bezbednost i zdravlje na radu prerada vode za...
TRANSCRIPT
158781 - TEMPUS-RS-TEMPUS-JPHES -Occupational safety and health - degree curricula and
lifelong learning.
BEZBEDNOST I ZDRAVLJE NA RADU
PRERADA VODE ZA PIĆE
PROGRAM Bezbednost i zdravlje na radu
Normativno uređenje Prava i obaveze poslodavca i zaposlenih
Prerada vode za piće
Dezinfekcija vode – hlorisanje Način i sistemi za hlorisanje vode
Hlor Osobine
Skladištenje
Trovanje hlorom
Prva pomoć
Lična zaštitna sredstva
BEZBEDNOST I ZDRAVLJE NA RADU
Normativno uređenje:
Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu Kolektivni ugovor; Opšti akt poslodavca (pravilnik o bezbednosti i
zdravlju na radu), ili ugovor o radu; Akt o proceni rizika.
BEZBEDNOST I ZDRAVLJE NA RADUKo ima pravo na bezbednost i zdravlje na radu?
zaposleni;
učenici i studenti kada se nalaze na obaveznom proizvodnom radu, profesionalnoj praksi ili praktičnoj nastavi (radionice, ekonomije, kabineti, laboratorije i dr.);
lica koja se nalaze na stručnom osposobljavanju, prekvalifikaciji ili dokvalifikaciji;
lica na profesionalnoj rehabilitaciji;
lica koja se nalaze na izdržavanju kazne zatvora dok rade u privrednoj jedinici zavoda za izvršenje kazne zatvora (radionice, gradilišta i sl.) i na drugom mestu rada;
lica na dobrovoljnim i javnim radovima organizovanim u opštem interesu, radnim akcijama i takmičenjima u vezi sa radom;
lica koja se zateknu u radnoj okolini radi obavljanja određenih poslova, ako je o njihovom prisustvu upoznat poslodavac.
BEZBEDNOST I ZDRAVLJE NA RADU
Preventivne mere za bezbedan i zdrav rad
projektovanje, izgradnja, korišćenje i održavanje objekata namenjenih za rad.
projektovanje, izgradnja i korišćenje tehnoloških procesa; projektovanje, izrada, korišćenje i održavanje sredstava
za rad; proizvodnja, pakovanje, skladištenje i uništavanje
opasnih materija; projektovanje, proizvodnja i korišćenje sredstava i
opreme za ličnu zaštitu na radu; obrazovanje, vaspitavanje i osposobljavanje;
BEZBEDNOST I ZDRAVLJE NA RADU
Sprovođenje mera za bezbedan i zdrav rad zasniva se na sledećim načelima:
Izbegavanje rizika; Procena rizika koji se ne mogu izbeći; Otklanjane rizika na njihovom izvoru; Prilagođavanje rada i radnog mesta zaposlenom; Zamena opasnih tehn. procesa ili metoda manje opasnim Davanje prednosti kolektivnim nad pojedinačnim
merama; Odgovarajuće osposobljavanje zaposlenih.
BEZBEDNOST I ZDRAVLJE NA RADU
ZAPOSLENI IMA PRAVO:
Da poslodavcu daje predloge, primedbe i obaveštenje o pitanjim bezbednosti;
Da kontroliše svoje zdravlje prema rizicima radnog mesta;
BEZBEDNOST I ZDRAVLJE NA RADU
ZAPOSLENI MA PRAVO DA ODBIJE DA RADI:
ako mu preti neposredna opasnost po život i zdravlje; ako mu nije obezbeđen propisani lekarski pregled; ako nije osposobljen za bezbedan rad i upoznat sa svim
rizicima na radnom mestu; ako radi duže od punog radnog vremena ili noću, ako mu
taj rad po oceni slube medicin rada pogoršava zdravstveno stanje;
ako radi na sredstvu za rad na kome nisu primenjene propisane mere bezbednosti.
BEZBEDNOST I ZDRAVLJE NA RADU
ZAPOSLENI JE DUŽAN DA:
Primenjuje propisane mere za bezbedan i zdrav rad; Namenski koristi sredstva za rad i opasne materije; Koristi propisana sredstva i opremu za ličnu zaštitu na
radu; Po saznanju odmah obavesti poslodavca o
nepravilnostima, štetnostima ili drugoj pojavi koja bi mogla da ugrozi njegovu bezbednost i zdravlje;
Da sarađuje sa poslodavcem i licem zaduženim za bezbednost i zdravlje na radu u sprovođenju propisanih mera;
BEZBEDNOST I ZDRAVLJE NA RADU
Upoznavanje zaposlenih sa pravima i obavezama iz oblasti BZR kaoi sa opasnostima i štetnostima na određenom radnom mestu uz
stalni nadzor i kontrolu znanja zaposlenih predstavlja
NAJEFIKASNIJI NANAJEFIKASNIJI NAČČININ
za smanjenje rizika od povreda, profesionalnih bolesti i bolesti uvezi sa radom.
BEZBEDNOST I ZDRAVLJE NA RADU
Kod zasnivanja radnog odnosa;Premeštaja na druge poslove;Prilikom uvođenja nove tehnologije;Kod promene procesa rada koji iziskuje promenu
mera za bezbedan rad;
PRERADA VODE ZA PIĆE
MEŠANJEAERACIJAKOAGULACIJA I FLOKULACIJABISTRENJEFILTRIRANJEDEZINFEKCIJADOPUNSKI PROCESI
PRERADA VODE ZA PIĆE
Ono se ostvaruje na jedan od sledećih načina:
mlaznicama i injektorima,
kruženjem vode,
disperzijom gasa,
mehaničkim mešanjem elisama, lopaticama ili turbinama,
hidrauličkim gubitkomostvarenim suženjima,pragovima idenivelacijom.
MEŠANJE
PRERADA VODE ZA PIĆE
AERACIJA
Aeracija je proces razmene materije između vode i gasne faze (vazduha ili čistog kiseonika) preko granice dodira. Aeracija se izvodi dovođenjem u dodir vode sa vazduhom ili čistim kiseonikom.
KOAGULACIJA I FLOKULACIJA
Koagulacija i flokulacija su procesi pripreme vode uz primenu hemikalija za dalju obradu.
Primenom koagulacije i flokulacije, nerastvorene i koloidne materije pretvaraju se u oblik pogodan da se sa efikasnošću od 95 do 99% uklone iz vode jednim od procesa:
taloženjem i filtriranjem,
flotacijom i filtriranjem,
direktnom filtriranjem.
PRERADA VODE ZA PIĆE
BISTRENJE
Po završetku faze predtretmana vode sledi faza bistrenje. Ova faza obuhvata taloženje i flotaciju.
Taloženje
Taloženje (sedimentacija) je separacija suspendovanih materija iz vode pomoću gravitacije.
Flotacija
Flotacija je suprotna radnja od taloženja, jer dolazi do isplivavanja na površinu čestica materijala koje su lakše od vode.
FILTRIRANJE
Filtriranje je proces koji se u kondicioniranju vode koristi za uklanjanje nerastvorenih materija. Filtriranje se ostvaruje prolaskom vode kroz sloj granuliranog materijala postavljenog na perforiranu podlogu.
DEZINFEKCIJA VODE – HLORISANJE
Zadatak dezinfekcije vode je uništavanje bakterija,virusa i protozoa u cilju sprečavanja prenosabolesti putem vode.
Za dezinfekciju vode koriste se fizičke, hemijske ibiološke metode.
DEZINFEKCIJA VODE – HLORISANJE
Dezinfekcija hemikalijama zasniva se na dejstvu hemikalija na vitalne delove mikroorganizama.
Najčešće primenjivana dezinfekciona sredstva su:hlor,hlor-dioksid iozon.
DEZINFEKCIJA VODE – HLORISANJE
Na potrebnu koncentraciju dezinfekcionog sredstva i vreme kontakta sa vodom utiče:
Vrsta dezinfekcionog sredstva, Vrsta mikoorganizama, Hemijski karakter i temperatura vode koja se
dezinfikuje.
DEZINFEKCIJA VODE – HLORISANJE
Instalacija za hlorisanje vode za piće sastoji se od:
Boce sa hlorom
Priključnnog kompleta
Dozir ventila
Hlorinatora sa uređajem za merenje protoka (rotametrom)
Automatskog vakuum preklopnika
Prigušnog ventila
Injektora sa nepovratnim ventilom
DEZINFEKCIJA VODE – HLORISANJE
Sastavni deo instalacije čine i
Analizator rezidualnog hlora
Uređaj za detekciju hlora
Uređaj za neutralizaciju hlora
Alarmni sistem
DEZINFEKCIJA VODE – HLORISANJE
Boce za tečni hlor izrađuju se od bešavnog čelika u zapreminama za 50, 75, 100, 150, 175 i 200 kg mase korisnog sadržaja.
Svaka boca je opremljena ventilom za dovod i odvod hlora uvrnutim u grlo boce i zaštitnom kapom za ventil.
DEZINFEKCIJA VODE – HLORISANJE
PROCEDURA ZA ZAMENU BOCA SA HLOROM
Upali svetlo i uveri se da je bezbedno ući u prostoriju (moguće je da postoje vidljivi znaci oštećenja)
Pri radu obavezno koristi adekvatna lična zaštitna sredstva
Uključi sistem za ventilaciju
Zatvori ventil na boci
Sačekaj da se potroši hlor koji je zaostao u instalaciji
Oslobodi hlorinator
Postavi zaštitnu kapu na ventil boce
Skini lanac za osiguranje boce od pada
DEZINFEKCIJA VODE – HLORISANJE
PROCEDURA ZA ZAMENU BOCA SA HLOROM
Bocu odloži u magacin
Postavi na mesto novu bocu
Postavi lanac za osiguranje od pada
Skini zaštitnu kapu
Postavi novi dihtung od klingerita
Montiraj vakuum regulator na bocu
Otvori ventil i odmah ga zatvori– u slučaju da ventil nije moguće normalno otvoriti, treba zagrejati vrelom vodom– ventil obavijemo krpom okvašenom vrelom vodom, sačekamo1– 2min. I pokušamo da otvorimo ventil, ako je sve uredu otvorimo ventil i nastavimo rad
DEZINFEKCIJA VODE – HLORISANJE
PROCEDURA ZA ZAMENU BOCA SA HLOROM
Proveri zaptivenost sistema – test sprovedi korišćenjem amonijaka
Proveri funkcionalnost sistema za detekciju hlora
Ugasi sistem za ventilaciju, ugasi svetlo i zatvorivrata
Skini zaštitnu opremu i odloži je na propisano mesto
DEZINFEKCIJA VODE – HLORISANJE
Povezivanje hlorinatora sa bocama hlora vrši se preko priključnog kompleta.
Jedan hlorinator može biti povezan na više boca.
DEZINFEKCIJA VODE – HLORISANJE
Zadatak hlorinatora je da hlorni rastvor uvek u jednakim i precizno određenim količinama dozira kontinualno u vodu koja se dezinfikuje.
DEZINFEKCIJA VODE – HLORISANJE
Rotametar je uređaj koji se koristi za merenje protoka tečnosti i gasova.
DEZINFEKCIJA VODE – HLORISANJE
Ima ulogu da obezbedi kontinualni rad i napajanje sistema hlorom.
DEZINFEKCIJA VODE – HLORISANJE
Ovi uređaji obezbeđuju generisanje vakuuma potrebnog za transpot rhlora i njegovo injektiranje i mešanje sa tretiranom vodom.
DEZINFEKCIJA VODE – HLORISANJE
Detektor hlora
Analizator rezidualnog hlora
DEZINFEKCIJA VODE – HLORISANJE
Uređaj za neutralizaciju hlora
HLOR
Opasnosti od požara, eksplozije i druge opasnosti
Hlor je negoriv, nagrizajući i naročito otrovan gas.
Pri reagovanju hlora sa redukcionim materijama može doći do eksplozije. Do eksplozije dolazi pri delovanju hlora na terpentin, etar, amonijak, butan, azot, etan, metan i druga jedinjenja. Sa metalima takođe reaguje burno.
Predstavlja veliku opasnost po život i zdravlje ljudi jer u vrlo malim koncentracijama deluje kao bojni otrov.
HLOR
Ambalaža i skladištenjePakuje se u hermetički zatvorene čelične boce i sudove od bakra i
aluminijumovih legura u zavisnosti da li je sa ili bez vode.
Skladišti se udaljeno do svih materija sa kojima burno reaguje.
HLOR
Boce za hlor
Boce za tečni hlor izrađuju se odbešavnog čelika u zapreminama za 50, 75, 100, 150, 175 i 200 kg mase korisnog sadržaja.
Svaka boca je opremljena ventilom za dovod i odvod hlora uvrnutim u grlo boce i zaštitnom kapom za ventil.
Bocma treba rukovati veoma pažljivo, a zaštitna kapa ventila mora uvek da bude postavljena osim u slučaju kada se boca puni i prazni.
Pri transportu, boce se ne smeju bacati, udarati i tumbati.
Boce sa hlorom se ne smeju transportovati zajedno sa bocama za ostale gasove, ne smeju biti izložene sunčevoj svetlosti i drugim izvorima toplote.
HLOR
Boce za hlor
Pravilnik o tehničkim normativima za pokretne zatvorene sudove za komprimirane, tečne i pod pritiskom rastvorene gasove ("Sl. list SRJ", br.1/2003.)
Svaki sud mora imati na svojoj površini ili na pričvršćenoj tablici tačnoutisnute sledeće oznake:
firmu, odnosno naziv ili registrovani znak proizvođača;
fabrički broj suda;
godinu izrade;
naziv gasa kojim se sud puni, s tim da naziv gasa ne sme biti označen samo hemijskom formulom;
HLOR
Boce za hlor
masu praznog suda, u kg, uključujući i masu podnožja obruča na grlu i ventila, ali bez zaštitne kape, a za sudove za rastvoreni acetilen - masu bez kape, ili sa poroznom masom, acetonom i ventilom;
zapreminu suda, u l;
probni pritisak, u bar;
žig toplotne obrade, utisnut iza fabričkog broja suda;
žig nadležnog organa sa datumom poslednje kontrole;
HLOR
Skladišta hlora
Skladišta hlora treba da budu posebni nadzemni građevinski objekti, od negorivog materijala (zidani objekti).
Treba da budu zaštićena odgovarajućom gromobranskom instalacijom.
Ispred većih skladišta treba da postoji istovarna rampa, koja olakšava utovar i istovar boca i kontejnera
Skladište treba da se sastoji od više prostorija pri čemu se u jednoj čuvaju poune boce ili kontejneri u drugoj prazne, a u posebnoj prostoriji sistem za neutralizaciju.
HLOR
Unutrašnjost skladišta (pod i zidovi) najbolje je da budu pokriveni keramičkim pločicama, zbog agresivnosti hlora.
Električne instalacije i uređaji u unutrašnjosti, trebaju da budu zaštićeni od agresivnog delovanja hlora u skladu sa odgovarajućim standardima za predviđene klase spoljašnjih uticaja.
Prekidači rasvete trebaju da budu izvedeni van skladišne prostorije.
U prostoriji ne sme da bude uskladišten nikakav gorivi materijal.
Vrata na skladištu trebaju da dihtuju da bi se sprečilo eventualno izlaženje hlora u slučaju aksidenta.
HLOR
Na skladištu hlora ne trebaju da postoje prozori, a ako već postoje moraju biti zaštićeni tako da sunčevi zraci ne mogu kroz njih padati direktno na boce i kontejnere sa hlorom. Naime kod nekih skladišta se ostavljju manje zastakljene površine radi moguće kontrole unutrašnjosti.
Ispred svakih vrata na skladištu trebaju da postoje vizuelni i zvučni signalizatori, radi upozorenja ukoliko dođe do isticanja hlora (povezani sa gasnom detekcijom).
Vrata na skladištu moraju biti stalno zaključana i opremljena odgovarajućim zabravnim elementima.
Boce (50, 150, 175 kg i sl.) se u unutrašnjosti skladišta osiguravaju od pada, vezivanjem za obodne zidove, na odgovarajući način.
HLOR
Kontejneri od 1000 kg se postavljaju na pod skladišta.
Može se u unutrašnjosti skladišta, kao dodatna mera bezbednosti (ukoliko uslovi dopuštaju), između vrata i uskladištenih kontejnera podići zaštitni zid, visine oko 50 cm, kako bi se sprečilo i usporilo kretanje isteklog hlora do samog ulaza u skladište (kontejneri se nalaze kao u "bazenu" - tankvani).
Sva vrata na skladištu trebaju biti označena odgovarajućom oznakom za opasnost i moraju se otvarati ka spoljašnjem prostoru, u pravcu izlaza.
HLOR
Skladišta hlora trebaju da imaju gasnu detekciju. Zbog specifične težine hlora gasni detektori se postavljaju na rastojanju od 20-30 cm od poda skladišta.
Mora da postoji prinudna ventilacija.
Usisni otvori ventilacionih kanala treba da budu locirani uz podprostorije, a mogu i na samom podu.
Sistem za ventilaciju skladišta hlora mora da bude autonoman i bez recirkulacije.
Mora da postoji sistem za neutralizaciju isteklog hlora najčešće tipa scrubber, koji se postavlja u posebnoj, građevinski odvojenoj, prostoriji u skladištu.
HLOR
Navedena tri sistema (za detekciju, ventilaciju i neutralizaciju) trebaju biti spregnuti u jednu celinu.
Treba da postoji izvor rezervnog napajanja električnom energijom ovih zaštitnih sistema, koji se automatski aktiviraju. Kod nekih manjih hlornih stanica, sa jednom ili dve boce, u praksi je često prisutno ručno aktiviranje sistema.
HLOR
Moguća organizacija skladišta1 - Scrubber 2 - Kontejneri 3 - Boce 4 - Prazna ambalaža
HLOR
Postupak pri isticanju iz ambalažeU zavisnosti od težine akcidenta, obavestiti Centar za uzbunjivanje, vatrogasece,
policiju, pošiljaoca ili primaoca.
Pozvati stručnjake.
U stambenim i industirjskim zonama, upozoriti stanovništvo na opasnost.
Izvršiti evakuaciju ljudstva iz opasne zone, u smeru suprotnom od smera vetra, ili poprečno na smer vetra.
Zabraniti pristup svim licima koja ne učestvuju u sanaciji nastale nezgode.
Opasno područje ograditi i obeležiti zonu bezbednosti.
Vetrokazom odrediti smer vetra, kako bi se znalo u kom smeru odlazi najveći deo gasa.
HLOR
Imati u vidu da hlor ispunjava najniže slojeve atmosfere, sve pukotine i prodire duboko ispod površine.
Treba da intervenišu samo obučeni radnici, opremljeni potpunom zaštitnom opremom.
Zatvoriti podrume i ostale slične prostorije u koje stupati tek po kontroli.
Zatvaranjem ventila boce - cisterne, onemogućiti dalji izlazak gasa.
Ukoliko je moguće, ukloniti ambalažu iz opasnog područja.
Obaranje hlora koji izlazi iz posude, vrši se raspršenom vodom.
PRVA POMOĆ
Ako uprkos svim zaštitnim merama dođe donesreće, unesrećenom treba pružiti prvu pomoć.
U slučaju lakšeg trovanja žrtva treba: da se udalji iz zatrovane prostorije, da miruje na osvetljenom i umereno toplom mestu, da ne pije alkoholna pića, već mleko kao sredstvo
za ublažavanje kašlja, da se obrati lekaru.
PRVA POMOĆ
U slučaju prskanja hlora u oči: treba oči, sa otvorenim kapcima, ispirati velikom
količinom vode, bar 15 minuta, pa posle pauze od15 minuta, nastaviti ispiranje (ne koristiti nikakvahemijska sredstva),
obratiti se lekaru.U slučaju dodira hlora sa kožom i odećom:
skinuti odelo i oprati pod tušem, oprati kožu velikom količinom vode i sapuna (ne
koristiti nikakva hemijska sredstva), obratiti se lekaru.
PRVA POMOĆU slučaju težeg trovanja:
spasilac mora da raspolaže zaštitnom opremom (zaštitnamaska, gumeno odelo, gumenerukavice i čizme),
brzo evakuisati zatrovanog iz zone velike koncentaracijehlora,
zatrovanog položiti na leđa uz podignuto uzglavlje(staviti jastuk pod glavu, otkopčatiodeću, tako da jeoslobođen vrat i grudni koš),
zatrovanog utopliti i uviti u ćebad, odmah pozvati lekara.
LIČNA ZAŠTITNA SREDSTVA
Gas-maska za hlorZa zaštitu od hlora potrebno je koristiti
gas-masku sa obrazinom sa oznakom cedila "B" ili "BB". Cedilo sa oznakom "B" je crvene boje i na cedilu je ispisano "Cedilo protiv kiselih gasova"
Cedilo sa oznakom "BB" je takođe crvene boje, s tim što po sredini ima crnu traku. Na njemu stoji natpis "Cedilo protiv kiselih gasova sa ugrađenim cedilom protiv aerosola".
Gas - maska sa obrazinom pored organa za disanje, štiti i oči, a sastoji se iz obrazine i cedila.
LIČNA ZAŠTITNA SREDSTVA
Izolacioni aparatZa zaštitu organa za disanje, kada u radnoj
atmosferi postoje visoke, ili u kojoj semogu očekivati visoke koncentracijetoksičnih gasova, odnosno ako je u radnojatmosferi sadržaj kiseonika ispod 16%,koristi se izolacioni aparat sa kiseonikom ikomprimiranim vazduhom.
Aparatom rukuje posebno obučeno lice.Uređaj se nosi na leđima, a težina mu iznosioko 20 kg.
LIČNA ZAŠTITNA SREDSTVA
Zaštitna odela,
Kecelje,
Čizme,
Rukavice
Zaštitne naočare
HVALA NA PAŽNJI