Boat leader category. C (30BRT)

Krešimir Zuban prof.

+385918935430

kresimir.zuban@gmail.com

Introduction to teaching material

Teaching topics

Navigation

Motorism and protective measures

Marine, meteorology, regulations and first aid

Maneuvering and Preventing Collisions at Sea

Maritime radiotelephone service

Safety at sea

1. Navigation

• Navigation is the skill and science keeping the ship the best way from one place to another.

• Maritime Navigation, depending on where it is performed, is divided into coastal, ocean and polar.

• charts: General, exchange, coastal maps and plans.

• Considering the method of determining the ship's position on terrestrial, electronic navigation and astronomy.

Terrestrial and coastal navigation as the name suggests is applied in the navigation along the coast and islands without using terrestrial ( earthly ) objects to determine the ship's position . In this regard, it is crucial to navigation at sea or proper identification of striking buildings on the land and finding them on the map.

Aggregate navigation applies in conditions when we are unable to determine the exact position of the ship. Based on the known elements of navigation; course, speed, and the influence of ocean currents and wind. In aggregate navigation is crucial as soon as possible to determine the exact position of the ship or boat using the terrestrial or astronomical navigation to then corrected way is if there is a drift.

Celestial navigation is applied to the open water (ocean) or when we are too far from the shore so it is not possible to reliably determine its peripheral part due to the curvature of the earth. To obtain a position using the celestial bodies; sun, moon and stars.

GEOGRAPHICAL COORDINATES

Latitude (φ) is a geographic coordinate that specifies the north-south position of a point on the Earth's surface. Latitude is an angle which ranges from 0 at the Equator to 90 (North or South) at the poles. Lines of constant latitude, or parallels, run east–west as circles parallel to the equator. Latitude is used together with longitude to specify the precise location of features on the surface of the Earth. • Longitude (λ�) is a geographic coordinate that specifies the east-west position of a point on the Earth's surface. It is an angular measurement, the Prime Meridian, which passes through the Royal Observatory, Greenwich, England, was intended to establish the position of zero degrees longitudeThe longitude of other places was to be measured as the angle east or west from the Prime Meridian, ranging from 0° at the Prime Meridian to +180° eastward and −180° westward

ORIJENTACIJA NA MORU

Ravnina koja stoji okomito na vertikalni pravac zove se horizont. U navigaciji razlikujemo sljedece vrste horizonta i to:

- horizont oka- geometrijski horizont- morski horizont- radarski horizont- astronomski horizontHorizont oka je zamišljenahorizontalna ravnina koja prolazikroz oko promatraca a stoji okomitona vertikalni pravac. Širu primjenunalazi u astronomskoj navigaciji.

Obzor ili horizont je prividna

kružnica u kojoj se na otvorenom

moru nebo prividno sastaje sa

morem,ako se unutar nje nalazi otok

ili dio obale tada ga nazivamo obalni

obzor. Radijus morskog horizonta

(udaljenost od točke promatrača) ovisi

o visini oka promatrača koja je zbog

loma svjetlosti (zemaljske refrakcije)

povećana.

.

• Kurs (K) je kut izmedu uzdužnice broda i sjevernog kraja meridijana (sjeverojužnice). Mjeri se u stupnjevima te može imati vrednost od 0º do 360º.

• Azimut (w) je kut izmedu sjeverojužnice i zamišljenog pramca koji ide iz oka promatraca na neki objekat. Mjeri se u stupnjevima i može imati vrednost od

0º do 360º.• Pramcani kut je kut izmeduuzdužnice broda i zamišljenogpravca koji ide od oka promatraca na neki objekat.Obicno se mjeri od uzdužnicebroda preko desne strane te može imati vrijednost od 0º do360º, ili od uzdužnice brodapreko desne ili lijeve stranekojom prilikom vrijednost možebiti od 0º do 180º(Lo).

Navigacijske karte: generalne, kursne , obalne i karte planovi.

Generalna karta prikazuje čitave oceane i mora sa pripadajućim

dijelovima obale i otoka, a od podvodnih opasnosti samo one usamljene

usred pučine dok su obalne opasnosti generalizirane. Izrađene su u

mjerilu od 1:4500000 do 1:6000000

Kursna karta može biti upotrijebljena i kao generalna i za neposredno

vođenje navigacije izvan užeg obalnog područja. Na tim su kartama

označene najvažnije orijentacijske točke i važnija pomorska svjetla.

Izrađene su u mjerilu od 1:1000000 do 1:500000.

Obalna karta prikazuje manji obalni dio kao jedinstvenu navigacijsku

cjelinu i osnovno je navigacijsko pomagalo u obalnoj plovidbi. Na njima

su unijete sve opasnosti za plovidbu ma koliko bile malene, a izrađuju se

u mjerilu od 1:50000 do 1:100000.

Karte-planovi prikazuju neki ograničeni predio od posebnog značenja za

sigurnost plovidbe i na njima su prikazani svi i najsitniji detalji, a njezin

hidrografski dio je osobito detaljno prikazan (dubine su ponekad

izražene i u decimetrima). Zbog toga su to karte krupnijeg mjerila, ne

sitnijeg od 1:50000.

Pomoćne karte svojim sadržajem i posebnom konstrukcijom omogućavaju

grafičko rješavanje pojedinih zadataka važnih za sigurnost plovidbe, a među

važnijima su:

Radarska karta omogućava lakšu orijentaciju i identifikaciju opaženih

objekata pri upotrebi radara.

Bijele ili radne karte su karte oceanskih područja na kojima je samo

ucrtana Merkatorova kartografska mreža. Upotrebljavaju se za ucrtavanje

astronomske pozicije broda i za vođenje zbrojene navigacije na otvorenom

moru. Svaka pojedina karta ima ucrtane paralele različitog pojasa

zemljopisnih širina i meridijane bez stupanjskih oznaka što omogućava

upotrebu karte na bilo kojoj zemljopisnoj dužini.

Informativne karte pružaju razne pomoćne podatke potrebne za navigaciju

među koje se ubrajaju; karte (atlasi) morskih struja; meteorološke karte;

karte stanja leda; peljarske karte koje daju sve meteorološke,

navigacijske i hidrografske podatke potrebne za sigurnost plovidbe

uopće, a posebno za izbor najpovoljnije rute i dr.

U osnovni pribor za rad na karti spada: dva navigacijska trokuta, navigacijski

šestar, mekana olovka i gumica. Glavni princip u radu treba biti da se karta

što manje oštećuje, a naročito njen hidrografski dio kao bi mogla biti

upotrijebljena više puta Sve pomorske karte u Hrvatskoj izdaje Hrvatski

hidrografski institut (HHI) iz Splita i merkatorove su konstrukcije.

Pomorske karte

Karte prema svojoj projekciji mogu biti: Merkatorove, Gnomonske i

Stereografske.

Merkatorova karta je najzastupljenija u praktičnoj navigaciji jer su paralele i meridijani paralelni i sijeku se pod kutom od 90° što rezultira

time da je loksodroma (linija koja spaja dva mjesta na Zemaljskoj kugli

na različitim zemljopisnim širinama) prikazana pravcem, a vrijednosti

kursova i azimuta istih su vrijednosti na svim zemljopisnim širinama.

Gnomonske karte koriste se u oceanskoj navigaciji za prijenos ortodrome

i određivanje loksodromskih

kursova i dužina na Merkatorovu kartu (paralele i meridijani se ne sijeku pod kutom od 90°).

Stereografske karte koriste se pri navigaciji u visokim zemljopisnim

širinama (iznad 70°) gdje je Merkatorova karta neupotrebljiva a

Gnomonska previše razvučena.

Elektronska karta je set pomorskih karata snimljenih na CD medij

namijenjen uporabi na računalu. U novije vrijeme razvojem elektronike

osobna računala sve više nalaze svoju primjenu i u navigaciji. Na

računalu koje se u svrhu navigacije koristi na brodu, jahti ili brodici

instaliran je program elektronskih karata područja kojim plovimo, takvo

računalo priključeno je na GPS uređaj koji omogućuje da u svakom

trenutku po potrebi dobijemo poziciju brodice/jahte.

Udaljenost je u navigaciji izražena u nautičkim miljama i kabelima. Jedna

nautička milja ima 1852 metra ili 10 kabela po 185,2 m.

Jedna nautička milja na merkatorovoj karti jednaka je dužini jedne minute

zemljopisne širine.

Brzina je u navigaciji izražena u čvorovima čiji je ekvivalent 1 nautička milja.

Ako za jedan sat prevalimo 7 milja kažemo da plovimo brzinom od 7 čvorova.

1-strma obala; 2-grebenasta obala; 3-mulj pred obalom; 4-pijesak pred obalom;

5-kamenito dno; 6-reljef prikazan izohipsama; 7-reljef prikazan šrafama;

8-reljefprikazan sjenčanjem; 9-rijeka(potok); 10-okretni most; 11-most s visinom

prolaza 15m; 12-trigonometrijska točka; 13-određena točka (pozicija); 14-kota;

15-grad (mjesto); 16-signalni jarbol; 17-zvonik, uski toranj;18-kapelica;

19-spomenik; 20-utvrda; 21-tank za pogonsko gorivo; 22-crkva; 23-tank za vodu;

24-ruševine; 25-dimnjak; 26-zdenac; 27-česma; 28-kula, toranj; 29-lukobran; 30-gat;

31-drveni gat; 32-bitve za privez; 33-navoz; 34-zabranjeno područje; 35-svjetleća

plutača; 36-položaj pomorskog svjetla; 37-pomorsko svjetlo; 38-brod-svjetionik;

39-plutača desne strane; 40plutača lijeve strane; 41-plutača za vez; 42-plutača

nad osamljenom opasnosti; 43-plutajuća oznaka;44- usađena oznaka; 45-zidana

oznaka; 46-kružni radiofar; 47-radarska stanica; 48-radiogoniometarska stanica;

49-radarski reflektor; 50-markantan radarski objekt; 51-hrid sa označenom

visinom; 52-geben suh za niske vode (brojka označuje visinu iznad hidrografske

nule); 53-greben u razini hidrografske nule; 54-greben manje od 2m ispod

hidrografske nule; 55i56-dubina iznad osamljenog grebena; 57-podrtina

djelomično iznad vode; 58-podrtina iznad koje je dubina poznata; 59-opasna

podrtina iznad koje je dubina manja od 20 m; 60-neopasna podrtina; 61-ostaci

podrtine opasni za sidrenje; 62-podvodni stupovi; 63-granica kamenitog područja;

64-pokriveni smjer i ruta; 65-preporučena ruta; 66-granica sektora pomorskog

svjetla; 67-podvodni kabel; 68-podvodna cijev; 69-granica prostora za vojne

vježbe; 70-baza za mjerenje brzine; 71-visina iznad hidrografske nule; 72-brojke

redovne dubine; 73-izobata od 20 m; 74-izobata od 50 m; 79-izobata od 60 m;

izobata od 80 m; 81-sidrište za velike brodove; 82- sidrište za male brodove; 83-

zabranjeno sidrenje; M-mulj; Š-šljunak; Šk-školjke; K-kamen; T-trava; P-pijesak;

Gr-greben; Hr-hrid; Plič-pličina.

Pomorska svjetla (svjetionici) mogu svijetliti različitim bojama. Slovo "B" označava

svjetlo bijele boje, "Z" zelene, "C" crvene, "Ž" žute, itd.

Lučka svjetla smještena su na ulazima ili prilazima lukama i obvezno se na lijevoj

strani nalazi crveno, a na desnoj zeleno lučko svjetlo, gledano s morske

strane, tj. prema ulazu u luku. Svako pomorsko svjetlo ima svoju karakteristiku

po kojoj ga lako i jednostavno možemo prepoznati i ne smijemo se dovesti u

situaciju da zamijenimo svjetla, . Stoga karakteristiku pomorskog svjetla valja

znati dobro očitati, tj. prepoznati ga kako svijetli. Sama karakteristika sadrži:. B Bl

(2) 5s 16m 7M

B slovo koje označava boju svjetla

Blnačin svijetljenja (bljesak)

(2)broj u zagradama označava bljeskove u grupi

5speriod u sekundama

16mvisinu svjetla iznad mora u metrima

7Mdomet svjetla u nautičkim miljama

čita se: Bijeli bljesak, dva bljeska u grupi (redom), svakih pet sekundi (svakog prvog

bljeska), šesnaest metara iznad površine mora, vidljivo na sedam nautičkih milja.

U ovom slučaju period tame između zadnjeg svjetla u grupi i prvoga u nizu traje 2

(dvije) sekunde. Ako je uz slovo "B" dodano još neko, npr. "C" onda to znači da

svjetionik svijetli bijelim i crvenim svjetlom u sektorima, druga brojka dometa u

miljama označavati će domet drugog svjetla.

B izo 4s l2m 6Mčita se: Bijelo izofazno svjetlo, svake četiri sekunde, dvanaest metara iznad mora, dometa šest milja.Izofazno znači jednako trajanje svjetla i tame u jednom periodu ( u našem slučaju svjetlo će trajati dvije sekunde, tama također dvije sekunde i tako redom ).

Kratica "Pot" označava sektor potamnjenja nekog pomorskog svjetla , a

označen je s najmanje dvije isprekidane linije.

Sve podmorske instalacije položene su na morskom dnu i ucrtane na kartu, pa

je stoga na mjestima gdje se nalaze zabranjeno: sidrenje, kočarenje i

obavljanje bilo kojih sličnih radnji koje bi mogle dovesti do oštećenja

instalacija. Po nalogu kapetanije na svakom ulazu i izlazu instalacije iz

mora, mora se postaviti bijela ploča odgovarajuće veličine na kojoj je

ucrtano crno sidro okrenuto naopako koje označava zabranu sidrenja.

Kratica "V pl." znači vidi plan. Plan prikazuje malo područje , dio karte važan

za plovidbu, kojem je razmjer po deset ili više puta manji od razmjera karte

. Najčešće je ucrtan na kopnenom dijelu pomorske karte tamo gdje nema

nikakvih podataka važnih za navigaciju. Za manji razmjer kažemo da je

krupniji, što znači da je karta bogatija podacima važnim za navigaciju

Plovni putovi i balisaža (pomorska signalizacija). U smislu sigurnosti plovidbe,

a naročito pojedine plovne putove, potrebno je označiti posebnim sredstvima

koja upozoravaju na opasnost između kojih

razlikujemo: optička sredstva, zvučna sredstva i elektroničke uređaje.

Optička sredstva dijelimo na: pasivna (razne plutače i oznake po danu) i

aktivna (pomorska svjetla po noći).

Zvučna sredstva su sirene i zvona koji služe kao pomoćna sredstva u uvjetima

loše vidljivosti i postavljaju se u sklopu optičkih sredstava.

Elektronička sredstva obuhvaćaju: radio farove, radiozvučne plutače,

radarske farove i radarske kutne reflektore.

Radio farovi rade na određenim frekvencijama koje lociramo uz pomoć

radiogoniometra i tako dobijemo njihov smjer u odnosu na kurs broda.

Radarski farovi su uređaji koji kada ih zahvati radarski snop na radarskom

ekranu ocrtavaju skup crtica i na taj način jasno iscrtavaju svoju poziciju na

radaru.

Oznake lateralnog (bočnog) sustava označavaju lijevu i desnu stranu

sigurnog plovnog puta u odnosu na kurs plovidbe. U kanalima koji teku

usporedo sa obalom strane se određuju prema plovidbi u

sjeverozapadnom kursu. Ako plovni put slijedi kopno strane su određene

smjerom plovidbe koji odgovara okretanju kazaljke na satu. U rijekama

plovnim za pomorske brodove strane se određuju prema uzvodnoj

plovidbi.

Oznake kardinalnog sustava označavaju sigurnu stranu (kvadrant)

odnosno najdublju vodu kojom treba ploviti. Postavljaju se na jednom ili

više rubova opasnog prostora i nose naziv po kvadrantu u kojem se

nalaze. Sam naziv oznake ukazuje na stranu obzora sa koje valja

opasnost zaobići bez obzira na smjer plovidbe.

Oznaka usamljene opasnosti oblika je poluvaljka sa stupom ili motkom,

obojena crnim i crvenim vodoravnim prugama. Vršni znak je par kugli

postavljenih u okomicu jedna poviše druge, može imati i svjetlo (bijeli

bljeskovi, dva u grupi). Označava da se uokolo nje može slobodno ploviti

.Oznaka sigurnosti ukazuje na sigurne okolne vode, a označavaju i sredinu

plovnog puta odnosno kanala. Imaju oblik kugle ili poluvaljka sa stupom

ili motkom i obojene su crno-bijelim okomitim prugama.

Oznakom nove opasnosti označava se opasnost koja nije označena na

navigacijskoj karti i unesena u priručnike za plovidbu

POMORSKI POJMOVI

Brodski magnetski kompas je naprava koja izvan utjecaja feromagnetskih

predmeta pokazuje smjer magnetskog meridijana, a na magnetsku iglu kompasa

Zemlja djeluje kao jedan veliki magnet. Kompas na brodu ili brodici služi za

orijentaciju i za održavanje kursa plovidbe.

Magnetska varijacija (var) otklanja iglu magnetskog kompasa od meridijana pravog

zbog utjecaja zemaljskog magnetizma. Magnetske silnice koje okružuju Zemlju i

spajaju sjeverni i južni magnetni pol zovu se magnetski meridijani. Pošto se

magnetski polovi Zemlje ne podudaraju sa pravima tako se ni magnetski

meridijani ne poklapaju sa pravima. Kut što ga zatvara magnetski meridijan sa

meridijanom pravim zove se magnetska varijacija koja zbog nestalnosti

magnetskih polova na svim područjima na Zemlji nije istog predznaka i

intenziteta.

Devijacija (δ) otklanja iglu magnetskog kompasa od meridijana magnetskog zbog

utjecaja brodskog magnetizma, koji je uvjetovan gradnjom broda (odnosi se na

metalne brodove i brodice kao i na drvene i plastične na koje je ugrađena veća

količina čelične opreme)Vrijednost devijacije dobivamo iz tablice devijacije

kojuizrađuje HRB

Pozicija brodice/jahte ili bilo koje točke na Zemlji određena je sa dvije

koordinate, zemljopisnom širinom i dužinom, čije vrijednosti izražavamo u

stupnjevima, minutama i desetinama minute. Jedan stupanj na pomorskoj

karti (bilo širine ili dužine) ima 60 minuta, a jedna minuta ima 60 sekundi.

Pozicija se može izraziti i pomoću smjera i udaljenosti od nekog poznatog

objekta, npr. Možemo kazati da se od nekog otoka ili svjetionika ili neke

druge poznate točke na karti nalazimo jugo-zapadno (SW ili u azimutu od

45°) na udaljenosti od 3,5 nautičke milje.

Pozicija brodice/jahte istodobnim opažanjem dva ili više objekata.Izmjere se jedan za drugim kompasni azimuti koji se pretvore u prave te ucrtaju

na kartu, sjecište linija dvaju azimuta daje poziciju brodice/jahte. Isto može biti napravljeno i sa tri azimuta, a pozicija brodice/jahte je središte tako dobivenog trokuta.

Pozicija broda, brodice ili jahte u razmaku vremena.Snimi se jadan objekt u razmaku većeg vremenskog perioda (od 0,5 – 1 sat)

tako da njegovi azimuti presijecaju kurs dva puta. Na osnovu poznate brzine brodice/jahte izračuna se prevaljeni put u vremenu proteklom između dva snimanja, a potom azimut prvog snimanja prebacimo paralelno po kursu zavrijednost prevaljenog puta (u miljama). Sjecište azimuta drugog snimanja i prenesenog azimuta je točka naše pozicije.