![Page 1: Pojedine bolesti iz grupe antropozoonoza › attachments › article › 439...•mačke BESNILO (Rabies) Rezervoar •kojoti •tvorovi •mungosi •rakuni •veverice •slepi miševi](https://reader033.vdocument.in/reader033/viewer/2022060406/5f0f730b7e708231d44437b9/html5/thumbnails/1.jpg)
Pojedine bolesti iz grupe
antropozoonoza
![Page 2: Pojedine bolesti iz grupe antropozoonoza › attachments › article › 439...•mačke BESNILO (Rabies) Rezervoar •kojoti •tvorovi •mungosi •rakuni •veverice •slepi miševi](https://reader033.vdocument.in/reader033/viewer/2022060406/5f0f730b7e708231d44437b9/html5/thumbnails/2.jpg)
TETANUS
• Teško akutno nekontagiozno oboljenje sa
toničkim grčevima i paroksizmima koje
izaziva toksin bakterije Clostridium tetani
![Page 3: Pojedine bolesti iz grupe antropozoonoza › attachments › article › 439...•mačke BESNILO (Rabies) Rezervoar •kojoti •tvorovi •mungosi •rakuni •veverice •slepi miševi](https://reader033.vdocument.in/reader033/viewer/2022060406/5f0f730b7e708231d44437b9/html5/thumbnails/3.jpg)
TETANUS
Klinička slika
• Trizmus – tonički, stalni grč masetera
• Risus cinicus (sardonicus)
• Opistotonus – izvijanje kičme
• Paroksizmi – konvulzivni grčevi
![Page 4: Pojedine bolesti iz grupe antropozoonoza › attachments › article › 439...•mačke BESNILO (Rabies) Rezervoar •kojoti •tvorovi •mungosi •rakuni •veverice •slepi miševi](https://reader033.vdocument.in/reader033/viewer/2022060406/5f0f730b7e708231d44437b9/html5/thumbnails/4.jpg)
TETANUS
Prouzrokovač
• Clostridium tetani
• G+ bakterija, štapićastog oblika
• Anaerobna, u nepovoljnim uslovima stvara
spore
• Laboratorijska potvrda je obično bez uspeha
• Obično nema antitela
![Page 5: Pojedine bolesti iz grupe antropozoonoza › attachments › article › 439...•mačke BESNILO (Rabies) Rezervoar •kojoti •tvorovi •mungosi •rakuni •veverice •slepi miševi](https://reader033.vdocument.in/reader033/viewer/2022060406/5f0f730b7e708231d44437b9/html5/thumbnails/5.jpg)
TETANUS
Rasprostranjenost
• Širom sveta
• 1.000.000 slučajeva godišnje
• Letalitet 10-90%
- Najveći kod novorođenčadi i starih osoba
- Na vrednosti letaliteta utiču: dužina inkubacije
(količina egzotoksina), pravovremena dijagnoza
bolesti, odgovarajuća terapija i težina kliničke slike
(lokalizacija povrede)
![Page 6: Pojedine bolesti iz grupe antropozoonoza › attachments › article › 439...•mačke BESNILO (Rabies) Rezervoar •kojoti •tvorovi •mungosi •rakuni •veverice •slepi miševi](https://reader033.vdocument.in/reader033/viewer/2022060406/5f0f730b7e708231d44437b9/html5/thumbnails/6.jpg)
TETANUS
Stopa incidencije tetanusa odraslih u Republici Srbiji u
periodu od 2002. do 2012. godine
![Page 7: Pojedine bolesti iz grupe antropozoonoza › attachments › article › 439...•mačke BESNILO (Rabies) Rezervoar •kojoti •tvorovi •mungosi •rakuni •veverice •slepi miševi](https://reader033.vdocument.in/reader033/viewer/2022060406/5f0f730b7e708231d44437b9/html5/thumbnails/7.jpg)
TETANUS
Rezervoar
• Zemljište i digestivni trakt domaćih životinja i čoveka
• Prirodni rezervoar tetanusnih bacila je crevni trakt
domaćih životinja (konji, goveda, psi...) i čoveka gde
žive kao saprofiti, razmnožavaju se i odatle izmetom
dospevaju na zemlju. Na zemljištu prelaze u
sporogeni oblik u kome se mogu održavati
desetinama godina, tako da su glavni rezervoar
zemljište i neživa sredina (spore su ubikvitarne)
![Page 8: Pojedine bolesti iz grupe antropozoonoza › attachments › article › 439...•mačke BESNILO (Rabies) Rezervoar •kojoti •tvorovi •mungosi •rakuni •veverice •slepi miševi](https://reader033.vdocument.in/reader033/viewer/2022060406/5f0f730b7e708231d44437b9/html5/thumbnails/8.jpg)
TETANUS
Putevi prenošenja
• Povređivanjem spore tetanusa dospevaju u ranu –
svaka rana je potencijalno opasna
• Ubodne rane su najopasnije, pa se i nazivaju
tetanogenim jer najbolje pružaju anaerobne uslove
za prelazak spora u bacile, njihovo razmnožavanje i
lučenje toksina – tetanospazmin
• Opasne su i rane sa nagnječenim, nekrotičnim
tkivom, stranim telom i mešovitom infekcijom
• Intravenski korisnici droga (zagađeni špricevi)
![Page 9: Pojedine bolesti iz grupe antropozoonoza › attachments › article › 439...•mačke BESNILO (Rabies) Rezervoar •kojoti •tvorovi •mungosi •rakuni •veverice •slepi miševi](https://reader033.vdocument.in/reader033/viewer/2022060406/5f0f730b7e708231d44437b9/html5/thumbnails/9.jpg)
TETANUS
Inkubacija
• Obično 3 -21 dan (raspon od jednog dana do više
meseci zavisno od vrste i lokalizacije rane, prosečno
10 – 14 dana)
Zaraznost
• Ne prenosi se interhumanim kontaktom
![Page 10: Pojedine bolesti iz grupe antropozoonoza › attachments › article › 439...•mačke BESNILO (Rabies) Rezervoar •kojoti •tvorovi •mungosi •rakuni •veverice •slepi miševi](https://reader033.vdocument.in/reader033/viewer/2022060406/5f0f730b7e708231d44437b9/html5/thumbnails/10.jpg)
TETANUS
Osetljivost i otpornost
• Osetljivost je opšta
• Prirodna infekcija ne ostavlja imunitet
• Imunitet posle vakcinacije traje 10 godina
• Novorođenčad vakcinisanih majki su zaštićena od
tetanus neonatoruma
![Page 11: Pojedine bolesti iz grupe antropozoonoza › attachments › article › 439...•mačke BESNILO (Rabies) Rezervoar •kojoti •tvorovi •mungosi •rakuni •veverice •slepi miševi](https://reader033.vdocument.in/reader033/viewer/2022060406/5f0f730b7e708231d44437b9/html5/thumbnails/11.jpg)
TETANUS
Prevencija
• Zdravstveno prosvećivanje (o značaju imunizacije,
potrebom za zaštitom posle povređivanja)
• Vakcinacija
![Page 12: Pojedine bolesti iz grupe antropozoonoza › attachments › article › 439...•mačke BESNILO (Rabies) Rezervoar •kojoti •tvorovi •mungosi •rakuni •veverice •slepi miševi](https://reader033.vdocument.in/reader033/viewer/2022060406/5f0f730b7e708231d44437b9/html5/thumbnails/12.jpg)
Uzrast Vakcina
Primovakcinacija 3 mesec (3 doze) DTaP
Revakcinacija
2 godina DTaP
7 godina DT
14 godina dT
Vakcina protiv tetanusa sadrži ANATOKSIN i obavezna je za sledeće uzraste:
TETANUS
DTaP-toksoidi difterije i tetanusa i acelularna vakcina protiv pertusisa;
DT- toksoidi difterije i tetanusa;
dT-toksoidi difterije (3-4 puta manja količina u odnosu na DTaP i DT) i tetanusa
![Page 13: Pojedine bolesti iz grupe antropozoonoza › attachments › article › 439...•mačke BESNILO (Rabies) Rezervoar •kojoti •tvorovi •mungosi •rakuni •veverice •slepi miševi](https://reader033.vdocument.in/reader033/viewer/2022060406/5f0f730b7e708231d44437b9/html5/thumbnails/13.jpg)
Zaštita povređenih osoba od tetanusa
Vakcinalni status povređenog Rana čista, manje od 12 sati, bez veće
ozlede tkiva*
Potpuno vakcinisan tokom poslednjih
10 godina
Ništa, ni vakcina ni hiperimuni
gamaglobulini
Prošlo više od 10 godina od
poslednjeg vakcinisanja
Jednu dozu vakcine i 250 i.j. hiperimunih
gamaglobulina
Nevakcinisan; nepotpuno vakcinisan;
nema podataka o vakcinaciji
3 doze vakcine:
1. odmah,
2. u razmaku ne kraćem od mesesc
dana,
3. šest meseci nakon druge doze
Zajedno sa prvom dozom vakcine ovim
licima se daje i hiperimuni gamaglobulin
odmah po povređivanju
* kod svih ostalih rana davati i antibiotike
![Page 14: Pojedine bolesti iz grupe antropozoonoza › attachments › article › 439...•mačke BESNILO (Rabies) Rezervoar •kojoti •tvorovi •mungosi •rakuni •veverice •slepi miševi](https://reader033.vdocument.in/reader033/viewer/2022060406/5f0f730b7e708231d44437b9/html5/thumbnails/14.jpg)
TETANUS
Preporučena aktivna imunizacija lica određenog uzrasta
- Prema Pravilniku o imunizaciji („Službeni glasnik RS”, 104/2018. godine)
• Prepоručuje se rutinska revakcinacija оdraslih starijih оd 30
gоdina primenоm jedne dоze Tdap vakcine i pоtоm
revakcinacija primenоm Td ili TT vakcine na svakih 10 gоdina.
• Prepоručuje se da se svaka trudnica aktivnо imunizuje
jednоm dоzоm Tdap vakcine u periоdu 28-38 nedelje
gestacije, tоkоm svake trudnоće.
![Page 15: Pojedine bolesti iz grupe antropozoonoza › attachments › article › 439...•mačke BESNILO (Rabies) Rezervoar •kojoti •tvorovi •mungosi •rakuni •veverice •slepi miševi](https://reader033.vdocument.in/reader033/viewer/2022060406/5f0f730b7e708231d44437b9/html5/thumbnails/15.jpg)
BESNILO (Rabies)
Srednjevekovna gravura “Borba ljudi sa besnim psom”
Besnilo je bilo poznato još u Vavilonu 23. v. p.n.e.
![Page 16: Pojedine bolesti iz grupe antropozoonoza › attachments › article › 439...•mačke BESNILO (Rabies) Rezervoar •kojoti •tvorovi •mungosi •rakuni •veverice •slepi miševi](https://reader033.vdocument.in/reader033/viewer/2022060406/5f0f730b7e708231d44437b9/html5/thumbnails/16.jpg)
BESNILO (Rabies)
• Besnilo (rabies, lyssa) je akutni infektivni virusni
encefalitis koji se najčešće prenosi ujedom besne
životinje koja salivom izlučuje virus.
• Može biti urbano (psi, mačke), silvatično (tvor,
lisica), arktičko i besnilo slepih miševa u zavisnosti
od dominantne životinjske vrste koja je rezervoar
infekcije.
![Page 17: Pojedine bolesti iz grupe antropozoonoza › attachments › article › 439...•mačke BESNILO (Rabies) Rezervoar •kojoti •tvorovi •mungosi •rakuni •veverice •slepi miševi](https://reader033.vdocument.in/reader033/viewer/2022060406/5f0f730b7e708231d44437b9/html5/thumbnails/17.jpg)
BESNILO (Rabies)
• Simptomi kod zaraženih životinja su: promena
ponašanja, slinavljenje, čudno zavijanje, ukočenost
zadnjeg dela tela, paraliza i uginuće.
• Kod čoveka početak bolesti je praćen osećajem straha,
glavoboljom, febrilnošću, malaksalošću. Bolest
napreduje do pareze ili paralize, grč mišića za gutanje
uzrokuje strah od vode, a zatim slede delirijum i
konvulzije. Smrt nastupa usled paralize disajne
muskulature.
![Page 18: Pojedine bolesti iz grupe antropozoonoza › attachments › article › 439...•mačke BESNILO (Rabies) Rezervoar •kojoti •tvorovi •mungosi •rakuni •veverice •slepi miševi](https://reader033.vdocument.in/reader033/viewer/2022060406/5f0f730b7e708231d44437b9/html5/thumbnails/18.jpg)
BESNILO (Rabies)
Uzročnik
• Virus besnila, rod Lyssavirus, familija Rhabdoviridae.
• RNA virus
• Dijagnoza se postavlja specifičnim testom direktne
imunofluorescencije ili izolacija virusa na laboratorijskim
miševima ili kulturi tkiva.
![Page 19: Pojedine bolesti iz grupe antropozoonoza › attachments › article › 439...•mačke BESNILO (Rabies) Rezervoar •kojoti •tvorovi •mungosi •rakuni •veverice •slepi miševi](https://reader033.vdocument.in/reader033/viewer/2022060406/5f0f730b7e708231d44437b9/html5/thumbnails/19.jpg)
BESNILO (Rabies)
Inkubacija
• Obično 3-8 nedelja (raspon od 9 dana do 7 godina, duže
od jedne godine kod 1% obolelih)
- Zavisi od ozbiljnosti rane, njene lokalizacije u odnosu
na bogastvo nervnog tkiva i njene udaljenosti od mozga,
količine i soja unesenog virusa, zaštite koju je pružala
odeća
![Page 20: Pojedine bolesti iz grupe antropozoonoza › attachments › article › 439...•mačke BESNILO (Rabies) Rezervoar •kojoti •tvorovi •mungosi •rakuni •veverice •slepi miševi](https://reader033.vdocument.in/reader033/viewer/2022060406/5f0f730b7e708231d44437b9/html5/thumbnails/20.jpg)
BESNILO (Rabies)
Rasprostranjenost
• Širom sveta
• Oko 50.000 umrlih godišnje od kojih su skoro svi iz
zemalja u razvoju
• Letalitet: 100%
• U Srbiji nema humanog besnila, a poslednji slučaj
humanog besnila kod nas registrovan je 1980.
godine na Kosovu.
![Page 21: Pojedine bolesti iz grupe antropozoonoza › attachments › article › 439...•mačke BESNILO (Rabies) Rezervoar •kojoti •tvorovi •mungosi •rakuni •veverice •slepi miševi](https://reader033.vdocument.in/reader033/viewer/2022060406/5f0f730b7e708231d44437b9/html5/thumbnails/21.jpg)
BESNILO (Rabies)
Rezervoar
• lisice
• vukovi
• psi
• mačke
![Page 22: Pojedine bolesti iz grupe antropozoonoza › attachments › article › 439...•mačke BESNILO (Rabies) Rezervoar •kojoti •tvorovi •mungosi •rakuni •veverice •slepi miševi](https://reader033.vdocument.in/reader033/viewer/2022060406/5f0f730b7e708231d44437b9/html5/thumbnails/22.jpg)
BESNILO (Rabies)
Rezervoar
• kojoti
• tvorovi
• mungosi
• rakuni
• veverice
• slepi miševi
![Page 23: Pojedine bolesti iz grupe antropozoonoza › attachments › article › 439...•mačke BESNILO (Rabies) Rezervoar •kojoti •tvorovi •mungosi •rakuni •veverice •slepi miševi](https://reader033.vdocument.in/reader033/viewer/2022060406/5f0f730b7e708231d44437b9/html5/thumbnails/23.jpg)
BESNILO (Rabies)
Putevi prenošenja
• Saliva besne životinje u kojoj se nalaze virusi. Virusi u
konaminiranoj pljuvački besnih životinja prenose se ujedom ili
ogrebotinom.
• Prenošenje sa zaraženog čoveka teoretski je moguće pošto
saliva sadrži viruse, ali nije dokumentovano.
• Prenošenje putem vazduha, retko, ali moguće u pećinama u
kojima obitava veliki broj slepih miševa ili u laboratorijskim
uslovima
• Retko preko predmeta zaraženih kontaminiranom pljuvačkom
• Dokumentovana jatrogena infekcija, transplantacijom rožnjače
od osobe koja je umrla od besnila koje nije dijagnostikovano
![Page 24: Pojedine bolesti iz grupe antropozoonoza › attachments › article › 439...•mačke BESNILO (Rabies) Rezervoar •kojoti •tvorovi •mungosi •rakuni •veverice •slepi miševi](https://reader033.vdocument.in/reader033/viewer/2022060406/5f0f730b7e708231d44437b9/html5/thumbnails/24.jpg)
BESNILO (Rabies)
Period zaraznosti
• Kod pasa i mačaka obično 3–7 dana pre pojave kliničkih
znakova i sve vreme trajanja bolesti.
Osetljivost i otpornost
• Svi sisari su osetljivi u različitoj meri. Čovek je otporniji
na infekciju od mnogih životinjskih vrsta.
![Page 25: Pojedine bolesti iz grupe antropozoonoza › attachments › article › 439...•mačke BESNILO (Rabies) Rezervoar •kojoti •tvorovi •mungosi •rakuni •veverice •slepi miševi](https://reader033.vdocument.in/reader033/viewer/2022060406/5f0f730b7e708231d44437b9/html5/thumbnails/25.jpg)
BESNILO (Rabies)
Postupak sa osobom posle ozleđivanja od besne
životinje ili životinje za koju se sumnja da je besna
• Obrada rane: temeljno pranje sapunom ili deterdžentom
i ispiranje tekućom vodom svih rana zadobijenih ujedom
ili grebanjem životinje.
• Rana se ne ušiva jedino ukoliko je to neizbežno.
![Page 26: Pojedine bolesti iz grupe antropozoonoza › attachments › article › 439...•mačke BESNILO (Rabies) Rezervoar •kojoti •tvorovi •mungosi •rakuni •veverice •slepi miševi](https://reader033.vdocument.in/reader033/viewer/2022060406/5f0f730b7e708231d44437b9/html5/thumbnails/26.jpg)
BESNILO (Rabies)
Postupak sa osobom posle ozleđivanja od besne životinje ili
životinje za koju se sumnja da je besna
• Aplikovanje vakcine i hiperimunih gamaglobulina (HRIG)
20 IJ/kg. Polovina ove količine HRIG-a infiltrira se u samu
ranu i neposredno oko nje, a ostatak se daje i.m.
• Kod lica koja su kompletno vakcinisana protiv besnila
sprovodi se vakcinacija davanjem dve pojedinačne doze
vakcine 0 i 3 dana bez davanja HRIG-a.
![Page 27: Pojedine bolesti iz grupe antropozoonoza › attachments › article › 439...•mačke BESNILO (Rabies) Rezervoar •kojoti •tvorovi •mungosi •rakuni •veverice •slepi miševi](https://reader033.vdocument.in/reader033/viewer/2022060406/5f0f730b7e708231d44437b9/html5/thumbnails/27.jpg)
BESNILO (Rabies)
Postupak sa osobom posle ozleđivanja od besne
životinje ili životinje za koju se sumnja da je besna
• Istovremeno sa imunizacijom protiv besnila sprovodi se
imunizacija protiv tetanusa, u zavisnosti od
vakcinalnog statusa povređenog.
![Page 28: Pojedine bolesti iz grupe antropozoonoza › attachments › article › 439...•mačke BESNILO (Rabies) Rezervoar •kojoti •tvorovi •mungosi •rakuni •veverice •slepi miševi](https://reader033.vdocument.in/reader033/viewer/2022060406/5f0f730b7e708231d44437b9/html5/thumbnails/28.jpg)
BESNILO (Rabies)
Vakcina koje se koriste u zaštiti od besnila:
HDC (Human Diploid Cell) vakcina, inaktivisana,
proizvedana na kulturi ćelija
![Page 29: Pojedine bolesti iz grupe antropozoonoza › attachments › article › 439...•mačke BESNILO (Rabies) Rezervoar •kojoti •tvorovi •mungosi •rakuni •veverice •slepi miševi](https://reader033.vdocument.in/reader033/viewer/2022060406/5f0f730b7e708231d44437b9/html5/thumbnails/29.jpg)
BESNILO (Rabies)
Postekspoziciona zaštita od besnila sprovodi se odmah
po utvrđivanju indikacije, davanjem vakcine protiv besnila
po jednom od sledećih protokola:
– IM u deltoidni mišić po jedna pojedinačna doza u dane:
0, (opciono 3. dana u slučaju multiplih ozleda), 7. i
14. ili 21. dana, svaki put u naspramnu ruku, a kod dece
uzrasta do dve godine IM u anterolateralni deo
natkolenice.
– ID u kožu obe nadlaktice i obe supraskapularne regije po
jedna pojedinačna doza prvog dana, u kožu obe
nadlaktice po jedna pojedinačna doza 7. dana i u kožu
jedne nadlaktice jedna pojedinačna doza 28. dana.
![Page 30: Pojedine bolesti iz grupe antropozoonoza › attachments › article › 439...•mačke BESNILO (Rabies) Rezervoar •kojoti •tvorovi •mungosi •rakuni •veverice •slepi miševi](https://reader033.vdocument.in/reader033/viewer/2022060406/5f0f730b7e708231d44437b9/html5/thumbnails/30.jpg)
BESNILO (Rabies)
Preekspoziciona zaštita od besnila se vrši kod lica koja
su profesionalno izložena (laboratorijski radnici, veterinari
itd.).
‒ Sprovodi se davanjem tri pojedinačne doze vakcine u
deltoidni mišić ili intradermalno u kožu nadlaktice,
naizmenično u naspramnu ruku, po šemi 0, 7 i 21 dana.
Kod svih potpuno vakcinisanih lica vrši se kontrola
imuniteta 2-4 nedelje od poslednje doze vakcine. Kod
svih lica profesionalno izloženih virusu besnila kontrola
imuniteta se sprovodi svakih 12 meseci.
‒ Takođe, preekspoziciona zaštita se preporučuje i
putnicima u zemlje sa enzootskim besnilom pasa.
![Page 31: Pojedine bolesti iz grupe antropozoonoza › attachments › article › 439...•mačke BESNILO (Rabies) Rezervoar •kojoti •tvorovi •mungosi •rakuni •veverice •slepi miševi](https://reader033.vdocument.in/reader033/viewer/2022060406/5f0f730b7e708231d44437b9/html5/thumbnails/31.jpg)
BESNILO (Rabies)
Prevencija besnila kod životinja
• U prevenciji urbanog i silvatičnog besnila kao dobra
mera pokazala se peroralna vakcinacija lisica i pasa
lutalica.
• Ova mera se primenjuje i u našoj zemlji od 2010. godine.
• Koriste se mamci sa hranom primamljivog mirisa i ukusa
za lisice i druge divlje mesojede, a u unutrašnjosti se
nalazi kapsula sa rastvorom vakcine protiv besnila.
• Distribucija mamaca se vrši na teritoriji cele zemlje iz
vazduha, izuzev naseljenih mesta.
![Page 32: Pojedine bolesti iz grupe antropozoonoza › attachments › article › 439...•mačke BESNILO (Rabies) Rezervoar •kojoti •tvorovi •mungosi •rakuni •veverice •slepi miševi](https://reader033.vdocument.in/reader033/viewer/2022060406/5f0f730b7e708231d44437b9/html5/thumbnails/32.jpg)
LEPTOSPIROZA (Leptospirosis)
• Bakterijsko oboljenje koje se najčešće manfestuje
iznenadnom febrilnošću, glavoboljm, groznicom, teškom
mialgijom i sufuzijom konjuktiva.
• Oboljenje može biti asimptomatsko.
• Težina bolesti zavisi od vrste prouzrokovača.
• Letalitet je nizak (samo kod teških formi može biti i do
20%)
![Page 33: Pojedine bolesti iz grupe antropozoonoza › attachments › article › 439...•mačke BESNILO (Rabies) Rezervoar •kojoti •tvorovi •mungosi •rakuni •veverice •slepi miševi](https://reader033.vdocument.in/reader033/viewer/2022060406/5f0f730b7e708231d44437b9/html5/thumbnails/33.jpg)
LEPTOSPIROZA (Leptospirosis)
Rasprostranjenost
• Širom sveta (izuzev polarnih regiona)
• U gradskim i seoskim, razvijenim i nerazvijenim oblastima
• Sezona javljanja je leto (kupanje u kontaminiranim vodama) i
proleće (poplave).
• Epidemije nastaju obično nakon poplava, kao i kod osoba
eksponiranih rečnim vodama, potocima, kanalskoj i jezerskoj
vodi kontaminiranoj urinom domaćih i divljih životinja.
• Oboljenje predstavlja profesionalnu opasnost za radnike na
pirinčanim poljima i uzgajilištima šećerne trske, za farmere,
veterinare, čuvare životinja, itd.
![Page 34: Pojedine bolesti iz grupe antropozoonoza › attachments › article › 439...•mačke BESNILO (Rabies) Rezervoar •kojoti •tvorovi •mungosi •rakuni •veverice •slepi miševi](https://reader033.vdocument.in/reader033/viewer/2022060406/5f0f730b7e708231d44437b9/html5/thumbnails/34.jpg)
LEPTOSPIROZA (Leptospirosis)
Rasprostranjenost
• U zemljama EU/EEA u 2016. godini stopa incidencije
leptospiroze iznosila je 0,17/100.000 stanovnika (registrovano
je 783 slučaja i 16 smrtnih ishoda). Najviša stopa incidencije
registrovana je u Portugalu (0,98/100.000) i Sloveniji
(0,82/100.000). Uzrasta između 25 i 64 godine bilo je 67,5%
obolelih, sa dominacijom obolevanja osoba muškog pola
(80,9%).
• U Srbiji u 2016. godini registrovan: 60 slučaj obolevanja od
leptospiroze, stopa incidencije 0,85/100.000.
![Page 35: Pojedine bolesti iz grupe antropozoonoza › attachments › article › 439...•mačke BESNILO (Rabies) Rezervoar •kojoti •tvorovi •mungosi •rakuni •veverice •slepi miševi](https://reader033.vdocument.in/reader033/viewer/2022060406/5f0f730b7e708231d44437b9/html5/thumbnails/35.jpg)
LEPTOSPIROZA (Leptospirosis)
Uzročnik: Leptospirae (G „‒” spiroheta)
• 23 serogrupe i više od 200 serotipova
Najčešće:
- L. pomona (bolest svinjara): rezervoar svinja i poljski miš
- L. grippotyphosa (žetvena groznica): poljski miš i zamorac
- L. canicola (pseća groznica): pas i šakal
- L. hardjo (najčešća kod osoba u kontaktu sa stokom): goveda
- L. icterohaemorragiae (Vajlova bolest) rezervoar: pacovi
Inkubacija: obično 10 dana (raspon 4-19 dana)
![Page 36: Pojedine bolesti iz grupe antropozoonoza › attachments › article › 439...•mačke BESNILO (Rabies) Rezervoar •kojoti •tvorovi •mungosi •rakuni •veverice •slepi miševi](https://reader033.vdocument.in/reader033/viewer/2022060406/5f0f730b7e708231d44437b9/html5/thumbnails/36.jpg)
LEPTOSPIROZA (Leptospirosis)
Rezervoar
Divlje i domaće životinje:
• pacovi (L. icterohaemorrhagiae)
• svinje (L. pomona)
• goveda (L. hardjo)
• psi (L. canicola)
• rakuni (L. autumnalis)
![Page 37: Pojedine bolesti iz grupe antropozoonoza › attachments › article › 439...•mačke BESNILO (Rabies) Rezervoar •kojoti •tvorovi •mungosi •rakuni •veverice •slepi miševi](https://reader033.vdocument.in/reader033/viewer/2022060406/5f0f730b7e708231d44437b9/html5/thumbnails/37.jpg)
LEPTOSPIROZA (Leptospirosis)
Putevi prenošenja
• Kontakt kože, posebno povređene, ili sluzokože, sa vodom, vlažnim
tlom ili vegetacijom, posebno šećernom trskom, kontaminiranim
urinom inficiranih životinja.
• Prenosi se pri plivanju u kontaminiranim vodama, direktnim
kontaktom sa sa urinom ili tkivima inficranih životinja.
• Intrahumani prenos nije moguć zbog PH vrednosti ljudskog urina.
Takođe, leptospire su osetljive na aciditet želudačnog soka.
![Page 38: Pojedine bolesti iz grupe antropozoonoza › attachments › article › 439...•mačke BESNILO (Rabies) Rezervoar •kojoti •tvorovi •mungosi •rakuni •veverice •slepi miševi](https://reader033.vdocument.in/reader033/viewer/2022060406/5f0f730b7e708231d44437b9/html5/thumbnails/38.jpg)
LEPTOSPIROZA (Leptospirosis)
Osetljivost i otpornost
• Osetljivost je opšta.
• Češće obolevaju profesionalno eksponirane osobe (zemljoradnici,
stočari, veterinari, radnici na pirinčanim poljima)
• Imunitet prema određenoj vrsti, nema unakrsnog imuniteta (tip
specifičan)
![Page 39: Pojedine bolesti iz grupe antropozoonoza › attachments › article › 439...•mačke BESNILO (Rabies) Rezervoar •kojoti •tvorovi •mungosi •rakuni •veverice •slepi miševi](https://reader033.vdocument.in/reader033/viewer/2022060406/5f0f730b7e708231d44437b9/html5/thumbnails/39.jpg)
LEPTOSPIROZA (Leptospirosis)
Prevencija
• Opšte mere: edukacija stanovništva o načinu
prenošenja uzročnika, radi izbegavanja kupanja u
kontaminiranoj vodi, zaštita profesionalno izloženih lica
(čizme, rukavice, kecelje), suzbijanje glodara u
naseljima.
• Specifične mere: Imunizacija životinja radi sprečavanja
njihovog obolevanja, ali ne i infekcije, imunizacija
profesionalno eksponiranih osoba (Japan, Kina, Italija,
Francuska).
![Page 40: Pojedine bolesti iz grupe antropozoonoza › attachments › article › 439...•mačke BESNILO (Rabies) Rezervoar •kojoti •tvorovi •mungosi •rakuni •veverice •slepi miševi](https://reader033.vdocument.in/reader033/viewer/2022060406/5f0f730b7e708231d44437b9/html5/thumbnails/40.jpg)
PRIONSKE BOLESTI
Prioni su infektivni agensi koji su sastavljeni samo od proteina i uzrokuju
neurodegenerativna oboljenja ljudi i životinja.
Sve poznate prionske bolesti su fatalne.
Prioni uzrokuju 4 oboljenja kod ljudi:
- Creutzfeldt-Jakob-ovu bolest,
- Gertsman-Sträussler-Scheinker sindrom,
- kuru i
- fatalnu familijarnu nesanicu.
Spongioformna degeneracija moždanog tkiva obolelog
Žena obolela od kurua
1950.
pleme na Papua Novoj
Gvineji
Ritualni obredi
kanibalizma rođaka.
Kuru je nestao nakon
prestanka obreda.
![Page 41: Pojedine bolesti iz grupe antropozoonoza › attachments › article › 439...•mačke BESNILO (Rabies) Rezervoar •kojoti •tvorovi •mungosi •rakuni •veverice •slepi miševi](https://reader033.vdocument.in/reader033/viewer/2022060406/5f0f730b7e708231d44437b9/html5/thumbnails/41.jpg)
Takođe, uzrokuju 4 oboljenja kod životinja: scrapie ovaca, kod koza, zaraznu
encefalopatiju kuna, bolest hroničnog mršavljenja američkih mula i losova i
bovinu spongiformnu encefalopatiju (BSE) koja je poznata pod nazivom „bolest
ludih krava“.
Rasprostranjenost bolesti ludih krava u svetu
Creutzfeldt-Jakob-ova (CJ) bolest se
smatra zoonozom. U periodu od oktobra
1996. godine do novembra 2004. godine u
Velikoj Britaniji je prijavljeno 152 slučaja
ove bolesti, u Francuskoj 8 slučajeva, 2 u
Irskoj i po 1 u Kanadi, Italiji i SAD-u.
Obolelo tkivo Normalno tkivo
• CJ
• BSE
Obolele krave ne mogu da stoje na nogama
PRIONSKE BOLESTI
![Page 42: Pojedine bolesti iz grupe antropozoonoza › attachments › article › 439...•mačke BESNILO (Rabies) Rezervoar •kojoti •tvorovi •mungosi •rakuni •veverice •slepi miševi](https://reader033.vdocument.in/reader033/viewer/2022060406/5f0f730b7e708231d44437b9/html5/thumbnails/42.jpg)
Put prenosa ove bolesti nije sa sigurnošću utvrđen, ali se smatra da
ona nastaje nakon konzumiranja mesa „ludih krava“.
Preko 180.000 hiljada slučajeva BSE kod stoke potvrđeno je u Velikoj
Britaniji u periodu od 1986–2004. godine.
Preventivne mere:
- zabrana korišćenja mesa i kostiju u ishrani stoke,
- veterinarski pregledi životinja,
- otklanjanje visokorizičnog materijala,
- ubijanje zaraženih životinja i kontrola eksponiranih.
PRIONSKE BOLESTI