njega mladih šuma - uputstva za vlasnike šuma (tending of yound forests - guidelines for forest...
Post on 27-Jun-2015
235 Views
Preview:
DESCRIPTION
TRANSCRIPT
Vlada Crne Gore Holandska razvojna organizacija Uprava za šume Crna Gora
NJEGA MLADIH RAZVOJNIH FAZA ŠUMA
(Upute za vlasnike šuma)
CILJEVI I INTERESI U NJEZI MLADIH ŠUMA
Dugoročni cilj njege mladih šuma je stvaranje kvalitetnih,
mješovitih, zdravih, vitalnih i stabilnih šumskih sastojina,
koje mogu pored proizvodnja najvrijednijih drvnih
sortimanata, optimalno da zadovoljavaju i funkcije
odnosno zahtjeve, kao što su: veča proizvodnja sitnog
drveta i šumske biomase, veća biološka raznovrstnost,
veća proizvodnja kiseonika i vezivanje ugljenika iz
vazduha, značajnije ublažavanje makro-klimatskih
promjena i efikasnije obavljanje ostalih usluga za
društvo.
Zbog svega toga njega mladih šuma u privatnoj svojini
nije samo u vlasničkom, nego i u opštem odnosno
nacionalnom interesu.
VRIJEME ZA IZVOĐENJE RADOVA NA NJEZI
Najprimerenije vrijeme za njegu mladika lišćara, zbog
prevelike osjetljivosti u toku vegetacije, je prolječe ili
jesen, a za njegu guštika liščara preporučljiv je
vegetacijski period (zbog bolje vidljivosti rastnog
prostora). Mladik i guštik četinara lakše je raditi van
vegetacije. U mladim kulturama prvo uklanjanje korovne
vegetacije mora se obaviti najkasnije do sredine
vegetacionog perioda. U pogledu vremena izvođenja
njege mladih razvojnih faza šuma i kultura, potrebno je
izbjegavati razdoblje gnezdenja ptica.
STANJE U NJEZI MLADIH ŠUMA U CRNOJ GORI
Njega mladih razvojnih faza šuma, kao i mladih kultura, u
privatnom vlasništvu, na žalost se ne izvodi! Mali je i
obim tih radova u državnim šumama.
STRUČNA I MATERIJALNA PODRŠKA VLAS-
NICIMA ŠUMA ZA NJEGU MLADIH ŠUMA
Stručno-tehničku podršku vlasnicima šuma kod planiranja
i vršenja radova na njezi mladih razvojnih faza šume
obezbjeđuje Uprava za šume Crne Gore (UŠ CG).
Obzirom da je njega šuma i u javnom interesu, očekuje
se shodno novom Zakonu o šumama i budžetsko
sufinansiranje tih radova, koje će se - u zavisnosti od
raspoložjivih sredstava - isto tako obezbjeđivati preko UŠ
CG, u skladu sa godišnjim programom. Prije početka tih,
kao i ostalih uzgojnih radova, za stručnu pomoć obratite
se lokalnom šumarskom stručnjaku UŠ CG! Za savjete i
eventualne podsticajne mjere možete se obratiti na
sljeduću adresu:
Uprava za šume Crne Gore
Odsjek za uzgoj i zaštitu šuma
Lokalne jedinice (15)
Ulica Miloša Tošića bb., Pljevlja
Tel: (052) 323 578 E-mail: cgsume@t-com.me; Vebsajt: www.upravazasume.me ________________________________________________________
Sadržaj pripremili: Franc Ferlin, SNV konsultant, Gjulera Selmanović, UŠ CG i Mensura Nuhodžić, SNV savjetnik Fotografije: Franc Ferlin Izdavač: SNV – Holandska razvojna organizacija Crna Gora, 2.000 izvoda, 2011. godine
NJEGA MLADIH ŠUMA JE - UZ OSTALE UZGOJNE
MJERE - JEDNA JE OD ŠUMARSKIH MJERA - U
RUKAMA VLASNIKA ŠUMA I DRŢAVE - ZA
POBOLJŠANJE BILANSA ZEMALJSKOG UGLJENIKA
I S TIM UBLAŢAVANJE KLIMATSKIH PROMJENA!
POMENUTE CILJEVE, FUNKCIJE ŠUMA I POTREBE
VLASNIKA ŠUMA, DRŢAVE I DRUŠTVA, NAJBOLJE
ISPUNJAVAJU MJEŠOVITE, ODNOSNO BIOLOŠKO
RAZNOVRSTNE ŠUME. TAKVE ŠUME SU EKOLOŠKI
I EKONOMSKI NAJSTABILNIJE I NAJVREDNIJE.
POJAM NJEGE ŠUMA
Njega šume je plansko šumskouzgojno uticanje na poje-
dina stabla odnosno sastojine, u skladu sa prirodnim pro-
cesima, sa ciljem povečanja njihove vrijednosti (naročito
kvaliteta drveta), i to na način podsticanja razvojno vri-
jednih i usporavanja razvojno nepoželjnih bioloških osobi-
na (stabala).
Njega šuma podrazumijeva sve uzgojne mjere (naročito
sječe njege), koje su potrebne od nastanka sastojine od-
nosno njenog dijela do početka obnavljanja te sastojine.
Djeli se na njegu mladih razvojnih faza (njega prirodnog
mladika i guštika, uključujući mlade kulture uporedjivog
uzrasta) i na prorjede srednjedobnih i odraslih sastojina
(od letvenjaka dalje).
POPULACIONO BIOLOŠKE OSNOVE NJEGE
ŠUMA
Njega šuma koristi se mehanizmima prirodne i uzga-
jivačke (vještačke) selekcije. Do prirodne selekcije dolazi
zbog vanjskih (naročito uticaja zasjene ispod krošanja) i
unutrašnjih uticaja u sastojini (zbog konkurencije između
stabala kao jedinki populacije).
Prirodnu selekciju se u cjelini iskorištava kod mladih raz-
vojnih faza šume, koje se nalaze ispod zastora krošanja
(indirektna njega).
Uzgajivačku selekciju se (u kombinaciji sa prirodnom)
koristi kod mladih razvojnih faza šume, koje su oslobođ-
ene zastora krošanja (stara stabla uklonjena).
U okviru mladih razvojnih faza sastojina (mladik, guštik i
početak letvenjaka) koristi se prinicp tzv. masovne selek-
cije i uzgoja, tj. podsticanje velikog broja stabala.
U srednjedobnim sastojinama, počevši sa letvenjakom (u
intenzivnim sistemima) koristi se prinicip tzv. pozitivne
selekcije i uzgoja, tj. podsticanje relativno manjeg broja
prethodno izabranih (npr. do 1000 po ha), biološki i eko-
nomski najperspektivnijih stabala (kandidata za stabla
budućnosti).
VRSTE I TEHNIKE DIREKTNE NJEGE MLADE
ŠUME
Njega mladika i kultura tog uzrasta
U mladiku, ako je već oslobođen uticaja zastora krošanja,
obično trebaju sljedeće mjere: (a) čišćenje od korova
zeljastih vrsta (ako postoje); (b) ćišćenje od nepoželjnih
vrsta drveća i grmuški, vodeći pri tome računa o biološkoj
raznovrstnosti; (c) uklanjanje predraslih stabala (starijih
generacija) i stabala sa izraženim negativnim osobinama
u pogledu kvalitata; (d) regulisanje smjese u korist
manjinskih, naročito plemenitih vrsta drveća; (e)
redukovanje gustine mladika (ako je potrebno). U
mladim kulturama tog uzrasta, obično trebaju naročito
mjere pod (a), (b) i (d). Pored toga, značajna mjera je
uklanjanje izbojaka iz korjena i panjeva (osim na
goletima).
Primjereni alati za vršenje tih radova za mladik su: male i
velike (baštanske) makaze i mačete, a za kulture srpovi,
mačete i (motorne) kose.
Njega guštika i kultura tog uzrasta
U guštiku, ako je već oslobođen uticaja zastora krošanja,
obično trebaju - osim ukjanjanja korovnih zeljastih vrsta -
iste mjere kao kod mladika, s tim da je najviše
naglašeno redukovanje gustine stabala, što zapravo
predstavlja proredo masovnm selekcijom. U guštiku se,
zbog racionalnosti, kod svih mjera uvjek uklanjaju samo
stabla gornjeg sprata. Stabla srednjeg, a naročito donjeg
sprata utapaju / izlučuju se prirodnim putem, zbog jake
međusobne konkurencije (u pogledu rastnog protora i
svjetlosti), stoga ih nije potrebno uklanjati. Jedino jela,
koja može da podnosi dugotrajnu zasjenu, ima
sposobnost tzv. preslojavanja iz donjeg/srednjeg u gornji
sprat, pa je s toga možemo smatrati kao perspektivnom
(iako nije u gornjem spratu). U mladim kulturama tog
uzrasta, obično još ne dolazi do sklopa krošanja, tako da
potrebne mjere njege ostaju iste kao u ranijim godinama.
Primjereni alati za vršenje tih radova su: velike
(baštanske) makaze, mačete, sekire i male motorne
testere.
Podmladak bukve
MLADE RAZVOJNE FAZE ŠUME
Podmladak jele
Mladik bukve Mladik jele
Guštik bukve Guštik jele
Letvenjak bukve Letvenjak smrče
top related