chee_studija o potencijalu obnovljivih izvora energije u obz_ final

Joint reasearch and develop-ment of energy efficiency me-asures in cities of cross borderregions

2011

STUDIJA O POTENCIJALU OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE NA PODRUČJU OSJEČKOBARANJSKE ŽUPANIJE


NARUČITELJ: Institut za obnovljive izvore energijePredsjednik InstitutaSrećko Kukić, dipl.oecD. Cesarića 1331 000 osijek, HrvatskaOIB: 72341741046

IZVRŠITELJ: Poljoprivredni fakultet u Osijeku,Trg Sv. Trojstva 331000 OsijekOIB:

NAZIV STUDIJE:

STUDIJA O POTENCIJALU OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE NAPODRUČJU OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

DATUM IZRADE STUDIJE: prosinac, 2011.

VODITELJ STUDIJE: prof.dr.sc. Davor Kralik

RADNI TIM: Daria Jovičić, dipl.ing.Đurđica Mihić, dipl. ing.


SADRŽAJ

POPIS SKRAĆENICA 4

1. UVOD 5

2. METODOLOGIJA 7

3. DOSADAŠNJA ISKUSTVA I PROVEDENI PROJEKTI KORIŠTENJAOBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE U OBŽ

8

4. ENERGIJA BIOMASE 10

4.1. ŠUMSKA BIOMASA 12

4.2. BIOGORIVA 14

4.2.1. BIOETANOL 15

4.2.2. BIODIZEL 16

4.2.3. BIOPLIN 18

4.2.3.1. SIROVINSKI POTENCIJALI OSJEČKO BARANJSKEŽUPANIJE ZA PROIZVODNJU BIOPLINA

19

4.2.3.2. MOGUĆNOSTI KORIŠTENJA BIOPLINA 24

5. ENERGIJA VJETRA 27

6. ENERGIJA SUNCA 28

7. GEOTERMALNA ENERGIJA 29

8. POTENCIJALI KORIŠTENJA OIE U OBRAZOVNIM USTANOVAMA OBŽ 30

9. FINANCIJSKI MEZANIZMI ZA POKRETANJE I REALIZACIJU PORIJEKATAOBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE U OBŽ

32

10. PROMOCIJA, INFORMIRANJE I EDUKACIJA 38

11. ZAKLJUČAK 40

12. LITERATURA 42


4

Where rivers connect

POPIS SKRAĆENICA

CARDS –pomoć Europske zajednice u obnovi, razvoju i stabilizacijiCH4 – metanCO – ugljični monoksidCO2 – ugljikov dioksidESCO –Energy Service CompanyETBE – etil-terc-butil-eterEU – Europska unijaFAME – metilni ester masnih kiselinaH2 – vodikH2S – sumporovodikha – hektarHBOR – Hrvatska banka za obnovu i razvojHEP – Hrvatska elektro privreda d.d.HROTE – Hrvatski operator tržišta energije d.o.o.IPA –Instrument pretpristupne pomoćiISPA –Instrument strukturalnih politika za pretpristupkm2 – kilometar kvadratnikW – kilowatkWh – kilowatsatm3 – kubični metarME – metil - estarMTBE – metil-terc-butil-eterMW – megawatN2 – dušikNH3 – amonijakNMHC – nemetanskih ugljikohidratNOx – dušikovi oksidiO2 – kisikOBŽ – Osječko baranjska županijaOIEKPP – Registar projekata i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i

kogeneracije te povlaštenih proizvođačaPEO – prethodno energetsko odobrenjepH – pH-vrijednost označava koncentraciju vodikovih iona – stupanj kiselostiPHARE –financijsko-tehničkim instrumentom pretpristupne strategije za države

kandidatkinjePJ – petajouleRH – Republika HrvatskaSAPARD –Posebna pretpristupna pomoć za poljoprivredu i ruralni razvojSDURF –Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova

Europske unijeSO2 – sumporov dioksidST – suha tvar


5


1. UVOD

Strategije održivog korištenja energije Osječko-baranjske županije (OBŽ) ima za osnovni ciljizradu i donošenje određivanje smjernica za uspješan gospodarski i energetski razvitak OBŽ,pri tome vodeći brigu o načelima održivosti i zaštite prirode i okoliša. Glavni naglasak dan jena učinkovitom korištenju energije i obnovljivim izvorima energije, kao područjima čijirazvitak može i treba značajno doprinijeti održivom razvoju čitave OBŽ. U skladu s tim, uStrategiji će biti procijenjeni potencijalni učinci racionalnog korištenja energije na zaštitu pri-rode i okoliša, razvitak lokalnog gospodarstva i poboljšanja socijalnih prilika stanovništvaOBŽ.Strategija je zajednički proizvod svih zainteresiranih strana na području OBŽ te je sukladnotome prvi korak izrade predstavlja njihovo identificiranje i grupiranje. Izravno uključivanjezainteresiranih strana u proces izrade Strategije osigurano je organiziranjem konzultacija idobivanjem povratnih informacija nakon predstavljanja radne verzije.Postojeće stanje energetske infrastrukture OBŽ te dosadašnja iskustva u provedbi projekataenergetske učinkovitosti i iskorištavanju obnovljivih izvora energije uzeti su kao polaznatočka za definiranje budućih smjerova razvoja. Također će se pri izradi Strategije posebnovoditi računa o usklađenosti ciljeva OBŽ s nacionalnim i Europskim zakonodavstvom istrateškim dokumentima. Pregled stanja gospodarstva i zaposlenosti u OBŽ, kao i doprinoskorištenja obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti gospodarskom razvitku biti ćesastavni dio Strategije. Poglavlja o analizi energetskog potencijala te mjere i preporuke zapoboljšanje energetske efikasnosti i veće korištenje pojedinih obnovljivih izvora energijepredstavljati će ključni dio Strategije na kojem će se bazirati ciljevi te prijedloziorganizacijskih mjera i akcijskog plana za razdoblje od 2011. do 2013. godine na razini OBŽ.Doprinos proizvodnji električne i toplinske energije iz obnovljivih izvora energije na područjuOBŽ očekuje se prvenstveno korištenjem energije biomase i Sunca, a manjim dijelom ikorištenjem kogeneracijskih uređaja te su ciljevi određeni prvenstveno za ova tri izvora.Nadalje, važno mjesto u Strategiji dati će se analizi financijskih mehanizama za pokretanje irealizaciju projekata energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije kao i prijedlogudjelotvornih načina promocije, informiranja i edukacije ciljnih skupina o energetskojproblematici OBŽ.Predložene mjere i aktivnosti u okviru akcijskog plana odrediti će se tako da njihovaprovedba rezultira ostvarenjem zacrtanih ciljeva, a biti će podijeljene na četiri osnovneskupine:

strateški i provedbeni dokumenti te planiranje; jačanje ljudskih kapaciteta; demonstracijske aktivnosti, provedba i promocija; mehanizmi financiranja i potpore.


6


Zainteresirane strane za provođenje Strategije s područja OBŽ su slijedeće:

jedinice lokalne samouprave (općine i gradovi); gospodarske i obrtničke komore; gospodarstvo; obrazovne i predškolske ustanove; nevladine udruge i udruge tehničke kulture;

Na području OBŽ su 42 jedinice lokalne samouprave i to 7 sa statusom grada i 35 sastatusom općine

GRADOVI: OPĆINE:Beli ManastirBelišćeDonji MiholjacĐakovoNašiceOsijekValpovo

AntunovacBiljeBizovacČeminacČepinDardaDonja MotičinaDražDrenje

ĐurđenovacErdutErnestinovoFeričanciGorjaniJagodnjakKneževi VinogradiKoškaLevanjska Varoš

MagadenovacMarijanciPetlovacPetrijevciPodgoračPodravska MoslavinaPopovacPunitovciSatnica Đakovačka

SemeljciStrizivojnaŠodolovciTrnavaViljevoViškovciVladislavciVuka

Na razini OBŽ djeluju Hrvatska obrtnička komora, Obrtnička komora OBŽ i Hrvatskagospodarska komora, Županijska komora OsijekOd ukupno 23 djelatnosti industrijske proizvodnje na području Županije, najviše jezastupljena prerađivačka industrija i to proizvodnja hrane i pića, te proizvodnja celuloze,papira i proizvoda od papira, a zatim slijedi proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda. Sukupnim brojem od 3.379 aktivnih poslovnih subjekata.Predškolski odgoj i naobrazba te skrb o djeci predškolske dobi organiziran je na područjuOBŽ u 21 predškolskoj ustanovi koje zajedno imaju 46 vrtića i 21 područni vrtić.Na području OBŽ ima ukupno 70 osnovnih škola, a u sastavu matičnih škola je i 106područnih škola. Također se na području nalazi 30 srednjih škola i 2 samostalna učeničkadoma.Na području Županije razvijena je mreža ustanova u djelatnostima visokog obrazovanja iznanosti. Nositelj znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja na području Županije jestSveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku koje obuhvaća 10 fakulteta sa sjedištem u Osijeku,Đakovu i Slavonskom Brodu, 1 umjetničku akademiju i 4 sveučilišna odjela uz drugesveučilišne ustanove čija djelatnost osigurava cjelovitost i potrebni standard visoke naobrazbe.


7


OBŽ trenutno ima oko 2.200 nevladinih udruga čije je djelovanje ima za cilj organiziranjegrađana u sustavu teritorijalne samouprave kao sastavnog dijela procesa izgradnjedemokratskog građanskog društva.

2. METODOLOGIJA

U svrhu izrade studije koristili su se službeni podaci mjerodavnih institucija, kao što suMinistarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, [12] Državni zavod za statistiku RepublikeHrvatske, [11] Upravnog odjel za poljoprivredu i gospodarstvo Osječko-baranjske županije[13] i HGK Županijske komore Osijek. Dio potrebnih podataka prikupio se anketiranjempojedinih skupina proizvođača s područja OBŽ.Potrebita istraživanja izvršena su u Laboratoriju za biomasu i obnovljive izvore energije priPoljoprivrednom fakultetu u Osijeku. (Slika 1.)Dobiveni i prikupljeni podaci su analizirani i korišteni za izračun potencijala obnovljivihizvora energije u Osječko baranjskoj županiji.

Slika 1. Laboratoriju za biomasu i obnovljive izvore energije pri Poljoprivrednom fakultetu uOsijeku


8


3. DOSADAŠNJA ISKUSTVA I PROVEDENI PROJEKTI KORIŠTENJA OBNOV-LJIVIH IZVORA ENERGIJE U OBŽ

Prema podacima Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva u Odjelu za obnovljiveizvore i energetsku učinkovitost u Registar projekata i postrojenja za korištenje obnovljivihizvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača (Registar OIEKPP) na područjuOBŽ prethodno energetsko odobrenje (PEO) dobila su 24 projekta (Grafikon 1.), a u pripremisu još 10-tak projekata koji su u idejnoj fazi te će tijekom 2012. godine početi s realizacijom.

Grafikon 1. Prikaz projekata obnovljivih izvora energije i kogeneracije u OBŽ [12]

Od ukupnog broja dobivenih PEO do 25. prosinca 2011. godine Hrvatski operator tržištaenergije d.o.o. (HROTE) je sklopio tri ugovora o Povlaštenim proizvođačima o otkupuelektrične energije, a čija su postrojenja u sustavu poticanja.Također je HROTE sklopio četiri Ugovora s Nositeljima projekata o otkupu električneenergije, a čija postrojenja još nisu puštena u pogon.


9


Od navedenih projekata najviše energije iz OIE donesti će vjetroelektrana na području BelogManastira ukupne snage 40 MW, zatim 8 elektrana na biomasu 18,84 MW i bioplin s 13projekata 14,26 MW te ostali izvori s 1,3 MW (Tablica 1.).

Tablica 1. Prikaz PEO po registru OIEKPP [12]

Vrsta postrojenja Broj PEO

Električnasnaga[MW]

BrojPEO2

Električnasnaga[MW]3

UdioOBŽ ubrojuPEO

UdioOBŽuel.snazi

Elektrana na biomasu (85) 85 217,96 8 18,84 9% 9%Elektrana na bioplin (52) 52 74,16 13 14,26 25% 19%Elektrana na deponijski plin i plin iz postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda (3)3 4,15 0% 0%Geotermalna elektrana (1) 1 4,71 0% 0%Hidroelektrana (95) 95 198,89 0% 0%Kogeneracije (9) 9 46,64 1 1,00 11% 2%Sunčana elektrana (126) 126 53,93 1 0,30 1% 1%Vjetroelektrana (146) 146 6.741,76 1 40,00 1% 1%

517 7.342,21 24 74,40 5% 1%

Hrvatsaka Udio OBŽ u OIEOBŽ

Sukladno prirodnim resursima OBŽ ima najveći udio u elektranama na bioplin čak 25%ukupnog potencijala Hrvatske i u budućnosti će sasvim sigurno jedan od glavnih pokretačarazvoja korištenja OIE i pokretača održivog razvoja na malim i srednjim poljoprivrednimgospodarstvima kroz proizvodnju sirovine za bioplinska postrojenja i korištenja otpada izstočarske proizvodnje.U budućnosti će se najviše razvijati elektrane na biomasu i bioplin s obzirom da je OBŽpoljoprivredno područje s 260.778 ha obradivih poljoprivrednih površina, a 82.868 ha nalazise pod šumama.Slika 2. Rasprostranjenost OIE u OBŽ [12]


10


Prema teritorijalnoj rasprostranjenosti vidljivo je da su krajevi županije podjednakozastupljeni u razvoju korištenja OIE s obzirom na gospodarske djelatnosti u pojedinimopćinama. (Slika 2.)

4. ENERGIJA BIOMASE

Potencijali za proizvodnju energije iz biomase najviše se temelje na poljoprivrednoj iprehrambenoj industriji unutar Osječko baranjska županija. Osječko baranjska županijasmještena je u sjeveroistočnom dijelu Republike Hrvatske u Panonskom prostoru i prostire napovršini od 4.152 km2. Obuhvaća krajeve oko donjeg toka rijeke Drave prije njezinog utoka uDunav. Pretežito je ravničarsko područje koje pogoduje razvitku poljoprivrede. Opoljoprivrednom karakteru ovog područja govori činjenica da 260.778 ha čine obradivepoljoprivredne površine, a 82.868 ha nalazi se pod šumama. Područje Osječko-baranjskežupanije predstavlja jedno od najintenzivnijih područja biljne poljoprivredne proizvodnje uRepublici Hrvatskoj. Tradicionalna poljoprivredna proizvodnja i prateća preradbena industrijapripadaju najznačajnijim gospodarskim granama u Osječko-baranjskoj županiji. U prilogtome govori i činjenica da se od ukupnih poljoprivrednih površina Republike Hrvatske,17,44% nalazi u Osječko-baranjskoj županiji a pri tome treba znati da Osječko-baranjskažupanija predstavlja 7,34 % površine Republike Hrvatske.Ukupne poljoprivredne površine u Županiji iznose 257.595 ha od čega najveći udiopredstavljaju oranice i vrtovi kojih ima 95,1%, zatim voćnjaci sa 1,7%, livade 1,2%, pašnjaci1,0% i vinogradi 1,0%. (Grafikon 2.)

Grafikon 2. Struktura poljoprivrednih površina u Osječko baranjskoj županiji [13]

Voćnjaci2%

Oranice i vrtovi95%

Livade1%

Pašnjaci1%

Vinogradi1%


11


Prema strukturi vlasništva oko 60% površina nalazi se u vlasništvu poljoprivrednih obiteljskihgospodarstava, a prosječna veličina posjeda iznosi 2,9 ha. U strukturi sjetvenih površinaprevladavaju žitarice, industrijsko bilje i krmno bilje.

Prema podacima o strukturi poljoprivrednog zemljišta s cjelokupnog područja OBŽobjavljenih u statističkom izvješću Ureda za statistiku (Županija u brojkama, prosinac 2008.godine, str. 24), razvidno je kako je ukupna poljoprivredna površina OBŽ iznosi 212.013hektara i sastoji se od:

Oranica i vrtova 201.705 haVoćnjaka 3.564 haVinograda 2.083 haLivada 2.641 haPašnjaka 2.020 ha

U tablici 2. proljetna sjetva je obavljena na 130.000 ha, pa možemo reći da je proljetna sjetva2010. godine uspješno obavljena.U strukturi plana proljetne sjetve i dalje najviše učešća ima kukuruz merkantilni sa 65,4%,zatim soja sa 10,8%, šećerna repa sa 9,2%, te suncokret sa 7,7%.

Tablica 2. Prinosi usjeva roda 2009. godine [13]

KulturaZasijanepovršine (ha)

Prosječni prinos(t/ha)

Ukupno tona

Pšenica 60.000 5.3 318.000Ječam 10.000 5.0 50.000Zob 2.000 3.0 7.000Uljana repica 7.500 3.5 22.500Kukuruz merkantilni 80.000 7,0 560.000Šećerna repa 6.600 50,0 330.000Suncokret 12.000 3,5 42.000Soja 10.000 3,2 32.000UKUPNO 188.100

Prema popisu stanovništva, od ukupno 330.506 stanovnika, 21.112 je poljoprivrednostanovništvo. U poljoprivrednim kućanstvima još uvijek je najveći broj (12.144) onih sposjedom do 0,5 ha, dok svega 774 obiteljska gospodarstva posjeduju oraničnu površinu većuod 20 ha. Na području Županije djeluje 213 poljoprivrednih poduzeća u rasponu od ratarske istočarske proizvodnje pa do uslužnih djelatnosti u poljoprivredi sela, te 458 poduzeća


12


prerađivačke industrije. Među brojnim poljoprivrednim poduzećima na području Županijedjeluju i tri velika agroindustrijska kompleksa zaokruženih tehnoloških cjelina, IPK Osijekd.d., Belje d.d. i PPK Valpovo sa tradicionalno poznatim proizvodima prehrambene imlinsko-pekarske industrije. Osim poznatih tvrtki kao Pivovara d.d. Osijek, Lura keksid.d., IPK Kandit d.d. Osijek, Tvornica šećera, Tvornica ulja Čepin, MIA Osijek, Đakovštinad.d. u novije vrijeme javljaju se i vrlo uspješna poljoprivredna poduzeća kao PZ Osatinad.o.o. Koritna, Novi Berak d.o.o., Osilovac d.o.o. te proizvodnja tradicionalnog slavonskogkulena u poduzeću Palčok d.o.o. Osijek [13]Sve navedeno predstavlja veliki izvor biomase, koja je značajan sirovinski potencijal zaproizvodnju. Biomasa je materija biljnog ili životinjskog podrijetla koja se može koristiti kaogorivo ili za industrijsku proizvodnju. Ona je obnovljivi izvor energije, a može se podijeliti udrvnu u koju ulazi otpad nastao pri piljenju, brušenju i blanjanju trupaca u drvoprerađivačkojindustriji; poljoprivrednu (slama, kukuruzovina, oklasak stabljike, koštice i ljuske);životinjsku (izmet, stelja i lešine) i otpad (zelena frakcija kućnog otpada, biomasa vrtova iparkova urbanih područja te mulj iz kolektora otpadnih voda.Dobivanje energije iz biomase svodi se na dvije skupine procesa. To su biokemijski procesikao što su fermentacija i anaerobna razgradnja, a dobivaju se biogoriva kao što su bioetanol,biodizel i bioplin; termokemijski procesi kao što je sagorijevanje gdje se izravno dobivaenergija.

4.1. ŠUMSKA BIOMASA

U ukupnoj količini šumskog zemljišta Republike Hrvatske Osječko-baranjska županijasudjeluje sa 4,6%, ukupna površina šuma iznosi 113.290 ha. Međutim, od toga je 93.645 haradno dostupno, a 19.655 ha nedostupno. Problemi miniranosti šuma i dalje su izrazitoprisutni (vidi više u poglavlju o miniranosti). Prema dobnoj strukturi srednje dobne šumezauzimaju 44% ukupne površine dok postoji nedostatak tzv. zrelih šuma za sječu kojih imasvega 2% ukupne površine. U ukupnoj površini šuma najvrednija vrsta hrast sudjeluje sapovršinom od 8.186,74 ha. Valja naglasiti, a to je već prethodno rečeno, da se na područjuŽupanije nalaze objekti zaštićene prirode koji su obrasli šumom, što naravno predstavljaznačajan ekološki i gospodarski resurs u širem smislu. Šumski predio Golubovac predstavljaposebnu cjelinu, budući da je imenovan kao park koji služi za odmor i rekreaciju. Isto seodnosi i na šumski predio Zokovica u Đakovu kao i na još neke druge parkove i šume.Značajan segment predstavlja i lovstvo, tako da na području Županije ima 105 lovačkihdruštava u 6 lovnih ureda i 3.308 lovaca.Ukupna drvna zaliha Županije iznosi 21.218.200 m3, a čine ju različite drvne vrste: hrast,jasen, bukva, domaća topola i dr. Prosječni godišnji etat glavnog i prethodnog prihoda u 2008.godini na razini Hrvatskih šuma za područje Županije je 451.738 m3, a prirast 673.400 m3.(Tablica 3.)


13


Tablica 3. Površina šuma i šumskog zemljišta, godišnji tečajni prirast i etat za OBŽ [13]

jedinica vrijednostUkupna površina šuma i šumskog zemljišta ha 113.290Udio površina gospodarskih šuma ha 93.645

Udio privatnih šuma % 8,57Udio šuma kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o. % 91,43

Površina privatnih gospodarskih šuma ha 8.025Površina gospodarskih šuma Hrvatskih šuma d.o.o. ha 85.620Ukupna drvna zaliha gospodarskih šumaza stabla iznad 10 cm promjera na visini od 1,30 m

m3 21.218.200

Godišnji tečajni prirast drvne zalihe gospodarskih šuma, za stablaiznad 10 cm promjera na visini od 1,30 m

m3 673.400

Prosječni godišnji etat(planirana drvna zaliha za sječu predviđena Šumskogospodarskomosnovom područja) za sve drvne sortimente

m3 451.738

Realizirani projekt većeg gospodarskog značaja na području Osječko baranjske županije jetermoelektrana na biomasu u sklopu firme Strizivojna Hrast d.o.o. (Slika 3.) Nominalnasnaga dijela postrojenja proizvodnju električne energije iznosi 3,3 MW, od čega se 2,2 MWkoristi za pogon tvornice dok se višak energije prodaje u mrežu.Toplinska energije koristi se za potrebe Tvornice. Električna energije isporučuje se udistribucijsku mrežu na temelju ugovora o otkupu električne energije s HROTE-om. Zapotrebe tvornice otkupljivat će se električna energije od HEP-a po povlaštenoj cijeni. Radpostrojenja baziran je na parnom kotlu loženim drvnom i šumskom biomasom.

Slika 3. Termoelektrana na biomasu u sklopu firme Strizivojna Hrast d.o.o.


14


4.2. BIOGORIVA

Biogoriva smatramo obnovljivim izvorima energije. Ona imaju potencijal usmjerensmanjivanju produkcije ugljičnog dioksida. To se temelji na činjenici da biljke iz kojih seproizvode biogoriva, apsorbiraju CO2 prilikom rasta, koji se kasnije oslobađa sagorijevanjembiogoriva.

Proizvodi koji se smatraju biogorivima su:

bioetanol: etanol koji se proizvodi od biomase i/ili biorazgradivoga dijela otpada, dabi se koristio kao biogorivo;

biodizel: metilni ester masnih kiselina (FAME) koji se proizvodi od biljnog iliživotinjskog ulja, koji ima svojstva dizela, da bi se koristio kao biogorivo;

bioplin: plinsko gorivo koje se proizvodi od biomase i/ili od biorazgradivoga dijelaotpada, koje se može pročistiti do kvalitete prirodnoga plina, da bi se koristilo kaobiogorivo, ili generatorski plin;

biometanol: metanol koji se proizvodi od biomase, da bi se koristio kao biogorivo; biodimetileter: dimetileter koji se proizvodi od biomase, da bi se koristio kao

biogorivo; bio-ETBE: (etil-terc-butil-eter): ETBE koji se proizvodi na bazi bioetanola.

Volumni postotak bio-ETBE-a koji se računa kao biogorivo je 47 %;– bio-MTBE(metil-terc-butil-eter): gorivo koje se proizvodi na bazi biometanola. Volumnipostotak bio-MTBE-a koji se računa kao biogorivo je 36 %;

sintetička biogoriva: sintetički ugljikovodici ili mješavine ugljikovodika, koji suproizvedeni od biomase;

biovodik: vodik koji se proizvodi od biomase, i/ili od biorazgradivoga dijela otpada,da bi se koristio kao biogorivo;

čisto biljno ulje: ulje koje se proizvodi od biljaka uljarica prešanjem, ekstrakcijom ilisličnim postupcima sirovo ili rafinirano, ali kemijski neizmijenjeno, u slučajevimakada je kompatibilno s određenim tipovima motora i odgovarajućim uvjetima upogledu emisije.

Postoje različite vrste biogoriva koje se dijele na prvu i drugu generaciju ovisno o izvorumaterijala za proizvodnju, troškova proizvodnje, cijeni i emisiji CO2. Prva generacija setemelji na proizvodnji iz šećera, škroba, biljnih ulja ili životinjskih masti, dok se zaproizvodnju druge generacije koriste poljoprivredni i šumski otpad. Druga generacijaproizvodnje biogoriva još nije našla širu primjenu zbog visokih troškova proizvodnje.


15


4.2.1. BIOETANOL

Bioetanol je etanol proizveden iz biomase ili biorazgradive frakcije otpada, a koristi se kaobiogorivo. Najvažnije sirovine za proizvodnju bioetanola su šećerna trska, šećerna repa,kukuruz, pšenica, sirak i krumpir. Najveću proizvodnju bioetanola imaju Sjeverna i JužnaAmerika, a najznačajnije sirovine su kukuruz i šećerna trska. Biogoriva se u svijetu dijele nabiogoriva prve i druge generacije. Trenutno se značajno više proizvode i koriste biogoriva izprve generacije.Bioetanol znamo i pod nazivom etanol ili vatrena voda. Postoji razlika između etanola ibioetanola. Etanol se proizvodi iz zrna žitarica kao što su kukuruz ili pšenica. Bioetanol jedobiven iz različitih celuloznih sirovina među kojima su i ostaci poljoprivrednih kultura (stabljike kukuruza, slama žitarica, ... ). Iz kukuruza se dobiva na dva načina. Prvi način jepostupak vlažnog mljevenja kukuruza čime se dobije škrob i drugi produkti. Zatim se vršihidroliza škroba, a nakon toga se dobiveni šećeri uz pomoć kvasca fermentiraju u etanol. Nataj način se u SAD-u dobije oko 40% etanola. Drugi način je mljevenje kukuruza. Samljevenikukuruz se pomiješa s vodom i zagrijava do određene temperature zatim se dodaju enzimikoji škrob konvertiraju u šećer.U Osječko baranjskoj županiji Tvrtka ICM Inc. u 2011. kupuje udio u vlasništvu tvrtke EtanolOsijek d.o.o. i time ulazi u projekt izgradnje Etanol postrojenja u luci Osijek, Hrvatska,Greenfield investicije kapaciteta 180 milijuna litara godišnje.Postrojenje će se bazirati na unosu sirovine (kukuruza) u količini od 430.000 tona godišnje. Izte količine sirovine (kukuruza) dobivalo bi se biogorivo – etanol, i kao nusproizvod 150.000tona visoko kvalitetne, proteinima bogate stočne hrane.Lokacija izgradnje tvornice, je 7 km istočno od centra grada Osijeka u lučkom području LukeOsijek, koje je također i područje koje pripada Slobodnoj zoni Osijek. Parcela za izgradnjutvornice, sa sjeverne strane je određena rijekom Dravom, s istočne strane naseljem Nemetin, as južne strane regionalnom cestom Osijek-Nemetin-Sarvaš. Lokacija se nalazi kao što je većrečeno u lučkom području Luke Osijek koja gospodari i koristi se tokovima rijeke Drave, štoznačajno snižava troškove, zbog mogućnosti korištenja plovnih putova. Preko rijeke Draveindirektno imamo pristup na Dunav. Velika prednost same lokacije leži u mnogimmogućnostima koje se otvaraju korištenjem plovnih putova za dopremu sirovina, ako bi tolokalno tržište svojim cijenama diktiralo, i otpremu gotovog proizvoda.


16


4.2.2. BIODIZEL

Istraživanja su pokazala da su najperspektivnija alternativna goriva tzv. biogorivo, odnosnogoriva dobivena iz biomase. Jedno od alternativnih goriva koje se dobiva iz obnovljivihizvora, svakako je biodizel. Biodizel je komercijalni naziv za metil - estar (ME) bez dodanogmineralnog goriva. Biodizel je stardardno tekuće nemineralno gorivo. Biodizel je potpunobiorazgradiv, nije toksičan, reducira štetne plinove koji stvaraju efekt staklenika.Danas se masovno koriste dvije vrste goriva: alkohol i biodizel. I jedno i drugo gorivo moguse upotrebljavati samostalno ili uz dodatak konvencionalnim gorivima. Biodizel je danasdostupno alternativno gorivo koje se priprema iz biljnih ulja i koristi u dizelskim motorima.Ipak, ovo nije nova tehnologija. Kada je Rudolph Diesel konstruirao svoj motor prije više od100 godina, očekivao je da će ga pokretati ulje kikirikija, ali je benzin postao jeftinijaalternativa koja je zamijenila biljna ulja.Štetne emisije biodizela znatno su niže u usporedbi s dizelskim gorivom. Njegovo korištenjesmanjuje emisiju ugljika (zato jer kisik u biodizelu omogućuje potpunije sagorijevanje CO2) ismanjuje sudjelovanje sulfata (biodizel sadrži manje od 24 ppm sumpora) dok je topiva, tj..ugljovodonična frakcija ista ili povećana. U biodizelu nema aromata, a sumpora ima samo utragovima što rezultira ukupnom redukcijom SO2 emisije, kao i sulfatnih aerosoli. [2]

U testovima biodizel pokazuje znatno manju emisiju CO, čađe i policikličnih aromatskihugljikovodika. Emisije kisikovih oksida mogu biti nešto veće, ovisno od koncentracijebiodizela u gorivu, ali s prilagođenim ubrizgavanjem goriva moguće ih je smanjiti. Štetneemisije su proporcionalno manje s povećanjem udjela biodizela u gorivu, a najbolje smanjenještetnih emisija postignuto je kod 100% biodizela. Neka biodizelska goriva proizvode višekisikovih oksida od drugih, ali se raznim aditivima povećanja mogu modificirati. Fizičkasvojstva slična su običnom dizelu. U ekološkom smislu, njegova svojstva prednjače predkonvencionalnim dizelom.

Najvažnija karakteristika biodizela je energentski segment, zbog kojeg EU i inzistira nabiodizelu. Naravno, veliki razlog takvom inzistiranju je činjenica da je nafta kao glavnisvjetski energent često sredstvo ucjene kod pregovora mnogih zemalja. Tako se i EuropskaUnija našla u ovisnom položaju od naftom najbogatijih zemalja, ali će tu ovisnost uspjeti bardjelomično otkloniti upravo uvođenjem biodizela.

Zbog nusproizvoda proizvodnje biodizela - pogače koja je idealan prirodni proteinski dodatakstočnoj hrani i preventiva od sprečavanja bolesti tipa kravljeg ludila jer bi korištenjem pogačepotpuno iskorijenila potreba dodatka opasnog životinjskog porijekla. Uz to, drugi nusproizvodproizvodnje biodizela je glicerin. Jasno je da uvođenjem biodizela neće profitirati samopoljoprivreda.


17


Zbog ekološke prihvatljivosti biodizela eliminirala bi se mogućnost većeg zagađenja.Izgaranjem biodizela motorna vozila kroz ispušni sustav izbacuju 10% kisika, pa se smatra daje to gorivo CO2 neutralno. Također, biodizelska goriva ne sadrže sumpor ni teške metale kojisu glavni zagađivači zraka kod eksploatacije dizela dobivenog iz nafte. Ekološka opravdanostbiodizela stoga je neosporna; zbog čega se i smatra da je biodizel ekološko gorivo budućnosti.

Prednosti biodizela u odnosu na fosilno gorivo:

Ekološke: smanjena emisija gasova koji izazivaju efekat “staklenika”, pre svega CO2, CO, SO2; nema čađi, benzola, toluola u ispušnim plinovima; biorazgradiv je i netoksičan, slučajna prosipanja ili izljevanja ne predstavlja ekološki

rizik.

Energetske: osnovne sirovine su obnovljive; smanjenje potrebe za uvozom fosilnog dizel goriva.

Tehničke: veći sadržaj kisika u biodizelu omogućava potpunije sagorevanje; produžava radni vijek motora; nisu potrebne nikakve prepravke na motoru i sistemu ubrizgavanja goriva; uporaba biodizela ne zahtjeva izmjene na postojećim transportnim i skladišnim

sustavima.

Ekonomske: niža cijena biodizela u odnosu na fosilni dizel omogućava korisnicima ostvarivanje

značajnih ušteda; povećanje zaposlenosti, domaće, industrijske i poljoprivredne proizvodnje; smanjenje ovisnosti od uvoza sirove nafte i naftnih derivata

Trenutnu u Osječkoj baranjsko županiji nije pokrenuta proizvodnja biodizela, međutimiskazani interes postoji od strane Čepinske uljare. Trenutno Uljara Čepin osigurava određenukoličinu sirovog ulja za tvornicu biodizela u Vukovaru.Čepinska uljara je privremeno odustala planirane izgradnje pogona za proizvodnu biodizela.Predviđeni pogon planiran je u prostoru postojećeg tvorničkog kruga gdje je planiranoizgraditi pogon za ekstrakciju, novi silosni kapaciteti, industrijski kolosijek na pravcu Đakovo- Osijek u dužini većoj od dva kilometra te pogon za proizvodnju biodizela s kapacitetom od60.000 tona godišnje za što će biti potrebno ugovoriti proizvodnju uljane repice na čak 45.000hektara poljoprivrednih površina. Istovremeno će se stvoriti uvjeti za povećanje brojazaposlenika kojih je sada 200, na novih 60-ak.


18


4.2.3. BIOPLIN

Definicija bioplina kao biogoriva (Direktiva 2003/30EC-članak 2) glasi: Bioplin je plinskogorivo koje se proizvodi od biomase i/ili od biorazgradivog dijela otpada, koje se možepročistiti do kvalitete prirodnoga plina, da bi se koristilo kao biogorivo, ili generatorski plin.

Bioplin predstavlja plin dobiven anaerobnom razgradnjom ili fermentacijom biorazgradivihmaterijala, odnosno biomase, te zbog svog podrijetla predstavlja biogorivo. Dobiveni plin sesastoji od oko 60% metana ( CH4 ), 35% ugljičnog dioksida ( CO2 ), te oko 5% smjese vodika( H2 ), dušika ( N2 ), amonijaka ( NH3 ), sumporovodika ( H2S ), ugljičnog monoksida ( CO ),kiska ( O2 ) i vodene pare. Najvažniji, odnosno gorivi sastojak bioplina je metan.''Nastanak metana je biološki proces koji se prirodno javlja pri raspadanju organske tvari(biomase) u vlažnim uvjetima bez prisutnosti kisika uz prisutnost metabolički aktivnihmikroorganizama – metanogenih bakterija. [1] ''Bioplin se može proizvoditi iz gotovo svih organskih sirovina, prvenstveno poljoprivrednogporijekla, kao i drugih izvora organske tvari, npr., pročistači otpadnih voda. Najveći izvor,ipak, predstavlja gnoj ( kruti i tekući ) koji se nakuplja pri stočarskoj proizvodnji. U EU-27nastane više od 1500 milijuna tona životinjskog gnoja godišnje. [4]

Konverzija biomase anaerobnom fermentacijom u bioplin ima višestruke prednostinad drugim načinima zbrinjavanja navedenog otpada:

- manja proizvodnja mulja u odnosu na aerobne tehnike zbrinjavanja- uspješnije zbrinjavanje vlažnog otpada sa do 40% suhe tvari- uspješnije uklanjanje patogena- minimalna emisija neugodnih mirisa, jer se oko 99% hlapljivih spojeva oksidativno

razloži pri izgaranju, npr., H2S prelazi u SO2

- visok stupanj usklađenosti sa mnogim nacionalnim strategijama zbrinjavanja otpadanamjenjenje smanjenju količine deponiranog biorazgradivog materijala

- nastala gnojnica ( digestat ) predstavlja poboljšano gnojivo u smislu dostupnostibiljkama kao i poboljšanim reološkim svojstvima

- u obliku bioplina nastaje izvor ugljično neutralne energije [7]

Proizvodnja bioplina iz biomase odvija se kroz četiri faze pod utjecajem mikroorganizama:1. Hidroliza – hidrolitičke bakterije vrše hidrolizu ugljikohidrata, masti i bjelančevina

pomoću enzima hidrolaze na manje molekule – šećere, aminokiseline, glicerin ihlapljive masne kiseline. Da bi se ova faza odvijala nesmetano, potrebne su dovoljnekoličine vode.

2. Acidogena faza – u ovoj fazi se od manjih molekula nastalih u hidrolitičkoj fazi vrširazgradnja na jednostavnije molekule kao što su acetati, propionati, butirati, alkoholi,laktati itd., a kao nusproizvodi nastaju CO2, H2S i NH3.


19


3. Acetogena faza – jednostavne molekule nastale u prethodnoj fazi, dalje se razgrađujuna CO2, H2 i acetate, gdje su acetati najvažniji proizvod , jer oko 70% metana nastaneizgradnjom metilnih skupina s acetata, a osim acetata veliku važnost ima i vodik.

4. Metanogena faza (metanogeneza) – koristeći proizvode prethodnih faza, metanogenebakterije proizvode metan, CO2 i H2O. Ove su bakterije izraziti anaerobi, anajpogodniji pH za njihov rast i razvoj, kao i njihovu aktivnost je 7 – 7,8.

4.2.3.1. Sirovinski potencijali osječko baranjske županije za proizvodnju

bioplina

Najveći sirovinski potencijal u Osječko-baranjskoj županiji je svakako u poljoprivrednojproizvodnji. Osječko-baranjska županija sa svojim proizvodnim kapacitetima biljneproizvodnje ima jedno od značajnijih mjesta među županijama u Republici Hrvatskoj. Resursibiljne proizvodnje jedan su od preduvjeta proizvodnje dovoljnih količina animalnihbjelančevina: mesa, mlijeka i jaja za ishranu stanovništva, zbog čega županija u svomrazvojnom dijelu ukupnog agrara posebno mjesto ustupa razvoju stočarske proizvodnje. Odstočarski proizvodnja najviše je zastupljeno svinjogojstvo sa 35%, govedarstvo 32,5%, zatimperadarstvo sa 26,7%, znatno manje ovčarstvo sa 2,5%, te konjogojstvo i drugo.Govedarska proizvodnja najznačajnija je grana stočarstva i jedna je od najvažnijih granaukupne poljoprivredne proizvodnje. Osim što se u sustavu govedarske proizvodnjeosiguravaju značajni proizvodi (mlijeko i meso) njezina je važnost posebice naglašena zbogkomplementarnosti s ratarskom proizvodnjom. Uz to što su goveda veliki potrošači ratarskihproizvoda oni u značajnoj mjeri doprinose prirodnom povećanju plodnosti tla.Proizvodnja mlijeka predstavlja jednu od najznačajnijih stočarskih proizvodnji u Osječkobaranjskoj županiji.Proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj u 2010. godini bilježi pad od 9,2 % u Osječko-baranjskojžupaniji proizvodnja mlijeka bilježi pad od 4,1%. Unatoč padu proizvodnje Osječko-baranjska županija i dalje drži vodeće mjesto u proizvodnji mlijeka, u 2010. godini, napodručju Županije otkupljeno je 135.008.408 1itara što čini 21,6% ukupno otkupljenihkoličina mlijeka. Uzimajući u obzir činjenicu da Županija raspolaže velikom bazomproizvodnje biljne hrane i mogućnost proizvodnje kvalitetne krme, postoji značajni prostor zadaljnje povećanje proizvodnje mlijeka. Operativni plan razvitka govedarske proizvodnjeRepublike Hrvatske predviđa povećanje broja krava na 319.000. Provedba Programa imala jeza cilj govedarskoj proizvodnji osigurati dobre pozicije u pregovorima sa Europskom unijompri određivanju kvote za mlijeko. Radi svjetske krize, koja ima veliki utjecaj i na RepublikuHrvatsku, u 2009. godini niti jedan novi kreditni zahtjev iz Operativnog programa razvitkagovedarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj nije obrađen. Za očekivati je zaustavljanjetrenda pada proizvodnje mlijeka i povećanje stočnog fonda radi promjene uvozne politike iostvarivanja veće proizvodnje iz vlastitih resursa.


20


Trenutni udio govedarske proizvodnje u ukupnom broju goveda u Republici Hrvatskojprikazan je u Grafikonu 3.

Grafikon 3. Udio goveda s Osječko baranjske županije u ukupnom broju goveda RH

Druga stočarska proizvodnja po važnosti u Osječko baranjskoj županiji je svinjogojskaproizvodnja. Udio svinjogojske proizvodnju u ukupnoj stočarskoj proizvodnji je 35,9%, dokse u sveukupnoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje s 14,2% i nalazi na prvom mjestu. Udužem, desetogodišnjem razdoblju broj svinja kao i prirast se smanjuju. U novijem razdoblju(iza 1998.) je nazočan blagi porast ukupnog broja kao i prirasta. Ukupna se vrijednostsvinjogojstva, međutim, u 1999. godini smanjuje zbog smanjenja realne cijene svinja, kojainače pokazuju ciklička (četverogodišnja) kretanja. Proizvodnja svinjskog mesa čininajvažniju proizvodnju mesa u Hrvatskoj (udio je 49,6% u ukupnoj proizvodnji mesa).

Zastupljenost svinjogojske proizvodnje s Osječko baranjske županije u ukupnom broju svinjaprikazana je u Grafikonu 4.


21


Grafikon 4. Udio svinja s Osječko baranjske županije u ukupnom broju svinja RH

Iz priloženih grafikona vidljivo je da preko 20% navedenih stočarskih proizvodnji potječu izOsječko baranjske županije.Gnoj je značajan nusproizvod u stočarskoj proizvodnji, ali isto tako postaje i tehnološkiproblem zbrinjavanja na farmama jer njegovim nagomilavanjem dolazi do širenja neugodnihmirisa i stvaranja kemijskih i toksičnih tvari. Kako je gnoj potencionalni nosilac i rezervoaruzročnika raznih oboljenja, ima veliki značaj s epizootiološkog i epidemiološkog stajališta.Stajski gnoj sadrži važna sekundarna hranjiva i mikro hranjiva i nezamjenjiv je upoljoprivredi. Kada govorimo o gnoju kao o organskoj masi, ona ima vrlo veliki potencijalenergije. Gnoj domaćih životinja predstavlja vrlo važnu sirovinu za proizvodnju bioplina.Sastav stajskog gnojiva ovisi o vrsti domaćih životinja, hranidbi, uvjetima držanja, vrsti steljei intenzitetu proizvodnje, pa je stoga kemijski sastav i uporabna vrijednost različita. [8]Republika Hrvatska Strategijom postavlja cilj da iz poljoprivredne proizvodnje u energetskesvrhe iskoristi u 2020. godini ekvivalent od barem 20% ukupnih uvjetnih grla i da takoproizvede oko 2,6 PJ energije iz bioplina odnosno oko 100 milijuna m3 bioplina. [3]


22


Moguća proizvodnja bioplina na bazi dijela stočarske proizvodnje u Osječko baranjskojžupaniji iznosi oko 93.525.141,36 m3. Proizvodnja bioplina prema vrstama životinja uOsječko baranjskoj županiji prikazana je u Tablici 4.

Tablica 4. Mogućnost proizvodnje bioplina prema vrstama životinja u OBŽ

Vrste životinja Količina bioplina (m3)Svinje 60.971.871,76Goveda 26.347.379,00Nesilice (2010.) 2.931.096,00Pilenke (2010.) 1.493.580,00Ovce (2007) 1.781.214,60Ukupno: 93.525.141,36

Osim životinjskih ekskremenata, testiraju se i drugi supstrati za potrebe procesa digestije. Oniuglavnom pripadaju tzv. energetskim usjevima koji predstavljaju poljoprivredne kultureproizvedene isključivo za proizvodnju energije. Energetski nasadi se uglavnom sastoje odjednogodišnjih biljaka (vrste iz porodice trava, kukuruz, repa i sl.), a mogu imati ivišegodišnje nasade drvenastih vrsta (vrba, topola). Vrlo je važno da se drvenaste vrste obradeprije upotrebe u anaerobnoj digestiji, odnosno da se ukloni lignin, a ta je tehnologija još urazvoju. Druga vrsta energetskih usjeva su kulture koje se sade između glavnih usjeva. UNjemačkoj je vrlo česta kombinacija kukuruza s raži (rana žetva kukuruza, nakon čega slijediraž preko zime koji se žanje u travnju ili svibnju, a nakon žetve raži prostor se koristi zakukuruz. Ostale kulture koje se mogu koristiti kao među – usjevi su: djetelina, grašak ili grah,ozima pšenica (silaža od cijele biljke), slatki sirak i sudanska trava.Glavni supstrati su i dalje životinjski izmet, poljoprivredni sekundarni proizvodi i organskiostatak iz trgovine, industrije i komunalnog otpada. [10] Supstrati za anaerobnu digestijuklasificiraju se prema sadržaju suhe tvari (ST), prinosu metana i ostalim kriterijima. Supstratisa sadržajem suhe tvari manjim od 20% koriste se za tzv. „mokru digestiju“ (prema nekimautorima ovaj proces se naziva i mokra fermentacija). U tu kategoriju supstrata svrstavaju sestajski gnoj i gnojnica kao i organski otpad iz prehrambene industrije s visokim sadržajemvode. Kada je u supstratu sadržaj suhe tvari 35% ili čak veći, proces digestije se naziva „suhadigestija“, a karakterističan je za anaerobnu digestiju energetskih usjeva i silažu. Odabir tipa ikoličine sirovine pogodne za supstratnu mješavinu ovisi o udjelu suhe tvari te o sadržajušećera, masnoća i bjelančevina. Vrlo je bitno pravilno pripremanje sirovine, kontrola njenegustoće i doziranje supstrata, jer ćemo na taj način dobiti više plina i više kvalitetnog gnojiva.Supstrati koji imaju visok sadržaj lignina, celuloze i hemiceluloze, primjerice drvo, također semogu koristiti u kodigestiji, ali prvo moraju proći pred tretman kako bi se povećalamogućnost digestije. Potencijal nastanka metana vrlo je važan čimbenik za vrednovanje


23


supstrata anaerobne digestije. „Sam“ stajski gnoj ima mali metanski potencijal. Zbog toga sestajski gnoj rijetko digestira sam.Najčešće se pomiješa sa supstratima koji imaju veći potencijal za proizvodnju metana.Najčešći supstrati koji se dodaju stajskom gnoju i gnojnici su uljni ostaci iz prehrambene iribarske industrije te proizvodnje stočne hrane, ostaci nastali prilikom proizvodnje alkoholnihpića, ostaci iz prerade šećera te trave, žitarice ili uljarice uzgojene kao energetski usjevi.Supstrati za anaerobnu digestiju također mogu biti kontaminirani kemijskim, biološkim ifizikalnim tvarima. Stoga je neophodna kontrola kvalitete svake sirovine namijenjeneproizvodnji bioplina kako bi se osiguralo sigurno recikliranje digestata u obliku organskoggnojiva. Ostaci životinjskog porijekla koji se koriste u procesu anaerobne digestije zahtijevajuposebnu pažnju i kontrolu.EU Direktiva 1774/2002 propisuje pravila postupanja i iskorištavanja životinjskihnusproizvoda koji nisu namijenjeni ljudskoj prehrani. Direktiva propisuje minimalna pravila imjere koje se moraju provoditi te ukazuje kakav tip životinjskih ostataka može biti korišten zaproizvodnju bioplina. [9]Energetska strategija Republike Hrvatske predviđa proizvodnju električne energije izbioplina oko 26,2 MW na bazi 20% uvjetnih grla Republike Hrvatske.Ukupno iskazani interes u Republici Hrvatskoj iznosi 74,16 MW što predstavlja skoro tri putaveći interes od plana Energetske strategije.Trenutni iskazani interes za izgradnju bioplinskih postrojenja na području Osječko baranjskežupanije iznosi 13 pogona ukupne električne snage od 14.26 MW. Udio predviđenihbioplinskih postrojenja na području Osječko baranjske županije iznosi 19,23% od ukupnogtrenutnog broja planiranih bioplinskih postrojenja u Republici Hrvatskoj.Lokacije sadašnjih i budućih bioplinskih postrojenja na području Osječko baranjske županijeprikazane su na Slici 4.

Slika 4. Lokacije sadašnjih i budućih bioplinskih postrojenja na području Osječko baranjskežupanije


24


4.2.3.2. Mogućnosti korištenja bioplina

Mogućnosti iskorištavanja biolina su mnogobrojne. Najčešće se koristi za dobivanje energije,ali i u kemijskoj industriji za dobivanje čađe, acetilena, formaldehida i proizvodnju suhogleda, a kloriranjem metana proizvodi se metilen, kloroform i neki drugi spojevi koji imajuširoku primjenu. [4]. Prema istraživanjima [5] izračunato je da se potpunim sagorijevanjem1m3 bioplina dobije dovoljno energije za:

- dva sata rada motora snage 0,73 kW- proizvodnju 1,25 kWh električne energije- proizvodnju toplinske energije za kuhanje tri obroka dnevno za pet osoba- šest sati svjetla ekvivalentnog 60 W žarulji- sat vremena rada hladnjaka zapremine 1m3

- pola sata rada inkubatora zapremine 1m3

Bioplin se može koristiti izravno izgaranjem za proizvodnju topline, za pokretanjemotornih vozila, proizvodnju električne energije ili uključivanje u mrežu zemnog plina.Najjednostavniji način korištenja je upravo izravno izgaranje. Upotrebom generatora možese proizvesti električna energija za vlastite potrebe ili za prodaju distributeru električneenergije, ovisno o veličini i kapacitetu bioplinskog postrojenja i uređenosti otkupa električneenergije od malih proizvođača. Upotrebom kogeneracijskog sustava proizvodi se, uzelektričnu, i toplinska energija. Ovakav način iskorištavanja bioplina predstavlja racionalnorješenje i raširen je na poljoprivrednim gospodarstvima diljem zapadne Europe.Prije korištenja u kogeneracijskim postrojenjima bioplin se suši i kondicionira. Stupanjiskoristivosti modernih kogeneracijskih generatora je do 90%, pri čemu proizvodnjaelektrične energije iznosi 35%, a toplinske 65%. U mnogim zemljama u kojima je propisanapovlaštena cijena za otkup električne energije iz obnovljivih izvora (feed – in tarifa), svaelektrična energija proizvedena u bioplinskom postrojenju predaje se u mrežu, a energijapotrebna za rad postrojenja se kupuje ponovno iz mreže od distributera po nižoj cijeni.Iskorištavanje proizvedene toplinske energije važan je parametar za energetsku i ekonomskuučinkovitost bioplinskog postrojenja.Proizvedena toplinska energija se djelomično koristi za grijanje digestora, a otprilike 2/3ukupne proizvedene energije može se koristiti za druge potrebe. Toplinska energija se možekoristiti za potrebe industrije, poljoprivrede (zagrijavanje plastenika), ili za grijanje različitihvrsta objekata. Tvornice i industrijska postrojenja, ovisno o karakteristikama proizvodnje,obično imaju stalnu potrebu za toplinskom energijom tokom cijele godine, pa su pogodne zanjezin plasman.Atraktivna opcija budućeg iskorištavanja bioplina predstavljaju gorive ćelije; one se koristeenergijom koja se oslobađa u reakciji spajanja kisika i vodika u vodu. Ako na raspolaganju nestoji vodik, nego npr. bioplin bogat metanom, onda se on u dijelu postrojenja zvanom


25


„reformer“ razlaže u vodik i ugljikov monoksid. Za bioplin osobito su pogodne gorive ćelijekoje rade na visokoj temperaturi gdje se bioplin razlaže u neposrednoj blizini samih ćelija.Centralni dio visoko temperaturne gorive ćelije čini elektrolit sastavljen od karbonatne taline ivisoko otpornoga keramičkog materijala.Velike prednosti gorive ćelije jesu mala emisija štetnih tvari i visoki stupanj djelovanja kojiprimjerice kod bioplinskih postrojenja snaga 1MW može iznositi i do 60 %. Time se oslobađai manja količina neiskorištene topline. No, dosad stečena iskustva s gorivim ćelijama kojekoriste bioplin relativno su mala.Bioplin se može koristiti kao zamjena za zemni plin. Kada se bioplin plasira u sustavdistribucijske plinske mreže ili kada se koristi kao pogonsko gorivo za vozila, potrebno ga jedodatno obraditi i prilagoditi. Prilagodba bioplina podrazumijeva uklanjanje iz njegaugljičnog dioksida i sumpora. Koncentracija metana u bioplinu uobičajeno iznosi između 50-75%. Da bi bioplin bio pogodan za plasman u distribucijski sustav plina koncentracija metanamora biti najmanje 95%. Ovaj postupak naziva se dorada (pročišćavanje) bioplina u biometan.Korištenje biometana u transportnom sektoru ima veliki potencijal i potencijalno značajnesocio-ekonomske koristi. Biometan se kao pogonsko gorivo već koristi u Švedskoj,Njemačkoj i Švicarskoj.Broj privatnih vozila, vozila u javnom prometu i kamiona koji koriste plinsko gorivo je uznačajnom porastu. Biometan se u vozilima može koristiti na isti način kao i prirodni plin.Sve je veći broj europskih gradova koji zamjenjuju gradske autobuse na dizelsko gorivo sonima koji koriste biometan. [6]Velik broj osobnih automobila na plin su zapravo prerađena vozila, koja su opremljenaspremnikom za stlačeni plin u prtljažniku i sustavom za dovod plina, kao dopunu sustavu zafosilna goriva.Vozila na plin su optimizirana za učinkovitiju potrošnju goriva i prikladniji smještaj plinskihcilindara kako se ne bi izgubio prostor prtljažnika. Spremnici za gorivo izrađeni su od željeza,ili kompozitnih aluminijskih materijala, a komprimirani metan u njima se nalazi pod tlakomod 200 do 250 bara. Danas na svjetskom tržištu postoji više od 50 proizvođača koji nude višeod 250 modela malih, srednjih i velikih vozila koja za pogon koriste plin.Kamioni i teški radni strojevi mogu biti prilagođeni samo na plinski pogon, a u nekimslučajevima mogu se koristiti motori na „dvojno gorivo“, tzv. dualni motori. Dualni motorikoriste dizelski sustav ubrizgavanja plina, pri čemu se zapaljenje plina postiže ubrizgavanjemmale količine dizelskog ulja, tzv pilot spreja. Ovakva vrsta motora zahtjeva manje promjena,nego što je slučaj kod konverzije na čisti plin, a pri vožnji zadržava karakteristike dizelskogmotora. No, emisija onečišćujućih tvari u zrak iz dualnih motora nije tako povoljna kao kodplinskih motora, a po tehnološkim karakteristikama oni predstavljaju kompromis između Ottoi dizelskog motora.Vozila pogonjena biometanom imaju značajne prednosti u usporedbi s ekvivalentnimvozilima na benzinsko ili dizelsko gorivo. Ukupna emisija ugljikovog dioksida je značajno


26


manja, što ovisi i o sirovini za proizvodnju i načinu proizvodnje električne energije (izfosilnih goriva ili obnovljivih izvora) koja se koriste za nadogradnju i kompresiju plina.Emisija čestica i čađe je također značajno smanjena, čak i u usporedbi s vrlo naprednimdizelskim motorima opremljenim filtrima za čestice. Emisija dušikovih oksida (NOx) inemetanskih ugljikohidrata (NMHC) je, također, značajno manja nego u slučaju motora kojikoriste fosilna goriva.U usporedbi s drugim biogorivima smatra se da dorađeni bioplin (biometan) ima najvećipotencijal kao buduće prihvatljivo gorivo za vozila, koje je najpovoljnije za okoliš. Na slici 5.prikazana je usporedba transportnih biogoriva po mogućoj prijeđenoj udaljenosti prilikompotrošnje biogoriva proizvedenog na jednom hektaru obradivog zemljišta. Potencijalbiometana je veći ukoliko se kao sirovina koristi organski otpad umjesto energetskih usjeva.

Slika 5. Usporedni prikaz duljine kretanja u km osobnog automobila koji za pogonsko gorivokoristi različite vrste biogoriva proizvedenog na 1 hektaru obradivog zemljišta [6]


27


5. ENERGIJA VJETRA

Procjene raspoložive energije vjetra, date na nedovoljno detaljnim kartama, obično neprikazuju manje teritorije sa jakim lokalnim vjetrovima. Ako su ti vjetrovi slabiji u tokuodređene sezone, ili su lokaliteti u područjima koja inače nemaju jake vjetrove, šanse da seotkriju mjesta sa većim energetskim potencijalom još su manje. Takva područja, netipična zajake stalne vjetrove, su ravnice okružene planinama. Pa ipak, u jednom takvom području, kaošto je Podunavlje, puše u zimskom dijelu godine vrlo jak i dugotrajan vjetar. U ljetnimmjesecima iznad čitave Panonije i Balkana prevladava sjeverozapadno strujanje. U zimskimmjesecima, kada situaciju diktira košava, sa stanovišta rajonizacije, opća slika procesa jejednostavnija. Košava u toj sumi ima najveći udio, iako drugi smjerovi imaju znatan relativanudio.Karta energetskih potencijala vjetra može se dobiti na osnovu standardnih meteorološkihmjerenja, ali je neophodno oformiti i poligone sa specijalnim mjerenjima, na visokimstupovima koja se elektronski registriraju i obrađuju pomoću specijalnih i standardiziranihmodela. Ovakva mjerenja služe, pored ostalog i za kalibraciju trodimenzionalnihmatematičkih modela, jer daju realnu sliku o promjenama vjetra sa visinom. Jasno je da nalokacijama potencijalnih eolskih parkova treba raspolagati izmjerenom brzinom vjetra navisini osovine vjetrogeneratora, radi preciznog projektiranja.Karte se konstruiraju na bazi metodologije European Wind Atlas, lokalnih mjerenja vjetra navisini od 10m i analize uvjeta “hrapavosti” tla. Na osnovu tih elemenata izračunava se brzinavjetra i raspoloživa energija na visini od 100m. Povećanje raspoložive energije dobiva seukoliko na dužoj trasi vjetar puše iznad vode. Tako se veće energije od generalno izračunatihmogu očekivati na dijelovima dravskih i dunavskih obala koje se pružaju pravcem glavnihvjetrova.Uz srednju snagu vjetra od 1,7 (prema Boforovoj ljestvici) na području Osječko baranjskežupanije gotovo da nema uvjeta za ekonomski isplativo korištenje energije vjetra. Brzinavjetra je mala, u većem dijelu godine nedovoljna da pokrene vjetrogenerator brzinom nakojoj počinju proizvoditi struju, a značajan je problem što vjetar najčešće puše na mahove inema kontinuiranog vjetra kao što su bura ili jugo na Jadranskom moru. Niti broj sati puhanjavjetra na većem dijelu površine Osječko baranjske županije ne obećava uspjeh u gradnjuvjetrogeneratora.Svi proračuni, pa i oni u našem prilogu govore da uz izmjerene brzine vjetra nema ozbiljnihmogućnosti za gradnju velikih vjetrogeneratora. Radi se o iskustvenim procjenama premabrzini vjetra izmjerenim dva metra iznad tla, jer nije niti napravljena karta brzine vjetra navećim visinama od 30 do 50 metara na kojima se obično nalaze osi vjetrogeneratori srednjih ivećih snaga.Kako nisu uopće vršena mjerenja, pretpostavlja se da su lokacije na kojima je mogućeiskorištavanje energije vjetra na području brežuljaka i planina kojih je malo. Uz Baranjsku


28


planinu na samoj granici s Mađarskom, te na obroncima Dilja i Krndije postoji mogućnost dase mjerenjima potvrdi potencijal vjetra s prosječnim brzinama 5 do 6 m/s na visini od 50metara. Inače, Minimalna brzina potrebna za pokretanje vjetrogeneratora je 3-3,5 m/s, zanominalnu snagu 11-12 m/s.Na području županije instalirano je tek nekoliko malih vjetrogeneratora snage od 100 do 40wata koji služe uglavnom dobivanju električne energije za vikend kuće na obroncima planina,u kombinaciji s fotoelektričnim panelima. Iz registra OIEKPP izdvaja se jedan veći projektpoduzeća Dalekovod d.d., Zagreb, koje vrši testno ispitivanje za izgradnju vjetro-parka snage40 MWh na području Banskog brda u blizini Belog Manastira.

6. ENERGIJA SUNCA

Sunce je nama najbliža zvijezda te, neposredno ili posredno, izvor gotovo sve raspoloživeenergije na Zemlji. Sunčeva energija potječe od nuklearnih reakcija u njegovom središtu, gdjetemperatura doseže 15 milijuna °C. Radi se o fuziji, kod koje spajanjem vodikovih atomanastaje helij, uz oslobađanje velike količine energije. Svake sekunde na ovaj način u helijprelazi oko 600 milijuna tona vodika, pri čemu se masa od nekih 4 milijuna tona vodikapretvori u energiju. Ova se energija u vidu svjetlosti i topline širi u svemir pa tako jedannjezin mali dio dolazi i do Zemlje. Nuklearna fuzija odvija se na Suncu već oko 5 milijardigodina, kolika je njegova procijenjena starost, a prema raspoloživim zalihama vodika može seizračunati da će se nastaviti još otprilike 5 milijardi godina. Iako je sunčeva energija uzročnikvećine izvora energije, u ovom poglavlju koncentrirat ću se na direktno iskorištavanjesunčeve energije. Pod optimalnim uvjetima, na površini Zemlje može se dobiti 1 kW/m2, astvarna vrijednost ovisi o lokaciji, godišnjem dobu, dobu dana, vremenskim uvjetima itd.U Hrvatskoj je prosječna vrijednost dnevne insolacije na horizontalnu plohu 1.000 - 1.700kW/m2. Na karti koja prikazuje insolacijski nivo vidi se da Europa nije na vrlo pogodnompodručju za eksploataciju, ali unatoč tome u Europi je direktno iskorištavanje sunčeveenergije u velikom porastu. Većinom je to rezultat politike pojedinih država kojesubvencioniraju instaliranje elemenata za pretvorbu sunčeve energije u iskoristivi oblikenergije. Osnovni problemi su iskorištavanja su mala gustoća energetskog toka, velikeoscilacije intenziteta zračenja i veliki investicijski troškovi.Na području OBŽ vrijednost dnevne insolacije je 1.200-1.300 kW/m2 što je dovoljno zakomercijalno iskorištavanje sunčeve energije i interesantno ulagačima koji bi željeliinvestirati u obnovljive izvore energije (Slika 6.).


29


Slika 6. Karta osunčanja Hrvatske [15]

Kao ograničenje u razvoju projekata sunčeve energije svakako je trenutačna kvota od ukupno1 MWh koja je popunjena, te je stoga za nadati se kako će zakonodavac povećati raspoloživekvote i posebice poticati postavljanje fotonaponskih ćelija na krovove stambenih i poslovnihzgrada. Posebno velika primjena sunčeve energija može biti na stočarskim farmama gdje suvelike krovne koje su mogu koristiti za postavljenje fotonaposnkih ćelija.Na području OBŽ zasada je realiziran samo jedan projekt fotonaposke elektrane snage 30kWh poduzeća S.E.G. inženjering d.o.o., Osijek (Slike 7 i 8).

Slika 7.i 8. Solarno postrojenje SEG 1, S.E.G. inženjering, Osijek

7. GEOTERMALNA ENERGIJA

Ukupni se geotermalni energetski potencijal u Hrvatskoj procjenjuje na 812 MW toplinskogučinka i 45,8 MW električne snage, uz pretpostavku primjene u sustavima grijanja i siskorištenjem do temperature 50 °C. Geotermalna se voda na području Hrvatske koristila oddavnina i na njoj se temelje brojne toplice (npr. Bizovačke). Značajnija istraživanjageotermalnih ležišta kako bi se ispitala moguća primjena u razne svrhe, ne samo zdravstveno-turističke, u Hrvatskoj započinju 1976. godine.


30


Na panonskom području (Slavonija i Baranja, Podravina, Posavina), s prilično velikimvrijednostima geotermalnog gradijenta i toplinskog toka: 0,049 °C/m, odnosno 76 mW/m2.Bizovačke toplice koriste bušotinu Bizovac (Tablica 6.) koja je dio istoimenog geotermalnogpolja. Sustav je izgrađen prije dvadesetak godina, no u međuvremenu nije proširivan nipoboljšavan. Geotermalni se medij (voda) dobiva iz dvije proizvodne bušotine, a kroz treću seu ležište, umjesto iskorištenog, ohlađenog medija, utiskuje bunarska voda jer ne postojeuređaji za pročišćavanje vode iskorištene u bazenima.Protok vode je prilično ravnomjeran i godišnje prosječno iznosi od 6 do 9 l/s, pri čemu jetemperatura na izvoru između 85 i 90 °C. Godišnja se proizvodnja toplinske energijeprocjenjuje na manje od 10 000 MW. Osim tople vode, iskorištava se i plin koji se dobiva uodvajaču (1,3 m 3 plina po 1 m 3 medija) i kao gorivo služi u kuhinji hotela.

Tablica 5. Pregled geotermalnih izvora na području OBŽPodručje OsijekLokacija (ležište) Bizovac -TG Bizovac -PP Madrinci ErnestinovoKategorija rezervi Dokazane Dokazane Vjerojatne Vjerojatne

VjerojatneDubina bušotina, m 1800 1800 1900 1700Način pridobivanja vode samoizljev crpka samoizljev crpkaIzdašnost elementa razrade, m3/s 0,003 0,046 0,01 0,046Temperatura vode, °C 96 90 96 80Broj bušotina na elementu; (proizvodne + utisne) 2 (1+1) 3 (2+1) 2 (1+1) 3 (2+1)Mogući broj elemenata razrade 1 6 1 1Broj izrađenih/aktivnih bušotina 2/2 1/1 1/0 1/0

Valpovo

8. Potencijali korištenja OIE u obrazovnim ustanovama Osječko-baranjskežupanije

Na području OBŽ sukladno kategorizaciji obrazovnih ustanova Upravnog odjela za prosvjetu,kulturu, šport i tehničku kulturu podijeljena je u tri potkategorije:

ustanove predškolskog odgoja, osnovne škole srednje škole i učenički domovi

Podaci o broju i površini objekata odnosno podaci o potrošnji pojedinih energenata zakategoriju školstva prikazani su u tablici 7. odnosno 8.


31


Tablica 6. Broj i površina objekata obrazovnih ustanova na području OBŽ [16]

Vrsta objektaPovršina(m2)

Brojobjekata

Prosječna površina(m2/objekt)

Dječji vrtić 22.121 46 480,9Osnovna škola 217.119 70 3.101,7Područna osnovna škola 21.781 106 205,5Srednja škola 118.514 30 3.950,5Ukupno 379.535 252 1.506,1

Tablica 7. Broj i površina objekata obrazovnih ustanova na području OBŽ

EnergentPovršina(m2)

Potrošnjaenergije(MWh)

Specifičnapotrošnja (kWh/m2)

Električna energija 379.535 7.320 19,3Toplinska energija 379.535 38.565 101,6Centralni toplinski susatv 134.108 24.589 183,4Prirodni plin 158.325 7.747 48,9Loživo ulje 87.102 6.229 71,5

Prikazani su podaci o potrošnji pojedinih energenata i njihov udio u ukupnoj potrošnji, a radipreglednosti i mogućnosti usporedbe sve su vrijednosti izražene u zajedničkoj jedinici,odnosno MWh. Struktura pojedinih energenata po obrazovnim ustanovama u neposrednojpotrošnji energije na području OBŽ prikazana je na slici 8. Kao što je vidljivo, najveći udio uukupnoj potrošnji imaju osnovne škole, a najmanji udio imaju područne osnovne škole.Navedena činjenica uzeta je u obzir kod definiranja ciljeva za provedbu obnovljivih izvoraenergije te pripadajućih mjera za njihovo ostvarenje.


32


Grafikon 5. Struktura potrošnje energije po obrazovnim ustanovama na području OBŽ

Uvidom u rasprostranjenost pojedinog energenta može se vidjeti da većima obrazovnihustanova koristi energiju toplane za grijanje stoga je bilo uputno instalirati kolektore zagrijanje tople vode i dogrijavanje prostorija. Povećanje korištenja solarne energije u ciljupovećanja proizvodnje toplinske energije iz obnovljivih izvora energije na području OBŽpodrazumijeva postavljanje kolektora za pripremu potrošne tople vode i grijanje. Prosjek EUiznosi 26 m2 solarnih kolektora po 1 000 stanovnika. Stoga se već od 2009. godine postavljai cilj financiranja ugradnje malih peći na biomasu te solarnih kolektora kod jedinica lokalnesamouprave u iznosu od 40% ukupne investicije. Takav program treba osmisliti i provestiuz financijsku potporu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, odnosnoorganizacijsku potporu Regionalne energetske agencije

9. FINANCIJSKI MEHANIZMI ZA POKRETANJE I REALIZACIJUPROJEKATA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE U ŠKOLSKIMUSTANOVAMA OBŽ

9.1. Proračun jedinica lokalne i regionalne samouprave

Proračun je osnovni financijski dokument jedinice lokalne i područne (regionalne)samouprave (općine, grada i županije) kojim se procjenjuju prihodi i primitci te utvrđujurashodi i izdatci za jednu godinu. Sredstva proračuna koriste se za financiranje poslova,funkcija i programa tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i korisnikaproračuna, i to u visini koja je nužna za njihovo obavljanje. Proračun donosi predstavničko


33


tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prije početka godine na koju seodnosi.Korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave su tijela,ustanove, vijeća i manjinske samouprave i mjesna samouprava čiji se rashodi za zaposlenei/ili materijalni rashodi financiraju iz proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne)samouprave. Korisnici proračuna su institucije kojima su osnivači jedinice lokalne i područne(regionalne) samouprave, kojima je izvor prihoda lokalni proračun u iznosu 50 posto ili više ikoje su navedene u registru korisnika proračuna.Izvanproračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave suinstitucije koje ispunjavaju tri kriterija - jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupraveima odlučujući utjecaj na upravljanje, izvor financiranja namjenski je prihod, institucije suevidentirane u registru korisnika proračuna. To su komunalna poduzeća čiji su osnivači ivećinski vlasnici jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, a financiraju se izkomunalne naknade kao namjenskog prihoda, i druge pravne osobe (ustanove) u kojimajedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima odlučujući utjecaj na upravljanje(dječji vrtići, škole, knjižnice, muzeji i sl.). Proračun se sastoji od općeg i posebnog dijela,računa financiranja i plana razvojnih programa.Proračunski se proces odvija u tri faze:

• priprema prijedloga proračuna,• predlaganje i odobrenje proračuna te• izvršenje (provedba, nadzor i kontrola) proračuna.

Priprema prijedloga proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prva jefaza u proračunskom procesu i ovisi o mjerama fiskalne politike Vlade, o makroekonomskimpokazateljima gospodarskog razvitka za trogodišnje razdoblje i o gospodarskimpokazateljima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Proračunski procesformalno počinje izradom Vladinih smjernica ekonomske i fiskalne politike za trogodišnjerazdoblje.Glavnu ulogu u procesu planiranja proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne)samouprave ima Upravni odjel za financije i proračun jedinice lokalne i područne(regionalne) samouprave, koji je stručni odjel poglavarstva jedinice lokalne i područne(regionalne) samouprave (izvršne vlasti), a poglavarstvo može imenovati komisiju zaplaniranje proračuna. Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave stječe prihodeiz vlastitih izvora, od zajedničkih poreza i od dotacija iz državnoga i županijskog proračuna.Vlastiti izvori sredstava županije su prihodi od vlastite imovine, županijski porezi, novčanekazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje županije propišu te drugi prihodi.Potrebno je naglasiti da je financiranje projekata obnovljivih izvora energije iz proračunaograničeno te za veće projekte nije realno očekivati mogućnost financiranja isključivo iz


34


proračuna. U skladu s time, za provedbu značajnijeg broja projekata bit će potrebnoiznalaženje dodatnih izvora financiranja.

9.2. ESCO model

ESCO model obuhvaća razvoj, izvedbu i financiranje projekata s ciljem poboljšanjaenergetske učinkovitosti i smanjenja troškova za pogon i održavanje. Cilj projekta jesmanjenje troška za energiju i održavanje ugradnjom nove učinkovitije opreme ioptimiziranjem energetskih sustava, čime se osigurava otplata investicije kroz uštede urazdoblju od nekoliko godina ovisno o klijentu i projektu. Rizik ostvarenja ušteda u pravilupreuzima ESCO tvrtka davanjem jamstva klijentu.Tijekom otplate investicije za energetsku učinkovitosti, klijent plaća jednaki iznos koji sedijeli na trošak za energiju i trošak za otplatu investicije. ESCO projekt obuhvaća sveenergetske sustave na određenoj lokaciji što omogućava optimalan izbor mjera s povoljnimodnosom investicija i ušteda. Nakon otplate investicije, ESCO tvrtka izlazi iz projekta i svepogodnosti predaje klijentu.Svi projekti su posebno prilagođeni klijentu te je moguće i proširenje projektarekonstrukcijom, dogradnjom, povećanjem udobnosti i sličnim uz odgovarajuću podjeluinvesticije. Klijent je u mogućnosti modernizirati opremu bez rizika ulaganja, budući da rizikostvarenja ušteda može preuzeti ESCO tvrtka. Uz to, klijent ostvaruje pozitivne novčanetokove u razdoblju otplate i dugoročnih ušteda.Potencijal tržišta za projekte energetske učinkovitosti u Hrvatskoj se procjenjuje na više od2,4 mili-jarda kuna i u stalnom je porastu. Razlog tome je porast cijene nafte, plina, električneenergije i ostalih energenata, te proces približavanja Europskoj uniji gdje se energetskojučinkovitosti posvećuje sve više pažnje.Zasad jedina ESCO tvrtka u Hrvatskoj je HEP ESCO, tvrtka u sastavu Hrvatskeelektroprivrede koja je osnovana još 2003. godine. Za tu svrhu je Hrvatska elektroprivredad.d., odnosno HEP ESCO primio zajam Svjetske banke u iznosu od 4,4 milijuna eura idonaciju GEF-a u iznosu od 5 milijuna dolara. HEP ESCO trenutačno provodi više od 60projekata javne rasvjete, zgradarstva, industrije i sustava opskrbe energijom. Projekti su urazličitim fazama razvoja, izvedbe i financiranja.ESCO model financiranja predstavlja tržišni mehanizam te u odnosu na klasičnosubvencioniranje odnosno dodjeljivanje bespovratnih sredstava ima i odgovarajućeprednosti. U skladu s time u ovoj se Strategiji razmatra osnivanje ESCO tvrtke od straneOBŽ.


35


9.3. Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR)

Prepoznajući značaj zaštite okoliša i sve veću potrebu za poticanje projekata energetskeučinkovitosti HBOR je preuzeo aktivnu ulogu na tržištu projekata zaštite okoliša i energetskeučinkovitosti. Za financiranje projekata s područja zaštite okoliša HBOR odobrava krediteputem Programa kreditiranja projekata zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i obnovljivihizvora energije i Programa za pripremu projekata obnovljivih izvora energije.U travnju 2004. godine potpisivanjem Sporazuma o suradnji uspostavljena je poslovnasuradnja između Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 64 (FZOEU) i HBOR-a s ciljem pružanja potpore i poticanja ulaganja u projekte na području zaštite okoliša,energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije. U svrhu realizacijeprojekata poboljšanja energetske efikasnosti HBOR i FZOEU nude financijska sredstva uobliku kredita, subvencija, financijske pomoći i donacija. HBOR podržava investicijskeprojekte za poticanje održive gradnje, poticanje korištenja obnovljivih izvora energije (sunce,vjetar, biomasa i dr.), poticanje održivog razvoja ruralnog prostora i zaustavljanje iseljavanjasela u gradove i razne druge projekte kojima se čuva okoliš.Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, njihova komunalna društva, ali itrgovačka društva, obrtnici i ostale pravne i fizičke osobe mogu dobiti kredite namijenjene zaulaganja u osnovna sredstva i trajna obrtna sredstva za navedene namjene. Najmanji iznoskredita je ograničen na 100.000 kuna. Najveći iznos kredita nije ograničen, a ovisi o HBOR-ovim mogućnostima financiranja, konkretnom investicijskom programu, kreditnojsposobnosti krajnjeg korisnika kredita te vrijednosti i kvaliteti ponuđenih instrumenataosiguranja.HBOR u pravilu kreditira do 80% predračunske vrijednosti investicije s uključenim porezomna doda-nu vrijednost. U sklopu investicije može se, ukoliko to priroda investicijedozvoljava, financirati i do 30% trajnih obrtnih sredstava od iznosa ukupno odobrenogkredita. Za kreditna sredstva namijenjena za financiranje investicija u okviru tih namjenapostoji mogućnost subvencioniranja kamatne stope u visini od dva posto sredstvimaFZOEU-a. Taj program kreditiranja započeo je 2005. godine, a unutar njega je u 2006. i2007. godini financirano 10 projekata u privatnom sektoru.

9.4. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitostFond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osnovan je Zakonom o Fondu zazaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (NN 107/03) sukladno odredbama članka 60.stavka 5. Zakona o zaštiti okoliša (NN 82/94 i 128/99) i članka 11. Zakona o energiji (NN68/01). FZOEU je počeo radom 1. siječnja 2004. godine.Fond je osnovan kao izvanproračunski Fond u svojstvu pravne osobe i s javnim ovlastimautvrđenim Zakonom. Javne ovlasti odnose se na donošenje upravnih akata u svezi plaćanja


36


naknada i posebne naknade, vođenje očevidnika obveznika plaćanja, propisivanje uvjeta kojemoraju ispunjavati korisnici sredstava Fonda i uvjeta za dodjeljivanje sredstava. Osnivačkaprava i dužnosti u ime Republike Hrvatske obavlja Vlada. Fond upravlja i raspolažesredstvima za poslove i namjene utvrđene Zakonom o Fondu za zaštitu okoliša i energetskuučinkovitost. Sredstva za financiranje djelatnosti Fonda osiguravaju se iz namjenskih prihodaFonda od: naknada onečišćivača okoliša; naknade korisnika okoliša; naknada na opterećivanje okoliša otpadom; posebne naknade za okoliš na vozila na motorni pogon.

Sredstva Fonda se dodjeljuju na temelju provedenog javnog natječaja sukladno odredbamaZakona o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (Narodne novine broj 154/08 iNarodne novine broj 18/09). Fond objavljuje javni natječaj u pravilu jednom u kalendarskojgodini sukladno Programu rada i financijskom planu Fonda (Narodne novine broj 183/04).

Javni natječaj objavljuje se u Narodnim novinama, na web stranicama Fonda te ujavnim glasilima. Korisnici mogu biti jedinice lokalne samouprave,trgovačka društva i druge pravne osobe, obrtnici te fizičke osobe.

Opći kriteriji za dodjelu sredstava Fonda: za jedinice lokalne samouprave;

- do 80% ako se nalaze na području posebne državne skrbi;- do 60% ako se nalaze na otocima i u brdsko-planinskim područjima, te ako su im

financijske mogućnosti ograničene;- do 40% na ostalim područjima;

pravne i fizičke osobe;- do 40% planiranih sredstava ulaganja.

Odluku o prihvaćanju projekta, programa i drugih aktivnosti za koje se dodjeljuju sredstvaFonda po podnesenim prijavama na javni natječaj donosi Upravni odbor Fonda na prijedlogdirektora Fonda. Temeljem donesene odluke Fond i korisnik sredstava sklapaju ugovor okorištenju odobrenih sredstava Fonda i dinamike isplate istih, uvjeta i načina korištenjasredstava, te praćenje namjenskog korištenja dodijeljenih sredstava i učinaka projekta.

9.5. Pretpristupni fondoviSvim jedinicama lokalne i regionalne samouprave u Republici Hrvatskoj je za financiranjeprojekata obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti dostupan i instrument


37


pretpristupne pomoći IPA (Instrument for Pre-Accession Assistance). IPA je instrumentpretpristupne pomoći za razdoblje 2007.

- 2013., koji zamjenjuje dosadašnje programe CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD. ProgramIPA uspostavljen je Uredbom Vijeća EU, a njegova financijska vrijednost za sedmogodišnjerazdoblje iznosi 11,468 milijardi eura.

Osnovni ciljevi programa IPA su pomoć državama kandidatkinjama i državamapotencijalnim kandidatkinjama u njihovom usklađivanju i provedbi pravne stečevine EUte priprema za korištenje strukturnih fondova.Republika Hrvatska korisnica je IPA programa od 2007. godine do trenutka stupanja učlanstvo EU. Za sveukupnu koordinaciju programa IPA u RH zadužen je Središnji državniured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije (SDURF), a za sveukupnofinancijsko upravljanje Ministarstvo financija.Program IPA sastoji se od sljedećih pet sastavnica:

Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija; Prekogranična suradnja; Regionalni razvoj; Razvoj ljudskih potencijala; Ruralni razvoj.

Ovaj jedinstveni pretpristupni instrument za pomoć u pretpristupnom razdoblju razlikujedvije skupine zemalja:

zemlje sa statusom potencijalnog kandidata za članstvo u Uniji (Albanija, Bosna iHercegovina, Crna Gora i Srbija) mogu koristiti sredstva u okviru prve dvijesastavnice;

zemlje sa statusom kandidata za članstvo u Europskoj uniji (Hrvatska, Makedonija,Turska) mogu koristiti sredstva u okviru svih pet sastavnica.

U slučaju država kandidatkinja za članstvo, Europska unija uz navedene oblike potporeosigurava i sredstva koja financiraju projekte potpunog usklađivanja nacionalnih zakona spravnom stečevinom Unije, pune primjene usklađenog zakonodavstva, kao i pripremekorisnica programa za provođenje kohezijske i poljoprivredne politike Unije.


38


10. PROMOCIJA, INFORMIRANJE I EDUKACIJADecentralizacijom energetske politike uloga i zadaća regionalne i lokalne samoupravepostaje sve značajnija. Regionalna i lokalna samouprava preuzimaju odgovornost za održivienergetski razvitak koji podrazumijeva prvenstveno štednju energije tj. poticanje energetskeučinkovitosti kao i korištenje obnovljivih izvora energije.Kako bi se energetska učinkovitost provodila na lokalnom i regionalnom nivou, potrebno jeprvenstveno promovirati navedeni koncept te informirati i educirati javnost. Važnostnavedenih aktivnosti u svjetlu energetske učinkovitosti i održivog razvoja je izrazito velika.Edukacijom javnosti o različitim mjerama energetske učinkovitosti moguće je postići znatneuštede u potrošnji energije.U cilju informiranja i edukacije javnosti, potrebno je upoznati građane s konceptomenergetske učinkovitosti, otvoriti kanale za informiranje i savjetovanje te obrazovati stručnekadrove. Pri tome se regionalna i lokalna samouprava često susreće s nedostatkomodgovarajućeg znanja, pa je edukacija potrebna na svim razinama. Prvi je korak identifikacijaciljnih skupina, koje trebaju biti strukturirane prema načinu sudjelovanja u projektimaenergetske učinkovitosti: Građanstvo; Lokalna uprava i samouprava; Gospodarski subjekti; Osobe koje utječu na stvaranje javnog mijenja; Nevladine organizacije; Fakulteti, veleučilišta, škole, vrtići.

Budući da se svijest o energiji i posljedicama potrošnje razvija već u najranijoj dobi, potrebnoje naglasiti važnost edukacije djece o energetskoj učinkovitosti. Temeljna izmjena stavova inačina razmišljanja vezanih uz energiju moguća je jedino obrazovanjem od najmlađih dana.Metode obrazovanja djece predškolske i školske dobi moraju biti njima prihvatljive,zanimljive, zabavne i motivirajuće.Primjena sustavnog pristupa prilikom obrazovanja temelji se na pravilno postavljenojstrategiji promocije. Pravilan izbor kombinacije promocijskih djelatnosti, najboljih poruka,sredstava, prijenosnika i postupaka jamstvo je za učinkovito provođenje aktivnosti iostvarivanje postavljenih ciljeva.Promociju energetske učinkovitosti trebalo bi provoditi u tri prepoznatljive faze koje sesastoje od prikaza postojećeg stanja i mogućnosti, upoznavanja s energetskom učinkovitosticiljnih skupina te pregovaranja zainteresiranih dionika.Putem stručnih i znanstvenih skupova praćenih javnim medijima moguće je široku javnostdobro upoznati s pojmom i prednostima energetsko učinkovitog ponašanja.


39


Još jednu mogućnost promocije energetske učinkovitosti na lokalnom nivou činedemonstracijski projekti. Izrazito je važno da demonstracijski projekti energetskeučinkovitosti budu brižljivo odabrani, pripremljeni i provedeni kako bi upravo njihovauspješna provedba bila najveći poticaj ciljanim skupinama za energetsko savjesnoponašanje. Ciljevi provedbe pilot projekata su:

Upoznavanje s energetskom učinkovitosti i prikaz mogućnosti primjene mjera, Mjerenje i analiza rezultata provođenja mjera energetske učinkovitosti, Sinteza rezultata.

Promoviranje energetske učinkovitosti i edukacija javnosti na temu održivog razvoja provodise sa svrhom podizanja svijesti građanstva i ostalih skupina o učinkovitoj potrošnji energijete poticanja primjene ekonomski isplativih, energetski učinkovitih tehnologija, materijala iusluga.To će, uz smanjenje potrošnje energije i uštedu novca, rezultirati i izravnim smanjenjememisije stakleničkih plinova u okoliš. Gradovi i županije mogu optimizirati i znatno smanjitipotrošnju energije poboljšanjem energetske učinkovitosti te time izravno ostvariti financijskeuštede i smanjiti štetan utjecaj na okoliš. Za projekte energetske učinkovitosti značajno jeaktivno sudjelovanje regionalne i lokalne samouprave u navedenim aktivnostima.


40


11. ZAKLJUČAK

Obnovljivi izvori energije u hrvatskom se zakonu o energiji definiraju kao: „ izvori energijekoji su sačuvani u prirodi i obnavljaju se u cijelosti ili djelomično, posebno energija vodotoka,vjetra, neakumulirana sunčeva energija, biodizel, biomasa, bioplin, geotermalna energija itd.“Klimatske su promjene stvarni problem, a obnovljivi izvori energije su idealno rješenje. Da bise smanjila emisija CO₂ u atmosferu 11. prosinca 1997. godine u Japanu usvojen je Kytoprotocol, te je stupio na snagu 16. veljače 2005. godine. Do danas uključuje 184 zemljeuključujući EU kao međunarodnu regionalnu zajednicu. Republika Hrvatska potpisala je Kytoprotokol 11. ožujka 1999. godine, a stupio je na snagu tek 28. kolovoza 2007. godine. Zasvaku zemlju je zadan određeni postotak smanjenja emisije CO₂, a odnosi se na smanjenje do2012. u odnosu ma 1990. godinu. Prosječno planirano smanjenje do 2012. godine je 5,2%. PoKyto protokolu Hrvatska bi trebala smanjiti emisiju CO₂ u atmosferu za 5% do 2012. godine.Zakonska energetska regulativa u Hrvatskoj u kojoj se pravno regulira poticanje korištenjaobnovljivih izvora energije i kogeneracijskih postrojenja, te način isplate poticaja povlaštenimproizvođačima koji u svojim energetskim postrojenjima proizvode električnu energiju i istuisporučuju u elektroenergetsku mrežu, izrađena je na temelju smjernica europskogzakonodavstva i krovnih energetskih zakona u Hrvatskoj. Zakon o energiji (NN br.68/01,177/04, 76/07, i 152/08), Zakon o tržištu električne energije (NN br. 177/04, 76/07, 152/08) iZakon o regulaciji energetskih djelatnosti ( NN br. 177/04 i 76/07 ) stupili su na snagu uprosincu 2004. godine, dok su podzakonski akti iz područja obnovljivih izvora energije (OIE)i kogeneracije stupili na snagu 2007. godine. Republika Hrvatska je, kao zemlja punopravnikandidat za članstvo u EU, prihvatila ciljeve jedinstvene europske politike energetskograzvoja i ublažavanja klimatskih promjena te je kroz Energetsku Strategiju (NN 130/09)uskladila nacionalne ciljeve od 20% udjela energije iz obnovljivih izvora u bruto neposrednojpotrošnji i 20% smanjenja stakleničkih plinova u 2020. godini u odnosu na 1990. godinu tekratkoročno smanjenje stakleničkih plinova od 5% u razdoblju 2008. - 2012. godine (KyotoProtokol). Uz to, cilj je održati udio električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora(uključujući i velike hidroelektrane) na 35% konačne potrošnje električne energije do 2020.godine te minimalni udio električne energije čija se proizvodnja potiče u ukupnoj neposrednojpotrošnji električne energije do 31. prosinca 2020. godine od 13,6% (Uredba o izmjenama idopunama uredbe o minimalnom udjelu električne energije proizvedene iz obnovljivih izvoraenergije i kogeneracije čija se proizvodnja potiče, Narodne novine broj 8/11).Osječko baranjska županija ima značajne potencijale za proizvodnju obnovljivih izvoraenergije i osigurati će značajnu ulogu u ostvarivanju preuzete obaveze RH u proizvodnji OIE.Sukladno prirodnim resursima OBŽ ima najveći udio u elektranama na bioplin čak 25%ukupnog potencijala Hrvatske i u budućnosti će sasvim sigurno jedan od glavnih pokretačarazvoja korištenja OIE i pokretača održivog razvoja na malim i srednjim poljoprivrednim


41


gospodarstvima kroz proizvodnju sirovine za bioplinska postrojenja i korištenja otpada izstočarske proizvodnje. Očekivan je porast broja solarnih postrojenja u svrhu proizvodnjeelektrične i toplinske energije. Osječko-baranjska županija ima tek 15% manje sunčanih satinego Istra, projekti solarne energije koji su trenutno u realizaciji su proizvodnja električneenergije su najveći u RH i iznose 500 kW u Orahovici i 29,52 kW na osječkoj zaobilaznici.Od navedenih projekata najviše energije iz OIE donijeti će vjetroelektrana na području BelogManastira ukupne snage 40 MW, zatim 8 elektrana na biomasu 18,84 MW i bioplin s 13projekata 14,26 MW te ostali izvori s 1,3 MW.


42


12. LITERATURA

1. Deublein D., Steinhauser A. (2008.) Biogas from Waste and Renewable resources: An

Introduction.

2. Jaeger, K.E; Eggert, T. (2002.): Current opinion in Biotechnology, 13, 390-397

3. Narodne novine (2009.) 130/2009

4. Ošlaj M., Muršec B. (2010.) Biogas as a renewable energy source. Tehnički vjesnik,

5. Polprasert, C. (1996.): Organic waste recycling. Technology and management. 2nd

edition.West Sussex, JohnWiley & Sons: 412 str.

6. Teodorita Al Seadi, Dominik Rutz, Heinz Prassl, Michael Köttner, Tobias

Finsterwalder, Silke Volk, Rainer Janssen (2008.) Bioplin priručnik

7. Ward A. J., et al. (2008.) Optimisation of the anaerobic digestion of agricultural

resources. Bioresource Technology, broj 99, od 7928. – 7940. str.

8. http://agropolitika.blog.hr/2010/07/1627928728/nitratna-direktiva.html

9. http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/site/en/consleg/2002/R/02002R1774-20060401-

en.pdf

10. http://www.big-east.eu

11. http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2011/SLJH2011.pdf

12. http://www.mingorp.hr

13. http://www.obz.hr/hr/pdf/2011/18%20sjednica/Informacija%20o%20stanju%20i%20p

roblematici%20biljne%20proizvodnje%20na%20podrucju%20Osjecko-

baranjske%20zupanije.pdf

14. www.eihp.hr

15. http://solargis.info/free-solar-maps

16. Informacijski Sustav za Gospodarenje Energijom – ISGE, UNDP

chee_studija o potencijalu obnovljivih izvora energije u obz_ final

Documents

cross border regions

energy efficiency measures

laboratoriju za biomasu

ili generatorski plin

otkupu elektrine energije

mogu koristiti sredstva

kvalitete prirodnoga plina

potencijali koritenja oie