dokument svjetske banke nezvani ni prevod samo za...

i

Dokument Svjetske banke

Nezvanični prevod SAMO ZA ZVANIČNU UPOTREBU

Izvještaj br. 41330 - BA

MEĐUNARODNA BANKA ZA REKONSTRUKCIJU I RAZVOJ (INTERNATIONAL BANK FOR RECONSTRUCTION AND DEVELOPMENT)

MEĐUNARODNA ASOCIJACIJA ZA RAZVOJ

(INTERNATIONAL DEVELOPMENT ASSOCIATION)

MEĐUNARODNA FINANSIJSKA KORPORACIJA (INTERNATIONAL FINANCE CORPORATION)

MULTILATERALNA AGENCIJA ZA GARANCIJE INVESTICIJA

(MULTILATERAL INVESTMENT GUARANTEE AGENCY)

STRATEGIJA PARTNERSTVA (COUNTRY PARTNERSHIP STRATEGY)

ZA

BOSNU I HERCEGOVINU

ZA PERIOD FG 2008. - FG 2011.

12. novembar 2007. godine

Jedinica za zemlje jugoistočne Evrope (Southeast Europe Country Unit) Region Evrope i srednje Azije (Europe and Central Asia Region) Međunarodna finansijska korporacija (International Finance Corporation, IFC) Južna Evropa i srednja Azija (Southern Europe and Central Asia) Multilateralna agencija za garancije investicjia (Multilateral Investment Guarantee Agency, MIGA) Ovaj dokument je namjenjen za ograničenu distribuciju i primaoci ga mogu koristiti samo za obavljanje svojih službenih dužnosti. Njegov sadržaj se u drugim slučajevima ne smije otkrivati bez ovlaštenja Svjetske banke.

Pub

lic D

iscl

osur

e A

utho

rized

Pub

lic D

iscl

osur

e A

utho

rized

Pub

lic D

iscl

osur

e A

utho

rized

Pub

lic D

iscl

osur

e A

utho

rized

Pub

lic D

iscl

osur

e A

utho

rized

Pub

lic D

iscl

osur

e A

utho

rized

Pub

lic D

iscl

osur

e A

utho

rized

Pub

lic D

iscl

osur

e A

utho

rized

ii

Datum posljednje Strategija za pomoć zemlji (Country Assistance Strategy) bio je 16.

septembar 2004. godine.

VALUTNI EKVIVALENTI (Kursna stopa efektivna na dan 7. novembra 2007. godine)

Valutna jedinica = Konvertibilna marka (BAM) 1,00 BAM = 0,744 US$ 1,574 US$ = 1,00 SDR

FISKALNA GODINA VLADE

1. januar – 31. decembar

AKRONIMI I SKRAĆENICE

AAA Analitičke i savjetodavne usluge (Analytical and Advisory Services) APL Prilagodivi programski zajam (Adaptable Program Lending) BAC Kredit za strukturalno prilagođavanje poslovnog okruženja (Business Enabling

Environment Adjustment Credit) BAM Konvertibilna marka Bosne i Hercegovine BH Bosna i Hercegovina CAB Deficit tekućeg računa (Current Account Deficit) CAS Strategija za pomoć zemlji (Country Assistance Strategy) CDP Projekat razvoja zajednica (Community Development Project) CEM Ekonomski memorandum za zemlju (Country Economic Memorandum) CIT Porez na dobit preduzeća (Corporate Income Tax) CPS Strategija partnerstva (Country Partnership Strategy) DCF Forum za koordinaciju donatora (Donor Coordination Forum) DFID Odjel Vlade Ujedinjenog Kraljevstva za međunarodni razvoj (UK Department

for International Development) DPLs Zajmovi za razvojne politike (Development Policy Loans) EBF Vanbudžetski fond (Extra-Budgetary Fund) EBRD Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj (European Bank for Reconstruction

and Development) EC Evropska komisija (European Commission) ECSEE Energetska zajednica jugoistočne Evrope (Energy Community of Southeast

Europe) EIB Evropska investicijska banka (European Investment Bank) EMSAC Kredit za strukturalno prilagođavanje ekonomskog upravljanja (Economic

Management Structural Adjustment Credit) ERP Projekat restruktuiranja obrazovanja (Education Restructuring Project) ESW Ekonomski i sektorski rad (Economic and Sector Work) EU Evropska Unija (European Union) EUR Euro FDI Direktne strane investicije (Foreign Direct Investment) BDP Bruto domaći proizvod GEF Globalni fond za zaštitu okoliša (Global Environment Facility) GNI Bruto državni dohodak (Gross National Income) GTZ Njemačka agencija za tehničku saradnju HBS Anketa o budžetu domaćinstava (Household Budget Survey) HSEP Projekat jačanja zdravstvenog sektora (Health Sector Enhancement Project)

iii

ICT Informaciona i komunikaciona tehnologija (Information Communications Technology)

ICTY Međunarodni tribunal za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju (International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia)

IDA Međunarodna asocijacija za razvoj (International Development Association) IEG Nezavisna grupa za evaluacije (Independent Evaluation Group) IFC Međunarodna finansijska korporacija (International Finance Corporation) IMF Međunarodni monetarni fond (International Monetary Fund) IPA Instrument EU za pomoć prije priključenja (Instrument for Pre-Accession) IPARD Instrument EU za pomoć prije priključenja za ruralni razvoj (EU Instrument for

Pre-Accession Assistance for Rural Development) ITA Uprava za indirektno oporezivanje (Indirect Tax Authority) ZJN Zakon o javnim nabavkama LSMS Anketa za mjerenje životnog standarda (Living Standards Measurement Survey) MDGs Milenijumski razvojni ciljevi (Millennium Development Goals) MIGA Multilateralna agencija za garancije investicija (Multilateral Investment

Guarantee Agency) SRS Srednjoročna razvojna strategija SOR Srednjoročni okvir rashoda NFC Nacionalni fiskalni savjet (National Fiscal Council) NVO Nevladine organizacije NOE Neformalna ekonomija (Non-observed Economy) NPV Neto sadašnja vrijednost (Net Present Value) OHR Ured visokog predstavnika (Office of the High Representative) OSCE Organizacija za bezbjednost i saradnju u Evropi (Organization for Security and

Cooperation in Europe) PBA Alokacije zasnovane na uspješnosti (Performance-Based Allocation) PDPC Kredit za programiranje razvojne politike (Programmatic Development Policy

Credit) PEIR Pregled javne potrošnje i institucija (Public Expenditure and Institutional

Review) PEP-SE Partnerstvo sa privatnim preduzećima za jugoistočnu Evropu (Savjetodavne

usluge IFC-a) (Private Enterprise Partnership Southeast Europe - IFC Advisory Services)

PIC Vijeće za implementaciju mira (Peace Implementation Council) PJI Planovi javnih investicija PIT Porez na dohodak građana (Personal Income Tax) PPIAF Savjetodavna jedinica za partnerstva javnog i privatnog sektora (Public Private

Infrastructure Advisory Facility) PPP Partnerstvo javnog i privatnog sektora (Public Private Partnership) PRSP Strategija za smanjenje siromaštva (Poverty Reduction Strategy Paper) PTAC Kredit za tehničku podršku privatizaciji (Privatization Technical Assistance

Credit) ROSC AA Izvještaj o poštivanju standarda i kodeksa – Računovodstvo i revizija (Report on

the Observance of Standards and Codes – Accounting and Auditing) RS Republika Srpska SAA Sporazum o stabilizaciji i priključivanju (Stabilization and Association

Agreement) SAP Proces stabilizacije i priključivanja (Stabilization and Association Process) SDR Posebna prava vučenja (Special Drawing Rights) SEE Jugoistočna Evropa (Southeast Europe)

iv

SESP Drugi projekat za podršku zapošljavanju (Second Employment Support Project) SIDA Švedska agencija za međunarodnu razvojnu saradnju (Swedish International

Development Cooperation Agency) SITAP Projekat za tehničku podršku socijalnom osiguranju (Social Insurance Technical

Assistance Project) SME Mala i srednja preduzeća (Small and Medium Enterprise) SOE Preduzeće u državnom vlasništvu (State-Owned Enterprise) SOSAC II Drugi kredit za prilagođavanje socijalnog sektora (Social Sector Adjustment

Credit II) TA Tehnička podrška (Technical Assistance) UK Ujedinjeno Kraljevstvo (United Kingdom) UNDP Razvojni program Ujedinjenih nacija (United Nations Development Programme) USAID Agencija Sjedinjenih Država za međunarodni razvoj (United States Agency for

International Development) PDV Porez na dodatnu vrijednost WBG Grupa Svjetske banke (World Bank Group) WBI Institut Svjetske banke (World Bank Institute)

Svjetska banka IFC MIGA Potpredsjednik: Direktor za zemlju: Vođe projektnih timova:

Shigeo Katsu Orsalia Kalantzopoulos Marco Mantovanelli / Penny Williams

Declan Duff Shahbaz Mavaddat George Konda

Yukiko Omura Frank Lysy Mario Marchesini

v

STRATEGIJA PARTNERSTAVA (COUNTRY PARTNERSHIP STRATEGY)

ZA BOSNU I HERCEGOVINU

SADRŽAJ

IZVRŠNI SAŽETAK .............................................................................................................................. 1 I. KONTEKST ZEMLJE ........................................................................................................................ 3 A. Politička ekonomija i društveni kontekst ..................................................................................... 3 B. Novija ekonomska dešavanja i preostali izazovi ........................................................................ 5 C. Profil siromaštva ........................................................................................................................ 8 D. Srednjoročne perspektive............................................................................................................ 9 E. Zahtjevi vezani za vanjsko finansiranje ................................................................................... 10 F. Ocjena upravljanja javnim finansijama i povjereničkih aranžmana ........................................... 11 II. PROGRAM ZA RAZVOJ ZEMLJE I PITANJA ............................................................................. 13

A. Prioriteti za zemlju.................................................................................................................... 13 B. Sektorska pitanja....................................................................................................................... 14 C. Upravljanje ............................................................................................................................... 18

III. PROGRAM GRUPE SVJETSKE BANKE..................................................................................... 20 A. Implementacija posljednje CAS strategije i naučene lekcije ...................................................... 20 B. Predloženi program za partnerstvo Svjetske banke sa BH ....................................................... 24 C. Uloga partnera i participatorni proces........................................................................................ 35 IV. UPRAVLJANJE RIZICIMA .......................................................................................................... 38 Aneksi Aneks 1: Platforma za akciju ................................................................................................................. 40 Aneks 2: Izvještaj o ispunjenju strategije CAS ..................................................................................... 42 Aneks 3: Matrica rezultata..................................................................................................................... 77 Aneks 4: Matrica donatorske podrške ................................................................................................... 81 Aneks 5: Odnos sa EU i napredovanje ka pristupanju EU .................................................................... 82 Aneks 6: Ocjena upravljanja.................................................................................................................. 84 Aneks 7: Aneks za privatni sektor ......................................................................................................... 88 Aneks 8: Napredak ka ostvarivanju milenijumskih razvojnih ciljeva ................................................... 92 Aneks 9: Standardni aneksi za CPS....................................................................................................... 94

Aneks A2: Kratki pregled zemlje .......................................................................................... 94 Aneks B2: Izabrani indikatori portfelja Svjetske banke........................................................ 96 Aneks B3: Sažeti pregled programa IBRD/IDA ................................................................... 97 Aneks B3: Sažeti pregled programa IFC i MIGA ................................................................. 98 Aneks B4: Sažeti pregled ne-finansijskih usluga .................................................................. 99 Aneks B6: Ključni ekonomski indikatori ............................................................................ 100 Aneks B7: Ključni indikatori izloženosti ............................................................................ 102 Aneks B8: Portfelj operacija ............................................................................................... 103 Aneks B8: Izjava o zadržanom i isplaćenom portfelju IFC-a ............................................. 104

vi

Okviri Okvir 1: Ustavna struktura Bosne i Hercegovine .................................................................................... 3 Okvir 2: Projekat alternativne metode rješavanja sporova IFC-a. ....... .................................................21 Okvir 3: Anketa među klijentima Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu.......................................... 22 Slike Slika 1: Strategija Grupe Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu ....................................................... 26 Tabele Tabela 1: Bosna i Hercegovina: Makroekonomski okvir, 2005-2011. godina ........................................ 6 Tabela 2: Bosna i Hercegovina: Zahtjevi vezani za vanjsko finansiranje ............................................. 12 Tabela 3: Kreditni scenariji za BH: osnovni scenario i scenario visokog nivoa pozajmljivanja ........... 29 Tabela 5: Indikativna tabela za pozajmljivanje ..................................................................................... 34 Tabela 6: Tabela za AAA ...................................................................................................................... 34 Mapa Bosne i Hercegovine.................................................................................................................. 105 Slijedeće osoblje Grupe Svjetske banke dalo je svoj doprinos pripremi Strategije CPS, u ulozi članova osnovnog tima: Jasmina Hadžić, Ivailo Izvorski, George Konda, Marco Mantovanelli, Mario Marchesini, Orhan Nikšić, Željka Njuhović, Goran Tinjić, i Penny Williams. Slijedeće osoblje Svjetske banke doprinjelo je pripremi Strategije CPS: Natalie Abu-Ata, Lystra Antoine, Amarquaye Armar, Tamar Manuelyan Atinc, Dominique Bichara, David Bontempo, Henk Busz, Olav Rex Christensen, Gerardo Corrochano, Ivana Curić, Giovanni Daniele, Aniruddha Dasgupta, Marianne Fay, Charles Feinstein, Armin Fidler, Vesna Frančić, Bernard Funck, Daniel Gerber, Michele Gragnolati, Anila Graupp, Cheryl Gray, Lamija Hadžagić, Ardo Hansson, Mozammal Hoque, Richard Martin Humphreys, Michael Jarvis, Mirjana Karahasanović, Nikola Kerleta, Robert Kirmse, Indira Konjhodžić, Jana Kunicova, Julian Lampietti, Zorica Lešić, Toby Linden, Paula Lytle, Haris Mešinović, Devesh Chandra Mishra, Pradeep Mitra, Fernando Montes-Negret, Jessica Mott, David Nagy, John Pollner, Bryce Quillin, Vedad Ramljak, Pervaiz Rashid, Tarik Šahović, Pia Schneider, Cora Shaw, Emma Svec, Erwin Tiongson, Willem van Eeghen, Mikko Vayrynen, Tevfik Mehmet Yaprak, Anders Zeijlon, Sally Zeijlon. Tim za pripremu strategije CPS bi posebno želio da oda priznanje i zahvali se slijedećima: Erika Jorgensen iz OPCS-a, Angelique dePlaa iz FRM-a i Paul Levy iz FINCR-a, za njihove savjete i usmjeravanja. Tim za pripremu strategije CPS bi želio da se posebno zahvali: gospodinu Nikoli Špiriću, Predsjedavajućem Vijeća ministara BH, gospodinu Draganu Vrankiću, Ministru finansija i trezora BH, gospodinu Vjekoslavu Bevandi, Ministru financija Federacije BH, gospodinu Aleksandru Džombiću, Ministru finansija Republike Srpske i osoblju njihovih kancelarija, za usmjeravanje i saradnju u toku pripremanja Strategije CPS.

Bosna i Hercegovina, Strategija partnerstva za zemlju za period od FG 2008. do FG 2011.

1

IZVRŠNI SAŽETAK 1. Bosna i Hercegovina (BH) je ostvarila izuzetan napredak u postkonfliktnoj rekonstrukciji i izgradnji države od kraja rata koji je trajao od 1992. do 1995. godine. Dejtonski mirovni sporazum, potpisan 1995. godine, uspostavio je kompleksnu strukturu upravljanja, koja se sastoji od Vijeća ministara na državnom nivou i dvije entitetske vlade: Federacije Bosne i Hercegovine (Federacija) i Republike Srpske (RS). Autonomni Distrikt Brčko je toj strukturi dodan 1999. godine. 2. Uz kontinuiranu podršku međunarodne zajednice, zemlja je napravila korake ka uspostavljanju funkcionalne tržišne privrede i ostvarivanju napretka ka integraciji u EU. Ekonomija BH je stabilna. Rast je od 2000. godine u prosjeku iznosio pet posto, dok je inflacija ostala na niskom nivou, ispod pet posto, u toku najvećeg dijela dekade. Iako su najnoviji podaci nedostatni, postoje određeni dokazi o smanjenju siromaštva, iako ruralne oblasti možda zaostaju. Pregovori sa Evropskom Unijom (EU) o Sporazumu o stabilizaciji i priključivanju (Stabilization and Association Agreement, SAA) otvoreni su u novembru 2005. godine. Tehnički pregovori su zaključeni, ali SAA još nije potpisan zbog kašnjenja restruktuiranja policijskih snaga. 3. Grupa Svjetske banke je igrala značajnu ulogu u toj priči o razvoju sa ukupnim obvezivanjem od preko 1.1 milijarde US$ u kreditima i grantovima IDA-e od 1996. godine i gotovo 250 miliona US$ originalnog obvezivanja iz Međunarodne finansijske korporacije (International Finance Corporation, IFC) i oko 310 miliona US$ u garancijama od MIGA-e. To je predstavljalo jedan od najvećih programa podrške po glavi stanovnika koju je dobila ijedna zemlja u post-konfliktnom periodu. Značajna većina te podrške došla je u fazi rekonstrukcije. Pregled programa rekonstrukcije u BH koji je izvršila Nezavisna grupa za evaluacije (Independent Evaluation Group, IEG) otkrio je da je to bio primjer “Svjetske banke u najboljem svijetlu”.

4. Bez obzira na veoma značajan napredak u oblasti fizičke rekonstrukcije, zbog rata i napora neophodnih za rekonstrukciju izgubljeno je više od dekade u odnosu na tranzicione reforme. Kompleksno institucionalno i političko okruženje omogućava namjerne i koncentrisane političke opstrukcije mnogih reformi i česte političke pat pozicije, a one, sa svoje strane, dodatno otežavaju brži napredak ekonomskih reformi. To je usporilo razvoj institucionalne infrastrukture koja bi u potpunosti podržavala tržišnu privredu i integraciju u EU na nivou cijele zemlje.

5. U vrijeme posljednje Strategije pomoći zemlji (Country Assistance Strategy, CAS) koju je Upravni odbor podržao u avgustu 2004. godine), Svjetska banka i drugi donatori su iskazali optimizam i mišljenje da je BH bila na rubu brze i značajne tranzicije od rekonstrukcije do u potpunosti posvećenog razvojnog partnerstva: Srednjoročna razvojna strategija na državnom nivou je usaglašena, diskusije sa EU o daljnjoj integraciji su počeli, a došlo je i do određenog napretka u procesu privatizacije. Zbog toga, strategija CAS je bila koncentrisana na kredite za razvojne politike (Development Policy Lending, DPL)1, u vidu podrške za reformu javnog sektora i razvoj privatnog sektora. Iako su u toku prethodnog perioda strategije CAS sprovedene određene važne reforme, gledajući unazad jasno je da je stepen optimizma koji je bio prisutan u to vrijeme bio donekle neosnovan. Sada postoji široki koncensus da je ključni razlog za slabu implementaciju DPL-a bio nedostatak političke posvećenosti reformama. Međutim, to je takođe bilo otežano činjenicom da su određeni programi koje je podržavala Svjetska banka bili isuviše kompleksni i ambiciozni.

1 Ranije nazivano ‘pozajmljivanjem za prilagođavanje’


2

6. Ova Strategija partnerstva sa zemljom (Country Partnership Strategy, CPS) ima za cilj da se fokusira na oblasti u kojima postoji opredjeljenost Vlade i kapacitet za postizanje rezultata u odnosu na razvojne strategije i reforme. Identifikacija oblasti za intervencije koje bi imale bezuslovno vlasništvo Vlade, a koje bi ujedno imale i značajan razvojni uticaj, predstavljala je i dalje će predstavljati ključni izazov. Portfelj Svjetske banke će se uglavnom sastojati od investicijskih kredita, te od u velikoj mjeri usmjerenih DPL-a, uz uslov da za njih postoji politička opredjeljenost u konkretnoj oblasti.

7. Spektar intervencija iz svih dijelova Grupe Svjetske banke koristiće se u partnerstvu i saradnji sa drugim donatorima, sa ciljem stvaranja povoljnog okruženja za daljnje reforme. IFC će tražiti prilike da ponudi kredite i kapitalna ulaganja u podršci automobilskg, metalurškog, finansijskog sektora te sektora turizma u BH, uz istovremeno pružanje podrške razvoju malih i srednjih preduzeća i obezbjeđivanje savjetodavnih usluga; MIGA će biti otvorena za podršku direktnim stranim investicijama u BH pomoću obezbjeđivanja garancija za politički rizik.

8. Na strani Svjetske banke, resursi u okviru osnovnog programa ove strategije CPS programirani su tako da se sastoje od mješavine IDA-e i IBRD-a sredstava. BH će početi da koristi finansiranje IBRD-a u toku prve godine implementacije CPS. Očekuje se da će zemlja upotpunosti preći sa IDA sredstava na sredstva IBRD-a na kraju perioda implementacije ove strategije CPS. Projektno finansiranje biće mješovito i ukupno oko 50 miliona US$ će biti dostupno na godišnjem nivou. Ako se ostvari napredak u postizanju indikatora uspješnosti, BH će imati na raspolaganju dodatni iznos od 20 miliona US$ godišnje. Srednjoročna ocjena indikatora uspješnosti biće provedena krajem 2009. godine.

9. Bez obzira na snažne ekonomske rezultate i u razumnoj mjeri zdrav portfelj, nivo rizika uključen u program za BH je znatan. Najveći interni rizici za implementaciju programa u BH su politička opstrukcija ekonomskih reformi i pogoršanje kvaliteta političkog dijaloga. U međuvremenu, lokalne i regionalne političke tenzije nose rizik toga da će pažnja kreatora politika biti odvučena od programa ekonomskih reformi.

10. Izvršni direktori bi mogli da razmotre slijedeće:

i) Da li su lekcije iz perioda implementacije prethodne strategije CAS adekvatno odražene u strategiji CPS;

ii) Da li su finansijski resursi, uslovi i odrednice za uspješnost adekvatno usklađeni sa nivoom razvoja BH;

iii) da li je program adekvatno skrojen tako da se resursi Grupe Svjetske banke iskoriste na najbolji mogući način tako da se odgovori na potrebe BH.


3

I. KONTEKST ZEMLJE

A. Politička ekonomija i društveni kontekst 1. Bosna i Hercegovina (BH) ima kompleksnu strukturu upravljanja. Od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine, mir je održavan u BH i zemlja je postigla izuzetan napredak u rekonstrukciji i ekonomskom razvoju. Dejtonski mirovni sporazum je uspostavio kompleksnu strukturu upravljanja koja se sastoji od Vijeća ministara na državnom nivou i dvije entitetske vlade: Federacije Bosne i Hercegovine (Federacija) i Republike Srpske (RS). Autonomni Distrikt Brčko je toj strukturi dodan 1999. godine. Federacija je podijeljena na deset kantona i 74 opštine. Republika Srpska je podijeljena na 63 opštine (vidjeti Okvir 1). Okvir 1: Ustavna struktura Bosne i Hercegovine.

2. Kompleksna institucionalna struktura omogućava koncentrisanu i namjernu političku opstrukciju reformi i česte političke pat pozicije, koje su, sa svoje strane, otežale brzo napredovanje ekonomskih reformi. Bez obzira na napredak postignut na stvaranju novih institucija na državnom nivou nakon 1995. godine, suprotna gledišta o ulozi države BH, u kombinaciji sa naporima da se zadrži što je viši mogući stepen autonomije entiteta, unazadili su razvoj institucionalne infrastrukture na cijeloj teritoriji države koja bi u potpunosti podržavala tržišnu ekonomiju i integraciju sa EU. Jedinstveni ekonomski prostor i zajednička vizija zemlje kao okvir za kreiranje ekonomskih politika pojavljivali su se sporo: tek u 2004. godini usvojena je Srednjoročna razvojna strategija, prvi dokument te vrste koji se odnosi na cijelu zemlju i koji je pripremljen na lokalnom nivou. 3. Prisustvo međunarodne zajednice u BH je još uvijek znatno. BH funkcioniše pod nadzorom Visokog predstavnika / i Specijalnog predstavnika EU, kojem podršku daje Ured Visokog

Tripartitno predsjedništvo

Država Federacija

Centralna vlada Republika Srpska

Centralna vlada

Kantoni (10)

Općine (74) Opštine (63)

Distrikt Brčko


4

predstavnika (Office of the High Representative, OHR). To je funkcija koja je stvorena za nadzor implementacije civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma i nosi široka ovlaštenja za propisivanje legislative i otpuštanje javnih zvaničnika. Visoki predstavnik je pod supervizijom Vijeća za implementaciju mira (Peace Implementation Council, PIC), koji se sastoji od predstavnika zemalja i agencija koje pružaju podršku mirovnom procesu na različite načine. Kontingent trupa EUFOR-a i dalje sprovodi nadzor nad bezbjednosnom situacijom, a, iako su bojazni vezane za ličnu sigurnost u velikoj mjeri minimizirane, razdvajanja u društvu su i dalje prisutna. U toku opštih izbora 2006. godine nacionalistička retorika je povećana, što je dodatno otežalo pat poziciju vezanu za reforme. 4. Pregovori sa EU o Sporazumu o stabilizaciji i priključivanju (Stabilization and Association Agreement, SAA) otvoreni su 2005. godine; tehnički pregovori su zaključeni, ali Sporazum još nije potpisan. SAA je najvećim dijelom zakočen nedostatkom dogovora o restruktuiranju policije, što je ključni preostali uslov koji treba ispuniti (iako je reforma javnog emitovanja i puno poštivanje ICTY takođe neophodne za potpisivanje SAA, vidjeti u Aneksu 5). PIC je u oktobru 2007. godine zaključio da nedostatak napretka vezanog za reforme koje zahtjeva SAA predstavlja gorko razočaranje i izvor bojazni za međunarodnu zajednicu. Međutim, Vijeće je pozdravilo potpisivanje Mostarske deklaracije2 28. oktobra 2007. godine, kao polaznu osnovu za pozitivni ponovni angažman koalicionih stranaka u vladi. 5. Pristupanje EU i dalje je ključni cilj za BH, ali je za to neophodna reforma upravljanja. Ubrzavanje reforme i procesa integracije u EU – što prema anketama o mišljenju javnosti podržava većina stanovništva – zahtijevale bi oživljavanje spremnosti vlada da riješe problematične oblasti, uključujući i one vezane za konflikte interesa kojima se izvlače koristi iz nefleksibilnosti i kompleksnosti višeslojne strukture vlasti. Pokušaj reformisanja ustava iz aprila 2006. godine nije bio uspješan. Došlo je do slamanja krhkog koncenzusa između onih koji daju prednost postepenim promjenama u odnosu na status quo, bez obzira koliko skromne te promjene bile, i onih koji daju prednost radikalnijem restruktuiranju. Perspektive za novi ustavni dogovor su u najboljem slučaju neizvjesne u postojećem političkom okruženju. 6. Uz interne faktore, politička klima u BH je u toku posljednje godine bila pod uticajem regionalnih dešavanja. Diskusije o mogućim vezama između rješavanja statusa Kosova i integriteta BH kao suverene države imali su negativan efekt na političko okruženje u BH i povećali su otpore prema jačanju institucija na državnom nivou. U RS su se čuli pozivi za održavanjem referenduma o samo-određivanju. 7. Međutim, čak i u postojećem okruženju, napredak u vezi sa ključnim reformama je moguć i neophodan. Potpisivanje Platforme za akciju (Aneks 1) u oktobru 2007. godine o ključnim strukturalnim reformama koje bi mogle da oslobode potencijal privrede BH je ohrabrujuće. Platforma za akciju ima za cilj ubrzavanje implementacije hitnih reformi za privlačenje investicija, ubrzavanje stvaranja radnih mjesta i unapređenje životnog standarda u zemlji. Potpisnici su se saglasili da hitna ekonomska reforma ne može da bude stavljena na čekanje dok se osnovni politički sukobi ne razriješe. Ona podržava akcije za: (i) unapređenje fiskalne koordinacije i stabilnosti; (ii) stvaranje povoljnijeg poslovnog okruženja; i (iii) promovisanje drugih reformi koje osiguravaju održiv razvoj. Uspješna i brza implementacija tih preuzetih obaveza bi bila u interesu svih građana BH.

2 28. oktobra 2007. godine, lideri šest najvažnijih stranaka su se sreli u Mostaru i postigli dogovor o opštim principima koji bi mogli da podrže pozitivan korak ka ispunjenju neizvršenog dijela programa SAA.


5

B. Novija ekonomska dešavanja i preostali izazovi

Proizvodnja, inflacija i zaposlenost 8. BH je ostvarila značajan napredak u ekonomskoj rekonstrukciji od kraja rata, a ekonomska ekspanzija je i dalje solidna. Vođena najvećim dijelom skokom cijena metala na međunarodnom tržištu, ranijim reformama, novim kapacitetima za preradu metala i značajnim dotokom doznaka iz inostranstva, ekonomska ekspanzija je ostala stabilna u toku posljednjih nekoliko godina. Realna stopa rasta BDP-a, koja je od 2000. godine u prosjeku iznosila pet posto godišnje i koja će se u 2007. godini vjerovatno povećati do šest posto, pomogla je da se nivo BDP-a vrati na predratni nivo.3 Međutim, još mnogo ostaje da se uradi, da bi se stvorili uslovi za održiv rast vođen privatnim sektorom i za smanjivanje rizika po teško stečenu fiskalnu stabilnost. 9. Inflacija je ostala niska. Usidrena u aranžmanu valutnog odbora, očekuje se da će inflacija u 2007. godini u prosjeku iznositi dva posto, nakon jednokratnog oštrog povećanja na 7,5 posto u 2006. godini kao posljedice uvođenja poreza na dodatnu vrijednost (PDV). 10. Stepen zaposlenosti u formalnom sektoru je nizak, ali sada raste. Nakon nekoliko godina gubljenja radnih mjesta, stepen zapošljavanja je povećan, a izvještava se i da je ukupna zaposlenost 2006. godine povećana za pet posto. Nezaposlenost se početkom 2007. godine smanjila na 29 posto, sa 31 posto 2006. godine. Održiva unapređenja zaposlenosti će zahtijevati strukturalne promjene u modelu proizvodnih aktivnosti. Vanjska dešavanja 11. Deficit tekućeg računa i dalje je velik i predstavlja ključni makroekonomski izazov, bez obzira na dokaze o tome da je jaz manji nego što se zvanično procjenjuje. Prema zvaničnim procjenama, deficit tekućeg računa je smanjen sa oko 20 posto BDP-a u 2005. godini na 10,7 posto BDP-a u 2006. godini, zbog rasta obima izvoza u svim sektorima i unapređenja statističkog izvještavanja. Preliminarni podaci ukazuju da će vanjski deficit opet da se proširi u 2007. godini na čak 17 posto. Međutim, postoje znatni dokazi o tome da bi deficit tekućeg računa mogao biti daleko manji od zvaničnih procjena, zbog potcjenjivanja dotoka doznaka i drugih tekućih transfera. 12. Neto dotok kapitala je konzistentno premašivao deficit tekućeg računa, što je dovelo do povećanja rezervi strane valute. Rezerve su se sa krajem septembra 2007. godine povećale na 3,5 milijardi US$ (što odgovara vrijednosti pokrića uvoza za 5,2 mjeseca). Dotok direktnih stranih investicija se 2007. godine povećao na oko 11 posto BDP, što odražava znatan napredak privatizacije u RS. 13. Bruto vanjski dug BH opao je sa 60,3 posto BDP 2003. godine na oko 50 posto BDP krajem 2007. godine, zahvaljujući brzom smanjenju javne vanjske zaduženosti. Javni vanjski dug iznosio je tek nešto ispod polovine ukupnog vanjskog duga i njime dominiraju obaveze prema multilateralnim i bilateralnim povjeriocima. Svjetska banke ja najveći pojedinačni povjerilac za zemlju, sa preostalim neizmirenim bilansom duga od 1,4 milijarde US$ sa krajem juna 2007. godine, što odgovara nivou od 10,3 posto BDP. Dug BH prema Svjetskoj banci iznosio je oko 20,5 3Agencija za statistiku je revidirala podatke iz nacionalnih računa tako da odražavaju dio znatno velike neposmatrane ekonomije, čime je BH dovedena u sklad sa većinom drugih zemalja u regionu. Kao rezultat prilagođavanja u 2005. i 2006. godini, nominalni BDP je sada viši za oko 17 posto. Procjene trećih strana o neposmatranoj ekonomiji u BH ukazuju da bi ona mogla biti na nivou od čak 40-50 posto BDP.


6

posto ukupnog vanjskog duga zemlje. Više od polovine vanjskog duga BH je izraženo u eurima, a oko jedne polovine vanjskog duga je ugovoreno sa promjenljivim kamatnim stopama, što rezultuje znatnim nivoom izloženosti promjenljivim uslovima na globalnom tržištu Fiskalna dešavanja Tabela 1: Bosna i Hercegovina: Makroekonomski okvir. 2005-2011, godina 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. Ostv. Proc. Proj. Proj. Proj. Proj. Proj. Procenat promjene Realna stopa rasta BDP 5,0 6,3 6,0 6.5 5.5 4.5 4.5 Maloprodajne cijene (prosjek) 3,6 7,5 2,0 2.0 2.0 2.0 2.0 Nominalna stopa BDP-a (u mil. BAM) 16.928 19.106 20.758 22.528 24.195 25.738 27.381 BND po glavi stanovnika (Atlas metod) 2950 3240 3540 3960 4330 4590 4870 U procentima BDP-a 1/ Potrošnja 116,3 113,2 116,9 113,7 111,0 108,0 105,7 Investicije 22,0 16,2 18,6 19,8 20,6 21,2 21,2 Strana štednja 19,8 10,7 16,9 16,2 15,4 13,7 12,7 Bilans tekućeg računa -19,8 -10,7 -16,9 -16,2 -15,4 -13,7 -12,7 Uvoz roba i usluga 74,7 66,5 74,3 74,6 74,4 73,6 72,5 Izvoz roba i usluga 33,0 36,6 38,9 41,0 42,6 44,4 45,5 Vanjske rezerve (u mjesecima uvoza) 4,0 5,0 5,3 5,7 5,7 5,7 5,5 Konsolidovani prihodi vlada na svim nivoima 46,6 47,0 46,3 46,1 45,2 44,9 44,1 Konsolidovani rashodi vlada na svim nivoima 49,5 44,2 46,5 46,9 46,5 46,4 46,1 od čega: Kapitalna potrošnja 9,1 5,9 6,3 6,8 6,5 6,4 6,1 Fiskalni bilans 0,0 2,8 -0,2 -0,8 -1,3 -1,5 -2,0 Javni dug 2/ 23,5 21,7 19,5 33,3 32,0 42,0 40,6 Procenat promjene Domaće kreditiranje izvan vladinog sektora 44,3 48,4 50,3 49,5 52,3 56,4 62,7 Novac prema opštoj definiciji 18,2 24,7 21,2 15,3 14,6 14,0 14,6 Vanjski dug (u procentima BDP-a) 47,5 52,1 50,1 47,4 48,5 49,0 47,8 Servisiranje duga 3/ 11,6 7,9 9,0 13,4 9,2 10,1 10,6 1/ U odnosu na BDP prilagođen za 8 posto za imputirane rente i kasnije za još 7 posto za neposmatranu ekonomiju.

2/ Počevši od 2008. godine, uključuje formalizaciju domaćih potraživanja, potencijalnu restituciju imovine i konverziju garancija za dug u dug. 3/ U procentima izvoza roba i usluga. Izvori: Državne institucije, procjene osoblja MMF-a i Svjetske banke.


7

14. Napredak fiskalne konsolidacije je bio znatan od trenutka kada je fiskalni deficit dosegao svoj vrhunac 1999. godine, ali je potrošnja vlade još uvijek visoka. Konsolidovani deficit vlada na svim nivoima smanjen je sa oko šest posto 1999. godine na dva posto 2004. godine, prije nego što je prešao u suficit od oko tri posto 2006. godine. Sredinom 2007. godine, konsolidovani suficit vlada na svim nivoima iznosio je oko četiri posto BDP-a. Rebalansi budžeta u oba entiteta trebalo bi da svedu konsolidovani bilans vlada na svim nivoima gotovo na nulu za 2007. godinu u cjelini. Fiskalna konsolidacija je od 1999. godine bila praćena smanjivanjem veličine vlade, pri čemu je konsolidovana potrošnja vlada na svim nivoima opala sa oko 51 posto BDP-a 2003. godine na oko 44 posto BDP-a 2006. godine. Ipak, opterećenje koje vlada predstavlja za privredu premašuje za 4-5 postotaka BDP nivoe koji postoje u zemljama sa sličnim nivoom dohotka po glavi stanovnika. 15. Dug vlade je nizak i krajem 2007. godine iznosi oko 20 posto BDP-a, što je pad sa oko 24 posto 2004. godine. Čak i nakon planiranog izdavanja vladinih obveznica za finansiranje izmirenja domaćih potraživanja, vladin dug bi trebalo da ostane ograničen na oko 42 posto BDP-a do 2011. godine i da bude znatno niži u smislu neto sadašnje vrijednosti (NPV) (oko 35 posto BDP-a) 4, što odražava činjenicu da će novoizdati dug biti u velikoj mjeri koncesionalan, kao što je i znatan dio postojećih obaveza vlade Strukturalne reforme 16. Određene strukturalne reforme su poduzete u BH. Reforme finansijskog sektora, trgovinskih politika i javnih finansija su napredovale razumno dobro. U oblasti javnih finansija, ključna postignuća do danas uključuju uspješnu harmonizaciju indirektnog oporezivanja, što je kulminiralo uspostavljanjem Uprave za indirektno oporezivanje početkom 2004. godine i uvođenjem PDV-a sa jedinstvenom stopom u cijeloj državi početkom 2006. godine. Modernizovani i harmonizovani zakoni o porezu na dobit preduzeća i porezu na dohodak građana usvojeni su u 2006. godini u RS i krajem 2007. godine u Federaciji, čime je stopa poreza na dobit postavljena na 10 posto, a stope poreza na dohodak građana na 10 posto i 15 posto, što predstavlja značajno unapređenje u odnosu na prethodnu legislativu. 17. Međutim implementacija drugih ključnih reformi je bila spora i neujednačena. Nacionalno fiskalno vijeće, koje se sastoji od predsjedavajućeg člana Vijeća ministara BH i dva entitetska premijera, formalno je uspostavljeno 2005. godine; nacrt zakona je nedavno usaglašen nakon znatnih odlaganja. Međutim, Nacionalno fiskalno vijeće još nije funkcionalno. Usvajanje tog zakona će predstavljati značajan korak naprijed ka osiguravanju djelotvorne koordinacije određivanja, izvršavanja i monitoringa fiskalne politike u BH. Napredovanje nebankarske privatizacije i druge aktivnosti vezane za korporativno restruktuiranje su bile spore, posebno u Federaciji.

4 Ta domaća potraživanja akumulirana su kao rezultata rata koji je vođen od 1992. do 1995. godine i fiskalnih pritisaka iz perioda neposredno prije rata. Potraživanja se sastoje od tri grupe: zaostale neisplaćene obaveze vlade (isplaćene gotovo u potpunosti), obaveze za zamrznute depozite u stanim valutama i obaveze za naknadu ratne štete. Nakon gotovinskog izmirivanja manjeg dijela depozita poslije verifikacije, vlasti planiraju da izmire preostala potraživanja za takve depozite time što će 2008. godine izdati obveznice sa ročnošću od devet godina i fiksnom kamatnom stopom od 2,5 posto. Planira se da se potraživanja za naknade ratne štete izmire obveznicama sa dužom ročnošću koje bi bile izdate 2009. godine. Postojeća legislativa u RS dozvoljava ročnost do 35 godina, grejs period od 25 godina i kamatnu stopu od 1,5 posto. U Federaciji grejs period je 13 godina, a kamatna stopa 1,5 posto.


8

C. Profil siromaštva

18. Prema najnovijim dostupnim podatcima, oko 18 posto stanovništva živi u siromaštvu.5 Oko 80 posto siromašnih živi u ruralnim oblastima, a mnogi siromašni imaju velika domaćinstva. Glave siromašnih domaćinstava su najčešće među najmanje obrazovanim i u tipičnom slučaju su neaktivni ili nezaposleni. Ukupni iznosi vezani za siromaštvo sakrivaju pad siromaštva i izlazak iz siromaštva, kao i razlike u evoluciji stopa siromaštva na pojedinačnim nivoima. Ukupan broj siromašnih je između 2001. i 2004 godine smanjen samo neznatno, iako je mnogo pojedinaca postalo siromašnim ili se izvuklo iz siromaštva. Ta kretanja odražavaju ishode na tržištu rada i kretanja plata. Mnogi radnici koji su se izvukli iz siromaštva takođe su prešli iz neaktivnosti ili nezaposlenosti u zaposlenost. 19. Mnoga domaćinstva i dalje su osjetljiva na rizik od siromaštva, ili su “gotovo siromašna.”6 Među onima koji su se izvukli iz siromaštva između 2001. i 2004. godine, oko 70 posto mogu se smatrati “gotovo siromašnim” i pod rizikom da ponovo padnu u siromaštvo. 20. Zaposlenost je i dalje ključna odrednica siromaštva. Anketa radne snage (Labor Force Survey) iz 2006. godine ukazuje na to da je zaposlenost u neformalnom sektoru vezana sa nižim prosječnim (i neujednačenijim) zaradama. Uz to, nezaposlenost je vezana za lošije ishode kod opšte dobrobiti. Među pojedincima radne dobi, oni koji nemaju posao predstavljaju najveći dio siromašnih i suočavaju se sa najvišim stepenom rizika od siromaštva. Nezaposlenost je najviše izražena među mladima, ženama, relativno manje obrazovanim radnicima i radnicima starijim od 40 godina. Kvalitativna istraživanja ukazuju na to da poljoprivredna proizvodnja na nivou zadovoljavanja vlastitih potreba i doznake iz inostranstva i dalje igraju važnu ulogu u strategijama preživljavanja mnogih domaćinstava u ruralnim oblastima. 21. Iako su ravnopravnost polova i ženska prava uključeni u zakon, situacija u kojoj žive žene u BH i dalje je izvor zabrinutosti. U ruralnim oblastima su tradicionalne uloge polova rezultovale ograničenom dostupnošću produktivnih resursa, kao što je zemljište, za žene. Zapošljavanje je i dalje teško, a učešće žena u radnoj snazi i dalje je nisko, u poređenju sa učešćem muškaraca. Mnoge žene nemaju zdravstveno osiguranje. Odredbe kojima se ženama garantuje jednaka plata su uspostavljene, ali se ne primjenjuju konzistentno. Žene su i dalje nedovoljno predstavljene u politici i zvaničnim institucijama.7 22. U BH je zvanično priznato 17 manjina, ali se Zakon o zaštiti etničkih manjina i dalje slabo primjenjuje. Romi su i dalje najugroženija manjina, a diskriminacija te zajednice je i dalje prisutna, pri čemu problemi postoje u vezi sa stanovanjem, socijalnim uslugama, obrazovanjem i zapošljavanjem.8 23. Razumijevanje siromaštva i dobrobiti u Svjetskoj banci, za period nakon 2004. godine, je ograničeno zbog nedostatka podataka. Informacije o potrošnji domaćinstava prikupljene su u toku Studije mjerenja životnog standarda (Living Standard Measurement Survey, LSMS) 2001. i 2004. godine. Za 2004. godinu, podaci o potrošnji domaćinstava su dostupni i iz Ankete budžeta domaćinstava (Household Budget Survey, HBS). Podatci iz najnovije HBS (2007. godine) ankete

5 Najnoviji podaci o siromaštvu datiraju iz Ankete mjerenja životnog standarda iz 2004 godine (Living Standards Measurement Survey, LSMS). 6 To je odgovara nivou potrošnje do 50 posto iznad granice siromaštva, prema Ocjeni siromaštva (Poverty Assessment) iz 2003. godine. 7 Izvještaj Evropske Komisije o napredovanju Bosne i Hercegovine (European Commission Bosnia and Herzegovina Progress Report), 6.11.2007. godine. 8 Izvještaj Evropske Komisije o napredovanju Bosne i Hercegovine (European Commission Bosnia and Herzegovina Progress Report), 6.11.2007. godine.


9

biće dostupni tek u 2008. godini. Uz to, svi napori vezani za prikupljanje podataka iz anketa bili su ograničeni zbog nedostataka novijeg popisa stanovništva. Posljednji popis stanovništva izvršen je 1991. godine i novi je hitno potreban. Vlada razmatra pripremu novog popisa u bliskoj budućnosti. 24. Iako još uvijek znatan, vjerovatno je da je stepen siromaštva opao u periodu nakon 2004. godine. Podaci koji podržavaju takve zaključke uključuju slijedeće: snažan rast realne stope BDP-a, stabilna povećavanja realnih iznosa plata i penzija, te stabilno povećanje stope zaposlenosti u novijem periodu. Štaviše, izgleda da je stepen neformalnosti smanjen, zahvaljujući uvođenju PDV-a i uz pomoć stabilnog pozajmljivanja od strane banaka u stranom vlasništvu. 25. Svjetska banka će nastaviti da pruža podršku BH u njenim naporima na postizanju Milenijumskih razvojnih ciljeva. Statistike koje mjere napredovanje BH ka Milenijumskim razvojnim ciljevima nisu ažurirane od 2005. godine, iako se ta slika može nadopuniti iz drugih izvora podataka (vidjeti Aneks 8). Podatci koji su dostupni pokazuju pozitivan trend kod svih mjerenih indikatora za Milenijumske razvojne ciljeve. Oni takođe pokazuju da je BH na dobrom putu ka ispunjenju Milenijumskih razvojnih ciljeva. Svjetska banka će koncentrisati svoje intervencije na smanjivanje siromaštva, koje je još uvijek najveća problematična oblast za BH u odnosu na Milenijske razvojne ciljeve. Pošto je siromaštvo u BH snažno vezano za nedostatak zaposlenja, fokus Svjetske banke je na eliminaciji siromaštva kroz ekonomski rast i otvaranje radnih mjesta. Na kraju, Svjetska banka će nastaviti da zagovara unapređenje socijalnih programa usmjerenih na lica bez drugih izvora primanja, kako bi se pomoglo pri smanjivanju siromaštva kroz veći stepen efikasnosti vladine potrošnje.

D. Srednjoročne perspektive

26. Scenario za osnovni kreditni program u toku perioda strategije CPS uzima kao pretpostavku samo umjereno ambiciozne strukturalne i fiskalne reforme i sporiji rast. BH bi mogla da postigne stabilan snažan rast obima proizvodnje i zaposlenosti u toku srednjoročnog perioda, uz uslov da se ostvari napredak u pogledu ključnih reformi i da se osjetljiva pitanja počnu rješavati. Međutim, ako bi, kako se očekuje, reforme nastavile skromnijim tempom, u skladu sa nedavnim iskustvima, stopa rasta bi prije ili kasnije bila usporena u odnosu na snažan rast ostvaren u 2006. i 2007. godini. Scenario za osnovni program uzima kao pretpostavku samo umjereno ambiciozne strukturalne i fiskalne reforme, nastavak poštivanja aranžmana valutnog odbora i unapređenja regionalne stabilnosti. 27. Očekuje se da će realna stopa rasta BDP-a biti 6,5 posto u 2008, godini, ali i da će nakon toga rast biti usporen (Tabela 1). Očekuje se da će rast BDP-a biti uvećan sa uvođenjem znatnih novih kapaciteta za preradu metala i kao rezultat strukturalnih reformi koje su izvršene ranije. Nakon 2008. godine, projekcije pokazuju da će rast postepeno usporavati na oko 4-4,5 posto godišnje do 2010. i 2011. godine, pod pretpostavkom umjerenih reformskih napora. Dugoročnija stopa rasta u scenariju osnovnog programa odražava kontinuirana povećanja zaposlenosti po stopi od 2 posto godišnje, što je sporije nego u novijem periodu. Uzima se kao pretpostavka da će inflacija maloprodajnih cijena u prosjeku iznositi oko 2 posto godišnje u 2007. godini, zahvaljujući aranžmanu valutnog odbora. 28. Očekuje se da će deficit na tekućem računu ostati veliki i da će nastaviti da predstavlja važan izvor osjetljivosti. Projekcije ukazuju na to da će nakon porasta na oko 17 posto BDP-a u 2007. godini, zvanično procijenjeni deficit tekućeg računa da se suzi na oko 13 posto BDP-a do kraja perioda implementacije strategije CPS. Očekuje se da će priliv direktnih stranih investicija ostvariti najviši nivo na oko 11 posto BDP-a u 2007. i 2008. godini, odražavajući prihode od


10

privatizacije, a da će nakon toga u prosjeku iznositi oko 5 posto godišnje. Priliv direktnih stranih investicija i kapitalnih grantova (uključenih u kapitalni i finansijski račun, a ne u tekući račun) trebalo bi da finansiraju više od polovine deficita. Taj priliv, bi, zajedno sa kontinuiranim tokovima rezidentnog kapitala, trebalo da pomogne pri ograničavanju stepena oslanjanja na vanjsko zaduživanje. 29. Uzima se kao pretpostavka da će bilans konsolidovane vlade preći sa opšteg nultog nivoa u 2007. godini na skroman deficit od oko 2 posto BDP do kraja perioda strategije CPS, što odražava smanjenje grantova i povećanje potrošnje. Očekuje se da će kapitalna potrošnja biti povećana u skladu sa planovima vlade za povećavanje ulaganja u infrastrukturu, ali i da će to biti ograničeno mogućnošću osiguravanja finansiranja. Projicira se da će u toku perioda strategije CPS fiskalni deficit biti finansiran uglavnom neto domaćim pozajmljivanjem, povlačenjem depozita vlade i prihodima od privatizacije. Projicira se da će prihodi od privatizacije u 2008. godini iznositi oko 1 milijardu eura (oko 8,7 posto BDP-a), uz pretpostavku da će prodaja preduzeća u Federaciji da se nastavi u skladu sa planom9. 30. Scenario osnovnog programa uzima kao pretpostavku fiskalno odgovorno rješavanje velikog iznosa domaćih potraživanja, što odražava znatne napore koji su do danas uloženi. Domaća potraživanja imaju procijenjenu nominalnu vrijednost od oko 16 posto BDP-a iz 2007. godine. Trenutna veličina domaćih potraživanja izgleda dobro u poređenju sa daleko višim procjenama iz 2004. godine. Neke od tih procjena iznosile su čak i do 200 posto BDP-a, što je odražavalo nedostatak jasnog uvida u mnoga od tih potraživanja. Uz ta potraživanja, vlasti će morati da počnu rješavati pitanje restitucije imovine. Iznos potraživanja restitucije je znatan i vlasti rade na sveobuhvatnoj strategiji za rješavanje restitucije imovine. Bez obzira na to, i dalje su prisutni rizici da će politički pritisci dovesti do finansijski neodrživog i neprihvatljivog izmirenja. 31. Zaostale obaveze iz vremena prije rata koje sa krajem oktobra 2007. godine iznose 48,8 miliona eura, koje IFC-u duguju dvije kompanije u vlasništvu vlade, prenešene su na vlasti BH. Rješavanje tih zaostalih obaveza već nekoliko godina izmiče. Vlasti su se nedavno saglasile da će ponovo pokrenuti diskusije sa IFC-om o načinima za rješavanje tog pitanja na način koji bi bio prihvatljiv za obje strane. U potpunosti se očekuje da će BH bez odlaganja ostvariti napredak u vezi sa ovim pitanjem.

E. Zahtjevi vezani za vanjsko finansiranje

32. U sklopu scenarija osnovnog programa projicira se da će teret vanjskog duga biti umjereno smanjen, ali da će servisiranje duga biti pogoršano nakon perioda strategije CPS, kako se vanjsko finansiranje bude dalje pomjeralo ka nekoncesionalnim izvorima. Projicira se da će nominalna vrijednost vanjskog duga da ostane blizu, ali i ispod, 50 posto BDP-a u toku cijelog perioda implementacije strategije CPS. Očekuje se da će neto prisutna vrijednost (Net Present Value, NPV) vanjskog duga pasti sa 47 posto u 2005. godini na oko 40 posto u 2008. godini, ali i da će se nakon toga povećati na oko 43 posto do 2011. godine, pošto će stepen pozajmljivanja po koncesionalnim uslovima da doživi oštar pad. Projicira se da će odnosi servisiranja poboljšati do 2010. godine, prije nego što se pogoršaju nakon toga, pošto će udio koncesionalnog duga biti smanjen. 33. Projicira se da će zahtjevi za finansiranjem, izraženi kao procenat BDP-a, da se smanje u toku perioda strategije CPS, a da će se nakon toga umjereno povećati. Evolucija

9 Znatni prihodi od privatizacije su u toku 2007. godine ostvareni u Republici Srpskoj.


11

zahtjeva vezanih za finansiranje odražava sužavanje deficita tekućeg računa i pretpostavljenog pomjeranja u vanjskom pozajmljivanju sa koncesionalnog pozajmljivanja na pozajmljivanje prema tržišnim uslovima (Tabela 2).10 Projekcije platnog bilansa ukazuju na to da će finansijski zahtjevi biti smanjeni sa 18,3 posto BDP-a u 2006. godini na 11,5 posto do 2012. godine, ali da će se nakon toga umjereno povećati do 12,2% do 2016. godine, odražavajući pomjeranje vanjskog zaduživanja od koncesionalnih prema tržišnim uslovima. F. Ocjena upravljanja javnim finansijama i aranžmana nabavke i finanskijskog upravljanja 34. Bosna i Hercegovina je uspostavila, ali uopšteno gledano nije implementirala, moderne institucije i sisteme za upravljanje javnim finansijama. Državni nivo i oba entiteta su postavili temelje za zdravo upravljanje javnim finansijama, uključujući nezavisne eksterne revizije. Reforme su bile karakterisane rastućim stepenom osjećaja vlasništva, posebno u vezi sa naporima ministarstava finansija na unapređenju planiranja i izvršenju vladinih budžeta. Međutim, mnoga od unapređenja koja su propisana zakonima i institucionalnim aranžmanima tek treba da budu implementirana u praksi. 35. Fiskalna politika i dalje je fragmentirana između državnog nivoa, dva entiteta i Distrikta Brčko. Iako je nedavno postignut sporazum o zakonu koji postavlja scenu za fiskalnu koordinaciju, taj zakon još nije implementiran. Funkcionalno i međuvladino Nacionalno fiskalno vijeće koje bi moglo da donosi pravovremene i obavezujuće odluke o fiskalnoj politici biće od ključne važnosti za prevazilaženje postojeće fragmentiranosti u kreiranju fiskalnih politika. Stvaranje objedinjenog sistema indirektnog oporezivanja predstavlja pozitivan razvoj događaja, bez obzira na neslaganja u vezi sa formulom za raspodjelu prihoda između entiteta i Distrikta Brčko. 36. Strateško planiranje i budžetiranje je unaprijeđeno, a osjećaj vlasništva je evidentniji. Za nadati se da se Srednjoročni okvir rashoda može održavati bez vanjske podrške i postoje indikacije da on postaje polazna tačka za pripremanje godišnjih budžeta. Preduzeti su preliminarni koraci ka procesima budžetiranja zasnovanim na programima. Vlade na državnom i entitetskim nivoima uvele su značajne institucionalne reforme sa ciljem unapređenja opštih zakona o budžetu. Uz to, formiran je međuvladin Budžetski koordinacioni odbor za koordinaciju srednjoročnih budžetskih kretanja između vlada, uključujući i usklađivanje makro-fiskalnih pretpostavki. 37. Automatizovani trezorski sistem na državnom nivou i u dva entiteta doveo je do unapređenja budžetske kontrole, ali nije uključio vanbudžetske fondove. Trezorski sistem je doveo do unapređenja kontrole, uvođenja discipline u sistem ostvarivanja budžeta, unapređenja opšteg gotovinskog upravljanja i poboljšanja dostupnosti i kvaliteta finansijskog izvještavanja. Važno je da se vanbudžetski fondovi (posebno fondovi zdravstvenog i penzijskog osiguranja) i opštine takođe uvedu u trezorski sistem, pošto ta tijela takođe upravljaju znatnim resursima.

38. Zakon o javnim nabavkama na nivou cijele zemlje stupio je na snagu u januaru 2005. godine, ali se ne implementira konzistentno. Novi zakon je u skladu sa zahtjevima EU i, kada bi se implementirao, obezbijedio bi osnovu da Svjetska banka počne da koristi sisteme nabavke same zemlje. Međutim, on se još ne implementira konzistentno i djelotvorno ni na državnom niti na entitetskom nivou. Vrhovna revizorska institucija na državnom nivou je u svojim odgovarajućim revizorskim izvještajima izvijestila o nekoliko slučajeva kršenja Zbog tih razloga, Zakon o javnim nabavkama još nije prihvatljiv za korištenje u sklopu projekata koje finansira Svjetska banka. Međutim, unapređenja u implementaciji zakona podržavaju razni donatori, a tim za praćenje

10 Zahtjevi za finansiranjem se definišu kao suma deficita tekućeg računa, uključujući i tekuće i kapitalne transfere, vraćanje glavnice koja je dospjela i promjene rezervi strane valute.


12

nabavke i finansijskog upravljanja u uredu Svjetske banke pažljivo prati napredak u ovom sektoru. Tabela 2: Bosna i Hercegovina: Zahtjevi vezani za vanjsko finansiranje

Bosna i Hercegovina: Zahtjevi vezani za vanjsko finansiranje, 2005 – 2016. godina (u milionima US$)

2005. 2006. 2007. 2008. 2010. 2012. 2014. 2016. Zahtjevi za finansiranjem 2.587 1.725 2.018 2.080 1.868 2.291 3.078 3.120 (u procentima BDP-a) 26,1 15,3 15,7 15,0 11,7 12,6 14,9 13,3

Nekamatni CAB uključujući sve grantove 1/ 1.549 927 1.155 892 965 1.056 1.074 1.157

Kamata 171 188 220 244 306 373 480 550 Amortizacija 397 360 379 680 465 730 1.392 1.281 Vladin sektor 94 162 129 122 143 157 181 205 Nevladin sektor 303 197 250 557 322 573 1.210 1.076 Rezerve 470 773 1.093 844 343 132 132 132 Izvori finansiranja 2.587 2.248 2.847 2.660 2.079 2.291 3.078 3.120 Isplate 1.272 810 744 735 1.029 1.152 1.981 1.725

od čega: Svjetska banka 0 56 58 55 60 65 69 50

Pozajmljivanje rezidentima izvana (druga sredstva i E&O) 793 1.014 408 192 285 260 32 108

Direktne strane investicije 522 424 1.695 1.733 765 879 1.064 1.288 Uporedne stavke: (u procentima BDP-a) Bilans tekućeg računa -19,8 -10,7 -16,9 -16,2 -13,6 -13,3 -12,7 -12,3

Nekamatni bilans tekućeg računa -18,2 -9,1 -15,3 -14,6 -11,9 -11,3 -10,3 -9,7

1/ Uključujući i tekuće i kapitalne grantove.


13

II. PROGRAM ZA RAZVOJ ZEMLJE I PITANJA

A. Prioriteti za zemlju

39. Srednjoročna razvojna strategija vlasti BH za period od 2004. do 2007. godine imala je tri osnovna cilja: a) stvaranje uslova za održiv i uravnotežen ekonomki razvoj i ponovno uspostavljanje djelomične kreditne sposobnosti na međunarodnim tržištima kapitala; b) smanjivanje siromaštva za 20 posto; i c) ubrzavanje integracije sa EU. Strategija je naglašavala međusobne odnose između tih ciljeva i imala je za cilj tranziciju BH od ekonomije koja u velikoj mjeri zavisi od pomoći ka samoodrživoj ekonomiji. Srednjoročni izvještaj o napredovanju i revidirana strategija odobreni su u septembru 2006. godine. Revidirana strategija SRS je zadržala tri osnovna cilja iz originalne strategije, ali je uvela viši stepen određivanja prioriteta među mjerama sa namjerom unapređenja implementacije. 40. Strategija SRS je predstavljala hrabar program reforme koji nije u potpunosti sproveden. Legislativa u entitetima je, s vremena na vrijeme, išla u smjeru suprotnom u odnosu na strateške opšte ciljeve određene u SRS, što je otvorilo pitanja o potpunom političkom vlasništvu nad osnovnim odrednicama strategije. Uz to, SRS nikad nije u potpunosti povezana sa godišnjim budžetima, srednjoročnim okvirom rashoda (SOR) ili planovima javnih investicija (PJI). 41. Nova Razvojna strategija za zemlju za period od 2008. do 2013. godine je upravo u pripremi u BH. Taj proces vodi Koordinacioni odbor za ekonomski razvoj i EU integracije, ali je on još uvijek u ranim fazama i možda neće biti završen sve do kraja 2008. godine. Početne indikacije ukazuju da će tri opšta cilja politika ostati isti kao i oni u SRS. 42. U međuvremenu, tim Svjetske banke je imao redovne diskusije sa vlastima BH u vezi sa njihovim prioritetima. Ubrzo nakon posljednjih izbora, koji su sprovedeni u oktobru 2006. godine, Svjetska banka je pripremila seriju Bilješki o politikama za nove vlade, u kojima je dat okvir slijedećeg: ocjene Svjetske banke o napredovanju u rekonstrukciji i razvoju, preostali izazovi i osjetljive oblasti, te preporuke za politike koje su se odnosile na 10 ključnih sektora.. 43. Dijalog sa vladama o Bilješkama o politikama i investicionim programima entitetskih vlada iskorišten je kao mehanizam za izražavanje interesa za podršku Svjetske banke u budućnosti. Od Svjetske banke je zatraženo da dodatni fokus stavi na investicione projekte. Prioritetni sektori koji su naglašeni za investiranje su bili slijedeći: infrastruktura (posebno transportna i energetska), poljoprivreda, razvoj malih i srednjih preduzeća i korporativno restruktuiranje preduzeća. Druge prioritetne oblasti koje su naglašene uključuju jačanje jedinstvenog ekonomskog prostora u BH, povećavanje zaposlenosti, razvoj lokalnih vlada, restruktuiranje privrede, unapređenje uprave u kompanijama koje stvaraju gubitke, te harmonizacija sa evropskom legislativom. 44. U toku oktobra 2007. godine, državna i entitetske vlade su, zajedno sa načelnikom Distrikta Brčko, identifikovale svoje prioritete za ekonomsku reformu kroz potpisivanje Platforme za akciju (vidjeti Aneks 1). Predloženi program strategije CPS je blisko usklađen sa tim prioritetima.

B. Sektorska pitanja

Poslovno okruženje

45. Određeni napredak je postignut u unapređenju poslovne klime, ali BH i daje zaostaje za svojim susjedima u regionu. Napredak postignut u toku perioda prethodne strategije CAS uključuje olakšavanje pristupa finansiranju i jačanje pravnog okvira za nebankarske finansijske


14

institucije, unapređenje efikasnosti i djelotvornosti režima inspekcije poslovanja i uvođenje novog sistema registracije poslovanja. Međutim, stepen aktivnosti privatnog sektora je ispod prosjeka za region i predstavlja samo oko 55 posto BDP-a. Izvještaj „Poslovanje“ („Doing Business“) Svjetske banke pokazuje da je relativni rang BH u smislu lakoće poslovanja u opadanju.11 Stvaranje poslovnog okruženja povoljnog za investitore će predstavljati ključ za privlačenje direktnih stranih investicija i jačanje rasta. Strategija i akcioni plan za jačanje korporativnog finansijskog izvještavanja u skladu sa standardima EU i međunarodnom dobrom praksom odobreni su i sad treba da se implementiraju. 46. Nekoliko prepreka u pogledu investicijske klime i dalje je prisutno. Ključni preostali izazovi uključuju slijedeće: smanjivanje vremena koje je potrebno za registrovanje novih preduzeća/poslova; unapređenje standarda finansijskog izvještavanja, revizije i računovodstva u korporativnom sektoru; pregled i racionalizaciju različitih poreza i dažbina koji se nameću preduzećima na različitim nivoima vlasti; integracija bankarske supervizije (Svjetska banka preporučuju objedinjavanje na državnom nivou); te smanjivanje regulatornog opterećenja za preduzeća. Jača i bolje regulisana tržišta kapitala i bolje korporativno upravljanje su takođe potrebni. Infrastruktura 47. Unapređenje infrastrukture je kritično važno i neophodno: vlasti su izdvojile transport i energetiku kao ključne prioritete za BH. Stanje infrastrukture u BH, koja je već bila zastarjela u vrijeme kad je BH postala suverena država, dodatno je i znatno oštećeno u toku rata. Poslijeratna rekonstrukcija je u velikoj mjeri bila usmjerena na oporavak kapaciteta za proizvodnju električne energije, puteva, škola, mostova i druge ključne infrastrukture. Vlasti su identifikovale poboljšanja infrastrukture i napredovanje ka standardima EU u vezi sa infrastrukturom kao oblasti sa visokim stepenom prioriteta u kojima Svjetska banka može da obezbijedi znatnu podršku. Dva ključna sektora su posebno naglašena: transport i energetika. Transport 48. Potražnja za većinom vidova transporta je u brzom porastu, u skladu sa rastom BDP-a. Drumski transport u najvažnijim urbanim oblastima i oko njih u ovom trenutku raste stopom od pet posto godišnje, što povećava zakrčenost i zagađivanje, uz istovremeno pogoršavanje bezbjednosti na putevima. Na željeznicama se projicira da će obim transporta teškog tereta biti vidno povećan u toku srednjoročnog perioda, ali obim putničkog transporta uglavnom stagnira. Projekcije rasta na sistemu transporta unutrašnjim vodotokovima su skromne i zavise od investicija u povratak sistema u stanje plovnosti.

49. Transportne mreže treba da budu rehabilitovane i proširene, uz pomoć državne transportne strategije i podršku privatnog finansiranja. Oko 40 posto mreža magistralnih i regionalnih puteva i dalje je u lošem stanju, a sadašnje alokacije za održavanje i dalje su neadekvatne. Razvoj koridora Vc (dio trans-evropske mreže) smatra se pitanjem od državnog prioriteta i vlasti su počele sa implementacijom ključnih dionica projekta. Svjetska banka vjeruje da su državna politika i strategija za transport neophodne za osiguravanje da se investicije izvršavaju u skladu sa fiskalnim okvirom. Imajući u vidu obimnost tog projekta i fiskalna ograničenja, kapital privatnog sektora će biti neophodan u nekom obliku partnerstva javnog i privatnog sektora, što zahtijeva prethodna unapređenja institucionalnog okvira. Energetika

11 Izvještaj Poslovanje (Doing Business) za 2008. godinu rangira BH na 105. mjesto među 178 zemalja u okviru globalnog rangiranja lakoće poslovanja . U izvještaju Poslovanje (Doing Business) za 2007. godinu, rang BH je bio 95/105.


15

50. Rehabilitacija elektroenergetskog sektora je djelimično završena, ali su u sektoru potrebne dodatne investicije. Elektroenergetski objekti BH su u najvećoj mjeri restaurirani od kraja rata, a elektroenergetski sektor prolazi kroz restruktuiranje sa ciljem smanjivanja preostalih neefikasnosti i postizanja usklađenosti sa regulativama EU (koje su kreirane radi promovisanja objedinjenog, konkurentnog, regionalnog tržišta električne energije zasnovanog na besplatnom i jednakom pristupu za sve učesnike). Ipak, još uvijek postoje određeni objekti elektroenergetskog sistema koji su oštećeni u toku rata i koji tek treba da budu rehabilitovani, a vlasti predviđaju kontinuiranu potražnju za velikim investicijama zbog starenja objekata. BH je dio Energetske zajednice jugoistočne Evrope (South East Europe Energy Community). 51. Investicije u nove elektroenergetske objekte su potrebne uz pomoć državne strategije za energetski sektor i podršku privatnog finansiranja U BH od rata nisu izvršene nikakve znatnije investicije u nova elektroenergetska postrojenja. Vlasti shvataju da bi se investicije neophodne za iskorištavanje znatne i relativno diversifikovane baze energetskih resursa u BH, sa ciljem proširivanja kapaciteta za proizvodnju električne energije radi zadovoljavanja rastuće domaće i regionalne potražnje, mogle pokazati većim od onog što se može obuhvatiti tradicionalnim projektima koje finansiraju donatori. Prepoznavajući fiskalna ograničenja, vlasti su pokrenule sveobuhvatnu studiju energetskog sektora na državnom nivou sa ciljem obezbjeđivanja potrebnih informacija za pripremanje strategije za energetski sektor BH (čiji se završetak očekuje u decembru 2007. godine). Entiteti su takođe počeli da istražuju načine za smanjivanje rizika i ograničavanje fiskalnih troškova kroz učešće privatnog sektora. Iako su novije inicijative uključivale određene studije i konkurentne procese (prije svega za određene hidrocentrale), nekoliko inicijativa vezano je za jednostrane prijedloge dobijene iz privatnog sektora. Pružanje usluga 52. Pružanje osnovnih usluga je slabo, posebno u ruralnim oblastima. Odgovornost za pružanje osnovnih usluga u BH leži na opštinama. Pošto su postigle mnogo u smislu reintegracije povratnika i raseljenih lica nakon rata, opštine sada moraju da usmjere napore na pružanje usluga. Gotovo 1,4 miliona ljudi u BH nema tekuću vodu u svojim domaćinstvima, a nema ni redovne usluge uklanjanja otpada. Pola miliona ljudi nema nikakve usluge kanalizacije. Jedna trećina ruralnih domaćinstava koristi vodu iz izvora koji nisu bezbjedni, pošto nemaju priključke na vodovodnu mrežu. 53. BH mora da u isto vrijeme smanji visok stepen javne potrošnje i poveća kvalitet i kvantitet javnih usluga. Iako je odgovornost za pružanje lokalnih javnih usluga povjerena opštinama, usluge pružaju lokalna komunalna preduzeća koja rade kao autonomna tijela. Mnoga su u stalnoj finansijskoj krizi zbog niskih stopa naplate, niskih tarifa i nedostatka održavanja. Kao posljedica toga, kvalitet i pouzdanost usluga su u opštem slučaju nezadovoljavajući, što dovodi do toga da potrošači oklijevaju da plate tarife i do rezultujućeg nedostatka prihoda sa druge strane, što sprečava održavanje i dovodi do daljnjeg pogoršavanja usluga. Novije reforme Uprave za indirektno oporezivanje i raspodjele prihoda od PDV-a obećavaju da će obezbijediti svim opštinama, uključujući i siromašne, stabilan, autonoman i ravnopravan izvor finansiranja. Međutim, BH i dalje treba instrumente za pomoć opštinama da povećaju efikasnost potrošnje i ispune minimalne standarde. Biće neophodan nezavistan sistem indikatora za ocjenjivanje pružanja opštinskih usluga i unapređenje kapaciteta za monitoring. Strategija u tri faze će: (i) zaštititi kvalitet pomoću fokusa na obnovu i održavanje usluga; (ii) stvoriti preduslove za finansijsku autonomiju komunalnih preduzeća, i (iii) dovesti do prilagođavanja nivoa tarifa nakon poboljšavanja nivoa naplate i efikasnosti sistema.


16

54. Vlada je identifikovala kapacitete za zbrinjavanje čvrstog otpada kao prioritetno pitanje. Brzo rastući volumen čvrstog otpada premašuje kapacitete opštinskih komunalnih preduzeća. Samo 36 posto domaćinstava ima na raspolaganju redovne usluge uklanjanja otpada, tako da ljudi spaljuju ili odbacuju svoj otpad na nelegalan način, zagađujući zemljište, pojas oko puteva i rijeka, što predstavlja direktan rizik za javno zdravstvo. Iako se otpad koje prikupe opštinska komunalna preduzeća mora deponovati na “zvaničnim” odlagalištima, to su uglavnom otvorena odlagališta, a ne kontrolisane deponije. Obrazovanje 55. Neefikasna potrošnja na obrazovanje rezultovala je neprihvatljivo niskim ishodima obrazovanja u BH. Četrdeset posto učenika ne stekne osnovne vještine i znanja do kraja četvrtog razreda, dok mnogi učenici upisani u skupo usmjereno srednje obrazovanje dobijaju nedovoljno opšte obrazovanje i na kraju su loše opremljeni za suočavanje sa izazovima na današnjem tržištu rada. Stope upisa u predškolsko obrazovanje su najniže u regionu. Iako su stope upisa u osnovno obrazovanje i dalje visoke, na nivou od 93 posto, BH ima najnižu stopu neto upisa u srednje obrazovanje (73 posto ukupno, pri čemu samo 57 posto siromašnih pohađa srednje obrazovanje) od svih 12 zemalja u tranziciji za koje su dostupni podatci . 56. Nedavno usvojeni zakoni o obrazovanju bi imali potencijal da unaprijede obrazovni sistem, kada bi se implementirali. Državni parlament je nedavno usvojio više novih okvirnih zakona o obrazovanju. Sada je izazov da se ti zakoni djelotvorno implementiraju. Evropska Komisija pruža podršku za usmjereno obrazovanje i obuku i predloženi Zakon o Agenciji za obrazovanje. Dva zakona za koja je obezbjeđeno malo ili nimalo međunarodne podrške su Zakon o predškolskom obrazovanju i odgoju i Zakon o visokom obrazovanju. Učešće BH u Bolonjskom procesu predstavlja značajnu priliku za unapređenje kvaliteta nastave i učenja i unapređenja efikasnosti. Zdravstvo 57. Bez obzira na napredak koji je postignut od kraja rata, zdravstveni ishodi u BH zaostaju za onima koji se mogu naći u drugim zemljama regiona. Određeni ključni indikatori ishoda su zabrinjavajući: stopa mortaliteta novorođenčadi je viša nego u većini zemalja srednje i istočne Evrope, pojava tuberkuloze je četiri puta viša od prosjeka za EU; invaliditet, post-traumatski stres, depresija i hronične bolesti visoko su rangirane na listi opterećenja bolestima. Nesretni slučajevi i povrede su na visokom nivou i izgleda da rastu. Incidenca bolesti srca i vaskularnog sistema, moždanih udara i raka, bolesti koje nose visoke troškove, iznad je evropskih prosjeka. 58. Zdravstveni sistem BH je fragmentiran i opterećen znatnim stepenom dupliranja, prevelikim brojem zaposlenih i neefikasnim pružanjem usluga. Stepen iskorištenosti primarne i preventivne zdravstvene zaštite je znatno niži nego u drugim zemljama regiona, dok su stope upućivanja na skuplje sekundarne i tercijarne nivoe zaštite visoke. Pokrenuti su napori za unapređienje primarne zdravstvene zaštite, rješavanje velikog broja slučajeva na primarnom nivou, te poštivanje standarda za protokole za upućivanje. Da bi unaprijedila efikasnost bolničkog sektora, BH bi trebalo da znatno smanji broj kreveta i prilagodi infrastrukturu i radnu snagu u zdravstvu u skladu sa tim. Kontrolisanje troškova medicinske tehnologije i osiguravanje kvaliteta zahtijeva da vlasti konsoliduju skupu opremu u jednoj ili dvije tercijarne bolnice, uz istovremeno osiguravanje efikasnosti sistema upućivanja. Fragmentirana nabavka i određivanje cijena lijekova dodatno povećavaju postojeći stepen neefikasnosti i povećavaju mogućnosti za korupciju.


17

59. Paket prava koja obezbjeđuje osiguranje, nivoi participacije i kupovna moć variraju u različitim kantonima i entitetima, što dovodi do nejednake dostupnosti zdravstvene zaštite. Zdravstvena zaštita se u najvećoj mjeri finansira iz doprinosa na plate za socijalno osiguranje koje naplaćuju fondovi zdravstvenog osiguranja. Naplata je bila loša zbog velike neformalne privrede, neodgovornog izbjegavanja plaćanja i znatnih zakonskih oslobađanja od obaveze plaćanja doprinosa. Rezultujući deficiti dovode do akumulacije zaostalih obaveza za plaćanje i implicitnu smanjenje sredstava. Ti finansijski izazovi će se dodatno povećati pošto stanovništvo brzo stari, a takođe i imajući u vidu rastuću potražnju za skupim tretmanima za hronične bolesti. Nejednakost u finansiranju zdravstva i visok dio potrošnje iz džepova pacijenata dovode do bojazni u vezi sa dostupnošću zaštite. 60. Neophodne su sistematske promjene načina na koji se zdravstvena zaštita finansira, organizuje i obezbjeđuje, kako bi se pomoglo pri unapređenju zdravstvenih ishoda, obezbjeđivanju dostupnosti kvalitetne zdravstvene zaštite i osiguravanju finansijske održivosti sistema zdravstvene zaštite. Preporučuje se da se zdravstvena strategija BH usmjeri na tri osnovna cilja: (i) efikasnija naplata i alokacija sredstava; (ii) unapređenje dostupnosti kvalitetnog i efikasnog pružanja usluga; (iii) unapređenje upravljanja. Socijalna zaštita 61. Izdvajanja za socijalnu zaštitu u BH su visoka, ali nisu usmjerena na siromašne. Nivoi socijalne pomoći i dječije zaštite su uopšteno gledano u skladu sa onima u drugim zemljama srednje i istočne Evrope, u odnosu na nivo BDP-a. Međutim, socijalna davanja nisu usmjerena na najugroženije i omogućavaju mnogo prilika za dvostruko korištenje prava, pa zbog toga imaju ograničen uticaj na smanjivanje stepena siromaštva. Uz to, obuhvat u znatnoj mjeri varira u različitim entitetima i za različite podentitetske vlade. Iako je broj registrovanih korisnika socijalne pomoći veliki, samo mali dio njih prima gotovinska davanja.

62. Boračka davanja su visoka u odnosu na druga davanja za lica sa onesposobljenjem, penzije i plate. Kada se transferi za borce i porodice palih boraca dodaju drugim socijalnim transferima, odlivi su čak i viši, a uticaj na siromaštvo se dalje smanjuje. Tendencija većine davanja socijalne zaštite da gravitiraju ka nivoima koje su postavila boračka davanja je zabrinjavajuća i potencijalno kontraproduktivna. Na primjer, veličina potencijalnih obaveza koje su u toku poslednjih par godina dospjele u Federaciji zahtijevala bi povećavanje oporezivanja ili smanjenje nedovoljno finansiranih davanja socijalne pomoći.

63. Sistem socijalne pomoći u BH uključuje mnogo programa koji se natječu za ograničene resurse. Preporučuje se da vlasti počnu usmjeravati davanja prema potrebama, u skladu sa određivanjem nivoa dohotka pomoću zamjenskih indikatora i parametara za uslovljene gotovinske transfere. Uz to, precizno navođenje kriterijuma za kvalifikovanje za više od jednog prava i jačanje integrisane baze podataka o korisnicima, radi osiguravanja djelotvornog monitoringa, trebalo bi da pomogne pri smanjivanju mogućnosti za „dvostruko korištenje prava“.

Poljoprivreda 64. Iako poljoprivreda doprinosi BDP-u sa 10 posto, a ukupnoj zaposlenosti sa 21 posto, 20 posto ljudi koji rade u ekonomiji zasnovanoj na prirodnim resursima živi u siromaštvu. BH mora da sprovede tranziciju od poljoprivrede sa niskim nivoom tehnologije ka modernom sektoru sa poljoprivrednim politikama i institucijama, te zahtjevima za bezbjednost hrane i zdravlja životinja u skladu sa zahtjevima EU.


18

65. Potrebe za ruralnom produktivnošću su još uvijek uslovljene nerazvijenim ruralnim tržištem kredita, sporom procesu konsolidacije zemljišta i lošoj ruralnoj infrastrukturi. Konsolidacija zemljišta i unapređenje administracije (u slučaju da su imovinska prava pojašnjenja, a tržišta zemljišta fluidnija) mogla bi da pomogne pri očuvanju poljoprivrednog zemljišta, sprovođenju prostornog planiranja i izbjegavanju daljne migracije u gradove. Očekuje se da će opšte okruženje ruralnog stanovništva koje stari i fragmentacija farmi dovesti do konsolidacije zemljišta u veće proizvodne jedinice i/ili okupljanje farmera u udruženja radi dijeljenja resursa i uključivanja većeg stepena mehanizacije. 66. Rat u BH je rezultovao znatnim stepenom raseljavanja stanovništva, kao i gubitkom imovinske evidencije, tako da pravna evidencije ne odgovara u svim slučajevima postojećim modelima korištenja zemljišta. Kao rezultat toga, veoma je teško izvršiti osnovne transakcije sa nekretninama ili pozajmljivati novac na osnovu imovine kao garancije, posebno za žene koje se ponekad odriču svojih prava na imovinu i nasljeđivanje u koristi muških članova porodice. Zaštita životne sredine

67. Iako ne postoji strategija za zaštitu životne sredine na državnom nivou, BH je ostvarila napredak u nekim aspektima upravljanja zaštitom životne sredine. Strategija SRS uključuje poglavlje posvećeno životnoj sredini, oba entiteta rade na svojim strategijama za zaštitu životne sredine, a Državna strategija i akcioni plan za biodiverzitet su gotovo završeni. Postoje pravni okviri za zaštitu životne sredine, upravljanje vodenim resursima, zaštitu kvaliteta vazduha, šumarstvo, te zaštitu prirodnih resursa. Takođe postoji i novo usmjerenje na ekonomske instrumente za smanjivanje uticaja na životnu sredinu, sa ciljem implementacije principa ‘zagađivači plaćaju’. 68. Međutim, i dalje su prisutni izazovi vezani za upravljanje, posebno u oblasti praksi sprovođenja, planiranja i upravljanja. Posebna pažnja treba da bude posvećena unapređenju slijedećeg: održivog upravljanja šumama; prakse upravljanja vodama, te upravljanja rječnim slivovima BH radi proizvodnje električne energije, navodnjavanja, turizma i vodovodnih i kanalizacionih usluga. Kapaciteti su takođe slabi i treba da budu dodatno razvijeni za iskorištavanje potencijala sektora turizma u zemlji, za pomaganje BH da se pripremi za apsorbovanje potencijalnog finansiranja EU prije priključenja i da se pomogne da BH ispuni zahtjeve EU za priključivanje. 69. Stepen pripremljenosti za reagovanje u slučaju katastrofe je ograničen. Prisutnost regionalnih rizika, kao što su šumski požari, zemljotresi i prenosne bolesti, ukazuje na neophodnost pripremljenosti, smanjivanja posljedica i reagovanja u slučaju katastrofa. BH unapređuje svoje kapacitete za praćenje, dijagnostiku i tehničke kapacitete za monitoring i tretiranje bolesti, kao što je ptičija gripa. C. Upravljanje

70. Kompleksna struktura upravljanja BH dovodi do toga da je reforma upravljanja teška, a posvećenost reformama izgleda slaba. BH u znatnoj mjeri zaostaje za drugim zemljama u svojoj dohodovnoj grupi u odnosu na tri dimenzije upravljanja: politička stabilnost/nepostojanje nasilja, djelotvornost vlade i kvalitet regulative (vidjeti Aneks 6). Sve te dimenzije su vezane za kompleksnu institucionalnu strukturu BH, iako ne sve do istog stepena. BH ima nekoliko pozitivnih karakteristika upravljanja, uključujući funkcionisanje vrhovnih revizorskih institucija, usvajanje novog zakona o javnim nabavkama, slobodne i aktivne medije i demokratske izbore. Međutim, izgleda da nedostaje posvećenost sprovođenju programa za unapređenje upravljanja na sveobuhvatan način.


19

71. Pristupanje EU predstavlja jednu od ključnih ulaznih tačaka za Svjetsku banku za reformu upravljanja u BH. Iako je važno pozabaviti se svim dimenzijama upravljanja, pristup Svjetske banke vođen je njenim kapacitetima za postizanje promjena i fokusom na njenu oblast stručnosti. OHR ima vodeću ulogu u pitanjima ustavne reforme, dok su donatori kao što su USAID, OSCE, EC, UNDP, SIDA, DFID i Vlada Holandije uključeni u druge aspekte programa za upravljanje, kao što su reforma javne administracije, obuka novinara i Projekat za odgovornost u upravljanju (Governance Accountability Project). Da bi napredovala ka priključenju EU, BH će morati da stvori evropski administrativni prostor i ojača djelotvornost vlade i kvalitet regulative. To su oblasti na koje Svjetska banka namjerava da usmjeri svoje napore. 72. Svjetska banka će imati za cilj da utiče i na faktor potražnje i na faktore ponude u vezi sa upravljanjem. Pri primjenjivanju strategije Svjetske banke za upravljanje i borbu protiv korupcije u BH u toku implementacije ove strategije CPS, Svjetska banka će identifikovati sektore u kojima su reforme upravljanja moguće i u kojima bi bile vidljive, tako da se stvori efekt demonstracije, uz istovremen stimulisanje potražnje za dobrim upravljanjem kroz intervencije vezane za preuzimanje odgovornosti na lokalnom nivou, analitički rad i stratešku komunikaciju. 73. CPS uključuje instrumente za ostvarivanje uticaja na ponudu reformi upravljanja. Odrednice uspješnosti za napredni kreditni program direktno su usmjereni na unapređenje efikasnosti i djelotvornosti potrošnje vlade. Odrednice strategije CPS će regulisati tok resursa do onih sektora u kojima je demonstrirana snažna posvećenost vlade i koji imaju potencijal da u znatnoj mjeri utiču na ponudu boljeg upravljanja. Programi u okviru stuba 1 će biti usmjereni na dimenziju upravljanja vezanu za kvalitet regulative, a stub 2 će biti usmjeren na unapređenje djelotvornosti i efikasnosti vlade u pružanju usluga na opštinskom nivou i upravljanju javnim resursima, kao što su šume i životna sredina. Na kraju, strategija CPS oslanja se na partnerstva i konsultacije sa ključnim javnim zvaničnicima za jačanje njihovog osjećaja vlasništva u toku svih tih napora. 74. Uz to, CPS će nastaviti da omogućava potražnju za unapređenjem upravljanja angažovanjem lokalnih zajednica u lokalnim procesima donošenja odluka. Strategija CPS će nastaviti da pruža podršku mladima i drugim nevladinim organizacijama pri razvoju djelotvorne i strateške potražnje za unapređenim upravljanjem. U toku cijelog perioda strategije CPS, djelotvorna komunikacija i medijske kampanje će biti pokretane kako bi stimulisale potražnju za boljim upravljanjem među građanima.


20

III. PROGRAM GRUPE SVJETSKE BANKE A. Implementacija posljednje CAS strategije i lekcije koje su naučene

75. Opšti stepen uspješnosti u sklopu prethodne Strategije CAS (za fiskalne godine od 2005. do 2007) bio je umjereno zadovoljavajuća (Potpuni izvještaj o završetku strategije CAS vidjeti u Aneksu 2). Investicijske operacije Svjetske banke su nastavile da ostvaruju pozitivan uticaj na unapređenje dostupnosti osnovnih usluga, razvijajući ključnu infrastrukturu u sklopu podrške ekonomskom rastu i jačajući finansijski sektor. Najveći broj projiciranih ishoda su bili ili u potpunosti ili djelomično postignuti u toku tog perioda strategije CAS. Međutim, posvećenost Vlade strukturalnim reformama povremeno se pokazivala nedovoljnom. Krediti Svjetske banke za prilagođavanje12, zasnovani na prioritetima koji su identifikovani u SRS, pokrenuli su određene važne reforme (vidjeti nastavak teksta), ali je ukupni tempo reformi bio sporiji od očekivanog. Nekoliko tranši kredita za prilagođavanje nije isplaćeno, a programski DPL za koji je bilo planirano da predstavlja 40 posto kreditnog programa CAS-a u okvirnu osnovnog programa nije odobren. Kompleksnost i ukupni stepen ambicioznosti operacija za prilagođavanje Svjetske banke takođe je doprinjeo tom rezultatu.

76. Umjereno zadovoljavajuća uspješnost reformi rezultovala je smanjenjem programa pozajmljivanja – između niskog i osnovnog programa. Indikatori za odobravanje sredstava u okviru osnovnog programa zahtijevali su zadovoljavajuće makroekonomske rezultate, zadovoljavajući stepen implementacije SRS, zadovoljavajući napredak u unapređenju poslovnog okruženja, zadovoljavajuće rezultate na putu ka reformisanim mehanizmima za određivanje plata u javnoj upravi i privatnom sektoru, te smanjenje platnog fonda u javnom sektoru, izraženog kao procenat BDP. Ti indikatori su bili ispunjeni samo djelomično i neujednačeno. Okvir pozajmljivanja za osnovni program bio je projiciran u iznosu od 152 miliona US$, ali je ostvareni program pozajmljivanja iznosio 123 miliona US$ (ili 81 posto projiciranog osnovnog programa). Tim Svjetske banke je pokazao fleksibilnost i reagovao je na zahtjeve klijenta time što je alocirao resurse IDA-e u sektore i za operacije koji su demonstrirali kapacitete za daljnje napredovanje i produktivno korištenje. 77. Sa 30. junom 2007. godine, obvezani portfelj IFC-a u BH iznosio je 166 miliona US$, od čega 27 miliona US$ u kapitalnim investicijama i 139 miliona US$ u zajmovima. U toku perioda implementacije posljednje strategije CAS, IFC je proširio svoj program, obvezujući 106 miliona US$, u poređenju sa 60 miliona US$ u okviru strategije CAS za period 2002-2004. IFC je u toku perioda posljednje strategije CAS izvršio više uspješnih novih operacija, uključujući obezbjeđivanje sredstava finansijskim institucijama za podršku malim i srednjim preduzećima i mikrofinansijskom sektoru, promovisanje energetske efikasnosti i razvoj finansiranja za stambenu izgradnju. Takođe je pružio podršku za kompaniju za staklo i hemikalije radi omogućavanja direktnih stranih investicija i transfer moderne tehnologije i za proizvodnju generičkih farmaceutskih proizvoda radi suštinskog povećanja varijeteta lijekova proizvedenih na domaćem tržištu. IFC je pažljivo pratio prilike za pružanje podrške učešću privatnog sektora u infrastrukturi, ali je spor napredak privatizacije spriječio angažman IFC-a. Uz investicije konkretno usmjerene u BH, IFC je takođe investirao u jedan regionalni projekat i dva privatna fonda za investiranje kapitala, koji rade u jugoistočnoj Evropi, uključujući BH. 78. Zaostale neisplaćene obaveze iz predratnog perioda, u ukupnom iznosu od 48,8 miliona Eura sa krajem oktobra 2007. godine, koje IFC-u duguju dvije kompanije u vlasništvu vlade, i dalje su neizmirene. Te zaostale obaveze su prenesene na vlasti BH, ali je

12 Sada se nazivaju Zajmovi za razvojne politike - Development Policy Loans, DPL)


21

rješavanje te situacije izmicalo nekoliko godina. Rješavanje zaostalih obaveza prema IFC-u bi omogućilo Grupi Svjetske banke da dodatno poveća svoj program u BH kroz mobilizaciju više resursa za finansiranje projekata privatnog sektora u zemlji, kao i jačanje njihove katalizatorske uloge u promovisanju direktnih stranih investicija u zemlji. 79. Preostala bruto izloženost MIGA-e u BH sa 30. junom 2007. godine iznosila je 203 miliona US$, što je ekvivalentno 3,8 posto ukupnog portfelja MIGA-e. U toku perioda implementacije posljednje strategije CAS, MIGA je izdala nove garancije za podršku investicija u finansijski sektor u ukupnom bruto iznosu od oko 136 miliona US$. 80. Analitičke i savjetodavne aktivnosti (Analytical and Advisory Activities, AAA) izvršene u toku perioda prethodne strategije CAS daju snažan input za tekući i budući dijalog. Ključni dijelovi analitičkog rada uključivali su slijedeće: Ekonomski memorandum za zemlju (Country Economic Memorandum); Pregled javne potrošnje i institucija (Public Expenditure and Institutional Review, PEIR); Ažurirani izvještaj o tržištu rada (Labor Market Update); Program ocjene finansijskog sektora (Financial Sector Assessment Program); Analizu održivosti duga (Debt Sustainability Analysis); Bilješku o penzijskim sistemima u BH (BH Pension System Note), te Ažurirani izvještaj o povjereničkim (nabavka, finansijsko upravljanje) odnosima (Fiduciary Update). Ti izvještaji, a posebno PEIR, pokrenuli su određene važne dijaloge o politikama u toku perioda važenja prethodne strategije CAS i predstavljali su analitičku osnovu za novu strategiju CPS. Uz njih, Bilješke o politikama (Policy Notes) koje je pripremila Svjetska banka obezbijedile su priliku za razmatranje prioriteta za naredne četiri godine sa novoizabranim vladama. 81. Savjetodavne usluge IFC-a u BH bile su koncentrisane na konkretne programe koji su bili vezani za četiri poslovne linije: (i) dodavanje vrijednosti u firmama, unapređenje prakse upravljanja, povećavanje stepena konkurentnosti lokalnih kompanija i unapređenje praksi snabdjevačkih lanaca u vezi sa prikupljanjem i korištenjem materijala koji se mogu ponovo koristiti, (ii) unapređenje poslovnog okruženja sa programima vezanim za alternativno rješavanje sporova i konkurentnost na pod-državnom nivou; (iii) dostupnost finansiranja sa programima za finansiranje stambene izgradnje, mikrofinansiranje i održivo finansiranje, i (iv) infrastruktura za promovisanje učešća privatnog sektora u svim infrastrukturnim podsektorima (iako je spor napredak privatizacije spriječio angažman IFC-a u ovoj oblasti). Okvir 2. Projekt za alternativno rješavanje sporova IFC-a

Projekat alternativnog rješavanja sporova

Savjetodavne usluge IFC-a od 2003. godine implementiraju Projekat alternativnog rješavanja sporova (Alternative Dispute Resolution Project, ADR) u Bosni i Hercegovini, sa ciljem omogućavanja razvoja medijacije/posredovanja radi obezbjeđivanja efikasnog i finansijski isplativog rješavanja poslovnih sporova. Medijacija predstavlja važan faktor za jačanje poslovnog okruženja, pošto pomaže preduzećima da odblokiraju kapital vezan u sudskim sporovima, uz istovremeno smanjivanje pritiska na sudove. Da bi se ubrzalo rješavanje poslovnih sporova, IFC je uspostavio aranžman saradnje sa Ministarstvom pravde Bosne i Hercegovine i sa drugim institucijama, organizacijama i razvojnim agencijama, radi osiguravanja institucionalizacije održivog sistema medijacije. IFC je takođe pomogao pri razvoju profesionalnog kadra medijatora, obučenih i skladu sa najboljim međunarodnim praksama, te podržao rad Udruženja medijatora u Bosni i Hercegovini (Association of Mediators, AOM).


22

Kao rezultat toga, više od 600 slučajeva je prošlo kroz medijaciju sa stopom uspješnosti od 55%, čime je oslobođeno 9,5 miliona eura sredstava stranaka blokiranih duže od tri godine u sudskim sporovima. U novijem periodu je IFC označio završetak uspješnih pilot projekata i prenio dva u potpunosti opremljena centra za medijaciju u Sarajevu i Banjoj Luci na AOM. IFC je pružio podršku AOM-u pri pripremi nacrta Zakona o proceduri medijacije (koji je Parlamentarna skupština BH usvojila u augustu 2004. godine) i dodatnih podzakonskih akata (koje je državni Parlament usvojio u martu 2006. godine). Od jula 2007. godine, svi neophodni preduslovi za potpunu implementaciju zakona o medijaciji su ispunjeni, a 33 certifikovana medijatora nude usluge medijacije u cijeloj zemlji.

82. Odlaganja efektivnosti izazivaju znatno kašnjenje u implementaciji projekata. Svi projekti odobreni u toku perioda važenja prethodne strategije CAS iskusili su odlaganja efektivnosti izazvana kompleksnim procedurama potpisivanja i ratifikacije. Međutim, Vijeće ministara na državnom nivou je nedavno izrazilo svoju riješenost da se pozabavi tim pitanjem i već je poduzelo korake na pojednostavljivanju procedure ratifikacije. Tim za upravljanje portfeljem Svjetske banke u Sarajevu radi zajedno sa domaćim partnerima u Vijeću ministara na razvoju procesa koji bi trebalo da smanje period od odobravanja projekata do efektivnosti projekata na najviše 4-6 mjeseci (sa trenutnog prosjeka od 9-10 mjeseci). 83. Svjetska banka je održavala snažan odnos sa vladama BH i njene usluge se i dalje smatraju veoma vrijednim. Bez obzira na probleme sa kojima su se suočile DPL operacije, Svjetska banka je održala snažan odnos sa klijentom. Anketa među klijentima koja je sprovedena u oktobru i novembru 2006. godine, uključivala je ispitivanje oko 250 učesnika u procesu, od čega su dvije trećine bili zvaničnici Vlade na različitim nivoima. Anketa među klijentima je ukazala na visok stepen zadovoljstva uslugama Svjetske banke (vidjeti okvir 3). Klijenti su imali povoljan utisak o djelotvornosti Svjetske banke u BH, pri čemu je prosječni rejting iznosio 7,52 na skali od 1 (najniže) do 10 (najviše). Kada se to uporedi sa globalnim prosjekom za Svjetsku banku, koji iznosi 6,4, rezultati su povoljni. Gotovo 60 posto ispitanika je željelo veći stepen uključenosti Svjetske banke, a da je samo oko pet posto smatralo da bi Svjetska banka trebalo da bude u manjoj mjeri angažovana nego ranije. Znanje Svjetske banke, u kombinaciji sa njenim finansijskim resursima, i dalje izgleda da se smatra veoma (i jednako) vrijednim. Ograničeno korištenje lokalnih eksperata i birokratske politike i procedure identifikovani su kao najveće slabosti. Posvećenost vlade i slabi kapaciteti vlade ocijenjeni su kao najznačajniji faktori koji onemogućavaju dalji održivi rast i razvoj.

Okvir 3: Anketa među klijentima Svjetske banke

Anketa među klijentima Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu

Anketa među klijentima, koja je sprovedena krajem 2006. godine, praćena je detaljnim intervjuima sa slijedećim: zvaničnicima i osobljem vladinih ministarstava, parlamenata i implementacionih agencija; bilateralnim i multilateralnim agencijama; akademskim i istraživačkim institutima; preduzećima i organizacijama privatnog sektora; nevladinim organizacijama i medijima. Sažeto nalazi su:

• Gotovo svi ispitanici su evaluirali Svjetsku banku i njen rad u BH kao pozitivan, koristan i poželjan.

• Oni su smatrali da je Svjetska banka igrala značajnu ulogu u BH i da je pružila pomoć i podršku za strateški razvoj.

• Atributi koji su najčešće korišteni za opisivanje Svjetske banke su vještina, profesionalizam, podrška, poželjnost, konstruktivnost, tehničko iskustvo, pažljivost, značajnost, ozbiljnost i važnost.

• Birokratija, nedovoljna [lokalna] izloženost, loši potezi i neadekvatna upoznatost sa tekućom


23

situacijom u zemlji bile su neke od kritika klijenata.

Lekcije koje su naučene i implikacije za novu strategiju CPS

84. Krojenje programa CPS u skladu sa nivoom i oblastima posvećenosti i kapaciteta Vlade za postizanje rezultata na reformama. Kapacitet vlade i njena posvećenost reformama predstavljaju ključni faktor. Iako je prilično očigledan, takav princip je posebno relevantan u BH. Identifikacija oblasti za intervencije u kojima postoji snažno vlasništvo Vlade, a koje ujedno imaju i značajan razvojni uticaj i dalje će predstavljati ključni izazov za ovu CPS.

85. Unapređenje analize poličke ekonomije pri odlučivanju o instrumentima za rad na razvojnim prioritetima. Neujednačena iskustva vezana za DPL i operacije tehničke podrške nisu bila izazvana neuspjehom Svjetske banke ili vlada u BH da prepoznaju osnovne razvojne izazove sa kojima se suočavala zemlja. Sasvim suprotno, u dizajnu oba poništena kredita (SOSAC II i EMSAC), prioriteti koji zahtjevaju hitno rješavanje su jasno identifikovani od strane vlade, ali su bili otežavani političkim faktorima. Međutim, izgleda da su odgovarajući timovi Svjetske banke takođe precijenili kapacitet Vlade da se nosi sa nekoliko paralelnih reformskih procesa koje prate različite međunarodne organizacije. Bolja analiza političke ekonomije bi trebalo da se primijeni u toku pripremanja i implementacije svih projekata.

86. Rad na reformama kroz investicione kredite i, uz uslov da postoji politička posvećenost, veoma pažljivo usmjerene DPL kredite. U sklopu prethodne strategije CAS, Svjetska banka je obezbijedila kombinaciju DPL, investicionih zajmova, operacija za tehničku podršku i ESW za podršku reformskom programu BH. Investicione operacije su pomogle pri pokretanju reformi u ključnim sektorima, uključujući zdravstvo, energetiku, puteve i upravljanje čvrstim otpadom. Iako su DPL bili manje uspješni, mjerljiv dio reformskog programa koji je bio podržan tim kreditima bio je postignut. Nastavljeni dijalog o politikama je rezultovao napredovanjem na nekoliko frontova. Na primjer, zakoni o internoj reviziji i nabavkama su usvojeni, sinhronizovani zakoni o internoj reviziji su pripremljeni u nacrtu, i, dok je zakon u RS usvojen, zakoni na državnom nivou i u Federaciji su u parlamentarnoj proceduri. Štaviše, RS je pripremila nacrt zakona o platama u javnom sektoru koji ima za cilj da unese postojeće naknade koje se daju uz platu u osnovnu platu, da osigura djelotvorne mehanizme fiskalne održivosti i da promoviše transparentnost pri određivanju plata u javnom sektoru. U novoj strategiji CPS treba uložiti napore da se investicijske operacije koriste za ubrzavanje reformskih procesa. U isto vrijeme, dijalog o politikama bi trebalo da se nastavi, a, u slučaju da dođe do promjene apetita u vezi sa tempom i tipom reformi, zajmovi za razvojne politike bi trebalo da se pojavljuju kao dio scenarija naprednog programa pozajmljivanja.

87. Razmatranje projektnog dizajna koji bi nagrađivao one segmente u BH koji ostvaruju najbolje rezultate, a u isto vrijeme ne bi dovodio u pitanje jedinstveni ekonomski prostor. Novija iskustva ukazuju na potrebu za višim stepenom fleksibilnosti u projektnom dizajnu za pružanje podrške reformama i investicijama tamo gdje one ostvaruju najveći razvojni uticaj. Dok je većina projektnog finansiranja za sada alocirana za oba entiteta (u skladu sa unaprijed određenim odnosom), Svjetska banka je spremna da istraži mogućnost uvođenja, na zahtjev vlasti i u određenim projektima, mehanizma kojim bi se, u toku implementacije projekta, dio finansiranja alocirao onom entitetu koji demonstrira najjače sposobnosti za apsorbovanje više finansiranja i ostvarivanje bržeg napretka ka postizanju projektnih razvojnih ciljeva. Treba naglasiti, međutim, da bi takva fleksibilnost zasnovana na uspješnosti bila korištena samo u slučajevima u kojima bi takav pristup bio prihvatljiv za vlasti i u kojima bi ga one zatražile i ako ne bi mogao da oteža napore vezane za produbljivanje jedinstvenog ekonomskog prostora ili podsticanje društvene kohezije u BH.


24

88. Fokus na rezultate i važnost monitoringa i evaluacije premašuje okvir operacija koje finansira Svjetska banka. Fokus na rezultate bi trebalo, da se proširi i izvan samih operacija koje finansira Svjetska banka. Timovi Svjetske banke bi trebalo da pomognu svojim partnerima u Vladi da uspostave mehanizme za monitoring svoje sopstvene uspješnosti i rezultata, uključujući jačanje opštih statističkih kapaciteta zemlje .

89. Stvaranje povoljnog okruženja za implementaciju strategije CPS. Strategija CPS zahtijeva pažljivo skrojenu strategiju komunikacije koja bi pomogla vladi da objasni koje su koristi od reformi i koji su troškovi nepoduzimanja akcije. Prema tome, operacije koje će biti podržane u sklopu nove strategije CPS će biti podržane strategijom komunikacije koja bi pomogla vladi i Svjetskoj banci da bolje komuniciraju o potencijalnim koristima predloženih operacija, kao i da demonstriraju koristi i troškove reformi – ili nepoduzimanja reforme.

90. Nastavak korištenja AAA kao osnove za dijalog o politikama i formulaciju CPS programa. U toku perioda prethodne strategije CAS, Svjetska banka je proizvela nekoliko važnih dokumenata koji su predstavljali osnovu za konsultacije o strategiji CPS.. PEIR i Bilješke o politikama su bili posebno korisni za obezbjeđivanje informacija za dijalog o politikama. Na kraju, regionalne studije (Poslovanje - Doing Business, Borba protiv korupcije u tranziciji - Anticorruption in Transition, Anketa o životu u tranziciji - Life in Transition Survey) privukle su mnogo interesa među kreatorima politika i onima koji oblikuju mišljenje javnosti. Te studije pokazuju jasne dokaze o trendovima u BH u poređenju sa drugim zemljama regiona i trebalo bi da se i dalje koriste na strateški način, za usmjeravanje operacija i razvoj domaćih “zagovornika” reformi. B. Predloženi program za partnerstvo Svjetske banke sa BH 91. U toku perioda implementacije CPS, Grupa Svjetske banke će težiti da bude katalizator za inkluzivnu i održivu integraciju BH ekonomije u Evropu. Ekonomski i socijalni razvoj u BH predstavlja dio procesa integracije u EU. To obezbjeđuje opšti institucionalni i pravni okvir na kojem se utemeljuju ekonomski razvoj i smanjenje siromaštva u BH. To je prepoznato u sklopu strategije SRS i dalje će biti opšti cilj razvojnog programa nove vlade, bez obzira na spor napredak ka potpisivanju SAA u toku prethodnih dvanaest mjeseci. Projekti koje će podržavati Svjetska banka će imati za cilj da pomognu BH da dosegne svoj cilj vezan za EU

92. Da bi se pružila podrška njenim ciljevima vezanim za EU, BH će morati da nastavi da unapređuje konkurentnost svoje ekonomije. BH je ostvarila zaista znatan napredak u ekonomskoj rekonstrukciji od kraja rata, ali u poređenju sa drugim zemljama u tranziciji, više od dekade tranzicionih reformi je izgubljeno zbog rata i napora na rekonstrukciji. Još uvijek postoji veliki nezavršeni reformski program koji zadržava zemlju na putu ka ostvarivanju njenog cilja – usklađenosti sa jugoistočnom Evropom i EU. Važnost tog nezavršenog reformskog procesa prepoznaju vlasti BH i ona je odražena u prioritetima SRS i investicionim programima države i entiteta. Dodatni dokaz centralne uloge strukturalnih reformi za budućnost BH je potpisivanje zajedničke platforme za akciju u oktobru 2007. godine od strane premijera države i entiteta i gradonačelnika Distrikta Brčko, za ubrzavanje implementacije hitnih reformi za privlačenje investicija, ubrzavanje stvaranja radnih mjesta i unapređenje životnog standarda u zemlji (Aneks 1).

93. Nova strategija CPS podržava prioritete zemlje kroz fokusiranje na dva stuba: (a) unapređenje okruženja za razvoj vođen privatnim sektorom i usklađivanje sa Evropom i (b) unapređenje kvaliteta potrošnje Vlade i pružanja javnih usluga za ugrožene. U okviru prvog stuba, strategija CPS teži ka pružanju podršci zemlji za: (i) proširenje poslovnih aktivnosti i


25

povećavanje poslovnih prilika; (ii) unapređenje ključne infrastrukture; (iii) jačanje regionalne saradnje za upravljanje javnim dobrima i (iv) oživljavanje privatizacije i korporativnog restruktuiranja. U okviru drugog stuba, strategija CPS će pružati podršku vladama za: (i) unapređenje pružanja opštinskih usluga i jačanje opštinskog finansiranja; (ii) poboljšanje kvaliteta pružanja socijalnih usluga; (iii) smanjenje dispariteta u dohotku između ruralnih i urbanih oblasti; (iv) povećanje stepena usmjeravanja socijalnih davanja; i (iv) smanjenje pretjeranog opterećenja koje Vlada predstavlja za privredu i jačanje fiskalne konsolidacije; i (v) smanjenje razlika u dohotku između urbanih i ruralnih oblasti. Na taj način će program Svjetske banke u okviru nove strategije CPS zadržati značajan stepen kontinuiteta u odnosu na prethodnu strategiju CAS. Slika 1 daje ilustraciju strukture strategije CPS.

Bos

na i

Her

cego

vina

, Str

ateg

ija za

par

tner

stvo

sa ze

mljo

m za

per

iod

od F

G 2

008.

do

FG

201

1.

26

CIL

JEV

I ZA

ZE

ML

JU:

Eko

nom

ski r

ast

Sman

jenj

e si

rom

aštv

a Pr

iklju

čenj

e i i

nteg

raci

ja u

EU

STR

AT

EG

IJA

ZA

PA

RT

NE

RST

VO

STU

B 2

U

napr

eđen

je k

valit

eta

javn

e po

troš

nje

i pru

žanj

a ja

vnih

usl

uga

za u

grož

ene

STU

B 1

U

napr

eđen

je o

kruž

enja

za

rast

vođe

n pr

ivat

nim

sekt

orom

i pr

ibliž

avan

je E

vrop

i

Osn

ovni

pro

gram

a U

napr

eđen

je p

ruža

nja

opšt

insk

ih u

slug

a i j

ačan

je o

pštin

skog

fina

nsira

nja

Dod

atni

pro

gram

Po

veća

vanj

e st

epen

a us

mje

rava

nja

soci

jaln

ih d

avan

ja,

Una

pređ

enje

kva

litet

a pr

užan

ja so

cija

lnih

usl

uga,

Sm

anje

nje

pret

jera

nog

opte

reće

nja

koje

pre

dsta

vlja

vla

da i

jača

nje

fiska

lne

koor

dina

cije

, Sm

anje

nje

disp

arite

ta iz

međ

u ur

bani

h i r

ural

nih

obla

sti u

odn

osu

na n

ivoe

doh

otka

Osn

ovni

pro

gram

Pr

oširi

enje

pos

lovn

ih a

ktiv

nost

i i p

oveć

anje

eko

nom

skih

mog

ućno

sti,

U

napr

eđen

je k

ljučn

e in

fras

trukt

ure

i vez

a sa

Evr

opom

, R

egio

naln

i pris

tup

javn

im d

obrim

a, u

ključu

jući

živ

otnu

sred

inu

i čis

tu e

nerg

iju

Dod

atni

pro

gram

U

napr

eđen

je p

redu

zeća

u d

ržav

nom

vla

sniš

tvu

i kor

pora

tivno

rest

rukt

uira

nje

PRO

IZV

OD

I G

RU

PE S

VJE

TSK

E

BA

NK

E

Post

ojeć

i por

tfel

j B

AC

, Ene

rgija

III,

ECSE

E A

PL 3

, Pro

jeka

t kom

erci

jaln

e po

ljopr

ivre

ue m

anje

g ob

ima,

Pro

jeka

t urb

ane

infr

astru

ktur

e i u

slug

a, P

roje

kat r

azvo

ja i

očuv

anja

šu

ma,

Pro

jeka

t prip

rem

e za

sluc

aj p

tičije

grip

e

Nov

i osn

ovni

pro

gram

(FG

08/

09)

Proj

ekat

put

ne in

fras

trukt

ure

i bez

bjed

nost

i, Pr

ojek

at z

a rij

eku

Savu

– B

rčko

, G

EF P

roje

kat z

a sl

ivov

e rij

eka

Ner

etve

i Tr

ebiš

njic

e, G

EF p

roje

kat z

a šu

msk

e i

plan

insk

e za

štić

ene

obla

sti,

inve

stic

ije IF

C-a

, N

apre

dni p

rogr

am p

ozaj

mlji

vanj

a ili

kas

nije

god

ine

D

DO

za

inve

stic

ijsku

klim

u, D

rugi

pro

jeka

t za

regi

stra

ciju

zem

ljišt

a,

Reg

iona

lni p

roje

kat t

rans

porta

(Kor

idor

VC

), Pr

ojek

at u

prav

ljanj

a riz

icim

a od

ka

tast

rofa

A

AA

i dr

ugi i

nstr

umen

ti Sa

vjet

odav

ne u

slug

e IF

C-a

, sav

jeto

davn

e us

luge

WB

I, R

OSC

A+A

pra

teća

st

udija

, Tra

nspo

rtna

stud

ija, E

nerg

etsk

a st

udija

, Pro

cjen

a in

vest

icio

ne k

lime

Post

ojeć

i por

tfel

j C

DP,

SES

P, H

SEP,

ER

P, S

ITA

P, P

roje

kat u

prav

ljanj

a čv

rstim

ot

pado

m, G

EF p

roje

kat z

aštit

e kv

alite

t vod

a, P

roje

kat z

a po

ljopr

ivre

du i

rura

lni r

azvo

j

Osn

ovni

pro

gram

(FG

08/

09)

Proj

ekat

opš

tinsk

og ra

zvoj

a, D

rugi

pro

jeka

t upr

avlja

nja čv

rstim

ot

pado

m

Nap

redn

i pro

gram

poz

ajm

ljiva

nja

ili k

asni

je g

odin

e

Proj

ekat

za

javn

i sek

tor,

proj

ekat

za

soci

jaln

i sek

tor,

proj

ekat

za

spre

mno

st z

a pr

iključe

nje

finan

sira

nju

IPA

, pro

jeka

t za

rura

lne

obla

sti /

usl

ovne

got

ovin

ske

trans

fere

za

obra

zova

nje

AA

A i

drug

i ins

trum

enti

Ocj

ena

siro

maš

tva

, CEM

, sav

jeto

davn

e us

luge

IFC

.a, P

PP u

zd

ravs

tvu

/ obr

azov

anju

, sav

jeto

davn

e us

luge

WB

I

Obl

asti

foku

sa

Slik

a 1:

Str

ateg

ija G

rupe

Svj

etsk

e ba

nke

za B

osnu

i H

erce

govi

nu

Bosna i Hercegovina, Strategija za partnerstvo sa zemljom za period od FG 2008. do FG 2011.

27

Alokacija resursa 94. Iako će scenariji pozajmljivanja za osnovni program i napredni program pozajmljivanja biti korišteni za definisanje stepena dostupnosti resursima IBRD-a, Koordinacioni odbor13 vlade će takođe na periodičnoj osnovi ocjenjivati alokaciju resursa Svjetske banke i aktuelizirati program operacija koji je usaglašen između Svjetske banke i vlasti u BH. U sklopu zajedničke godišnje ocjene razmatraće se napredovanje u toku prethodne godine u odnosu na razvojne ciljeve i rezultate koji su okvirno predstavljeni u strategiji CPS i dogovaraće se prioriteti za naredne dvije godine. Program će i dalje biti oblikovan unutar ograničenja koja određuje ova strategija CPS, kombinujući evoluirajuće prioritete vlada i korporativnu strategiju Svjetske banke. Vremenski raspored tih pregleda će biti vezan za budžetski ciklus BH.

95. Da bi se maksimalno povećao stepen fleksibilnosti i da bi se izbjegle neke od manjkavosti prethodne strategije CAS, program strategije CPS se nominalno dijeli na ‘osnovni’ program i ‘dodatni’ program. ‘Osnovni program’ predstavlja one aktivnosti za koje je politička posvećenost na strani vlasti iskazana. U osnovni program ulaze projekti i programi koji su već pokrenuti ili za koje je vjerovatno da će biti uvedeni u toku prve dvije godine perioda strategije CPS. To uključuje kreditne projekte, kao i investicije IFC-a, garancije MIGA-e, aktivnosti obuke koje sprovodi WBI, zadatke vezane za tehničku podršku i AAA. Indikatori ishoda za te aktivnosti su razvijeni i predstavljeni su u Matrici rezultata u Aneksu 3. Zbog fleksibilne prirode strategije CPS, matrica rezultata će biti dodatno razvijena kako program bude evoluirao i biće ponovno razmatrana u izvještaju o napredovanju na sredini perioda implementacije strategije CPS.

96. ‘Dodatni’ program predstavlja intervencije u oblastima u kojima politička posvećenost zahtjeva tek treba biti iskazana ili u kojima će gornje ograničenje resursa spriječiti implementaciju u ranim godinama perioda strategije CPS. ’Dodatni’ program predstavlja dva tipa situacija. Prvo, one reformske oblasti za koje Grupa Svjetske banke smatra da bi mogle da pomognu BHh da ostvari napredak, ali u kojima (imajući u vidu ranija iskustva sa sporim kretanjem ili poništavanjem projekata) politička posvećenost treba da se testira prije ponovnog angažmana. Gdje god je moguće, te važne reformske oblasti će biti podvrgnute monitoringu i podržavane aktivnostima koje ne uključuju pozajmljivanje, kao što su tehnička podrška i ESW. Drugo, oni projekti za koje je posvećenost očigledna, ali u kojima će gornje ograničenje resursa spriječiti implementaciju u početnim godinama perioda važenja strategije CPS. Odluke vezane za određivanje nivoa prioriteta tih projekta i odgovarajuće instrumente donosiće zajednički Svjetska banka i vlasti na godišnjim pregledima napredovanja CPS koje će sprovoditi Koordinacioni odbor. Finansijski okvir 97. BH će i dalje koristi izuzetnu dostupnost sredstava IDA-e. Zbog svoje niske kreditne sposobnosti i, bez obzira na to što dohodak po glavi stanovnika znatno premašuje normalni prag za sredstva IDA-e, BH će i dalje imati pristup IDA sredstvima. 98. U toku perioda prethodne strategije CAS, BH je imala okvir od 78 miliona SDR sredstava IDA-e, pri čemu je dostupnost pozajmljivanja iz sredstava IBRD-a bila uslovljena postizanjem unapređenja kreditne sposobnosti. Kreditna sposobnost se mjeri pomoću pet indikatora uspješnosti. U toku perioda važenja strategije CAS, BH je dostigla neke indikatore uspješnosti, ali ne i sve, i tako nije imala pristupa IBRD sredstvima (vidjeti Aneks 2).

13 Koordinacioni odbor se sastoji od tri premijera i njihovih odgovarajućih ministara finansija, uz gradonačelnika Distrikta Brčko.


28

Osnovni program 99. Strategija CPS obuhvata posljednju godinu programa IDA14 i 3 godine programa IDA15, u toku kojeg se očekuje postepeno prekidanje programa IDA-e u BH. U toku prve godine strategije CPS dostupno je 16,8 miliona SDR (oko 26 miliona US$ po tekućim kursnim stopama) resursa IDA-e, što je alokacija zasnovana na potpunoj uspješnosti nakon uzimanja u obzir sredstava alociranih u fiskalnoj godini 2007. U toku druge godine, alokacija zasnovana na potpunoj uspješnosti bi opet bila dostupna za BH – a očekuje se da bi to iznosilo oko 25 miliona SDR (39 miliona US$)14. Nakon toga, BH bi primala dvije trećine svoje pune alokacije bazirane na alokacijama zasnovanim na uspješnosti (performance-based allocation, PBA) u fiskalnoj godini 2010. (što se procjenjuje na 17 miliona SDR) i jednu trećinu alokacije u fiskalnoj godini 2011. (što se procjenjuje na 8 miliona SDR), pri čemu se prelazak sa IDA-e očekuje na kaju 2011. godine. 100. Odražavajući određena unapređenja ekonomske uspješnosti od prethodne strategije CAS, ograničene količine sredstava IBRD će biti dostupne BH u osnovnom programu ove strategije CPS. U fiskalnim godinama 2008. i 2009, dostupnost sredstava IBRD-a bi bila ograničena na 35 miliona US$ (u toku dvije godine), dok se za fiskalnu godinu 2010. predlaže ograničenje od 24 miliona US$, a za fiskalnu godinu 2011. godišnje ograničenje od 37 miliona US$ sredstava IBRD-a, što bi dovelo do toga da bi ukupni resursi dostupni BH u svakoj godini bili oko 50 miliona US$15. Ukupno, u toku perioda važenja strategije CPS, najviše 200 miliona US$ bi, prema tome, bilo dostupno u osnovnom programu. 101. Da bi ostala u osnovnom programu, BH će morati da demonstrira: nastavak zadovoljavajućeg stepena makroekonomske uspješnosti; zadovoljavajuće perspektive za održivost duga; te nepostojanje vraćanja unazad u vezi sa ključnim ekonomskim reformama. Dodatni/napredni program pozajmljivanja 102. Dodatni/napredni program pozajmljivanja bi odražavao snažnije reformsko okruženje i ojačane perspektive za kreditnu sposobnost. Uz ispunjavanje ciljnih iznosa za indikatore iz osnovnog programa, BH bi trebalo da poduzme konkretne korake ka stvaranju jedinstvenog ekonomskog prostora, što bi bilo evidentirano mjerljivim napredovanjem u implementaciji Platforme za akciju koju su u oktobru 2007. godine potpisala tri premijera i gradonačelnik Distrikta Brčko. U scenariju dodatnog/naprednog programa pozajmljivanja, inkrementalno pozajmljivanje IBRD-a bi bilo ograničeno na godišnji iznos od 20 miliona US$. Niži program pozajmljivanja 103. Svako ozbiljnije pogoršavanje indikatora osnovnog slučaja bi dovelo i do toga da Svjetska banka ponovno razmotri svoje nivoe podrške. Ozbiljne reperkusije regionalnih političkih dešavanja ili pogoršavanje političkog dijaloga o programu reformi bi dovelo do toga da Svjetska banka revidira svoje aranžmane za pozajmljivanje BH. U scenariju niskog nivoa pozajmljivanja, priprema projekata bi napredovala sporije i bila bi usmjerena samo na one dijelove programa u kojima postoji najviši dio podrške na svim nivoima vlade.

14 To je procijenjena alokacija za fiskalnu godinu 2009, na osnovu uspješnosti u fiskalnoj godini 2008. i pretpostavki o veličini programa IDA15. Stvarne alokacije u toku perioda važenja strategije CPS će biti određivane na godišnjoj osnovi i zavisiće od: (i) ukupnih resursa IDA-e koji su dostupni u programu IDA15, (ii) rejtinga uspješnosti zemlje; (iii) uspješnosti i uslova za pomoć drugim zajmoprimcima sredstava IDA-e; i (iv) broja zemalja koje su kvalifikovane za primanje sredstava IDA-e. Iznos u US$ će takođe zavisiti od preovlađujuće kursne stope između SDR i US$. 15 Iznos u US$ će takođe zavisiti od preovlađujuće kursne stope između SDR i US$.


29

104. Tabela 3 u narednom dijelu teksta predstavlja konkretne indikatore u odnosu na koje će se napredovanje ocjenjivati zajednički (sa vladama BH) i kolektivno (tj. kolektivna ocjena napredovanja i dinamike reformi) radi evaluacije toga da li je dodatni program pozajmljivanja opravdan. Koordinacioni odbor će takve ocjene poduzimati na godišnjoj osnovi. Svjetska banka će krajem fiskalne godine 2009. u partnerstvu sa vlastima pripremiti Izvještaj o napredovanju na sredini perioda implementacije strategije CPS i dostaviće ga Upravnom odboru Svjetske banke. Nivoi dostupnosti sredstava IBRD-a će se revidirati u tom trenutku. Dostupnost sredstava IDA-e ne bi bila vezana za te ocjene; umjesto toga, ona bi i dalje bila zasnovana na sistemu alokacije na osnovu uspješnosti koji je opisan u stavu 111. Tabela 3: Scenariji za pozajmljivanje za BH: osnovni program i dodatni program pozajmljivanja Osnovni program Dodatni program pozajmljivanja Zadovoljavajuća makroekonomska uspješnost Bez vraćanja ključnih ekonomskih reformi unatrag Zadovoljavajuće perspektive za održivost duga

Unapređena zadovoljavajuća makroekonomska uspješnost Bez vraćanja ključnih ekonomskih reformi unatrag Ojačane perspektive za kreditnu sposobnost Konkretni koraci ka jedinstvenom ekonomskom prostoru, što je evidentirano mjerljivim napredovanjem u implementaciji platforme za akciju, imajući u vidu slijedeće:

• Nacionalni fiskalni savjet je u potpunosti operativan

• Formula za alokaciju resursa sa jedinstvenog računa je potpuno operativna

• Integracija supervizije banaka • Vlade počinju da izmiruju domaća potraživanja

na fiskalno dostupan način • Investiciona klima se unapređuje, uključujući

harmonizaciju poreza na dobit i dohodak. Program pozajmljivanja i analitički program 105. Unutar prvog stuba – unapređenje uslova za rast vođen privatnim sektorom – vlasti BH su ukazale na snažnu potražnju za osnovnim programom pozajmljivanja u infrastrukturi (posebno transportnoj i energetskoj). To su oblasti u kojima je program Svjetske banke imao snažne rezultate u sklopu prethodne strategije CAS i u kojima postoji potencijal za dodatnim razvojnim uticajem. U sklopu podrške opštem cilju unapređenja ključne infrastrukture, osnovni program će uključivati tekuće projekte za unapređenje stanja u hidrocentralama i termocentralama i unapređenje dostupnosti pouzdane električne energije sa dostupnom cijenom. Studija energetskog sektora će obezbijediti informacije za buduće potencijalne projekte koje bi Svjetska banka mogla podržavati u toj oblasti. Vlasti BH su zainteresovane za primanje dodatne podrške Grupe Svjetske banke za uspostavljanje mjera koje bi dovele do boljeg kontrolisanja rizika i ograničavanja fiskalnih troškova vezanih za uspostavljanje nove infrastrukture za proizvodnju i prenos električne energije kroz učešće privatnog sektora; cilj takve podrške bi bio pomaganje vlastima pri ispunjavanju obaveza preuzetih u sklopu Povelje o energetskoj zajednici (Energy Community Treaty), na primjer pomoću


30

uspostavljanja transparentnih i konkurentnih procedura (u skladu sa relevantnim direktivama EU) za traženje ponuda, izbor ponuđača i davanje ovlaštenja za sve nove projekte za proizvodnju i prenos električne energije. 106. Sveobuhvatna strategija na nivou sektora će odrediti angažman Svjetske banke u transportnom sektoru. Državna i entitetska ministarstva, uz podršku Svjetske banke, Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj (EBRD), upravo pripremaju sveobuhvatnu politiku transportnog sektora i strateški okvir koji obuhvata avijaciju, puteve, željeznice, gradski prevoz i unutrašnje rječne puteve. Novi projekat za pružanje podrške održavanju puteva i bezbjednosti na putevima biće obezbjeđen u toku fiskalne godine 2008. uz to, vlasti su izrazile znatan stepen interesa u projekt za rijeku Savu, koji bi uključivao označavanje rječnog puta i rehabilitaciju luke na rijeci Savi u Brčkom, koja je imala znatan obim prometa. Svjetska banka planira da podrži taj projekt u početnim godinama perioda strategije CPS. Projekti koje podržavaju EBRD i EIB će nastaviti da unapređuju željezničku infrastrukturu. 107. Svjetska banka i ostali donatori takođe procjenjuju mogućnost pružanja dodatne podrške planovima vlasti za izgradnju evropskog transportnog koridora Vc. Uz EBRD i EIB, koje su pokazale spremnost za finansiranje dionica koridora Vc, resursi korišteni za izgradnju takvog projekta bi trebalo da najvećim dijelom dolaze iz privatnog sektora. Grupa Svjetske banke i drugi donatori bi mogli da budu u mogućnosti da pruže podršku ograničenim finansiranjem za manje profitabilne dionice puta, garancijama, savjetima za transakcije od IFC-a i/ili drugom tehničkom podrškom. Kao i u sektoru energetike, fokus podrške za tako velike infrastrukturne projekte biće na osiguravanju da se proces sprovodi na način koji je transparentan, konkurentan i koji sprječava eskalaciju troškova. 108. Grupa Svjetske banke očekuje da će igrati važnu ulogu u pružanju pomoći vladi u struktuiranju potencijalnih transakcija partnerstava između javnog i privatnog sektora. IFC će nastaviti da istražuje mogućnosti za pomaganje vladi pri struktuiranju učešća privatnog sektora u transportu, energetici i tretmanu komunalnog otpada. Kroz svoj savjetodavni program Partnerstvo privatnih preduzeća u jugoistočnoj Evropi (PEP-SE), IFC će istraživati mogućnosti za pružanje podrške PPP kroz pripremanje projekata, struktuiranje transparentnih tenderskih procesa i mobilizaciju finansiranja. MIGA takođe može igrati ulogu u pružanju podrške direktnim stranim investicijama u infrastrukturu kroz obezbjeđivanje garancija za politički rizik. U toku fiskalne godine 2007, Svjetska banka je održala seminar za obuku o PPP koji je veoma dobro primljen od strane učesnika iz različitih regulatornih tijela i zvaničnika iz BH. Zatražene su dodatne aktivnosti u tom smjeru i one će biti implementirane u toku perioda CPS. 109. Vlasti su takođe izrazile interes za stimulisanje ruralnog razvoja i poljoprivrede. U sklopu osnovnog programa već je u toku projekat za poljoprivredu manjeg obima, koji ima za cilj da pomogne farmerima da ostvare unapređenja produktivnosti pomoću kreditnih linija, podršku u formiranju udruženja proizvođača i pomaganje pri eliminaciji uskih grla u lancu snadbijevanja. Regionalni pregled pitanja zemljišta i spolnih razlika dovešće do identifikacije stepena do kojeg su prava vezana za zemljište različita za žene i muškarce u BH i istraživanja uticaja tih razlika na dostupnost tržišta zemljišta za žene i svih uticaja na dobrobit porodica koji rezultuju iz razlika između spolova vezanih za vlasništvo nad zemljom. U studiji će biti okvirno predstavljena ključna pitanja za razmatranje odnosa formalnih prava i stvarne prakse u odnosu na pol i dostupnost resursa za zemljište za žene. Projekat registracije zemljišta, koji je odobren 2006. godine, mogao bi biti kandidat za drugu fazu ili povećano finansiranje, ako bude dobro napredovao. 110. U toku perioda važenja strategije CPS više pažnje će biti posvećeno regionalnim pitanjima. U sklopu osnovnog programa, očekuje se da će Projekat pripreme za slučaj ptičije gripe,


31

koji obezbjeđuje ključnu podršku za jačanje kapaciteta javnog zdravstvenog sistema za reagovanje na pojavu zaraznih bolesti i kontrolu tih bolesti i koji podržava Svjetska banka, postati efektivan u toku prve godine CPS. Važnost promjena klime i upravljanja rizikom od katastrofa je takođe postala očigledna nakon znatnih šumskih požara u regionu u toku 2007. godine. Aktivnosti vezane za olakšavanje i adaptaciju u sklopu regionalnog Programa za smanjivanje rizika od katastrofa i adaptacije za jugoistočnu Evropu mogle bi mogle predstavljati dio dodatnog programa. 111. Svjetska banka takođe pruža podršku projektima u oblasti zaštite životne sredine, i unapređenja upravljanja i transparentnosti te podrške razvoju turizma. Projekat razvoja šumarstva i očuvanje šuma, koji promoviše izgradnju kapaciteta i upravljanje u tom sektoru, primio je dodatno finansiranje u fiskalnoj godini 2007. Izgradnja kapaciteta za zaštitu životne sredine takođe će imati podršku i u toku perioda implementacije strategije CPS kroz implementaciju dva projekta koja se finansiraju iz sredstava GEF-a: Projekat za integrisano upravljanje slivovima rijeka Neretve i Trebišnjice (za sektor voda) i Projekat za šumske i planinske zaštićene oblasti (za očuvanje biodiverziteta i promovisanje turizma). 112. U korporativnom sektoru, IFC i MIGA će nastaviti da daju podršku strateškim direktnim stranim investicijama u BH sa usmjerenjem na podsticanje regionalne saradnje kroz motivisanje dobrih kompanija i kompanija koje ostvaruju rast koje su aktivne u regionu da investiraju u BH. IFC će se fokusirati na investitore u sektoru poslovne imovine i prehrambenom sektoru. IFC će takođe raditi na mogućnostima za pružanje podrške domaćim kompanijama, u sektorima kao što su sektor automobilske i metalske industrije i sektor turizma, kako bi one postale konkurentnije na domaćem i regionalnom tržištu. Podrška od strane IFC-a će biti usmjerena na period nakon privatizacije, kao i na omogućavanje transfera tehnologije i povećavanje konkurentnosti. WBI i Svjetska banka sarađuju na zajedničkom programu za promovisanje rasta vođenog privatnim sektorom kroz inovacije i tehnologiju u izabranim podsektorima. Program PEP-SE IFC-a će i dalje biti aktivan u pružanju podrške razvoju malih i srednjih preduzeća u BH. MIGA će biti otvorena za pružanje podrške direktnim stranim investicijama u sektorima proizvodnje i agrobiznisa, kroz obezbjeđivanje garancija. MIGA će takođe razmotriti mogućnosti za promovisanje malih i srednjih preduzeća u BH pomoću svog Programa investicija manjeg obima. 113. Svjetska banka će takođe nastaviti da promoviše reforme koje imaju za cilj proširivanje poslovnih aktivnosti i unapređenje poslovnog okruženja. Kredit za poslovno okruženje (BAC), koji je postigao nekoliko primjetnih rezultata, uključujući unapređenje dostupnosti finansiranja, ubrzanje procedura stečaja i efikasniji režim inspekcija, treba da bude zatvoren u vrijeme početka implementacije CPS-a i biće evaluiran u toku prve godine CPS. U toku perioda važenja ove CPS strategije, Grant za restruktuiranje preduzeća koji finansira Evropska Unija, a administrira Svjetska banka, imaće za cilj da pokrene program korporativnog restruktuiranja pomoću restruktuiranja više od deset vaučerski privatizovanih preduzeća i postavi temelje za daljnje korporativno restruktuiranje. 114. Nefinansijske usluge će također pružiti podršku unapređenju poslovnog okruženja. Ocjena investicione klime (Investment Climate Assessment) će biti sprovedena u toku prve godine perioda na koji se odnosi CPS. Uz to, Svjetska banka će podržavati unapređenje korporativnog finansijskog izvještavanja i revizije u skladu sa međunarodnim standardima. Druge intervencije Grupe Svjetske banke usmjerene na taj cilj u osnovnom programu mogle bi uključivati savjetodavne usluge IFC-a i izgradnju kapaciteta uz pomoć WBI, kao i saradnju sa drugim razvojnim partnerima. WBI takođe ima i program za unapređenje konkurentnosti sektora informacione i komunikacione tehnologije u BH.


32

115. Reforme vezane za privatizaciju, korporativno restruktuiranje i izlazak firmi sa tržišta su oblasti reforme za koje je u sklopu prethodnih projekata Svjetske banke opredjeljenost bila mješovita. Iako u nekim dijelovima Vlade (konkretno RS) postoji snažna potražnja za podrškom Svjetske banke za korporativno restruktuiranje, neujednačena uspješnost u vezi sa tim reformama u okviru posljednje strategije CAS ukazuje da to treba da bude dio dodatnog programa koji će biti podržan aktivnostima vezanim za obuku i ESW. Dodatna finansijska podrška Svjetske banke razmatrala bi se za pružanje podrške privatizaciji ili korporativnom restruktuiranju, u slučaju da opredjeljenost za reforme u toj oblasti bude demonstrirana. 116. IFC će i dalje biti aktivan u finansijskom sektoru, uz korištenje zajmova i kapitalna ulaganja, kao i savjetodavne usluga. IFC će tražiti strateške partnere za uspostavljanje greenfield banaka i pružanje podrške lokanim finansijskim institucijama kako bi se razvile u visokokvalitetne banke, uz istovremeno nastavljanje pružanja podrške za razvoj mikrofinansija, lizinga, stambene izgradnje i efikasnosti energije pomoću postojećih finansijskih institucija. MIGA će takođe razmatrati mogućnosti za podržavanje stranih strateških investitora u finansijskom sektoru, sa fokusom na projekte koji promovišu razvoj specijalizovanih proizvoda, kao što su lizing, te unapređenje dostupnosti finansiranja za mala i srednja preduzeća. 117. U okviru drugog stuba – unapređenje djelotvornosti vlade – Svjetska banka će podržati unapređenje efikasnosti u poljoprivredi. Projekat za poljoprivredu i ruralni razvoj, odobren u toku FG 2007. za implementaciju u toku perioda ove CPS, pomoći će u unapređenju efikasnosti javnog finansiranja za poljoprivredni sektor u okviru osnovnog programa, kroz jačanje kapaciteta institucija na državnom i entitetskom nivou za pružanje efikasnijih i djelotovornijih poljoprivrednih usluga. Projekat će takođe ubrzati kvalifikovanost zemlje za pristup podršci u okviru Instrumenta EU za pomoć u periodu prije priključenja za ruralni razvoj (IPARD). Projekat će takođe promovisati harmonizaciju zahtjeva vezanih za sigurnost hrane i zdravlje životinja sa acquis communitaire EU. Registri farmi i klijenata vezani sa tim bi trebalo da omoguće bolje usmjeravanje subvencija. 118. Vlasti BH su iskazale interes za nastavak investicionog pozajmljivanja za projekte za socijalne usluge, uključujući reformu penzijskog sistema, ali je uspješnost u drugim projektima vezanim za ljudski razvoj bila neujednačena. U osnovnom programu, Svjetska banka ima program tehničke podrške za socijalno osiguranje i projekat za službe za zapošljavanje koji bi trebalo da budu zatvoreni ubrzo nakon početka CPS-a. Projekti za obrazovanje i zdravstvo su takođe u toku i oba će biti zatvorena pri kraju perioda CPS-a. Dok projekat za zdravstvo dobro napreduje, ograničen stepen opredjeljenosti za reforme u sektorima obrazovanja i socijalne zaštite je do sada doveo do razvojnih ishoda koji su niži od očekivanih. Prema tome, Svjetska banka će nastaviti da pokušava da utiče na te važne dijelove programa za socijalne usluge u BH u sklopu dodatnog programa, pomoću dijaloga o politikama i AAA. Ako se u nekim od oblasti navedenih kao izazovi u sektorskom dijelu CPS-a primijeti napredak, dodatni angažman će biti opravdan. Na primjer, novi projekt za socijalni sektor, po mogućnosti za penzijsku reformu, razmatraće se u toku kasnijih godina strategije CPS. 119. Podrška Svjetske banke za razvoj na opštinskom nivou je od posebnog interesa za vlasti. U sklopu osnovnog programa, projekat Svjetske banke za urbanu infrastrukturu pomaže opštinama da unaprijede pružanje usluga. Novi projekat opštinskog razvoja će biti uveden u ranim godinama implementacije strategije CPS. Pristup razvoja zajednica pokazao se kao uspješan instrument za investiranje u lokalnu infrastrukturu manjeg obima u najsiromašnijim opštinama. IFC će takođe imati za cilj pružanje podrške lokalnim vlastima i pomaganje tim vlastima u struktuiranju učestvovanja privatnog sektora u opštinskoj infrastrukturi. Međutim, institucionalni kapaciteti su slabi, a pravni okvir još uvijek nije adekvatan da bi omogućio aranžmane za učešće privatnog sektora u projektima za javnu infrastrukturu na opštinskom nivou.


33

120. Svjetska banka je bila aktivna u sektoru zbrinjavanja čvrstog otpada i planira da nastavi sa radom u toj oblasti. Tekući projekat koji podržava Svjetska banka doveo je do uspostavljanja šest regionalnih deponija; uveo bezbjedne metode za uklanjanje otpada; povećao stepen svijesti u javnosti; obezbijedio obuku osoblja u sektoru i proširio je prikupljanje otpada na one oblasti koje do sada nisu opsluživane. Međutim, dodatno bilateralno finansiranje koje je traženo od brojnih donatorskih agencija nije rezultovalo bilo kakvim konkretnim obvezivanjima. Imajući u vidu nedostatak finansiranja i ponovljene i hitne zahtjeve vlada, Svjetska banka je obezbijedila dodatno finansiranje za projekat i od nje je zatraženo da pruži podršku daljnjoj implementaciji Strategije za zbrinjavanje čvrstog otpada na državnom nivou, kako bi se postigao državni obuhvat programa, Dodatno finansiranje će biti obezbijeđeno za osiguravanje nacionalnog obuhvata tog projekta u početnim godinama perioda strategije CPS. 121. Svjetska banka će takođe nastaviti da zagovara strukturalne reforme za unapređenje fiskalne koordinacije i unapređenje efikasnosti i praćenja javne potrošnje na širi način, pomoću dodatnih aktivnosti i aktivnosti koje nisu vezane za pozajmljivanje. Dodatne aktivnosti finansiranja u toj oblasti bi bile razmatrane za oblasti u kojima bude demonstrirana posvećenost implementaciji Platforme za akciju i kako se budu pojavljivale mogućnosti za angažman. Strateška komunikacija će biti od centralne važnosti za novi pristup sa ciljem stvaranja znanja i potražnje u javnosti za reformu u partnerstvu sa vlastima i drugim donatorima. 122. Kapaciteti i koordinacija u oblasti statistike su slabi i zahtjevaju hitna unaprijeđenja. Postojanje više statističkih agencija sa slabim kapacitetima je otežalo djelotvorno prikupljanje i analizu statističkih podataka. Najveći broj aktovnosti vezanih za ankete od kraja rata bio je finansiran iz donatorskih sredstava. Izgradnja kapaciteta u oblasti statističkog izvještavanja će ostati fokus rada Svjetske banke na smanjivanju siromaštva, između ostalog i pomoću obuke koja se sprovodi u saradnji sa WBI. Nedostatak popisa od 1991. godine dovodi do velikih poteškoća za uspostavljanje statistika po glavi stanovnika i za djelotvorno usmjeravanje na ugrožene populacije. Ako se odluči da se nastavi sa novim popisom pri kraju ove dekade, podrška Svjetske banke će biti obezbijeđena. 123. Fleksibilnost, rezultati i partnerstvo predstavljaju ključne operativne principe strategije CPS. Politička pat pozicija iz posljednjih dvanaest mjeseci, teško institucionalno okruženje i iskustvo koje je akumulirano u toku implementacije prethodne strategije CAS, ukazuju da Svjetska banka treba pažljivo prilagoditi program strategije CPS prema nivou i oblastima interesa vlade, kao i njenoj posvećenosti i kapacitetima za ostvarivanje rezultata u reformama. To zahtijeva fleksibilan pristup programu partnerstva, snažan fokus na rezultate i tijesno partnerstvo sa ostalim donatorima. Resursi će biti kanalisani ka onim konkretnim oblastima politika ili podsektorima u kojima postoji posvećenost reformama i mogućnost za angažman. Dodatni resursi bi mogli biti korišteni na nadopunjavanje i proširivanje postojećih uspješnih operacija, uvođenje novih operacija i/ili uvođenje DPL-a.


34

Tabela 4: Indikativna tabela za pozajmljivanje Fiskalna godina

Projekti IDA u milionima

US$*

IBRD u milionima

US$ FG 2008. Projekat putne infrastrukture i bezbjednosti

Drugi projekat upravljanje čvrstim otpadom GEF projekat za slivove rijeka Neretve i Trebišnjice GEF projekat za šumske i planinske zaštićene oblasti

25

8** 4**

25

FG 2009. Projekat opštinskog razvoja Projekat za rijeku Savu / luku Brčko

15 10

10 15

Kasnije godine / Dodatni program

Stub 1 Investicijska klima Privatizacija / korporativno restruktuiranje / stečaj Drugi projekat registracije zemljišta Regionalni projekat transporta (Koridor Vc) Projekat upravljanje rizikom od katastrofa Stub 2 Javni sektor / reforma uprave Projekat za socijalni sektor Spremnost za finansiranje za priključenje IPA Uslovni gotovinski transferi za ruralne oblasti / obrazovanje

42

46

Ukupno 104 96 * Iznosi finansiranja IDA-e određuju se u SDR, pa prema tome dolarski iznos može da varira. Iznos u SDR je podložan mehanizmu interne alokacije resursa **Finansiranje GEF-a Tabela 5: Tabela za AAA Planirani AAA proizvodi Godina pružanja Studija za energetski sektor 2007. Studija za jačanje lokalnog upravljanja 2007. Pregled transportnog sektora 2008. Ocjena investicijske klime 2008. Ekonomski memorandum za zemlju 2008. Procjena siromaštva 2008. Ostali očekivani proizvodi AAA Regionalna studija promjena klime / olakšavanja katastrofa Nastavak obuke iz oblasti PPP Savjetodavne usluge IFC-a i WBI Evaluacija reforme u izabranim oblastima sektora primarne zdravstvene zaštite u Bosni i Hercegovini Usmjeravanje na osnovu indikatora za ravnopravnu i održivu socijalnu pomoć u Bosni i Hercegovini Godišnji fiskalni ažurirani izvještaji


35

Fleksibilnost 124. Uobičajeni sistem alokacije resursa Svjetske banke u BH nije podstakao fleksibilnost. Do danas, većina zajmova Svjetske banke je odobravana državi BH, a nakon toga dijeljena u skladu sa unaprijed određenim odnosom između dva entiteta. Napredak je ocjenjivan na nivou cijele države, tako da su kašnjenja pripreme, djelotvornosti ili implementacije projekta u jednom entitetu zadržavali projekat u oba entiteta. 125. Početkom 2007. godine, vlasti su predložile viši stepen fleksibilnosti u projektnom dizajnu. Fleksibilnost koja je predložena bi omogućila da više finansiranja apsorbuje onaj entitet ili korisnik koji pokaže najveći stepen sposobnosti da ostvari napredak ka postizanju razvojnih ciljeva projekta. Svjetska banka je otvorena za pružanje podrške svim opcijama koje podržavaju reforme i investicije tamo gdje one mogu postići najveći razvojni uticaj, ali konačna odluka o alokaciji finansiranja za svaki projekat je odgovornost vlasti. Prema tome, u slučaju da vlasti zatraže takvu fleksibilnost zasnovanu na uspješnosti, Svjetska banka bi bila otvorena za istraživanje načina za alokaciju dijela finansiranja pojedinačnih projekata za entitete ili korisnike na osnovu uspješnosti, uz uslov da to ne bi dovelo do potcjenjivanja napora za produbljivanje jedinstvenog ekonomskog prostora i omogućavanje socijalne kohezije u BH. Rezultati 126. Predloženi program aktivnosti je orijentisan na rezultate. Program je kreiran tako da pomogne BH pri postizanju njenog opšteg cilja priključivanja EU. Program podržava ciljeve strategije SRS i ciljeve uključene u nedavno potpisanoj Platformi za akciju. Matrica rezultata je prikazana u aneksu 3. Kako bi se ojačali rezultati u pojedinačnim operacijama, Svjetska banka je saglasna sa uvođenjem fleksibilnosti u određene projekte (kao što je opisano u prethodnom dijelu teksta). 127. Svjetska banka će imati za cilj promovisanje izgradnje kapaciteta za monitoring i evaluaciju i izvan granica svog portfelja. Projekti koje podržava Svjetska banka će težiti da ostvare uticaj na monitoring rezultata vlade na nivou cijelih sektora. Jačanje statističkih kapaciteta BH predstavlja važan element ovog pristupa. Štaviše, Svjetska banka će težiti da nađe mogućnosti za jačanje uloge građanskog društva u monitoringu i evaluaciji uspješnosti njihovih izabranih zvaničnika. CPS će biti podvrgavana monitoringu koji će na godišnjem nivou zajednički sprovoditi Svjetska banka i vlasti u BH. Nalazi godišnjih pregleda portfelja će biti predstavljeni Koordinacionom odboru radi pregleda i poduzimanja akcija. C. Uloga partnera i participatorni proces 128. BH i dalje uživa znatan, iako opadajući, stepen podrške razvojnih agencija. Ukupno, očekuje se da će u 2007. godini, podrška 18 najaktivnijih agencija (isključujući EIB) u BH doseći nivo od 400 miliona eura. Oblasti koje privlače najviše podrške uključuju razvoj privatnog sektora, finansijski sektor (uključujući mikrofinansiranje), opštinski razvoj, poljoprivredu i socijalnu zaštitu. Pogledati matricu o donatorima koja je priložena u Aneksu 4.

129. Vlasti tek treba da preuzmu potpuno vodstvo nad koordinacijom donatora. Domaći kapaciteti za koordinaciju donatora su još uvijek slabi i fragmentirani. Međutim, došlo je do napretka u razvoju adekvatne arhitekture za koordinaciju donatora nakon odluke o prenošenju odgovornosti za koordinaciju donatora sa Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BH na Ministarstvo financija i trezora BH. Očekuje se da će ove nedavne aktivnosti, kojim podršku pruža DFID, dovesti do izgradnje kapaciteta Vlade za preuzimanje aktivnije uloge u konkretnom


36

određivanju njenih potreba za donatore i usmjeravanju i monitoringu načina na koji se pomoć obezbjeđuje. Uz to, UNDP podržava razvoj Sistema za upravljanje bespovratnim sredstvima (Grants Resource Management System, GRMS) koji bi trebalo da dodatno ojača kapacitete Vlade za koordinaciju donatora.

130. U međuvremenu, Forum za koordinaciju donatora (Donor Coordination Forum, DCF) predstavlja osnovni mehanizam za koordinaciju i razmjenu informacija među donatorima. DCF je uspostavljen u decembru 2005. godine kao poluzvanična platforma za razmjenu informacija među najvažnijim donatorima u BH. Vođen principima Pariške deklaracije, DCF radi sa ciljem da ojača efikasnost korištenja i alokacije zvanične razvojne podrške u zemlji i da time obezbijedi bolju djelotvornost podrške. 2006. godine je sekretarijat DCF-a sproveo aktivnost mapiranja donatora u BH. Taj izvještaj uključuje prošle, tekuće i buduće alokacije resursa 18 najvećih donatora u BH (uključujući Svjetsku banku). Štaviše, uspostavljena je interaktivna baza podataka za mapiranje donatora, što omogućava redovno aktueliziranje informacija o programima donatora u BH. 131. Sveobuhvatni cilj vlasti je priključenje EU, a Svjetska banka radi u tijesnom partnerstvu sa EU sa ciljem osiguravanja da podrška koju pruža Svjetska banka dovede do jačanja perspektiva BH za iskorištavanje koristi koje donosi priključenje EU što je prije moguće. Svjetska banka će nastaviti da jača svoju saradnju sa EC - posebno kroz nastavak rada na reformi javnog sektora i reformi u poljoprivrednom sektoru u skladu sa standardima EU. Partnerstvo sa EC i regionalnim razvojnim bankama (EBRD i EIB) pri pružanju podrške investiranju u sektore transporta i energetike već je dalo pozitivne rezultate i privuklo znatan obim sredstava. Zajednička kancelarija Svjetske banke i EC u Briselu omogućava i olakšava koordinaciju u vezi sa razvojnim pitanjima sa EC. 132. Saradnja sa drugim razvojnim partnerima ostaje bliska i biće dodatno ojačana u toku perioda važenja strategije CPS. Primjeri uspješnih partnerstava sa razvojnim partnerima u toku perioda važenja prethodne strategije CAS uključuju slijedeće: partnerstvo sa švedskom agencijom SIDA pri promovisanju Projekta za poljoprivredu i ruralni razvoj, partnerstvo sa GTZ-om i SIDA-om u razvoju i implementaciji Projekta za registraciju zemljišta; partnerstvo sa DFID-om pri pružanju podrške za razvoj povoljnog poslovnog okruženja; i partnerstvo sa EBRD i EIB u sektorima transporta i energetike. Konkretno, snažna saradnja sa EBRD/EIB će biti nastavljena u pružanju podrške investicijama u infrastrukturu. U toku perioda strategije CPS biće neophodna bliska saradnja sa UNDP-om, USAID-om, Vladom Holandije i SIDA-om na razvoju zajedničkog fronta za pružanje podrške razvoju opština. DFID je i dalje važan partner u korporativnom restruktuiranju i pri promovisanju efikasnog finansijskog upravljanja usmjerenog na pomaganje siromašnima, kao i u reformama socijalnog sektora u interesu najugroženijih kategorija stanovništva. Na kraju, Svjetska banke će nastaviti svoju blisku tekuću saradnju sa MMF-om. Participatorni pristup 133. Strategija CPS je razvijena nakon znatnih konsultacija sa ključnim akterima. Konsultacije su organizovane u dvije faze: preliminarne konsultacije (kraj 2006. godine – početak 2007. godine) i dodatna runda konsultacija sprovedena u septembru i oktobru 2007. godine. U toku preliminarnih konsultacija, tim Svjetske banke je dobio povratne informacije od odlazećih i novo izabranih zvaničnika vlade (nakon izbora održanih u oktobru 2006. godine). Detaljne preliminarne konsultacije su sprovedene i sa ključnim razvojnim partnerima na tematskoj sesiji Foruma za koordinaciju donatora i kroz zasebne konsultativne sastanke sa EC, EBRD, DFID-om, kao i kontinuirane konsultacije sa MMF-om. Inputi predstavnika građanskog društva su dobiveni na


37

konsultativnim sastancima za CPS i kroz redovne interakcije sa Grupom Glas mladih, konsultativnim tijelom koje funkcioniše u saradnji sa Uredom Svjetske banke. 134. Formalne konsultacije sa ključnim zvaničnicima vlade održane su u toku septembra 2007. godine na sastanku Koordinacionog odbora koji je organizovan sa tom namjenom, pored kontinuiranih neformalnih diskusija. Diskusija o novom programu CPS bila je zasnovana na slijedećem: (i) ključnim principima koji su okvirno predstavljeni u strategiji SRS; (ii) nedavno usvojenim razvojnim strategijama dva entiteta; (iii) odgovorima vlade na bilješke o politikama Svjetske banke; (iv) lekcijama koje su naučene iz prethodne strategije CAS; (v) znatnom radu na AAA tokom perioda prethodne strategije CAS; i (vi) prelasku na IBRD finansiranje. Postignut je širok sporazum o oblastima za intervencije i principima koji bi trebalo da oblikuju buduće partnerstvo. Nakon formalnih konsultacija sa vladom, tim Svjetske banke se angažovao u dodatnim konsultacijama sa razvojnim partnerima i građanskim društvom na zasebnim sastancima. Povratne informacije koje su primljene sa tih sastanaka odražene su u dokumentu CPS. 135. Donatori su naglasili neophodnost zajedničkog pristupa, dok su organizacije građanskog društva naglasile svoju ulogu u monitoringu. Dvije poruke su se glasno čule kao rezultat konsultacija. Najprije, razvojni partneri u sve većoj mjeri prepoznaju potrebu izgradnje zajedničkog pristupa za pružanje podrške izuzetno potrebnim strukturalnim reformama u okruženju u kojem postoji ograničen stepen posvećenosti vlasti. Drugo, organizacije građanskog društva su insistirale na partnerstvu sa Svjetskom bankom u uvođenju solidnih praksi monitoringa i evaluacije. Imajući u vidu da je osiguravanje snažnog razvojnog uticaja javne potrošnje kamen temeljac programa Svjetske banke u BH, partnerstvo sa organizacijama građanskog društva sa demonstriranim kapacitetima za promovisanje solidnih praksi monitoringa i evaluacije biće dodatno istraženo u toku perioda važenja ove CPS.


38

IV. UPRAVLJANJE RIZICIMA

136. Bez obzira na snažne ekonomske rezultate i relativno zdrav portfelj, nivo rizika u programu za BH je znatan. Interni rizici

137. Najveći rizik za implementaciju programa u BH odnosi se na političku opstrukciju ekonomske reforme. Prethodna strategija CAS ocijenila je da bi dovoljan stepen posvećenosti reformama omogućio snažan program strukturalnih reformi pomoću serije DPL, usidrenih u SAA sa EU. Ova strategija CPS je opreznija i predlaže pružanje podrške za reforme u osnovnom slučaju pomoću investicionih zajmova i savjetodavne usluge sa pozajmljivanjem zasnovanim na politikama samo u slučaju dodatnog programa pozajmljivanja i podložno ocjeni stepena posvećenosti. 138. Naglašena politička polarizacija između tri konstitutivna naroda i ključnih političkih stranaka dovodi do odlaganja i dugotrajnih pregovora. Pozicije entiteta su često uzajamno isključive. Na primjer, dok Federacija obično traži snažniju ulogu za državni nivo u svakom projektu, RS obično daje prednost eliminaciji uključenosti državnog nivoa. Ta naelektrisana atmosfera dovodi do toga da su pripremanje projekata, pregovaranje o projektima, efektivnost projekata i implementacija projekata spori. Da bi se umanjio rizik od spore i oklijevajuće implementacije projekata, o stepenu i obliku uključenosti državnog nivoa pregovaraće se za svaki projekat posebno. Dogovor o aspektima projekta koje treba da se sprovode na državnom nivou će se tražiti u ranim fazama pripreme projekta. Analiza političke ekonomije će biti poduzeta u svakom projektu, a snažni signali o osjećaju vlasništva i posvećenosti će biti zahtijevani prije nastavljanja pripremnih aktivnosti. Politički troškovi reforme i rizici vezani za nestabilnost treba da se pažljivo odvažu u odnosu na potencijalne koristi vezane za rast i smanjenje stepena siromaštva koje mogu da donesu. 139. Kompleksna i fragmentirana struktura upravljanja u BH ima potencijal za smanjivanja transparentnosti i preuzimanja odgovornosti u vlasti. To potencijalno dozvoljava postojanje i razvoj konfliktnih interesa i neformalnih mreža uspostavljenih prema etničkim, profesionalnim i ekonomskim interesima. U takvom okruženju može bit teško otkriti korupciju. Svjetska banka će nastaviti da koristi svoje sisteme finansijskog upravljanja i nabavki za smanjivanje rizika od zloupotrebe finansiranja. 140. Tranzicija sa IDA-e u IBRD bi mogla da dovede do smanjivanja interesa BH za zajmove Svjetske banke. BH je dobijala finansiranje po pooštrenim uslovima IDA-e već niz godina, iako je njen dohodak po glavi stanovnika premašio normalni prag IDA-e. Aranžman miješanja koji je predložen u okviru Strategije CPS i nedavno sniženje cijena zajmova IBRD-a će pomoći da vlasti BH glatko pređu sa sredstava IDA-e kroz mješavinu do statusa zemlje koja koristi samo sredstva IBRD-a. 141. Dostupnost drugih izvora finansija, uključujući znatne zajmove EBRD i EIB i grantove EU može takođe dovesti do toga da proizvodi i savjeti Svjetske banke budu manje privlačni. Svjetska banka je sa uspjehom radila u partnerstvu sa drugim razvojnim bankama u BH na nadopunjavanju tih programa (umjesto da se sa njima natječe). Vlasti imaju stvarni interes za nastavak podrške Svjetske banke u BH i odnos između Svjetske banke i vlasti BH i dalje je snažan, kako pokazuje i Anketa među klijentima (april 2007. godine), koja izvještava o snažnom osjećaju zadovoljstva Svjetskom bankom u BH. U isto vrijeme, povećavanje pažnje koju bilateralni donatori poklanjaju Africi može dovesti do opadanja dotoka pomoći BH po stopi koja je brža od očekivane.


39

Koordinacija sa drugim donatorima i snaga Ureda Svjetske banke u Sarajevu pomažu pri tome da savjeti Svjetske banke i dalje budu relevantni i pravovremeni. 142. Znatni rizici postoje u vezi sa tim da bi preostala neizmirena domaća potraživanja mogla biti izmirena na finansijski neprihvatljivom nivou. Takav ishod bi odražavao tekuće pritiske različitih interesa – kojima su se vlade do sada opirale – za obezbjeđivanjem velikodušnijih uslova za izmirenje od procijenjene nominalne vrijednosti od oko 16 posto BDP-a. Takođe postoje znatni rizici vezani za to da bi konačno izmirenje potraživanja za restituciju imovine, kao i svih drugih neočekivanih obaveza koje bi mole da se pojave, moglo da dovede do umanjivanja stepena održivosti duga. Vanjski rizici

143. Ključni vanjski rizik za program za BH proizlazi iz nedostatka razrješenja statusa Kosova. Konkretno, postoje bojazni da bi razmatranje autonomije ili nezavisnosti za Kosovo moglo imati negativan uticaj na političko okruženje u BH. Nedostatak međunarodne podrške za podijeljenu BH, uključujući i iz EU, mogao bi onemogućiti takve poteze. 144. Visoke stope rasta u novijem periodu su umanjile potrebu za sprovođenjem strukturalnih promjena u ekonomiji za srednjoročni period. Oštar preokret tekućeg povoljnog vanjskog okruženja, posebno visokih cijena metala i drva na međunarodnom tržištu, mogao bi da rezultuje ’teškim prizemljenjem’. U ovom periodu implementacije strategije CPS vidjećemo u većoj mjeri održano i strateško korištenje komunikacija koje ima za cilj da informiše javnost o troškovima nepoduzimanja akcije na reformskom frontu i za stimulisanje debate o opcijama i kompromisima. Kao i druga tržišta u razvoju, i BH se suočava sa rizicima koji su vezani za tekuće turbulencije na međunarodnim finansijskim tržištima. Takođe postoje rizici vezani za to da bi negativna ekonomska dešavanja u jednoj zemlji u regionu mogla da se preliju na druge, pošto su banke u stranom vlasništvu koje dominiraju bankarskim sistemom BH prisutne u cijeloj srednjoj i istočnoj Evropi, i izvan nje. Sporiji uplivi stranih investicija bi, u slučaju da se ti rizici materijalizuju, imali negativan uticaj na perspektive za rast BH. 145. OHR održava intervencionistički pristup u BH sa aktivnim korištenjem ’bonskih ovlaštenja’. U slučaju da podrška međunarodne zajednice za tu ulogu i pristup počne da opada, BH bi mogla da bude uhvaćena u pat poziciju, dodatno zaostajući za svojim susjedima. U međunarodnoj zajednici trenutno postoji široki stepen koncensusa o tome da je takva uloga još uvijek potrebna u BH.

Bosna i Hercegovina, Strategija partnerstva za zemlju za period od FG 2008. do FG 2011. Aneks 1

40

Aneks 1: Platforma za akciju 16. oktobar 2007. godine

NAŠA PLATFORMA ZA AKCIJU ~ ~ ~ ~ ~ ~

U potpunosti prihvatamo da se hitne ekonomske reforme ne mogu staviti na čekanje dok se ne razriješe najvažniji politički sukobi. Razumijemo da privlačenje investicija, stvaranje radnih mjesta i povećavanje životnog standarda predstavljaju najvažnije i najdirektnije

izazove za nas i posvećeni smo proglašavanju ekonomskog rasta za jedan od naših ključnih ciljeva. Potvrđujemo da proces priključenja EU predstavlja najbolju strategiju za razvoj,

ali takođe prepoznajemo to da možemo osigurati brze rezultate kroz pružanje podrške usvajanju i implementaciji zakona i inicijativa koje su već pripremljene i usaglašene u

principu.

Mi, doljepotpisani, potvrđujemo našu podršku za:

Unapređenje fiskalne koordinacije i stabilnosti, između ostalog i slijedećim:

• postizanjem dogovora o formuli za raspodjelu prihoda koja je konzistentna sa principima jednostavnosti, jasnoće i pravednosti;

• uspostavljanjem zakonske osnove za formiranje nacionalnog fiskalnog vijeća kao načina za određivanje i praćenje opštih ciljeva fiskalne politike različitih nivoa vlasti;

• pregledanjem i pojednostavljivanjem planova za socijalnu potrošnju sa ciljem unapređenja njihove djelotvornosti;

• smanjivanjem odnosa javne potrošnje i BDP.

Kreiranje boljeg poslovnog kruženja, između ostalog i slijedećim:

• eliminisanjem administrativnih prepreka i stvaranjem harmonizovanih uslova za poslovanje u BH, uključujući harmonizaciju osnovica za porez na dobit i dohodak;

• značajnim unapređenjem funkcionisanja finansijskog sektora kroz povećavanje stepena integracije sistema supervizije banaka, tržišta hartija od vrijednosti i aktivnosti vezanih za osiguranje;


41

• promovisanjem regulacije ugovornih odnosa na način koji osigurava pravnu sigurnost i poslovnu predvidljivost;

• dodatnim omogućavanjem otvaranja tržišta i time neometanog protoka roba, usluga i kapitala, posebno u oblastima kao što su lijekovi i medicinski aparati;

• eliminisanjem prepreka za mobilnost radne snage i, sa tim ciljem, radom i na modernizaciji odredbi koje se tiču radne snage, penzija i socijalnog osiguranja.

Promovisanje drugih reformi koje osiguravaju održivi razvoj, između ostalog i slijedećim:

• promovisanjem razvoja konkurentnog i dinamičnog poljoprivrednog i prehrambenog sektora;

• pružanjem podrške inicijativama i forumima za konstruktivan dijalog o tome kako učiniti da privreda raste brže, među kreatorima politika, poslodavcima i radnicima;

• preuzimanjem aktivne uloge u razvoju Srednjoročne razvojne strategije za period 2008-2013. godine i, tako, uspostavljanjem dodatnih prioriteta za održiv ekonomski razvoj u BH.

…………………………. ………………………….

Dr. Nedžad Branković Milorad Dodik

Premijer Federacije BH Premijer Republike Srpske

Za pitanja koja spadaju u oblast odgovornosti Brčko Distrikta BH:

………………………….

Mirsad Đapo

Gradonačelnik Brčko Distrikta BH

………………………….

Dr. Nikola Špirić

Predsjedavajući Vijeća ministara BH


42

Aneks 2: Izvještaj o ispunjenju strategije CAS

SVJETSKA BANKA

STRATEGIJA POMOĆI ZEMLJI (FG 2005-FG 2007) (COUNTRY ASSISTANCE STRATEGY

(FY05 – FY07))

ZA

BOSNU I HERCEGOVINU

ZAVRŠNI IZVJEŠTAJ

Novembar 2007. godine


SADRŽAJ

IZVRŠNI SAŽETAK ….........……………………………………..……………………………....1

1. UVOD....................……………………………………………..………………………………...4

2. CILJEVI ZEMLJE. .....................................…………………………………….……………....4

3. NAPREDOVANJE ZEMLJE KA OSTVARIVANJU CILJEVA.…................……………...5

Makroekonomska uspješnost ………………………………………………………………5

Smanjivanje nezaposlenosti i siromaštva…………………………………………………...6

Ubrzavanje integracije u EU.………………………………………………………….........7

Revidirana strategija SRS…………………………………………………………………...8

4. CILJEVI STRATEGIJE CAS..………………………………………………………………...8

5. REZULTATI STRATEGIJE CAS……......................................................................................9

Tabela 1: Pokretači za slučaj dodatnog programa pozajmljivanja u okviru strategije CAS.............11

Tabela 2: Poređenje planiranog i ostvarenog programa pozajmljivanja…..……………………….11

6. USPJEŠNOST IDA-e.......…………….………………………….………………………….....12

Table 3: Izabrani indikatori portfelja..........………………………………………………………...15

7. IFC…………..………………………….………………………………...........………….…….16

8. LEKCIJE ZA KREIRANJE NAREDNIH STRATEGIJA ….........…….…..………..…….17

ZAKLJUČAK …………………………………………………………………..………….……..19

Aneks I: Indikatori ishoda za period Strategije CAS………………………………………………20

Aneks II: Lista aktivnih projekata sa indikatorima uspješnosti…………………………………….28

Aneks III: Distribucija izvještaja PEIR..…………………………...………………………………29


44

IZVRŠNI SAŽETAK

UVOD

Ovaj završni izvještaj predstavlja evaluaciju implementacije Strategije za pomoć zemlji (Country Assistance Strategy, CAS) Svjetske banke za period od FG 2005. do FG 2007. za Bosnu i Hercegovinu (BH). Tekući program Svjetske banke je bio strogo usmjeren na pružanje podrške ključnim reformama u BH koje su predviđene u okviru Strategije za smanjenje siromaštva / Srednjoročne razvojne strategije (SRS) zemlje. Period strategije CAS za FG2005-FG2007 bio je okarakterisan slijedećim:

1. relativno snažnim rastom, vođenim najvećim dijelom visokim cijenama osnovne robe koju izvozi BH na međunarodnom tržištu, ali i

2. sporim napredovanjem strukturalnih reformi i, prema tome, transformacije BH u modernu tržišnu privredu.

CILJEVI ZEMLJE

U okviru strategije SRS, BH je preuzela na sebe obavezu da radi na paralelnom ostvarivanju tri cilja u toku perioda od 2004. do 2007. godine:

• Stvaranje preduslova za održiv i uravnotežen ekonomski razvoj. • Smanjivanje stepena siromaštva za 20 posto sa nivoa iz 2004. godine. • Ubrzavanje integracije sa EU.

REZULTATI ZEMLJE

BH je daleko odmakla od kraja konflikta koji je trajao od 1992. do 1995. godine, ali još mnogo preostaje da se uradi da bi se postigli ciljevi strategije SRS. Napori vezani za fizičku post-konfliktnu rekonstrukciju napredovali su dobro. Vlada je implementirala brojne političke reforme, reforme sektora bezbjednosti i reforme vezane za izgradnju države, što je omogućilo pokretanje pregovora o SAA u decembru 2005. godine. BH je u toku prethodne tri godine ostvarila snažan rast (5-6 posto BDP-a). Izvršene su i određene ekonomske reforme, među kojima je najupečatljivija uspješno uvođenje PDV-a sa jedinstvenom stopom od početka 2006. godine, kao i reforme carinskog i bankarskog sektora, i one su donijele BH napredovanje njenog kreditnog rejtinga koji određuje institucija Moody’s (sa B3 na B2) početkom 2006. godine.

Ipak, preostao je da se izvrši veliki reformski program. Veliki deficit tekućeg računa (koji se procjenjuje na 16,9 posto BDP u 2007. godini) predstavlja rizik za makroekonomsku stabilnost, a nezaposlenost i siromaštvo su i dalje veliki. Prema tome, postoji hitna potreba za ubrzavanjem strukturalnih reformi i unapređenjem okruženja za razvoj privatnog sektora, uz istovremeno osiguravanje da se aktivnosti vezane za izgradnju države i integraciju sa EU izvršavaju na fiskalno odgovoran način.

CILJEVI STRATEGIJE CAS

Strategija CAS za BH koja obuhvata period od FG 2005. do FG 2007. predstavljena je Upravnom odboru Svjetske banke u septembru 2004. godine i usidrena je u strategiji SRS. Ona je struktuirana na temelju tri međusobno podržavajuća stuba, koji odražavaju primarne izazove sa kojima se susreće BH:

• Stub I: Unapređenje javnog finansiranja i jačanje institucija;

• Stub II: Promovisanje održivog rasta vođenog privatnim sektorom; i

• Stub III: Investiranje u ključnu društvenu i ekonomsku infrastrukturu.


45

Ova Strategija CAS označila je kraj izuzetnih post-konfliktnih nivoa finansiranja IDA-e za BH. Sredstva IDA-e su smanjena sa prosječnog nivoa od preko 100 miliona US$ godišnje u toku neposredne post-konfliktne rekonstrukcije (FG 1996-FG 2003) na prosječni nivo od oko 40 miliona US$ godišnje u toku perioda implementacije ove strategije CAS. BH je nastavila da koristi izuzetnu dostupnost sredstava IDA-e, bez obzira na to što je dohodak po glavi stanovnika u BH tri puta viši od praga za korištenje finansiranja IDA-e.

REZULTATI STRATEGIJE CAS

Ukupna uspješnost sprovođenja strategije CAS je bila umjereno zadovoljavajuća. Investicijske operacije Svjetske banke su nastavile da ostvaruju pozitivan uticaj na unapređenju dostupnosti osnovnih usluga, razvoj ključne infrastrukture kao podrške za ekonomski razvoj i jačanje finansijskog sektora. Najveći broj projiciranih ishoda je ili u potpunosti ili djelomično ostvaren u toku perioda strategije CAS. Međutim, posvećenost Vlade strukturalnim reformama pokazala se nedosežnom. Operacije prilagođavanja Svjetske banke (koje se sada nazivaju Zajmovi za razvojne politike, Development Policy Loans – DPL), iako bazirane na prioritetima koji su identifikovani u SRS, nisu uspjele da pokrenu neophodne reforme. Kompleksnost i sveukupni nivo ambicioznosti operacija Svjetske banke za prilagođavanje takođe su doprinjeli tom rezultatu.

USPJEŠNOST SVJETSKE BANKE

Ukupni stepen uspješnosti Svjetske banke je bio umjereno zadovoljavajući. Investicijski projekti su adekvatno dizajnirani i dobro nadzirani, što je dovelo do zadovoljavajućih ishoda i snažnog pozitivnog razvojnog uticaja. Međutim, reformski scenario na kojem je Svjetska banka radila u toku perioda strategije CAS za FG 2005-FG 2007. bio je kompleksan i previše ambiciozan. Svjetska banka je pogrešno procijenila kapacitete i spremnost vlada i parlamenata da rade na tako ambicioznom programu reformi. Ipak, Svjetska banka je zadržala aktivan i fleksibilan pristup rješavanju identifikovanih slabosti i održala je snažan odnos sa klijentom. Ako zanemarimo neuspjeh određenih operacija za prilagođavanje, većina investicijskih kredita održala je zadovoljavajući stepen uspješnosti i rejting u toku cijelog perioda strategije CAS. Prema nedavno sprovedenoj anketi među klijentima, analitičke i savjetodavne usluge Svjetske banke i dalje se smatraju visoko vrijednim za obezbjeđivanje informacija za dijalog o politikama i igraće važnu ulogu u periodu koji dolazi nakon perioda strategije CAS. Anketa među klijentima je takođe pokazala visok stepen zadovoljstva radom Svjetske banke u BH, a 60 posto ispitanika je zatražilo viši stepen uključenosti Svjetske banke sa finansijskom podrškom i znanjem.

LEKCIJE ZA KREIRANJE BUDUĆIH STRATEGIJA

Preporuke za pripremu naredne strategije CPS ukratko su predstavljene u narednom dijelu teksta:

• Skrojiti strategiju CPS prema nivou posvećenosti i kapaciteta Vlade za izvršavanje reformi i oblastima u kojima ta posvećenost i ti kapaciteti postoje. Identifikacija oblasti za intervencije u kojima postoji snažan osjećaj vlasništva Vlade predstavljaće ključni izazov za narednu strategiju CPS.

• Unaprijediti analizu političke ekonomije pri odlučivanju o instrumentima za rad na razvojnim prioritetima. Iskustva vezana za određene zajmove za prilagođavanje i operacije za tehničku podršku u toku perioda ove strategije CAS ukazuju na to da je Svjetska banka precijenila kapacitete Vlade da se bori sa nekoliko kompleksnih reformskih


46

procesa paralelno. U toku pripremanja naredne strategije CPS u BH trebalo bi da bude primijenjena bolja analiza političke ekonomije.

• Raditi na reformama pomoću investicijskog pozajmljivanja i, uz uslov da postoji politička posvećenost i riješenost, veoma strogo usmjerenim DPL u kasnijim godinama perioda. Nekolicina investicijskih operacija pomogla je da se reforma u njihovim odgovarajućim sektorima pomjeri unaprijed. U sklopu nove strategije CPS trebalo bi da se ulože napori za iskorištavanje potencijala investicijskih operacija za ostvarivanje uticaja na reformske procese.

• Razmotriti projektni dizajn koji omogućuje da oni korisnici koji su najuspješniji apsorbuju veći dio projektnog finansiranja. Međutim, treba posvetiti dovoljnu pažnju da se osigura da to ne dovede u pitanje jedinstveni ekonomski prostor, jačanje države ili podsticanje socijalne kohezije.

• Usmjeriti se na rezultate i važnost monitoringa i evaluacije uz korištenje operacija koje finansira Svjetska banka za ostvarivanje uticaja na monitoring rezultata koji sprovode vlasti na nivou cijelih sektora.

• Stvoriti povoljno okruženje za implementaciju strategije CPS. Naredna strategija CPS i operacije koje finansira Svjetska banka bi trebalo da budu praćene naporima vezanim za komunikacije koji bi pomogli vladi da bolje komunicira o koristima koje donose predložene reforme i ojača lokalne kapacitete za razmatranje alternativnih razvojnih opcija.

• Treba podsticati unapređenu internu komunikaciju i povećan stepen sinergije između timova Svjetske banke iz različitih sektora i u cijeloj Grupi Svjetske banke. Sinergija između timova Svjetske banke mogla bi da dovede do boljih ishoda i da pomogne vladi da djelotvorno reaguje na pitanja koja se odnose na više sektora.

• Nastaviti sa korištenjem AAA kao osnove za dijalog o politikama i formulaciju programa nove strategije CPS.

• Smanjenje alokacije sredstava IDA-e, uz vjerovatno mali program pozajmljivanja sredstava IBRD-a, dovešće do toga da će biti neophodno koncentrisati se na manji broj operacija i manje ambiciozan reformski program. To će takođe zahtijevati bližu saradnju sa drugim međunarodnim partnerima kako bi se dodatno podržali resursi Grupe Svjetske banke. Konkretno, Svjetska banka bi trebalo da radi komplementarno sa EC i njenim naporima vezanim za pružanje podrške BH u procesu integracije u EU.


47

1. UVOD

U ovom izvještaju razmatraju se iskustva vezana za implementaciju Strategije pomoći za zemlju (Country Assistance Strategy, CAS) Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu (BH) koja je predstavljena Upravnom odboru Svjetske banke u septembru 2004. godine. Program Svjetske banke u okviru Strategije CAS za period od FG 2005. do FG 2007. bio je strogo usmjeren na pružanje podrške ključnim reformama u BH koje su predviđene u okviru Strategije za smanjenje siromaštva / Srednjoročne razvojne strategije (SRS). Period strategije CAS za FG2005-FG 2007 bio je karakterisan slijedećim:

• relativno snažnim rastom, vođenim najvećim dijelom visokim cijenama osnovne robe koju izvozi BH na međunarodnom tržištu, ali i

• sporim napredovanjem strukturalnih reformi i, prema tome, transformacije BH u modernu tržišnu privredu.

2. CILJEVI ZEMLJE

Kompleksno političko i institucionalno okruženje BH, sa državnim nivoom vlade i dva entiteta (Federacija BH i Republika Srpska), pri čemu svaki ima ovlaštenja za naplatu prihoda, i dalje predstavlja izazov za domaće kreatore politika, kao i za aktere u međunarodnoj zajednici. Nije iznenađujuće to što su autori SRS iskusili mnoge poteškoće pri pokušavanju da razviju sveobuhvatnu, a ipak realnu i održivu razvojnu strategiju za BH. Na kraju, nakon uspješnog procesa konsultacija, svi nivoi vlasti u BH su preuzeli obavezu da će raditi na trima ciljevima paralelno u toku perioda od 2004. do 2007. godine:

• Stvaranje preduslova za održiv i uravnotežen ekonomski razvoj.

Implementacijom scenarija makroekonomske reforme strategije SRS, BH je imala za cilj ponovno uspostavljanje djelomične kreditne sposobnosti na međunarodnim tržištima kapitala, uspostavljanje funkcionalne tržišne privrede i jačanje kapaciteta domaćih kompanija za konkurentnost na vanjskim tržištima, posebno na tržištu EU. U svjetlu varijacija vezanih za nivo ekonomskog razvoja između različitih dijelova zemlje, stvaranje uravnoteženijeg i ravnopravnijeg razvoja svih dijelova BH takođe je prepoznato kao ključni zadatak.

• Smanjivanje siromaštva.

Ažurirani izvještaj o siromaštvu iz 2005. godine otkrio je da se jedan od pet stanovnika BH može smatrati siromašnim. Strategija SRS je imala za cilj da smanji stopu siromaštva za 20 posto sa nivoa iz 2004. godine, ubrzavanjem strukturalnih reformi, što je u kratkoročnom periodu moglo da izazove gubljenje posla, a time konsekventno i povećanje siromaštva, ali što bi i postavilo BH na dugoročniji put održivog rasta. Prema tome, svi nivoi vlasti su podsticani da implementiraju one mjere ekonomske politike koje bi rješavale osnovne uzroke siromaštva, uključujući slijedeće: spor tempo reformi, visoka stopa nezaposlenosti, slab kvalitet obrazovanja, te visoki nivoi korupcije. U strategiji SRS okvirno su predstavljene slijedeće reforme i mjere koje je trebalo implementirati sa ciljem postizanja projiciranog smanjenja siromaštva: (i) fiskalna reforma radi osiguravanja djelotvornije naplate javnih prihoda i bolje pomoći siromašnijima; (ii) ubrzavanje rasta privatnog sektora sa ciljem povećavanja zaposlenosti; (iii) uspostavljanje adekvatnog sistema socijalne zaštite; (iv) smanjivanje korupcije; (v) smanjivanje nivoa “neformalne ekonomije”, što bi dovelo do povećanja penzija i smanjenja stepena siromaštva među starijim licima; (vi) osiguravanje zaštite ljudskih prava koja štite postojeći pravni okvir i potpisane međunarodne povelje, što bi dovelo do


48

bolje integracije povratnika i romskog stanovništva u zajednicu i do smanjenja nivoa siromaštva među tim kategorijama; (vii) potpuna implementacija zakona o jednakosti polova; te (viii) reforma obrazovnog sistema.

• Ubrzavanje integracije sa EU.

Integracija BH u EU već neko vrijeme predstavlja opšteprihvaćeni cilj svih vlada i svih segmenata društva. Strategija SRS je imala za cilj ubrzavanje integracije zemlje u EU, a fokus je stavljen na potpisivanje i implementaciju Sporazuma o stabilizaciji i priključivanju (Stabilization and Association Agreement, SAA). Konkretno, implementacijom akcija koje su okvirno predstavljene u SRS, BH bi ispunila drugi i treći kopenhagenški kriterijum, tj. postojanje funkcionalne tržišne privrede sposobne za opstane na tržištu EU i sposobnost preuzimanja obaveza koje proističu iz članstva u EU.

3. NAPREDAK ZEMLJE KA OSTVARIVANJU NJENIH CILJEVA

Makroekonomska uspješnost 3.1 Ekonomska aktivnost je i dalje bila stabilna, podržana određenim strukturnim reformama uvedenim prije i u toku perioda strategije CAS, privatizacijom određenih preduzeća, kao i znatnim doznakama i brzim rastom kreditiranja. Ipak, uslovi za održan rast vođen privatnim sektorom tek treba da budu stvoreni, što dovodi do tog da je rast osjetljiv na znatna usporenja. U toku prethodne dekade nominalni BDP je povećan triput i sada se približava svom nivou iz perioda prije rata. Proces rekonstrukcije je u najvećem dijelu bio izuzetno uspješan, zbog napora koje je uložila sama BH i nikad do sada viđenih nivoa donatorske podrške (donatorski tokovi su iznosili više od 5 milijardi US$, uključujući obvezivanja Svjetske banke od više od 1,1 milijarde US$ u kreditima i grantovima u toku perioda od 1995. do 2006. godine). Prosječni realni rast BDP-a je u 2006. godini povećan do 6,3 posto, sa oko 5,3 posto u prosjeku u prethodne tri godine, najvećim dijelom zbog ponovnog pokretanja proizvodnje u kompaniji Mittal Steel nakon njene privatizacije, kao i dodatnog uzleta proizvodnje izazvanog skokom cijena metala i drugih sirovina na svjetskom tržištu. Inflacija maloprodajnih cijena, usidrena u aranžmanu valutnog odbora, bila je stabilna i/ili niska, osim jednokratnog skoka inflacije u toku 2006. godine zbog uvođenja PDV-a. Deficit na tekućem računu je u 2005. godini smanjen na oko 10,7 posto BDP sa oko 20 posto u prosjeku u ranijim godinama, zbog stabilnog rasta izvoza u svim sektorima i u znatnoj mjeri unapređenog statističkog obuhvata u kontekstu uvođenja PDV-a. Ipak, deficit tekućeg računa se kasnije opet povećao na 16,9 posto BDP-a u 2007. godini i ostaje velik i predstavlja ključnu osjetljivu tačku. Vanjske slabosti su dodatno pogoršane ograničenim stepenom napretka vezanog za dalje strukturne reforme, uključujući privatizaciju, što je zadržalo dotoke direktnih stranih investicija na niskom nivou (oko 3,5 posto BDP godišnje). 3.2 PDV je uspješno uveden. Jedno od najvećih postignuća BH u toku perioda strategije CAS je bilo uspješno uvođenje PDV-a sa jedinstvenom stopom na nivou države od početka 2006. godine. Takođe je vrijedna spomena bila i harmonizacija indirektnog oporezivanja, što je kulminaciju imalo u uspostavljanju Uprave za indirektno oporezivanje početkom 2004. godine. RS je uvela pojednostavljene poreze na dobit preduzeća i dohodak građana 2006. godine, a Federacija krajem 2007. godine. 3.3 Rejting BH u odnosu na vanjski dug je početkom 2006. godine povećan na B2. Institucija Moody's Investors Service je početkom 2006. godine povećala ključni rejting BH za zaduživanje na B2 sa B3, u svjetlu ekonomskih i institucionalnih poboljšanja do kojih je došlo


49

otkako je rejting prvi put određen u martu 2004. godine. Rejtinzi na koje to utiče uključuju gornje ograničenje za strane valute za zemlju za zaduživanje i rejting vlade BH kao izdavača domaće i strane valute. Perspektiva za rejting je i dalje stabilna. 3.4 Velika potrošnja vlada i dalje predstavlja ograničavajući faktor za ekonomiju. Potrošnja vlada iznosi oko polovinu zvaničnog BDP-a (i preko 40 posto BDP-a prilagođenog u odnosu n neformalnu ekonomiju). Čak i nakon usklađivanja, potrošnja je oko 5 posto BDP-a viša nego u drugim zemljama jugoistočne Evrope i daleko iznad one u ekonomijama regiona koje imaju brz rast, uključujući zemlje Baltika, Irsku ili Slovačku. Snažni prihodi od PDV-a su pomogli da se skroman fiskalni suficit u 2005. godini poveća za tri puta u 2006. godini, ali srednjoročne perspektive pokazuju rizik zbog odluka koje su usvojene prije izbora održanih u oktobru 2006. godine za daljnje povećavanje neusmjerenih socijalnih davanja. Rješavanje preostalih neizmirenih domaćih potraživanja koja su rezultat ratne štete, restitucije imovine i zamrznutih depozita štednje u stranim valutama takođe bi moglo da doda znatno opterećenje na budžet, kao i planovi za povećavanje potrošnje na infrastrukturu vezanu za puteve i kapacitete za proizvodnju električne energije. 3.5 Nedostatak međuvladinih transfera zasnovanih na pravilima pogoršao je fiskalne disbalanse među različitim nivoima vlasti (vertikalno) i između regija (horizontalno). Novi mehanizam za alokaciju prihoda od PDV-a ima za cilj rješavanje, barem djelomično, i vertikalnih i horizontalnih disbalansa u međuvladinim fiskalnim transferima; međutim, njegov stvarni uticaj još je nepoznanica. Postoje znatne regionalne varijacije u per capita prihodima i potrošnji, pri čemu u oba entiteta najveći horizontalni fiskalni dispariteti postoje na nivou opština. Neujednačen regionalni ekonomski razvoj i oslanjanje na princip podjele poreskih prihoda prema mjestu porijekla rezultovali su time da su najsiromašnije regije i regije koje stagniraju ostavljene samima sebi. Vertikalni fiskalni disbalansi daju prioritet entitetima koji prikupljaju prihode, a rade protiv vlade na državnom nivou i opština, zbog njihovih veoma ograničenih sopstvenih prihoda koji su izvor finansiranja njihovih tekućih obaveza. Smanjivanje nezaposlenosti i siromaštva 3.6 BH je ostvarila mali napredak u smanjivanju nezaposlenosti i siromaštva. Iako će novi podaci koji omogućavaju procjene siromaštva za period od 2004. do 2007. godine biti dostupni tek nakon što naredna Anketa o budžetu domaćinstava (Household Budget Survey) bude objavljena u toku 2008. godine, vjerovatno je da je stepen siromaštva opao od 2004. godine zbog snažnog rasta BDP-a i povećanja realnih nivoa plata i penzija. Podaci za 2005. godinu ukazuju na to da je oko 18 posto stanovništva ispod linije siromaštva, dok je još jedna trećina u opasnosti da upadne u siromaštvo. Nezaposlenost i siromaštvo su snažno povezani i dalje su uporno visoki (podaci za 2004. godinu pokazuju da je oko 20 posto stanovništva nezaposleno, a nedavno sprovedena Anketa radne snage (Labor Force Survey) određuje taj broj na nivou od 31 posto, ali se postavljaju pitanja vezana za kvalitet podatka na kojem se zasniva taj rezultat). 3.7 Socijalne usluge: relativno visoki nivoi potrošnje ne dovode do zadovoljavajućih rezultata. Nedovoljna potrošnja unutar institucionalno kompleksnih struktura rezultuje lošim ishodima. Ishodi vezani za obrazovanje i zdravstvo su uglavnom uporedivi sa onim u drugim zemljama sa sličnim nivoom dohotka, ali daleko niži od onoga što bi se očekivalo, imajući u vidu tekuće nivoe potrošnje. U obrazovanju, iako su rashodi konsolidovane vlade na svim nivoima relativno visoki16 (viši od prosjeka za OECD), ishodi obrazovanja su neprihvatljivo niski. Na primjer, procenat učenika čija je uspješnost niža od minimalnih prihvatljivih standarda za 16 Izraženi kao procenat BDP.


50

matematiku za četvrti razred osnovne škole iznosi 43 posto u Federaciji BH i 35 posto u RS. U sektoru zdravstva takođe ne izgleda da relativno visoki nivoi potrošnje proizvode zadovoljavajuće ishode. Indikatori vezani za mortalitet porodilja, mortalitet novorođenčadi i imunizaciju (za ospice) daleko s lošiji nego u drugim zemljama sa sličnim nivoima potrošnje. 3.8 Socijalni transferi u BH su u nedovoljnoj mjeri usmjereni na siromašne i nema dokaza o tome da su ti transferi imali ikakvog uticaja na smanjivanje siromaštva. Prema Pregledu javne potrošnje i institucija (Public Expenditure and Institutional Review, PEIR) Svjetske banke iz septembra 2006. godine, socijalni transferi finansirani opštim prihodima iznose 4 posto BDP, dok boračka davanja predstavljaju oko dvije trećine te potrošnje. U toku perioda strategije CAS, ta neusmjerena davanja su povećana. Samo je mali dio transfera koji se finansiraju iz opštih prihoda usmjeren na one koji nemaju druge izvore prihoda sa ciljem obezbjeđivanja mreže socijalne sigurnosti za najugroženije grupe. Dok su boračka davanja veoma visoka i nisu zasnovana na potrebama, sistem socijalne pomoći i dječije zaštite u BH i dalje je nedovoljno razvijen, pri čemu je potrošnje u odnosu na BDP niža nego u gotovo svim zemljama regiona, uključujući nove zemlje članice EU. Strategija SRS prepoznaje činjenicu da je reforma potrebna za uvođenje manjeg broja bolje definisanih davanja, efikasnije administracije davanja, te boljih mehanizama za usmjeravanje zasnovanih na stepenu ugroženosti umjesto na statusu, ali je politička volja za sprovođenje takvih promjena bila nedovoljna. 3.9 Napredak u nastavku strukturnih reformi je bio ograničen. Privatizacija se u toku posljednje dvije godine u Federaciji BH jedva pomjerila sa mjesta, dok su u RS vlasti nedavno ostvarile razuman stepen napretka. Konkretno, napredovanje na tom frontu znatno je usporeno u periodu prije izbora koji su održani u oktobru 2006. godine. Kao rezultat toga, privatni sektor stvara samo oko polovine BDP-a. Poslovno okruženje se ne smatra povoljnim za investitore, bez obzira na novija unapređenja u oblastima registracije poslovanja, stečaja i inspekcija poslovanja. Studija Poslovanje (Doing Business) Svjetske banke za 2008. godinu stavlja BH na 105. mjesto od 178 zemalja (u opštim crtama to je ekvivalentno rejtingu susjednih zemalja, ali daleko iza zemalja novih članica EU i niže od rejtinga iz 2006. i 2007. godine). Ključne oblasti koje izazivaju bojazni su slijedeće; pokretanje poslovanja, rješavanje problema sa licencama i dozvolama, te registracija imovine. Zahtjevi vezani za licence i dozvole su takođe pretjerani, pri čemu su oba indikatora gora u Federaciji BH nego u RS. Nedavno usvajanje zakona o registraciji poslovanja i inspekciji poslovanja u oba entiteta nudi priliku za napredovanje razvoja privatnog sektora. 3.10 Nivoi korupcije su i dalje visoki i “obuhvat države” je i dalje najveći izvor zabrinutosti. U studiji Svjetske banke nazvanoj “Borba protiv korupcije u tranziciji 3” (“Anticorruption in Transition 3”) otkriveno je da firme u BH osjećaju najviši nivo obuhvata države od svih zemalja u regionu ECA. Takođe se smatra da uticaj obuhvata države pokazuje trend rasta u 2005. godini u poređenju sa iznosima iz 2002. godine. Obuhvat države se odnosi na korupciju u procesu pripremanja zakona (moćna poslovna elita utiče na donošenje odluka i kreiranje politika države) i može imati veoma negativan uticaj na ekonomiju i društvo u cjelini, pošto može da temeljno i trajno iskrivi “pravila igre” u korist nekolicine privilegovanih insajdera17. Ubrzavanje integracije u EU

3.11 Pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i priključivanju (Stabilization and Association Agreement, SAA) su sa tehničke strane zaključeni i BH se priključila programu Partnerstvo za mir NATO-a. Štaviše, u toku jula 2006. godine, Direkcija za evropske integracije BH (DEI) razvila je Strategiju integracije u EU za Bosnu i Hercegovinu, sveobuhvatan dokument koji 17 Borba protiv korupcije u tranziciji 3 – Ko uspijeva… i zašto (Anticorruption in Transition 3 – Who is Succeeding…. and Why)


51

razmatra situaciju u BH, situaciju u EU i neophodne mjere koje bi trebalo poduzeti u procesu integracije u EU. Sedam konsultativnih radnih grupa sastavljenih od 124 državna službenika iz državnih i entitetskih ministarstava i institucija, kao i međunarodnih i domaćih eksperata, pripremilo je ovu strategiju, koja predstavlja sveobuhvatan dokument koji obuhvaća period sve do punog članstva u EU. Činjenica da se BH odlučila za razvoj strategije za integraciju u EU u tako ranim fazama odražava njenu namjeru da ubrza proces integracije i preuzme puno vlasništvo nad njime. Međutim, BH nije uspjela da parafira svoj SAA u toku perioda strategije CAS uglavnom zbog neuspjeha pri postizanju dogovora o mjerama za restruktuiranje policijskih snaga. Revidirana strategija SRS 3.12 Implementacija SRS bi mogla biti znatno unapređena boljim određivanjem prioriteta i realnijim planiranjem. BH je strategiju SRS revidirala u toku 2006. godine. U revidiranoj strategiji je ponovo potvrđena posvećenost BH trima osnovnim ciljevima koji su predstavljali okvir originalne strategije. Međutim, priznaje se i da su implementacija i uticaji reformi mogli da budu u znatnoj mjeri unapređeni boljim određivanjem prioriteta. Revidirana strategija SRS, koju su odobrili Vijeće ministara i obje entitetske vlade i koja je nakon toga predstavljena svim trima parlamentima, razdijelila je tri osnovna cilja na slijedeće opšte razvojne prioritete u BH:

• Održavanje makroekonomske stabilnosti; • Povećavanje privatnih investicija; • Restruktuiranje ekonomije; • Povećavanje zaposlenosti i jačanje veza između ljudskih potencijala i tržišta rada; • Unapređenje sistema socijalne zaštite; i • Povećavanje transparentnosti i sposobnosti društva u BH.

3.13 Revidirana strategija SRS predstavlja poboljšanje u odnosu na originalni dokument ali zahtijeva jače veze sa budžetom i srednjoročnim okvirom rashoda (SOR). Kao što je okvirno predstavljeno u Zajedničkoj savjetodavnoj bilješci osoblja o revidiranoj Strategiji za smanjenje siromaštva (Joint Staff Advisory Note on the Revised Poverty Reduction Strategy Paper, MMF i IDA, juni 2007. godine), ta strategija bi mogla da bude dodatno poboljšana, između stalog slijedećim:

• Razvojem strategija sa planom troškova integrisanim sa godišnjim budžetima, SOR-om i Programom javnih investicija (PJI) i konzistentnim sa fiskalnim prihodima i vanjskom podrškom za koje je vjerovatno da će biti raspoloživi.

• Višim stepenom određivanja prioriteta koje je fokusirano i jasno vezano za smanjenje siromaštva i jačanje rasta, uz konkretno određivanje realnog vremenskog okvira implementacije.

• Unapređenim skupom indikatora za monitoring, vezanih za opšte ciljeve i inpute koje vlada može kontrolisati.

4. CILJEVI STRATEGIJE CAS

Strategija CAS za period od FG 2005. do FG 2007. bila je usidrena u SRS i bila je struktuirana u skladu sa tri međusobno podržavajuća stuba, koji su odražavali osnovne izazove sa kojima se suočava BH:

• Unapređenje javnih finansija i jačanje institucija, pomoću:

(i) Pojednostavljenije i efikasnije javne administracije i državne uprave;


52

(ii) Institucionalizacije fiskalne koordinacije između različitih nivoa vlasti; (iii) Efikasnije i kvalitetnije administracije obrazovanja; (iv) Bolje usmjerenih i efikasnijih mreža socijalne sigurnosti; i (v) Višeg stepena transparentnosti i preuzimanja odgovornosti u upravljanju javnim

resursima.

• Promovisanje održivog rasta vođenog privatnim sektorom, pomoću:

(i) Snižavanja prepreka za poslovne aktivnosti; (ii) Konkurentnijih preduzeća u većoj mjeri okrenutih ka investiranju; (iii) Unapređenog funkcionisanja korporativnog sektora; (iv) Snažnijih usluga finansiranja privatnog sektora; (v) Povećane efikasnosti i dostupnosti ključne ekonomske infrastrukture; i (vi) Efikasnijeg i održivijeg korištenja prirodnih resursa.

• Investiranje u ključnu socijalnu i ekonomsku infrastrukturu, pomoću: (i) Promovisanja djelotvorne zaštite ugroženih pomoću fiskalno održive mreže socijalne

sigurnosti, uključujući racionalizovanija boračka davanja; (ii) Unapređenja upravljanja zdravstvenim sektorom i bolje dostupnosti kvalitetne

zdravstvene zaštite; (iii) Unapređenja kvaliteta usluga u oblastima vodosnabdijevanja i kanalizacije,

snabdijevanja električnom energijom i lokalnih puteva; (iv) Kvalitetnijeg i ravnopravnijieg sistema obrazovanja; (v) Višeg stepena produktivnosti i profitabilnosti ruralne poljoprivrede; i (vi) Očuvanja ključnih šumskih i planinskih ekosistema.

5. REZULTATI STRATEGIJE CAS

5.1 Strategija CAS je bila usmjerena na rezultate. Iako CAS zvanično nije bila strategija zasnovana na rezultatima, jer su takve strategije CAS institucionalizovane tek u januaru 2005. godine, Strategija CAS za BH je ipak bila usmjerena na rezultate. Strategija CAS je sadržavala sistem monitoringa i evaluacije, počevši od “okvira rezultata” (koji postavlja logičke odnose između intervencija i ishoda), sa mjerljivim indikatorima za praćenje napredovanja.

5.2 Strategija CAS je u opštem slučaju bila dobro usklađena sa Strategijom SRS i njeni umjereno zadovoljavajući rezultati odražavaju ukupnu umjereno zadovoljavajuću uspješnost BH u odnosu na ciljne iznose iz Strategije SRS. Tri stuba Strategije CAS blisko odražavaju ciljeve Strategije SRS. Od tri stuba Strategije CAS, Stub 2 “Promovisanje održivog rasta vođenog privatnim sektorom” je ostvario najbolji napredak. Stubovi 1 i 3 – “Unapređenje javnih finansija i jačanje institucija” i “Investiranje u ključnu socijalnu i ekonomsku infrastrukturu” – ostvarili su manji stepen napretka zbog spore implementacije reformskog programa i odloženog početka nekolicine projekata. Matrica koja okvirno predstavlja napredovanje u odnosu na usaglašene indikatore ishoda priključena je u Aneksu 1 ovog izvještaja.

5.3 Rezultati u okviru Stuba 1 “Unapređenje javnih finansija i jačanje institucija” bili su pod ozbiljnim negativnim uticajem nedostatka napretka u implementaciji strukturnih reformi. Bez obzira na napredak u jačanju budžetske prakse i racionalizaciji transfera između vlada na različitim nivoima, veliki broj rezultata u okviru ovog stuba nije ostvaren. Ukupno, 8 od 23 indikatora ishoda u okviru ovog stuba nije postignuto (vidjeti Aneks 1). Konsolidovana potrošnja vlada na svim nivoima je smanjena na oko 48 posto BDP u 2006. godini, ali je još uvijek mnogo viša nego u većini ostalih zemalja u dijelu Evrope koji je u razvoju i viša nego u zemljama


53

u drugim dijelovima svijeta koje se brzo razvijaju. Malo napretka je postignuto u unapređenju efikasnosti administracije obrazovnog sektora. Samo ograničen napredak je postignut u osiguravanju boljeg upravljanja sistemom socijalne zaštite. Usvojena je nova legislativa o boračkim davanjima, ali su godišnji budžeti u Federaciji daleko premašivali ciljne iznose usaglašene u Strategiji CAS (tj. propisano nominalno zamrzavanje na nivou iz 2005. godine nije održano). Strategija za penzijsku reformu nije formulisana. PEIR, kao ključni dio analitičkih aktivnosti koje su predstavljale temelj tog stuba, daje preporuke o unapređenju strukture, kvaliteta i djelotvornosti javne potrošnje, kako bi se pomoglo pri prelasku na fiskalnu politiku koja je u većoj mjeri orijentisana na rast. PEIR preporučuje smanjivanje konsolidovane potrošnje vlada na svim nivoima za 7 posto BDP-a do 2010. godine, kako bi se pomoglo pri smanjivanju tereta koji vlada predstavlja za ekonomiju i da bi se pomoglo rješavanju fiskalnih pritisaka, uključujući one koji su vezani za izmirivanje domaćih potraživanja i restituciju i jačanje javnih institucija, kako proces priključivanja EU bude napredovao.

5.4 Napredak postignut u okviru infrastrukturnih projekata i kontinualna snažna uspješnost u finansijskom sektoru doprinjeli su zadovoljavajućem stepenu uspješnosti u okviru stuba 2 “Promovisanje održivog rasta vođenog privatnim sektorom”. Kontinualan napredak je postizan u razvoju ključne infrastrukture kao podrške za ekonomski rast. Projekti u sklopu kojih je pružana podrška u sektorima upravljanja čvrstim otpadom, energetike, urbane infrastrukture i upravljanja putevima i bezbjednosti na putevima održali su zadovoljavajući stepen uspješnosti u toku cijelog perioda strategije CAS. Svi indikatori ishoda vezani za “usluge finansiranja privatnog sektora”, “ključnu infrastrukturu” i “rast zasnovan na efikasnom korištenju prirodnih resursa” bili su ili u potpunosti ili djelomično postignuti. U finansijskom sektoru, bankarstvo je nastavilo da funkcioniše snažno i dodatno je unaprijedilo uspješnost. Program ocjene finansijskog sektora (Financial Sector Assessment Program, FSAP) dao je preporuke o dodatnim koracima koji bi trebalo da se poduzmu kako bi se osiguralo dugoročno zdravlje finansijskog sektora u BH. Operacija za mikrofinansiranje koju podržava Svjetska banka (Drugi projekt za lokalne inicijative - Second Local Initiatives Project) ispunila je ciljeve vezane za osiguravanje održive dostupnosti usluga kreditiranja za mikro i mala preduzeća. Legislativa o registraciji poslovanja i inspekcijama je usvojena u dva entiteta kao pokušaj za unapređenje opšteg poslovnog okruženja. Međutim, nedostatak napretka u korporativnom restruktuiranju i privatizaciji je imao negativan uticaj na rezultate u okviru ovog stuba. Operacije Svjetske banke u sklopu Programskog kredita za razvojne politike (Policy Development Programmatic Credit) i Kredita za tehničku podršku u privatizaciji (Privatization Technical Assistance Credit) nisu uspjele da pokrenu odgovarajuće aktivnosti na ta dva fronta.

5.5 Stub 3 “Investiranje u ključnu socijalnu i ekonomsku infrastrukturu”: dostupnost osnovnih usluga je unapređena, ali socijalni sektor još uvijek ne obezbjeđuje adekvatne usluge za ugroženo stanovništvo. Velike neefikasnosti u sektoru zdravstva i obrazovanja tek treba da se riješe. Ostvaren je skroman napredak u unapređenju efikasnosti, kvaliteta i dostupnosti zdravstvene zaštite. Obrazovni sistem i dalje je slabo usklađen sa promjenljivim potrebama ekonomije. Sistem socijalne zaštite je takođe neefikasan i zahtjeva uvođenje bolje usmjerenih mehanizama od kojih bi koristi imali najsiromašniji i lica sa najvećim stepenom onesposobljenja. Izvještaj PEIR je dao ocjenu neefikasnosti u tim sektorima, kao i preporuke za aktivnosti koje bi mogle da se sprovedu da bi se pokrenulo rješavanje identifikovanih slabosti. Sa druge strane, infrastrukturni projekti koje je podržavala Svjetska banka, kao i napori koji su uloženi u sklopu Projekta za razvoj zajednica (Community Development Project) i Projekta ua komercijalnu privredu manjeg obima (Small Scale Commercial Agriculture Development Project) pomogli su pri unapređenju dostupnosti osnovnih usluga širom zemlje. Produktivnost poljoprivrede je povećana, a operacije koje je finansirala Svjetska banka su doprinjele primjetnim poboljšanjima kvaliteta i


54

dostupnosti osnovnih usluga u sektorima vodosnabdijevanja i kanalizacije, upravljanja čvrstim otpadom, snabdijevanja električnom energijom i transporta.

5.6 Skromno uspješni rezultati reforme doveli su do smanjenja programa pozajmljivanja - između slučaja niskog nivoa pozajmljivanja i osnovnog slučaja. Pokretači za osnovni slučaj su zahtijevali zadovoljavajuću makroekonomsku uspješnost, zadovoljavajuću implementaciju Strategije SRS, zadovoljavajući napredak unapređenja poslovnog okruženja, zadovoljavajući stepen napredovanja ka reformi mehanizama za određivanje nivoa plata u javnoj administraciji i privatnom sektoru, te smanjenje platnog fonda u javnom sektoru u odnosu na BDP. Kao što je razmatrano u prethodnom odjeljku, ti pokretači su samo djelomično ispunjeni. Kao posljedica toga, program pozajmljivanja Svjetske banke kretao se između niskog i osnovnog slučaja. Okvir za pozajmljivanje u osnovnom slučaju bio je projiciran na 152 miliona US$, dok je ostvareni program pozajmljivanja iznosio 123 miliona US$ (81 posto osnovnog slučaja). U svjetlu toga što se operacije prilagođavanja nisu napredovale, timovi Svjetske banke su brzo reagovali i preusmjerili resurse u oblasti u kojima su bile potrebne dodatne investicije i u kojima je ocijenjeno da bi te investicije imale pozitivan razvojni uticaj. Odobreno je dodatno finansiranje za četiri investicijske operacije, a kreirane su i nove operacije za ispunjavanje zahtjeva u poljoprivrednom sektoru, u oblasti registracije zemljišta i za pružanje pomoći zemlji pri pripremanju reakcije u slučaju izbijanja infekcije ptičijom gripom.

5.7. U isto vrijeme, napredak je ostvaren u odnosu na pokretače za slučaj visokog nivoa pozajmljivanja (IBRD). Ocjena napretka koji je BH postigla data je u tabeli 1.

5.8. Odlaganja efektivnosti – ključno pitanje u portfoliu koje se odnosi na sve sektore. Kompleksne procedure za potpisivanje i ratifikaciju na tri nivoa vlasti izazvale su ozbiljna kašnjenja u implementaciji projekata. Svi projekti koji su odobreni u periodu ove strategije CAS iskusili su znatna odlaganja efektivnosti18 i to je zahtijevalo nekoliko produženja rokova za efektivnost. Iako odlaganja efektivnosti mogu predstavljati još jedan indikator slabog osjećaja vlasništva nad projektima, proceduralna (a ne suštinska) pitanja su predstavljala osnovni razlog za odlaganja u kompleksnoj administrativnoj strukturi BH. Odlaganja pri formiranju parlamenata i vlada nakon izbora održanih u oktobru 2006. godine blokirala su svaku aktivnost na tom frontu u toku nekoliko mjeseci. Međutim, Vijeće ministara na državnom nivou je nedavno izrazilo svoju riješenost da obrati pažnju na to pitanje i već je poduzelo aktivnosti sa ciljem pojednostavljivanja procedure ratifikacije. Tabela 1: Pokretači slučaja dodatnog programa pozajmljivanja u okviru prethodne Strategije CAS Pokretač: Napredak: Uprava za indirektno oporezivanje i porez na dodanu vrijednost operativni

Uprava uspostavljena 2004. godine, PDV uveden u januaru 2006. godine

100 kompanija je podnijelo zahtjev za stečajem Postignuto do aprila 2005. godine Smanjenje: Udjela ukupne nekamatne tekuće javne potrošnje sa 42,1 posto (2003. godine) na 38 posto BDP-a; te udjela platnog fonda javne administracije sa 36 posto (2002. godine) na 32 posto ukupne nekamatne tekuće potrošnje

Djelomično postignuto – 40,6 posto BDP-a 2007. godine Postignuto – 29,6 posto BDP-a 2006. godine

Novoharmonizovani sistemi za određivanje visine plata (u javnom i privatnom sektoru) operativni i povezuju

Nije postignuto

18 Odlaganje efektivnosti – odlaganje u proglašavanju kredita efektivnim za više od tri mjeseca nakon odobravanja.


55

visinu plata sa produktivnošću Finansijski dostupan plan za izmirenje domaćeg duga usvojen, a zadovoljavajući napredak postignut u implementaciji

Djelomično postignuto – finansijski dostupan plan usvojen, verifikacija dugova u toku, prve obveznice treba da budu izdate 2008. godine.

Tabela 2: Planirani program (osnovni program) u odnosu na ostvareni program

pozajmljivanja

Fiskalna godina

Planirani program US$ (m)

Ostvareni program US$ (m)

2005

- PDPC - Restruktuiranje obrazovanja - Unapređenje zdravstva - GEF projekt za zaštitu kvalitete voda

20,0 12,0 15,0 8,9

- Restruktuiranje obrazovanja - Unapređenje zdravstva - GEF projekt za zaštitu kvalitete voda

10,0 16,0 8,9

2006 - PDPC - Projekt za APL u energetici u SEE - GEF projekt za integrisano upravljanje ekosistemima - GEF projekt za očuvanje biodiverziteta

25,0 36,019

8,0 4,0

- Upravljanje čvrstim otpadom (dod.fin) - Projekt za APL u energetici u SEE - Registracija zemljišta

8,0 36,0 15,0

2007 - PDPC

- SEE regionalni 20,0 24,0

- Razvoj zajednica (dod.fin) - Poljoprivreda i ruralni razvoj - Urbana infrastruktura (dod.fin) - Ptičija gripa - šumarstvo (dod.fin)

5,0 20,0 5,0 5,0 3,5

Ukupno IDA

Ukupno GEF

UKUPNO

Alokacija IDA sredstava za zemlju

152,0

20,9

172,9

Alokacija IDA sredstava za zemlju

123,5

8,9

132,4

19 12 miliona US$ alokacije sredstava IDA-e za zemlju + 24 miliona US$ regionalne alokacije sredstava IDA-e.


56

6. USPJEŠNOST IDA-E

6.1 Zadovoljavajući stepen uspješnosti je održan u okviru većine investicijskih kredita. Projekti koji su imali za cilj jačanje finansijskog sektora bili su dobro kreirani i djelotvorni, pri čemu je Kreditiranje privatnog sektora (Private Sector Credit) imalo ulogu u jačanju bankarskog sektora u RS, dok je Drugi projekt za lokalne inicijative (mikrofinansiranje) (Second Local Initiatives (Microfinance)) nastavio sa uspješnim razvojem sektora mikrokreditiranja u BH. U sektoru poljoprivrede, Projekt za razvoj komercijalne poljoprivrede manjeg obima (Small Scale Commercial Agriculture Development Project) bio je uspješan u razvoju zdravih poljoprivrednih praksi i izgradnji kapaciteta finansijskih posrednika za pružanje finansijskih usluga farmerima. Timovi Svjetske banke su kreirali djelotvorne operacije u oblasti infrastrukture i energetike. Te operacije su zadržale zadovoljavajuću uspješnost u toku cijelog izvještajnog perioda (vidjeti Aneks II). Slično tome, adekvatan dizajn i supervizija projekata usmjerena na jačanje lokalnih vlada i unapređenje kapaciteta lokalnih komunalnih preduzeća (Projekt za upravljanje čvrstim otpadom (Solid Waste Management Project), Projekt za urbanu infrastrukturu i pružanje usluga (Urban Infrastructure and Service Delivery) i Projekt za razvoj zajednica (Community Development Project)) doveli su do pozitivnih efekata u stimulisanju lokalnog ekonomskog razvoja.

6.2 Uspješnost u okviru većine kredita za prilagođavanje i kredita za tehničku podršku je bila manje zadovoljavajuća. Slabija uspješnost je primijećena u vezi sa tri kredita za strukturalno prilagođavanje (Drugi kredit za strukturalno prilagođavanje socijalnog sektora - Second Social Sector Structural Adjustment Credit - SOSAC II; Kredit za strukturalno prilagođavanje ekonomskog upravljanja - Economic Management Structural Adjustment Credit - EMSAC; i Kredit za strukturalno prilagođavanje povoljnog poslovnog okruženja - Business Enabling Environment Structural Adjustment Credit - BAC), kao i sa njima vezanih projekata za tehničku podršku (Projekt za tehničku podršku u socijalnom osiguranju - Social Insurance Technical Assistance Project – SITAP i Projekt za tehničku podršku za privatizaciju - Privatization Technical Assistance Project – PTAC). Te operacije su bile kreirane u toku perioda prethodne strategije CAS (CAS za period od FG 2002. do FG 2004), sa ciljem pokretanja rješavanja zaostalog programa neizvršenih teških strukturalnih reformi. Vlasti BH nisu bile u mogućnosti da postignu sve te zahtjeve za puštanje tranši u sklopu kredita za strukturalno prilagođavanje, što je rezultiralo time da su te operacije patile od ozbiljnih kašnjenja. Dok je u okviru projekata BAC i SITAP ostvarivan kontinualan napredak, iako sporiji od očekivanog, loša uspješnost u okviru projekata SOSAC II, EMSAC i PTAC odvela je do poništavanja tih operacija.

• SOSAC II – kredit je imao namjeru da ograniči, u nominalnom smislu, veoma visoka boračka davanja i da preusmjeri socijalne transfere na najugroženije grupacije u društvu. Iako je RS ostvarila određeni napredak ka ispunjavanju tih uslova, politički pritisci su doveli do toga da je Federacija BH otišla u suprotnom mjeru, što je umjesto namjeravanih rezultata dovelo do znatnog povećanja ukupne potrošnje na borce. Bez obzira na dugotrajne diskusije, vlasti Federacije BH su se pokazale nesposobnim da poduzmu minimalan kredibilan paket reformi koje bi omogućile restruktuiranje kredita. Povećanje prihoda nakon uvođenja PDV-a je podstaklo znatan stepen fiskalne ekspanzije i u RS i u Federaciji BH u periodu neposredno prije izbora održanih u oktobru 2006. godine. Kao rezultat toga, dvije godine nakon što je Bord odobrio kredit on se nije mogao proglasiti efektivnim i na kraju je iznos od 51 milion US$ IDA sredstava izgubljen 30. juna 2006. godine.


57

• PTAC – istekao je 16. aprila 2006. godine, a samo je manje od 4 miliona US$ isplaćeno, pet godina nakon odobravanja kredita, od odobrenog iznosa od 23 miliona US$. To je prije svega odražavalo nedostatak entuzijazma na strani vlasti, posebno u Federaciji, da se zadužuje za tehničku podršku, bez obzira na koncesionalnu prirodu kredita. Zvaničnici vlade su sugerisali da je njihovo oklijevanje odražavalo visoke cijene koje su naplaćivali međunarodni konsultanti, ali nisu bili u stanju ni da zaposle lokalne konsultante (sa nižim cijenama), što je poništilo taj argument. U Federaciji je ključni temeljni razlog za nezadovoljavajuću uspješnost u okviru kredita odražavao nedostatak političkog koncenzusa u vezi sa tempom privatizacije. U RS je napredak bio donekle bolji, a kredit je pomogao pri finansiranju konsultanata za najveću privatizaciju u zemlji do danas (RS Telekom).

• EMSAC – istekao je 31. decembra 2006. godine, sa 10 miliona US$ isplaćenog finansiranja u decembru 2004. godine i neisplaćenom drugom tranšom u iznosu od 24 miliona US$. Odluka o tome da se pusti da druga tranša kredita istekne bila je izazvala nedostatkom napredovanja u ispunjavanju usaglašenih preduslova. Konkretno, napori vezani za napredovanje reforme visokog obrazovanja su propali; nikakav napredak nije bio postignut u vezi sa reformama plata u javnom sektoru, a zakoni o internoj reviziji nisu bili usvojeni (tri preostala preduslova za kredit EMSAC). Šest mjeseci nakon što je kredit istekao, vlasti su usvojile verziju zakona o visokom obrazovanju koji je razmatran prije isticanja kredita, ali u zakonu nedostaje veliki broj odredbi koje bi ga učinile prihvatljivim za Svjetsku banku. Slično tome, osam mjeseci nakon isteka kredita nije postignut nikakav napredak u vezi sa platama u javnom sektoru, a samo RS je usvojila zakon o internoj reviziji.

• BAC – iako sporije nego što je inicijalno očekivano, napredak se i dalje ostvaruje u oblastima registracije poslovanja i reforme inspekcija. Iako je datum zatvaranja ovog kredita produžen deset puta, svaki put je to bilo jasno povezano sa napredovanjem u odnosu na određenu odrednicu. Tim Svjetske banke je dobio QAG rejting “veoma zadovoljavajuće” za kvalitet supervizije.

6.2 Programski kredit za razvoj politika (Policy Development Programmatic Credit, PDPC) za koji je planirano da predstavlja 40 posto programa pozajmljivanja u osnovnom slučaju strategije CAS, nije ostvaren. Tim Svjetske banke je identifikovao korporativno restruktuiranje kao ključno pitanje koje je trebalo da bude riješeno u toku perioda ove strategije CAS, a domaći partneri na strani Vlade su više puta izrazili potrebu za operacijom u toj oblasti. Međutim, u toku pripreme kredita PDPC Vlada je pokazala malo stvarne posvećenosti korporativnom restruktuiranju. U isto vrijeme tim Svjetske banke nije bio u mogućnosti da identifikuje “ulaznu tačku” za razvoj koherentnog programa politika korporativnog restruktuiranja. Predloženi pristup koji bi povezivao znatne isplate fiktivnim radnicima i radnicima koji su višak, kako bi ih se podstaklo da napuste svoja preduzeća, uz sprovođenje promjena vlasništva i upravljačke prakse u preduzećima u državnom vlasništvu, pokazao se previše kompleksnim i ambicioznim. Na kraju, imajući u vidu stepen uspješnosti drugih kredita za prilagođavanje i nedostatak posvećenosti BH strukturalnim reformama, odlučeno je da rad na kreditu PDPC ne bi trebalo da se nastavi.

6.3 Nedostatak posvećenosti vlade za poduzimanje strukturnih reformi i previše kompleksne operacije rezultovale su uspješnošću operacija prilagođavanja na nivou nižem od zadovoljavajućeg. Do tog rezultata je dovela kombinacija faktora. Najprije, Svjetska banka je precijenila kapacitet vlada i njihovu posvećenost da aktivno rade na strukturalnim reformama u


58

kompleksnom političkom okruženju BH. Nakon izbora 2002. godine je, po prvi put nakon rata, BH imala vladu sa četverogodišnjim mandatom. Impresivni rezultati post-konfliktne rekonstrukcije i relativni nedostatak političkih tenzija ukazivali su na to da bi međunarodna zajednica mogla biti uspješna u pružanju podrške novoizabranim vladama kako bi one radile na dinamičnijem programu reformi. Međutim, pokazalo se da je stepen vlasništva vlade nad reformskim programom slab i to je bio ključni razlog za nedostatak napretka. Drugo, neki od projekata koje je podržavala Svjetska banka bili su previše kompleksni. Ciljni iznosi koje je trebalo postići u okviru kredita za prilagođavanje navedenih u prethodnom dijelu teksta bili su brojni. Uz to, reformski scenario je bio baziran na dostupnom podacima za koje se pokazalo da su u velikoj mjeri potcjenjivali BDP i precjenjivali deficit tekućeg računa. Na primjer, MMF je godini projicirao fiskalni deficit od 5,8 posto BDP-a u 2003. godini i tri posto BDP-a u 2004. godini, dok je ishod bio znatno različit, uz fiskalni deficit od dva posto BDP-a 2003. godine i 0,4 posto BDP-a 2004. godine. Nakon što je globalna ekonomija ušla u period snažne ekspanzije, pri čemu su cijene metala skočile, pritisak za osiguravanje vanjskog finansiranja za budžet i smanjivanje deficita na tekućem računu je oslabio. Na kraju, skok prihoda od PDV-a u toku 2006. godine i približavanje novih izbora, koji su održani u oktobru 2006. godine, dodatno je smanjio apetit za osiguravanjem budžetskog finansiranja pomoću rada na teškim reformama, bez obzira na to koliko one bile potrebne.

6.4 IDA je imala aktivan pristup u pokušavanju da poboljša osjećaj vlasništva vlade nad reformskim programom. Svjetska banka se veoma pažljivo konsultovala sa vladama BH, kao i sa ključnim razvojnim partnerima, u vezi sa poništavanjem tih zajmova. U januaru 2006. godine održan je sastanak na visokom nivou između tima Svjetske banke i ključnih vladinih zvaničnika, uključujući predsjedavajućeg Vijeća ministara, premijera Federacije BH i ministre finansija iz oba entiteta, sa ciljem razmatranja narednih koraka pri pokretanju reformskog programa u pravom smjeru. Tom prilikom su zvaničnici vlada ponovo potvrdili svoju posvećenost reformama predviđenim u okviru kredita za prilagođavanje, a Svjetska banka je izrazila svoju spremnost da restruktuira neke od operacija, pod uslovom da se jasno demonstrira napredak u toku kratkoročnog perioda. Međutim, malo dokaza o takvom napretku se pojavilo u toku narednih mjeseci i na kraju je zajednički odlučeno da je dopuštanje tim kreditima da isteknu najadekvatniji tok aktivnosti u datim okolnostima.

6.5 Tim Svjetske banke je pokazao fleksibilnost i spremnost da reaguje na zahtjeve klijenta time što je alocirao resurse IDA-e na one sektore i operacije koji su demonstrirali kapacitete za dodatno napredovanje. Slabiji stepen uspješnosti u oblastima strukturalne reforme i nedostatak volje i kapaciteta vlada da se angažuju u reformi korporativnog restruktuiranja mogao je da ukaže na to da bi resursi IDA-e koji su alocirani u klopu ove strategije CAS ostali neiskorišteni. Umjesto toga, timovi Svjetske banke su identifikovali sektore u kojima se novo ili dodatno finansiranje moglo iskoristiti na produktivan način. Iako je vlada BH pozdravila taj stepen fleksibilnosti i on je osigurao održavanje dobrog odnosa između Svjetske banke i njenog klijenta, to je sa sobom nosilo rizik od napuštanja određenih projiciranih ishoda. Ipak, svo novo i dodatno finansiranje bilo je u skladu sa ciljevima strategija SRS i CAS.

6.6 Svjetska banka je održavala snažan odnos sa vladama BH i njene usluge i dalje se smatraju visoko vrijednim. Bez obzira na probleme sa kojima se suočila u vezi sa kreditima za prilagođavanje, kao što je već opisano, Svjetska banka je održala snažan odnos sa klijentom. Anketa među klijentima sprovedena u oktobru i novembru 2006. godine uključivala je intervjue sa oko 250 učesnika u procesu, od čega su dvije trećine bili zvaničnici Vlade na različitim nivoima. Anketa među klijentima je ukazala na visok stepen zadovoljstva uslugama Svjetske banke. U smislu djelotvornosti Svjetske banke u BH, klijenti su imali povoljan utisak, pri čemu je prosječni rejting iznosio 7,52 na skali od 1 do 10. Kada se to uporedi sa globalnim prosjekom za Svjetsku banku, koji iznosi 6,4, rezultati su povoljni. Zanimljivo je da je gotovo 60 posto ispitanika željelo


59

veći stepen uključenosti Svjetske banke, a da je samo oko pet posto smatralo da bi Svjetska banka trebalo da se postepeno povlači i da bude u manjoj mjeri angažovana nego ranije. Znanje Svjetske banke, u kombinaciji sa njenim finansijskim resursima, i dalje izgleda da se smatra visoko (i jednako) vrijednim. Ograničeno korištenje lokalnih eksperata i birokratske politike i procedure identifikovani su kao dvije najveće slabosti. Posvećenost vlade i slabi kapaciteti vlade ocijenjeni su kao najznačajniji faktori koji onemogućavaju dalji održivi rast i razvoj u BH.

6.7 Analitičke i savjetodavne aktivnosti (Analytical and Advisory Activities, AAA) izvršene u toku perioda strategije CAS dale su snažan input za tekući i budući dijalog o politikama. Ključni dijelovi analitičkog rada uključivali su slijedeće: Pregled javne potrošnje i institucija (Public Expenditure and Institutional Review, PEIR); Ažurirani izvještaj o tržištu rada (Labor Market Update); Program ocjene finansijskog sektora (Financial Sector Assessment Program); Analizu održivosti duga (Debt Sustainability Analysis); te Ažurirani izvještaj o povjereničkim odnosima (Fiduciary Update). Iako su ti rezultati analitičkog rada, a posebno PEIR, pokrenuli određene važne dijaloge o politikama u toku perioda strategije CAS, doprinos tih izvještaja će se produžiti i izvan obuhvata ove strategije CAS i predstavljaće analitičku osnovu za narednu strategiju CAS. Uz obezbjeđivanje izuzetne analize javne potrošnje, koja je obezbjeđivala informacije i pokretala dijalog o politikama na tu temu, raspodjela izvještaja PEIR je bila izuzetno zadovoljavajuća. Raspodjela izvještaja PEIR i diskusije o pojedinačnim sektorskim pitanjima uključivale su sektorske timove i to je doprinjelo širem razumijevanju problema vezanih za javnu potrošnju u BH. Raspodjela izvještaja PEIR je ukratko predstavljena u Aneksu III ovog izvještaja. Uz to, Svjetska banke je obezbijedila i skup od deset Bilješki o politikama (Policy Notes)20 za novo izabrane vlade. Te Bilješke o politikama obezbjeđuju sažetu ocjenu oblasti koje zahtijevaju akcije u toku naredne četiri godine i daju preporuke o prioritetima.

6.8 Sve u svemu, indikatori o uspješnosti portfelja u BH izgledaju dobro u poređenju sa prosjecima za region ECA i Svjetsku banku u cjelini (vidjeti tabelu 3 u nastavku). Prosječna starost projekata na kraju FG 2007. iznosila je 3,3 godine a ukupni odnos isplate iznosio je 15,4 posto. U regionu ECA, prosječna starost je iznosila 3,2 godine, a odnos isplate je bio 18,8 posto, dok je za Svjetsku banku u cjelini prosječna starost iznosila 3,4 godine, a odnos isplate 22,8 posto. Odlaganja efektivnosti su predstavljala osnovni razlog za niži odnos isplate u FG 2007. Procenat obvezivanja u riziku je iznosio 3,3, što treba uporediti sa 10,1 za region ECA i 14,7 za Svjetsku banku.

Tabela 3: Komparativna analiza izabranih indikatora (podaci za FG 2007)

BH ECCU421 ECA Svjetska banka Broj projekata 16 67 304 1.471 Portfelj (u miliona US$) 301 1.226 16.676 98.877 Odnos isplate22 15,4 19,8 18,8 22,8 Prosječna starost projekta23 3,3 2,4 3,2 3,4 Procenat obvezivanja u riziku 3,3 5,3 10,1 14,7 Procenat projekata u riziku 6,2 9,0 8,6 16,0

20 Bilješke: 1: Makroekonomske politike; 2: Razvoj privatnog sektora i tržišta rada; 3: Socijalna zaštita; 4: Politike zdravstvenog sektora; 5: Transportni sektor; 6: Politike u elektroenergetskom sektoru; 7: Obrazovanje; 8: Penzije; 9: Poljoprivreda, šumarstvo i prirodni resursi; 10: Lokalno upravljanje i opštinski razvoj. 21 ECCU4 uključuje slijedeće zemlje regiona SEE – Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Makedonija, Crna Gora i Srbija 22 Odnos isplata – procenat preostalog bilansa na početku perioda (FG) koji je isplaćen u toku perioda. 23 Prosječna starost projekta – broj godina od datuma odobravanja na Bordu.


60

6.9 Ova strategija CAS označavala je kraj izuzetnih post-konfliktnih nivoa finansiranja ID-e za BH. Obvezivanja IDA-e su smanjena sa prosječnog nivoa od preko 100 miliona US$ godišnje u toku perioda rekonstrukcije neposredno poslije konflikta (FG 1996-FG 2003) na prosječni iznos od oko 40 miliona US$ godišnje u toku perioda ove strategije CAS. Broj projekata je smanjen sa 20 na početku perioda prošle strategije CAS na 16 na kraju FG 2007. Aktivni portfelj Operacija koje finansira Svjetska banka na kraju FG 2007. iznosi oko 300 miliona US$. Oko 37 posto obvezanog iznosa je isplaćeno (112 miliona US$). Lista projekata je priključena u Aneksu II ovog izvještaja. Nastavljeni izuzetni pristup BH sredstvima IDA-e, bez obzira na per capita dohodak koji je sada tri puta viši od praga za finansiranje IDA-e, bio je opravdan imajući u vidu nedostatak pristupa BH sredstvima IBRD-a ili finansiranju na tržištima kapitala. Međutim, u toku perioda naredne strategije CPS, BH će morati da pređe na pozajmljivanje pod uslovima IBRD, što bi moglo da takođe poveća stepen osjećaja vlasništva vlade i planiranja korištenja resursa pozajmljenih po manje koncesionalnim uslovima.

7. MEĐUNARODNA FINANSIJSKA KORPORACIJA - IFC

7.1 Najveći broj ciljeva IFC-a u strategiji CAS za period od FG 2005. do FG 2007. je ispunjen. Sa 30. junom 2007. godine, obvezani portfelj IFC-a u BH je iznosio 166 miliona US$ (27 miliona US$ u kapitalu i 139 miliona US$ u zajmovima). U toku perioda od FG 2005. do FG 2007. godine IFC je razvio daleko veći program u odnosu na prethodni period CAS, obvezujući 106 miliona US$, u poređenju sa 60 miliona US$ u toku perioda od FG 2002. do FG 2004. godine. IFC je u toku prethodnog perioda CAS napravio više novih uspješnih operacija, uključujući podršku za nekoliko finansijskih institucija za pružanje podrške mikrokreditiranju i malim i srednjim preduzećima, podršku za uspostavljanje novih mikrofinansijskih institucija, promovisanje efikasnosti energije, razvoj finansiranja stambene izgradnje, podršku kompaniji za proizvodnju stakla i hemikalija radi omogućavanja direktnih stranih investicija i transfer moderne tehnologije, te podršku proizvođaču generičkih farmaceutskih proizvoda za znatno povećanje asortimana domaćih lijekova i zamjenu skupih uvoznih lijekova. Podrška daljnjem razvoju mikrofinansijske industrije u Bh posebno predstavlja uspješnu priču o nadopunjavanju između IDA-e i IFC-a. Mikrofinansijska industrija je inicijalno pokrenuta i razvijena uz podršku IDA-e, a nastavlja da se razvija u poslovno stabilnu industriju uz podršku koju pruža IFC. Uz to, IFC je pažljivo pratio mogućnosti za pružanje podrške učešću privatnog sektora u infrastrukturi. Međutim, sporo napredovanje privatizacije je spriječilo IFC da se angažuje sa finansijskim i savjetodavnim uslugama u infrastrukturnim projektima. Uz investicije koje su specifične za BH, IFC je investirao i u jedan regionalni projekt i dva privatna fonda za ulaganje kapitala, koja rade u jugoistočnoj Evropi, uključujući BH.

7.2 Savjetodavne usluge IFC-a u BH pružaju se preko programa PEP-SEE24 i bile su usmjerene n konkretne programe koji obuhvataju četiri linije poslovanja:

• Dodavanje vrijednosti za firme: ova linija poslovanja ima za cilj povećavanje znanja i unapređenje prakse pomoću kombinacije direktne pomoći na nivou kompanija, kampanja za povećanje stepena svijesti u javnosti (kombinacija obuka, seminara i radnih seminara) i

24 Nakon što je SEED (Southeast Europe Enterprise Developmen – Razvoj preduzeća u jugoistočnoj Evropi, operacija kojom je upravljao IFC) završio svoj petogodišnji mandat 30. juna 2005. godine, IFC je nastavio da pruža savjetničke usluge (advisory services, AS) pomoću partnerstva sa privatnim preduzećima u jugoistočnoj Evropi (Private Enterprise Partnership Southern Europe, ili PEP –SE), koje obuhvata Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, BJM Makedoniju, Srbiju, Crnu Goru, Hrvatsku, Bugarsku, Rumuniju i Moldaviju. Programe sufinansiraju IFC i bilateralni donatori: Austrija, Kanada, IFC, Italija, Holandija, Norveška, Slovenija, Švicarska i SAD.


61

konsultantskih usluga unutar kompanija. Očekivani uticaj programa je slijedeći: (i) unapređenje upravljačkih praksi i u finansijskim institucijama i u industrijskim kompanijama sa ciljem privlačenja više investicija; (ii) povećavanje stepena konkurentnosti lokalnih kompanija , tražeći mogućnosti za izvoz u EU, kao i na globalna tržišta; (iii) unapređenje praksi lanca snabdijevanja u industrijama recikliranja otpadnog metala, plastike i stakla i povećavanje stepena prikupljanja i ponovnog korištenja materijala koji se mogu više puta koristiti.

• Okruženje povoljno za poslovanje: ova linija uključuje programe za alternativno rješavanje sporova i konkurentnost na pod-državnom nivou. Program za alternativno rješavanje sporova (alternative dispute resolution, ADR) aktivan je od 2003. godine i ima za cilj uvođenje bržeg, jeftinijeg i boljeg pristupa pravdi za kompanije i pojedince pomoću medijacije. U saradnji sa FIAS-om, IFC je radio na pojednostavljivanju regulativa vezanih za poslovne inspekcije, dozvole i licence, te povećavanju efikasnosti regulatora. Očekuje se da će program da poveća investicije privatnog sektora i smanji cijenu poslovanja u izabranim opštinama.

• Dostupnost finansiranja: ova linija uključuje programe za finansiranje stambene izgradnje, mikrofinansiranje i održivo finansiranje. IFC je pružao podršku razvoju mikrofinansijskih institucija pomoću kombinacije finansiranja i savjetodavnih usluga, radi razvoja novih proizvoda, kao što je unapređenje stanovanja sa ciljem postizanja energetske efikasnosti. IFC je takođe pružio podršku transformaciji mikrofinansijskih institucija u potpuno regulisane finansijske institucije. Tekući klijenti za investicije i savjetodavne usluge uključuju MI-BOSPO i EKI.

• Infrastruktura: ova linija ima za cilj promovisanje učešća privatnog sektora u svim podsektorima infrastrukture. Sporo napredovanje privatizacije je spriječilo da se IFC angažuje u aktivnijoj savjetodavnoj ulozi u privatizaciji ključnih infrastrukturnih projekata i privlačenju učešća privatnog sektora.

8. LEKCIJE ZA KREIRANJE BUDUĆIH STRATEGIJA

8.1 Krojenje programa koji podržava Svjetska banka u skladu sa nivoom i oblastima posvećenosti i kapaciteta Vlade za postizanje rezultata na reformama. Kapacitet vlade i njena posvećenost reformama predstavljaju ključ. Iako je prilično očigledan, takav princip je dokazao svoju punu vrijednost u BH. Izgleda je da je Svjetska banka pogrešno procijenila političku kompleksnost BH i izražena riješenost njenih vlada da rade na strukturnim reformama prihvaćena je zdravo za gotovo. Identifikacija oblasti za intervencije koje bi imale bezuslovno vlasništvo Vlade, a koje bi ujedno imale i značajan razvojni uticaj predstavljaće ključni izazov za narednu strategiju CPS. Tim Svjetske banke bi trebalo da svoje domaće partnere uključi u ranu fazi pripreme strategije CPS.

8.2 Unapređenje analize političke ekonomije pri odlučivanju o instrumentima za rad na razvojnim prioritetima. Novija iskustva vezana za zajmove za strukturalno prilagođavanje i operacije tehničke podrške ne bi trebalo da se protumače kao neuspjeh prepoznavanja osnovnih razvojnih izazova sa kojima se suočava zemlja. Sasvim suprotno, u dizajnu kredita SOSAC II i kredita EMSAC, prioriteti koji bi trebalo da se hitno rješavaju su identifikovani od strane vlade, ali su otežavani političkim faktorima. Međutim, u toku razvijanja reformskog programa koji je trebalo da bude rješavan u sklopu ta dva kredita, timovi Svjetske banke su takođe precijenili kapacitet Vlade da se nosi sa nekoliko paralelnih reformskih procesa koje prate različite međunarodne organizacije (smanjivanje vojnih i policijskih snaga, ustavne promjene, integracija u EU, reforma


62

javne uprave, reforma socijalnog sektora, reforma obrazovanja, investiciona klima, privatizacija itd). Bolja analiza političke ekonomije u BH bi trebalo da se primijeni u toku pripremanja i implementacije naredne strategije CPS.

8.3 Rad na reformama kroz investiciono pozajmljivanje i, uz uslov da postoji politička posvećenost, veoma pažljivo usmjerene DPL u kasnijim godinama. Novoizabrane vlade na svim nivoima u BH suočavaju se sa značajnim i teškim programom reformi. Svjetska banka je pokušala da pruži pomoć kombinacijom kredita za strukturalno prilagođavanje (koji su sadržavali preduslove vezane za postizanje napretka u gotovo svim ključnim oblastima), investicionih zajmova, operacija za tehničku podršku i ESW za jačanje kapaciteta BH za implementaciju potrebnih reformi. Rezultati takvog višestrukog pristupa nisu bili ohrabrujući. Sa druge strane, nekolicina investicijskih operacija je pomogla pri okretanju reformi u odgovarajućim sektorima unaprijed (zdravstvo, energetika, putevi, upravljanje čvrstim otpadom). U novoj strategiji CPS treba uložiti napore da se prepozna potencijal investicijskih operacija za ubrzavanje reformskih procesa. Zajmovi za razvojne politike bi mogli da se pojavljuju u scenariju visokog nivoa pozajmljivanja, u slučaju da dođe do promjene apetita za reformama.

8.4 Razmatranje projektnog dizajna koji omogućava fleksibilnost zasnovanu na uspješnosti, a u isto vrijeme produbljuje jedinstveni ekonomski prostor, jača državu i omogućava socijalnu koheziju. Novija iskustva ukazuju na potrebu za višim stepenom fleksibilnosti u projektnom dizajnu za pružanje podrške reformama i investicijama tamo gdje one mogu da ostvare najveći uticaj na razvoj uz korištenje alokacija određenog dijela projektnog finansiranja na osnovu uspješnosti. Međutim, poklanjaće se pažnja tome da se osigura da takva fleksibilnost ne oteža podjele između dva entiteta. Takav pristup bi se koristio ako bi to vlasti zatražile i ako ne bi odveo to potcjenjivanja napora vezanih za produbljivanje jedinstvenog ekonomskog prostora ili podsticanje društvene kohezije u BH.

8.5 Fokus na rezultate i važnost monitoringa i evaluacije uz korištenje operacija koje finansira Svjetska banka za uticaj na monitoring rezultata od strane vlasti na nivou cijelog sektora. Timovi Svjetske banke bi trebalo da pruže podršku vladi pri uspostavljaju mehanizama za monitoring njene sopstvene uspješnosti i uspostavljanju kontrole nad programom, uključujući jačanje opštih statističkih kapaciteta zemlje. Fokus na rezultate bi trebalo, jasno, da se raširi izvan samih operacija koje finansira Svjetska banka. Timovi Svjetske banke bi trebalo da pomognu svojim domaćim partnerima da razvoju odgovarajuće okvire rezultata za sve operacije.

8.6 Stvaranje povoljnog okruženja za implementaciju strategije CPS. Kao što je razmatrano u odjeljku 6.3, Svjetska banka je precijenila kapacitet Vlade za aktivan rad na strukturalnim reformama i njenu posvećenost tome, u sto vrijeme, Svjetska banka je trebalo da shvati da bi čak i snažniji sjećaj vlasništva Vlade nad tako ambicioznim reformskim scenarijem zahtijevao pažljivo skrojenu strategiju komunikacije koja bi pomogla vladi da objasni koje su koristi reformi i koji su troškovi nepoduzimanja akcije. Diskusija o osnovnim stubovima naredne strategije CPS trebalo bi da bude praćena diskusijom o širokoj strategiji komunikacije koja bi pomogla vladi da bolje komunicira o potencijalnim koristima predloženih operacija.

8.7 Treba podsticati unapređenu internu komunikaciju i povećan stepen sinergije između timova Svjetske banke iz različitih sektora i u cijeloj Grupi Svjetske banke. Viši stepen sinergije između sektorskih timova Svjetske banke i u cijeloj Grupi Svjetske banke mogla bi da dovede do boljih ishoda i da pomogne vladi da djelotvorno reaguje na pitanja koja se odnose na više sektora. Interna komunikacija između timova bi trebalo da bude unapređena. Iskustvo vezano za kredit PDPC pokazalo je da je slaba komunikacija između sektorskih jedinica rezultovala


63

previše kompleksnom i ambicioznom operacijom za koju je među domaćim partnerima bilo malo interesa.

8.8 Nastavak korištenja AAA kao osnova za dijalog o politikama i formulaciju programa nove strategije CPS. U toku perioda strategije CPS, Svjetska banka je proizvela nekoliko važnih dokumenata koji bi trebalo da predstavljaju osnovu za konsultacije o strategiji CPS. PEIR i Bilješke o politikama će biti korisni za obezbjeđivanje informacija za dijalog o politikama. Na kraju, regionalne studije (Poslovanje - Doing Business, Borba protiv korupcije u tranziciji - Anticorruption in Transition, Anketa o životu u tranziciji - Life in Transition Survey) privukle su mnogo interesa među kreatorima politika i onima koji oblikuju mišljenje javnosti. Te studije pokazuju jasne dokaze o trendovima u BH u poređenju sa drugim zemljama regiona i trebalo bi da se koriste na strateški način, za razvoj domaćih “zagovornika” reformi.

8.9 Smanjene alokacije sredstava IDA, uz vjerovatno mali program pozajmljivanja iz IBRD-a, dovešće do neophodnosti koncentracije na manji broj operacija i manje ambiciozan reformski program. To će takođe zahtijevati bližu saradnju sa drugim međunarodnim partnerima kako bi se nadopunili resursi Grupe Svjetske banke. Konkretno, Svjetska banka bi trebalo da nadopunjuje rad EC i podržava napore BH vezane za integraciju u EU.

ZAKLJUČAK

Rezultati prethodne strategije CAS i ukupna uspješnost Svjetske banke bili su umjereno zadovoljavajući. Većina investicijskih kredita je održala zadovoljavajući stepen uspješnosti u toku cijelog perioda strategije CAS, a naročito infrasturkturni projekti i dalje ostvaruju pozitivan razvojni uticaj. Iako zasnovan na izraženim preuzetim obavezama u Strategiji SRS, reformski scenario na kom je Svjetska banka radila u toku perioda CAS za FG 2005-FG 2007 bio je kompleksan i previše ambiciozan. Svjetska banka je takođe pogrešno procijenila kapacitete Vlade i njenu spremnost da aktivno radi na tako ambicioznom programu reformi. Međutim, Svjetska banka je zadržala aktivan odnos i fleksibilnost u rješavanju identifikovanih slabosti i održala je snažan odnos sa klijentom. Analitičke i savjetodavne aktivnosti Grupe Svjetske banke i dalje su visoko vrijedne u obezbjeđivanju informacija za dijalog o politikama i igraće važnu ulogu i nakon perioda ove strategije CAS. Na kraju, indikatori o uspješnosti portfelja ukazuju na to da su poduzete adekvatne akcije za osiguravanje da se zdrav portfelj prenese u naredni period CPS. Iz ove strategije CAS mogu se izvući vrijedne lekcije koje bi trebalo da imaju uticaja na kreiranje budućeg programa. Važnost demonstrirane posvećenosti vlade i osjećaja vlasništva vlade su očigledno ključne. Međutim, bolja ocjena političke ekonomije, kompleksnosti okruženja i dobro definisana strategija komunikacije su jednako važne za razvoj zdravog programa.

Bos

na i

Her

cego

vina

, Str

ateg

ija p

artn

erst

va za

zem

lju za

per

iod

od F

G 2

008.

do

FG

201

1.

Ane

ks 2

64

Ane

ks I:

Indi

kato

ri is

hoda

za

peri

od S

trat

egije

CA

S (F

G 2

004-

FG 2

007)

Stub

I –

Una

pređ

enje

javn

og fi

nans

iran

ja i

jača

nje

inst

ituci

ja

Stra

tešk

i dug

oroč

ni c

iljev

i okv

irno

pre

dsta

vlje

ni

u Sr

ednj

oroč

noj r

azvo

jnoj

stra

tegi

ji Is

hodi

koj

i su

pod

utic

ajem

pro

gram

a C

AS

Stat

us

Jača

nje

slab

og i

frag

men

tiran

og u

prav

ljanj

a sa

cilj

em o

mog

ućav

anja

odr

živo

g i i

nklu

zivn

og ra

sta.

Odr

žava

nje

mak

roek

onom

ske

stab

ilnos

ti Z

adov

olja

vajući

mak

roek

onom

ski p

rogr

am

- U

kupn

i cilj

ni iz

nosi

za

potro

šnju

nis

u po

stig

nuti.

-

Nep

osto

janj

e pr

ogra

ma

sa M

MF-

om o

d 20

04. g

odin

e.

- St

rate

gija

SR

S až

urira

na p

očet

kom

200

6. g

odin

e.

Javn

i sek

tor

radi

efik

asno

i tr

aspa

rent

no sa

vi

šim

step

enom

odg

ovor

nost

i pre

ma

javn

osti.

-

Javn

a po

trošn

ja je

kon

solid

ovan

a.

- B

udže

tske

alo

kaci

je i

potro

šnja

su u

sklađe

ni sa

iz

raže

nim

pla

novi

ma

za e

kono

msk

i raz

voj.

- D

ržav

na u

prav

a je

mod

erni

zova

na.

Pret

jera

ni te

ret k

oji v

lada

pre

dsta

vlja

za

priv

redu

je sm

anje

n; ja

vna

adm

inis

trac

ija

pruž

a bo

lje u

slug

e.

- Ja

vna

potro

šnja

izra

žena

kao

pro

cena

t BD

P je

sm

anje

na n

a ni

vo is

pod

50 p

osto

(uk

ljuču

jući

op

štin

e)

- R

efor

mis

an si

stem

odr

eđiv

anja

pla

ta u

drž

avno

j up

ravi

. -

Poveća

nja

plat

a og

raniče

na n

a ne

viš

e od

2-5

pos

to

godi

šnje

(u n

omin

alni

m iz

nosi

ma)

. -

Potr

ošnj

a na

voj

sku,

izra

žena

kao

pro

cena

t BD

P-a,

sm

anje

na.

- Pr

oces

i for

mul

acije

sred

njor

očno

g ok

vira

rash

oda

i go

dišn

jeg

budž

eta

unap

ređe

ni i

i bol

je p

ovez

ani.

- N

ije p

ostig

nuto

. Jav

na p

otro

šnja

u 2

006.

god

ini i

znos

i ok

o 50

pos

to B

DP,

bez

obz

ira

na re

vizi

ju B

DP-

a na

gore

od

9 p

osto

. Im

ajuć

i u v

idu

da u

mje

rilu

koj

e pr

edviđa

C

AS n

ije u

ključe

no n

ikak

vo p

rila

gođa

vanj

e BD

P-a

na

gore

, ovo

nije

pos

tignu

to.

- N

ije p

ostig

nuto

. Izv

ršen

e su

odr

eđen

e ak

tivno

sti n

a un

apređe

nju

određi

vanj

a vi

sine

pla

ta u

RS,

ali

mal

o ili

ni

mal

o u

Fede

raci

ji i n

a dr

žavn

om n

ivou

. -

Nije

pos

tignu

to. P

oveć

anja

pla

ta n

isu

ogra

niče

na,

znač

ajna

pov

ećan

ja se

pla

nira

ju za

200

7. g

odin

u.

- Po

stig

nuto

. Pot

rošn

ja n

a vo

jsku

je sm

anje

na.

- D

jelim

ično

pos

tignu

to. F

orm

ulac

ija b

udže

ta je

po

boljš

ana.

Odr

eđen

i nap

reda

k u

koor

dina

ciji

i po

vezi

vanj

u pr

oces

a sr

ednj

oroč

nog

plan

iran

ja i

godi

šnje

g bu

džet

iran

ja. N

eoph

odna

dal

jnja

un

apređe

nja.

Bos

na i

Her

cego

vina

, Str

ateg

ija p

artn

erst

va za

zem

lju za

per

iod

od F

G 2

008.

do

FG

201

1.

Ane

ks 2

65

Efik

asno

st ja

vnih

služ

bi k

onzi

sten

tnija

u c

ijelo

j B

H.

Fisk

alna

koo

rdin

acija

izm

eđu

razl

ičiti

h ni

voa

vlad

e se

pop

ravl

ja.

- U

napr

eđen

a ko

ordi

naci

ja fi

skal

nih

i eko

nom

skih

po

litik

a.

- Po

jašn

jena

rasp

odje

la p

riho

da i

potr

ošnj

e.

- Bu

džet

ske

prak

se o

jača

ne n

a po

d-en

titet

skim

ni

voim

a.

- Tr

ansf

eri i

zmeđ

u ra

zlič

itih

nivo

a vl

asti

raci

onal

izov

an .

- Po

uzda

no iz

vrša

vanj

e bu

džet

a i f

iska

lno

izvj

ešta

vanj

e us

post

avlje

ni, u

ključu

jući

i za

va

nbud

žets

ke fo

ndov

e.

- N

ije p

ostig

nuto

. Skr

omna

pob

oljš

anja

fisk

alne

i ek

onom

ske

koor

dina

cije

. Međ

utim

, što

je k

ljučn

o,

refo

rma

naci

onal

nog

fiska

lnog

savj

eta

nije

izvr

šena

. -

Dje

limič

no p

ostig

nuto

. Poj

ašnj

ena

rasp

odje

la p

riho

da,

a ra

spod

jela

pot

rošn

je za

htje

va p

ojed

nost

avlje

nje.

- Po

stig

nuto

. Bud

žets

ke p

raks

e oj

ačan

e.

- Po

stig

nuto

. Tra

nsfe

ri iz

međ

u ra

zlič

itih

nivo

a vl

asti

raci

onal

izov

ani i

form

aliz

ovan

i pom

oću

meh

aniz

ma

rasp

odje

le p

riho

da.

- Po

stig

nuto

. Bud

žets

ko iz

vješ

tava

nje

unap

ređe

no,

uključu

jući

i za

van

budž

etsk

e fo

ndov

e.

Javn

a po

troš

nja

na o

braz

ovan

je je

odr

živa

.

Efik

asno

st a

dmin

istr

acije

obr

azov

nog

sekt

ora

unap

ređe

na

- O

dgov

orno

st za

fina

nsir

anje

vis

okog

obr

azov

anja

us

post

avlje

na n

a ni

vou

entit

eta.

- St

rukt

ura

korp

orat

ivno

g up

ravl

janj

a pr

ihvaće

na n

a un

iver

zite

tima.

- Po

uzda

ni in

stru

men

ti za

upr

avlja

nje

info

rmac

ijam

a pr

užaj

u po

dršk

u kr

eira

nju

polit

ika.

- U

opšt

eniji

nas

tavn

i pla

n i p

rogr

am

- N

eto

stop

a di

plom

iranj

a u

roku

(čet

iri g

odin

e) n

a U

nive

rzite

tu u

Sar

ajev

u po

veća

na z

a ok

o 10

pos

to

do 2

008.

god

ine.

- N

ije p

ostig

nuto

. Zak

on o

vis

okom

obr

azov

anju

je

usvo

jen,

ali

finan

sira

nje

viso

kog

obra

zova

nja

nije

us

post

avlje

no n

a ni

vou

entit

eta.

-

Dje

limič

no p

ostig

nuto

. Dva

uni

verz

iteta

u F

eder

aciji

(T

uzla

i Ze

nica

) pre

šla

na st

rukt

uru

korp

orat

ivno

g up

ravl

janj

a. N

apre

dak

u RS

. -

Dje

limič

no p

ostig

nuto

. Sis

tem

za u

prav

ljanj

e in

form

acija

ma

u ob

razo

vanj

u (E

duca

tion

Man

agem

ent

Info

rmat

ion

Syst

em, E

MIS

) im

plem

entir

an u

Kan

tonu

Tu

zla

i Ban

joj L

uci.

- N

ije p

ostig

nuto

.

- Pr

ikup

ljanj

e po

data

ka u

toku

.

Bos

na i

Her

cego

vina

, Str

ateg

ija p

artn

erst

va za

zem

lju za

per

iod

od F

G 2

008.

do

FG

201

1.

Ane

ks 2

66

Zako

ni i

regu

lativ

e se

u p

otpu

nost

i spr

ovod

e.

Javn

im r

esur

sim

a se

upr

avlja

na

tran

spar

entn

iji n

ačin

a ja

vni z

vaničn

ici s

e sm

atra

ju o

dgov

orni

jima.

-

Izvr

šena

refo

rma

javn

ih n

abav

ki.

- U

napr

eđen

o up

ravl

janj

e ja

vnim

šum

ama.

- M

ikro

kred

itne

inst

ituci

je sa

dob

rim

rezu

ltatim

a od

ržan

e.

- U

prav

ljanj

e čv

rstim

otp

adom

dod

atno

ra

cion

aliz

ovan

o.

- Ja

vna

upra

va u

Mos

taru

dje

lotv

orno

inte

gris

ana

i vođe

na.

- Po

stig

nuto

. Jav

ne n

abav

ke su

poč

ele

da fu

nkci

oniš

u,

zako

n je

usv

ojen

, a a

genc

ija za

nab

avke

i tij

elo

za

revi

ziju

funk

cion

išu.

-

Post

ignu

to. M

etod

olog

ija za

drž

avnu

inve

ntru

šum

a je

us

agla

šena

i te

stir

ana

na 1

3 po

sto

ukup

ne o

blas

ti po

d šu

mam

a. O

snov

na k

ompj

uter

izac

ija p

ostig

nuta

, a

izgr

adnj

a ka

paci

teta

za p

oslo

vno

plan

iran

je, p

rost

ornu

an

aliz

u i o

dređ

ivan

je c

ijena

/ gr

adir

anja

trup

aca

inic

iran

i.

- Po

stig

nuto

. -

Post

ignu

to.

- Po

stig

nuto

.

Vla

da b

olje

služ

i ugr

ožen

om st

anov

ništ

vu.

Sist

emom

soci

jaln

e za

štite

se b

olje

upr

avlja

. -

Polit

ike

soci

jaln

e po

moć

i i d

ječi

je za

štite

su b

olje

us

mje

rene

i ra

vnop

ravn

ije.

- Bo

račk

a da

vanj

a su

usm

jere

na n

a na

jugo

ženi

je n

a fis

kaln

o od

rživ

nač

in.

- Sl

užbe

za za

pošl

java

nje

u dj

elot

ovrn

ije p

ri

pom

agan

ju n

ezap

osle

nim

a.

- Pe

nzijs

ki si

stem

obe

zbjeđu

je si

gurn

ost u

star

ijoj

dobi

na

djel

otvo

ran

i odr

živ

nači

n.

- D

jelim

ično

pos

tignu

to. L

egis

lativ

a o

soci

jaln

oj p

omoć

i i

dječ

ijoj z

aštit

i se

nije

mat

erija

lizov

ala

u Fe

dera

ciji

BH.

- N

ije p

ostig

nuto

. Nov

a bo

račk

a le

gisl

ativ

a je

usp

ješn

o im

plem

entir

ana,

ali

godi

šnji

budž

et za

bor

ačka

dav

anja

u

2006

. god

ini j

e pr

emaš

ivao

alo

kaci

je iz

200

5. g

odin

e za

30

post

o, sa

dod

atni

m d

avan

jima

za b

orce

i de

mob

ilizi

rane

voj

nike

pro

pisa

nim

zako

nom

u

sept

embr

u 20

06. g

odin

e.

- D

jelim

ično

pos

tignu

to. N

ova

polit

ika

služ

bi za

za

pošl

java

nje

u ve

zi sa

akt

ivni

m i

pasi

vnom

pro

gram

ima

na tr

žišt

u ra

da je

u ra

zvoj

u. N

etra

nspa

rent

ni k

redi

tni

prog

ram

i elim

inis

ani s

u.

- N

ije p

ostig

nuto

. Još

nije

usv

ojen

a ni

kakv

a no

va

penz

ijska

stra

tegi

ja; v

lade

i da

lje iz

rađu

ju k

apac

itete

za

eval

uaci

ju o

pcija

pom

oću

proj

ekta

SIT

AP i

obuk

e iz

pe

nzijs

kog

mod

elir

anja

Bos

na i

Her

cego

vina

, Str

ateg

ija p

artn

erst

va za

zem

lju za

per

iod

od F

G 2

008.

do

FG

201

1.

Ane

ks 2

67

Stub

II –

Pro

mov

isan

je o

drži

vog

rast

a vođe

nog

priv

atni

m se

ktor

om

Stra

tešk

i dug

oroč

ni c

iljev

i okv

irno

pre

dsta

vlje

ni

u Sr

ednj

oroč

noj r

azvo

jnoj

stra

tegi

ji Is

hodi

koj

i su

pod

utic

ajem

pro

gram

a C

AS

Stat

us

Prom

ovis

anje

rast

a vođe

nog

priv

atni

m se

ktor

om k

ao o

snov

nog

nači

na za

una

pređ

enje

eko

nom

skih

mog

ućno

sti z

a sv

e gr

ađan

e B

H

Una

pređ

enje

okr

užen

ja z

a pr

ivat

na

pred

uzeć

a.

Proš

iren

e po

slov

ne a

ktiv

nost

i pov

ećav

aju

ekon

omsk

e m

oguć

nost

i. -

Usp

osta

vlje

ne h

arm

oniz

ovan

e pr

oced

ure

steč

aja,

re

gist

raci

je p

oslo

vanj

a, re

gist

ri za

loga

/ po

kret

ne

imov

ine.

- Vr

ijem

e po

treb

no za

regi

stra

ciju

pos

lova

nja

sman

jeno

za 2

5 da

na (s

31

dana

) u R

S i p

reko

50

post

o (s

a 80

dan

a) u

Fed

erac

iji u

200

2. g

odin

i*

- Br

oj d

an k

oje

na li

cu m

jesta

pro

vode

insp

ekto

ri p

o pr

eduz

eću

koje

se p

odvr

gava

insp

ekci

ji na

go

dišn

jem

niv

ou sm

anje

n za

45

post

o u

RS; z

a je

dnu

treć

inu

u Fe

dera

ciji.

- Po

stig

nuto

. Nov

i zak

oni o

insp

ekci

jam

a, re

gist

rim

a za

loga

/ po

kret

ne im

ovin

e i r

egis

trac

iji p

oslo

vanj

a us

voje

ni.

- D

jelim

ično

pos

tignu

to. U

kupn

o za

cije

lu B

H, b

roj d

ana

potr

ebni

h za

regi

stra

ciju

pos

lova

nja

sman

jen

za p

reko

30

pos

to.

- Po

stig

nuto

. Sis

tem

insp

ekci

ja p

oslo

vanj

a ra

cion

aliz

ovan

u

oba

entit

eta

i sta

ndar

dne

smje

rnic

e su

iden

tifik

ovan

e.

Kon

kure

ntno

st p

rivr

ede

adek

vatn

a za

odr

žan

ekon

omsk

i ras

t.

- So

cija

lni t

rošk

ovi r

estr

uktu

iran

ja p

redu

zeća

su

uman

jeni

.

- St

epen

nef

leks

ibiln

osti

na tr

žišt

u ra

da je

sman

jen.

Proc

es p

riva

tizac

ije je

efik

asni

ji.

- Za

kons

ki i

regu

lato

rni o

kvir

i pot

rebn

i za

oslo

bađa

nje

od v

lasn

ištv

a na

d “s

trat

eški

m”

pred

uzeć

ima

su u

napr

eđen

i -

Opo

rezi

vanj

e ra

da je

sman

jeno

(sa

69 p

osto

)*

- Si

stem

kol

ektiv

nog

preg

ovar

anja

je re

form

isan

; m

anje

nef

leks

ibila

n si

stem

odr

eđiv

anja

pla

ta je

us

post

avlje

n*.

- Zd

rave

pra

kse

posl

ovno

g up

ravl

janj

a su

us

post

avlje

ne u

ent

itets

kim

zavo

dim

a za

za

pošl

java

nje

- O

drža

ne li

bera

lne

trgo

vins

ke p

oliti

ke.

- Po

stig

nuto

.

- N

ije p

ostig

nuto

.

- N

ije p

ostig

nuto

.

- D

jelim

ično

pos

tignu

to. Z

nata

n na

pred

ak je

pos

tignu

t, al

i je

funk

cion

isan

je Z

zavo

da za

zapo

šlja

vanj

e Fe

dera

cije

ugr

ožen

zbog

ned

avno

usv

ojen

og za

kona

o

dem

obili

zira

nim

bor

cim

a.

Bos

na i

Her

cego

vina

, Str

ateg

ija p

artn

erst

va za

zem

lju za

per

iod

od F

G 2

008.

do

FG

201

1.

Ane

ks 2

68

- D

jelim

ično

pos

tignu

to.

Udi

o pr

eduz

eća

u dr

žavn

om v

lasn

ištv

u sm

anje

n sa

60

post

o ek

onom

ije (2

002.

god

ine)

.

Rad

kor

pora

tivno

g se

ktor

a je

rac

iona

lniji

. -

Pret

jera

na za

duže

nost

kor

pora

tivno

g se

ktor

a sm

anje

na je

uz p

odrš

ku k

ljučn

ih d

ioniča

ra.

- Pr

eduz

eća

koja

ost

varu

ju g

ubitk

e na

pušt

aju

trži

šte.

-

Usp

osta

vlje

n in

stru

men

t za

oslo

bađa

nje

od

vlas

ništ

va n

ad “

stra

tešk

im”

pred

uzeć

ima.

-

Usp

osta

vlje

ne o

drži

ve p

raks

e up

ravl

janj

a pr

eduz

ećim

a u

drža

vnom

vla

sniš

tvu.

-

Usp

osta

vlje

n m

inim

alni

pra

vni,

regu

lato

rni i

in

stitu

cion

alni

okv

ir za

rješ

avan

je p

osto

jeći

h po

traž

ivan

ja.

- K

ljučn

i ele

men

ti fin

ansi

jski

dos

tupn

og si

stem

a so

cija

lne

polit

ike

za u

man

jivan

je k

ratk

oroč

nih

troš

kova

su id

entif

ikov

ani.

- Po

jašn

jena

pra

vila

za k

orpo

rativ

no u

prav

ljanj

e.

- St

rate

gija

pri

vatiz

acije

za iz

abra

na k

omun

alna

pr

eduz

eća

(ili m

onop

ole

koji

pruž

aju

javn

e us

luge

) u

drža

vnom

vla

sniš

tvu

je im

plem

entir

ana.

- N

ije p

ostig

nuto

.

- D

jelim

ično

pos

tignu

to. N

apre

dak

u RS

, got

ovo

potp

uni

zast

oj u

Fed

erac

iji.

- Po

stig

nuto

. -

Nije

pos

tignu

to.

- N

ije p

ostig

nuto

.

- D

jelim

ično

pos

tignu

to u

RS.

U F

eder

aciji

pos

toji

tend

enci

ja p

reba

civa

nja

tere

ta n

a fo

ndov

e pe

nzijs

kog

osig

uran

ja i

služ

be za

zapo

šlja

vanj

e –

bez i

kakv

og u

vida

u

njih

ove

kapa

cite

te d

a se

izbo

re sa

tim

pita

njim

a.

- D

jelim

ično

pos

tignu

to. N

apre

dak

u RS

, nem

a na

pret

ka

u Fe

dera

ciji.

-

Dje

limič

no p

ostig

nuto

. Nap

reda

k u

RS, n

ema

napr

etka

u

Fede

raci

ji.

Fina

nsijs

ke u

slug

e do

voljn

e za

pru

žanj

e po

dršk

e ra

stu

priv

atno

g se

ktor

a.

Proš

iren

e us

luge

fina

nsir

anja

pri

vatn

og

sekt

ora.

-

Poveća

n st

epen

zdra

vlja

ban

kars

kog

sist

ema

u RS

. -

Ops

eg b

anka

rski

h i n

eban

kars

kih

uslu

ga

finan

sijs

kih

inst

ituci

ja p

roši

ren.

-

Odr

živo

fina

nsir

anje

za m

ikro

kred

itne

inst

ituci

je

koje

ost

varu

ju d

obre

rezu

ltate

je o

sigu

rano

.

- Po

stig

nuto

.

- Po

stig

nuto

.

- Po

stig

nuto

.

Bos

na i

Her

cego

vina

, Str

ateg

ija p

artn

erst

va za

zem

lju za

per

iod

od F

G 2

008.

do

FG

201

1.

Ane

ks 2

69

Klju

čna

infr

astr

uktu

ra p

ruža

pod

ršku

od

ržan

om e

kono

msk

om r

astu

u c

ijelo

j BH

. K

ljučn

a in

fras

truk

tura

je u

spje

šno

razv

ijena

i od

ržav

a se

tako

da

pruž

a po

dršk

u ra

stu.

-

Elek

troe

nerg

etsk

im si

stem

om B

H u

prav

lja se

kao

je

dins

tven

om o

blašću

kon

trol

e.

- Sm

anje

na č

estič

na is

pušt

anja

.

- Iz

voz e

lekt

ričn

e en

ergi

je iz

BH

odr

žan

ili p

oveć

an.

- Ef

ikas

nost

upr

avlja

nja

pute

vim

a po

veća

na a

bud

žet

za o

drža

vanj

e pu

teva

dov

olja

n.

- To

kovi

tran

spor

ta u

napr

eđen

i a st

opa

nesr

eća

sman

jena

.

- Lo

kaln

i put

evi u

napr

eđen

i i ra

zvije

ni.

- Br

oj n

esreća

na

“crn

im tačk

ama”

sman

jen

za 2

0 po

sto

od 2

002.

god

ine.

- Po

stig

nuto

uz r

ehab

ilita

ciju

pre

nosn

e m

reže

vis

okog

na

pona

.

- D

jelim

ično

pos

tignu

to. U

skla

du sa

cilj

evim

a –

rele

vant

ne in

vest

icije

EBR

D u

okv

iru

proj

ekta

Ene

rgija

II

I su

u to

ku i

isho

d će

biti

pos

tignu

t kad

a se

te

inve

stic

ije za

vrše

poč

etko

m 2

007.

god

ine.

- Po

stig

nuto

.

- D

jelim

ično

pos

tignu

to. E

fikas

nost

upr

avlja

nja

pute

vim

a je

pov

ećan

i ad

ekva

tnos

t bud

žeta

una

pređ

ena,

ali

ne

potp

uno

post

ignu

ta.

- Po

stig

nuto

.

- N

ije p

ostig

nuto

. Pro

jekt

za lo

kaln

e pu

teve

je b

io

uključe

n u

scen

ario

vis

okog

niv

oa p

ozaj

mlji

vanj

a.

- Po

stig

nuto

. U 2

005.

god

ini i

zvje

štav

ano

je o

269

sm

rtni

h sl

učaj

eva

na p

utev

ima,

u o

dnos

u na

500

u 2

003.

go

dini

.

Eko

nom

ski r

ast b

azir

an n

a od

rživ

ijem

ko

rišt

enju

pri

rodn

ih r

esur

sa.

Ras

t baz

iran

na

efik

asno

m i

održ

ivom

ko

rišt

enju

pri

rodn

ih r

esur

sa.

-

Prim

jenj

uju

se o

drži

ve p

raks

e pr

oizv

odnj

e dr

vne

građ

e.

- Ra

cion

aliz

ovan

o up

ravl

janj

e vo

dovo

dnim

ko

mun

alni

m p

redu

zeće

m (u

Mos

taru

).

- K

ljučn

i šum

ski i

pla

nins

ki e

kosi

stem

i oču

vani

.

- Po

stig

nuto

. Sta

ndar

di za

odr

živo

upr

avlja

nje

šum

ama

(ukl

juču

jući

pro

izvo

dnju

drv

ne g

rađe

) raz

vije

ni su

, a

inic

ijaln

e tr

i jed

inic

e za

upr

avlja

nje

šum

ama

su

sert

ifiko

vane

.

- Po

stig

nuto

.

- D

jelim

ično

pos

tignu

to. S

mje

rnic

e za

šum

e sa

vis

okom

vr

ijedn

ošću

za

očuv

anje

su k

reira

ne i

test

irane

, a

deta

ljna

prip

rem

a in

vest

icija

u p

redl

ožen

e za

štić

ene

Bos

na i

Her

cego

vina

, Str

ateg

ija p

artn

erst

va za

zem

lju za

per

iod

od F

G 2

008.

do

FG

201

1.

Ane

ks 2

70

obla

sti j

e za

vrše

na.

Stub

III –

Inve

stir

anje

u k

ljučn

u so

cija

lnu

i eko

nom

sku

infr

astr

uktu

ru

Stra

tešk

i dug

oroč

ni c

iljev

i okv

irno

pre

dsta

vlje

ni

u Sr

ednj

oroč

noj r

azvo

jnoj

stra

tegi

ji Is

hodi

koj

i su

pod

utic

ajem

pro

gram

a C

AS

Stat

us

Izgr

adnj

a so

cija

lne

održ

ivos

ti un

apređe

njem

obu

hvat

a so

cija

lnih

služ

bi i

ekon

omsk

e in

fras

truk

ture

Ugr

ožen

o st

anov

ništ

vo je

bol

je z

aštić

eno.

Si

stem

soci

jaln

e za

štite

na

bolji

nač

in št

iti o

ne

koji

imaj

u na

jveć

e po

treb

e, n

a od

rživ

nač

in.

- Re

form

e si

stem

a go

tovi

nski

h tr

ansf

era

i ref

orm

e tr

žišt

a ra

da o

d ko

rist

i su

za n

ajsi

rom

ašni

je i

lica

sa

najv

ećim

step

enom

one

spos

oblje

nja.

-

Regi

onal

ni d

isba

lans

i u so

cija

lnoj

zašt

iti su

sm

anje

ni*.

-

Mon

itori

ng ži

votn

og st

anda

rda

i inf

orm

acije

iz

toga

pre

dsta

vlja

ju te

mel

j for

mul

acije

soci

jaln

ih

polit

ika.

-

Prili

ke za

stva

ranj

e do

hotk

a za

lica

koj

a ak

tivno

tr

aže

zapo

slen

je su

pov

ećan

e.

- N

ije p

ostig

nuto

. Bez

obz

ira

na n

apre

dak

u od

ređe

nim

ob

last

ima,

got

ovin

ski t

rans

feri

su u

glav

nom

ne

usm

jere

ni.

- N

ije p

ostig

nuto

. Zna

tni r

egio

naln

i dis

bala

nsi i

dal

je

post

oje.

- N

ije p

ostig

nuto

.

- D

jelim

ično

pos

tignu

to. U

toku

– d

jelo

tvor

niji

prog

ram

i za

pos

redo

vanj

e pr

i zap

ošlja

vanj

u i a

ktiv

ni p

rogr

ami n

a tr

žišt

u ra

da u

svoj

eni s

u u

javn

im sl

užba

ma

za

zapo

šlja

vanj

e u

BH.

Una

pređ

en o

pšti

zdra

vstv

eni s

tatu

s za

više

gr

ađan

a B

H

- Sm

anjiv

anje

mor

talit

eta

poro

dilja

i no

vorođe

nčad

i -

Sman

jivan

je in

cide

nce

nepr

enos

vih

bole

sti .

-

Sman

jivan

je ra

zlik

a u

zdra

vstv

enim

isho

dim

a iz

međ

u si

rom

ašni

h i n

esir

omaš

nih

Zdr

avst

vena

zaš

tita,

pos

ebno

usl

uge

prim

arne

zd

ravs

tven

e za

štite

, pru

ža se

efik

asni

je i

na

više

m n

ivou

kva

litet

a veće

m d

ijelu

stan

ovni

štva

, un

apređu

jući

tim

e op

šte

zdra

vstv

ene

uslo

ve

- D

uplik

acija

usl

uga

sman

jena

; bol

ničk

i sek

tor

raci

onal

izov

an.

- Tr

oško

vi za

pri

mar

nu zd

ravs

tven

u za

štitu

sman

jeni

; m

ehan

izm

i za

plać

anje

pro

šire

ni iz

van

orig

inal

nih

obla

sti i

nter

venc

ije ta

ko d

a uk

ljuču

ju sv

e ka

nton

e /

regi

je i

50 p

osto

stan

ovni

štva

.

- D

jelim

ično

pos

tignu

to. M

aste

r pla

n za

raci

onal

izac

iju

boln

ički

h us

luga

je ra

zvije

n i o

dobr

en u

oba

ent

iteta

. Pl

anov

i za

impl

emen

taci

ju su

u fa

zi n

acrt

a.

- N

ije p

ostig

nuto

. Nije

dos

tupn

a ni

kakv

a an

aliz

a tr

oško

va

prim

arne

zdr

avst

vene

zaš

tite.

Meh

aniz

mi

plać

anja

se

Bos

na i

Her

cego

vina

, Str

ateg

ija p

artn

erst

va za

zem

lju za

per

iod

od F

G 2

008.

do

FG

201

1.

Ane

ks 2

71

- O

drža

ni su

koo

rdin

iran

i meh

aniz

mi z

a fo

rmul

aciju

po

litik

a, fo

kusi

rani

na

ispl

atlji

ve in

vest

icije

.

- Po

veća

na d

ostu

pnos

t por

odič

ne m

edic

ine,

uk

ljuču

jući

pre

vent

ivnu

zašt

itu.

- Po

veća

na d

ostu

pnos

t zdr

avst

veno

g os

igur

anja

.

- K

valit

et p

rim

arne

zdra

vstv

ene

zašt

ite u

napr

eđen

.

refo

rmiš

u, a

li jo

š nis

u im

plem

entir

ani

- D

jelim

ično

pos

tignu

to. U

spje

šan

upra

vni o

dbor

pr

ojek

ta S

ITAP

pom

aže

pri k

oord

inac

iji. U

nuta

r en

titet

a, fo

rmul

acija

pol

itika

u R

S na

pred

nija

neg

o u

Fede

raci

ji.

- N

ije p

ostig

nuto

. Nem

a pr

omje

na u

stop

ama

kori

šten

ja

prim

arne

zdra

vstv

ene

zašt

ite.

- N

ije p

ostig

nuto

. Nep

rom

jenj

en u

dio

osig

uran

ika

od

2004

. god

ine,

85,

5 po

sto

u Fe

dera

ciji

i 73

post

o u

RS.

Uku

pno

80,5

pos

to st

anov

ništ

va je

osi

gura

no.

- D

jelim

ično

pos

tignu

to. Z

drav

stve

nu z

aštit

u u

boln

icam

a i c

entr

ima

za p

rim

arnu

zdr

avst

venu

zaš

titu

obez

bjeđ

uje

se n

a vi

šem

niv

ou k

valit

eta,

što

pok

azuj

e ra

stuć

i br

oj

obuč

enih

do

ktor

a po

rodičn

e m

edic

ine

koji

rade

u

cent

rim

a pr

imar

ne

zdra

vstv

ene

zašt

ite.m

eđut

im,

nije

sp

rove

dena

nik

akva

zvan

ična

stud

ija k

valit

ete

Una

pređ

enja

u se

ktor

u ob

razo

vanj

a om

oguć

avaj

u po

veća

ne m

oguć

nost

i za

zapo

šlja

vanj

e i v

iši s

tepe

n ra

vnop

ravn

osti.

- N

asta

vni p

lan

i pro

gram

je b

olje

usk

lađe

n sa

po

treb

ama

priv

rede

u tr

anzi

ciji

- Uče

šće

u ek

onom

ski r

elev

antn

ijim

pro

gram

ima

sred

njeg

obr

azov

anja

pov

ećan

o -

Uku

pni k

valit

et o

braz

ovan

ja u

napr

eđen

u c

ijelo

j BH

, a ra

zlik

e u

isho

dim

a su

sman

jene

i iz

međ

u en

titet

a i k

anto

na i

izm

eđu

BH i

upor

ediv

ih

zem

alja

čla

nica

EU

Obr

azov

ni si

stem

je b

olje

usk

lađe

n sa

pr

omje

nljiv

im p

otre

bam

a pr

ivre

de, d

ostu

pniji

je

, a o

pšti

kval

itet j

e un

apređe

n.

- Si

stem

i vis

okog

obr

azov

anja

i us

mje

reno

g ob

razo

vanj

a su

mod

erni

zova

ni.

- D

ostu

pnos

t sre

dnje

g ob

razo

vanj

a je

pov

ećan

a,

pose

bno

za u

grož

ene.

- Ag

enci

ja za

stan

dard

e i o

cjen

jivan

je je

odr

žana

.

- Pr

ofes

iona

lizam

nas

tavn

ika

u os

novn

om

obra

zova

nju

je p

oveć

an.

- N

eto

stop

a up

isa

u če

tver

ogod

išnj

e pr

ogra

me

sred

njeg

obr

azov

anja

je p

oveć

ana

za p

reko

25

post

o od

200

2. g

odin

e (n

a 59

pos

to)

- N

ije p

ostig

nuto

.

- N

ije p

ostig

nuto

.

- Po

stig

nuto

.

- D

jelim

ično

pos

tignu

to.

- N

ije p

ostig

nuto

.

Bos

na i

Her

cego

vina

, Str

ateg

ija p

artn

erst

va za

zem

lju za

per

iod

od F

G 2

008.

do

FG

201

1.

Ane

ks 2

72

Eko

nom

ski r

ast u

rur

alni

m o

blas

tima

je

poveća

n.

- In

cide

nca

siro

maš

tva

u ru

raln

im o

blas

tima

je

sman

jena

. -

Doh

odak

dom

aćin

stav

a u

rura

lnim

obl

astim

a je

po

veća

n.

Prod

uktiv

nost

i pr

ofita

biln

ost p

oljo

priv

rede

u

rura

lnim

obl

astim

a su

pov

ećan

e.

- K

omer

cija

lna

poljo

priv

reda

man

jeg

obim

a je

do

datn

o ra

zvije

na.

- U

dio

poljo

priv

rede

u B

DP-

u je

pov

ećan

.

- U

dio

poljo

priv

rede

u za

radi

u st

rani

m v

alut

ama

je

poveća

n po

moć

u iz

voza

pol

jopr

ivre

dnih

i pr

ehra

mbe

nih

proi

zvod

a

- Po

stig

nuto

. Pol

jopr

ivre

da m

anje

g ob

ima

u re

gion

u H

erce

govi

ne se

brz

o ra

zvija

sa ra

stuć

im b

roje

m fa

rmer

a ko

ji pr

elaz

e sa

pol

jopr

ivre

de za

zado

volja

vanj

e po

treb

a do

mać

inst

va n

a ko

mer

cija

lnu

proi

zvod

nju.

-

Post

ignu

to ia

ko n

e ka

o pr

ocen

at B

DP-

a. U

200

6. g

odin

i je

doš

lo d

o ra

sta

proi

zvod

nje

u po

ljopr

ivre

di o

d 9,

3 po

sto

. -

Post

ignu

to. U

200

6. g

odin

i je

post

ignu

to p

oveć

anje

po

ljopr

ivre

dnog

izvo

za o

d 60

pos

to. M

eđut

im, u

kupn

i ud

io p

oljo

priv

rede

u za

radi

u st

rani

m v

alut

ama

nije

po

veća

n, zb

og sk

oka

cije

na m

etal

a i d

rvne

građe

.

Poveća

n pr

ocen

at st

anov

ništ

va im

a pr

istu

p bo

ljim

usl

ugam

a –

vodo

snab

dije

vanj

u,

tret

man

u ot

padn

ih v

oda,

ele

ktro

snab

dije

vanj

u i p

obol

jšan

im p

utev

ima

– št

o do

vodi

do

unap

ređe

nja

kval

iteta

njih

ovog

živ

ota.

Kva

litet

usl

uga

u vo

dosn

abdi

jeva

nju

i ka

naliz

aciji

, upr

avlja

nju čv

rstim

otp

adom

, el

ektr

osna

bdije

vanj

u i r

egio

naln

im /

loka

lnim

pu

tevi

ma

unap

ređe

na je

, a d

ostu

pnos

t je

proš

iren

a.

- U

spos

tavl

jene

regi

onal

ne d

epon

ije za

čvr

sti o

tpad

. -

Ispl

atlji

vi, b

ezbj

edni

i ek

ološ

ki p

rihv

atlji

vi si

stem

i za

upr

avlja

nje

voda

ma

su u

spos

tavl

jeni

. -

Regu

lisan

je „

divl

jih“

depo

nija

usp

osta

vlje

no, a

br

oj ta

kvih

loka

cija

znač

ajno

je sm

anje

n.

- U

ključe

nost

pri

vatn

og se

ktor

a u

prik

uplja

nje

otpa

da je

usp

osta

vlje

na.

- M

inis

tars

tvo

tran

spor

ta i

dire

kcije

za p

utev

e in

stitu

cion

aliz

uju

plan

iran

je in

vest

icija

i od

ređi

vanj

e pr

iori

teta

. -

Okv

ir za

raci

onal

izac

iju o

dgov

orno

sti z

a re

habi

litac

iju p

utev

a na

svim

niv

oim

a vl

asti

određe

n.

- Is

traž

ene

mog

ućno

sti z

a ja

vno/

priv

atno

- D

jelim

ično

pos

tignu

to. U

toku

– 3

od

7 de

poni

ja za

čv

rsti

otpa

d su

usp

osta

vlje

ne.

-

Dje

limič

no p

ostig

nuto

. U to

ku –

Zak

on o

upr

avlja

nju

voda

ma

usvo

jen.

-

Dje

limič

no p

ostig

nuto

. U to

ku –

2 d

ivlja

odl

agal

išta

ot

pada

zatv

oren

a. R

ad u

toku

na

drug

im lo

kaci

jam

a.

- D

jelim

ično

pos

tignu

to. N

apre

dak

u to

ku.

- Po

stig

nuto

. -

Dje

limič

no p

ostig

nuto

. Akt

ivno

sti s

e sp

rovo

de a

li za

data

k te

k tr

eba

da b

ude

u po

tpun

osti

post

ignu

t.

- D

jelim

ično

pos

tignu

to. N

apre

dova

nje

u to

ku.

Bos

na i

Her

cego

vina

, Str

ateg

ija p

artn

erst

va za

zem

lju za

per

iod

od F

G 2

008.

do

FG

201

1.

Ane

ks 2

73

finan

sira

nje

pute

va

Siro

maš

no st

anov

ništ

vo im

a po

veća

n st

epen

do

stup

nost

i usl

uga

i osn

ovne

infr

astr

uktu

re.

-

Dos

tupn

ost i

odr

živo

st fi

nans

ijski

h us

luga

za

klije

nte

sa n

ižim

niv

oom

doh

otka

su u

napr

eđen

e.

- K

apac

itet s

irom

ašni

jih o

pštin

a za

obe

zbjeđi

vanj

e os

novn

e so

cija

lne

infr

astr

uktu

re u

napr

eđen

.

- Po

stig

nuto

. Pov

ećan

pro

cena

t mik

ro-p

redu

zeća

u

rura

lnim

i po

lu u

rban

im o

blas

tima

opsl

užuj

u fin

ansi

jski

st

abiln

e m

ikro

kred

itne

orga

niza

cije

. -

Post

ignu

to. P

otpr

ojek

ti za

infr

astr

uktu

ru u

zaje

dnic

ama

impl

emen

tiran

i u 8

8 na

jsir

omaš

nijih

opš

tina.

Pre

ko 4

00

potp

roje

kata

uku

pno

sa 1

,3 m

ilion

a ko

risn

ika.

U

ključe

nost

građa

na u

pla

nira

nje

inve

stic

ija n

op

štin

skom

niv

ou d

emon

stri

rana

i po

veća

na.

Bos

na i

Her

cego

vina

, Str

ateg

ija p

artn

erst

va za

zem

lju za

per

iod

od F

G 2

008.

do

FG

201

1.

Ane

ks 2

74

AN

EK

S II

– L

ista

akt

ivni

h pr

ojek

ata

i ind

ikat

ora

uspj

ešno

sti n

a da

n 30

. jun

a 20

06. g

odin

e

Sekt

or, j

edin

ica

Ime

proj

ekta

St

aros

t u

godi

nam

a N

ajno

viji

rejt

ing

impl

emen

taci

je

Naj

novi

ji re

jtin

g ra

zvoj

nih

cilje

va

Zas

tavi

ce

za r

izik

Raz

voj l

juds

kih

pote

ncija

la

Proj

ekat

razv

oja

zaje

dnic

a

Proj

ekat

rest

rukt

uira

nja

obra

zova

nja

Proj

ekat

jača

nje

zdra

vstv

enog

sekt

ora

Dru

gi p

roje

kat p

odrš

ke z

apoš

ljava

nja

Proj

ekat

tehn

ičke

pod

rške

soci

jaln

om o

sigu

ranj

u

6 2.2

2.2 3 4.1

Zado

volja

vajuće

Um

jere

no n

ezad

ovol

java

juće

Um

jere

no z

adov

olja

vajuće

Zado

volja

vajuće

Um

jere

no z

adov

olja

vajuće

Zado

volja

vajuće

Um

jere

no n

ezad

ovol

java

juće

Um

jere

no z

adov

olja

vajuće

Zado

volja

vajuće

Um

jere

no z

adov

olja

vajuće

0 4 1 0 0

Odr

živi

razv

oj

Proj

ekat

za

poljo

priv

redu

i ru

raln

i raz

voj

Proj

ekat

za

spre

mno

st z

a pt

ičiju

grip

u

ECSE

E A

PL3

- BH

Rek

onst

rukc

ija e

lekt

rične

ene

rgije

III

Proj

ekat

razv

oja

i oču

vanj

a šu

ma

Proj

ekat

regi

stra

cije

zem

ljišt

a

Raz

voj k

omer

cija

lne

poljo

priv

rede

man

jeg

obim

a

Upr

avlja

nje čv

rstim

otp

adom

Urb

ana

infr

astru

ktur

a i p

ruža

nje

uslu

ga

Zašt

ita k

valit

eta

ovde

- G

EF

0 0 1 6 4.1

1.2

4.3 5 3 2.1

Na na

Zado

volja

vajuće

Zado

volja

vajuće

Um

jere

no z

adov

olja

vajuće

Zado

volja

vajuće

Zado

volja

vajuće

Zado

volja

vajuće

Zado

volja

vajuće

Zado

volja

vajuće

na

na

Zado

volja

vajuće

Zado

volja

vajuće

Um

jere

no z

adov

olja

vajuće

Zado

volja

vajuće

Zado

volja

vajuće

Zado

volja

vajuće

Zado

volja

vajuće

Zado

volja

vajuće

0 0 1 1 0 1 0 1 0 0

Priv

atni

sekt

or

Kre

dit z

a st

rukt

ural

no p

rilag

ođav

anje

pov

oljn

og

posl

ovno

g ok

ruže

nja

(BA

C)

5.1

Um

jere

no z

adov

olja

vajuće

U

mje

reno

zad

ovol

java

juće

0

Not

e: Č

etiri

zas

tavi

ce z

a riz

ik su

vez

ane

za o

dlag

anje

efe

ktiv

nost

i (Pr

ojek

at re

stru

ktui

ranj

a ob

razo

vanj

a, P

roje

kat j

ačan

je z

drav

stve

nog

sekt

ora,

EC

SEE

APL

3 i P

roje

kat r

egis

traci

je

zem

ljišt

a). D

va p

roje

kta

(Upr

avlja

nje čv

rstim

otp

adom

i R

ekon

stru

kcija

ele

ktrič

ne e

nerg

ije II

I) ta

kođe

r im

aju

zast

avic

e za

rizi

k zb

og sp

orog

ispl

aćiv

anja

. Na

kraj

u, P

roje

kat

rest

rukt

uira

nja

obra

zova

nja

takođe

ima

zast

avic

e za

rizi

k za

mon

itorin

g i e

valu

aciju

, upr

avlja

nje

naba

vkam

a i f

inan

sijs

ko u

prav

ljanj

e (z

bog či

njen

ice

da o

dgov

araj

ući a

ranž

man

i za

osob

lje n

isu

uspo

stav

ljeni

za

te fu

nkci

je).


75

Aneks III – Distribucija izvještaja PEIR A. Sa vladama prije izbora održanih u oktobru 2006. godine:

1. Potpuni izvještaj PEIR, sa fokusom na poglavlja 1-4

Ministarstvo financija i trezora BH - Ministar Marić, pomoćnici ministra Šakota i Dugandžić Svjetska banka: Ivailo Izvorski, Irina Smirnov Ministarstvo financija Federacije - pomoćnici ministra Ivošević i Hadžimeanović, sekretar Ministarstva Izmirlija Svjetska banka: Irina Smirnov i Ivailo Izvorski Ministarstvo finansija RS - Ministar Džombić, pomoćnik ministra Plavljanin, gospođa Nena Crnić (Direktor Sektora za raspodjelu vladinih resursa) Svjetska banka: Ivailo Izvorski

2. Poglavlje 4, Javna administracija Agencija za državnu upravu BH–Direktor agencije gospodin Jakob Finci Svjetska banka: Ivailo Izvorski, Irina Smirnov Agencija za državnu upravu Federacije– Direktor gospodin Enver Iserić Svjetska banka: Ivailo Izvorski, Irina Smirnov

3. Poglavlje 5, Obrazovanje

Ministarstvo obrazovanja Federacije - Ministar Pašić, sekretar ministarstva Zeković, pomoćnik ministra Montana, gospođa Hotić (Direktor Sektora za ekonomska i finansijska pitanja) i gospodin Leto (Direktor Sektora) Svjetska banka: Ivailo Izvorski i Zorica Lešić Ministarstvo prosvete i kulture RS– Ministar Kasipović i pomoćnik ministra Zdravko Marjanović Svjetska banka: Ivailo Izvorski

4. Poglavlje 6, Socijalna pomoć i socijalna zaštita Ministarstvo rada Federacije– Ministar Vignjević, Direktor Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja gospodin Kovačević Svjetska banka: Ivailo Izvorski, Irina Smirnov, Csaba Feher, Goran Tinjic i Vedad Ramljak Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite RS - Ministar Boško Tomić i pomoćnik ministra Olivera Kunjadić Svjetska banka: Anita Schwartz, Csaba Feher, Vedad Ramljak i Ivailo Izvorski (u toku predstavljanja bilješke o penzijskim sistemima u Sarajevu); Ivailo Izvorski na zasebnom sastanku u Banjoj Luci Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS – pomoćnici ministra gospodin Nedeljko Milaković, gospodin Milan Latinović i gospodin Mr. Ljubo Lepir, te gospođa. Dragica Međedović, zamjenik direktora Fonda zdravstvenog osiguranja Svjetska banka: Pia Schneider, Ivailo Izvorski i Vedad Ramljak Ministarstvo zdravlja Federacije– Ministar Mandić Fonda zdravstvenog osiguranja FBH - Gospođa Novka Agić, Direktor Svjetska banka: Pia Schneider, Vedad Ramljak


76

5. Poglavlje 7, Transport

Ministarstvo transporta i veza BH - Ministar Dokić, pomoćnik ministra Bajrambašić i sekretar Ministarstva Šego. Svjetska banka: Vesna Frančić i Ivailo Izvorski Ministarstvo saobraćaja i veza RS - Ministar Čubrilović i gospodin Mihajlović, direktor Direkcije za puteve RS Svjetska banka: Vesna Frančić i Ivailo Izvorski Ministarstvo transporta i komunikacija Federacije– Ministar Branković, pomoćnici ministra Boban i Mehinagić Međunarodna zajednica – zajednička prezentacija za PEIR, CPPR i SITAP - MMF, EU; Razvojna agencija Austrije; SIDA Švedska; Ambasade SAD-a, Holandije, Japana, Francuske i Norveške OHR; UNICEF; Svjetska banka: Irina Smirnov, Ivailo Izvorski, Pia Schneider, Goran Tinjić, Vedad Ramljak B. sa vladama nakon izbora 2006. godine: Na nivou ministara: zajedno sa bilješkama o politikama C. tekuće i u budućnosti: Vođe političkih partija: sve ključne partije, detaljne diskusije: gospodin Lagumdžija (SDP), gospodin Silajdžić (SBiH), gospodin Ivanić (PDP), gospođa Čenić (DEPOS), gospodin Čović (HDZ) Svjetska banka: Direktor rezidentne kancelarije i Ivailo Izvorski Newsletter: korištena su sva poglavlja u pojedinačnim kvartalnim izdanjima

Dva događaja za raspodjelu na univerzitetima BH (Sarajevo i Banja Luka). Publika: profesori, studenti. Vrijeme: oktobar / novembar.

Sastanci sa poslovnim udruženjima, udruženjima poslodavaca. Vrijeme: oktobar / novembar. “Dan BH” sa EC u Briselu. U toku preliminarnih konsultacija o Strategiji CAS sa EC. Diskusije sa novim vladama: diskusije na najvišem nivou i tehničke diskusije, sa istim formatom poglavlje-po-poglavlje kao i sa starim vladama. Vrijeme: u skladu sa formiranjem novih vlada. Događaj za predstavljanje javnosti, uključujući medije (glavni događaj u oktobru 2006. godine). Cijeli tim je predstavio pojedinačna poglavlja.

Bos

na i

Her

cego

vina

, Str

ateg

ija za

par

tner

stvo

sa ze

mljo

m za

per

iod

od F

G 2

008.

do

FG

201

1.

Ane

ks 3

77

Ane

ks 3

: Str

ateg

ija z

a pa

rtne

rstv

o sa

zem

ljom

(FG

200

8-20

11):

Mat

rica

rez

ulta

ta

Stub

I –

Una

prije

diti

okru

ženj

e za

ras

t vođ

en p

riva

tnim

sekt

orom

i pr

ibliž

avan

je E

vrop

i

Stra

tešk

i cilj

evi z

emlje

Pi

tanj

a i p

repr

eke

Isho

di st

rate

gije

CPS

koj

i pod

ržav

aju

cilje

ve z

emlje

O

dred

nice

pos

tignuća

Pr

ogra

m st

rate

gije

CPS

Stva

ranj

e us

lova

za

održ

iv i

urav

note

žen

ekon

omsk

i ras

t i p

roce

s pr

iklju

čenj

a E

U

Ključn

i ref

orm

ski p

riorit

eti

u Pl

atfo

rmi z

a ak

ciju

koj

i po

drža

vaju

taj c

ilj

- St

vara

nje

bolje

g po

slov

nog

okru

ženj

a

- Pr

omov

isan

je re

form

i ko

je o

sigu

rava

ju

održ

ivi e

kono

msk

i ra

zvoj

Da

bi se

stvo

rili u

slov

i za

održ

iv

i ura

vnot

ežen

rast

i ub

rzav

anje

pr

oces

a pr

iključe

nja

EU, B

H

treba

da:

1.

Om

oguć

i pos

lovn

e ak

tivno

sti i

una

prije

di

ekon

omsk

e pr

ilike

2.

Una

prije

di k

ljučn

u in

fras

trukt

uru

i vez

e sa

Ev

ropo

m

3.

Upr

avlja

glo

baln

im

javn

im d

obrim

a,

uključu

jući

živ

otnu

sr

edin

u, č

istu

ene

rgiju

i riz

ik o

d ka

tast

rofa

, iz

regi

onal

ne p

ersp

ektiv

e i u

sa

radn

ji sa

susj

edni

m

zem

ljam

a

Uz

to,

4.

Nap

reda

k pr

ivat

izac

ije i

korp

orat

ivno

g re

stru

ktui

ranj

a bi

takođe

do

prin

jeo

tom

cilj

u ze

mlje

. To

je, m

eđut

im,

obla

st u

koj

oj b

i stra

tegi

ja

CPS

pru

žala

pod

ršku

uz

uslo

v da

je p

olitičk

a po

sveć

enos

t tim

Ost

vare

nja

jezg

ra p

rogr

ama:

1.

Sm

anje

nje

traj

anja

i br

oja

proc

edur

a ne

opho

dnih

za re

gist

raci

ju p

oslo

vanj

a.

Pola

zna

linija

: Ju

ni 2

007.

god

ine:

pok

renu

t je

nov

i Sis

tem

regi

stra

cije

pos

lova

nja

(SR

P)

– pr

osječn

o tra

janj

e re

gist

raci

je iz

nosi

54

dana

(Pos

lova

nje

- doi

ng b

usin

ess)

C

iljni

izno

s: 3

0 da

na u

Fed

erac

iji, 2

3 da

na u

R

S (2

008.

god

ine)

Raz

voj t

rans

pare

ntno

g tr

žišt

a ze

mlji

šta

kroz

re

gist

raci

ju n

ekre

tnin

a

Pola

zna

linija

: 200

6. g

odin

e: 1

50.0

00

fasc

ikli

regi

stra

uve

deno

u a

utom

atiz

ovan

u ba

zu p

odat

aka,

80.

000

zaos

talih

ner

iješe

nih

sluč

ajev

ima,

nek

olik

o m

jese

ci p

otre

bno

za

zakl

juči

vanj

e tra

nsak

cija

sa n

ekre

tnin

ama

C

iljni

izno

s: 2

mili

ona

fasc

ikli,

pot

puno

sr

avnj

enje

, elim

inac

ija z

aost

atak

a (2

011.

go

dine

) Tr

žišn

o in

tegr

isan

a ko

mer

cija

lna

priv

reda

m

anje

g ob

ima

doda

tno

razv

ijena

. (u

napr

eđen

a do

stup

nost

kre

ditir

anja

za

preh

ram

benu

i pr

erađ

ivač

ku in

dust

riju

i fa

rmer

e sa

man

jim fa

rmam

a)

Pola

zna

linija

: 200

6. g

odin

e: 2

,15

mili

ona

US$

za

preh

ram

benu

i pr

erađ

ivač

ku

indu

strij

u; 1

,5 m

ilion

a U

S$ z

a m

ikro

kred

itira

nje

Cilj

ni iz

nos:

- 4,

5 m

ilion

a U

S$ u

2008

. god

ine:

16

sudo

va

koris

ti no

vi S

RP;

pro

sječ

no

traja

nje

regi

stra

cije

: 30

dana

u

Fede

raci

ji, 2

3 da

na u

RS

2008

. god

ine:

500

.000

fa

scik

li re

gist

ra u

vede

no u

au

tom

atiz

ovan

u ba

zu

poda

tak,

a b

arem

50%

fa

scik

li re

gist

ra a

žurir

ano

i sr

avnj

eno;

201

1. g

odin

e:

mili

ona

fasc

ikli,

pot

puno

sr

avnj

enje

, elim

inac

ija

zaos

tata

ka

2009

. god

ine:

2 m

ilion

a U

S$ u

dug

oroč

nim

za

jmov

ima

obez

bjeđ

eno

za

preh

ram

benu

i pr

erađ

ivač

ku

indu

strij

u; 3

mili

ona

US$

is

plać

eno

u vi

du

mik

rokr

edita

farm

erim

a sa

m

anjim

farm

ama

i po

rodi

cam

a u

rura

lnim

Post

ojeć

i por

tfelj:

Kre

dit z

a st

rukt

ural

no p

rilag

ođav

anje

za

posl

ovno

okr

užen

je (B

usin

ess

Enab

ling

Envi

ronm

ent S

truct

ural

A

djus

tmen

t Cre

dit,

BA

C),

Gra

nt

EC z

a re

stru

ktui

ranj

e pr

eduz

eća,

R

azvo

j kom

erci

jaln

e po

ljopr

ivre

de m

anje

g ob

ima

(Sm

all S

cale

Com

mer

cial

A

gric

ultu

re D

evel

opm

ent),

Pr

ojek

t za

poljo

priv

redu

i ru

raln

i ra

zvoj

(Agr

icul

ture

and

Rur

al

Dev

elop

men

t Pro

ject

), Po

rjekt

za

regi

stra

ciju

zem

ljišt

a (L

and

Reg

istra

tion

Proj

ect),

IFC

Pote

ncija

lno

novo

fina

nsira

nje :

Pr

ojek

t za

inve

stic

ijsku

klim

u,

Dru

gi p

roje

kt z

a re

gist

raci

ju

zem

ljišt

a, in

vest

icije

IFC

-a,

gara

ncije

MIG

A-e

AA

A: O

cjen

a in

vest

icijs

ke k

lime,

R

OSC

A+A

, sav

jeto

davn

e us

luge

IF

C-a

, akt

ivno

sti W

BI u

vez

i sa

konk

uren

tnošću

Partn

eri:

DFI

D, U

SAID

, SID

A,

EC ,

IFA

D, G

TZ

Bos

na i

Her

cego

vina

, Str

ateg

ija za

par

tner

stvo

sa ze

mljo

m za

per

iod

od F

G 2

008.

do

FG

201

1.

Ane

ks 3

78

refo

rmam

a sn

ažna

.

dugo

ročn

im z

ajm

ovim

a za

pre

hram

benu

i pr

erađ

ivač

ku in

dust

riju

do 2

010.

god

ine,

7,5

m

ilion

a U

S$ is

plać

eno

u vi

du m

ikro

kred

ita

farm

erim

a sa

man

jim fa

rmam

a i p

orod

icam

a u

rura

lnim

obl

astim

a sa

stop

ama

otpl

ate

od

99,5

pos

to

2.

Put

na m

reža

bol

je o

drža

vana

i be

zbje

dnija

Po

lazn

a lin

ija: 2

006.

god

ine:

troš

kovi

za

koris

nike

put

eva

izno

se 0

,26

US$

po

kilo

met

ru p

o vo

zilu

C

iljni

izno

s: S

man

jenj

e tro

škov

a za

ko

risni

ke p

utev

a za

bar

em 1

0 po

sto

na

reha

bilit

ovan

im p

utev

ima

[uku

pno

2.20

0 ki

lom

etar

a re

gion

alni

h i r

ural

nih

pute

va

reha

bilit

ovan

o u

sara

dnji

sa E

IB i

EBR

D-2

40

kilo

met

ara

sred

stvi

ma

IDA

-e] (

2011

. god

ina)

Po

lazn

a lin

ija: N

e po

stoj

i int

egris

ana

stra

tegi

ja z

a be

zbje

dnos

t na

pute

vim

a na

dr

žavn

om i

entit

etsk

om n

ivou

C

iljni

izno

s: In

tegr

isan

a st

rate

gija

za

bezb

jedn

ost n

a pu

tevi

ma

na d

ržav

nom

i en

titet

skom

niv

ou je

impl

emen

tiran

a (2

011.

go

dine

)

(Da

bi se

om

oguć

ilo uče

stvo

vanj

e BH

na

ener

gets

kom

trži

štu

regi

ona

jugo

istočn

e Ev

rope

i in

tegr

acija

u E

U)

Ele

ktro

ener

gets

kim

sist

emom

BH

upr

avlja

se

kao

jedi

nstv

enom

kon

trol

nom

obl

ašću

; Po

lazn

a lin

ija: n

e po

stoj

i ISO

(200

6.

godi

na)

Cilj

ni iz

nos:

ISO

-adm

inis

trira

ni

“Meh

aniz

am z

a ur

avno

teži

vanj

e trž

išta

” za

ci

jeli

elek

troen

erge

tski

sist

em B

H je

pot

puno

op

erat

ivan

(200

1. g

odin

e)

obla

stim

a; 2

011.

god

ine:

4,

5 m

ilion

a U

S$ u

do

goročn

im z

ajm

ovim

a za

pr

ehra

mbe

nu i

prer

ađiv

ačku

in

dust

riju

i 7,

5 m

ilion

a U

S$

ispl

aćen

o u

vidu

m

ikro

kred

ita sa

stop

ama

otpl

ate

od 9

9,5

post

o.

2011

. god

ine:

Sm

anje

nje

trošk

ova

za k

oris

nike

put

eva

za b

arem

10

post

o na

re

habi

litov

anim

put

evim

a

2009

. god

ine:

Stra

tegi

ja i

akci

oni p

lan

obja

vlje

ni

2011

. god

ine:

Stra

tegi

je z

a be

zbje

dnos

t na

pute

vim

a im

plem

entir

ane

na n

ivou

dr

žave

i en

titet

a

2007

. god

ine:

Stv

oren

ISO

20

08. g

odin

e: IS

O im

a fu

nkci

onal

an si

stem

up

ravl

janj

a trž

ište

m

2011

. god

ine:

ISO

-ad

min

istri

rani

“M

ehan

izam

za

ura

vnot

eživ

anje

trži

šta”

za

cije

li el

ektro

ener

gets

ki

sist

em B

H je

pot

puno

op

erat

ivan

20

07-2

011.

god

ine:

step

en

proi

zvod

nje

jedn

ak il

i viš

i

Post

ojeć

i por

tfelj:

Ene

rgija

III

(Pow

er II

I), E

CSE

E A

PL II

I, Pr

ojek

t za

urba

nu in

fras

trukt

uru

i pr

užan

je u

slug

a (U

rban

In

fras

truct

ure

and

Serv

ice

Del

iver

y Pr

ojec

t), P

roje

kt z

a ra

zvoj

i oč

uvan

je šu

ma

(For

est

Dev

elop

men

t and

Con

serv

atio

n)

Pote

ncija

lno

novo

fina

nsira

nje :

Pu

tna

infr

astru

ktur

a i b

ezbj

edno

st

na p

utev

ima,

Pro

jekt

za

rijek

u Sa

vu, P

roje

kt z

a re

gion

alni

/ gr

adsk

i tra

nspo

rt, R

egio

naln

i pr

ojek

t za

ener

getik

u / p

roje

kt z

a ra

zvoj

ele

ktro

ener

gets

kog

tržiš

ta,

podr

ška

za K

orid

or V

c, in

vest

icije

IF

C-a

, gar

anci

je M

IGA

-e

AA

A: n

asta

vak

obuk

e za

PPP

, PP

IAF

TA, s

avje

toda

vne

uslu

ge

IFC

-a, s

tudi

ja lo

kaln

ih p

utev

a

Partn

eri:

EC, E

BR

D, E

IB, K

FW,

USA

ID, G

TZ,

AD

A, S

IDA

,

Bos

na i

Her

cego

vina

, Str

ateg

ija za

par

tner

stvo

sa ze

mljo

m za

per

iod

od F

G 2

008.

do

FG

201

1.

Ane

ks 3

79

a pr

oizv

odnj

a i i

zvoz

ele

ktričn

e en

ergi

je u

i iz

BH

su o

drža

ni il

i pov

ećan

i u sk

ladu

sa

odgo

vara

jući

m h

idro

lošk

im u

slov

ima

Po

lazn

a lin

ija: 2

006.

god

ine:

proi

zvod

nja

elek

tričn

e en

ergi

je 1

2.80

0 G

wh

Cilj

ni iz

nos:

Jedn

ak il

i viš

i niv

o, a

“be

rza

elek

tričn

e en

ergi

je”

je u

spos

tavl

jena

za

posr

edni

štvo

u tr

ansa

kcija

ma

za u

voz/

izvo

z el

ektričn

e en

ergi

je iz

međ

u el

ektro

priv

reda

u

BH

i dr

ugih

regi

onal

nih

elek

troen

erge

tski

h ko

mun

alni

h pr

eduz

eća

U

napr

eđen

o ko

mer

cija

lno

kori

šten

je

kori

dora

rije

ke S

ave

Po

lazn

a lin

ija: 2

007.

god

ine:

dije

lovi

rije

ke

nisu

plo

vni

Cilj

ni iz

nos:

Prio

ritet

ne se

kcije

rije

ke S

ave

vrać

ene

u pl

ovno

stan

je

3.

Ključn

i šum

ski,

vodn

i i p

lani

nski

ek

osis

tem

i zaš

tićen

i i k

oriš

teni

na

održ

iv

nači

n

Pola

zna

linija

: 200

7. g

odin

e: O

blas

t pod

zv

anič

nom

zaš

titom

pre

dsta

vlja

0,5

5% te

ritor

ije

Cilj

ni iz

nos:

zaš

tićen

a ob

last

je 3

% (2

010.

go

dine

)

Ojača

n ka

paci

tet z

a dj

elot

vorn

o re

agov

anje

na

infe

kciju

ptič

ijom

gri

pom

Pola

zna

linija

: 200

7. g

odin

e: sl

abe

i ne

konz

iste

ntne

pro

cedu

re z

a be

zbje

dno

ruko

vanj

e pe

radi

Cilj

ni iz

nos:

50%

pop

ulac

ije iz

lože

ne

rizik

u up

ražn

java

bez

bjed

ne p

roce

dure

ru

kova

nja

u od

nosu

na

mes

o pe

radi

u od

nosu

na

pola

znu

liniju

20

11. g

odin

e: K

omer

cija

lna

“ber

za e

lekt

rične

ene

rgije

” je

usp

osta

vlje

na

2012

. god

ine:

Prio

ritet

ne

sekc

ije ri

jeke

Sav

e vr

aćen

e u

plov

no st

anje

20

08. g

odin

e:

Adm

inis

trativ

no o

dvaj

anje

fu

nkci

ja a

dmin

istra

cije

um

a i š

umar

skih

pre

duzeća

20

09. g

odin

e: n

ovi p

ristu

pi

za e

kosi

stem

e im

plem

entir

ani u

bar

em 3

ob

last

i 20

10. g

odin

e: O

blas

t pod

zv

anič

nom

zaš

titom

je

poveća

na n

a 3%

;

2010

. god

ine:

Im

plem

entir

an p

lan

za

inte

gris

ano

upra

vlja

nje

sliv

ovim

a rij

eka

Ner

etve

i Tr

ebiš

njic

e (B

H-H

rvat

ska)

.; 20

11. g

odin

e: 5

0%

Post

ojeć

i por

tfelj :

Pro

jekt

za

razv

oj i

očuv

anje

šum

a (F

ores

t D

evel

opm

ent a

nd

Con

serv

atio

n Pr

ojec

t), P

roje

kt

GEF

-a z

a za

štitu

kva

litet

a vo

da (G

EF W

ater

Qua

lity

Prot

ectio

n),

Pote

ncija

lno

novo

fina

nsira

nje :

Pr

ojek

t GEF

-a z

a za

štitu

rječn

og sl

iva

rijek

a N

eret

ve i

Treb

išnj

ice,

Pro

jekt

GEF

-a z

a šu

msk

e i p

lani

nske

zaš

tićen

e ob

last

i, R

egio

naln

i pro

jekt

za

rizik

vez

an z

a pr

irodn

e ka

tast

rofe

AA

A:

Reg

iona

lna

stud

ija

klim

atsk

ih p

rom

jena

Partn

eri :

Hrv

atsk

a

Bos

na i

Her

cego

vina

, Str

ateg

ija za

par

tner

stvo

sa ze

mljo

m za

per

iod

od F

G 2

008.

do

FG

201

1.

Ane

ks 3

80

Cilj

evi i

z do

datn

og p

rogr

ama:

4.

Nap

reda

k pr

ivat

izac

ije i

korp

orat

ivno

g re

stru

ktui

ranj

a

popu

laci

je iz

lože

ne ri

ziku

up

ražn

java

bez

bjed

ne

proc

edur

e ru

kova

nja

u od

nosu

na

mes

o pe

radi

B

iće

određe

no u

toku

im

plem

enta

cije

Stra

tegi

je

CPS

Pote

ncija

lno

novo

fina

nsira

nje :

pr

ojek

t za

korp

orat

ivno

re

stru

ktui

ranj

e / r

azvo

j pr

ivat

nog

sekt

ora,

inve

stic

ije

IFC

-a, g

aran

cije

MIG

A-e

, pr

ojek

t za

konk

uren

tnos

t WB

I

AA

A:

Ocj

ena

inve

stic

ijske

kl

ime,

Eko

nom

ski

mem

oran

dum

za

zem

lju

Partn

eri :

USA

ID, E

C, A

DA

Stub

II –

Una

pređ

enje

kva

litet

a ja

vne

potr

ošnj

e i p

ruža

nje

javn

ih u

slug

a za

ugr

ožen

e (o

snov

ni p

rogr

am)

Stra

tešk

i cilj

evi z

emlje

Pi

tanj

a i p

repr

eke

Isho

di st

rate

gije

CPS

koj

i pod

ržav

aju

cilje

ve z

emlje

O

dred

nice

pos

tignuća

Pr

ogra

m st

rate

gije

CPS

Sman

jenj

e st

pena

siro

maš

tva

Ključn

i ref

orm

ski p

riorit

eti u

Pl

atfo

rmi z

a ak

ciju

koj

i po

drža

vaju

ova

j cilj

:

- U

napr

eđen

je st

abiln

osti

i fis

kaln

e ko

ordi

naci

je

pom

oću

slije

deće

g, iz

međ

u os

talo

g:

- Pr

egle

da i

poje

dnos

tavl

jivan

ja

plan

ova

soci

jaln

e po

trošn

je

sa c

iljem

una

pređ

enja

nj

ene

djel

otvo

rnos

ti;

Spor

ost z

apoš

ljava

nja

u fo

rmal

nom

sekt

oru

pred

stav

lja k

ljučn

u od

redn

icu

siro

maš

tva

i ug

rože

nost

i u B

H. P

rem

a to

me,

Stra

tegi

ja C

PS

podr

žava

ova

j cilj

zem

lje,

dije

lom

, pre

ko st

rate

gija

iz

Stub

a I,

koje

imaj

u za

cilj

st

vara

nje

rast

a i b

olje

g po

slov

nog

okru

ženj

a,

povo

ljnog

za

stva

ranj

e ra

dnih

mje

sta.

Stra

tegi

ja

CPS

takođe

pod

ržav

a ta

j

5.

Una

pređ

eno

obez

bjeđ

ivan

je u

slug

a vo

dosn

abdi

jeva

nja,

kan

aliz

acio

nih

i ur

bani

h us

luga

Po

lazn

a lin

ija: 2

004.

god

ina

Cilj

ni iz

nos:

100

% u

4 v

elik

e op

štin

e U

napr

eđen

o zb

rinj

avan

je č

vrst

og o

tpad

a na

op

štin

skom

niv

ou

Pola

zna

linija

: 200

3. g

odin

e: 1

regi

onal

na

(nes

anita

rna)

dep

onija

ope

rativ

na,

velik

i bro

j di

vljih

odl

agal

išta

otp

ada

C

iljni

izno

s: Š

est r

egio

naln

ih sa

nita

rnih

de

poni

ja u

spos

tavl

jeno

i op

erat

ivno

(200

9.

godi

ne);

sman

jenj

e di

vljih

odl

agal

išta

otp

ada

2008

. god

ine:

60%

, 201

0.

godi

ne: 1

00%

u č

etiri

vel

ike

opšt

ine

2008

. god

ine:

3 re

gion

alne

sa

nita

rne

depo

nije

us

post

avlje

ne i

oper

ativ

ne;

sman

jenj

e di

vljih

odg

alal

išta

ot

pada

za

10%

; 200

9. g

odin

e

Šest

regi

onal

nih

sani

tarn

ih

depo

nija

usp

osta

vlje

no i

oper

ativ

no, s

man

jenj

e di

vljih

od

laga

lišta

otp

ada

za 2

0%

Post

ojeć

i por

tfelj :

Pro

jekt

za

razv

oj z

ajed

nica

(C

omm

unity

Dev

elop

men

t Pr

ojec

t), P

roje

kt z

a up

ravl

janj

e čv

rstim

otp

adom

(S

olid

Was

te M

anag

emen

t Pr

ojec

t), P

roje

kt z

a ur

banu

in

fras

trukt

uru

i pru

žanj

e us

luga

(Urb

an In

fras

truct

ure

and

Serv

ices

Del

iver

y Pr

ojec

t)

Pote

ncija

lno

novo

fin

ansi

ranj

e: P

roje

kt z

a ra

zvoj

opš

tina,

Dru

gi

Bos

na i

Her

cego

vina

, Str

ateg

ija za

par

tner

stvo

sa ze

mljo

m za

per

iod

od F

G 2

008.

do

FG

201

1.

Ane

ks 3

81

cilj

zem

lje jača

njem

kv

alite

ta ja

vne

potro

šnje

i pr

užan

ja ja

vnih

usl

uga,

po

sebn

o za

ugr

ožen

e.

Prem

a to

me,

stra

tegi

ja C

PS

će im

ati z

a ci

lj sl

ijedeće

:

5.

Una

pređ

ienj

e pr

užan

ja

opšt

insk

ih u

slug

a i j

ačan

je

opšt

insk

og fi

nans

iranj

a

6. U

napr

eđen

je k

valit

eta

pruž

anja

soci

jaln

ih u

slug

a

7. S

man

jivan

je d

ispa

ritet

a u

doho

tku

izm

eđu

urba

nih

i ru

raln

ih o

blas

ti

Uz

to, t

e po

d us

lovo

m d

a po

stoj

i sna

žna

polit

ička

po

sveć

enos

t ref

orm

ama,

st

rate

gija

će

takođe

pru

žati

podr

šku

post

izan

ju to

g ci

lja,

podr

škom

za:

8.

Poveća

ni st

epen

us

mje

rava

nja

soci

jaln

ih

dava

nja

9.

Sman

jivan

je te

reta

koj

i vl

ada

pred

stav

lja z

a pr

ivre

du i

jača

nje

fiska

lne

koor

dina

cije

za 2

0%

Odr

živi

meh

aniz

mi z

a op

štin

ske

kapi

taln

e in

vest

icije

Po

lazn

a lin

ija: 2

007.

god

ina:

slab

step

en

učešća

građa

na u

don

ošen

ju o

dluk

a na

lo

kaln

om n

ivou

C

iljni

izno

s: U

napr

eđen

o pa

rtici

pato

rno

budž

etira

nje

u 30

siro

maš

nih

opšt

ina

(200

9.

godi

ne)

6.

Zn

atno

pov

ećan

je st

epen

a ko

rišt

enja

po

rodičn

e m

edic

ine

u pr

imar

noj

zdra

vstv

enoj

zašt

iti

Pola

zna

linija

: 200

4. g

odin

e : 2

2%

Cilj

ni iz

nos:

70%

(201

0. g

odin

e)

Znat

no sm

anje

nje

step

ena

kori

šten

ja

seku

ndar

nih

i ter

cija

rnih

zdra

vstv

enih

us

luga

Po

lazn

a lin

ija: 2

004.

god

ine

Cilj

ni iz

nos:

10%

(201

0. g

odin

e)

7.

Poveća

nje

trži

šno

orije

ntis

ane

hort

ikul

turn

e pr

oizv

odnj

e u

siro

maš

nim

ob

last

ima

južn

e B

H

Pola

zna

linija

: 200

4. g

odin

e C

iljni

izno

s: 3

0 po

sto

(200

9. g

odin

e)

Savj

etod

avne

usl

uge

vođe

ne p

otre

bam

a uč

esni

ka u

pro

cesu

su o

pera

tivne

Po

lazn

a lin

ija: 2

007.

god

ine:

ogr

anič

eno

u R

S, n

e po

stoj

i u F

eder

aciji

C

iljni

izno

s: S

avje

toda

vne

uslu

ge k

ojim

2008

. god

ine:

Pro

gram

iz

grad

nje

kapa

cite

ta z

a pa

rtici

pato

rno

budž

etira

nje

u to

ku u

nek

olik

o si

rom

ašni

h op

štin

a; 2

009.

god

ine:

U

napr

eđen

o pa

rtici

pato

rno

budž

etira

nje

u 30

siro

maš

nih

opšt

ina

2008

. god

ine:

30%

, 201

0.

godi

ne: 7

0%

2008

. god

ine:

- 3%

, 201

0.

godi

ne: -

10%

2008

. god

ine:

20%

; 200

9.

godi

ne: 3

0%

2008

. god

ine:

age

ncije

za

pruž

anje

savj

etod

avni

h us

luga

su

usp

osta

vlje

ne /

rest

rukt

uira

ne, 2

010.

god

ine:

sa

vjet

odav

ne u

slug

e do

sežu

do

10%

kom

erci

jaln

o us

mje

reni

h fa

rmer

a; 2

011.

god

ine:

cilj

ni

izno

s pos

tignu

t

proj

ekt z

a up

ravl

janj

e čv

rstim

otp

adom

, Pro

jekt

za

spre

mno

st z

a fin

ansi

ranj

e iz

fo

ndov

a IP

A z

a pe

riod

prije

pr

iključe

nja

AA

A: S

tudi

ja z

a jača

nje

loka

lne

upra

ve,

savj

etod

avne

usl

uge

WB

I

Partn

eri :

USA

ID, S

IDA

, H

olan

dija

, UN

DP

Post

ojeć

i por

tfelj :

Pro

jekt

za

jača

nje

zdra

vstv

enog

se

ktor

a (H

ealth

Sec

tor

Enha

ncem

ent P

roje

ct),

Proj

ekt z

a re

stru

ktui

ranj

e ob

razo

vanj

a (E

duca

tion

Res

truct

urin

g Pr

ojec

t),

SITA

P, D

rugi

pro

jekt

za

podr

šku

zapo

šlja

vanj

u (S

econ

d Em

ploy

men

t Su

ppor

t Pro

ject

),

Pote

ncija

lno

novo

fin

ansi

ranj

e: p

roje

kt z

a so

cija

lni s

ekto

r

Partn

eri :

EC, O

HR

, MM

F

Post

ojeć

i por

tfelj :

Pro

jekt

za

poljo

priv

redu

i ru

raln

i ra

zvoj

(Agr

icul

ture

and

R

ural

Dev

elop

men

t Pr

ojec

t), P

roje

kt z

a ra

zvoj

za

jedn

ica

(Com

mun

ity

Dev

elop

men

t Pro

ject

),

Bos

na i

Her

cego

vina

, Str

ateg

ija za

par

tner

stvo

sa ze

mljo

m za

per

iod

od F

G 2

008.

do

FG

201

1.

Ane

ks 3

82

upra

vlja

ju uče

snic

i u p

roce

su i

koje

su

ugov

oren

e iz

međ

u pr

ivat

nog

i jav

nog

sekt

ora

dose

žu d

o 20

% k

omer

cija

lno

usm

jere

nih

farm

era

Cilj

evi i

z do

datn

og p

rogr

ama:

8.

Po

veća

n st

epen

usm

jera

vanj

a so

cija

lnih

da

vanj

a 9.

Sm

anjiv

anje

tere

ta k

oji v

lada

pre

dsta

vlja

za

priv

redu

i jača

nje

fiska

lne

koor

dina

cije

Bić

e od

ređe

no u

toku

im

plem

enta

cije

Stra

tegi

je C

PS

Bić

e od

ređe

no u

toku

im

plem

enta

cije

Stra

tegi

je C

PS

prog

ram

WB

I za

izgr

adnj

u ka

paci

teta

Pote

ncija

lno

novo

fin

ansi

ranj

e: sr

ednj

e ob

razo

vanj

e za

rura

lne

obla

sti

AA

A:

Part

neri

: EC

, USA

ID,

UN

DP,

IFAD

, SID

A

Post

ojeć

i por

tfelj :

Proj

ekt z

a te

hnič

ku p

odrš

ku z

a so

cija

lno

osig

uran

je (S

ocia

l In

sura

nce

TA P

roje

ct),

Dru

gi p

roje

kt z

a po

dršk

u za

pošl

java

nju

(Sec

ond

Empl

oym

ent S

uppo

rt Pr

ojec

t),

Pote

ncija

lno

novo

fin

ansi

ranj

e: P

roje

kt z

a so

cija

lni s

ekto

r

AA

A:

Ocj

ena

siro

maš

tva

Partn

eri :

EC, D

FID

, CID

A,

WH

O, U

ND

P, U

NIC

EF

Post

ojeć

i por

tfelj :

Pote

ncija

lno

novo

fin

ansi

ranj

e: p

roje

kt z

a re

form

u ja

vnog

sekt

ora

AA

A:

Ekon

omsk

i m

emor

andu

m z

a ze

mlju

(C

ount

ry E

cono

mic

M

emor

andu

m)

Part

neri

: EC

, IM

F, O

HR

Bos

na i

Her

cego

vina

, Str

ateg

ija za

par

tner

stvo

sa ze

mljo

m za

per

iod

od F

G 2

008.

do

FG

201

1.

A

neks

4

Ane

ks 4

: Mat

rica

don

ator

ske

podr

ške

83

Tab

ela

za d

onat

orsk

u ha

rmon

izac

iju

Don

ator

ski p

artn

eri u

Bos

ni i

Her

cego

vini

Sekt

ori /

tem

atsk

e ob

last

i

Don

ator

ska

agen

cija

Približni iznos finansiranja na

godišnjem nivou (u milionima EURa)

Razvoj privatnog sektora

Finansijski sektor (uključujući

mikrokreditiranje)

Transport

Energetika

Poljoprivreda i ruralni razvoj

Vodovod i kanalizacija

Razvoj opština

Životna sredina

Šumarstvo

Čvrsti otpad

Obrazovanje

Zdravstvo

Socijalna zaštita

Reforma javnog sektora

Reforma pravosuđa i zakonodavstva

Mladi

Informatička tehnologija

Aus

trija

(AD

A)

2,5

x x

x x

x x

x

x x

x K

anad

a (C

IDA

) 4,

5

x

x x

x

x x

x

x x

x x

x x

EB

RD

14

5 x

x x

x

x

EC

68

x

x x

x x

x x

x x

x x

x x

x x

x x

Fran

cusk

a 1,

3 x

x

x x

x

x

Ital

ija

9,7

x x

x

x x

x

x x

x

x x

N

jem

ačka

(KfW

/GT

Z)

32,3

x

x

x x

x x

x

x x

x

x x

Japa

n 10

,3

x x

x

x x

x

x

x H

olan

dija

2

x

x x

x x

x

x

N

orve

ška

13,8

x

x

x x

x x

x

x x

x x

x x

Špan

ija (A

EC

I)

14,6

x

x x

x x

x x

x

x x

Šved

ska

(SID

A)

30

x x

x x

x

x

x

x x

Šv

ajca

rska

10

,5

x x

x

x x

x

x x

x

Uje

dinj

eno

Kra

ljevs

tvo

(DFI

D)

6 x

x

x

x x

x

UN

DP

12,5

x

x

x

x

x x

x x

x x

UN

ICE

F 3

x

x

x x

x

x

U

S (U

SAID

) 26

,3

x x

x

x

x

x

x x

x x

x

Bosna i Hercegovina, Strategija za partnerstvo sa zemljom za period od FG 2008. do FG 2011. Aneks 5

84

Aneks 5: Odnos sa EU i napredovanje ka priključivanju EU 1) Proces stabilizacije i priključenja (SAP)

Proces stabilizacije i priključenja (SAP) predstavlja specijalni regionalni pristup Evropske Unije (EU) koji je kreiran isključivo za zemlje zapadnog Balkana kako bi se popločao njihov put ka članstvu u EU. SAP predstavlja temeljni stub politike EU prema regionu, jer ima za cilj promovisanje stabilnosti i omogućavanje bližih veza sa EU. Kredibilne perspektive za članstvo u EU predstavljaju osnovni motivator za reformu u tim zemljama; svaka zemlja se kreće ka EU svojim tempom.

Ključni element SAP-a je zvanični ugovorni odnos u obliku Sporazuma o stabilizaciji i priključenju (Stabilization and Association Agreement, SAA) koji detaljno propisuje međusobna prava i obaveze. SAA se potpisuje sa zemljama koje su ostvarile dovoljan stepen napretka u smislu političkih i ekonomskih reformi i administrativnih kapaciteta. Nakon što se SAA potpiše i ratifikuje, zemlja o kojoj se radi zvanično postaje zemlja kandidat – što je naredni korak na ljestvici za priključenje EU.

SAA predviđa uspostavljanje oblasti slobodne trgovine između zemalja kandidata i EU do kraja petogodišnjeg prelaznog perioda, ojačanu saradnju u privredi, zaštiti životne sredine, pravosuđu i bezbjednosti. Osnovne koristi od SAA su slijedeće:

• Ekonomski razvoj kroz ojačanu trgovinu i ekonomsku saradnju i stvaranje poslovnog okruženja koje omogućava i olakšava investiranje;

• Ojačana politička stabilnost i bezbjednost zbog dobrih odnosa sa susjedima, regionalne saradnje i dublje integracije u EU; i

• Političke i ekonomske reforme, uključujući izgradnju institucija, reformu javne uprave, poštivanje ljudskih prava i vladavinu zakona.

2) Tekući status procesa SAP/SAA u Bosni i Hercegovini

Vijeće EU je 1996. godine odredilo političke i ekonomske preduslove za razvoj bilateralnih odnosa između EU i Bosne i Hercegovine. U isto vrijeme, Bosna i Hercegovina je počela da koristi finansijsku podršku EU za napore vezane za rekonstrukciju poslije rata.

Studija izvodljivosti koja ocjenjuje sposobnost Bosne i Hercegovine da pokrene pregovore o SAA sa EU predstavljena je Komisiji EU u novembru 2003. godine. Studija je konkretno razmatrala 16 oblasti u kojima je Bosna i Hercegovina trebalo da ostvari znatan napredak prije nego što bi pregovori mogli da počnu.

U novembru 2005. godine, Komisija EU je dala preporuku Vijeću EU da otvori pregovore o SAA sa BH. Tehnički razgovori vezani za SAA zaključeni su u decembru 2006. godine. Međutim, izvještaj Vijeća EU iz novembra 2007. godine navodi da se taj proces ne može zvanično zaključiti zbog nedostatka napretka Bosne i Hercegovine u implementaciji neophodnih reformi.25

Prema navodima EU, SAA će biti parafiran čim Bosna i Hercegovina postigne značajan napredak pri rješavanju ključnih preostalih zahtjeva, koji se konkretno odnose na restruktuiranje policijskih snaga. Bez obzira na nekoliko pokušaja za razbijanje pat pozicije, sporazum još nije postignut.

Parafiranje SAA će zahtijevati dokaze o tome da je restruktuiranje policijskih snaga na pravom putu i da se ne može vratiti unazad, kao i potpunu saradnju sa Međunarodnim tribunalom za ratne zločine na području bivše Jugoslavije (International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia, ICTY). Napredovanje u oblastima javnog emitiranja i jačanje i reforme javne uprave takođe će se 25 Izvještaj Evropske Komisije o napredovanju za Bosnu i Hercegovinu (European Commission Bosnia and Herzegovina Progress Report), 6.11.2007. godine


85

zahtijevati prije nego što SAA bude mogao da se potpiše. Uz to, BH treba da riješi ključna ekonomska pitanja, konkretno da unaprijedi fiskalnu održivost kroz povećanje naplate prihoda i efikasnu kontrolu rashoda; da riješi pitanja restitucije i unutrašnjeg duga na zadovoljavajući način; da uspostavi okvir koji će biti povoljan za privatne i strane investicije i koji će promovisati razvoj preduzeća.

Najviši zvaničnici EU i OHR-a traže odgovoran i konstruktivan pristup od političara i upozoravaju da će, ako se ova pat pozicija nastavi, evropske perspektive za Bosnu i Hercegovinu biti odložene ili čak suspendirane, što bi dovelo do toga da zemlja daleko zaostaje za ostatkom bivše Jugoslavije u svojim naporima da se integriše sa Evropom.

3) Finansijska podrška EU Bosni i Hercegovini

Bez obzira na nedostatak potpisanog SAA, većina proizvoda iz Bosne i Hercegovine može da uđe u EU bez plaćanja dažbina, zahvaljujući preferencijalnom trgovinskom režimu koji je usvojen u toku 2000. godine. Taj režim će u svojem postojećem obliku biti na snazi do 2010. godine. Trgovina sa EU predstavlja preko 50 ukupne trgovinske razmjene Bosne i Hercegovine.

U toku perioda između 1991. i 2006. godine, EU je dala BH oko 2.6 milijarde eura finansijske podrške. U godinama neposredno poslije rata, finansiranje je bilo usmjereno na programe za izbjeglice i projekte rekonstrukcije i bilo je raspodjeljivano kroz instituciju EU za humanitarnu pomoć, ECHO.

Od 2001. godine, Bosna i Hercegovina je bila korisnik programa CARDS, pri čemu je podrška postepeno preusmjeravana sa posljeratne pomoći na izgradnju institucionalnih kapaciteta i ekonomski razvoj. U toku perioda od 2001. do 2006. godine, ukupna pomoć EU za Bosnu i Hercegovinu kretala se oko 600 miliona eura. Ključne ciljne oblasti programa CARDS u Bosni Hercegovini bile su reforma javne uprave (uključujući carine i oporezivanje), pitanja vezana za pravosuđe i unutrašnje poslove (restruktuiranje policije, upravljanje granicama i reforma pravosuđa) i unapređenje investicione klime (uključujući trgovinu, obrazovanje, životnu sredinu i infrastrukturu).

Da bi se pojednostavile i harmonizovale različite komponente vanjske pomoći, da bi se omogućila koherentnost i unaprijedila konzistentnost i da bi se postigli bolji rezultati, EU upravo usvaja novi mehanizam za finansijsku pomoć, koji se naziva IPA (Instrument for Pre-Accession Assistance tj. Instrument za pomoć prije priključenja), koji će zamijeniti sve ranije programe vanjske pomoći za zemlje kandidate i zemlje potencijalne kandidate u regionu zapadnog Balkana. U svom sadašnjem obliku, IPA će pokrivati period od 2007. do 2013. godine. Ukupni finansijski okvir IPA za Bosnu i Hercegovinu iznosi 226 miliona EURA u toku perioda od 2007. do 2009. godine. Podrška u okviru programa IPA za 2007. godinu ukupno iznosi 62,1 milion eura. IPA će pružati podršku BH pri jačanju vladavine zakona, ljudskih prava, socijalnog uključenja i zaštite manjina. Podrška će takođe biti data za reformu sektora medija, javnu administraciju, unapređenje funkcionisanja pravosuđa, prevazilaženje visoke stope nezaposlenosti i reformu sistema obrazovanja i javnog zdravstva.


86

Aneks 6: Ocjena upravljanja Dejtonski mirovni sporazum je stvorio kompleksnu institucionalnu strukturu u Bosni i Hercegovini koja je postavila temelje za postojeće okruženje upravljanja26. Ta struktura je kreirana sa ciljem promovisanja mira i stabilnosti, što je i postigla izuzetno dobro; međutim, ona je takođe izazvala i nenamjeravane posljedice, kao što su umanjivanje efikasnosti, transparentnosti i odgovornosti vlada. Kompleksne i nejasne institucionalne strukture omogućavaju postojanje i razvoj ušančenih interesa i neformalnih mreža vezanih za različite etničke, profesionalne i ekonomske interese. Međunarodno prisustvo u okviru ovlaštenja UN-a u BH postoji od 1995. godine. Visoki predstavnik ima izvršnu vlast za nametanje legislative i uklanjanje zvaničnika (što je poznato pod nazivom “bonska ovlaštenja”), koja je ekstenzivno korištena. Legislativne aktivnosti u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine su bile pod negativnim uticajem glasanja prema etničkim p0odjelama i nedovoljnih administrativnih resursa. Izbor tripartitnog Predsjedništva i dalje je u suprotnosti sa evropskim protokolima o ljudskim pravima, pošto ne dozvoljava da građani koji ne pripadaju trima konstitutivnim narodima da budu kandidati i određuje etničku pripadnost svakog kandidata izabranog iz entiteta27. Prema informacijama iz Evropske Komisije, u više navrata su političke partije vodile pregovore o reformskim pitanjima za koja bi normalno trebalo da bude odgovorna vlada28. Proces kreiranja politika između državnog nivoa i entiteta i dalje je fragmentiran, a vladine strukture na državnom nivou ponekad nisu bile u mogućnosti da prevaziđu interne sukobe i blokade, što je dovelo do odlaganja implementacije reformi. Trebalo bi napomenuti nekoliko pozitivnih aspekata upravljanja i napredaka ostvarenih u novijem periodu, uključujući funkcionisanje vrhovnih revizorskih institucija, usvajanje novog zakona o javnim nabavkama, slobodne i aktivne medije i demokratske izbore. BH je nedavno ratifikovala Konvenciju UN o borbi protiv korupcije, a Državna strategija za borbu protiv korupcije i akcioni plan su usvojeni 2006. godine. Međutim, implementacija mjera za suzbijanje korupcije je bila spora, što je dijelom izazvano nedostatkom resursa. Indeks percepcija o korupciji organizacije Transparency International29 za posljednje tri godine pokazuje percepcije o visokom nivou korupcije u BH. Izgleda da nedostaju strateški smjer i posvećenost rješavanju programa upravljanja na sveobuhvatan način. Strategije i akcioni planovi su uspostavljeni, ali nisu implementirani na odgovarajući način. Prema Indikatorima upravljanja u svijetu (World Governance Indicators), BH zaostaje za prosjekom u svojoj dohodovnoj grupi u nekoliko aspekata upravljanja, a za novim članicama EU u svim aspektima. Indikatori Djelotvornost vlade i Regulatorni kvalitet su veoma niski (tek nešto iznad rezultata za najnižu četvrtinu), ali pokazuju i kontinualni napredak još od kraja sukoba. Indikatori Glasnost i Odgovornost su takođe unapređeni i sada su blizu srednje tačke za zemlje širom svijeta. Indikatori Politička stabilnost i Kontrola korupcije i dalje su na nivoima na kojima su bili odmah nakon rata (drugi navedeni indikator je blizu iznosa za donju četvrtinu, dok je prvi tek nešto ispod srednjih rezultata). Biće potrebno uložiti znatne i usmjerene napore kako bi se spriječilo da BH počne da znatnije zaostaje za zemljama iz svoje grupe i kako bi se BH dovela na nivoe koji su prihvatljivi za EU.

26 Svjetska banka definiše upravljanje kao “način na koji država dobija i sprovodi svoja ovlaštenja za obezbjeđivanje javnih dobara i pružanje javnih usluga”, a korupciju kao “zloupotrebu javnih funkcija za privatnu finansijsku dobit”. Korupcija je rezultat lošeg upravljanja i neuspjelih odnosa vezanih za preuzimanje odgovornosti u sistemu upravljanja (Strategija za upravljanje i borbu protiv korupcije, (Governance and Anti-Corruption Strategy, 2006. godine) 27 Izvještaj Evropske Komisije o napredovanju Bosne i Hercegovine (European Commission Bosnia and Herzegovina Progress Report), 6.11.2007. godine 28 Izvještaj Evropske Komisije o napredovanju Bosne i Hercegovine (European Commission Bosnia and Herzegovina Progress Report), 6.11.2007. godine 29 http://www.transparency.org/policy_research/surveys_indices/cpi


87

U analizi upravljanja, BH je, kako izgleda, na vanjskoj granici prihvatljivosti za ‘obuhvat države’, što je obuhvaćeno pitanjima iz ankete BEEPS, kao što je slijedeće: Do koje mjere su nezvanična plaćanja koja utiču na: a) glasanje u parlamentu; b) uredbe vlade; c) glasanje i uredbe lokalnih vlada, imale direktnog uticaja na Vaše poslovanje?

Jedno od mogućih objašnjenja za nalaze odnosi se na potrebu za nalaženjem ravnoteže između različitih konstitutivnih naroda u BH. Organizacija Transparency International (2007. godine) navodi slijedeće: ‘činjenica koja zabrinjava je to da ključne pozicije u agencijama za privatizaciji, kao i u upravnim odborima u javnim preduzećima drže lica čije su najvažnije kvalifikacije to što pripadaju pojedinim političkim partijama. Zamagljivanje linija za preuzimanje odgovornosti i nizak stepen transparentnosti omogućavaju da ovaj status quo parcijalnih reformi ostaje neizazvan. I građani30 i preduzeća31 smatraju da su državni obuhvat i nefunkcionalno i korumpirano pravosuđe osnovne prepreke za dobro upravljanje u zemlji, kao i sistemi prihoda (oporezivanje i carinjenje) i policija. Građani su takođe veoma nezadovoljni sistemom socijalnih davanja i vjeruju da su sistemi obrazovanja i zdravstva korumpirani. Anketa Barometar za korupciju koju je 2005. godine sprovela organizacija Transparency International pokazuje da se političke stranke, parlament, pravni sistem, policija i carina smatraju najkorumpiranijim institucijama u BH. Bez obzira na ukazivanje na konkretne korumpirane institucije u društvu, građansko društvo nije dobro organizovano a ni snažno u radu kao sistem za osiguravanje preuzimanja odgovornosti za vladu. Postoji nizak stepen pritiska iz građanskog društva za pokretanje i sprovođenje reformi upravljanja. Vijeće ministara je potpisalo sporazum o saradnji sa nevladinim sektorom. Organizacije građanskog društva se najčešće registruju na entitetskom nivou i malo ih je, prema tome, aktivno na cijeloj teritoriji zemlje. Svjetska banka je u toku više godina pružala podršku grupi Glasovi mladih sa ciljem njenog angažmana u pitanjima politike. Projekt za razvoj zajednica sa podrškom WBI omogućava participatorno budžetiranje na lokalnom nivou.

30 Anketa Globalni barometar korupcije (Global Corruption Barometer Survey), Transparency International, 2005. godine 31 Ankete o poslovnom okruženju i uspješnosti preduzeća (Business Environment and Enterprise Performance Surveys, BEEPS) 2002. i 2005. godine

Slika 3.3 Obuhvat države i BDP per capita, 2005. godine

Izvor: BEEPS 2005. godine, Svjetski razvojni indikatori

BDP po glavi Inde

ks o

buhv

ata

drža

ve (2

005.

god

ine)

Izvor: Borba protiv korupcije u tranziciji 3: Ko uspijeva i zašto?


88

Studija Poslovanje (Doing Business) ukazuje da je BH teško okruženje za funkcionisanje privatnih preduzeća. Pokretanje poslovanja, registracija imovine, plaćanje poreza su daleko teži nego u zemljama iz regiona sa kojima se BH može porediti. Ukupni rang BH je u toku posljednje dvije godine opao sa 91. mjesta u 2005. godini na 105. mjesto u 2007. godini. Iako nije došlo do nikakvog unazađivanja reformi, nije postignut ni neki značajan napredak, a druge zemlje se reformišu brže. Opet, sposobnost BH da implementira reforme otežana je kompleksnim strukturama upravljanja. Kredit Svjetske banke za prilagođavanje poslovnog okruženja (Business Adjustment Credit) kojeg je podržavala Svjetska banka igrao je značajnu ulogu u unapređenju režima inspekcija i licenci za poslovanje, što je dovelo do smanjenja tereta koji to predstavlja za poslovanje. U toku perioda naredne CPS strategije, Svjetska banka će pružati podršku implementaciji Strategije i akcionog plana BH za jačanje okruženja za korporativno finansijsko izvještavanje.

Priključenje EU je jedna od ključnih ulaznih tačaka za Svjetsku banku u vezi sa reformom upravljanja u BH. Da bi napredovala na putu ka priključenju EU, BH će morti da stvori evropski administrativni prostor, kojeg karakterišu: (i) jasno odvajanje politika i administracije; (ii) jasno određene linije za preuzimanje odgovornosti za profesionalnu državnu upravu; (iii) jasne administrativne procedure; (iv) solidna kontrola upravljanja javnim fondovima; i (v) opšta snaga administrativnih i pravosudnih sistema pri primjenjivanju i sprovođenju tih aranžmana. Postizanje tih ciljeva će uključivati to da BH riješi osnovne izazove vezane za upravljanje. Međutim, tekuće intervencije EC u vezi sa upravljanjem koncentrisane su na reformu javne uprave za pripremanje administracije za konkretne zadatke vezane za priključenje EU. Ostali bilateralni donatori su takođe uključeni u oblasti vezane za upravljanje u BH, uključujući slijedeće: uključenost organizacija SIDA, USAID i Vlade Holandije u Projekt za odgovornost vlada (Government Accountability Project, GAP); podršku USAID-a za centar za istraživačko novinarstvo i reformu poreske uprave; te saradnju organizacija DFID, SIDA i Vlade Holandije u reformi javne uprave.

Izvor: Anketa Globalni barometar za korupciju, Transparency International 2005. godine

Anketa Globalni barometar korupcije (TI, 2005. godine)

Do koje mjere smatrate da su slijedeći sektori u ovoj zemlji pod uticajem korupcije? (1. nisu baš korumpirani.... 5: izuzetno)

NVO-i Vojska

Komunalna preduzeća Religijska tijela

Službe za registraciju i dozvole Mediji

Poreski prihodi Obrazovni sistem

Poslovanje / privatni sektor Medicinske usluge

Carine Policija

Pravni sistem / sudstvo Parlament / zakonodavstvo

Političke partije

Sekt

or


89

Pri primjenjivanju Strategije Svjetske banke za upravljanje i borbu protiv korupcije u BH u toku CPS, Svjetska banka će identifikovati sektore u kojima su reforme upravljanja moguće i vidljive, tako da se stvori efekat demonstriranja, uz istovremeno stimulisanje potražnje za dobrim upravljanjem kroz intervencije na lokalnom nivou u vezi sa preuzimanjem odgovornosti i strateškom komunikacijom. Svjetska banka će raditi sa međunarodnom zajednicom na postizanju dogovora o ključnim principima i prioritetima za pružanje podrške naporima vezanim za upravljanje u BH. Pošto reforma upravljanja još uvijek ne predstavlja eksplicitan dio programa vlada, Svjetska banka će pristupiti reformi direktno pomoću nekoliko sektorskih inicijativa u jezgru programa pozajmljivanja i pomoću zagovaranja i komunikacija u dodatnom dijelu programa.


90

Aneks 7: Aneks za privatni sektor Ključne mogućnost i izazovi BH ostvaruje stabilan napredak u svojem ekonomskom oporavku od zemlje koja je ovisna o pomoći ka samoodrživoj privredi. Ekonomska ekspanzija i rast su u toku posljednjih nekoliko godina i dalje bili stabilni, bez obzira na sporu implementaciju reformi. Međutim, još mnogo ostaje da se uradi da bi se postigao dugoročni, održivi rast vođen privatnim sektorom. Doprinos privatnog sektora BDP-u u BH stagnira na nivou od 55 posto, što je ispod prosjeka za region. Srbija je imala ekvivalentan doprinos privatnog sektora BDP-u u 2005. godini, nivoi od 60 posto u Hrvatskoj i 65 posto u BJR Makedoniji su relativno blizu, ali su Bugarska i Poljska sa 75 posto ili Mađarska i Češka sa 80 posto BDP koji proizvodi privatni sektor daleko odmakle. Tekući visok udio javne potrošnje u BDP dovodi do istiskivanja privatnog sektora. Privatizacija, restruktuiranje i stečaj Prema studiji preduzeća koju je WBG organizovala 2007. godine, u BH je 2005. godine bilo registrovano oko 34.000 kompanija, pri čemu još 800 tek treba da bude privatizovano (od čega su oko 130 strateške kompanije). Vlada je 1999. godine usvojila program vaučerske privatizacije, podržan od strane međunarodne zajednice, koji je rezultovao velikim brojem privatizovanih malih i srednjih preduzeća. Međutim, taj program je rezultovao fragmentiranim vlasništvom i nije uveo novu upravu niti novi kapital. Mnogim od tih kompanija potrebno je dodatno restruktuiranje da bi se one učinile komercijalno stabilnim i da bi se učinile privlačnim za kupce iz privatnog sektora. Javne i privatne kompanije imaju slične probleme sa lošim i opadajućim poslovnim rezultatima. Produktivnost i iskorištenost kapaciteta us relativno niske, nivoi izvoza su još uvijek znatno ispod nivoa uvoza, a mnoge kompanije su zadužene. Privatizacija i korporativno restruktuiranje su hitno potrebni za oslobađanje produktivnih sredstava koja su vezana u tim kompanijama i njihovo vraćanje u privredu. Određene ključne strateške kompanije koje i dalje čekaju na privatizaciju su velika komunalna preduzeća, uključujući preduzeća iz sektora energetike, telekomunikacija, željeznica itd. Uz restruktuiranje, uspješna privatizacija će takođe zahtijevati zdrave prave i regulatorne okvire, reformu tarifa i unapređenje korporativnog upravljanja. Privatni sektor bi takođe trebalo da se podstakne da učestvuje u velikim infrastrukturnim investicijama kroz partnerstva javnog i privatnog sektora. Finansijski sektor Reforme sektora bankarstva su napredovale razumno dobro, u poređenju sa drugim sektorima. Bankarski sektor je sada u najvećem dijelu u privatnom i stranom vlasništvu. Međutim, napredak u razvoju nebankarske privatizacije bio je spor, posebno u Federaciji. Možda bi trebalo sprovesti konsolidaciju bankarskog sektora. Poslovno okruženje Poslovno okruženje u BH ne smatra se povoljnim za investiranje, zbog slijedećeg: malog i fragmentiranog tržišta, fragmentiranih struktura vlasništva, sporog tempa privatizacije, te zbog percepcije da postoje rizici vezani za regionalnu nestabilnost. Kao dio bivše Jugoslavije, BH je bila specijalizirana za sirovine, polugotove proizvode, tešku industriju i proizvodnju energije. Pokretači rasta izvoza su prehrambena industrija, bazni metali, tekstilna, drvna i hemijska industrija.


91

Stvaranje poslovnog okruženja koje je povoljno za investitore i privlačenje direktnih stranih investicija biće posebno važno ako se imaju u vidu veliki trgovinski deficiti i deficiti tekućeg računa. Određeni napredak je postignut u toku perioda posljednje strategije CAS. Reforme prve faze se završene ili se implementiraju, a to uključuje i slijedeće, između ostalog: unapređenu dostupnost finansiranja pomoću registra zaloga (BH je rangirana kao trinaesta zemlja u odnosu na indikator “Dobijanje kredita”, zbog reformi koje su izvršene u tom sektoru); moderan i transparentan sistem stečaja koji je unaprijedio proces stečaja; reforma režima inspekcija koja je smanjila opterećenje za poslovanje i unaprijedila efikasnost i djelotvornost inspekcija (studija same Svjetske banke pokazala je da je reforma inspekcija uspjela da smanji prosječan broj dana posvećenih inspekcijama po kompaniji na manje od 9 dana na teritoriji cijele zemlje); novi sistem registracije poslovanja koji je već imao uticaja na određeno smanjivanje broja dana i ima za cilj da dodatno smanji broj dana potrebnih za registrovanje poslovanja; jačanje pravnog okvira za finansijski sektor, posebno osiguranje i bankarstvo. Ukupno gledano, poslovno okruženje je donekle unapređeno, ali još mnogo ostaje da se uradi. Postoji hitna potreba da se ubrza tempo reformi. Imajući u vidu da je u izvještajima vezanim za studije Poslovanje (Doing Business) evidentirano malo reformskih promjena, relativni rang BH na tabeli Lakoća poslovanja (Ease of Doing Business) stagnira (rang je nepromijenjen, na 150-tom mjestu), pošto je tempo reformi u drugim zemljama brži od tempa reformi u BH. BH je postigla poboljšanja u kategoriji “Prekogranična trgovina”, u kojoj se rang poboljšao sa 67. na 53. mjesto, što je izazvano kontinuiranim unapređenjem kod omogućavanja prekograničnih tokova robe. Međutim, izvještaj je takođe identifikovao i probleme vezane za licenciranje, a tu je rang BH veoma nizak. BH bi sada trebalo da pređe na reforme druge faze, koje uključuju slijedeće: jačanje stečajnih sudova i tržišta kapitala; reformisanje licenci i dozvola; te pregled i racionalizovanje različitih poreza i dažbina koje se nameću poslovanjima od strane različitih nivoa vlasti. BH mora biti u stanju da privuče dodatne “brown-field” investicije kako bi podstakla rast privatnog sektora. Da bi se to uradilo, biće potrebna jača i u većoj mjeri regulisana tržišta kapitala i bolje korporativno upravljanje. Mala i srednja preduzeća Prema izvještaju Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj (European Bank for Reconstruction and Development, EBRD) iz 2005. godine, BH je na dnu liste zemalja jugoistočne Evrope, zajedno sa Srbijom, što se tiče podsticanja razvoja privatnog sektora kroz snažan rast malih i srednjih preduzeća. Mala i srednja preduzeća će vjerovatno biti mehanizam za kratkoročni rast i zapošljavanje. Uvođenje PDV-a u toku 2006. godine pomoglo je pri prelasku mnogih malih preduzeća u formalni sektor. Tržište rada BH ima visoke nivoe nezaposlenosti i nisku stopu učešća u radnoj snazi. Visoki porezi na plate povećavaju cijenu zapošljavanja u formalnom sektoru, što rezultuje velikim neformalnim sektorom (koji možda obuhvata jednu trećinu svih radnih mjesta). Mehanizmi za pregovaranje o platama su nefleksibilni, što doprinosi niskoj stopi stvaranja radnih mjesta i niskom stepenu mobilnosti radne snage. Mobilnost radne snage je dodatno otežana nedostatkom harmonizacije politika na tržištu rada između dva entiteta. Modernizovani i harmonizovani zakoni o porezu na dohodak preduzeća i porezu na dohodak građana usvojeni su 2006. godine u RS i krajem 2007. godine u Federaciji i njima je stopa poreza na dobit određena na 10 posto, a stope poreza na dohodak građana na 10 posto i 15


92

posto. To predstavlja značajno poboljšanje u odnosu na raniju legislativu i trebalo bi da doprinese unapređenju potražnje za radnom snagom. Sažeto rečeno, BH se suočava sa slijedećim izazovima pri promovisanju održivog rasta vođenog privatnim sektorom:

• Malo i fragmentirano tržište; • Ozbiljna zaduženost i nizak stepen iskorištenosti kapaciteta preduzeća, što ozbiljno

umanjuje konkurentnost sektora preduzeća i slabi korporativno upravljanje u zemlji; • Sredstva preduzeća se ne oslobađaju za produktivno korištenje; to bi se moglo uraditi

ili privatizacijom, ili restruktuiranjem, ili stečajem; • Nekompletni institucionalni i pravni okviri za promovisanje učešća privatnog sektora u

infrastrukturi i za izbor investitora pomoću transparentnih, otvorenih i konkurentnih procesa;

• Slabo korporativno upravljanje u sektoru preduzeća, konkretno nedostatak koncentracije vlasništva u vaučerski privatizovanim preduzećima;

• Finansijski sektor, koji treba da bude pojednostavljen, ojačan i objedinjen, a to uključuje lizing, osiguranje, bankarstvo i finansijska tržišta; i

• Regulatorna opterećenja rada preduzeća (kao što su neharmonizovano oporezivanje, pretjerana količina vremena / novca / obrade za dobijanje određenih dozvola i licenci, predugi periodi za sprovođenje sudskih odluka);

• Nefleksibilnosti tržišta rada i socijalni pritisci koji proističu iz svih negativnih nusefekata restruktuiranja preduzeća većeg nivoa.

Uloga Grupe Svjetske banke Grupa Svjetske banke pruža podršku u vezi sa nekoliko izazova koji su identifikovani u prethodnom dijelu teksta. U toku perioda važenja prethodne strategije CAS, Svjetska banka je pružala podršku kroz Kredit za povoljno poslovno okruženja (Business Enabling Environment Credit, BAC) koji je postigao nekoliko primjetnih rezultata, uključujući unapređenu dostupnost finansiranja, ubrzavanje procesa stečaja i efikasniji režim inspekcija. Međutim, drugi kredit za prilagođavanje koji je bio fokusiran na korporativno restruktuiranje odbačen je zbog nedostatka posvećenosti na strani institucija. U toku perioda važenja ove strategije CPS, Grant za restruktuiranje preduzeća Evropske Unije, koji će administrirati Svjetska banka, imaće za cilj da pokrene program korporativnog restruktuiranja unaprijed, uz restruktuiranje preko dvanaest vaučerski privatizovanih preduzeća i popločavanje puta za daljnje korporativno restruktuiranje. Kao odgovor na izraženu potražnju, tehnička podrška Svjetske banke će takođe biti obezbjeđena za jačanje finansijskih tržišta, kao i za sektor osiguranja. WBI i Svjetska banka sarađuju na zajedničkom projektu koji promoviše rast vođen privatnim sektorom kroz usmjeravanje na ICT i konkurentnost. Projekti Svjetske banke vezani za preraspodjelu radne snage i podršku za sektore rada i socijalne zaštite mogu da pomognu pri olakšavanju nekih od problema u tim sektorima. Primjeri takvih aktivnosti mogli bi da uključuju rad sa postojećim spektrom ‘fiktivnih’ radnika ili radnika ‘na čekanju’ i implementaciju mjera koje bi razriješile to pitanje na sistematski i fiskalno oprezan način koji ne bi stvorio disbalanse u drugim dijelovima privrede. Slično tome, Svjetska banka bi mogla da pruži podršku naporima za reformisanje sistema doprinosa na plate sa ciljem jačanja motivacionih faktora i na strani ponude i na strani potražnje na tržištu rada. Grupa Svjetske banke očekuje da će igrati važnu ulogu u pomaganju vladi da struktuira moguće transakcije tipa partnerstva između privatnog i javnog sektora (PPP). U toku fiskalne godine 2007, Svjetska banka je održala seminar za obuku o PPP koji je veoma dobro primljen od


93

strane učesnika iz različitih regulatornih tijela i zvaničnika iz BH. Zatražene su dodatne aktivnosti u tom smjeru i one će biti implementirane u toku perioda CPS. Uz to, IFC traži mogućnosti za pružanje podrške privatnim kompanijama koje bi razmatrale investiranje u infrastrukturu kroz dugoročno finansiranje, uključujući partnerstva javnog i privatnog sektora (PPP) u sektorima puteva i energetike. Uz to, savjetodavne usluge FIAS-a/IFC-a će i dalje biti usmjerene na 4 poslovne linije: mala i srednja preduzeća i povezivanje; okruženje koje omogućava poslovanje; dostupnost finansiranja; te operacije savjetovanja u oblasti infrastrukture. Konkretno, konkurentnost na pod-državnom nivou će biti usmjerena na smanjivanje tereta koji za preduzeća predstavlja dobijanje određenih dozvola i licenci, dok će program za alternativno rješavanje sukoba (Alternative Dispute Resolution, ADR) do određene mjere rješavati nagomilane neriješene sukobe, oslobađajući time dodatni kapital za investiranje.

Bos

na i

Her

cego

vina

, Str

ateg

ija za

par

tner

stvo

sa ze

mljo

m za

per

iod

od F

G 2

008.

do

FG

201

1.

Ane

ks 8

A

neks

8: N

apre

dova

nje

ka o

stva

riva

nju

Mile

niju

msk

ih r

azvo

jnih

cilj

eva

94

Milen

iju

msk

i ra

zvo

jni ci

ljevi

19

95

.2

00

0.

20

05

. 2

00

6.

Cil

j 1

: Is

ko

rjen

jivan

je e

kst

rem

no

g s

iro

mašt

va i

gla

di

Udio

dohotk

a ko

ji d

rži naj

siro

maš

nijih

20 p

roce

nat

a ..

9.5

....

Pr

eval

enca

neu

hra

nje

nost

i, t

ežin

a za

sta

rosn

u d

ob (

u p

roce

ntim

a dje

ce m

lađe

od 5

godin

a)

..4.1

..0.4

^^

Ja

z si

rom

aštv

a na

niv

ou o

d 1

US$ d

nev

no (

PPP)

(u p

roce

ntim

a)

....

0.0

0.0

***

Odnos

bro

ja s

irom

ašnih

na

niv

ou o

d 1

US$ d

nev

no (

PPP)

(u p

roce

ntim

a st

anovn

ištv

a)

....

....

O

dnos

bro

ja s

irom

ašnih

na

niv

ou d

ržav

ne

gra

nic

e si

rom

aštv

a (u

pro

centim

a st

anovn

ištv

a)

..19.5

....

Pr

eval

enca

neu

hra

nje

nost

i (u

pro

centim

a st

anovn

ištv

a)

9..

9..

C

ilj

2:

Po

stiz

an

je u

niv

erz

aln

og

osn

ovn

og

ob

razo

van

ja

Sto

pa

pis

men

ost

i, z

a m

lade

uku

pno (

u p

roce

ntim

a ljudi u s

taro

snoj gru

pi od 1

5 d

o 2

4 g

odin

e)

....

100

100^

^

Pohađ

anje

do 5

. ra

zred

a, u

kupno (

u p

roce

ntim

a ljudi u o

dgova

rajućo

j gru

pi)

..

....

99.8

^^

Sto

pa

zavr

šava

nja

osn

ovn

e šk

ole

, uku

pno (

u p

roce

ntim

a ljudi u r

elev

antn

oj st

arosn

oj gru

pi)

..

....

87^

^

Sto

pa

upis

a u š

kole

, osn

ovn

e (u

pro

centim

a net

o)

....

..98.4

^^

C

ilj

3:

Pro

mo

vis

an

je r

od

ne r

avn

op

ravn

ost

i i o

snaži

van

je ž

en

a

Proce

nat

mje

sta

u d

ržav

nom

par

lam

entu

koja

zau

zim

aju ž

ene

(u p

roce

ntim

a)

..29

17

12***

Odnos

dje

vojč

ica

i dječa

ka u

osn

ovn

om

i s

rednje

m o

bra

zova

nju

(u p

roce

ntim

a)

....

..49^

^

Odnos

mla

dih

pis

men

ih ž

ena

i m

ušk

arac

a (u

pro

centim

a ljudi u s

taro

snoj gru

pi od 1

5 d

o 2

4 g

odin

e)

....

100

100^

^

Proce

nat

žen

a ko

je s

u z

aposl

ene

u n

epoljopri

vred

nom

sek

toru

(u p

roce

ntim

a uku

pne

zaposl

enost

i u

nep

oljopri

vred

nim

sek

torim

a)

....

40.0

40.0

*

Cilj

4:

Sm

an

jivan

je m

ort

ali

teta

dje

ce

Imuniz

acija,

osp

ice

(u p

roce

ntim

a dje

ce d

obi od 1

2 d

o 2

3 m

jese

ca)

53

80

90

78^

^

Sto

pa

mort

alitet

a, n

ovo

rođenča

d (

na

1.0

00 ž

ivorođen

ih)

16

14

13

6*

Sto

pa

mort

alitet

a, d

jeca

mlađa

od 5

godin

a (n

a 1.0

00)

19

17

17

…

Cilj

5:

Un

ap

ređ

en

je z

dra

vlj

a p

oro

dilja

Po

rođaj

i ko

jim

a pri

sust

vuje

obuče

no m

edic

insk

o o

soblje

(u p

roce

ntim

a uku

pnog b

roja

) ..

100

100

100***

Odnos

mort

alitet

a poro

dilj

a (m

odel

iran

a pro

cjen

a, n

a 100.0

00 ž

ivorođen

e dje

ce)

..31

....

C

ilj

6:

Bo

rba p

roti

v H

IV/

AID

S,

mala

rije

i d

rug

ih b

ole

sti

Pr

eval

enca

kori

šten

ja k

ontr

acep

cije

(u p

roce

ntim

a že

na

u s

taro

snoj gru

pi od 1

5 d

o 4

9 g

odin

a)

..48

..36^

^

Indci

den

ca t

uber

kulo

ze (

na

100.0

00 lju

di)

84

63

52

..

Prev

alen

ca H

IV-a

, m

eđu ž

enam

a (u

pro

centim

a u s

taro

snoj dobi od 1

5 d

o 2

4 g

odin

e)

....

....

Pr

eval

ensa

HIV

-a,

uku

pno

(u p

roce

ntim

a st

anovn

ištv

a u s

taro

snoj gru

pi od 1

5 d

o 4

9 g

odin

a)

....

0.1

..

Bro

j sl

uča

jeva

tuber

kulo

ze k

oji s

u o

tkri

veni u s

klopu D

OTS (

u p

roce

ntim

a)

..70

71

..

Cilj

7:

Osi

gu

ravan

je o

drž

ivo

sti ži

vo

tne s

red

ine

Bos

na i

Her

cego

vina

, Str

ateg

ija za

par

tner

stvo

sa ze

mljo

m za

per

iod

od F

G 2

008.

do

FG

201

1.

Ane

ks 8

A

neks

8: N

apre

dova

nje

ka o

stva

riva

nju

Mile

niju

msk

ih r

azvo

jnih

cilj

eva

95

Ispušt

anja

CO

2 (

u m

etričk

im t

onam

a per

cap

ita)

1.2

5.0

4.9

..

Obla

sti pod š

um

ama

(u p

roce

ntim

a te

rito

rije

zem

lje)

..

43

43

..

BD

P po jed

inic

i ko

rišt

enja

ener

gije

(konst

antn

o 2

000 P

PP $

po k

g e

kviv

alen

ta n

afte

) 4.7

5.0

5.3

..

Unap

ređen

ja s

anitar

nih

obje

kata

(u p

roce

ntim

a st

anovn

ištv

a ko

je im

a prist

up)

....

95

93^

^

Unap

ređen

ja izv

ora

vode

(u p

roce

ntim

a st

anovn

ištv

a ko

je im

a prist

up)

....

97

98.7

^^

Zaš

tiće

ne

obla

sti na

drž

avnom

niv

ou (

u p

roce

ntim

a uku

pne

teri

tori

je z

emlje)

..

..0.5

..

Cilj

8:

Razv

oj

glo

baln

og

part

ners

tva z

a r

azv

oj

Podrš

ka p

er c

apita

(u U

S$,

po t

ekuće

m k

urs

u)

270

192

140

..

Ser

visi

ranje

duga

(sam

o P

PG i M

MF,

u p

roce

ntim

a iz

voza

robe

i usl

uga,

isk

ljuču

jući

dozn

ake

radnik

a)

..12.6

8.1

8.9

***

Bro

j pre

tpla

tnik

a za

fik

snu i m

obiln

u t

elef

oniju (

na

1.0

00 lju

di)

70

227

656

735^

Bro

j ko

risn

ika

inte

rnet

a (n

a 1.0

00 lju

di)

0

10

206

245^

Bro

j per

sonal

nih

rač

unar

a (n

a 1.0

00 lju

di)

..

....

..

Uku

pno s

ervi

sira

nje

duga

(u p

roce

ntim

a iz

voza

robe,

usl

uga

i dohotk

a)

..10.0

8.1

8.9

*

Nez

aposl

enost

, m

lade

žene

(u p

roce

ntim

a že

nsk

e ra

dne

snag

e u s

taro

snoj dobi od 1

5 d

o 2

4 g

odin

e)

....

..65.7

**

Nez

aposl

enost

, m

ladi m

ušk

arci

(u p

roce

ntim

a m

ušk

e ra

dne

snage

u s

taro

snoj dobi od 1

5 d

o 2

4 g

od)

....

..60.2

**

Nez

aposl

enost

, m

ladi uku

pno (

u p

roce

ntim

a uku

pne

radne

snag

e u s

taro

snoj dobi od 1

5 d

o 2

4 g

odin

e)..

....

62.3

**

Ost

alo

Sto

pa

fert

ilite

ta,

uku

pno (

bro

j rađan

ja p

o ž

eni)

1.5

1.3

1.2

1.2

***

BN

D p

er c

apita,

pre

ma

met

odu A

tlas

(u U

S$,

po t

ekuće

m k

urs

u)

830

1,4

20

2,9

42****

3,1

27****

BN

D,

po A

tlas

met

odu (

u U

S$,

po t

ekuće

m k

urs

u)

(u m

ilija

rdam

a)

2.8

5.5

10.5

12.2

*

Bru

to f

orm

iran

je k

apital

a (u

pro

centim

a BD

P-a)

20.0

21.2

19.2

16.2

***

Oče

kiva

nja

duži

na

živo

ta u

vrije

me

rođen

ja,

uku

pno

(godin

a)

73

74

74

74*

Sto

pa

pis

men

ost

i za

odra

sle,

uku

pno (

u p

roce

ntim

a ljudi u s

taro

snoj gru

pi od 1

5 g

odin

e i vi

še)

....

97

..

Sta

novn

ištv

o, u

kupno (

u m

ilionim

a)

3.4

3.8

3.9

3.9

***

Trg

ovi

na

(u p

roce

ntim

a BD

P-a)

91.9

113.6

116.9

103.1

*

Izvo

r: B

aza

po

data

ka z

a s

vje

tske in

dik

ato

re r

azv

oja

, ap

ril 2

00

7.

go

din

e z

a in

dik

ato

re o

d 1

99

5.

do

20

05

. g

od

ine

Izvo

ri in

dik

ato

ra z

a 2

00

06

. g

od

inu

: Z

van

ičn

i in

dik

ato

ri z

a M

ilen

iju

msk

e r

azv

ojn

e c

ilje

ve z

a 2

00

6.

go

din

u n

isu

ob

javlj

en

i. P

od

aci

za 2

00

6.

go

din

u u

ta

beli s

u z

asn

ovan

i n

a p

ub

likaci

jam

a a

gen

cija

vla

da B

H i p

rocj

en

am

a o

sob

lja S

vje

tske b

an

ke

* A

gen

cija

za

stat

istiku

BH

** A

nke

ta o

rad

noj sn

azi za

2006.

godin

u

*** P

rocj

ena o

soblja

Svj

etsk

e ban

ke

**** B

ND

za

2005.

i 2006.

godin

u b

aziran

je

na

prila

gođ

enom

BD

P-u,

ukl

juču

jući

7 p

ost

o n

eposm

atra

ne

ekonom

ije

^

Reg

ula

torn

a ag

enci

ja z

a te

leko

munik

acije

BH

^

^ S

tudija

Odje

la z

a ek

onom

sko p

laniran

je B

H i e

ntite

tski

h m

inis

tars

tava

zdra

vlja

iz

2006.

godin

e

Bosna i Hercegovina, Strategija za partnerstvo sa zemljom za period od FG 2008. do FG 2011. Aneks 9 Aneks A2: Kratki pregled zemlje

96

Bosnia and Herzegovina

Balance of Payments and Trade 2000 2006

(US$ millions)Total merchandise exports (fob) 1,130 3,371Total merchandise imports (cif) 4,166 8,179Net trade in goods and services -2,577 -3,663

Current account balance -396 -1,309 as a % of GDP -7.4 -10.7

Workers' remittances and compensation of employees (receipts) 1,595 1,844

Reserves, including gold 486 3,497

Central Government Finance

(% of GDP)Current revenue (including grants) 40.3 47.0 Tax revenue 21.8 38.2Current expenditure 44.2 38.3

Technology and Infrastructure 2000 2005Overall surplus/deficit -6.0 2.8

Paved roads (% of total) 52.3 ..Highest marginal tax rate (%) Fixed line and mobile phone Individual .. 15 subscribers (per 1,000 people) 227 507 Corporate .. 30 High technology exports

(% of manufactured exports) .. ..External Debt and Resource Flows

Environment(US$ millions)Total debt outstanding and disbursed 1,929 6,383 Agricultural land (% of land area) 42 42Total debt service 325 354 Forest area (% of land area) 42.7 42.7Debt relief (HIPC, MDRI) – – Nationally protected areas (% of land area) .. 0.5

Total debt (% of GDP) 36.1 52.1 Freshwater resources per capita (cu. meters) .. 9,086Total debt service (% of exports) 10.2 5.4 Freshwater withdrawal (% of internal resources) .. ..

Foreign direct investment (net inflows) 146 424 CO2 emissions per capita (mt) 5.0 4.9Portfolio equity (net inflows) 0 0

GDP per unit of energy use (2000 PPP $ per kg of oil equivalent) .. ..

Energy use per capita (kg of oil equivalent) 1,044 1,203

World Bank Group portfolio 2000 2006

(US$ millions)

IBRD Total debt outstanding and disbursed 518 444 Disbursements 0 -40 Principal repayments 0 24 Interest payments 33 23

IDA Total debt outstanding and disbursed 522 936 Disbursements 44 26

Private Sector Development 2000 2006 Total debt service 3 11

Time required to start a business (days) – 54 IFC (fiscal year)Cost to start a business (% of GNI per capita) – 37.0 Total disbursed and outstanding portfolio 30 95Time required to register property (days) – 331 of which IFC own account 30 93

Disbursements for IFC own account 5 19Ranked as a major constraint to business Portfolio sales, prepayments and (% of managers surveyed who agreed) repayments for IFC own account 1 10 Access to/cost of financing .. 34.9 Economic and regulatory policy uncertainty .. 33.3 MIGA

Gross exposure 21 216Stock market capitalization (% of GDP) .. .. New guarantees 21 0Bank capital to asset ratio (%) 20.1 15.0

Note: Figures in italics are for years other than those specified. 2006 data are preliminary. 9/27/07.. indicates data are not available. – indicates observation is not applicable.

Development Economics, Development Data Group (DECDG).

0 25 50 75 100

Control of corruption

Rule of law

Regulatory quality

Political stability

Voice and accountability

Country's percentile rank (0-100)higher values imply better ratings

2006

2000

Governance indicators, 2000 and 2006

Source: Kaufmann-Kraay-Mastruzzi, World Bank

Short-term, 0 IBRD, 444

Other multilateral, 352

IMF, 20

IDA, 936

Private, 3,912 Bilateral, 719

Composition of total external debt, 2006

US$ millions

Bosna i Hercegovina, Strategija za partnerstvo sa zemljom za period od FG 2008. do FG 2011. Aneks 9 Aneks A2: Kratki pregled zemlje

97

Bosna i Hercegovina, Strategija za partnerstvo sa zemljom za period od FG 2008. do FG 2011. Aneks 9 Aneks B2: Izabrani indikatori uspješnosti i upravljanja portfolia Svjetske banke

98

Indikator 2005. 2006. 2007. 2008.Ocjena portfelja Broj projekata u implementaciji a 17 17 16 16Prosječan period implementacije (god) b 2.2 2.7 3.1 3.2Procenat problematičnih projekata po broju a, c 23.5 23.5 6.3 6.3Procenat problematičnih projekata po iznosu a, c 33.1 20.5 3.3 3.3Procenat projekata u riziku po broju a, d 23.5 23.5 6.3 6.3Procenat projekata u riziku po iznosu a, d 33.1 20.5 3.3 3.3Odnos isplate (%) e 42.7 18.0 15.4 2.6Upravljanje portfeljomCPPR u toku godine (da/ne) Ne Da Ne Da Resursi supervizije (ukupno US$) 2,225 1,702 1,379 1401FProsjek supervizije (US$/projekt) 97 95 77 10A

Uporedne stavke Od FG 80 Posljednjih pet godina Proj Eval OED po broju 42 16Proj Eval OED po iznosu (miliona US$) 784.1 144.5% OED projekata sa rejtingom U ili HU po broju 12.2 0.0% OED projekata sa rejtingom U ili HU po iznosu 14.3 0.0

a. Kao što pokazuje Godišnji izvještaj o uspješnosti portfelja (osim za tekuću FG).b. Prosječna starost projekata u portfelju Svjetske banke za zemlju.c. Projenat projekata sa rejtingom U ili HU za razvojne ciljeve (DO) i/ili napredak implemnetacije (IP). d. Kao što je definisano u sklopu Programa za unapređenje portfelja.e. Odnos isplata u toku godine i neisplaćenog bilansa portfelja Svjetske banke na početku godine; samo investicijski projekti.* Svi indikatori su za projekte koji su kativni u portfoliu, sa izuzetkom odnosa isplate, koji uključuje sve aktivne projekte, kao i projekte koji su zaključeni u toku fiskalne godine.


99

Aneks B3: Sažeti pregled programa IBRD/IDA

Sa danom 5.11.2007. godine

Predloženi program pozajmljivanja IBRD/IDA za osnovni programa

Fiskalna godina ID broj projekta US$(M) Strateška dodjela b

(H/M/L)Implementacijski

rizici (H/M/L)

2008.PROJEKT ZA PUTNU INFRASTRUKTURU I BEZBJEDNOST

25.0

Rezultat t 25.0

Ukupni rezultat 25.0


100

Aneks B3: Sažeti pregled programa IFC-a

_________________________________________________________________ Aneks B3: Sažeti pregled programa MIGA-e

2005. 2006. 2007. 2008.*

Obvezivanja (US$m) Bruto 29.07 34.11 43.02 Neto** 29.07 34.11 43.02

Neto obvezivanja po sektoru (%)KAPITAL 14.31 17.83 ZAJAM 85.69 100 82.17 Ukupno 100 100 100 0

Neto obvezivanja po instrumentu investiranja (%)Kapital 14.31 17.83 Zajam 85.69 100 82.17 Ukupno 100 100 100 0

* sa 31. martom 2007. godine** samo račun samog IFC-a

Preostala izloženost MIGA-e (bruto izloženost, u milionima US$) Sa krajem fiskalne godine FG2002 FG2003 FG2004 FG2005 FG2006 FG2007

Sektorska raspodjela Finansije 43.8 79.2 190.9 268.1 246.6 202.8Agro-biznis / proizvodnja / usluge 1.5 1.7 12.4 2.5 2.6 0.0

45.3 80.9 203.3 270.6 249.2 202.8Profil rizika MIGA-e

Ograničenje transfera 26.6 43.6 156.5 245.8 228.7 202.8Eksproprijacija 44.4 74.5 190.7 262.4 228.7 202.8Rat i građanski nemiri 35.7 55.3 91.3 69.0 48.5 51.8Raskid ugovora 0.8 0.9 2.5 2.5 2.6 0.0

Bruto izloženost MIGA-e u BH 45.3 80.9 203.3 270.6 231.3 202.8% udio bruto izloženosti MIGA-e 0.9% 1.6% 3.9% 5.3% 4.3% 3.8%Neto izloženoist MIGA-e u BH 43.9 75.8 158.9 160.9 143.8 131.6% udio neto izloženosti MIGA-e 1.4% 2.4% 4.9% 5.1% 4.3% 4.1%

Bosna i Hercegovina, Strategija za partnerstvo sa zemljom za period od FG 2008. do FG 2011. Aneks 9 Aneks B4: Sažeti pregled nefinansijskih usluga

101

Sa danom 18.9.2007. godine

Proizvod FG završetka Cijena(US$h) Publika a Cilj b

Nedavno završeno Odrednice za upravljanje životnom sredinom 2005 70 Banka/ vlada CEM 2005 272 Vlada Strategija za mlade 2005 120.5 Javnost / vlada Rad na programu za siromaštvo 2006 128.6 Vlada

. Tehnička podrška za penzije 2006 100.1 Vlada Tehnička podrška za pripremanje FSAP-a 2006 37.5 Vlada PEIR 2006 291.7 Vlada Tržište rada 2006 59.8 Vlada Bilješka o penzijskom sistemu 2007 131.2 Vlada CFAA - CPAR ažurirano 2007 149.1 Vlada Kapaciteti za bezbjednost puteva 2007 75 Vlada

U toku Pregled finansijskog nadzora i proc. u SOE 2007 73.8 Vlada

Bilješka o politikama za BH 2007 79.2 Vlada Jačanje lokalne uprave 2007 150.9 Vlada Pregled sektora transporta 2008 464.2 Banka

Planirano Ocjena investicijske klime u zemlji 2008 10 Banka/ vlada

CEM 2008 272 Vlada / banka Ocjena siromaštva 2009

____________ a. Vlada, donator, Svjetska banka, javnost. b. Stvaranje znanja, javna debata, rješavanje problema.


102

Aneks B6: Ključni ekonomski indikatori

Bosnia and Herzegovina - Key Economic Indicators

Actual Estimate ProjectedIndicator 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

National accounts (as % of GDP)Gross domestic producta 100 100 100 100 100 100 100 100 100 Agriculture 10 11 11 10 10 10 10 10 9 Industry 26 25 25 25 25 25 25 25 25 Services 64 64 64 65 65 65 66 66 66

Total Consumption 127 122 120 114 117 114 111 108 106Gross domestic fixed investment 19 17 22 21 19 20 21 21 21 Government investment 10 7 7 6 6 7 6 6 6 Private investment 9 11 15 15 12 13 14 15 15

Exports (GNFS)b 26 29 33 37 39 41 43 44 46Imports (GNFS) 72 71 75 66 74 75 74 74 73

Gross domestic savings -27 -22 -20 -14 -17 -14 -11 -8 -6Gross national savingsc -1 2 2 6 2 4 5 8 9

Memorandum itemsGross domestic product 8370 10023 10765 12255 14199 15409 16549 17605 18728(US$ million at current prices)GNI per capita (US$, Atlas method) 1990 2500 2950 3240 3540 3960 4330 4590 4870

Real annual growth rates (%, calculated from 96 prices) Gross domestic product at market prices 4.0 6.1 5.0 6.0 6.0 6.5 5.5 4.5 4.5 Gross Domestic Income 3.1 17.8 4.5 5.3 5.5 6.9 5.6 4.6 4.7

Real annual per capita growth rates (%, calculated from 96 prices) Gross domestic product at market prices 3.9 6.1 4.7 4.2 6.0 6.5 5.5 4.5 4.8 Total consumption 2.5 23.3 1.4 -2.3 7.1 4.2 3.0 1.8 2.8 Private consumption 2.6 19.3 1.2 -2.3 7.3 3.6 2.4 1.0 2.3

Balance of Payments (US$ millions) Exports (GNFS)b 2184 2947 3550 4485 5518 6314 7043 7822 8526 Merchandise FOB 1471 2082 2596 3371 4255 4963 5611 6317 6947 Imports (GNFS)b 5996 7083 8040 8149 10553 11492 12314 12962 13587 Merchandise FOB 5614 6649 7578 7644 9987 10888 11676 12294 12887 Resource balance -3813 -4136 -4490 -3663 -5035 -5178 -5271 -5140 -5061 Net current transfers 1650 1861 1902 1892 2110 2195 2286 2383 2403 Current account balance -1629 -1792 -2135 -1309 -2395 -2497 -2551 -2403 -2375

Net private foreign direct investment 381 662 522 424 1695 1733 829 765 799 Long-term loans (net) 270 6 112 85 651 235 760 610 315 Official 51 103 104 34 80 124 96 58 45 Private 219 -97 8 51 571 111 664 552 270 Other capital (net, incl. errors & ommissions) 1161 1554 1971 1573 1143 1373 1385 1371 1352 Change in reservesd -182 -430 -470 -773 -1093 -844 -422 -343 -91

Memorandum itemsResource balance (% of GDP) -45.6 -41.3 -41.7 -29.9 -35.5 -33.6 -31.9 -29.2 -27.0Real annual growth rates ( YR96 prices) Merchandise exports (FOB) .. .. .. .. .. .. .. .. .. Primary .. .. .. .. .. .. .. .. .. Manufactures .. .. .. .. .. .. .. .. .. Merchandise imports (CIF) .. .. .. .. .. .. .. .. ..

(Continued)

Bosna i Hercegovina – ključni ekonomski indikatori

Indikator Nacionalni računi (kao % BDP-a) Bruto domaći proizvoda Poljoprivreda Industrija Usluge Ukupna potrošnja Bruto domaće fiksirane investicije Vladine investicije Privatne investicije Izvoz (GNFS)b Uvoz (GNFS) Bruto domaća štednja Bruto nacionalna štednjac Uporedne stavke Bruto domaći proizvod (u milionima US$ po tekućim cijenama) BDD per capita (u US$, Atlas metod) Realne godišnje stope rasta Bruto domaći proizvod po tržišnim cijenama Bruto domaći dohodak Realne godišnje per capita stope rasta Bruto domaći proizvod po tržišnim cijenama Ukupna potrošnja Privatna potrošnja

(u %, obračunato na osnovu cijena iz 1996. godine)

(u %, obračunato na osnovu cijena iz 1996. godine)

Platni bilans (u milionima US$) Izvoz (GNFS)b Robni FOB Uvoz (GNFS) Robni FOB Bilans resursa Neto tekući transferi Bilans tekućeg računa Neto privatne direktne strane investicije Dugoročni zajmovi (neto) Zvanični Privatni Ostali kapital (neto, uklj. greške i previde) Promjena u rezervamad Uporedne stavke Bilans resursa (u % BDP-a) Realne godišnje stope rasta (u cijenama iz 1996.) Izvoz robe (FOB) Primarni Proizvodnje Uvoz robe (CIF)

(nastavlja se)

Ostvarenje Procjena Projekcija


103

Bosna i Hercegovina – ključni ekonomski indikatori (nastavak)

Ostvarenje Procjena ProjekcijaIndikator 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.r

Javne finansije (kao % BDP po tržišnim cijenama)e

Tekući prihodi 37.9 44.7 46.6 47.0 45.3 44.9 44.3 44.0 43.3 Tekući rashodi 36.6 40.2 40.4 38.3 40.2 40.1 40.1 40.0 40.0 Suficit (+) ili deficit (-) tekućeg računa 1.3 4.5 6.2 8.7 5.1 4.8 4.2 4.0 3.3 Kapitalna potrošnja 10.3 9.5 9.1 5.9 6.3 6.8 6.5 6.4 6.1 Strano finansiranje 4.7 6.0 4.8 3.1 1.5 2.0 1.6 1.2 0.7

Monetarni indikatori M2/BDP 37.9 43.3 47.7 52.7 58.8 62.5 66.7 71.4 76.9 Rast M2 (%) 10.0 24.3 18.2 24.7 21.2 15.3 14.6 14.0 14.6 Rast kreditiranja privatnog sektora / 108.9 96.6 106.8 120.1 220.9 112.0 106.1 105.7 104.3 Ukupni rast kreditiranja (%)

Indeksi cijena (GOD96 =100) Indeks cijena izvoza robe .. .. .. .. .. .. .. .. .. Indeks cijena uvoza robe .. .. .. .. .. .. .. .. .. Indeks trgovinskih uslova za robu .. .. .. .. .. .. .. .. .. Relana kursna stopa (US$/LCU) f 1.0 1.0 1.0 1.0 .. .. .. 0.0 0.0

Realne kamatne stope Indeks maloprodajnih cijena (% promjene) 0.6 0.3 3.6 7.5 2.9 1.4 1.6 1.7 1.6 BDP deflator (% promjene) 1.5 2.6 2.1 6.5 2.5 1.9 1.8 1.8 1.8

a. BDP po faktorskoj cijenib. "GNFS" predstavlja "rebu i nefaktorisane usluge"c. Uključuje neto nezatražene transfere isključujući zvanične kapitalne grantove.d. Uključujući korištenje resursa MMF-a. e. Konsolidovana centralna vlada. f. "LCU" predstavlja "jedinice lokalne valute." PovećanjeUS$/LCU predstavlja deflaciju.


104

Aneks B7: Ključni indikatori izloženosti

Bosna i Hercegovina – ključni indikatori izloženosti

Ostvareno Procjena Projekcija Indikator 2003. 2004. 200.5 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

Ukupni dug nevraćen i 5043 5632 5114 6383 7119 7300 8026 8631 8946isplaćen (TDO) (US$m) a

Neto isplate (US$m) a 482 6 112 284 633 233 760 610 315

Ukupno servisiranje duga (TDS) 191 382 411 354 496 847 651 783 901(US$m) a

Indikatori duga i servisiranja duga (%) TDO/XGS b 127.0 114.9 92.6 96.8 91.7 84.4 84.9 84.1 81.3 TDO/GDP 60.3 56.2 47.5 52.1 50.1 47.4 48.5 49.0 47.8 TDS/XGS 4.8 7.8 7.4 5.4 6.4 9.8 6.9 7.6 8.2 Koncesionalno/TDO .. .. .. .. .. .. .. 0.0 0.0

Indikatori izloženosti IBRD (%) IBRD DS/ DS javnog duga 24.2 24.1 29.1 27.2 26.8 28.8 28.0 28.2 27.6 DS za preferncijalne kreditore/javni 63.7 64.9 84.9 84.2 66.4 63.3 64.8 63.9 63.2 DS (%) c IBRD DS/XGS 1.1 0.8 0.7 0.7 0.6 0.6 0.5 0.5 0.5 IBRD TDO (US$m) d 546 481 507 444 435 440 444 448 453 Od čega sadašnja vrijednost garancija (US$m) Udio portfelja IBRD (%) 0 0 0 0 0 0 0 0 0 IDA TDO (US$m) d 816 847 966 933 996 1004 1008 1009 1001

IFC (US$m) Zajmovi Kapital i kvazi-kapital /c

MIGA Garancije MIGA-e (US$m)

a. Uključuje javni dug i dug za koji su date javne garancije, privatni bez garancija, korištenje kredita MMF-a i neto kratkoročni kapital. b. "XGS" predstavlja izvoz robe i usluga, uključujući doznake radnika.c. Preferencijalni kreditori se definišu kao IBRD, IDA, regionalne multilateralne razvojne banke, MMF i Banku za međunarodna sravnjenja. d. Uključuje sadašnju vrijednost garancija. e. Uključuje i tipove kapitala i kvazi-kapitala i za instrumente zajmova i za instrumente kapitala.

Bos

na i

Her

cego

vina

, Str

ateg

ija za

par

tner

stvo

sa ze

mljo

m za

per

iod

od F

G 2

008.

do

FG

201

1.

A

neks

9

105

Ane

ks B

8: P

ortf

elj o

pera

cija

Zatv

oren

i pro

jekt

i 42

IBR

D/ID

A *

Uku

pno

ispl

aćen

o (A

ktiv

no)

118

.38

o

d če

ga je

vraće

no

0.0

0U

kupn

o is

plać

eno

(Zat

vore

no)

694

.78

o

d če

ga je

vraće

no

5.1

0U

kupn

o is

plać

eno

(Akt

ivno

+ Z

atvo

reno

) 8

13.1

7

od če

ga je

vraće

no

5.1

0

Uku

pno

neis

plać

eno

(Akt

ivno

) 1

96.6

4U

kupn

o ne

ispl

aćen

o (Z

atvo

reno

) 0

.00

Uku

pno

neis

plać

eno

(Akt

ivno

+ z

atvo

reno

) 1

96.6

4

Akt

ivni

pro

jekt

i

ID b

roj p

roje

kta

Ime

proj

ekta

Raz

vojn

ici

ljevi

Nap

reda

kIm

ple-

men

taci

jeFi

skal

na g

odin

a IB

RD

IDA

GR

AN

TPo

ništ

eno

Nei

splaće

noO

rig.

Frm

Rev

.

P10

1213

A

GR

./RU

RAL

DEV

ELO

PMEN

TS

S20

0721

21.1

1179

20.

575

P10

0415

A

VIA

N F

LU -

BA

##

2007

55.

0484

72P

0710

01

BU

S E

NA

BLG

EN

V S

AC

MS

MS

2002

4430

.462

957

23.9

4056

P07

0995

C

OM

M D

EVT

SS

2001

205.

2506

118

-2.0

4239

3-1

.724

596

P09

0666

E

CS

EE

APL

3-B

iHS

S20

0636

38.5

4832

92.

1P

0792

26

EDU

C R

ESTR

UC

TUR

ING

MU

MU

2005

109.

6158

562

5.06

250.

8125

P05

8521

EL

EC P

WR

3 R

ECN

SS

2001

355.

5647

253

1.36

7299

3P

0845

96

EMPL

YMT

2S

S20

0412

5.05

5787

51.

4840

648

-1.3

6593

5 P

0791

61

FOR

EST

DEV

T/C

NSR

V TA

MS

MS

2003

7.09

4.16

8335

50.

2300

068

-0.2

5015

6 P

0886

63

HLT

SEC

EN

HAN

CM

SM

S20

0517

13.0

9309

37.

8406

954

3.89

0695

4 P

0962

00

LAN

D R

EGIS

TRAT

ION

SS

2006

1514

.879

948

-0.5

7758

2P

0851

12

QU

ALIT

Y PR

OTE

CT

(GEF

)S

S20

058.

98.

4630

674

4.90

8067

4P

0554

34

SM

SC

CO

M A

GR

ICS

S20

0312

4.00

4814

8-2

.217

27P

0710

04

SOC

INS

TAM

SM

S20

039

2.04

6268

2.81

2546

51.

9620

594

P05

7950

SO

LID

WAS

TE M

GM

TS

S20

0226

19.0

9209

47.

2963

946

-0.0

0193

9 P

0833

53

UR

B IN

FRA

& S

ER

V D

EL

SS

2005

2517

.935

449

0.73

1903

5U

kupn

i rez

ulta

t29

4.09

8.9

2.04

6268

205.

1078

852

.661

307

1.36

0568

8

ispl

ata

a/

Raz

lika

izm

eđu

Oče

kiva

nih

i stv

arni

h R

ejtin

g su

perv

izije

Bos

na i

Her

cego

vina

Posl

jedn

ji PS

R

sa d

anom

3.1

0.20

07. g

odin

e

CA

S A

neks

B8

-

Por

tfelj

oper

acija

(IB

RD

/IDA

i gra

ntov

i)

Orig

inal

ni iz

nos

u m

ilion

ima

US$

Bos

na i

Her

cego

vina

, Str

ateg

ija za

par

tner

stvo

sa ze

mljo

m za

per

iod

od F

G 2

008.

do

FG

201

1.

A

neks

9

106

C

Obv

ezan

i i ia

plać

eni a

nev

raće

ni in

vest

icio

ni p

ortfe

lj sa

30.

9.20

07.g

odin

e(u

mili

onim

a U

S$)

Obv

ezan

oIs

plać

eno

a ne

vrać

eno

FG o

dobr

avan

ja

Kom

pani

ja

Zaja

mK

apita

l**

Kva

zi

kapi

tal

*GT/

RM

Uče

snik

Zaja

mK

apita

l**

Kva

zi

kapi

tal

*GT/

RM

Uče

snik

1999

/05

Bos

nalij

ek8.

11.

420

00

8.1

1.42

00

020

06

Eki

Bos

nia

4.24

00

00

4.24

00

00

1985

E

nerg

oinv

est

10.8

80

00

0 10

.88

00

00

1997

Fo

nd z

a pr

eduz

eća

01.

410

00

00.

820

00

2002

Fc

l 9.

420

00

1.28

9.

420

00

1.28

5/7/

2004

H

vb c

pb

9.97

16.9

00

0 9.

9714

.65

00

020

06

Mi-b

ospo

2.

830

00

0 2.

830

00

020

06

Nov

a ba

nka

14.1

36.

850

00

11.3

13.

730

00

0/02

/05

Rai

ffeis

en-b

os

49.4

20

00

0 49

.42

00

00

2007

S

isec

am b

osni

a 33

.92

00

00

25.4

40

00

00

Drv

o K

onju

h 1.

220

00

0 0.

860

00

0

Uku

pni P

ortfe

lj:

144.

1326

.58

00

1.28

13

2.47

20.6

20

01.

28

* O

znač

ava

proi

zvod

e tip

a ga

ranc

uja

i upr

avlja

nja

rizik

om.

** K

vazi

kap

ital u

ključu

je i

tipov

e za

jmov

a i k

apita

la.

Ane

ks B

8: Iz

java

o te

kuće

m i

ispl

aćen

om p

ortf

elju

107

Mapa Bosne i Hercegovine

dokument svjetske banke nezvani ni prevod samo za...

Documents