moći nivelisanjem da reši mnoge slučajeve preopterećenja.
Opcija Leveling Can Adjust Individual Assigments On a Task je podrazumevano
uključena. Kad je ova opcija uključena, a na aktivnost je rasporeĎeno više resursa, Project može da
odloži početak angažovanja jednog resursa, a da druge resurse rasporeĎene na aktivnost ostavi
neizmenjene.
Opcija Leveling Can Create Splits in Remaining Work je podrazumevano uključena. Kad je
ona uključena, Project može da odloži aktivnost koja je upravo počela.
Opcija Level resource with the proposed booking type je podrazumevano isključena. Kad je
ona uključena, Project će u nivelisanje uključiti aktivnosti koje imaju predloženi tip rezervacije
resursa.
Opcija Level manually scheduled tasks je podrazumevano uključena i znači da se izvrši
nivelacija i aktivnosti kojima se slobodno zadaje raspored početka i završetka.
2.10.7.2. Pokretanje procesa nivelisanja
Pošto ste zadali vremenski period, pritisnite dugme Level All i Project će odrediti
resurse koji su preopterećeni, a zatim će odložiti ili podeliti aktivnosti da bi smanjio ili eliminisao
preopterećenje, pritom se koristeći parametrima koje ste zadali u okviru za dijalog.
2.10.7.3. Poništavanje odlaganja koja su nastala nivelisanjem
Da biste uklonili odlaganja koja su nastala nivelisanjem, izaberite aktivnost za koju želite da uklonite
posledice nivelisanja i otvorite dijalog Resource Leveling. Pritisnite dugme Clear Leveling. Izaberite
Entire Project (celi projekat) ili Selected Tasks (izabrane aktivnosti), a zatim pritisnite
dugme OK.
2.10.8. Snimanje prvobitnog plana projekta
Kada ste napravili projekat koji je tehnološki korektan i gde nemate preopterećenja resursa da biste
mogli da pratitet tok realizacije prethodno se mora snimiti bazna linija projekta. Bazna linija projekta
predstavlja prvobitni plan sa kojim će se tekuće vrednosti uporeĎivati.
Da biste pristupili opciji Save Baseline morati izabrati karticu Project pa onda sa toolbara ikonicu.
Time ćete otvoriti okvir za dijalog Save Baseline prikazan na slici 65. Pritisnite
dugme OK da biste formirali prvobitni plan projekta. Sledeći put kada snimate projekat, on će
biti snimljen sa prvobitnim planom.
Sl. 65 Dijalog Save Baseline
2.10.8.1 Pregled prvobitnog plana projekta
Kada snimite projekat sa prvobitnim planom, možete da pregledate podatke iz prvobitnog plana tako
što ćete otvoriti prikaz Gantovog dijagrama za praćenje sa prvobitnim planom (View →Tracking
Gantt a zatim View → Tables → More Tables → Baseline) prikazanom na slici 66.
Sl. 66. Pregled prvobitnog plana
2.10.8.2. Menjanje podataka prvobitnog plana projekta
Pošto ste snimili prvobitni plan projekta, možda ćete morati da ažurirate neke podatke koji su
obuhvaćeni prvobitnim planom. Na primer, nakon snimanja prvobitnog plana pronašli ste da jedna
grupa aktivnosti, koju ste planirali da izvršite pomoću podizvoĎača, možete izvršiti sopstvenim
snagama. Da biste ovu izmenu uneli u projekat,morate da dodate neke podaktivnosti, prilagodite
fiksne troškove i dodate resurse. Da ove izmene ne bi bile tumačene kao odstupanje od plana,
poželećete da ih obuhvatite prvobitnim planom.
1. U tabeli za unos podataka u prikazu Gantovog dijagrama izaberite aktivnosti koje su
menjane ili dodavane.
2. Izaberite karticu Project, a zatim Save Baseline.
3. U okviru za dijalog Save Baseline izaberite opciju Selected Tasks.
4. Pritisnite dugme OK.
2.10.8.3. Brisanje prvobitnog plana
Da biste izbrisali prvobitni plan celog projekta, izaberite karticu Project → Set Baseline → Clear
Baseline. Pritisnite dugme OK da biste izbrisali prvobitni plan za celi projekat. Ako želite da izbrišete
prvobitni plan samo za neke aktivnosti, izaberite te aktivnosti, karticu Project → Set Baseline →
Clear Baseline i u okviru za dijalog Clear Baseline izaberite opciju Selected Tasks (slika 67).
Sl. 67. Brisanje bazne linije
2.11. Ažuriranje stvarnim podacima o aktivnostima
2.11.1. Kolone sa podacima koje se ažuriraju
Neke aktivnosti nemaju dodeljene resurse. Ili iz odreĎenih razloga, možda nema mogućnosti da neke
resurse uključite u komunikaciju. Za takve aktivnosti morate ručno uneti podatke o realizaciji. Za
aktivnosti na koje nisu rasporeĎeni resursi, možete ručno uneti sledeće podatke:
Stvarne datume početka i završetka.
Stanje aktivnosti, uključujući: procenat izvršenja, stvarno trajanje i preostalo vreme trajanje.
Troškove.
Za aktivnosti koje imaju rasporeĎene resurse, možete ručno da unesete sledeće podatke:
Stvarna količina rada
Terminirani rad.
2.11.2. Stvarni datumi početka i završetka
Stvarni datum početka predstavlja datum kada je izvršavanje aktivnosti zaista počelo. Project
izračunava taj datum na bazi unosa u koloni Percent Complete (procenat izvršenja aktivnosti),
Actual Work (stvarna količina rada) ili Percent Work Completed (procenat izvršenja rada).
TakoĎe, možete ručno da izmenite stvarni datumi početka, ako obavite izmene u koloni Start Date
tako da podatak odgovara stvarnom datumu početka. Stvarni datum završetka se izračunava kada
ostane da se izvrši 0% rada, ili kada vrednost u koloni Percent Complete ili Percent Work
Completed iznosi 100%.
2.11.3. Kolona Percent Complete
Vrednost u ovoj koloni predstavlja razliku u procentima izmeĎu stvarnog trajanja i planskog trajanja.
Project koristi sledeću formulu:
% Complete= Actual Duration /Duration * 100
Kad unesete vrednost za % Complete, Project automatski izračunava stvarno trajanje i preostalo
trajanje.
2.11.4. Stvarno i preostalo trajanje
Stavrno trajanje (Actual Duration) je ukupni vremenski opseg radnog vremena, bez obzira na stvarni
broj radnih sati (količine rada) potrošnog na odreĎenoj aktivnosti. Project izračunava preostalo
trajanje (Remaining Duration) na bazi unete vrednosti Percent Completed. Na primer, ako je
trajanje aktivnosti pet dana a aktivnost je 50% završena, preostalo trajanje je dva i po dana. Ako
rsporedite resurse na aktivnosti a u planiranju koristite podrazumevanu opciju fiksne količine rada,
nemojte unositi podatke za stvarno trajanje. Ako bi vrednost za stvarno trajanje bila veća od vrednosti
u koloni Duration (planirano trajanje), MS Project će ažurirati planirano trajanje da bi ga izjednačilo
sa stvarnim trajanjem, preostalom trajanju daće vrednost 0, a aktivnost će označiti kao završenu sa
100%.
2.11.5. Stvarni troškovi (Actual Costs)
Stvarni troškovi obuhvataju troškove u vezi sa resursom napravljene do odreĎenog datum i fiksne
troškove u vezi aktivnosti. Project izračunava vrednost u ovoj koloni na osnovu: stvarnog rada,
stvarnog prekovremenog rada, troškova upotrebe i fiksnih troškova. Project koristi sledeću formulu:
Stvarni troškovi=(stvarni rad * standardna satnica) + (stvarni prekovremeni rad*
prekovremena satnica) + troskovi upotrebe resursa + fiksni troškovi aktivnosti
Zbog složenosti izračunavanja stvarnih troškova, preporučuje se da taj posao uglavnom prepustite
Projectu.
2.11.6. Stvarni rad (Actual Work)
Project izračunava stvarni rad na bazi količine rada kojeg je resurs, rasporeĎen na projektu, izvršio.
Kolona sa vrednostima za stvarni rad nije dostupna ako nemate resurse rasporeĎene na aktivnosti.
Ukoliko ručno unesete vrednost za stvarni rad, Project izračunava procenat izvršenog rada i preostali
rad, pridržavajući se sledećih formula:
Procenat izvršenog rada=stvarni rad / planirani rad
Preostali rad = planirani rad – stvarni rad
Kad unesete procenat izvršenja, procenat izvršenog rada ili stvarni rad, MS Project ažurira vrednost
stvarnog rada za odreĎenu aktivnost.
2.11.7. Ažuriranje podataka o aktivnostima
Većinu podataka o projektu možete da ažurirate koristeći tabelu Tracking u tabelarnom prikazu
aktivnosti (Task Sheet). Ovaj prikaz (slika 68.) sadrži sledeće kolone:
Sl. 68. Prikaz Task Sheeta
Actual Start (Act. Start), Actual Finish (Act. Finish), Percent Complete (%Comp.), Actual
Duration (Act. Dur.), Remaining Duration (Rem. Dur.), Actual Cost (Act. Cost) i Actual
Work (Act. Work). U svaku od ovih kolona možete sami da unosite podatke, osim u koloni Actual
Cost. Ona je podrazumevano, kolona čiji podaci nastaju izračunavanjem.
Da biste otvorili tabelu Tracking, u tabelarnom prikazu aktivnosti (Task Sheet), uradite sledeće:
1. Izaberite View → Task Sheet.
2. Izaberite karticu View → Tables → Tracking
Da biste unosili podatke u tabelu, postupite ovako:
1. Izaberite ćeliju u koju želite da unosite datumske podatke, na primer u koloni Act. Start.
2. Pritisnite strelicu u ćeliji da biste iz kalendara izabrali datum (slika 69.)
Sl. 69 Unos podataka o vremenu
Da biste uneli numeričke podatke u kolone kao što je %Comp. Ili Act Dur. Postupićete na sledeći
način:
1. Izaberite ćeliju u koju želite da unosite brojčane podatke.
2. Upotrebite strelicu nagore ili nadole u ćeliji da biste izabrali vrednost, ili vrednost upišite.
(slika 70.)
Sl. 70. Unos brojne vrednosti u ćeliju
2.11.7.1 Korišćenje dijaloga Update Tasks
Da biste aktivirali dijalog Update Tasks potrebno je da u već postojećem pogledu View → Task
Sheet na kartici Task izaberite Mark on Track.
1. Task → Mark on Track → Update Tasks (slika 71.)
Sl. 71 Izbor menija Update Tasks
U okviru za dijalog Update Tasks možete da unosite vrednosti za kolone: %Complete, Actual
Duration, Remaining Duration, Actual Start, Actual Finish, i Notes (slika 72.)
Sl. 72 Dijalog Update Tasks
Ako završavate aktivnosti u planiranom roku možete da brzo ažurirate sve završene aktivnosti na
vrednost izvršenja 100%, tako što ćete izabrati karticu Project → Update Project. Time ćete otvoriti
okvir za dijalog Update Project (slika 73.)
Sl. 73. Dijalog Update Project
2.11.8 Ažuriranje aktivnosti za ceo projekat
Da biste ažurirali aktivnosti za ceo projekat sve do zadatog datuma, pomoću dijaloga
Update Project, uradite sledeće:
1. Na meniju View izaberite Gantt Chart
2. Otvorite meni Tools i izaberite Update Project.
3. Odaberite opciju Update Work as Complete Through, a zatim upišite ili izaberite
datum do koga želite da se izvrši ažuriranje.
4. Odaberite opciju Set 0% or 100% Complete Only.
5. Odaberite opciju Entie Project.
6. Pritisnite dugme OK
2.11.9. Unošenje procenta izvršenja (Percent Complete)
Pored korišćenja okvira za dijalog Update Tasks i Update Project, procenat izvršenja možete
ažururati korišćenjem palete alatki Tracking tako što ćete izabrati aktivnosti koje želite da ažurirate,
a zatim da pritisnete neko od %Complete digmadi.
2.11.10. Praćenje terminiranog stvarnog rada
Terminirani stvarni rad možete unositi sami, ručno ili da ga Project automatski unosi na bazi
podataka dobijenih od resursa kroz izveštaj TeamStatus. Ako želite da terminirani stvarni rad unosite
ručno, (slika 74.) ili ako želite da pregledate podatke za terminirani rad koji su uneti pomoću izveštaja
TeamStatus, uradite sledeće:
1. Otvorite pogled Task Usage (View → Task Usage)
2. Izaberite tabelu Tracking (View → Tables → Tracking).
3. Sa linije menija izaberite karticu Format, a zatim Actual Work
Sl. 74. Tabela Task Usage za unos terminiranog stvarnog rada
2.11.11. Pregled odstupanja od prvobitnog plana projekta
Sl. 75. Prikaz Tracking Grantt i razlika izmeĎu planiranog i aktivnog rada
Bez obzira da li aktivnosti ažurirate sami ili koristite alatke za grupni rad, pa Vam Project ažurira
podatke o aktivnostima na bazi izveštaja TeamStatus, poreĎenje ostvarenih rezultata sa prvobitnim
planom ili meĎufaznim planovima pruža Vam obilje informacija o stanju projekta. Project izračunava
odstupanja od prvobitnog plana projekta za datume početka i završetka, trajanje, rad i troškove. Ova
odstupanja najlakše možete da sagledate ako otvorite prikaz Tracking Gantt i tabelu odstupanja
(Variance). U prikazu Tracking Gantt (slika 75.) trake sive boje predstavljaju aktivnosti sa
datumom početka i završetka po prvobitnom planu, plave i crvene trake predstavljaju aktivnosti po
važećem planu. (crvene trake predstavljaju aktivnosti koje su na kritičnom putu). Tabela Variance
(slika 76.) sadrži kolone koje prikazuju podatke iz prvobitnog plana i odstupanja od njih, a možete da
dodate kolone u kojima poredite stvarne i planirane datume i datume iz meĎufaznih planova.
Sl. 76. Tabela Variance koristi se za poreĎenje ostvarenih i planiranih aktivnosti
2.11.12. Dodavanje linija progresa u Gantov dijagram
Da biste lakše uočili stanje mrežnog plana projekta možda ćete poželeti da u Gantov
dijagaram, ili Gantov dijagram za praćenje, dodate linije progresa (slika 77.). Kad dodate linije
progresa, Project crta liniju koja povezuje one aktivnosti koje su u toku izvršavanja i aktivnosti koje
su trebale da počnu. Oštri uglovi nacrtani ulevo predstavljaju radove koji kasne iza plana, a oštri
uglovi nacrtani udesno predstavljaju radove koji su ispred plana.
Sl. 77 Linije progresa
Da biste dodali linije progresa, desni taster miša kliknite u grafičkom prikazu Tracking Ganta i
izabrati Progress Lines čime ćete otvoriti okvir za dijalog Progress Lines (slika 78.), a zatim
postupite ovako:
Sl. 78. Dijalog prozor za aktiviranje Progress Lines
1. Potvrdite opciju Always Display Current Progress Line da bi se trenutne linije progresa uvek
prikazivale.
2. Odaberite opciju At Project Status Date (na dan na koji tražite stanje projekta) ili At Current
Date (na današnji dan) da biste naznačili gde želite da se pojave linije progresa.
3. Potvrdite opciju Display Progress Lines at Reccuring Intervals (prikazivanje linija
progresa u ponavljajućim intervalima), a zatim odaberite vremenski interval prikazivanja: Daily
(dnevno), Weekly (nedeljno), ili Monthly (mesečno).
4. Naznačite da li želite da linije progresa počnu od datuma početka projekta (Project Start) ili od
nekog drugog datuma po Vašem izboru.
5. Potvrdite opciju Display Selected Progress Lines, a zatim upišite ili izaberite datum za koje
želite da se prikažu linije progresa. Pritisnite dugme Delete ako želite da uklonite
izabrani datum.
6. Izaberite da li želite da se linije progresa prikažu u odnosu na tekući plan ili prvobitni plan
projekta.
7. Otvorite karticu Line Styles i izaberite vrstu i boju linije, oblik i boju prelomnog vrha linije
progresa za tekuće i ostale linije progresa.
8. Pritisnite dugme OK da biste zatvorili okvir za dijalog Progress Lines i dodati linije
progresa.
2.12. Analiza izvršavanja projekta preko analize finansijske realizacije
U analizi finansijske realizacije koriste se tri vredosti koje su zavisne od aktivnosti da bi se izračunala
odstupanja i odnosi. U te vrednosti, odstupanja i odnose umešano je i malo matematike, ali isplati se
da formule proučite kako biste shvatili primenu tih vrednosti u analizi projekta. Te vrednosti koje su u
vezi sa aktivnostima su:
Planirana vrednost PV(BCWS – BUDGETED COST OF WORK SCHEDULE), predstavlja
trošak koji bi opteretio aktivnost od datuma njenog početka do datuma na koji utvrĎujete stanje
projekta, pod uslovom da se primenjuju planirani troškovi. PV je u stvari budžet prvobitnog plana
projekta. To je cena satnice iz prvobitnog plana pomnožena sa planiranim radnim satima (PV =
prvobitno planirana cena * prvobitno planirani sati).
Zaradjena vrednost EV(BCWP – BUDGETED COST OF WORK PERFORMED), predstavlja
trošak koji je trebao da nastane od početka projekta do datuma na koji utvrĎujete stanje projekta, na
bazi stvarnog izvršenog rada. EV predstavlja proizvod stvarno izvršenog rada i cene iz prvobitnog
plana, a naziva i finansijska realizacija projekta. To je cena satnice iz prvobitnog plana pomnožena sa
stvarno izvršenim radnim satima. (EV = prvobitno planirana cena * stvarno utrošeni sati)
AC(ACWP – ACTUAL COST OF WORK PERFORMED), predstavlja stvarni trošak koji je
nastao na odreĎenoj aktivnosti u period u period od početnog datuma projekta do datuma na koji
utvrĎejete stanje projekta. AC predstavlja stvarnu cenu neke aktvnosti. To je stvarna cena
radnog sata pomnožena sa stvarno utrošenim satima. (AC = stvarna cena radnog sata * stvarno
utrošeni sati).
2.12.1. Računanje odstupanja finansijske realizacije
Pomenute tri vrednosti koriste se za izračunavanje dve vrste odstupanja i dve vrste odnosa, koji će
Vas sigurno interesovati. Schedule variance (SV) – odstupanje od plana – uporeĎuje PV sa
EV (planirani trošak za planirani i stvarni rad) i prikazuje razliku u troškovima koja je nastala samo
zbog razlike planiranog i stvarno izvršenog rada. Cost variance (CV) – odstupanje troškova –
uporeĎuje EV sa AC (slika 79.)
SV=EV-PV
CV=EV-AC
Sl. 79 Odstupanja finansijske realizacije
2.12.2 Izračunavanje indeksa finansijske realizacije
Radi lakšeg poreĎenja realizacije različitih aktivnosti uvode se indeksi finansijske realizacije
i to:
SPI – SCHEDULE PERFORMANCE INDEX – indeks izvršavanja plana – je odnos stvarno
izvršenog rada sa planiranim radom (SPI=EV/PV)
CPI – COST PERFORMANCE INDEX – indeks ostvarenja troškova – je odnos troškova
predviĎenih prvobitnim planom sa stvarnim troškovima koji su opteretili odreĎenu aktivnost
(CPI=EV/AC)
2.12.3. Izračunavanje procene troškova
Project koristi ostvarene troškove i rad da bi procenio dalji razvoj Vašeg projekta u finansijskom
pogledu.
EAC – ESTIMATE AT COMPLETION – procena stanja na završetku – obuhvata fiksne troškove,
stvarne troškove, i preostale troškove za neku aktivnost. Ova procena je tačna samo ako se ostatak
aktivnosti završi kako je budžetom planirano.
BAC – BASELINE COST, ILI BUDGET AT COMPLETION – budžet na završetku – predstavlja
zbir fiksnih troškova i troškova resursa po prvobitnom planu. BAC obuhvata prekovremeni rad po
prekovremenoj satnici i standardni rad po standardnoj satnici.
VAC – VARIANCE AT COMPLETION – odstupanje na završetku – predstavlja razliku izmeĎu
BAC i EAC (VAC=BAC-EAC).
Da biste mogli da sagledate sve varijanse i procene, otvorite tabelu Earned Value u nekom prikazu
aktivnosti. Da biste otvorili tabelu Earned Value u Gantovom dijagramu, uradite sledeće:
1. Otvorite Gantov dijagram (View → Gantt Chart)
2. Izaberite View → Tables → More Tables da biste otvorili okvir za dijalog More Tables.
3. Izaberite tabelu Earned Value i pritisnite dugme Applay.
Na slici 80. prikazan je izgled kolona analize finansijske discipline.
Sl. 80. Tabela Earned Value
2.12.4. Analiza odstupanja i indeksa
Dva odstupanja koja smo spomenuli napred u tekstu, - odstupanje od plana i odstupanje troškova, čija
vrednost može biti pozitivna ili negativna – su najvažnije stavke. Što je broj veći veće je odstupanje
izmeĎu izvršenja i plana, ili izmeĎu stvarnih i prvobitno planiranih troškova. Kada su SV i CV
pozitivni, stvari izgledaju dobro. Pozitivno odstupanje od plana znači da aktivnosti idu ispred plana.
Kada je odstupanje troškova pozitivno, troškovi projekta su manji od budžetom predviĎenih.
Negativna odstupanja su loš znak. Kada je odstupanje od plana negativno, projekat kasni. Ako je
pritom odstupanje troškova pozitivno, imate manevarskog prostora da angažujete dodatne resurse i
rešite problem kašnjenja. Ako je odstupanje troškova negativno, projekat je prekoračio planirani
budžet.
Indeksi finansijske realizacije su mali brojevi. Ako nema odstupanja, onda je SPI jednak 1.0. Ako
nema odstupanja troškova, onda CPI iznosi 1.0. Kao kod odstupanja, negativni brojevi (kod indeksa
su brojevi manji od 1.0) znače da je projekat u zakašnjenju ili da je prekoračio planirani budžet.
Indeksi iznad 1 su dobri. Ako je SPI iznad 1.0, projekat se realizuje brže nego što je planirano.
2.12.5. Analiza procene troškova
Procena stanja na završetku (EAC) i procena budžeta na završetku (BAC) imaju važnost od
odstupanja na završetku (VAC). VAC indicira da li će projekat završiti u okviru budžeta ili ne.
Pozitivna vrednost kazuje da će se projekat završiti u okviru budžeta. Negativna vrednost da će budžet
biti prekoračen. Imajte na umu da procena odstupanja na završetku nije proistekla iz analize trenda.
Ako je Vaš projekat na polovini svoje realizacije izašao izvan budžeta, VAC daje procenu kao da će
preostali deo projekta biti izvršavan u okviru planiranog budžeta. Ako opravdano smatrate da će
prekoračenje budžeta da se nastavi do kraja projeka, pomnožite vrednost VAC inverznom vrednošću
procenta izvršenja projekta, da biste dobili procenu za kraj projekta. Ako je procenat izvršenja 75% a
vi smatrate da će trend prekoračenja budžeta da se nastavi pomnožite vrednost VAC sa
(1/0.75=1.33)
top related