dani savamale - debata 2014 eva vaništa lazarević
DESCRIPTION
Predavanje u okviru predmeta Urbana obnova i gradovi Srbije Arhitektonski fakultet Univerziteta u BeograduEva Vaništa LazarevićTRANSCRIPT
-
INDustrijsko naslee_ Savamala
Prof. dr arh Eva Vanita Lazareviredovni prof. Arhitektonskog fakulteta u Beogradu
www.evavanistalazarevic.com
URBAN REGENERATION
PresenterPresentation NotesTo view this presentation, first, turn up your volume and second, launch the self-running slide show.
-
PRAVCI:
1. underground_gerila2. profitabilnost
da li se od 1. moe razviti underground profit i prei u 2.?
1. umetnici, dizajneri, mladi kreativcistep by step2. ik_boemtina koja prelazi u mainstream
- pionire u novom prostoru ine pripadnici kreativnihindustrija, a kasnije iz toga proizilazi esto ozbiljan, profitnoorijentisani posao
-
SPREAD
ANDMOVE
PresenterPresentation NotesThe second rule is: Spread ideas and move people.
-
CREATIVITY
-
TA?POELJNE FUNKCIJE ZA AKTIVACIJU regeneracije:
Reklame_advertajsing, moda i dizajn e, digitalne industrije, filmska i video industrija, grafiki dizajn, umetniki zanati, antikviteti, interaktivni softver, muzic ka industrija, gerila kuhinje, izdavatvo, kulturni turizam, festivali, socijalni cirkus.
Slini modeli Regeneracija
priobalja saindustrijskim
karakteristikama
-
POKRETAI:
GERILA kreativne industrije su neprofitne ako su delatnost podrke ilipromocije same kreativnosti, vie nego promet kreativnog proizvoda.
- promoviu se vrednosti bitne za razvoj drutva.
KREATIVNOST SE DANAS VEZUJE UZ SOCIJALNI MODEL
BRUKLIN; NY
-
PRVI, mali korak: SOCIJALNI PRAVAC (step by step)
Socijalna politika kreativnih industrija oc igledna je u jednom naizgledapsurdnom fenomenu: da c ak i siromana drutva i nerazvijenatrita najpre otvore prostor za kreativnost. Umetnic ki zanati, kulturakraja, lokalni identitet najpre se nude na prodaju, a stvaralac c estone mora imati merkantilistic ke nazore, ali svojim malim proizvodomipak prodire na trite roba i usluga, i za ivot.
-
PRIMERI DOBRE PRAKSE:
U Savamali kao kreativnominkubatoru mogle bi da se nau jomnoge korisne funkcije kao:
Prefabrikovani mix box-ovi , ukusno dizajnirani - namenjenisocijali i podranom stanovanjukoji mogu da slue i za mali biznis
Urbani vrtovi, eko organic food Hosteli etalita
KLJUNO JE da su koraciisprogramirani, ne ad hoc
-
stvoriti alternativne modele proizvodnje, shvatiti potreba za stvaranjem novih industrija: ultralokalnih i lakih, alterantivi kineskojproizvodnji kada su u pitanju male serije iliunikati potrebni na lokalnom terenu
Nadogradnja na takve male korake je prelazakna dodatno korienje resursa (npr. krovove sapogledom ), za susretanja ali i kreativneprostore (umetnost, zanati, kole, kola kuvanjaitd.)
Neminovnost je da u drugoj fazi ono to je poelo kao underground ili gerila pree u mainstream.
brankow
-
URBANI AKTIVATORIslinih primera industrijskog naslea: konkurs EME 3, Barcelona, jun 2013.
predlozi za namenu: barovi, terase, otvorene pozornice zaopen air bioskop, prostrori za performense, koncerte idebate
-
Inovativan britanski model koji spaja:
1. Novo i staro2. Ekologiju3. Regeneraciju skladita4. Smanjen obim objekta
u oblik jajeta, kaonajoptimalniji ekolokipresek
-
METODE Legitimno je sve to ne
povreuje postojee
Nadogradnje, remodelacije kao naprimerima:
Bilo bi pogreno ne iskoristiti ind. nasleezato to je rekonstrukcija skupljanego da se radi novo
Genius loci Umesto konkursa danas
se vie upotrebljavajuradionice
-
.-
SMERNICE:
Neko bi morao, ko poznaje materiju, da savetuje politiare na vlasti da bi se dospelo do faze donoenja politikihprioriteta
Bez obzira na ekonomsku krizu, sada je vreme da se radi naplanovima regeneracije podruja
Agencija i Ministarstvo zaregeneraciju su veoma potrebnidravi danas jer donose socijalniprogram unutar opte regeneracije
NOVO I STARO
-
POTEZI: Kako se kreativci koji su otili verovatno nikad e vratiti potrebno
je uiniti sve da se zadre i i privuku novi u biznis. Potrebno je ulagati u sve oblike kreativnosti, ma koliko se c inilo da
je besmisleno i da nema vidljivog rezultata. Potrebno je podsticati pametne i edukovane ljude da budu kreativni,
drugac iji, neobic niji,vidljiviji, nek izau u javni prostor i neka gapoc nu menjati.
Treba uvoditi kreativni odgoj i vaspitanje u svaki segment osnovnogobrazovanja.
Stipendije i nagrade deluju stimulativno.
Izvor: Kreativne industrije, dizajn i konkurentnost-
izvetaj UNDP, 2010.
-
KREATIVNE LJUDE TREBA SASLUATI
KO? GRAD? DRAVA? LOKALNA VLAST? INSTITUCIJA SAMO TOME POSVEENA?AGENCIJA ZA URBANUREGENERACIJU?
Upotreba digitalnetehnologije:
- Interaktivna mapa(Centar za urbane studije)
- Predlog umreavanjainstitucija kulture, privatnihi javnih, zajedniki nastup, virtualni muzej (autor: arh. EVL)
-
KOME JE OVO SVE VANO? DA LI JE URBANA REGENERACIJA OSTAVLJENA SAMO TREEM SEKTORU?
INDIVIDUALCIMA?
GDE JE STRATEGIJA NA DRAVNOM NIVOU? POLITIKI PRIORITETI?
PresenterPresentation NotesPresentations are a powerful communication medium.
-
PresenterPresentation Notesand propel
-
CULTIVATEPROTOTIP
PROTOTIP
PresenterPresentation NotesThe last rule is: Cultivate healthy relationships (with your slides and your audience)
Slide Number 1PRAVCI:1. underground_gerila2. profitabilnostda li se od 1. moe razviti underground profit i prei u 2.? 1. umetnici, dizajneri, mladi kreativcistep by step2. ik_boemtina koja prelazi u mainstream- pionire u novom prostoru ine pripadnici kreativnih industrija, a kasnije iz toga proizilazi esto ozbiljan, profitno orijentisani posaoSlide Number 3Slide Number 4 TA?POELJNE FUNKCIJE ZA AKTIVACIJU regeneracije:Reklame_advertajsing, moda i dizajn odece, digitalne industrije, filmska i video industrija, grafiki dizajn, umetniki zanati, antikviteti, interaktivni softver, muzicka industrija, gerila kuhinje, izdavatvo, kulturni turizam, festivali, socijalni cirkus. POKRETAI: GERILA kreativne industrije su neprofitne ako su delatnost podrke ili promocije same kreativnosti, vie nego promet kreativnog proizvoda. - promoviu se vrednosti bitne za razvoj drutva. KREATIVNOST SE DANAS VEZUJE UZ SOCIJALNI MODELPRVI, mali korak: SOCIJALNI PRAVAC (step by step) Socijalna politika kreativnih industrija ocigledna je u jednom naizgled apsurdnom fenomenu: da cak i siromana drutva i nerazvijena trita najpre otvore prostor za kreativnost. Umetnicki zanati, kultura kraja, lokalni identitet najpre se nude na prodaju, a stvaralac cesto ne mora imati merkantilisticke nazore, ali svojim malim proizvodom ipak prodire na trite roba i usluga, zaraujuci za ivot.Slide Number 8Slide Number 9URBANI AKTIVATORI slinih primera industrijskog naslea: konkurs EME 3, Barcelona, jun 2013.predlozi za namenu: barovi, terase, otvorene pozornice za open air bioskop, prostrori za performense, koncerte i debateSlide Number 11Slide Number 12Slide Number 13Slide Number 14KREATIVNE LJUDE TREBA SASLUATIKO? GRAD? DRAVA? LOKALNA VLAST? INSTITUCIJA SAMO TOME POSVEENA?AGENCIJA ZA URBANUREGENERACIJU?Slide Number 16Slide Number 17Slide Number 18