[umska vegetacija otoka murtera · forest vegetation of murter island sa@etak vegetacijska...
Post on 18-Mar-2020
6 Views
Preview:
TRANSCRIPT
Izvorni znanstveni ~lanak Prispjelo - Received: 06. 06. 2004.Original scientific paper Prihva}eno - Accepted: 22. 11. 2004.
UDK: 630*182.2+187
Marija Pand`a*, Josip Franji}**, @eljko [kvorc**,Ivo Trinajsti}*** i Zinka Pavleti}***
[UMSKA VEGETACIJA OTOKA MURTERA
FOREST VEGETATION OF MURTER ISLAND
SA@ETAK
Vegetacijska istra`ivanja {uma otoka Murtera obavljena su u razdoblju od1992. do 1996. godine, a naknadno su tijekom 2002. godine obavljena dodatnaistra`ivanja tijekom kojih nisu uo~ene znatnije razlike. Ukupno je napravljeno 96fitocenolo{kih snimaka unutar sedam asocijacija (Rhamno-Paliuretum, Erico-Ci-stetum cretici, Myrto-Quercetum ilicis, Fraxino orni-Quercetum ilicis, Os-tryo-Quercetum ilicis, Pistacio lentisci-Juniperetum phoeniceae, Querco ilicis-Pi-netum halepensis), 4 sveze (Rhamno-Paliurion, Cisto-Ericion, Quercion ilicis,Oleo-Ceratonion) 3 reda (Paliuretalia, Cisto-Ericetalia, Quercetalia ilicis) i 3 raz-reda (Paliuretea, Erico-Cistetea, Quercetea ilicis). Na snimkama razreda Querce-tea ilicis obavljene su dvije metode numeri~ke analize – klasterska analiza i multi-dimenzionalno skaliranje.
Klju~ne rije~i: Paliuretea, Erico-Cistetea, Quercetea ilicis, fitocenolo{ke snim-ke, Murter, Hrvatska
UVOD
INTRODUCTION
Otok Murter (18,8 km2) se teritorijalno i administrativno nalazi na sjeveroza-padnome dijelu {ibenskog arhipelaga i ima status najve}eg naseljenog otoka u @u-paniji. Murter je u cijelosti nizak, a najvi{a to~ka je Radu~ (125 m n. m.). Naselja
131
M. Pand`a, J. Franji}, @. [kvorc, I. Trinajsti}, Z. Pavleti}, 2004: [umska vegetacija otoka MurteraRad. [umar. inst. 39 (2): 131–162, Jastrebarsko
* Dr. sc. Marija Pand`a, Osnovna {kola ”Murterski {koji”, HR-22243 Murter.** Izv. prof. dr. sc. Josip Franji}, Mr. sc. @eljko [kvorc, [umarski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu, Sve-
to{imunska 25, HR-10000 Zagreb*** Prof. dr. sc. Ivo Trinajsti}, Prof. dr. sc. Zinka Pavleti}, Dunjevac 2, HR-10000 Zagreb.
na otoku su Murter, Betina, Tisno i Jezera u kojima je 2001. g. `ivjelo 5067 sta-novnika. Stanovnici se bave turizmom, ribarstvom, brodogradnjom i poljoprivre-dom. Otok je gra|en od krednih dolomita i vapnenaca. Dolomiti su najstarije sti-jene na Murteru i gotovo sve obradive povr{ine su na dolomitnoj podlozi. Otok jeizrazito kr{ko podru~je te je poljodjelskih povr{ina vrlo malo, a i to malo obradi-vih povr{ina (maslinici i vinogradi) unutar groma~a danas su ve}inom zapu{tene iobrasle {umskom vegetacijom. Na otoku prevladavaju zapu{teni maslinici, kame-njari i makija te je proces sukcesije vegetacije vrlo uo~ljiv. Otok se nalazi u zoni Csa
klasifikacije klime po Köppen-u (usp. SELETKOVI] i KATU[IN 1992). Taj tipklime karakteriziraju blage zime i vru}a ljeta, tzv. ”klima masline”. Srednje mje-se~ne temperature srpnja i kolovoza su iznad 24 °C, a sije~nja i velja~e variraju od6,4 do 8,7 °C (meteorolo{ke postaje [ibenik i Sestrica Tajerska-Kornati). Srednjagodi{nja koli~ina oborina za razdoblje 1981-1995. godine je 591 mm Sestrice Ta-jerske do 702 mm postaje [ibenik. Murter je koli~inom oborina negdje izme|u tihdviju vrijednosti.
MATERIJAL I METODE
MATERIAL AND METHODS
Detaljna vegetacijska istra`ivanja {uma otoka Murtera obavljena su u razdob-lju od 1992. do 1996. godine, a dodatna su obavljena tijekom 2002. godine tije-kom kojih nisu uo~ene znatnije razlike. Ukupno je napravljeno 96 fitocenolo{kihsnimki unutar 7 asocijacija i 3 razreda (Tablice 1-7; Slika 1). Snimke su ra|ene ianalizirane po klasi~noj metodi Braun-Blanquet-a (usp. HORVAT i dr. 1950;BRAUN-BLANQUET 1964).
Na snimkama razreda Quercetea ilicis obavljene su dvije metode numeri~keanalize – klasterska analiza i multidimenzionalno skaliranje. Numeri~ka analizaobavljena je provedena programskim paketom SYN-TAX 2000 koji se koristi zamultivarijatne analize u taksonomiji i sinekologiji (PODANI 2001). Pri tome jeBraun-Blanquetova kombinirana skala za procjenu abundancije i pokrovnostitransformirana u van der Maarelovu ordinalnu skalu (usp. VAN DER MAAREL1979).
Nomenklatura u ve}ine biljih vrsta uskla|ena je po PIGNATTIJU (1982).Manji broj vrsta ima nazivlje prema HAYEKU (1924-1933); TUTINU i dr.(1964-1980, 1993); HORVATI]U (1967a); HORVATI]U i TRINAJSTI]U (1973)i TRINAJSTI]U (1974-1986). Nomenklatura biljnih zajednica je prema "Kodeksufitocenolo{ke nomenklature" (WEBER i dr. 2002).
Odre|ivanje pripadnosti vrsta razli~itim tipovima vegetacije i stani{ta obavlje-no je prema sljede}oj literaturi – za razrede Paliuretea (TRINAJSTI] 1978,1996), Erico-Cistetea (TRINAJSTI] 1990) i Quercetea ilicis (TRINAJSTI] 1982,1984, 1985, 1987, 1990, 2000).
132
M. Pand`a, J. Franji}, @. [kvorc, I. Trinajsti}, Z. Pavleti}, 2004: [umska vegetacija otoka MurteraRad. [umar. inst. 39 (2): 131–162, Jastrebarsko
SINTAKSONOMSKI PREGLED [UMSKE VEGETACIJEOTOKA MURTERASYNTAXONOMIC REVIEW OF THE FOREST VEGETATIONOF THE ISLAND OF MURTER
Razred PALIURETEA Trinajsti} 1978Red Paliuretalia Trinajsti} 1978Sveza Rhamno-Paliurion Trinajsti} 1996
As. Rhamno-Paliuretum Trinajsti} 1995(= Paliuretum adriaticum H-i} 1958)
Razred ERICO-CISTETEA Trinajsti} (1978) 1985Red Cisto-Ericetalia H-i} 1958Sveza Cisto-Ericion H-i} 1958
As. Erico-Cistetum cretici H-i} 1958Razred QUERCETEA ILICIS Br.-Bl. 1947Red Quercetalia ilicis Br.-Bl. (1931) 1936Sveza Quercion ilicis Br.-Bl. (1931) 1936
As: Myrto-Quercetum ilicis (H-i}) Trinajsti} (1976) 1985(= Quercetum ilicis adriaprovinciale Trinajsti} 1976)
As: Fraxino orni-Quercetum ilicis H-i} (1956) 1958As: Ostryo-Quercetum ilicis Trinajsti} (1965) 1974
Sveza Oleo-Ceratonion Br.-Bl. 1936As: Pistacio lentisci-Juniperetum phoeniceae Trinajsti} 1987As: Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971
Razred Paliuretea Trinajsti} 1978, Red Paliuretalia Trinajsti} 1978, SvezaRhamno-Paliurion Trinajsti} 1996, As. Rhamno-Paliuretum Trinajsti} 1995
Prema istra`ivanjima HORVATI]A (1963: 120), as. Paliuretum adriaticumrasprostranjena je ~esto samo fragmentarno na degradiranim povr{inama du` ~ita-vog isto~nojadranskog primorja i predstavlja zna~ajne trnovite {ikare dra~e. Onapovezuje grani~no podru~je vazdazelenog eumediteranskog vegetacijskog pojasasveze Quercion ilicis Br.-Bl. (1931) 1936, s grani~nim podru~jem listopadnog sub-mediteranskog pojasa as. Querco-Carpinetum orientalis H-i} (1939) 1971. As. Pa-liuretum adriaticum HORVATI] (1963) uklju~uje u svezu Cisto-Ericion H-i}1958, red Cisto-Ericetalia H-i} 1958 i razred Quercetea ilicis Br.-Bl. 1947. TRI-NAJSTI] (1978) je {ikare dra~e (Paliurus spina-christi) u sintaksonomskom po-gledu izdvojio kao samostalan vegetacijski razred Paliuretea i unutar njega pose-ban vegetacijski red Paliuretalia Trinajsti} 1978 (= Cotino-Paliuretalia Fukarek1960).
Za vegetaciju razreda Paliuretea i reda Paliuretalia zna~ajno je da su izgra|eniod razli~itih bodljikavih elemenata, a zatim i od elemenata koji svojim okusom ilimirisom nisu za sto~nu hranu pa ih stoka tijekom pa{e izbjegava. Zbog toga vege-tacija toga reda predstavlja prvi progresivni stupanj u sukcesiji vegetacije. Najva`nija ikarakteristi~na vrsta razreda Paliuretea i reda Paliuretalia je Paliurus spina-christi
133
M. Pand`a, J. Franji}, @. [kvorc, I. Trinajsti}, Z. Pavleti}, 2004: [umska vegetacija otoka MurteraRad. [umar. inst. 39 (2): 131–162, Jastrebarsko
134
Tab
lica
1.A
s.R
ham
no-P
aliu
retu
mT
rina
jsti
}19
95st
adij
Jun
iper
us
oxyce
dru
s
xy
Broj
snim
ke:
12
34
56
78
9
�%
Dat
um:
12.8
.96
13.8
.96
21.8
.96
24.5
.98
13.8
.96
13.8
.96
20.4
.96
20.4
.96
12.8
.96
Povr
{ina
(m2 ):
4040
3010
010
080
100
200
100
Pokr
ovno
st(%
):90
9010
070
100
9010
010
090
Broj
vrst
au
snim
ci:
1512
824
1112
2028
17
Kar
akte
rist
i~n
avr
sta
asoc
ijac
ije:
PB
Rha
mn
us
inte
rmed
ius
Steu
dele
tHoc
hst.
++
.1.
2.
..
..
333
Rh
am
no-
Pa
liu
rion
,P
ali
ure
tali
a,
Pa
liu
rete
a:
PB
Pali
uru
ssp
ina
-chr
isti
Mill
.2.
33.
44.
43.
43.
43.
32.
22.
13.
39
100
PPi
sta
cia
tere
bin
thu
sL.
1.2
1.2
+.2
+.2
1.2
+.2
.1.
21.
28
89
PJu
nip
eru
sox
yced
rus
L..
..
+.2
+.2
1.2
1.2
1.2
+.2
667
PR
ubu
su
lmif
oliu
sSc
hott.
subs
p.da
lma
tin
us
(Tra
tt.)
Fock
e.
.+
.2+
1.2
+.2
..
.4
44
PPr
un
us
ma
hale
bL.
..
..
.+
.2.
..
111
Ele
men
tira
zred
aQ
uer
cete
ail
icis
:
PB
Cle
ma
tis
fla
mm
ula
L.1.
2+
+.2
+.2
++
1.2
1.1
1.2
910
0
GA
spa
ragu
sa
cuti
foli
us
L.+
1.2
+.2
++
.2.
1.2
++
889
PSm
ila
xa
sper
aL.
+.
.1.
21.
21.
2+
++
778
PPi
sta
cia
len
tisc
us
L.1.
2.
1.2
..
1.2
1.2
1.2
1.2
667
PSp
art
ium
jun
ceu
mL.
1.2
..
..
+.2
2.2
2.3
1.2
556
PR
ubi
ape
regr
ina
L..
+.
1.2
..
+.
+4
44
PPh
illy
rea
med
iaL.
.1.
2.
..
.+
+.2
.3
33
PO
syri
sa
lba
L..
..
.1.
2.
+.2
+.2
.3
33
PR
ham
nu
sa
late
rnu
sL.
..
..
..
1.2
1.1
.2
22
PEp
hedr
aca
mpy
lopo
daC.
A.M
eyer
..
.2.
3.
..
..
111
PQ
uer
cus
ilex
L..
1.2
..
..
..
.1
11
PPi
nu
sha
lepe
nsi
sM
ill.
..
..
..
.+
.2.
111
PLo
nic
era
impl
exa
Aito
n+
..
..
..
..
111
Ost
ale
pra
tili
ce:
PB
Cor
onil
laem
eroi
des
Bois
s.et
Spru
ner
1.2
..
1.2
.1.
2+
.2.
+5
56
PPr
un
us
spin
osa
L..
..
+.2
2.2
.1.
2+
.2.
444
135
xy
Broj
snim
ke:
12
34
56
78
9
�%
Dat
um:
12.8
.96
13.8
.96
21.8
.96
24.5
.98
13.8
.96
13.8
.96
20.4
.96
20.4
.96
12.8
.96
Povr
{ina
(m2 ):
4040
3010
010
080
100
200
100
Pokr
ovno
st(%
):90
9010
070
100
9010
010
090
Broj
vrst
au
snim
ci:
1512
824
1112
2028
17
PR
osa
sp.
.+
.2.
1.2
+.2
..
..
333
PFr
an
gula
rupe
stri
s(S
cop.
)Sc
hur.
..
..
.+
1.1
.+
333
PC
elti
sa
ust
rali
sL.
.+
.2+
.2+
.2.
..
..
333
PVi
tex
agn
us-
cast
us
L.1.
2.
..
..
.1.
2.
222
PC
istu
ssa
lvii
foli
us
L..
..
..
.+
.2+
.2.
222
PFr
axi
nu
sor
nu
sL.
..
..
..
..
+1
11
HC
Bra
chyp
odiu
mre
tusu
m(P
ers.
)Be
auv.
1.2
1.2
++
+1.
2+
+1.
29
100
HD
act
ylis
hisp
an
ica
Roth
..
.1.
2.
.+
1.2
+4
44
ChH
elic
hrys
um
ita
licu
m(R
oth)
Don
..
.+
.2.
..
1.2
+3
33
ChSa
ture
jam
onta
na
L..
..
..
.+
.21.
2+
333
TD
esm
aze
ria
rigi
da(L
.)Tu
tin.
..
+.
.+
+.
333
ChA
ethi
onem
asa
xati
le(L
.)R.
Br.
..
..
..
++
.2.
222
HA
ster
lin
osyr
is(L
.)Be
rnh.
..
.+
..
.+
.2
22
HC
epha
lari
ale
uca
nth
a(L
.)Sc
hrad
er.
..
+.
..
+.
222
HG
ali
um
corr
udi
foli
um
Vill.
..
.+
.2.
..
+.
222
HC
arl
ina
cory
mbo
saL.
+.
..
..
..
+2
22
GEl
ymu
sre
pen
s(L
.)Go
uld.
..
.+
.2.
..
..
111
TSe
curi
gera
secu
rida
ca(L
.)D
eg.e
tDoe
rfle
r.
..
+.2
..
..
.1
11
HM
elic
aci
lia
taL.
..
.+
..
..
.1
11
ChTa
na
cetu
mci
ner
ari
ifol
ium
(Tre
vir.
)S.
-B.
+.
..
..
..
.1
11
GA
lliu
msu
bhir
sutu
mL.
+.
..
..
..
.1
11
GTa
mu
sco
mm
un
isL.
.+
..
..
..
.1
11
ChFu
ma
na
eric
oide
s(C
av.)
Gand
og.
..
..
..
+.2
.1
11
GO
rchi
spu
rpu
rea
Hud
son
..
..
..
.+
.1.
111
HEr
yngi
um
am
ethy
stin
um
L..
..
..
..
+.
111
HH
iera
ciu
mpi
lose
llaL.
..
..
..
.+
.1
11
x-
`ivo
tnio
blic
i-L
ife
form
s;y:
B-
sloj
grm
lja-
Shru
bla
yer
;C
-sl
ojni
skog
ra{}
a-
Low
grow
thla
yer
Nas
tava
kta
blic
e1.
136
Tab
lica
2.A
s.E
rico
-Cis
tetu
mcr
etic
iH
-i}
1958
@ivo
tni
oblic
i
Broj
snim
ke:
12
34
56
78
910
�%
Dat
um:
29.7
.92
8.6.
958.
6.95
6.6.
9325
.7.9
225
.7.9
225
.7.9
28.
6.95
8.6.
9510
.8.9
6Po
vr{i
na(m
2 ):10
010
090
100
8010
010
015
010
010
0Po
krov
nost
(%):
8010
010
010
090
8075
9090
70Br
ojvr
sta
usn
imci
:23
3331
2223
2216
2815
16K
arak
teri
sti~
na
vrst
aas
ocij
acij
e:P
Cis
tus
inca
nu
sL.
2.2
1.2
2.2
1.2
2.2
2.2
1.2
..
+.2
880
Cis
to-E
rici
on,
Cis
to-E
rice
tali
a,
Cis
to-E
rice
tea
:P
Cis
tus
salv
iifo
liu
sL.
2.2
3.3
2.2
3.3
2.2
2.2
2.2
4.4
3.3
2.2
1010
0Ch
Fum
an
aer
icoi
des
(Cav
.)Ga
ndog
.+
.21.
21.
2+
.21.
2.
.1.
21.
2+
880
ChA
rgyr
olob
ium
zan
onii
(Tur
ra)
P.W
.Bal
l.+
+.
..
..
..
.2
20Ch
Fum
an
ath
ymif
olia
(L.)
Spac
hin
Web
b.+
..
..
..
+.
.2
20Ch
Dor
ycn
ium
hirs
utu
m(L
.)Se
r.+
.2.
..
..
..
..
110
TO
non
ispu
silla
L..
+.
..
..
..
.1
10E
lem
enti
razr
eda
Qu
erce
tea
ilic
is:
PJu
nip
eru
sox
yced
rus
L.1.
2+
.21.
21.
1+
1.2
1.2
1.2
.1.
29
90P
Qu
ercu
sil
exL.
1.1
+.2
1.1
++
+1.
2+
..
880
PJu
nip
eru
sph
oen
icea
L.1.
2.
1.1
2.3
.+
.21.
11.
21.
2.
770
PSm
ila
xa
sper
aL.
+.
++
+.2
.1.
21.
2.
1.2
770
PPi
sta
cia
len
tisc
us
L.+
.2.
1.1
+.2
.1.
2.
1.2
.1.
26
60P
Lon
icer
aim
plex
aAi
ton
..
+.2
1.2
.1.
21.
2+
.+
660
GA
spa
ragu
sa
cuti
foli
us
L.+
.+
+.
+.
+.
+6
60P
Ru
bia
pere
grin
aL.
..
1.1
+1.
21.
2.
.+
.5
50P
Cle
ma
tis
fla
mm
ula
L..
++
..
.+
1.2
+.
550
PR
ham
nu
sa
late
rnu
sL.
..
+.
.+
++
..
440
PM
yrtu
sco
mm
un
isL.
..
+.
+.
+.
..
330
PA
rbu
tus
un
edo
L..
+.2
.1.
1.
..
..
.2
20P
Pist
aci
ate
rebi
nth
us
L.+
..
..
+.
..
.2
20P
Vibu
rnu
mti
nu
sL.
..
+.
..
.+
.2.
.2
20P
Phil
lyre
am
edia
L..
..
1.1
..
..
..
110
PO
syri
sa
lba
L..
..
.1.
2.
..
..
110
PPi
nu
sha
lepe
nsi
sM
ill.
..
+.
..
..
..
110
Ele
men
tire
da
Scor
zon
ero-
Ch
ryso
pog
onet
ali
a:
ChH
elic
hrys
um
ita
licu
m(R
oth)
Don
.+
1.2
.+
.2+
1.2
+1.
2+
.28
80H
Asp
eru
laa
rist
ata
L.su
bsp.
sca
bra
(Pre
sl.)
Nym
1.1
++
..
++
+1.
1+
880
ChTa
na
cetu
mci
ner
ari
ifol
ium
(Tre
vir.
)Sc
hult.
-Bip
..
1.2
1.2
.+
++
+.
+.2
770
ChSa
ture
jam
onta
na
L.su
bsp.
vari
ega
ta(H
ost)
Ball
+.2
+.2
1.2
.1.
2+
.2.
+.
.6
60Ch
Salv
iaof
fici
na
lis
L.+
+.
.+
.2+
..
+.2
.5
50H
Ga
liu
mco
rru
difo
liu
mVi
ll..
++
1.1
..
.+
..
440
HD
act
ylis
hisp
an
ica
Roth
.+
..
+.
.+
+.
440
ChM
icro
mer
iaju
lia
na
(L.)
Bent
ham
.+
+.
..
..
+.
330
137
@ivo
tni
oblic
i
Broj
snim
ke:
12
34
56
78
910
�%
Dat
um:
29.7
.92
8.6.
958.
6.95
6.6.
9325
.7.9
225
.7.9
225
.7.9
28.
6.95
8.6.
9510
.8.9
6Po
vr{i
na(m
2 ):10
010
090
100
8010
010
015
010
010
0Po
krov
nost
(%):
8010
010
010
090
8075
9090
70Br
ojvr
sta
usn
imci
:23
3331
2223
2216
2815
16Ch
Teu
criu
mpo
liu
mL.
++
..
..
..
..
220
HC
onvo
lvu
lus
eleg
an
tiss
imu
sM
ill.
++
..
..
..
..
220
HC
arl
ina
cory
mbo
saL.
.+
..
..
.+
..
220
ChLi
nu
mte
nu
ifol
imL.
..
+.
..
.+
..
220
TB
upl
euru
mve
ron
ense
Turr
a.
1.1
..
..
..
..
110
HA
nth
ylli
sru
bicu
nda
Wen
del
.+
..
..
..
..
110
HSa
ngu
isor
bam
uri
cata
(Spa
ch)
Grem
li.
.+
..
..
..
.1
10Ch
Teu
criu
mm
onta
nu
mL.
..
..
+.
..
..
110
GM
usc
ari
com
osu
m(L
.)M
ill.
..
.+
..
..
..
110
HSc
orzo
ner
avi
llosa
Scop
..
..
+.
..
..
.1
10Ch
Teu
criu
mch
am
aed
rys
L..
..
..
..
..
+1
10O
stal
ep
rati
lice
:H
Bra
chyp
odiu
mre
tusu
m(P
ers)
Beau
v.1.
21.
22.
32.
2+
2.2
1.2
1.2
2.2
2.2
1010
0P
Cor
onil
laem
eroi
des
Bois
s.et
Spru
ner
+.
+1.
1.
1.1
1.2
+.
.6
60P
Fra
ngu
laru
pest
ris
(Sco
p.)
Schu
r.
+1.
1.
.+
+.2
++
.6
60G
Alli
um
subh
irsu
tum
L..
++
++
..
..
.4
40H
Sese
lito
men
tosu
mVi
s..
.+
.+
..
.+
.3
30Ch
Euph
orbi
afr
agi
fera
Jan.
.+
..
..
.+
.+
330
PR
ham
nu
sin
term
edia
Steu
del.
etH
ochs
t..
+.2
..
.+
.+
..
330
GIr
issp
..
+.2
.+
+.
..
..
330
ChG
enis
tada
lma
tica
Bart
l..
+.2
..
..
..
1.2
.2
20T
Odo
nti
tes
lute
a(L
.)Ca
v..
1.1
..
..
..
+2
20H
Vin
ceto
xicu
ma
dria
ticu
mG.
Beck
..
+.
..
.+
..
220
HIn
ula
visc
osa
(L.)
Aito
n.
.+
..
..
+.
.2
20T
Lin
um
nod
iflo
rum
L..
..
.+
+.
..
.2
20T
Lin
um
stri
ctu
mL.
..
..
.+
..
..
110
HC
enta
uri
um
eryt
hra
eaRa
fin.
..
..
..
..
+1
10H
Koe
leri
asp
len
den
sPr
esl
.+
..
..
..
..
110
ChR
uta
gra
veol
ens
L..
..
.1.
2.
..
..
110
GA
spho
deli
ne
libu
rnic
a(S
cop.
)Rc
hb.
+.
..
..
..
..
110
HC
am
pan
ula
pyra
mid
ali
sL.
+.
..
..
..
..
110
HH
yper
icu
mve
ron
ense
Schr
ank
inH
oppe
+.
..
..
..
..
110
TC
ruci
an
ella
lati
foli
aL.
.+
..
..
..
..
110
TD
esm
aze
ria
rigi
da(L
.)Tu
tin.
+.
..
..
..
.1
10T
Bla
ckst
onia
perf
olia
ta(L
.)H
udso
n.
..
+.
..
..
.1
10H
Sile
ne
an
gust
ifol
ia(M
ill.)
Guss
..
..
+.
..
..
.1
10H
Cen
tau
rea
spin
osoc
ilia
taSe
enus
..
..
+.
..
..
110
HC
epha
lari
ale
uca
nth
a(L
.)Sc
hrad
er.
..
.+
..
..
.1
10
Nas
tava
kta
blic
e2.
138
M. Pand`a, J. Franji}, @. [kvorc, I. Trinajsti}, Z. Pavleti}, 2004: [umska vegetacija otoka MurteraRad. [umar. inst. 39 (2): 131–162, Jastrebarsko
Tablica 3. As. Myrto-Quercetum ilicis Trinajsti} (1976) 1985
@ivotnioblici
Broj snimke: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13Datum: 12.7.9512.7.95 8.8.96 6.4.93 21.8.9621.8.9621.8.96 8.8.96 8.8.96 10.8.9610.8.96 8.8.96 10.8.96Povr{ina (m2): 300 200 100 100 200 200 100 300 200 300 200 200 200Pokrovnost (%): 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 90Nagib u °: 10 20 20 20 10 20 5 10 0 10 20 10 20Broj vrsta u snimci: 19 12 11 12 16 10 20 16 14 12 11 16 11Karakteristi~navrsta asocijacije:
P Myrtus communis L. 2.2 1.2 1.2 1.2 1.2 3.3 1.2 1.2 2.3 2.2 2.2 1.2 3.4Quercion ilicis,Quercetalia ilicis,Quercetea ilicis:
P Quercus ilex L. 4.4 3.3 3.4 3.3 4.3 2.3 3.3 4.4 3.3 3.3 3.4 3.4 2.3P Pistacia lentiscus L. 1.2 1.2 2.2 2.2 2.2 1.2 2.2 1.2 +.2 1.2 1.2 1.2 1.2P Smilax aspera L. 2.2 2.3 1.2 1.2 1.2 1.2 +.2 + + 1.2 . 1.2 +
G Asparagusacutifolius L.
+ + + + + 1.2 + 1.1 + + + + +
P Juniperusphoenicea L.
1.2 1.2 1.2 +.2 1.2 . 1.2 . 1.2 1.2 +.2 1.2 .
P Rubia peregrina L. + 1.1 + . + 1.1 + + + + 1.1 1.1 +
P Juniperusoxycedrus L.
1.2 . . +.2 +.2 . 1.2 +.2 +.2 +.2 +.2 +.2 1.2
P Clematisflammula L.
+.2 . + + 1.2 . + + . . . . .
P Viburnum tinus L. +.2 2.2 . . +.2 1.2 +.2 1.2 . . . +.2 .P Phillyrea media L. . . . +.2 . . (+.2) . . . +.2 +.2 .
P Loniceraimplexa Aiton
+ . . . + . +.2 + . . . . .
P Arbutus unedo L. +.2 . . . . . 1.2 (+.2) . +.2 +.2 +.2 .P Cistus incanus L. . . . . . . (+) 1.2 . . . . +.2
P Pinushalepensis Miller
(+.2) . . . +.2 . . . +.2 . . +.2 .
G Ruscus aculeatus L. . . . . . . . . . . . . .Ch Prasium majus L. . . . . + . . . . . . . .
G Cyclamenrepandum S. et S.
. . . . . . + . . . . . .
P Spartium junceum L. . . . . . . . +.2 . . . . .
P Juniperusmacrocarpa S. et S.
. . . . . . . . . . . . .
P Ephedra campylopo-da C. A. Meyer
. . . . . . . . . . . . .
Pratilice:
H Brachypodium retu-sum (Pers.) Beauv.
1.2 1.1 2.2 2.2 + 1.1 + + 1.2 + 1.2 + 1.2
P Cistus salviifolius L. +.2 + 1.2 1.2 . . +.2 (+.2) 1.2 1.2 1.2 +.2 .
G Alliumsubhirsutum L.
1.1 . . + . + + . . . . + .
P Coronilla emeroidesBoiss. et Spruner
. . +.2 . + . +.2 . +.2 . . + +
H Galium corrudifo-lium Vill.
+ + . . . . . . . +.2 . . .
Ch Euphorbiafragifera Jan.
. + . . + + . . . . . . .
Ch Salvia officinalis L. . . . . . . . . . . . . +
Ch Teucriumchamaedrys L.
. . . . . . . + . . . . .
Ch Aethionemasaxatile (L.) R. Br.
. . . . . . . . + . . . .
T Geraniumpurpureum Vill.
. . . . . . . . + . . . .
P Osyris alba L. . . . . . +.2 . . . . . .P Sorbus domestica L. . . . . . . . . . . . . .
1: Fumana ericoides (+); Genista dalmatica (+); 14: Colutea arborescens (+); 24: Tanacetum cinerarrifo-lium (+); 26: Celtis australis (+)
139
M. Pand`a, J. Franji}, @. [kvorc, I. Trinajsti}, Z. Pavleti}, 2004: [umska vegetacija otoka MurteraRad. [umar. inst. 39 (2): 131–162, Jastrebarsko
14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29
� %
8.8.96 10.8.96 8.8.96 12.8.96 8.8.96 8.8.96 8.8.96 10.8.9610.8.96 8.8.96 8.8.96 13.8.9621.8.96 8.8.96 21.8.96 8.8.96300 100 100 200 200 300 300 200 300 300 200 200 200 300 300 300100 100 100 90 100 100 100 100 100 100 100 100 90 100 100 100
0 10 10 20 10 10 10 10 10 5 20 20 10 10 10 1019 11 13 11 13 11 14 12 12 17 13 17 11 14 14 16
1.2 1.2 3.3 1.2 2.2 2.3 1.2 1.2 3.4 +.2 1.2 2.2 1.2 1.2 1.2 1.2 29 100
2.3 3.3 2.3 2.3 3.3 2.2 3.4 3.4 1.2 3.4 3.3 2.3 3.4 3.4 2.3 2.2 29 1001.2 2.2 1.2 1.2 1.2 1.2 1.2 1.2 . 1.2 +.2 +.2 1.2 1.2 . +.2 27 93+ 1.2 2.3 1.2 1.2 . 1.2 +.2 +.2 1.2 + 1.2 + + + + 27 93
+ . + + + 1.2 + 1.2 1.2 1.2 . + 1.2 + . + 26 90
+.2 1.2 +.2 1.2 +.2 +.2 1.2 1.2 +.2 +.2 +.2 . . 1.2 1.2 23 79
+ + + . . + + + 1.1 1.1 1.1 . + 1.1 . . 23 79
+.2 +.2 + . . . . . +.2 +.2 1.2 +.2 . . +.2 + 19 66
+ . + . . . . . 1.2 . 1.2 + + +.2 . + 14 48
2.2 . . . . 1.2 . . . . . . +.2 +.2 1.2 1.2 13 451.2 1.2 1.2 2.2 . . . . +.2 1.2 . 2.2 1.2 . . + 13 45
. . . + . . + . + + . . . + + + 11 38
. . . . . . . . . . +.2 . . 1.2 2.2 2.3 10 35+.2 . . . 1.2 1.2 1.2 . . . . 1.2 . . +.2 1.2 10 35
. . . . . . . 1.2 +.2 +.2 . . +.2 +.2 . 9 31
. . . . . . . 1.2 . . . . . . + 1.2 3 10
. . . . . . . . . . . 1.2 . . . . 2 7
. . . . . . . . . . . . . . . . 1 4
. . . . . . . . . . . . . . . . 1 4
+.2 . . . . . . . . . . . . . . . 1 4
. . . . . . . +.2 . . . . . . . 1 4
+ + + 1.2 + + + 1.2 + + 1.2 + . . + + 27 93
1.2 . +.2 . 2.2 +.2 1.2 . +.2 . . +.2 . . +.2 1.2 19 66
. + . . + + + . . + . 1.1 + . . . 12 41
+.2 . . . . . + + . . . . . + . . 10 35
. . . . . . . +.2 +.2 + +.2 + . + +.2 . 10 35
+ . + . + . . . . + . . . . . . 7 24
. + . +.2 +.2 . . +.2 . . . . . . . . 5 17
. . . . . . + . . 1.1 . . . . . . 3 10
. . . . . . . . . + . + . . . . 3 10
+ . . + . . . . . . . . . . . . 3 10
. . . . . . . . . . . . . +.2 . . 2 7
. . . . +.2 . . . . . . +.2 . . . . 2 7
140
Tab
lica
4.A
s.F
raxin
oorn
i-Q
uer
cetu
mil
icis
H-i
}(1
956)
1958
@ivo
tni
oblic
i
Broj
snim
ke:
12
34
56
78
910
1112
�%
Dat
um:
1.4.
928.
4.93
11.7
.95
8.4.
938.
4.93
8.8.
9613
.8.9
613
.8.9
613
.8.9
617
.8.9
68.
4.93
8.8.
96
Povr
{ina
(m2 ):
200
300
200
100
200
200
100
200
100
200
200
200
Pokr
ovno
st(%
):10
090
8090
9010
090
100
100
8010
010
0
Nagi
b(
o ):15
1530
2010
1020
2020
200
10
Broj
vrst
au
snim
ci:
1413
1615
1714
1313
1011
1816
Kar
akte
rist
i~n
avr
sta
asoc
ijac
ije:
PFr
axi
nu
sor
nu
sL.
4.4
4.4
3.3
3.3
2.2
2.2
2.2
2.2
2.2
2.2
1.2
1.2
1210
0
Qu
erci
onil
icis
,Q
uer
ceta
lia
ilic
is,
Qu
erce
tea
ilic
is:
PQ
uer
cus
ilex
L.2.
21.
23.
32.
22.
22.
21.
22.
23.
22.
24.
43.
312
100
PJu
nip
eru
sox
yced
rus
L.1.
21.
2+
.2+
.2+
.21.
21.
21.
21.
21.
2+
.21.
212
100
GA
spa
ragu
sa
cuti
foli
us
L.+
.2+
+.1
1.1
1.1
++
++
++
.1+
1210
0
PSm
ila
xa
sper
aL.
2.2
1.2
1.2
1.2
1.2
+.2
++
.2+
.1.
22.
211
92
PR
ubi
ape
regr
ina
L.1.
1+
+.1
1.1
+.1
++
++
.+
.11.
111
92
PPi
sta
cia
tere
bin
thu
sL.
..
1.2
+.2
+.2
.1.
21.
2.
+.2
1.1
1.2
867
PC
lem
ati
sfl
am
mu
laL.
.+
1.2
+.1
+.2
.+
+.
.+
.7
58
PPi
sta
cia
len
tisc
us
L.1.
21.
2.
1.2
+.2
1.2
..
..
.1.
26
50
PPh
illy
rea
med
iaL.
1.2
+.2
+.2
+.
..
..
+.2
+.2
650
PPi
nu
sha
lepe
nsi
sM
ill.
1.2
..
.+
.2+
.22.
2.
..
.1.
25
42
PLo
nic
era
impl
exa
Aito
n1.
21.
2.
+1.
2.
..
..
+.1
.5
42
PM
yrtu
sco
mm
un
isL.
..
..
+1.
2.
..
.+
.2+
.24
33
GR
usc
us
acu
lea
tus
L.1.
1.
+.2
..
..
..
..
+3
25
PSp
art
ium
jun
ceu
mL.
..
..
.+
..
.1.
2.
.2
17
PVi
burn
um
tin
us
L..
.1.
2.
..
..
..
..
18
141
@ivo
tni
oblic
i
Broj
snim
ke:
12
34
56
78
910
1112
�%
Dat
um:
1.4.
928.
4.93
11.7
.95
8.4.
938.
4.93
8.8.
9613
.8.9
613
.8.9
613
.8.9
617
.8.9
68.
4.93
8.8.
96
Povr
{ina
(m2 ):
200
300
200
100
200
200
100
200
100
200
200
200
Pokr
ovno
st(%
):10
090
8090
9010
090
100
100
8010
010
0
Nagi
b(
o ):15
1530
2010
1020
2020
200
10
Broj
vrst
au
snim
ci:
1413
1615
1714
1313
1011
1816
GC
ycla
men
repa
ndu
mS.
etS.
1.2
..
..
..
..
..
.1
8
PEp
hedr
aca
mpy
lopo
daC.
A.M
eyer
..
..
..
..
..
.1.
21
8
PA
rbu
tus
un
edo
L..
..
..
+.2
..
..
..
18
PR
ham
nu
sa
late
rnu
sL.
..
..
..
..
.+
.2.
.1
8
PJu
nip
eru
sph
oen
icea
L..
..
..
..
..
+.2
..
18
Pra
tili
ce:
HB
rach
ypod
ium
retu
sum
(Per
s.)
Beau
v.2.
22.
22.
21.
21.
1+
1.2
++
1.2
1.2
+12
100
PC
oron
illa
emer
oide
sBo
iss.
etSp
rune
r1.
2+
.11.
21.
21.
21.
21.
2.
+.2
1.2
1.1
.10
83
PFr
an
gula
rupe
stri
s(S
cop.
)Sc
hur
.+
+.
+.2
.+
.+
.2.
1.1
+.2
758
PO
syri
sa
lba
L..
..
++
.2.
..
..
++
433
ChTe
ucr
ium
cha
ma
edry
sL.
..
++
..
.+
..
..
325
ChA
ethi
onem
asa
xati
le(L
.)R.
Br.
..
+.
.+
..
..
..
217
GA
lliu
msu
bhir
sutu
mL.
..
+.
..
.+
..
..
217
ChD
icta
mn
us
alb
us
L..
..
..
.+
..
..
.1
8
PPr
un
us
ma
hale
bL.
..
..
..
.+
.2.
..
.1
8
PO
stry
aca
rpin
ifol
iaSc
op.
..
..
..
.+
.2.
..
.1
8
ChEu
phor
bia
fra
gife
raJa
n..
..
..
..
.+
..
.1
8
PR
ham
nu
sin
term
ediu
sSt
eude
letH
ochs
t.
..
..
..
..
+.2
..
18
PC
istu
sin
can
us
L..
..
..
..
..
.+
.1
8
GTa
mu
sco
mm
un
isL.
..
..
..
..
..
+.
18
Nas
tava
kta
blic
e4.
142
Tab
lica
5.A
s.O
stry
o-Q
uer
cetu
mil
icis
Tri
najs
ti}
(196
5)19
74
x@i
votn
iob
lici
Broj
snim
ke:
12
34
5
�%
Dat
um:
15.5
.93
24.4
.94
20.5
.93
15.5
.93
20.5
.93
Povr
{ina
um
2 :15
020
020
020
020
0Ek
spoz
icija
:N
NN
NN
Nagi
bu
0 :15
-20
1530
2030
Broj
vrst
au
snim
ci:
1518
2217
15K
arak
teri
sti~
ne
vrst
eas
ocij
acij
e:A-
CP
Ost
rya
carp
inif
olia
Scop
.3.
33.
33.
33.
33.
35
100
CH
Viol
aa
lba
Bess
ersu
bsp.
den
hard
tii
(Ten
.)W
.Bec
ker
Dif
eren
cija
lne
vrst
eas
ocij
acij
e:A-
BP
Fra
xin
us
orn
us
L.3.
33.
32.
33.
3.
480
BP
Cor
onil
laem
eroi
des
Bois
s.et
Spru
ner
1.1
1.1
1.2
1.2
.4
80P
Pist
aci
ate
rebi
nth
us
L.+
.2+
.2+
.2+
.2.
480
CH
Sesl
eria
au
tum
na
lis
(Sco
p.)
Schu
ltz+
++
.2+
.2+
510
0Q
uer
cion
ilic
is,
Qu
erce
tali
ail
icis
,Q
uer
cete
ail
icis
:A-
BP
Qu
ercu
sil
exL.
2.2
2.2
3.3
3.3
1.2
510
0B
PJu
nip
eru
sox
yced
rus
L.1.
2.
1.2
1.2
2.2
480
PPi
nu
sha
lepe
nsi
sM
ill.
1.2
.+
.1+
.3
60P
Lon
icer
aim
plex
aAi
ton
..
++
+3
60P
Vibu
rnu
mti
nu
sL.
+.
2.2
240
PPh
illy
rea
med
iaL.
..
+.
+2
40P
Jun
iper
us
phoe
nic
eaL.
.1.
2.
..
120
CP
Smil
ax
asp
era
L.1.
21.
21.
21.
2+
.25
100
GA
spa
ragu
sa
cuti
foli
us
L.+
(+)
++
+.2
510
0P
Cle
ma
tis
fla
mm
ula
L.+
+.2
1.1
.+
480
PR
ubi
ape
regr
ina
L..
++
++
480
5373
97G
Ru
scu
sa
cule
atu
sL.
.+
(+.2
).
.2
40P
rati
lice
:B
PPr
un
us
ma
hale
bL.
.+
.+
+3
60P
Rha
mn
us
inte
rmed
ius
Steu
dele
tHoc
hst.
..
++
.2
40P
Sorb
us
dom
esti
caL.
..
+.
.1
20C
HB
rach
ypod
ium
retu
sum
(Per
s.)
Beau
v.2.
22.
23.
31.
22.
35
100
ChA
ethi
onem
asa
xati
le(L
.)R.
Br.
++
++
.4
80G
Alli
um
subh
irsu
tum
L..
++
++
480
HVi
nce
toxi
cum
adr
iati
cum
Beck
+.
+.
.2
40G
Tam
us
com
mu
nis
L..
..
.+
120
y:A
-sl
ojdr
ve}a
-T
ree
layer
;B
-sl
ojgr
mlja
-Sh
rub
layer
;C
-sl
ojni
skog
ra{}
a-
Low
grow
thla
yer
(TRINAJSTI] 1978). Tu su asocijaciju istra`ivali brojni istra`iva~i i objavljeno jedosta fitocenolo{kih snimki (HORVATI] 1963; TRINAJSTI] 1965; [EGULJA1967, 1970; GA@I-BASKOVA i BEDALOV 1983; [EGULJA i BEDALOV 1984;BIRA^ 1973; TRINAJSTI] 1990).
Asocijacija je zastupljena i na otoku Murteru sa stadijom vrste Juniperus ox-ycedrus (Tablica 1). Floristi~ki sastav te asocijacije na otoku Murteru prikazan je uTablici 1. koja je sastavljena na temelju 9 fitocenolo{kih snimaka. Za samo raspoz-navanje i diferenciranje te asocijacije najva`nija je vrsta Paliurus spina-christi kojase javlja u obliku dobro razvijenih grmova, a uz nju je obilno nazo~na vrsta Pista-cia terebinthus.
Od karakteristi~nih vrsta asocijacije u snimkama je nazo~na samo vrsta Rham-nus intermedius dok vrsta Crataegus transalpina nije zabilje`ena. Kako se mo`evidjeti iz Tablice 1. zabilje`eno je ukupno 47 vrsta (prosje~no 16,3 vrste). U svihdevet fitocenolo{kih snimaka zabilje`ene su samo tri vrste (Palirus spina-christi,Clematis flammula i Brachypodium retusum) ili 6,4 % od sveukupnog floristi~kogsastava. Pratilice imaju 37 vrsta (78,7 %) i me|u njima se isti~e 13 vrsta razredaQuercetea ilicis, a ostalo su uglavnom travnja~ki elementi. Me|u pratilicama jeskupina listopadnih drvenastih biljaka (Prunus spinosa, Coronilla emeroides,Frangula rupestris, Vitex agnus-castus, Celtis australis, Fraxinus ornus). Ta asoci-jacija se razvija na plitkom i siroma{nom vapnenom tlu. Razvija se na podlozi ka-menjarske vegetacije as. Stipo-Salvietum officinalis. Asocijacija je izrazito degradi-rana jer u njoj dominira vrsta Paliurus spina-christi. Na otoku Murteru prestan-kom ispa{e dolazi do obra{}ivanja tih sastojina i do sukcesijskog razvoja premaklimazonalnoj vegetaciji, a naj~e{}e se javlja uz puteve kao `ivica u Pa{i polju, Je-zerima, na Crnikovcu te izme|u Kamenara i Tripice.
Razred Erico-Cistetea Trinajsti} (1978) 1985, Red Cisto-Ericetalia H-i} 1958,Sveza Cisto-Ericion H-i} 1958, As. Erico-Cistetum cretici H-i} 1958
U opsegu tog razreda ujedinjuju se prete`no eumediteranske, ve}inom vazda-zelene, a samo malim dijelom listopadne, u pravilu niske, vi{e ili manje otvorene isvijetle {ikare, "koje po svojoj cjelokupnoj strukturi, po svojem naro~itom i pri-li~no varijabilnom floristi~kom sastavu, kao i po nekim jasno izra`enim obilje`ji-ma svoje podloge predstavljaju u regresivnom razvitku biljnog pokrova zna~ajnetrajne stadije razmjerno ja~eg stupnja degradacije" (HORVATI] 1963: 113). Tosu zajednice grmastih gariga sastavljene od heliofilnih elemenata u kojima prevla-davaju grmovi i polugrmovi. U okviru tog razreda je red Cisto-Ericetalia H-i}1958, sa svezom Cisto-Ericion H-i} 1958. HORVATI] (1963) u okviru te svezenavodi {est asocijacija – Erico-Calycotometum infestae H-i} 1958, Erico-Rosmari-netum H-i} 1958, Erico-Cistetum cretici H-i} 1958, Cisto-Ericetum arboreae H-i}1958, Genisto-Ericetum verticillatae H-i} 1958 i Paliuretum adriaticum H-i}1958. Neki od navedenih gariga danas imaju druga~iji sintaksonomski status, Eri-co-Arbutetum (Krause i dr. 1963) Allier et Lacoste 1980 (= Cisto-Ericetum arbore-ae) i Rhamno-Paliuretum Trinajsti} 1995 (= Paliuretum adriaticum), (usp. TRI-
143
M. Pand`a, J. Franji}, @. [kvorc, I. Trinajsti}, Z. Pavleti}, 2004: [umska vegetacija otoka MurteraRad. [umar. inst. 39 (2): 131–162, Jastrebarsko
144
Tab
lica
6.A
s.Pis
taci
ole
nti
sci-
Jun
iper
etu
mphoen
icea
eT
rina
jsti
}19
87
@ivo
tni
oblik
Broj
snim
ke:
12
34
56
78
910
1112
1314
1516
17
�%
Povr
{ina
um
2 :30
010
030
010
010
010
020
010
020
010
010
020
020
020
020
020
010
0
Pokr
ovno
stu
%:
100
9090
100
9090
100
9010
090
8010
010
010
090
100
100
Inkl
inac
ija(°
):5
1025
05
2010
1010
100
1020
50
100
Eksp
ozic
ija:
SWSE
SWNE
NESW
SS
SSW
NESW
WSW
0SW
0
Broj
vrst
au
snim
ci:
1411
1414
1114
1311
1216
1612
1217
2114
10
Kar
akte
rist
i~n
avr
sta
asoc
ijac
ije:
PJu
nip
eru
sph
oen
icea
L.4.
44.
44.
43.
43.
43.
43.
43.
33.
33.
33.
32.
33.
32.
22.
22.
23.
417
100
Ole
o-C
era
ton
ion
:
PPi
sta
cia
len
tisc
us
L.1.
21.
21.
23.
33.
31.
22.
22.
31.
22.
32.
22.
31.
22.
32.
21.
21.
217
100
PM
yrtu
sco
mm
un
isL.
1.2
1.2
+1.
21.
21.
21.
23.
32.
22.
21.
22.
21.
22.
21.
21.
2+
.217
100
PPi
nu
sha
lepe
nsi
sM
iller
,juv
..
..
1.2
+.2
1.2
..
..
1.2
.+
.2.
+.
635
PJu
nip
eru
sm
acr
oca
rpa
Sibt
h.et
Sm.
+.2
..
..
..
..
.1.
2.
..
..
.2
12
Qu
erce
tali
ail
icis
iQ
uer
cete
ail
icis
:
PQ
uer
cus
ilex
L.+
.+
.2+
.21.
2+
.2+
+1.
2+
.2+
.2+
++
+.2
+.2
+.3
1694
GA
spa
ragu
sa
cuti
foli
us
L.+
+.
++
++
++
1.2
++
++
+1.
2+
1694
PJu
nip
eru
sox
yced
rus
L.+
.2+
.21.
21.
21.
2+
.2+
.21.
2+
.2+
.1.
2.
2.2
1.2
1.2
1.2
1588
PSm
ila
xa
sper
aL.
1.2
+.2
.+
+.2
1.2
++
.1.
21.
21.
21.
21.
21.
21.
21.
215
88
PR
ubi
ape
regr
ina
L..
..
+.
1.1
+.
.+
+.
++
++
+10
59
PPh
illy
rea
med
iaL.
+.2
+.2
+.2
..
..
.1.
21.
2+
.21.
2.
+.
..
847
PLo
nic
era
impl
exa
Aito
n.
++
..
..
..
..
1.2
.1.
2+
..
529
PC
lem
ati
sfl
am
mu
laL.
..
+.
..
..
..
..
.+
++
+5
29
PVi
burn
um
tin
us
L..
..
1.2
..
..
+.2
..
..
.+
.2.
.3
18
PSp
art
ium
jun
ceu
mL.
..
.+
..
..
.+
..
..
+.2
..
318
PA
rbu
tus
un
edo
L..
+.2
..
..
..
..
..
..
.+
.2
12
145
@ivo
tni
oblik
Broj
snim
ke:
12
34
56
78
910
1112
1314
1516
17
�%
Povr
{ina
um
2 :30
010
030
010
010
010
020
010
020
010
010
020
020
020
020
020
010
0
Pokr
ovno
stu
%:
100
9090
100
9090
100
9010
090
8010
010
010
090
100
100
Inkl
inac
ija(°
):5
1025
05
2010
1010
100
1020
50
100
Eksp
ozic
ija:
SWSE
SWNE
NESW
SS
SSW
NESW
WSW
0SW
0
Broj
vrst
au
snim
ci:
1411
1414
1114
1311
1216
1612
1217
2114
10
PPi
sta
cia
tere
bin
thu
sL.
..
+.2
..
..
..
..
..
..
..
16
Pra
tili
ce:
HB
rach
ypod
ium
retu
sum
(Per
s.)
Beau
v.1.
2+
++
.22.
21.
21.
22.
21.
22.
21.
2+
.21.
22.
22.
2+
+17
100
PC
istu
ssa
lvii
foli
us
L.1.
2.
.+
1.2
1.2
1.2
.+
.21.
22.
21.
2.
1.2
++
.12
71
PC
istu
sin
can
us
L.1.
2.
.+
.21.
2.
1.2
..
1.2
+.
1.2
1.2
+.
.9
53
PC
oron
illa
emer
oide
sBo
iss.
etSp
rune
r+
.2.
+.2
..
+.
..
.+
++
.2+
+.
.8
47
ChSa
lvia
offi
cin
ali
sL.
..
..
.+
.2+
.+
+.
..
..
..
424
HD
act
ylis
hisp
an
ica
Roth
..
..
..
..
.+
+.
.+
+.
.4
24
HG
ali
um
corr
udi
foli
um
Vill.
++
..
..
..
..
..
++
..
.4
24
ChH
elic
rysu
mit
ali
cum
(Rot
h)G.
Don
..
..
..
.+
.+
.2.
..
.+
..
318
GA
lliu
msu
bhir
sutu
mL.
..
..
..
+.
+.
..
..
.+
.3
18
HSe
sler
iaa
utu
mn
ali
s(S
cop.
)Sc
hultz
..
..
..
.+
..
..
..
+.
.2
12
PR
ham
nu
sin
term
ediu
sSt
eude
letH
och
..
+.2
..
..
..
..
..
..
..
16
PFr
an
gula
rupe
stri
s(S
cop.
)Sc
hur
..
+.
..
..
..
..
..
..
.1
6
ChM
icro
mer
iaju
lia
na
(L.)
Benh
am.
.+
..
..
..
..
..
..
..
16
ChA
ethi
onem
asa
xati
le(L
.)R.
Br.
..
..
.+
..
..
..
..
..
.1
6
ChD
oryc
niu
mhi
rsu
tum
(L.)
Ser.
..
..
..
.+
..
..
..
..
.1
6
ChTa
na
cetu
mci
ner
ari
ifol
ium
(Tre
vir.
)Sc
hlut
.-Bip
..
..
..
..
..
.+
..
..
..
16
ChSa
ture
jam
onta
na
L..
..
..
..
..
..
..
.+
..
16
ChEu
phor
bia
fra
gife
raJa
n..
..
..
..
..
..
..
..
+.
16
Nas
tava
kta
blic
e6.
146
Tab
lica
7.A
s.Q
uer
coil
icis
-Pin
etu
mhal
epen
sis
Loi
sel1
971
x@i
votn
iob
lici
Broj
snim
ke:
12
34
56
78
910
1112
1314
�%
Dat
um:
8.5.
938.
4.93
10.5
.93
10.5
.93
8.5.
9320
.5.9
68.
5.93
10.5
.93
8.5.
9313
.8.9
610
.5.9
312
.4.9
313
.8.9
613
.8.9
6
Povr
{ina
(m2 ):
300
100
300
300
300
300
200
200
300
300
200
200
100
200
Pokr
ovno
st(%
):10
090
9010
010
095
8010
080
100
100
9090
100
Broj
vrst
au
snim
ci:
1415
1311
1521
2016
1816
1616
1914
Kar
akte
rist
i~n
avr
sta
asoc
ijac
ije:
AP
Pin
us
hale
pen
sis
Mill
.4.
44.
42.
23.
34.
42.
22.
22.
21.
23.
34.
44.
43.
32.
214
100
BP
Pin
us
hale
pen
sis
Mil.
..
1.2
+.2
++
.2+
.2+
.2+
..
.+
.21.
29
64
Ole
o-C
era
ton
ion
:
BP
Pist
aci
ale
nti
scu
sL.
1.2
1.2
2.2
2.2
1.2
1.2
+.2
1.2
1.2
+.2
1.2
1.2
2.3
1.2
1410
0
PM
yrtu
sco
mm
un
isL.
1.2
+1.
22.
2+
.2+
.21.
2+
.22.
2+
.2.
1.2
..
1179
PJu
nip
eru
sph
oen
icea
L.2.
21.
21.
2.
.1.
21.
21.
2+
.2+
.21.
2.
..
964
PJu
nip
eru
sm
acr
oca
rpa
Sibt
h.et
Sm.
..
..
.+
.2.
..
..
..
.1
7
ChPr
asi
um
ma
jus
L..
..
..
..
..
..
.+
.1
7
Qu
erce
tali
ail
icis
,Q
uer
cete
ail
icis
:
AP
Qu
ercu
sil
exL.
+.2
1.1
1.2
1.2
.3.
32.
22.
22.
22.
32.
21.
21.
23.
313
93
BP
Jun
iper
us
oxyc
edru
sL.
1.2
+.2
+.2
++
.2+
.2+
.2+
.21.
2+
.2+
.2+
.2.
+.2
1393
PQ
uer
cus
ilex
L.+
.2.
1.2
+1.
21.
21.
21.
21.
2+
.2+
..
+11
79
PR
ham
nu
sa
late
rnu
sL.
..
1.2
.1.
2+
.2.
+.2
+.2
++
.2+
.1.
29
64
PPh
illy
rea
med
iaL.
.+
.2.
..
..
+.2
.+
.2.
.1.
2.
429
PSp
art
ium
jun
ceu
mL.
..
.1.
2.
..
..
..
+.
.2
14
PA
rbu
tus
un
edo
L..
..
..
+.2
1.2
..
..
..
.2
14
PR
osa
sem
perv
iren
sL.
..
..
..
..
..
..
+.
17
CP
Smil
ax
asp
era
L.3.
23.
4+
.21.
21.
21.
2+
1.2
+1.
21.
2+
.31.
1+
1410
0
GA
spa
ragu
sa
cuti
foli
us
L.+
++
++
.+
+.
++
++
+12
86
PR
ubi
ape
regr
ina
L.1.
1+
.+
++
.+
..
++
.21.
21.
110
71
PC
lem
ati
sfl
am
mu
laL.
+.
++
1.2
..
.+
++
+.2
+.2
+10
71
GR
usc
us
acu
lea
tus
L.+
.2+
..
..
..
..
+.
1.2
+5
36
PLo
nic
era
impl
exa
Aito
n.
..
.+
..
+.
..
++
.4
29
147
x@i
votn
iob
lici
Broj
snim
ke:
12
34
56
78
910
1112
1314
�%
Dat
um:
8.5.
938.
4.93
10.5
.93
10.5
.93
8.5.
9320
.5.9
68.
5.93
10.5
.93
8.5.
9313
.8.9
610
.5.9
312
.4.9
313
.8.9
613
.8.9
6
Povr
{ina
(m2 ):
300
100
300
300
300
300
200
200
300
300
200
200
100
200
Pokr
ovno
st(%
):10
090
9010
010
095
8010
080
100
100
9090
100
Broj
vrst
au
snim
ci:
1415
1311
1521
2016
1816
1616
1914
GC
ycla
men
repa
ndu
mS.
etS.
.+
..
..
..
..
+.
+.
321
Pra
tili
ce:
BP
Cor
onil
laem
eroi
des
Bois
s.Et
Spru
ner
.+
+.
+.2
++
++
++
.2+
.2+
+.2
1286
PFr
an
gula
rupe
stri
s(S
cop.
)Sc
hur
..
..
++
+.
++
.+
..
643
PC
istu
ssa
lvii
foli
us
L..
..
..
+.2
+.2
..
+.2
+.2
..
+.2
536
PPi
sta
cia
tere
bin
thu
sL.
..
..
.+
+.2
..
+.
..
.3
21
PC
istu
sin
can
us
L.1.
2.
..
..
+.2
..
..
..
.2
14
PO
syri
sa
lba
L..
.+
.2.
..
..
..
..
+.
214
PR
ham
nu
sin
term
ediu
sSt
eude
letH
ochs
t.
..
..
..
.+
..
..
.1
7
PH
eder
ahe
lix
L..
..
..
..
..
..
.+
.1
7
CH
Bra
chyp
odiu
mre
tusu
m(P
ers.
)Be
auv.
1.2
1.2
1.2
++
+.2
2.2
+1.
2+
1.2
1.2
++
1410
0
GA
lliu
msu
bhir
sutu
mL.
++
..
..
..
..
+.
1.1
+5
36
ChEu
phor
bia
fra
gife
raJa
n..
..
.+
++
.+
..
+.
.5
36
HG
ali
um
corr
udi
foli
um
Vill.
..
..
.+
+.
..
..
..
214
ChTe
ucr
ium
cha
ma
edry
sL.
..
..
.+
..
+.
..
..
214
HSt
ipa
brom
oide
s(L
.)D
oerf
ler
..
..
..
.+
+.
..
..
214
ChSa
lvia
offi
cin
ali
sL.
..
..
.+
..
..
..
..
17
HVi
nce
toxi
cum
adr
iati
cum
G.Be
ck.
..
..
+.
..
..
..
.1
7
ChSa
ture
jam
onta
na
L.su
bsp.
vari
ega
ta(H
ost)
Ball
..
..
..
+.
..
..
..
17
ChH
elic
hrys
um
ita
licu
m(R
oth)
Don
..
..
..
+.2
..
..
..
.1
7
ChTe
ucr
ium
poli
um
L..
..
..
.+
..
..
..
.1
7
ChA
ethi
onem
asa
xati
le(L
.)R.
Br.
..
..
..
.+
..
..
..
17
HSe
seli
tom
ento
sum
Vis.
..
..
..
..
+.
..
..
17
HC
epha
lari
ale
uca
nth
a(L
.)Sc
hrad
er.
..
..
..
.+
..
..
.1
7
GA
nem
one
hort
ensi
sL.
..
..
..
..
..
..
+.
17
y:A
-sl
ojdr
ve}a
-T
ree
layer
;B
-sl
ojgr
mlja
-Sh
rub
layer
;C
-sl
ojni
skog
ra{}
a-
Low
grow
thla
yer
Nas
tava
kta
blic
e7.
148
M. Pand`a, J. Franji}, @. [kvorc, I. Trinajsti}, Z. Pavleti}, 2004: [umska vegetacija otoka MurteraRad. [umar. inst. 39 (2): 131–162, Jastrebarsko
Slik
a1.
Veg
etac
ijska
kart
aot
oka
Mur
tera
(PA
ND
@A
2003
)F
igu
re1
.V
eget
ati
on
map
of
Mu
rter
isla
nd
(PA
ND
@A
20
03
)
149
M. Pand`a, J. Franji}, @. [kvorc, I. Trinajsti}, Z. Pavleti}, 2004: [umska vegetacija otoka MurteraRad. [umar. inst. 39 (2): 131–162, Jastrebarsko
Slik
a2.
Mul
tidi
men
zion
alno
skal
iran
jefi
toce
nolo
{kih
snim
aka
razr
eda
Qu
erce
tea
ilic
isB
r.B
l.19
47na
otok
uM
urte
ruF
igu
re2
.M
ult
idim
ensi
on
al
scal
ing
of
vege
tati
on
rele
vés
of
the
class
Que
rcet
aili
cis
Br.
B1
19
47
on
the
isla
nd
of
Mu
rter
150
M. Pand`a, J. Franji}, @. [kvorc, I. Trinajsti}, Z. Pavleti}, 2004: [umska vegetacija otoka MurteraRad. [umar. inst. 39 (2): 131–162, Jastrebarsko
Slik
a3.
Den
drog
ram
fito
ceno
lo{k
ihsn
imak
ara
zred
aQ
uer
cete
ail
icis
Br.
Bl.
1947
naot
oku
Mur
teru
Fig
ure
3.
Den
dro
gram
of
vege
tati
on
rele
vés
of
the
class
Que
rcet
aili
cis
Br.
B1
19
47
on
the
isla
nd
of
Mu
rter
NAJSTI] 1996). Na otoku Murteru zabilje`en je garig Erico-Cistetum cretici izsveze Cisto-Ericion, a asocijacija Rhamno-Paliuretum sintaksonomski pripada pri-je navedenom redu Paliuretalia i razredu Paliuretea.
As. Erico-Cistetum cretici H-i} 1958 je opisao HORVATI] (1958) s otokaBra~a i nazvao ju je po karakteristi~noj vrsti Cistus incanus L. subsp. creticus (L.)Heywood. Uz nju kao karakteristi~ne vrste navodi vrste Linaria microsepala A.Kerner, Chaerophyllum coloratum L. i Helianthemum ovatum (Viv.) Dun. var. li-torale (Willk.) Janch. Kasnije, HORVATI] (1961-1962) u opsegu as. Erico-Arbu-tetum (= Cisto-Ericetum arboreae) navodi nekoliko subasocijacija i varijeteta. Zatri snimke koje potje~u iz sredi{njeg dijela otoka Ugljana i jugozapadnog podru~jaotoka Kor~ule navodi kao Cisto-Ericetum arboreae var. Cistus creticus.
Ta je asocijacija rasprostranjena u srednjem i ju`nom podru~ju eumediteran-skoga pojasa hrvatskog primorja (HORVATI] 1958, 1961-1962, 1963; M. HE-]IMOVI] 1982; [EGULJA i BEDALOV 1984; TRINAJSTI] 1990, 1995). Veza-na je za znatno druk~iju, oporiju i humidniju lokalnu klimu nego {to je ona za kojusu u svom razvitku vezane as. Erico-Rosmarinetum i Erico-Calycotometum infe-stae. Odlikuje se jednoli~no{}u floristi~kog sastava.
Floristi~ki sastav zajednice prikazan je na Tablici 2. na temelju 10 fitoceno-lo{kih snimaka. Asocijaciju je lako odrediti u odnosu na ostale oblike vegetacije usvibnju kad cvjetaju karakteristi~ne vrste asocijacije – bu{ini, koji su ujedno i do-minantne vrste asocijacije u snimkama s otoka Murtera. U njenom floristi~kom sa-stavu na otoku Murteru nedostaje jedna od njegovih najzna~ajnijih karakteri-sti~nih vrsta Erica manipuliflora. Vrste iz roda Erica nisu zabilje`ene za floru oto-ka Murtera (Pand@a 1998).
U svih 10 fitocenolo{kih snimaka zabilje`eno je ukupno 70 vrsta, a broj sekre}e od 15 do 33. Od karakteristi~nih vrsta sveze, reda i razreda prisutno je {estvrsta od kojih se najve}im stupnjem nazo~nosti i najve}om pokrovno{}u u svimsnimkama isti~e vrsta Cistus salviifolius, a zatim sljedi Fumana ericoides. Ostalekarakteristi~ne vrste – Dorycnium hirsutum, Argyrolobium zanonii, Fumanathymifolia i Ononis pusilla znatno su slabije i rje|e zastupljene. Od pratilica u~e-stalo{}u se isti~u vrste reda Quercetalia ilicis kojih je 17 vrsta (24,3 %).
Na otoku Murteru u snimkama je neujedna~en sastav, brojnost vrsta i velikou~e{}e travnja~kih elemenata u sastavu gariga, {to govori o njegovoj otvorenosti.Vazdazeleni bu{ici zauzimaju na otoku Murteru razmjerno malene povr{ine jer senalaze u procesu prirodne progresije u smjeru vazdazelene makije crnike. Povr{inekoje obra{ta ta asocijacija na otoku Murteru su male i kre}u se od 100 do 300 m2.Svoj optimum razvoja zajednica posti`e krajem travnja i u svibnju. U to vrijemeasocijaciju se mo`e lako prepoznati i diferencirati po grmi}ima bu{ina – Cistus sal-viifolius i Cistus incanus. Na otoku Murteru asocijacija je razvijena na Crnikovcu,Murtaru, Kamenaru i ju`no od brda Ma~a.
RAZRED QUERCETEA ILICIS Br.-Bl. 1947
Crnika ili ~esmina (Quercus ilex) je u jadranskome primorju i u ve}em dijeluSredozemlja najzna~ajnija {umska drvenasta vrsta. Na`alost, {ume koje je izgra-
151
M. Pand`a, J. Franji}, @. [kvorc, I. Trinajsti}, Z. Pavleti}, 2004: [umska vegetacija otoka MurteraRad. [umar. inst. 39 (2): 131–162, Jastrebarsko
|ivala ve} odavno su uni{tene ili su vrlo rijetke. Dana{nje sastojine naj~e{}e su uobliku niske {ume, odnosno makije. Ovisno o op}im i lokalnim klimatskim prili-kama ona izgra|uje vi{e {umskih zajednica. Na otoku Murteru te zajednice su~iste crnikine {ume (Myrto-Quercetum ilicis), mje{ovite {ume crnike i crnog jasena(Fraxino orni-Quercetum ilicis) i mje{ovite {ume crnike i crnoga graba (Os-tryo-Quercetum ilicis). Svaka od tih zajednica indikator je specifi~nih ekolo{kihprilika na otoku. Unutar razreda Quercetea ilicis je red Quercetalia ilicis Br.-Bl.(1931) 1936. U okviru toga reda na podru~ju isto~nojadranskoga primorja pozna-te su dvije sveze – Quercion ilicis Br.-Bl. (1931) 1936 i Oleo-Ceratonion Br.-Bl.1936.
Zajednice sveze Quercion ilicis vezane su za eumediteransku vegetacijskuzonu. Klimatolo{ki se ta zona odlikuje humidnom klimom gdje je srednji mini-mum najhladnijeg mjeseca izme|u (2-) 4-6 °C i s ukupnom godi{njom koli~inomoborina iznad 1000 mm. Najva`niji pokazatelj eumediteranske zone je vazdazele-na crnika koja izgra|uje nekoliko biljnih zajednica. U okviru te svezeTRINAJSTI] (1984, 1985, 1990) razlikuje {est asocijacija – Myrto-Quercetum ili-cis TRINAJSTI] (1976) 1985, Quercetum ilicis-virgilianae Trinajsti} 1983, Fraxi-no orni-Quercetum ilicis H-i} (1956) 1958, Fraxino orni-Quercetum cocciferaeH-i} 1963, Ostryo-Quercetum ilicis TRINAJSTI] (1965) 1974, Querco ilicis-Pi-netum dalmaticae TRINAJSTI] 1986.
Na otoku Murteru zabilje`ene su tri asocijacije – Myrto-Quercetum ilicis, Fra-xino orni-Quercetum ilicis i Ostryo-Quercetum ilicis.
Asocijacija Myrto-Quercetum ilicis (H-i}) Trinajsti} 1985 (= Orno-Quercetumilicis myrtetosum H-i} 1958, Quercetum ilicis adriaprovinciale Trinajsti} 1976)
Tijekom vi{egodi{njih istra`ivanja vazdazelene {umske vegetacije ve} je HOR-VATI] (1963a) uo~io vazdazelene sastojine crnikinih {uma, bez u~e{}a listopad-nih elemenata i ozna~io ih subasocijacijom Orno-Quercetum ilicis myrtetosum.Kasnije TRINAJSTI] (1985) tu subasocijaciju podi`e na rang asocijacijeMyrto-Quercetum ilicis.
^iste, vazdazelene {ume i makije crnike razvijaju se op}enito u toplijem i raz-mjerno su{em dijelu jadranskog primorja, u prvom redu na jadranskim otocimaod Unija i jugozapadnoga dijela Lo{inja na sjeverozapadu do Lokruma i Lastovana jugoistoku. Zajednice ~istih crnikinih {uma jadranskog primorja odgovarajuzapadno-mediteranskoj zajednici Viburno-Quercetum ilicis (= Quercetum ilicisgalloprovinciale, TRINAJSTI] 1990). ^iste crnikine {ume su najzna~ajnija {um-ska zajednica otoka Murtera. Floristi~ki sastav asocijacije na otoku Murteru pri-kazan je u Tablici 3. koja je sastavljena na temelju 29 fitocenolo{kih snimaka.
Kako se mo`e zamijetiti iz Tablice 3, zabilje`eno je ukupno 38 vrsta(10-/14,2/-23). Od karakteristi~nih vrsta sveze Quercion ilicis zabilje`ene su vrste– Quercus ilex, Viburnum tinus i Lonicera implexa. Svojom pokrovno{}u i stup-njem nazo~nosti isti~e se crnika – Quercus ilex. Stupnjem nazo~nosti i pokrov-no{}u isti~u se diferencijalne vrste asocijacije elementi zna~ajni za stenomedite-
152
M. Pand`a, J. Franji}, @. [kvorc, I. Trinajsti}, Z. Pavleti}, 2004: [umska vegetacija otoka MurteraRad. [umar. inst. 39 (2): 131–162, Jastrebarsko
ransku svezu Oleo-Ceratonion. Od predstavnika te sveze na otoku Murteru na-zo~ne su vrste – Pistacia lentiscus, Pinus halepensis, Juniperus phoenicea, J. macro-carpa i Ephedra campylopoda. Karakteristi~ne vrste sveze Quercion ilicis, redaQuercetalia ilicis i razreda Quercetea ilicis zastupljene su s 20 vrsta, me|u kojimase stupnjem nazo~nosti isti~u – Quercus ilex, Pistacia lentiscus, Smilax aspera,Asparagus acutifolius, Juniperus phoenicea, Juniperus oxycedrus i Rubia peregrina.Pratilica je mali broj, ukupno 17 vrsta. Me|u njima stupnjem nazo~nosti isti~u sevrste Brachypodium retusum i Cistus salviifolius.
Na otoku Murteru ~iste crnikine {ume odavno su uni{tene te one danas iz-gra|uju gustu i neprohodnu makiju (Myrto-Quercetum ilicis) koja zauzima krajnjijug otoka.
Dosad su ~iste {ume crnike u Hrvatskoj bile poznate od kvarnerskih otoka nasjeveru do dubrova~kih na jugu. Njihovim fitocenolo{kim istra`ivanjima bavilo seje dosta istra`iva~a (usp. HORVATI] 1934, 1958, 1962, 1963a; TRINAJSTI]1967/68, 1984, 1985, 1989; 1990, 1992, 1995; ZI. PAVLETI] 1973, 1979; M.HE}IMOVI] 1980, 1982; GA@I-BASKOVA i BEDALOV 1983; S. HE}IMOVI]1984; TRINAJSTI] i KAMENJARIN 1998).
Asocijacija Fraxino orni-Quercetum ilicis H-i} (1956) 1958
Prvotno je HORVATI] (1934) mje{ovite vazdazelene-listopadne {ume crnikei crnog jasena shvatio kao subasocijaciju Quercetum galloprovinciale fraxinetumorni, pri ~emu kao dijagnosti~ki va`ne vrste isti~e listopadne elemente. KasnijeHORVATI] (1958, 1963, 1963a) tu subasocijaciju podi`e na rang asocijacijeOrno-Quercetum ilicis i karakterizira je vazdazelenim elementima. TRINAJSTI](1997) radi nomenklaturnu reviziju imena as. Orno-Quercetum ilicis. U novije sevrijeme sve vi{e nastoji u nazivima pojedinih fitocenolo{kih jedinica (sintaksona)imena onih rodova koja se dugo ne koriste u taksonomskoj literaturi zamijenitiop}enito upotrebljavanim rodovima ili vrstenim imenima. Crni jasen se mo`eimenovati s dva jednako vrijedna (validna) imena: Fraxinus ornus L. i Ornus euro-paea Pers. Kako ime roda Ornus prakti~ki nikada nije bilo u {iroj uporabi te ga uimenu ”Orno-Quercetum ilicis” treba zamijeniti vrstenim imenom Fraxinus ornuspa je i ime as. Fraxino orni-Quercetum ilicis” (TRINAJSTI] 1997: 14).
"Mje{ovite vazdazeleno-listopadne {ume crnike i crnoga jasena rasprostranje-ne su ~itavim sjevernim dijelom Sredozemlja u grani~nom podru~ju prema termo-filnoj listopadnoj vegetaciji. Me|utim, one se razvijaju i ju`nije, u sredi{njem dije-lu Mediterana, ali u uvjetima vla`ne (humidne) klime" (TRINAJSTI] 1989: 7).
As. Fraxino orni-Quercetum ilicis predstavlja terminalnu fazu razvoja {umskevegetacije eumediteranske zone isto~nojadranskog primorja. Njenom rasprostran-jeno{}u bavilo se je puno istra`iva~a (usp. HORVATI] 1934, 1939, 1957, 1958,1963, 1963a, 1964, 1967; ILIJANI] 1970: TRINAJSTI] 1965, 1967, 1977,1977a, 1984, 1985, 1985, 1986, 1989, 1990, 1995, 1995a, 1995b; [EGULJA1967; BIRA^ 1973; ZI. PAVLETI] 1973, 1984, 1985; HORVAT i dr. 1974; TRI-
153
M. Pand`a, J. Franji}, @. [kvorc, I. Trinajsti}, Z. Pavleti}, 2004: [umska vegetacija otoka MurteraRad. [umar. inst. 39 (2): 131–162, Jastrebarsko
NAJSTI] i [UGAR 1976; M. HE}IMOVI] 1980, 1982; S. HE]IMOVI] 1981;[UGAR 1983, 1984; TRINAJSTI] i KAMENJARIN 1997; FRANJI] i dr. 2002).
Floristi~ki sastav as. Fraxino orni-Quercetum ilicis na otoku Murteru prika-zan je u Tablici 4. koja je sastavljena na temelju 12 fitocenolo{kih snimaka u koji-ma je zabilje`eno ukupno 36 vrsta (10-/14,2/18). U svih 12 snimaka zabilje`eno jesamo 5 vrsta (Fraxinus ornus, Brachypodium retusum, Quercus ilex, Juniperus ox-ycedrus i Asparagus acutifolius) {to iznosi 13,9 % od sveukupnog floristi~kog sa-stava. Asocijacija je dobro karakterizirana nazo~no{}u 20 vrsta (55,6 %) sveze,reda i razreda. Me|u njima svojim stupnjem nazo~nosti isti~u se – Quercus ilex,Juniperus oxycedrus, Rubia peregrina i Pistacia terebinthus te penja~ice Smilaxaspera, Asparagus acutifolius i Clematis flammula. Pratilica je mali broj (15 vrsta)i sve se javljaju pojedina~no i s malim stupnjem nazo~nosti osim vrsta Brachypo-dium retusum, Coronilla ermeroides i Frangula rupestris.
Na Murteru je pa{om i sje~om potpuno eliminirano gotovo sve {to pogodujerazvoju {umske vegetacije. U zadnje vrijeme prestaju ispa{a i eksploatacija te dola-zi do sukcesije pri ~emu su se {umski elementi u sloju drve}a i grmlja sklopili tvo-re}i guste i ~esto neprohodne sastojine u kojima je do{lo do eliminacije heliofilnihpa{nja~kih elemenata. Mje{ovite {ume crnike i crnog jasena razvijaju se na otokuMurteru na padinama brda (Crnikovac, Glavatac, iznad Jezera). Razvijaju se namanjim nadmorskim visinama i zauzimaju sjeverne ekspozicije. Asocijacija se raz-vija ekstrazonalno i dobar je indikator lokalnih mikroklimatskih prilika. Gusto}avegetacijskoga pokrova kre}e se od 80 do 100 %.
Asocijacija Ostryo-Quercetum ilicis Trinajsti} (1965) 1974
Prisutnost crnoga graba u sastavu vazdazelene {umske vegetacije reda Quece-talia ilicis bile su shva}ene kao subas. Orno-Quercetum ilicis ostryetosum (TRI-NAJSTI] 1965a), a kasnije kao posebna as. Ostryo-Quercetum ilicis (usp. TRI-NAJSTI] 1977, 1982, 1984, 1985). Prva istra`ivanja te asocijacije obavljena suna otoku Cresu (TRINAJSTI] 1965a) na sjeveroisto~nim padinama u {irem po-dru~ju sela Meraga. Tu se zajednica razvija na plitkoj skeletnoj podlozi sme|egprimorskog tla {uma crnike s u~e{}em listopadnih elemenata. Ta se asocijacija na-stavlja razvijati na otoku Cresu na grani~nom dodirnom podru~ju "izme|u hori-zontalne eumediteranske vegetacijske zone crnike (Orno-Quercetum ilicis) i verti-kalnog vegetacijskog pojasa crnoga graba (Seslerio-Ostryetum)", (TRINAJSTI]1965a). U selu Meragu mje{ovite {ume crnike i crnoga graba razvijaju se nepo-sredno uz morsku obalu, a najsjevernije ta zajednica se`e do tr{}anske okolice gdjeje navode Lausi i POLDINI (usp. TRINAJSTI] 1965a) i tamo je razvijena ekstrazo-nalno.
Povr{ine te asocijacije su najve}im dijelom uni{tene ili znatno antropogenodegradirane radi dobivanja pa{nja~kih povr{ina pa se danas nalaze u degradira-nom obliku na otocima Cresu, Hvaru i Bra~u, a fragmentarno na Visu i Mljetu tepoluotoku Pelje{cu. Ta je asocijacija na na{im otocima uglavnom rijetka i zauzimarazmjerno ograni~ene povr{ine pa je svako novo nalazi{te na otocima zanimljivo.
154
M. Pand`a, J. Franji}, @. [kvorc, I. Trinajsti}, Z. Pavleti}, 2004: [umska vegetacija otoka MurteraRad. [umar. inst. 39 (2): 131–162, Jastrebarsko
Floristi~ki sastav asocijacije Ostryo-Quercetum ilicis na otoku Murteru prika-zan je u Tablici 5. koja je sastavljena na temelju 5 fitocenolo{kih snimaka. Brojvrsta po jednoj fitocenolo{koj snimci kre}e se od 15 do 22. Karakteristi~na vrstaasocijacije (Ostrya carpinifolia) u ve}ini snimaka raste kao dobro razvijeno ni`establo. Uz karakteristi~nu vrstu obilno su nazo~ne diferencijalne vrste asocijacije(Fraxinus ornus, Coronilla emeroides, Pistacia terebinthus i Sesleria autumnalis).Od karakteristi~nih vrsta sveze, reda i razreda nazo~no je 12 vrsta me|u kojima sestupnjem nazo~nosti isti~u vrste Quercus ilex i Juniperus oxycedrus te penja~iceSmilax aspera, Asparagus acutifolius i Clematis flammula.
Pratilica je mali broj (8 vrsta) i s malom pokrovno{}u osim vrste Brachypo-dium retusum. Zajednica je dobro karakterizirana s nazo~no{}u ~etiri diferencijal-ne vrste asocijacije i s 12 karakteristi~nih vrsta reda Quercetalia ilicis i razredaQuercetea ilicis.
Uo~ljivo je da u sloju drve}a i grmlja u pet fitocenolo{kih snimaka s otokaMurtera svojom pokrovno{}u dominiraju listopadni elementi. Tako|er, je uo~lji-vo da u zajednici nedostaju neki vazdazeleni elementi (Pistacia lentiscus, Myrtuscommunis i dr.).
Sastojine crnike i crnoga graba na otoku Murteru zabilje`ene su na sjevernimpadinama brda Glavatac (iznad Plitke vale) i na brdu iznad Murtera gdje se razvi-jaju svega nekoliko metara nad morem. Zajednica se razvija unutar groma~a napovr{ini zapu{tenih kultura na plitkoj skeletnoj podlozi sme|eg primorskog tla.Razvoj te asocijacije na otoku Murteru je mikroklimatski uvjetovan. Broj vrsta pojednoj fitocenolo{koj snimci s otoka Murtera kre}e se od 15 do 22. Vegetacija unavedenim snimkama pokriva od 80-90 % povr{ine.
Na podru~ju Hrvatske Ostrya carpinifolia ulazi u sastav mnogih biljnih zajed-nica (TRINAJSTI] i CEROVE^KI 1978) od vazdazelenih {uma eumediterana dolistopadnih {uma (usp. HORVATI] 1958, 1962; TRINAJSTI] 1977, 1982)
As. Ostryo-Quercetum ilicis razvija se u isto~nojadranskom primorju na ve}imnadmorskim visinama gdje tvori mediteransko-montani vegetacijski pojas (TRI-NAJSTI] 1995a, 1998) poznat iz okolice Rijeke (najsjevernije nalazi{te te zajedni-ce u Hrvatskoj) i otoka Cresa na sjeveru do otoka Kor~ule i poluotoka Pelje{ca najugu i jugoistoku hrvatskog isto~nojadranskog dijela obale, a zabilje`ena je i uCrnogorskom primorju (TRINAJSTI] 1989) i s tim se njezin areal pro{iruje i pre-ma jugu.
Sveza Oleo-Ceratonion Br.-Bl. 1936
Zajednice te sveze vezane su za stenomediteransku vegetacijsku zonu. Klima-tolo{ki se ta zona odlikuje klimom gdje je srednji minimum najhladnijega mjesecaiznad 6 °C i srednja godi{nja koli~ina oborina ispod 1000 mm. Su{no razdobljetraje tri ljetna mjeseca te takvi klimatolo{ki parametri uvjetuju razvoj kserotermnevazdazelene vegetacije. TRINAJSTI] (1985, 1990, 1995) u okviru te sveze navo-di sedam asocijacija – Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971, Pistacio lenti-sci-Juniperetum phoeniceae TRINAJSTI] 1987, Junipero phoeniceae-Pinetum ha-lepensis TRINAJSTI] 1989, Erico-Calycotometum infestae H-i} 1958, Erico-Ar-
155
M. Pand`a, J. Franji}, @. [kvorc, I. Trinajsti}, Z. Pavleti}, 2004: [umska vegetacija otoka MurteraRad. [umar. inst. 39 (2): 131–162, Jastrebarsko
butetum (Krause et al. 1963) Allier et Lacoste 1980, Oleo-Pistacietum lentisciBr.-Bl. et Maire 1924 i Oleo-Euphorbietum dendroidis Trinajsti} 1973.
Na otoku Murteru su zabilje`ene asocijacije Pistacio lentisci-Juniperetum pho-eniceae i Querco ilicis-Pinetum halepensis.
Asocijacija Pistacio lentisci-Juniperetum phoeniceae Trinajsti} 1987
Rasprostranjeno{}u i floristi~kim sastavom te zajednice bavio se ve}i broj is-tra`iva~a (TRINAJSTI] 1987, 1995, 2000; PAND@A 1995, 2004; JASPRICA etal. 2000; KOVA^I] i dr. 2001; FRANJI] i dr. 2002). Prvi je tu vazdazelenu ve-getaciju istra`ivao TRINAJSTI] (1987) na otoku Unije kraj Lo{inja i na VelikomPr`njaku kraj Kor~ule. Floristi~ki sastav i analiza te asocijacije na otoku Murteru iokolnim oto~i}ima bili su predmet posebnog rada (PAND@A 2004).
Floristi~ki sastav te asocijacije na otoku Murteru prikazan je u Tablici 6. kojaje sastavljena na temelju 17 fitocenolo{kih snimaka. Ta asocijacija zauzima naro-~ito velike povr{ine u ~itavom ju`nohrvatskom primorju i ponajprije predstavljazna~ajan progresijski stadij u razvoju vazdazelene {umske vegetacije, ~esto poslijepo`ara.
Asocijacija Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971
U Hrvatskom primorju prvi je HORVATI] (1958) istra`ivao sastojine s alep-skim borom i do{ao do zaklju~ka kako alepski bor ne bi izgra|ivao samostalne{umske asocijacije ve} bi sastojine s alepskim borom predstavljale subasocijacije ilifacijese pojedinih zajednica bu{ika, a svoje gledi{te je zadr`ao i kasnije (usp. HOR-VATI] 1963). HORVATI] (1958) lu~i sljede}e tipove sastojina s alepskim bo-rom – ”Orneco-Quercetum ilicis pinosum halepensis”, ”Ericeto-Calycotometuminfestae pinosum halepensis”, ”Ericeto-Rosmarinetosum pinosum halepensis” i”Ericeto-Cistetum cretici pinosum halepensis”. U prilog navedenom i{le bi ~injeni-ce kako alepski bor, odnosno njegove {ume, ne uklju~uju u svome floristi~kom sa-stavu niti jednu posebnu vrstu koja bi bila vezana samo za {ume alepskog bora(TRINAJSTI] 1988). [ume alepskog bora poku{alo se shvatiti kao samostalneasocijacije (DE MARCO i CANEVA 1984; NAHAL 1985; TRINAJSTI] 1988).Loisel je mje{ovite {ume alepskog bora, s ve}im ili manjim u~e{}em crnike u fran-cuskome Sredozemlju, izdvojio u posebnu as. Querco ilicis-Pinetum halepensis(usp. TRINAJSTI] 1988).
Glede dosad objavljenih fitocenolo{kih istra`ivanja {umske vegetacije Hrvat-skog primorja mogu se razlikovati dvije klimatski uvjetovane asocijacije prema TRI-NAJSTI] (1988) – Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971 i Junipero phoeni-ceae-Pinetum halepensis Trinajsti} 1988, dok je na dolomitnoj podlozi iz razredaErico-Cistetea edafski uvjetovana as. Erico-Pinetum halepensis Krause et al. 1963.
Floristi~ki sastav asocijacije na otoku Murteru prikazan je u Tablici 7. koja jesastavljena na temelju 14 fitocenolo{kih snimaka u kojima su zabilje`ene 43 vrste(11-/16/21). Samo ~etiri vrste (Pinus halepensis, Pistacia lentiscus, Quercus ilex iSmilax aspera) zabilje`ene su u svih 14 snimaka.
156
M. Pand`a, J. Franji}, @. [kvorc, I. Trinajsti}, Z. Pavleti}, 2004: [umska vegetacija otoka MurteraRad. [umar. inst. 39 (2): 131–162, Jastrebarsko
Od karakteristi~nih vrsta sveze Oleo-Ceratonion stupnjem nazo~nosti isti~u sevrste Pistacia lentiscus i Myrtus communis, a uz njih nazo~ne su vrste Juniperusphoenicea, J. macrocarpa i Prasium majus. Od karakteristi~nih vrsta reda i razredanazo~no je 14 vrsta me|u kojima se stupnjem nazo~nosti isti~u Quercus ilex i Juni-perus oxycedrus te penja~ice Smilax aspera, Asparagus acutifolius i Clematis flam-mula. Od 23 vrste pratilica samo Coronilla emeroides i Brachypodium retusum suu preko 50 % snimaka. Svojom pokrovno{}u i nazo~no{}u od pratilica isti~e seBrachypodium retusum. Asocijacija {ume alepskog bora razvija se na padinamabrda ju`ne do jugozapadne ekspozicije.
Na otoku Murteru alepski bor se {iri subspontano te as. Querco ilicis-Pinetumhalepensis obrasta ju`ne do jugozapadne padine brda Crnikovac, Mali vr{ak, Velivrh, Gradina, Koko~, Kosma~, ^vrdak, Koroma{nica.
Radi relativno velike sli~nosti u floristi~kome sastavu as. Fraxino orni-Querce-tum ilicis i Ostryo-Quercetum ilicis za njihovo razlikovanje metoda multidimen-zionalnoga skaliranja (Slika 2.) ne daje jasnu sliku razdvajanja te je u takvomslu~aju bolje koristiti klastersku analizu (usp. Slika 3.).
ZAKLJU^AKCONCLUSION
U razdoblju od 1992. do 1996. i 2002. godine obavljena su vegetacijska istra-`ivanja {uma otoka Murtera. Ukupno je napravljeno 96 fitocenolo{kih snimki naosnovi kojih je utvr|eno sedam asocijacija (Rhamno-Paliuretum, Erico-Cistetumcretici, Myrto-Quercetum ilicis, Fraxino orni-Quercetum ilicis, Ostryo-Quercetumilicis, Pistacio lentisci-Juniperetum phoeniceae, Querco ilicis-Pinetum halepensis),~etiri sveze (Rhamno-Paliurion, Cisto-Ericion, Quercion ilicis, Oleo-Ceratonion)tri reda (Paliuretalia, Cisto-Ericetalia, Quercetalia ilicis) i tri razreda (Paliuretea,Erico-Cistetea, Quercetea ilicis).
Na snimkama razreda Quercetea ilicis obavljene su dvije metode numeri~keanalize – klasterska analiza i multidimenzionalno skaliranje. Radi relativno velikesli~nosti u floristi~kome sastavu as. Fraxino orni-Quercetum ilicis i Ostryo-Quer-cetum ilicis, za njihovo razlikovanje metoda multidimenzionalnog skaliranja nedaje jasnu sliku razdvajanja te je u takvom slu~aju bolje koristiti klastersku analizu.
LITERATURAREFERENCES
BIRA^, V., 1973: Vegetacija Sr|a i okolice Dubrova~ke rijeke. Acta Bot. Croat. 32: 135-170.BRAUN-BLANQUET, J., 1964: Pflanzensoziologie. Grundzüge der Vegetationskunde. 3. Aufl.
Springer-Verlag. Wien.DE MARCO, CANEVA G., 1984: Analisi sintaxonomica e fitogeografica comparata di alcune
significative cenosi a Pinus halepensis Mill. in Italia. Not. Fitosoc. 19(1): 155-176.
157
M. Pand`a, J. Franji}, @. [kvorc, I. Trinajsti}, Z. Pavleti}, 2004: [umska vegetacija otoka MurteraRad. [umar. inst. 39 (2): 131–162, Jastrebarsko
FRANJI], J., @. [KVORC, M. PAND@A, B. KEKELI], 2002: [umska vegetacija poluotokaO{trica (Dalmacija, Hrvatska). [um. list 126(9-10): 469-478.
GA@I-BASKOVA, V., M. BEDALOV, 1983: Biljni pokrov Kornatskog oto~ja. Zbornik R. Vi-sianija [iben~anina. Povremena izdanja muzeja grada [ibenika 10: 455-462.
HAYEK, A., 1924-1933: Prodromus florae peninsulae Balkanicae I-III. Berlin-Dahlem.HE]IMOVI], M., 1982: Vegetacija razreda Quercetea ilicis Br.-Bl.1947 na otoku [ipanu. Acta
Bot. Croat. 41: 77-85.HE]IMOVI], M., 1980: Biljni pokrov otoka [ipana. Magistarski rad (mscr.)-PMF, Zagreb.HE]IMOVI], M., 1981: Biljni pokrov Lokruma te {koljeva Bobare i Mrkana s posebnim obzi-
rom na dinamiku vegetacije. Magistarski rad (mscr.)-PMF, Zagreb.HE]IMOVI], S., 1984: Vegetation der Inseln Bobara und Mrkan. Acta Bot. Croat. 43: 109-118.HODAK-HORVATI], N., 1974: Prilog poznavanju flore Hrvatskog primorja. IV. Kongres bio-
loga Jugoslavije, Sarajevo. Rezimei referata 111.HORVAT, I., S. HORVATI], M. GRA^ANIN, G. TOMA@I^, B. MAKSI], 1950: Priru~nik
za tipolo{ko istra`ivanje i kartiranje vegetacije. Metodika istra`ivanja i kartiranja vegetaci-je. Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb.
HORVAT, I., V. GLAVA^, H. ELLENBERG, 1974: Vegetation Südosteuropas. Geobotanicaselecta 4. Gustav Fischer Verlag, Stuttgart.
HORVATI], S., 1934: Flora i vegetacija otoka Paga. Prirodosl. Istra`. Jugosl. Akad. 19: 1-372.HORVATI], S., 1939: Pregled vegetacije otoka Raba s gledi{ta biljne sociologije. Prir. Istra`.
Jugosl. Akad. 22: 1-96.HORVATI], S., 1957: Biljnogeografsko ra{~lanjenje kr{a. Kr{ Jugoslavije 5: 35-65.HORVATI], S., 1958: Tipolo{ko ra{~lanjenje primorske vegetacije gariga i borovih {uma. Acta
Bot. Croat. 17: 7-98.HORVATI], S., 1961/62: Novi prilog poznavanju primorske vegetacije gariga i kamenjarskih
pa{njaka. Acta Bot. Croat. 20-21: 243-259.HORVATI], S., 1962: Prilozi poznavanja vegetacije ju`nohrvatskog primorja. Ljetopis JAZU
66: 302-308.HORVATI], S., 1963: Vegetacijska karta otoka Paga s op}im pregledom vegetacijskih jedinica
Hrvatskog primorja. Prir. Istra`. Jugosl. Akad. 33. Acta bilogica 4, Zagreb.HORVATI], S., 1963a: Biljnogeografski polo`aj i ra{~lanjenje na{eg Primorja u svjetlu suvre-
menih fitocenolo{kih istra`ivanja. Acta Bot. Croat. 22: 27-81.HORVATI], S., 1964: Fitocenolo{ke jedinice vegetacije kr{kog podru~ja Jugoslavije kao osno-
va njegovog biljnogeografskog ra{~lanjenja. Acta Bot. Croat. Extraord.,15-35.HORVATI], S., 1967: Fitogeografske zna~ajke i ra{~lanjenje Jugoslavije. U S. Horvati} (ed.):
Analiti~ka flora Jugoslavije 1(1): 23-61.HORVATI], S., 1967a: Analiti~ka flora Jugoslavije 1(1): 1-216.HORVATI], S., TRINAJSTI], I., 1973: Analiti~ka flora Jugoslavije 1(2): 217-420.ILIJANI], LJ., 1970: Expositionsbedingte ökologische Unterschiede in der. Pflanzendecke der
Sonn und Schattenhänge am Lim-Kanal (Istrien). Vegetatio 2 (1-3): 1-27.JASPRICA, N., M. RU[^I], S. KOVA^I], 2000: Floristi~ki sastav makije somine (as. Pista-
cio-Juniperetum phoeniceae Trinajsti} 1987) u srednjoj i ju`noj Dalmaciji. Zbornik sa`eta-ka prio}enja sedmog hrvatskog biolo{kog kongresa, Zagreb. 268-269.
KOVA^I], S., N. JASPRICA, M. RU[^I], 2001: Floristic characteristic of Phoenician junipermacchia (ass. Pistacio lentisci - Juniperetum phoeniceae Trinajsti} 1987) in Central and So-uthern Dalmatia (Croatia). Nat. Croat. 10(2): 73-81.
NAHAL, I., 1985: Taxonomie et aire geographique des Pinus du groupe Halepensis. Seminairesur le Pin d’alep et le Pin brutia dans la sylviculture mediterraneenne. Ciheam 1985: 1-24.
PAND@A, M., 1995: Floristi~ka, fitocenolo{ka i fitogeografska obilje`ja otoka Murtera. Magi-starski rad (mscr.) PMF, Zagreb.
158
M. Pand`a, J. Franji}, @. [kvorc, I. Trinajsti}, Z. Pavleti}, 2004: [umska vegetacija otoka MurteraRad. [umar. inst. 39 (2): 131–162, Jastrebarsko
PAND@A, M., 1998: Flora of the island of Murter (Central Adriatic). Acta Bot. Croat. 57: 99-122.PAND@A, M., 2003: Vegetacija otoka Murtera. Disertacija PMF, Zagreb.PAND@A, M., 2004: Vegetation of the Phoenician juniper macchia – Pistacio lentisci-Junipere-
tum phoeniceae Trinajsti} 1987 (Oleo-Ceratonion) on the island of Murter and small sur-rounding islands. Nat. Croat. (u tisku).
PAVLETI], ZI., 1973: Flora i vegetacija Bi{eva s posebnim obzirom na biljnogeografski polo`ajotoka. Disertacija (mscr.)-PMF, Zagreb.
PAVLETI], ZI., 1979: Fitocenolo{ko-sintaksonomska analiza zimzelenih {uma otoka Bi{eva.Drugi kongres ekologa Jugoslavije, Zadar 2: 853-862.
PAVLETI], ZI., 1984: Caratteristiche della vegetazione sempreverde di alcune isolette delloAdriatico centrale. Not. Fitosoc. 19(1): 55-66.
PAVLETI], ZI., 1985: Sulla composizione floristica dei boschi e delle macchie a leccio (Quer-cetea ilicis) dell’ isola di Bisevo (Dalmazia). Not. Fitosoc. 22: 15-20.
PIGNATTI, S., 1982: Flora d'Italia. I-III. Edagricole, Bologna.PODANI, J., 2001: SYN-TAX 2000. User's manual. Scientia, Budapest.SELETKOVI], Z., Z. KATU[IN, 1992: Klima Hrvatske. U: RAU[, \. (Ur.) [ume u Hrvatskoj.
[umarski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu, ''Hrvatske {ume'' p.o. Zagreb, 13-18.[EGULJA, N., 1967: Fitocenolo{ka istra`ivanja vegetacije na podru~ju sjeveroisto~nogdijela La-
bin{tine u Istri. Magistarski rad (mscr.)-PMF, Zagreb.[EGULJA, N., 1970: Vegetacija sjeveroisto~nog dijela Labin{tine u Istri. Acta Bot. Croat. 29:
157-172.[EGULJA, N., M. BEDALOV, 1984: Beitrag zur Kenntnis der Vegetation des Mosorgebirges
(Mitteldalmatien, Jugoslawien). Acta Bot. Croat. 43: 207-216.[UGAR, I., 1970: Vegetacijski profil kroz U~ku s vegetacijskom kartom tog podru~ja. Mittl.
Ostalp.-Din. Ges. f. Vegetkde. 11: 213-218.[UGAR, I., 1983: Biljnogeografski polo`aj i ra{~lanjenost vegetacije Istre u svjetlu najnovijih fi-
tocenolo{kih istra`ivanja. Akad. Nauka BiH Radovi 52(21): 517-524.[UGAR, I., 1984: Novi pogledi na biljni pokrov i biljnogeografsku ra{~lanjenost Istre. Acta Bot.
Croat. 43: 225-234.TRINAJSTI], I. 1985: Modello Balcanico-Appenninico della distribuzione altimetrica della ve-
getazione appartenente alla classe Quercetea ilicis Br.-Bl. Not. Fitosoc. 22: 21-30.TRINAJSTI], I. 1965: Vegetacija otoka Krka. Disertacija (mscr.)-PMF, Zagreb.TRINAJSTI], I. 1965a: Istra`ivanja zimzelene {umske vegetacije sjevernog Cresa. Acta Bot. Cro-
at. 24: 137-142.TRINAJSTI], I. 1967: Über die Grenze der eumediterranen und submediterranenVegetation
im quarnerisch-liburnischen Teil des ostadriatischen Künstenlandes. Mitt. Ostalp.-Din.Pflanzensociol. Arbeitsgem. 7: 63-66.
TRINAJSTI], I. 1967/68: [umska vegetacija otoka Lastova. Acta Bot. Croat. 26-27: 43-51.TRINAJSTI], I. 1974-1986: Analiti~ka flora Jugoslavije 1(3)-2(4).TRINAJSTI], I. 1977: Osnovne zna~ajke biljnog pokrova otoka Hvara i njegov fitogeografski
polo`aj u okviru evropskog dijela Sredozemlja. Poljopr. [um. Titograd, 23(4): 1-36.TRINAJSTI], I. 1977a: Istra`ivanja vegetacije sveze Oleo-Ceratonion Br.-Bl. na otoku Lastovu.
Acta Bot. Croat. 36: 125-134.TRINAJSTI], I. 1978: Razred Paliuretea Trinajsti}, class. nov. U: I. [ugar (ur.) Vegetacijska kar-
ta SR Hrvatske, 1: 43.TRINAJSTI], I. 1982: Die Bedeutung der Hopfenbuche – Ostrya carpinifolia Scop. für die
Pflanzengeographische Begrenzung der Mediterran-montanen Vegetationsstufe auf denAdriatischen Inseln. Studia geobotanica 2: 7-14.
TRINAJSTI], I. 1984: Sulla sintakssonomia della vegetazione sempreverde della classe Querce-tea ilicis Br.-Bl. del litorale adriatico Jugoslavo. Notiziario della societa italiana Fitosocio-logia. Not. Fitosoc. 19(1): 77-98.
159
M. Pand`a, J. Franji}, @. [kvorc, I. Trinajsti}, Z. Pavleti}, 2004: [umska vegetacija otoka MurteraRad. [umar. inst. 39 (2): 131–162, Jastrebarsko
TRINAJSTI], I. 1985: Fitogeografsko-sintaksonomski pregled vazdazelene {umske vegetacijerazreda Quercetea ilicis Br.-Bl. u jadranskom primorju Jugoslavije. Poljopr. [um. (Tito-grad), 31(2-3): 71-96.
TRINAJSTI], I. 1986: Fitogeografsko ra{~lanjenje vegetacije isto~nojadranskog sredozemnogpodru~ja – polazna osnovica u organizaciji gospodarenja mediteranskim {umama. Glas.[um. Pokuse. Posebno izdanje 2: 53-67.
TRINAJSTI], I. 1987: Fitocenolo{ko-tipolo{ka analiza sastojine makije somine Juniperus phoe-nicea L. u Hrvatskom primorju. Acta Bot. Croat. 46: 115-121.
TRINAJSTI], I. 1988: O problemu sintaksonomske pripadnosti {uma alepskog bora – Pinushalepensis Miller u jadranskom primorju Jugoslavije. Glas. [um. Pokuse 24: 233-245.
TRINAJSTI], I. 1989: Sintaksonomska analiza vazdazelene {umske vegetacije Crnogorskogprimorja. Poljopr. [um. (Titograd), 35(3-4): 3-11.
TRINAJSTI], I. 1990: [umska vegetacija otoka Bra~a. Glas. [um. Pokuse 26: 183-205.TRINAJSTI], I. 1992: Vegetacija otoka Unija. Oto~ki ljetopis 8: 81-94.TRINAJSTI], I. 1995: Vegetacijske zna~ajke otoka Mljeta. Simpozij prirodne zna~ajke i dru-
{tvena valorizacija otoka Mljeta. Ekolo{ke monografije 6: 247-269.TRINAJSTI], I. 1995a: Sintaksonomska istra`ivanja {uma (Quercus ilex L.) u isto~noj Istri, Hr-
vatska. [umarski list 7-8: 223-226.TRINAJSTI], I. 1995b: Plantgeographical Division of Forest Vegetation of Croatia. Ann. Fo-
rest. 20(2): 37-66, Zagreb.TRINAJSTI], I. 1996: Syntaxonomisch – nomenklatorische revision der Ostadriatischen Vege-
tation mit Paliurus (Rhamno-Paliurion) Trinajsti}, nom. nov.). Ann. Mus. civ. Rovereto,Suppl. 2(11): 209-215.
TRINAJSTI], I. 1997: Vazdazelene {ume crnike i crnog jasena (Fraxino orni-Quercetum ilicisH-i} /1956/ 1958) na otoku Cresu (Hrvatska). Radovi 32(2): 13-18
TRINAJSTI], I. 1998: Fitogeografsko ra{~lanjenje klimazonalne {umske vegetacije Hrvatske.[umarski list 122(9-10): 407-421.
TRINAJSTI], I. 1998a: As. Ostryo -Quercetum ilicis Trinajsti} (Quercion ilicis Br.-Bl.) u okoli-ci Rijeke. Prirodoslovna istra`ivanja rije~kog podru~ja, 415-418.
TRINAJSTI], I. 2000: Fitocenolo{ke zna~ajke makije somine Pistacio- Juniperetum phoeniceaeTrinajsti} 1987 (Oleo-Ceratonion Br.-Bl.) na obalama Malostonskog zaljeva. Radovi 35(1):5-12.
TRINAJSTI], I., I. [UGAR, 1976: Prilog poznavanju rasprostranjenosti i floristi~kog sastavazimzelenih {uma makije crnike (Orno-Quercetum ilicis) na podru~ju zapadne Istre. ActaBot. Croat. 35: 153-158.
TRINAJSTI], I., J. KAMENJARIN, 1997: Fitocenolo{ko-sintaksonomska analiza {ume ~esmi-ne – Querus ilex L. na Kozjaku kraj Splita. [um. list 117(3-4): 127-131.
TRINAJSTI], I., J. KAMENJARIN, 1998: Fitocenolo{ko-sintaksonomska istra`ivanja vazdaze-lenih {uma ~esmine (Quercus ilex L.) na otoku ^iovu. [um. list 118(5-6): 207-211.
TRINAJSTI], I., Z. CEROVA^KI, 1978: O cenoarealu crnog graba, Ostrya carpinifolia Scop.(Corylaceae) u Hrvatskoj. Biosistematika 4(1): 57-65.
TUTIN, T., N. A. BURGES, A. G. CHATER, J. R. E. EDMONDSON, V. H. HEYWOOD, D.M. MOORE, D. H. VALENTINE, S. M. WALTERS, D. A. WEBB, 1964-1980: Flora Eu-ropaea 1-5. Cambridge University Press.
VAN DER MAAREL, E., 1979: Transformation of cover-abundance values in phytosociologyand its effects on community similarity. Vegetatio 39(2): 97-114.
WEBER H. E., J. MORAVEC, J. P. THEURILLAT, 2002: Codice internazionale di nomencla-tura fitosociologica – 3 edizione. Fitosociologia 39(1): 1-48.
160
M. Pand`a, J. Franji}, @. [kvorc, I. Trinajsti}, Z. Pavleti}, 2004: [umska vegetacija otoka MurteraRad. [umar. inst. 39 (2): 131–162, Jastrebarsko
FOREST VEGETATION OF MURTER ISLAND
Summary
Investigations of the forest vegetation of Murter island were carried out during the pe-riod 1992-1996 and subsequently additional investigations were performed during 2002,which did not show more significant differences. In total 96 vegetation relevés were madewithin 7 associations (Rhamno-Paliuretum, Erico-Cistemum eretici, Myrto-Quercetum ili-cis, Fraxino orni-Quercetum ilicis, Ostryo-Quercetum ilicis, Pistacio lentisci-Juniperetumphoeniceae, Querco ilicis-Pinetum halapensis, 4 alliances (Rhamno-Paliurion, Cisto-Eri-cion, Quercion ilicis, Oleo-Ceratonion), 3 orders (Paliuretalia, Cisto-Ericetalia, Querceta-lia ilicis) and 3 classes (Paliuretea, Erico-Cistetea, Quercetea ilicis).
As. Rhamno-Paliuretum Trinajsti} 1995. The most important species for recognitionand differentiation of this association is the Paliurus spina christi which is found in the formof well developed shrubs, together with the abundant Pistacia terebinthus species. This asso-ciation develops on shallow and poor limestone soil and on the base of rocky ground vegeta-tion of the association Stipo-Salvietum officinalis. The association is markedly degraded asthe species Paliurus spina-christi is dominant.
As. Erico-Cistetum cretici H-i} 1958. This association is distributed in the central andsouthern region of the Eu-Mediterranean belt of the Croatian littoral area. It is associatedwith considerably more acrid and more humid local climate. It is characterised by the uni-formity of floristic composition.
As. Myrto-Quercetum ilicis (H-i}) Trinajsti} 1985. Pure, evergreen forests and evergre-en oak maquis develop in the generally warm and relatively arid part of the Adriatic littoralarea. Primarily on the Adriatic islands from Unija and south-western part of Lo{inj in thenorth-west to Locrum and Lastovo in the south-east. Associations of pure evergreen oak for-ests of the Adriatic littoral area correspond to the west-Mediterranean association Vibur-no-Quercetum ilicis. On the island of Murter pure evergreen oak stands form dense and im-passable maquis. This association forms a climatozonal association of Eu-Mediterraneanvegetation zone, which is the most significant forest association of Murter island, and of theentire east-Adriatic littoral area. It developed on the island of Murter by succession from cit-rus shrubs Erico-Cistetum cretici.
As. Fraxino orni-Quercetum ilicis H-i} (1956) 1958. It represents the terminal phaseof the development of forest vegetation in the Eu-Mediterranean zone of the east-Adriaticlittoral area. On Murter island, grazing and felling have entirely eliminated almost all ele-ments which favour development of forest vegetation.
As. Ostryo-Quercetum ilicis Trinajsti} (1965) 1974. The presence of hornbeam in thecomposition of evergreen forest vegetation of Quecetalia ilicis order was considered as asubasociation Orno-Quercetum ilicis ostryetosum, and later as a separate association Os-tryo-Quercetum ilicis. On the Croatian islands this association is quite rare and covers rela-tively limited areas, and consequently every new site on the islands is of interest.
As. Pistacio lentisci-Juniperetum phoeniceae Trinajsti} 1987. This association coversespecially large areas in the entire south-Croatian littoral area and in the first place repre-
161
M. Pand`a, J. Franji}, @. [kvorc, I. Trinajsti}, Z. Pavleti}, 2004: [umska vegetacija otoka MurteraRad. [umar. inst. 39 (2): 131–162, Jastrebarsko
sents a considerable progressive stage in the development of evergreen forest vegetation,most frequently as an aftermath to forest fires.
As. Querco ilicis-Pinetum halapensis Loisel 1971. Aleppo pine forests on the Murterisland spread subspontaneously and belong to as. Querco ilicis-Pinetum halapensis.
Key words: Paliuretea, Erico-Cistetea, Quercetea ilicis, vegetation relevés, Murter,Croatia
162
M. Pand`a, J. Franji}, @. [kvorc, I. Trinajsti}, Z. Pavleti}, 2004: [umska vegetacija otoka MurteraRad. [umar. inst. 39 (2): 131–162, Jastrebarsko
top related