Download - Pedagogija Marie Montessori
-
7/29/2019 Pedagogija Marie Montessori
1/23
SVEUILITE U RIJECI
FILOZOFSKI FAKULTET
NASTAVNIKI MODUL
PEDAGOGIJA MARIE MONTESSORI
Seminarski rad
Studentice: Maja Arnautovi
Ines Boras
Nositelj kolegija: Doc. dr. sc. Kornelija Mrnjaus Andrea LonariKlaudia Prodan
Studij: Hrvatski jezik i knjievnost (diplomski studij)
Rijeka, 2010. godina
-
7/29/2019 Pedagogija Marie Montessori
2/23
Sadraj
1. Uvod............................................................................................................................... 1
2. Pedagogija Marie Montessori ..................................................................................... 2
2.1. Biografija Marie Montessori ................................................................................... 2
2.2. Pedagoka naela i principi pedagogije Marie Montessori ..................................... 3
2.2.1. Razdoblja posebne osjetljivosti ..................................................................... 6
2.2.2. Samoodgoj djece ........................................................................................... 7
2.2.3. Odgajatelji u pedagogiji Marie Montessori ................................................... 8
2.2.4. Pripremljena okolina .................................................................................... 10
2.3. Montessori vrtii i kola .......................................................................................... 13
3. Zakljuak..................................................................................................................... 16
4. Saetak.......................................................................................................................... 19
5. Literatura ..................................................................................................................... 20
-
7/29/2019 Pedagogija Marie Montessori
3/23
-
7/29/2019 Pedagogija Marie Montessori
4/23
1
1.UvodTema koja se problematizira u ovome seminarskome radu je Pedagogija Marie
Montessori. Bit e objanjena pedagoka naela i principi Montessori kole te kako se metode
rada, koje se primjenjuju u navedenoj koli, reflektiraju na dijete, djetetovo uenje i odgoj. U
radu e biti rije o jednom drugaijem pristupu djeci i samom odgoju djeteta, koji se u
mnogoemu razlikuje od tradicionalnog pristupa.
Cilj je ovoga seminarskoga rada ukazati na posebnosti Montessori pedagogije, prikazati
drugaiji nain odgajanja djeteta, gdje dijete stavljamo u sredite pozornosti i, prije svega,
potujemo ga kao odraslu osobu, upoznajemo njegov karakter. Vaan pojam metode odgoja
Marie Montessori je osobnost djeteta. Nadalje emo se osvrnuti i na vanost uloge odgajatelja u
njenoj pedagogiji. Djetetu se mora omoguiti slobodan razvoj, vana odgojna metoda je i
samopouavanje. Sve se to odvija u dobro ureenoj sredini koja sadrava sve potrebne
materijale za izvoenje odreenih aktivnosti.
Ovaj e seminarski rad doprinijeti uenju nekih novih spoznaja te e potaknuti na
razmiljanje o prednostima, odnosno nedostacima pedagogije za koju se zalae Maria
Montessori.
-
7/29/2019 Pedagogija Marie Montessori
5/23
2
2.PedagogijaMarieMontessori
2.1. BiografijaMarieMontessori1Jedno od najvanijih imena u povijesti pedagogije je ime talijanske odgojiteljice Marie
Montessori. Roena je 31. kolovoza 1880. u mjestu blizu Ancone. Ve je kao dijete pokazivala
zanimanje za tehniku struku te je i pohaala srednju tehniku kolu. Godine 1894. postala je
prva ena-lijenik u Italiji. Tijekom studentskih dana, radila je kao pomona lijenica u opim
bolnicama i u psihijatrijskoj klinici sa slaboumnom djecom. Toj je djeci ona nastojala pomoi
tako to je izuavala znanstvene radove francuskoga lijenika J. M. Itarda i njegova uenika E.
Seguina. Po zavretku studija postala je specijalist za djeje bolesti. Montessori je shvatila da je
djeci zaostaloj u intelektualnom razvoju, za edukaciju i rehabilitaciju, prijeko potreban detaljno
razraen pedagoki plan i program. Veliki dio svoga vremena uloila je u edukaciju odgajatelja i
uitelja. U to vrijeme nije imala mogunosti nabaviti potreban didaktiki materijal, pa je
lijeniki i uiteljski materijal prilagodila svojim potrebama. Tako je razvila vlastitu ideju odgoja
i obrazovanja adaptiravi pritom vjebe iz svakodnevnoga ivota.
Ve od prvih dana lijenike prakse surauje s doktorom Giuseppeom Montesanom.
Njihovo se prijateljstvo pretvara u ljubav i ona ostaje trudna. On se ubrzo eni s drugom enom, a
Maria shvaa da je uloga samohrane majke u ono vrijeme znaila kraj njezine karijere i javnog
djelovanja. Stoga ona odluuje tajno roditi dijete i dati ga na uvanje jednoj obitelji na selu.
Montessori je esto posjeivala svoga sina, ali nije htjela priznati da mu je majka. Kad je
odrastao, majka ga je vodila na slubena putovanja i predstavljala kao svoga roaka. Uskoro joj
je postao suradnik i pomonik.
Cijeli svoj ivot posvetila je zastupanju prava djeteta, te je prema njezinim istraivanjimaotvorena 6. sijenja 1907. godine prva Djeja kua u San Lorenzu. Tada po prvi puta radi sa
zdravom djecom, djecom siromanih radnika. Nakon toga, po uzoru na taj vrti, otvaraju se i novi
1 U analiziranju i saimanju biografije Marie Montessori sluile smo se knjigom Philipps, S. (1999.)Montessori
priprema za ivot: odgoj neovisnosti i odgovornosti.
-
7/29/2019 Pedagogija Marie Montessori
6/23
3
u Rimu, Milanu Godine 1909. u Citt di Castello organizira prvi teaj na kojem se ui o njenoj
metodi za uitelje.
Stvorila je posebnu pedagoku metodu u ijem je sreditu bilo dijete te je svoje prvo djelo
Metoda objavila 1912. godine. Njezina je metoda prihvaena u mnogim zemljama. Godine 1929.
utemeljuje AMI Association Montessori Internationale. Kada je izbio Drugi svjetski rat,
otputovala je u Indiju, a faistike su vlasti spalile njezine knjige i zatvorili njezine vrtie i kole.
Nakon Drugoga svjetskog rata otvaraju se nove Montessori institucije. Otada se osniva niz
Montessori djejih vrtia, kola i udruenja u cijelom svijetu s ciljem promicanja njezine
pedagogije. Godine 1949. Maria Montessori trei put nominirana je za Nobelovu nagradu za mir,
ali ju nije dobila.Umrla je 6. svibnja 1952. godine u Nizozemskoj, planirajui put u Ganu gdje je eljela
poduavati afrike uitelje. Njezin je rad nastavio sin Mario Montessori.
2.2. PedagokanaelaiprincipipedagogijeMarieMontessori2Djetetovu linost i njegovo dostojanstvo treba potivati, a to se prije svega oituje u
pruanju slobode djetetu da se razvije u skladu sa svojim sposobnostima. Te sposobnosti dijete
moe razviti samo ako osjea da ga se bezuvjetno voli te ako mu se prui odgovarajua okolina
koja mu omoguuje slobodan razvoj. S obzirom da je djecu potivala i stavljala ih uvijek na prvo
mjesto, Maria Montessori zalagala se da odgajatelji prue djeci ljubav, potovanje i priznanje.
Radi toga, ona na novi nain definira poziciju odraslih:
dijete ne smije biti podinjeno, ve mu odrasli moraju omoguiti slobodan razvoj i to na nain da
ne budu previe nasilni, nego da mu prue indirektnu pomo. To je njezin revolucionarni stav.
Na temelju svojih istraivanja, Montessori je uoila veliku vanost koju osjetila imaju u
djejem percipiranju okoline. Preko osjetila mi komuniciramo s okolinom i stjeemo
2 Za ovo poglavalje sluile smo se knjigom Seitz M., Hallwachs U. (1997.)Montessori ili Waldorf?: knjiga za
roditelje, odgajatelje i pedagoge.
-
7/29/2019 Pedagogija Marie Montessori
7/23
4
odgovarajua iskustva. Aktivnosti osjetila i kretanja predstavljaju sustav odnosa koji ovjeka
stavlja u poloaj prema ivom i neivom svijetu pa i prema drugim ljudima. Bez toga sustava ne
bi postojali odnosi meu ljudima.
Ona istie pojam motorike i zalae se da se u odgoj uvede tjelovjeba i igra. Montessori
duhovni razvoj povezuje s kretanjem3; djetetov se um razvija zahvaljujui kretanju. Psihikom
razvoju pomau i osjetila iji se odgoj odvija tijekom samostalnog rada. Za vjebanje osjetila vrlo
je vano izvoenje pokreta fine i grube motorike. Kada se povee odgoj kretanja s odgojem
osjetila, onda je to Montessorijev 'put' za zdravi psihiki, tjelesni i drutveni razvoj djeteta.
U pedagogiji Marie Montessori vano mjesto zauzima djeja koncentracija koju ona
naziva polarizacija panje. Da bi uope dolo do koncentracije, potrebno je ostvariti odre
ene
uvjete, od kojih je svakako najznaajniji dopustiti djetetu da samo bira to e raditi. Postoje tri
stupnja koji prethode koncentraciji: "pripremne radnje" (postupno poinjanje neke aktivnosti),
"veliki rad" (poetak koncentracije) te stupanj "velikoga rada" (uravnoteenost i unutarnje
zadovoljstvo). Montessori smatra da koncentracija nije jednostrani intelektualni in, ve spoj
snaga koje slue da se izgradi linost. To znai da su znaajni osjeaji, razmiljanja, htijenja i
sam rad.
Osim navedenih naela, svakako valja spomenuti i pojam slobodnoga izbora. To zapravo
znai da djetetu treba omoguiti da samo odlui to e raditi. Jedino se na taj nain dijete moe
neemu potpuno posvetiti. Montessori tvrdi da je slobodan izbor takoer bitan jer se djeca
individualno razvijaju: naime, svako se dijete razlikuje jedno od drugoga po vlastitim
sposobnostima, tempu uenja, nainu rada itd.
Vano je naglasiti da slobodan izbor ne znai da dijete smije raditi sve to hoe te da
moe povrno obavljati aktivnosti i skakati s predmeta na predmet. Djetetu se mora omoguiti
iroki izbor posebno osmiljenoga materijala, odgajatelja koji e znati kako mu indirektno
pomoi te ugodnu i mirnu atmosferu prikladnu za rad. Teke se u takvim uvjetima dijete dobroosjeati i moi koncentrirati na odabranu aktivnost. U takvom se okruenju dijete nee bojati
napraviti pogreku i moi e iskoristiti sve to mu prua slobodan izbor.
3 Pod pojmom 'kretanje', Montessori ne podrazumijeva uobiajenu tjelovjebu, ve filozofiju kretanja.
-
7/29/2019 Pedagogija Marie Montessori
8/23
5
Principi koji ine pedagogiju Marie Montessori su:
1) dijete gledati kao cjelovitu, potpunu osobu2) pomoi njegovom razvoju tako da mu damo prostora za slobodne odluke; pomoi mu
da samostalno razmilja i djeluje
3) pruiti mu priliku da slijedi svoju potrebu za uenjem, jer djeca ne ele bilo to uiti,nego u odreeno vrijeme uiti neto odreeno (razdoblja posebne osjetljivosti)
4) pomoi mu da nadvlada potekoe umjesto da bjei od njih.
Prvi princip svjedoi o tome kako dijete zauzima sredinje mjesto u njezinoj pedagogiji.
Ona ga potuje, voli i shvaa potrebu za njegovim samoostvarenjem. Da bi to postigao, odrasli
trebaju pomagati djetetu u razvitku, ali istovremno moraju poticati individualnost djeteta. Teke
se tada ono moi razviti u slobodnog i samostalnog ovjeka.
Drugi princip govori o odnosu izmeu odgajatelja i djeteta. Odgajatelj mora omoguiti
djetetu slobodu izbora tako da mu dozvoli da se sam odlui prema svojim interesima. Razlog
tomu je to odgajatelj samo pretpostavlja to je za dijete dobro, dok dijete bira prema svojoj
osjetljivosti. Takav se nain odgoja treba odvijati u okolini koja je prilagoena djetetovim
potrebama, te u okolini u kojoj odrasli imaju ulogu prenositelja i usmjeravatelja.
Trei se princip odnosi na razdoblja posebne osjetljivosti. Oni predstavljaju vrijeme
osobite osjetljivosti i spremnosti za panju i uenje.4
etvrti princip takoer predstavlja Montessorijev savjet za poticanje samostalnog
djelovanja djeteta, ali i podrku odgajatelja u dosljednosti i upornosti djetetovih radnji. Ona
smatra da se s godinama razum i kognicija razvijaju i dobivaju na znaenju. Dijete mora nauiti
preuzeti odgovornost za sebe i za svoju okolinu. Takvo e dijete biti slobodno, potencijalno zreloi odgovorno to, po njenome miljenju, ini ljudsko dostojanstvo. Cilj njezine pedagogije je
priznavanje ljudskoga dostojanstva ve u ranom djetinjstvu.
4 O razdobljima posebne osjetljivosti vie u iduem poglavlju.
-
7/29/2019 Pedagogija Marie Montessori
9/23
6
2.2.1. Razdobljaposebneosjetljivosti5
Razdoblja posebne osjetljivosti su razdoblja u kojima je mogue uoiti posebnu djetetovusklonost u primanju odreenih podraaja. Ona imaju specifine karakteristike:
sveprisutnost: razdoblja su uoljiva kod svakoga djeteta u dobi od 6 godina i javljajuse preteno u istim vremenskim razmacima; ona se javljaju i kod djece s potekoama
u razvoju, ali su vidljive izmijene
preklopivost: razdoblja se vremenski preklapaju, ali u istom vremenu nemogue je uvie podruja dosegnuti najviu razinu
vremenska ogranienost: pojedina se razdoblja javljaju u odreenoj dobi djeteta, akada prou, djetetu je puno tee uiti u tome podruju
uoljivost: mogue je vidjeti kako za vrijeme posebne osjetljivosti dijete ui vjetine slakoom, s veseljem i bez puno naprezanja.
Postoje razdoblja posebne osjetljivosti za razliita podruja, a to su:
razdoblje posebne osjetljivosti za govor: to je jedno od najranijih perioda i traje dueod drugih; dijete ui govor svoje okoline, ali bez svjesnog poduavanja i bez
vlastitoga razumijevanja; primjerice, etveromjesena beba izgovara neodreene
glasove koji vrijede u svim kulturama.
razdoblje posebne osjetljivosti za red: osjetljivost za red se javlja kod djeteta kaoosjeaj za vanjski (odnosi raznih pojava u okolini), ali i za unutarnji red (osjetilo
orijentacije)
razdoblje posebne osjetljivosti za uoavanje malih dijelova cjeline: u dobi od petnaestmjeseci do dvije godine djecu posebno zanimaju jako sitni predmeti; osim veih
stvari, djeju pozornost privlae razni detalji; zahvaljujui perceptivnom procesu ti se
dijelovi spajaju u cjelinu
5 Prema: Phillips, S. (1999.)Montessori priprema za ivot: odgoj neovisnosti i odgovornosti.
-
7/29/2019 Pedagogija Marie Montessori
10/23
7
razdoblje posebne osjetljivosti za poboljanje osjetilnih sposobnosti: u dobi od dvijedo etiri godine dolazi do uvjebavanja osjetilnih sposobnosti; djetetu treba pruiti
mogunost za takvu vrstu aktivnosti jer pomou nje ono poboljava svoju stvaralaku
matu
razdoblje posebne osjetljivostiza spretnost u kretanju: dijete se kree ve u majinojutrobi, po roenju pokree noice, ruice, a kasnije puzi i ui hodati; izmeu druge i
etvrte godine naui hodati uspravno i zna odravati ravnoteu; nakon etvrte godine
dijete dobiva osjeaj za crtanje, pisanje, plesanje i druge sline radnje
razdoblje posebne osjetljivosti za drutveno ponaanje: za stjecanje ponaanja koja supotrebna u drutvenim odnosima znaajno je razdoblje izmeu druge i este godine.
2.2.2. Samoodgojdjece
Maria Montessori je prouavala, istraivala i spoznala zakonitosti u razvoju djece.
Vjerovala je da djecu treba potivati jednako kao odraslu osobu, jer je dijete otac ovjeka koji u
sebi sadri sve potencijale da se razvije6. Njeno uenje govori kako bi trebalo temeljito upoznatidjetetove individualne sposobnosti i karakter, i potom usmjeriti te osobine u odgovarajui
odgojni pravac. Montessori veoma vjeruje u sposobnosti i elje djece te doputa da sami biraju i
ue u skladu s svojim interesima. Jedan od vanijih pojmova njezine metode odgoja je osobnost
djeteta, njegove sklonosti i zanimanja za odreene pojave i dogaaje. Ujedno bi cilj svakoga
pedagoga trebao biti pruanje prilika djetetu da se razvije kao individua. Montessori je spoznala
da je uenje individualno uvjetovano. Uenja nema bez individualne aktivnosti samoga djeteta.
Odgojna poruka koju je zagovarala Maria Montessori glasila je: Pomozi mi da to uradim sam,
to znai da djetetu treba pruiti indirektnu pomo za samoodgoj. Montessori svoje metode
odgoja zasniva na spoznajama o razvojnim fazama djeje osjetljivosti. Da bi se zadovoljile
razvojne faze, treba poi od dviju tvrdnji:
6 Matijevi, M. (2001.)Alternativne kole: didaktike i pedagoke koncepcije., str. 38.
-
7/29/2019 Pedagogija Marie Montessori
11/23
8
1. djeca imaju priroene snage za samorazvoj2. priroene snage aktiviraju se ako su djeca okruena povoljnom sredinom.7
Osim na samoodgoju, Montessori odgojna metoda zasniva se i na samopouavanju. Dijete se
treba razvijati u skladu sa svojim sposobnostima i interesima te se tu odrasle osobe ne bi trebale
odvie mijeati. Dosta se pozornosti posveuje samostalnosti i samovrednovanju djece. U svakoj
fazi8 svoga razvoja dijete ima uroene unutarnje potrebe koje se pojavljuju u razliito vrijeme.
Dakle, Montessori istie naelo individualnosti. Meutim za poticanje individualiziranoga odgoja
nije pogodan frontalni ili grupni oblik nastave, a individualna nastava nije uvijek najbolja i
ekonomina, ako uzmemo u obzir raspoloivo vrijeme i didakti
ke materijale.
2.2.3. OdgajateljiupedagogijiMarieMontessori
U prolosti nije bilo kvalitetnoga odgoja djece. Nije se marilo za njihovu osobnost i
razvitak. Njihov poloaj je bio poput poloaja ovjeka koji nema temeljnih prava. S djecom se
postupalo kao da su izvandrutvena bia s kojima se moe raditi bilo to: vrijeati, kanjavati,udarati, zanemarivati, itd. Tu im je mo dalo pravilo odrasle osobe. Namijenjen im je bio
zadatak pomaganja razvoja djeteta, no oni tu zadau nisu izvrili na ispravan nain. Optuba se
ne odnosi samo na oeve, majke, uitelj i skrbnike, ve na cijelo drutvo koje je oduvijek bilo i
ostalo odgovorno za djecu.
Nakon viestoljetnih borbi, dolo je do znaajnih promjena. Odgojna naela isticala su
toleranciju, blagost i razumijevanje u obiteljima, ali i u kolama. Danas je interes za djecu velik.
Odrasli se sve vie prilagoavaju djeci: izgrauju se djeji parkovi, kazalita, objavljuju se djeji
asopisi i knjige... Napredak do kojeg je dolo u brizi i odgoju djece treba pripisati osvjetavanju,
7 Matijevi, M. (2001.)Alternativne kole: didaktike i pedagoke koncepcije, str. 37.8Maria Montessori utvrdila je etiri faze razvoja: prva faza djetinjstva: 0 6 god., druga faza djetinjstva: 6 12
god.; epoha mladenatva: 12 18 god., studenti i odrasli: 18 24 god.
-
7/29/2019 Pedagogija Marie Montessori
12/23
9
a ne toliko poboljavanju ivotnih uvjeta. Za opeljudski razvoj vano je naglasiti psihiki, a
manje tjelesni aspekt djeteta. Dijete u sebi skriva ivotnu tajnu, jer ono je spontano i neiskvareno
te na taj nain moe u velikoj mjeri utjecati na socijalni ivot ljudi i njihovo razmiljanje.
Vanu ulogu u razvitku djece imaju njihovi roditelji. Meutim Montessori se najvie
posveuje radu uitelja te istie vanost pripremljene okoline. Svaki od tih imbenika utjee na
sliku koju dijete stvara o sebi. Oni se meusobno proimaju pa takav nain interakcije konstruira
odgoj dijeteta.
Roditelji predstavljaju prvu okolinu koju dijete upoznaje. Oni su prvi posrednici izmeu djeteta i
vanjskoga svijeta. Roditeljima je namijenjena vana misija, a to je da tite svoju djecu i vode
brigu o njima. Oni su ti koji u najveoj mjeri trebaju osvijestiti vanost djeteta i pitanja koje se
namee u suvremenom svijetu borba za uspostavljanje prava djeteta u svijetu.
U Montessori koli uitelj nije predava, ve organizator i usmjeriva. Uitelj mora biti
sposoban i dobro pripremljen za svoj posao. Dijete ne smije osjetiti da je uitelj odvie
nadmoan. Uitelj i dijete moraju izmijenjivati ulogu aktivnoga sudionika i pasivnoga subjekta.
U trenutku kada dijete postaje aktivno, uitelj se mora povui i dati djetetu priliku da samostalno
djeluje. Uitelj predstavlja vezu izmeu didaktikog pribora i djeteta. Najprije pokazuje kako se
radi s materijalom pa ako probudi zanimanje kod djeteta, ostavlja mu prostora za rad. Tada uitelj
nije potpuno pasivan, ve budno opaa to dijete ini. On esto individualno radi s uenikom, ali
mu ne namee svoj nain rada. Kada dijete pogrijei, on strpljivo eka i usmjerava dijete da samo
otkrije svoje pogreke. Montessori odgajateljima pridaje veliku vanost, jer njihova osobnost
uvelike stvara priliku za slobodan rad djece.
Za odgovarajui razvoj djeteta potrebno je osigurati pripremljenu okolinu (sredinu). Ta
okolina sadri razvojni materijal primjeren razliitim stupnjevima djejeg razvoja. Sredina se
odnosi na posebna razdoblja ivota djeteta kada ono usmjerava pozornost na one elemente
stvarnosti koji odgovaraju njegovim tadanjim razvojnim potrebama.
-
7/29/2019 Pedagogija Marie Montessori
13/23
10
2.2.4. Pripremljenaokolina
Pripremljena okolina je ona okolina koja djetetu prua sve to odgovara njegovimpotrebama i to mu je nuno za dobru tjelesnu i duevnu prilagodbu. Vrlo je vano da prostor
bude ureen prema odreenim kriterijima. Prostor mora sadravati lijepe slike koje prikazuju
prirodu, zaviaj, prizore iz svakodnevnoga ivota itd. Djeci treba omoguiti dovoljno prostora za
hodanje, plesanje, skakanje i za sline aktivnosti. Na podu je oznaena elipsa koja slui manjoj
djeci za vjebanje hodanja u ravnotei. Zanimljivo je istaknuti da je prostor ukraen biljkama i da
se u njemu nalaze i ivotinje. O jednima i o drugima brinu se kako odgajatelji tako i djeca.
Poeljno je da u blizini bude vrt gdjee biti mogu
e uzgajati biljke. to se ti
e stolova i stolica,
oni moraju svojom veliinom biti primjereni djejem rastu i njihovoj snazi, a za radne se povrine
koriste stolovi i maleni tepisi. Idealno bi bilo da djeca u Montessori prostoriji mogu koristiti
tekuu vodu za pranje kuhinjskoga posua i za druge poslove u domainstvu. Zapravo, najvanije
pravilo u Montessori prostoru glasi: Nakon bavljenja nekim priborom potrebno ga je vratiti na
isto mjesto na kojem se nalazio i dovesti ga u isto stanje u kakvom je zateen, kako bi i drugo
dijete koje ga poslije odabere moglo njime stei potrebne vjetine i znanja.9
Takoer su i za didaktiki pribor postavljena vrlo stroga pravila. Prije svega, rije je o
priboru koji je izraen na poseban nain i koji mami djecu na rukovanje. U izradi pribora Mariji
Montessori je pomogao Albert Nienhuis koji je izabrao drvo, metale, ljepila, boje itd. Postoje
etiri kriterija za odabir pribora kod pojedinih vjebi, a to su: njegova dostupnost (stavlja se na
otvorene police, kako bi ga dijete moglo vidjeti i samo uzeti), poticanje aktivne djetetove
djelatnosti (dijete razmilja, koristi ruke, osjetila...), primjerenost potrebama i sposobnostima
djeteta (treba pratiti razvojne potrebe djeteta; pribor se koristi na nain da vodi dijete od lakega
prema zahtijevnijem zadatku) te mogunost uoavanja pogreke u radu (dijete mora samo uoiti
svoje pogreke i ispraviti ih). Osim to treba biti lijepih i skladnih boja, sav pribor mora uvijekbiti ist i uredno pospremljen. Treba naglasiti da se u prostoru nalazi po jedan primjer svakog
pribora, pa se dijete, ako se eli baviti priborom koji trenutno ima netko drugi, mora strpiti i
pronai neki drugi predmet. Na taj nain dijete ui rjeavati probleme jer shvaa da ne moe u
svakom trenutku dobiti sve ono to eli. Svaki pojedini predmet ima svoje posebno mjesto koje
-
7/29/2019 Pedagogija Marie Montessori
14/23
11
se moe promijeniti jedino u dogovoru s djecom. Sve to je potrebno za jednu vjebu nalazi se u
jednoj kutiji ili koari kako bi se odjednom moglo uzeti i koristiti. Ako se predmet sastoji od vie
dijelova, oni moraju biti sloeni na specifian podmeta koji dijete moe lako nositi. Dijelovi
pribora trebali bi biti sloeni po istoj boji jer se time djetetu olakava snalaenje. Takoer, pribor
je posloen prema redoslijedu radnji koje se njime mogu izvoditi. Kao to smo ve prethodno
rekli, Montessori pribor mogue je podijeliti u nekoliko skupina: pribor za vjebe iz praktinoga
ivota, za poticanje osjetilnih sposobnosti, za poticanje govora, za vjebe iz matematike te onaj
potreban za kozmiki odgoj.
Ureeni prostor i didaktiki pribor, dakle, potiu dijete na individualni rad. Tako na primjer u
prvom jutarnjem bloku dijete samo bira materijal i nosi ga iz ormara na radno mjesto. Valjaspomenuti da poetak za jutarnji rad nije strogo odreen, ve djeca ulaze u uionicu izmeu 8.00
i 8.30 sati. Dijete e se baviti isplaniranim radom ovisno o svom raspoloenju i zainteresiranosti.
Kada shvati da je dolo do zasienja, dijete e vratiti pribor u ormar, a prije nego to zapone
drugu aktivnost uzet e si kratki odmor. Nakon prve faze dnevnog rada (tzv. "slobodni rad")
slijedi drugi dio, a to je zajednika razredna nastava. Uitelj promatra samostalni rad djece i
uoava to bi moglo postati predmetom zajednike aktivnosti. U ovom drugom bloku rada
organiziraju se razni izleti, posjeti muzeju, sportske i glazbene aktivnosti, a izvrava se i
religijska nastava.
Svakako ne treba zanemariti ulogu odgojitelja koji, kao uostalom i svi odrasli, moraju biti
svjesni svojega ponaanja jer predstavljaju uzor djeci. Odgojitelj mora znati prepoznati razdoblja
posebne osjetljivosti kod djeteta. On treba opaati naklonosti pojedinoga djeteta, njegove
kontakte i probleme s drugom djecom, strahove, koncentraciju, ustrajnost, navike u jelu, odnose s
obitelji, probleme s odreenim priborom, ponaanje pri odlasku i dolasku, govorni razvoj i uitak
u govoru itd. Odgojitelj mora biti vesela, njena, paljiva, strpljiva, ista i uredno odjevena
osoba. On ima povjerenje u djecu, poznaje djeje potrebe na koje se trudi odgovoriti te je svjestanda i sam moe katkada pogrijeiti. Vano je naglasiti da odgojitelj svoju ulogu istinski
proivljava. Ono u emu se moda razlikuje od ostalih odgojitelja jest injenica da Montessori
odgojitelj ne kanjava i ne pohvaljuje jer ovdje dijete ne grijei. Dijete ini greke dok ne doe do
9 Phillips, S. (1999.)Montessori priprema za ivot: odgoj neovisnosti i odgovornosti., str. 61.
-
7/29/2019 Pedagogija Marie Montessori
15/23
12
odreenog stupnja razvoja, pa ga stoga ne valja kuditi. S druge pak strane, ispravan rad oznaava
samo da je dijete dostiglo potrebnu razinu razvoja, stoga ga ne treba hvaliti.
Osobnu pripremu odgojitelja ine razvijanje stabilnosti linosti i dosljednost u ponaanju,
njegovanje izgleda te komunikativnost. Strunu pripremu sainjava stjecanje znanja o sebi
samome kao ovjeku, o razvojnim stupnjevima djeteta, o Montessori priboru i nainima na
kojima se koristi, potom opaanja razvojnoga stupnja djeteta te odreivanje stupnja koncentracije
za rad. Potrebna je i unutarnja priprema za rad. Odgojitelj mora razviti: smjernost u kontaktu s
djecom jer on nije neto vie od djeteta, strpljivost kako bi se dijete ugodno osjealo, prihvaanje
jer djecu treba prihvatiti sa svojim vrlinama i manama, potovanje kao temelj zajednike
suradnje, jednaku brinost za sve te treba usavriti svoje ponaanje do uzornosti, jer oni su osobeu koje se djeca ugledaju. Najvaniji zadaci koje Montessori odgojitelj nikako ne smije zanemariti
su:
ouvanje pribora i reda u pripremljenoj okolini pomaganje u samoizgradnji djeteta poznavanje pribora i naina na koji se oni mogu upotrijebiti nadziranje radnoga ugoaja pokazivanje vjebi i naina koritenja pribora indirektno upletanje potovanje djeje koncentracije ohrabrenje.
-
7/29/2019 Pedagogija Marie Montessori
16/23
13
2.3. Montessorivrtiiikola
Maria Montessori razvila je metodu odgoja i obrazovanja namijenjenu predkolskoj i
osnovnokolskoj djeci. U osnovi te metode nalazi se sama aktivnost djeteta. Zahvaljujui
odgajatelju i posebnoj pripremljenoj okolini, svako dijete ui i napreduje prema vlastitim
mogunostima. Montessori smatra da dijete ima priroene sposobnosti za vlastiti razvoj te je
traila od odraslih da ne ometaju djeji samorazvoj. Montessori metoda je indirektna metoda
pouavanja. Individualni oblik rada najea je metoda uenja. Postoje mjeovite skupine
razliite dobi: od 3 do 6 godina u predkolskoj grupi te od 6 do 9 i od 9 do 12 godina u kolskoj
grupi. Odnosi me
u djecom su uzorni, jer mlai u
e od starijih, a starija djeca utvr
uju znanje
pomaui mlaima. Djeci je omogueno da prate vlastiti tempo rada i da znanje utvruju
ponavljanjem. Samomotiviranje javlja se kao posljedica osobnog razvoja. Vano je k tome dodati
kako oni sami ue na temelju svojih pogreaka, odnosno na temelju svojega iskustva, sami
stvaraju pojam o tome kakva disciplina je poeljna, a kakva nije te im je data sloboda biranja
razliitih aktivnosti. Naglasak je na konkretnim dogaajima i pojmovima kako bi ih mogli
povezati s realnim ivotom. Djecu se potie na samostalno razmiljanje, otkrivanje i neovisnost.
Tako djeca razvijaju osjeaj uspjeha i ponosa na svoj trud i rad, osjeaj povjerenja u sebe i druge,
osjeaj dobrote i radosti. Logino je da e takva djeca imati i vee samopouzdanje i
samopotovanje.
U Hrvatskoj postoje Montessori vrtii10. Oni, naravno, odgajaju djecu prema naelima i
teorijama same pedagogice. Neki od ciljeva takvih vrtia jesu: radost uenja, samomotivacija,
samodisciplina, samopouzdanje, sposobnost rjeavanja problema, ljubav prema redu,
koncentracija panje, odgovornost... Tijekom boravka u vrtiu djeci je omogueno sudjelovanje u
raznim programima poput uenja stranih jezika, njegovanja glazbene i likovne umjetnosti, izrada
modnog nakita, dramska i lutkarska radionica, individualna ili grupna logopedska terapija,sudjelovanje u portskim, plesnim i jo mnogim drugim programima. Vrti tei postii obiteljsko
okruenje tako da se djeca, a i odrasli, meusobno uvaavaju. Obitelj takoer ima vanu ulogu u
Montessori vrtiu te ih se nastoji aktivno ukljuiti u provedbu vrtikog programa (zajedniko
10Djeji vrtiMontessori, http://www.montessori.hr/
-
7/29/2019 Pedagogija Marie Montessori
17/23
14
sudjelovanje u raznim sveanostima i seminarima). Obitelj, odgojitelji i uitelji trebali bi zajedno
sudjelovati u ivotu mladog bia i pruiti mu potovanje, ljubav i priznaje.
U Hrvatskoj su Montessori vrtii otvoreni od 1991. godine. Postoje 15-ak takvih vrtia, a neki od
njih su: Sreko, Montessori u Zagrebu, Sunev sjaj-Nazaret u akovu. Cijena jednog takvog
vrtia je oko 1 700 kuna mjeseno.
Dijete moe pohaati Montessori kolu ak i ako nije ilo u Montessori vrti. Montessori
kole se istiu po svojoj velikoj fleksibilnosti i sposobnosti za vlastiti napredak. Maria
Montessori je detaljno opisala primjenu svoje metode za djeji vrti i za prva etiri razreda
osnovne kole, dok za vie razrede osnovne kole njezina metoda nije potanko razraena. Cilj
Montessorijine pedagogije jest omoguiti djetetu slobodan razvoj i zadovoljiti njegove potrebe u
odreenom ivotnom razdoblju. Primjerice, dijete na satu tjelesnog odgoja samo bira kako e se
igrati, koje e sprave koristiti i sl. Montessori kole organizirane su tako da je u jednom razredu
mogue imati djecu razliitih godita. Uenici sami biraju razrede i imaju mogunost velike
mobilnosti, jer glavna Montessori ideja je da se razredi stvaraju samostalno. Uitelj mora
omoguiti ueniku da individualno radi, ali ga pritom usmjerava. On nije u prvome planu, jer
dijete na poetku sata samo odluuje to e i kako raditi. Pristup Montessori koli je induktivan,
to znai da djeca ue polazei od konkretnih pojmova i vlastitih iskustava. Pri uenju djeci
pomau nastavni materijali koji vode uenike do rjeavanja zadataka. Materijali u Montessori
uionicama grupirani su na nain da postoje:
materijali za vjebe iz svakodnevnoga ivota materijali za vjebanje osjetila materijali za vjebanje govora i jezika materijali za vjebanje matematike materijali za kozmiki odgoj.
Takoer, Montessori kole posjeduju nove tehnologije koje su uvrtene u kolske programe, ali
im se ne posveuje cijelo djeje slobodno vrijeme. to se tie ocjenjivanja, primjenjuje se
klasino ocjenjivanje, ali se daju i dodatna objanjenja o uenikovu nainu rada (koncentriranost,
samostalnost, organiziranost i sl.) i o njegovom socijalnom ponaanju (komunikativnost,
otvorenost prema drugima, tolerantnost i sl.). Prilikom ocjenjivanja i planiranja vlastitih
aktivnosti sudjeluje i samo dijete. Ocjene se biljee za potrebe uenika, roditelja i kole. U
-
7/29/2019 Pedagogija Marie Montessori
18/23
15
dokumentaciji za praenje djetetove aktivnosti oznaeni su ciljevi koje dijete treba postii.
Uitelj, uz pomo roditelja, procjenjuje je li dijete savladalo odreenu vjetinu ili mu je potrebno
jo vjebanja. Ako se ustanovi da je djetetu potrebno dopunsko vjebanje, uitelj to ne namee,
ve omoguava ueniku da to sam shvati. Radi praenja svakoga pojedinog djeteta vana je
suradnja uitelja i roditelja. Ovakvom koncepcijom rada svako dijete ima mogunost razviti sve
svoje potencijale i postati neovisna i sigurna osoba. Vjetine i znanja nauena kroz Montessori
kolu, pomoi e djetetu da djeluje efikasnije, da bude paljivije, da se koncentrira i nae rjeenje
u svakoj ivotnij situaciji.
Godine 2003. otvorena je u Zagrebu Montessori kola. Dobila je ime po barunici Dde
Vranyczany koja je prva utemeljila Montessori ustanovu u Hrvatskoj, a to je bio vrti
u Zagrebu,1934. godine. Osnovnu Montessori kolu barunice Dede Vranyczany pohaaju i djeca s posebnim
potrebama. kola je posebna zbog svog individualnog pristupa u usvajanju programa ter ranom
uenju stranih jezika. Uenici imaju cjelodnevni boravak, a plaaju ga 1 750 kuna mjeseno.
Moemo postaviti pitanje, moe li si jedna prosjena hrvatska obitelj to priutiti. Je li
cijena ili neupuenost ili pak nepovjerenje u alternativne kole uzrok nedovoljne posjeenosti
Montessori vrtia i kola?
-
7/29/2019 Pedagogija Marie Montessori
19/23
16
3.ZakljuakIz pedagogije Marie Montessori moe se nauiti da osim tradicionalnog pristupa uenju
odgoju i obrazovanju djece, postoje i drugi vrlo uinkoviti alternativni pristupi kao to je
primjerice Montessori pedagogija. U provoenju alternativnih pristupa (u ovome sluaju
Montessori pedagogije) djeca lake ue i s vie motivacije za rad jer rade ono to oni ele i kada
ele (npr. kada im se ne ui matematika, izabiru drugi predmet kojim e se baviti, za koji u tom
trenutku imaju vie motivacije). S druge strane, smatramo da ovakav pristup jo uvijek ne moe
zamijeniti tradicionalni pristup. Djeca u tim godinama ne mogu samostalno odluivati to je za
njih dobro uiti i u kolikoj mjeri. Mora ipak postojati odrasla osoba koja
e im prenijeti neke
injenice i time im proiriti znanje. Nau bismo djecu upisale u Montessori vrti, a to se tie
kole ipak bismo se odluile za tradicionalnu. Montessori vrti bi dobro odgovarao godinama
predkolskog djeteta jer im je tada potrebno to vie kretanja i motorikih sposobnosti. Dananja
osnovna kola bi ipak trebala obuhvatiti mnogo vie nego Montessori kola.
Odgoj koji je Maria Montessori svojom metodom inicirala temelji se na povjerenju i
ljubavi kao izrazu potivanja ljudske osobe, osobito u razvojnoj dobi. Potivanje je osnovna
vrijednost ovoga svijeta. Dijete ui, odnosno shvaa svijet oko sebe iako nije toga svjesno. Ono
to dijete upoznaje i radi prelazi iz podsvjesne na svjesnu razinu. Time se u njemu otvara izvor
radosti, dostojanstva i ljubavi.11 U njima se moe prepoznati prva naznaka odgojno-obrazovne
metode koja je bila revolucionarna u to vrijeme. Nije teko zakljuiti da metoda Montessori
predstavlja dalekoseni zaokret.
Za djetetov odgoj nije vana samo poduka odrasle osobe, nego je bitno da se dijete samo
dokae, da postane neovisno o drugome, te da vlastitim postupcima uspije doi do cilja, odnosno
da samo ui na vlastitim pokuajima i pogrekama. U trenutku kada dijete pogrijei, nastupa
uitelj te ga usmjerava da doe do pravog odgovora, ali mu pri tom ne namee svoj nain rada.To je velika prednost jer dijete ipak samostalno dolazi do novih spoznaja i zakljuaka. To bi se
trebalo ve primjenjivati u ranijim godinama djetetova ivota jer su te godine kljune, tada dijete
11Hoblaj, Alojzije, Marie Montessori// asopis Dijete i drutvo, Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijskesolidarnosti, godina deveta, br. 2/ 2007.
-
7/29/2019 Pedagogija Marie Montessori
20/23
17
postaje samostalno: hoda, govori misli, odluuje samo o tome to e uraditi. Upravo to potvruju
metode rada Montessori kole. U Montessori koli pozitivno je to uitelj esto pojedinano radi
s uenikom, dok u tradicionalnoj koli uitelj se vie usmjerava na cijelu grupu (razred) i
pojedinca ocjenjuje u odnosu na grupu. Prednost je to se djetetov um razvija putem osjetila na
temelju iskustava, dok je u tradicionalnoj koli dijete esto pasivan slua, primatelj ve gotovih
injenica. Kada govorimo o prostoru, dobro ureena okolina potie djecu na rad, te stvara kod
djeteta osjeaj za red i organizaciju. U dobro ureenoj sredini, tj. uionici nalazi se po jedan
primjer svakog pribora to znai da uenik mora ekati na red dok drugo dijete ne zavri s radom.
Time se razvija strpljivost u djeteta. Maria Montessori se zalae da treba temeljito upoznati
djetetove individualne sposobnosti i karakter i potom usmjeriti te njegove osobine za ono za toima vie afiniteta, a ne da polazi neku kolu koja mu moda ne ide, za koju nema afiniteta, a ni
interesa. To se dogaa u tradicionalnim kolama gdje veina djece s 14 godina ne zna to im se
svia, to bi radili u budunosti, te im se uglavnom nameu elje roditelja. Dobro je to se u
Montessori koli, uz objanjenje o djetetovu radu, koristi i klasian nain ocjenjivanja i to se
prilikom praenja napretka djeteta konzultira s roditeljima. Dijete samo sudjeluje u procjeni
svoga znanja za razliku od tradicionalnih kola gdje toga nema. Ocjenjuje se u odnosu na
sposobnosti svakog pojedinanog djeteta. Sama ocjena moe biti i prednost i nedostatak. Dijete
e tako znati za koju je ocjenu bilo njegovo znanje te e se moi orijentirati i podii svoje znanje
na neku viu razinu. Dakle, ocjena moe biti motivacija za uenje. S druge strane, klasian nain
ocjenjivanja moe biti i nedostatak jer djetetu moe ruiti samopotovanje.
U Montessori koli dijete bira samo to e raditi, ali ono u toj dobi moda ne moe ispravno
odluiti to je najbolje za njega, pa je vie puta potrebno da uitelj o tome odlui. Prema tome, to
bi moglo biti i nedostatak ove kole. Moe se spomenuti jo i to da dijete preko udbenika i
slinih materijala, koji se koriste u tradicionalnoj koli, usvaja vie injenica potrebnih za vie
razrede i u veoj mjeri proiruje svoje znanje.Zahvaljujui naizgled jednostavnom didaktikom materijalu, kod djece koja ga
savladavaju razvija se izvrstan matematiki i induktivni nain razmiljanja koji im pomae u
daljnjem kolovanju i ivotu. Montessori metoda podrazumijeva uenje pomou posebno
izraenih Montessori didaktikih materijala za matematiku, jezik, kozmiki odgoj (priroda i
drutvo, zemljopis, povijest, biologija, povijest umjetnosti) uz pripremljenog uitelja i
-
7/29/2019 Pedagogija Marie Montessori
21/23
18
pripremljenu okolinu u kojoj dijete radi. Puko usvajanje injenica ne postoji u Montessori koli
djeci se pomae shvatiti korelacije pojmova te sami dolaze do zakljuaka. Svi Montessori vrtii i
kole koriste ista naela koja je postavila Maria Montessori, koriste se istim didaktikim
priborom koji se proizvodi u nekoliko tvornica u zapadnoj Europi i SAD-u, slinim namjetajem
i rasporedom u uionicama bez obzira gdje je kola zemljopisno smjetena.
Cilj Montessori metode je njegovati djeju osobnost, indirektno potiui interes za
razliita podruja, a uenje zadrati prirodnim procesom. Potuje se ritam svakog djeteta u
usvajanju znanja, bilo da se radi o nadprosjeno inteligentnom ili djetetu s posebnim potrebama.
Djeca se navikavaju pomagati mlaima, ue od starijih uenika i potuju meusobne razlike bez
obzira na njihovo porijeklo (rasno, nacionalno, vjersko).Prema jednoj studiji, objavljenoj nedavno u uvaenom asopisu Science, proizlazi da su
djeca, koja su odgojena i obrazovana u kolama Montessori, kreativnija od ostalih i da pokazuju
vee sposobnosti za socijalizaciju u odnosu na svoje vrnjake iz drugih kola.
-
7/29/2019 Pedagogija Marie Montessori
22/23
19
4.SaetakU ovome se seminarskome radu predstavila pedagogija Marie Montessori. Svako je dijete
svijet za sebe, individua koju treba upoznati, prilagoditi joj se i truditi se da uspije u svemu to
radi, usmjeriti ga na najbolji mogui nain.
U radu se govorilo o biografiji Marie Montessori, te openito o njenoj pedagogiji, koja se
zasniva na reenici Pomozi mi da to uradim sam. Nadalje je bilo rijei o pedagokim naelima i
principima koje zastupa, odgajanju djece i samoj ulozi odgajatelja koji je od velike vanosti za
dijete, te na posljetku, o djetetovu okruenju. Objasnili smo obiljeja Montessori kole i ideje
koje svaki uitelj moe primijeniti u svome radu.Osnovna naela pedagogije i psihologije Montessori mogu se kratko saeti. Dijete valja
promatrati kao nadareno bie ija je osobnost usklaena u svim njezinim dijelovima; dijete je
cjelovita i autonomna osoba. Prema tome, valja djetetu pruiti primjerene prilike da bi ono,
zahvaljujui tome, moglo postati svjesno svojih potreba za uenjem i djelovanjem.
-
7/29/2019 Pedagogija Marie Montessori
23/23
20
5.Literatura1. Hoblaj, A., (2007). Maria Montessori,Dijete i drutvo, Ministarstvo obitelji, branitelja i
meugeneracijske solidarnosti, br. 2,
2. Matijevi, M., (2001).Alternativne kole: didaktike i pedagoke koncepcije, Zagreb:Tipex
3. Montessori, M., (2003).Dijete: tajna djetinjstva, Jastrebarsko: Naklada Slap4. Philipps, S., (1999).Montessori priprema za ivot: odgoj neovisnosti i odgovornosti,
Jastrebarsko: Naklada Slap
5. Seitz, M., (1997).Montessori ili Waldorf?: knjiga za roditelje, odgajatelje pedagoge,Zagreb: Educa
6. Internet izvori: Osnovna Montessori kola u Zagrebu, http://www.montessori-
skola.hr/stranica.htm, pristupljeno: 10.4.2010.
Maravi, J., Pedagogija MarieMontessori,http://cms.skole.hr/nastavnici/ucionica?news_id=235, pristupljeno:
09.4.2010. O biografiji Marie Montessori, http://www.infed.org/thinkers/et-mont.htm,
pristupljeno: 09.4.2010.
Montessori metoda, http://www.montessori.edu/, pristupljeno: 09.4.2010. Djeji vrti Montessori, http://www.montessori.hr/, pristupljeno: 12.4.2010. Sreko privatni Montessori djeji vrti, http://www.srceko.com/montessori.php:
12.4.2010.