drv ind vol 63 4 pervan

......... Pervan, Brezovi, Prekrat, Klari, Sazdevski: Mogunosti primjene termogra je...

DRVNA INDUSTRIJA 63 (4) 277-281 (2012) 277

Stjepan Pervan, Mladen Brezovi, Silvana Prekrat, Miljenko Klari, Goran Sazdevski1

Mogu}nosti primjene termografije u hidrotermi~koj obradi drvaPossibilities for Thermography Application in Hydrothermal Wood Processing

Pregledni rad Review paperPrispjelo received: 7. 3. 2012.Prihvaeno accepted: 15. 11. 2012.UDK: 630*847.23doi:10.5552/drind.2012.1209

SAETAK U ovom je radu na temelju dosadanjih istraivanja dan pregled mogunosti primjene IC ter-mogra je kako u energetskim ispitivanjima hidrotermikih procesa, tako i u nedestruktivnom ispitivanju drva. Time je ustanovljeno polazite za budua istraivanja i praktinu primjenu pri karakterizaciji toplinskih svojstava razliitih vrsta drva. Prikazani su eksperimentalni rezultati razmatranja prolaska topline kroz drvo, a primjenom IC termogra je omogueno je otkrivanje greaka u strukturi materijala poput udubina, trulei i, za proces suenja najvanijih, pukotina. Jedan od bitnih ciljeva jest usmjeravanje buduih istraivanja na karakterizaciju toplinskih svojstava domaih vrsta drva. Drugo mogue podruje jest primjena u energetskim ispitivanjima u daljnjemu laboratorijskom i industrijskom praenju hidrotermikih procesa.

Kljune rijei: IC termogra ja, svojstva drva, hidrotermika obrada

ABSTRACT This paper gives an overview of possibilities for using IR thermography method. There are two main directions for further research: energy analysis of hydrothermal process and non-destructive evaluation of wood, especially the determination of thermal properties of wood. In this way the starting point has been estab-lished for further research and practical application of this method in wood industry. The experimental data of heat ux in wood have been analyzed, and this method can be used for defects detection in material structure, par-ticularly holes, rot and drying cracks. One of the most important future aims is the characterization and research of thermal properties of domestic wood species.

Key words: IR thermography, wood thermal properties, hydrothermal processing

1 Autori su, redom, izvanredni profesor, izvanredni profesor, docentica, asistent i student umarskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska.

1 Authors are associate professor, associate professor, assistant professor, assistant and student at Faculty of Forestry, University of Zagreb, Croatia.

1. UVOD1 INTRODUCTION

Infracrvena (IC) termogra ja beskontaktna je metoda mjerenja temperature i njezine raspodjele na povrini tijela. Temelji se na mjerenju intenziteta infra-crvenog zraenja s promatrane povrine. Rezultat ter-

mografskog mjerenja jest termogram, koji u sivome ili nekom spektru boja daje sliku temperaturne raspodjele na povrini promatranog objekta. Temperaturna raspo-djela posredno daje informacije o razliitim stanjima same povrine promatranog objekta.

Za pravilno razumijevanje termografskog mje-renja i odgovarajueg termograma bitna su obiljeja

Pervan, Brezovi, Prekrat, Klari, Sazdevski: Mogunosti primjene termogra je... ..........

278 DRVNA INDUSTRIJA 63 (4) 277-281 (2012)

se dio zraenja apsorbira u atmosferi izmeu objekta i kamere.

Kada je sadraj vlage u zraku vrlo visok, udalje-nost objekta vrlo velika, a njegova temperatura pribli-no jednaka temperaturi okolnog zraka potrebno je na-praviti kompenzaciju temperature atmosfere oko objekta.

Kad je rije o drvu, problem u dosadanjim ter-mografskim mjerenjima jest prevelika pojednostavnje-nost karakterizacije drva kao materijala te se ono, s obzirom na koe cijent emisivnosti, uglavnom svrstava u samo jednu kategoriju i time se smatra homogenim materijalom.

Da to nije prihvatljivo, pokazuje primjer postoja-nja gradijenta temperature u drvnom elementu pa topli-na prelazi iz podruja vie temperature prema podruju nie temperature, ovisno o smjeru drvnih vlakanaca. Brzina kojom se ta energija prenosi ovisi o svojstvima materijala te o geometrijskom obliku ispitivanoga drv-nog uzorka, to se takoer vrlo esto zanemaruje.

Brzina kojom se neko tijelo hladi (po jedinici po-vrine) naziva se totalnom radijacijom, a de nirana je zbrojem re ektirane i emitirane energije.

Rasipanje toplinske energije, tj. hlaenje metal-nih materijala vrlo je brzo u usporedbi s drvom, u koje-mu gdje taj proces tee izuzetno sporo, te se moe za-kljuiti da drvo dulje zadrava toplinu kojoj je bilo izloeno.

Dva su mogua naina ispitivanja drva metodom termogra je aktivna i pasivna termogra ja. U aktiv-nu termogra ju pripada proces brzog zagrijavanja drva grijaima, pri emu temperatura povrine brzo raste, dok pasivnoj termogra ji pripada proces postupnog za-grijavanja, npr. u proizvodnom procesu, pri kojemu se temperatura nakon naputanja proizvodnog procesa smanjuje (proces suenja u suionicama koji je izuzet-no dugotrajan).

U ovom je radu promatrana problematika primje-ne termogra je kao metode analize u drvnoj industriji, u kojoj tehnologija IC snimanja moe imati veliko po-druje primjene. Usto, cilj ovog rada jest prikazati do-sadanja istraivanja te navesti mogunosti primjene IC termogra je u drvnoj tehnologiji, pri ispitivanju ra-zliitih svojstava drva kao materijala, s posebnim osvr-tom na primjenu u hidrotermikoj obradi drva.

Metoda termogra je pokazala se pogodnom za:1. kontrolu postrojenja za hidrotermiku obradu drva

(sl. 1, 2. i 3), u kojima se utvruju zone poviene temperature i, sukladno tome, neeljeni gubici to-plinske energije,

2. ispitivanje svojstava drva,3. otkrivanje greaka drva.

Postoje i druge mogunosti primjene IC ispitiva-nja, poput istraivanja procesa meusobnog zavariva-nja drvnih elemenata pri kojima se razvija toplina (Ganne-Chdeville i sur., 2008). IC metodom mjerena je temperatura izmeu drvnih uzoraka te je ustanovlje-no tona koliina energije potrebne za uspjeno zavari-vanje (sljubljivanje) drvnih elemenata. IC metodom ispitivanja koristili su se Xu i sur., 1993, za odreivanje kvalitete slijepljenosti spojeva.

promatranog tijela s obzirom na dolazno zraenje kao i na zraenje koje tijelo emitira u prostor (faktori apsor-pcije, re eksije, dijatermije i emisije).

Infracrvena termogra ja je metoda upotrebe infra-crvene termovizijske kamere za prikazivanje i mjerenje toplinske energije koju zrai neki objekt. Zraenje koje dolazi na povrinu realnog tijela djelomino se apsorbi-ra, djelomino re ektira, a djelomino ga to tijelo propu-ta. Omjer izmeu apsorbiranoga i prispjelog zraenja na povrinu tijela naziva se faktorom apsorpcije (a), a omjer izmeu re ektiranoga i prispjelog zraenja fak-torom re eksije (r). Veina je inenjerski zanimljivih povrina nepropusna (osim nekih materijala kao to su staklo i plastini lmovi) te se cjelokupno dospjelo zra-enje na tim povrinama djelomino apsorbira, a djelo-mino re ektira (Andrassy i sur., 2008).

Udio dospjelog zraenja koji e se apsorbirati, od-nosno re ektirati ovisi o materijalu i stanju povrine te o temperaturi, valnoj duljini dospjelog zraenja i o kutu upada zraenja, a nije zanemariva ni ovisnost o tempera-turi zraka. Za inenjersku su primjenu prihvatljivi mate-rijali s prosjenim vrijednostima faktora apsorpcije i faktora re eksije. Zraenje realnih tijela znatno odstupa od zraenja crnog tijela, te je raspodjela intenziteta zra-enja prema spektru valnih duljina drugaija.

Netar objekta koji se mora pravilno odrediti jest emisivnost, koja oznaava mjeru koliine zraenja emitiranoga iz objekta u usporedbi sa zraenjem iz sa-vreno crnog tijela jednake temperature. Faktor emisije () de nira se kao omjer vlastite emisije realnog tijela pri odreenoj temperaturi i vlastite emisije crnog tijela pri jednakoj temperaturi. Faktor emisije realnih tijela ovisi o temperaturi i stanju povrine, te bitno ovisi o kutu otklona od normale na promatranu povrinu. Objekt mjerenja, ovisno o materijalu i povrinskoj obradi, obino ima faktor emisivnosti od oko 0,1 do 0,95. Faktor emisivnosti polirane povrine metala, npr. ogledala, iznosi manje od 0,1, dok, primjerice, oksidi-rana ili obojena povrina ima vei stupanj emisivnosti od polirane povrine.

Postoji vie imbenika koji mogu uzrokovati pro-bleme pri mjerenju metodom infracrvene termogra je. U osnovne uzroke koji mogu stvoriti takve probleme svrstavaju se udaljenost od kamere do objekta mjere-nja, re ektirano zraenje, relativna vlaga, temperatura i brzina strujanja okolnog zraka, koliina Suneva zra-enja, izvedba vanjske optike te prijenos topline.

Uz osnovne, postoje i drugi imbenici koji mogu rezultirati netonou mjerenja poput blizine nekog tije-la koje zrai, a ima temperaturu veu od temperature mjerene povrine (tzv. re ektirana energija), pa zagrija-vanje moe ometati rezultate mjerenja. Debljina objekti-va na mjernom ureaju moe negativno djelovati na mjerenje tako to se odreena koliina topline koju zrai mjereno tijelo moe apsorbirati na objektivu.

S obzirom na to da se stupanj zraenja energije smanjuje s udaljenou, potrebno je tono odrediti uda-ljenost izmeu objekta mjerenja i prednje lee objekti-va mjernog ureaja. Takoer treba znati da se uvjeti okoline poput temperature i vlage zraka te udaljenosti od objekta mjerenja uzimaju u obzir radi korekcije jer



2 IC TERMOGRAFIJA U KONTROLI POSTROJENJA ZA HIDROTERMIKU OBRADU DRVA

2. IR THERMOGRAPHY IN THE CONTROL OF PLANTS FOR HYDROTHERMAL WOOD PROCESSING

Provedena istraivanja (Pervan, 2009) te analiza rezultata dobivenih tom metodom pokazala su njezinu praktinu vanost za kontrolu kritinih mjesta na koji-ma nastaju toplinski gubici (sl. 1. i 2). Naime, je na te-melju snimaka mogue je otkriti svjetlije zone koje oznaavaju mjesta izlaska zagrijanog zraka zbog loeg brtvljenja i nedovoljne izolacije postrojenja. Na te spo-znaje mogue su pravodobne i ciljane intervencije ko-jima e se znatno smanjiti toplinski gubici te poveati energetska uinkovitost postrojenja.

Vana mogunost te metode jest i otkrivanje cu-renja kondenzata iz parionica (sl. 3), to s vremenom uzrokuje koroziju metalnih dijelova postrojenja (oso-bito eljezne armature), a destruktivno djeluje i na dru-ge materijale od kojih je izgraeno postrojenje (npr. na betonske temelje).

2.1. Odreivanje svojstava drva infracrvenom termogra jom

2.1 Determination of wood properties using infrared thermography

U postupku suenja drvo je, ovisno o primijenje-nom reimu suenja, sklono nastanku pukotina i pro-mjeni oblika. Stoga je metoda IC termogra je vrlo po-uzdan nain potvrde poetne kvalitete drva, a slui i kao sredstvo za procjenu smanjenja kvalitete drva tije-kom suenja. Makrodetekcija oteenja nastalih tije-kom suenja u piljenoj grai dobar je nain poetnog

utvrivanja nastanka greke na odreenome mjestu u drvu ili na njegovoj povrini. Za takvu svrhu primije-njena metoda mora biti praktina i pouzdana te istovre-meno nedestruktivna, jednostavna za koritenje u prak-si i iroko primjenjiva, to su uvjeti koje IC termo gra ja u potpunosti ispunjava. Za ispravno razumijevanje ter-mografskog mjerenja te naknadnu analizu termograma, osim obiljeja promatranog tijela u odnosu prema zra-enju koje na nj dolazi i onoga koje to tijelo emitira u prostor, vano je poznavati toplinska svojstva materija-la koji se termografski snima i analizira.

Glavna toplinska svojstva drva u termografskim provjerama jesu: speci ni toplinski kapacitet (c), to-plinska vodljivost () i toplinska difuznost (a). Speci- ni toplinski kapacitet drva odreuje se uz pomo to-plinske energije potrebne za promjenu temperature drva s temperature okoline na neku viu temperaturu i mase drva. Speci ni toplinski kapacitet drva neovisan je o vrsti drva i gustoi, ali se razlikuje s obzirom na sadraj vode. Toplinska vodljivost drva koliina je to-plinske energije koja u jedinici vremena prolazi kroz drvo odreene debljine i povrine pri stacionarnoj ra-zlici razlika temperature. Ona varira sa smjerom to-plinskog toka, ovisno o smjeru vlakanaca, gustoi drva, grekama drva i sadraju vode u drvu. Toplinska vod-ljivost drva okomito na vlakanca de nirana je (Koll-mann i Cote, 1968) za raspone gustoe od 200 do 800 kg/m3 i pri sadraju vode od 12 %, to je kasnije primi-jenjeno za izraunavanje toplinske vodljivosti drva u rasponu od 5 do 35 % sadraja vode. Ustanovljeno je da suho drvo u smjeru vlakanaca provodi toplinu 2,5 puta bre nego okomito na vlakanca. Taj omjer za vla-no drvo iznosi samo 1,5 jer voda u drvu smanjuje tu razliku. Promatramo li samo smjer okomito na vlakan-ca, drvo zbog srnih trakova neto bre provodi toplinu u radijalnome nego u tangencijalnom smjeru, no sloje-vi gustoga kasnog drva mogu smanjiti ili naglasiti utje-caj srnih trakova. Odnos radijalne prema tangencijal-noj vodljivosti iznosi od 0,9 do 1,3, ovisno o veliini i gustoi srnih trakova te o meusobnom odnosu rano-ga i kasnog drva.

irenje topline u drvu ovisi o difuzivnosti materi-jala (to je manja volumna masa drva i nii sadraj vode u njemu, to je vea difuzivnost), stvarnoj proma-tranoj geometriji te poetnim i rubnim uvjetima (Koll-mann i Cote, 1968).

Analiza utjecaja povrinske temperature i gusto-e na termografska mjerenja pokazuje da je sloenost rjeenja (Kollmann i Cote, 1968) vrlo velika, pogotovo ako se uzmu u obzir stvarni rubni uvjeti pri navedenom istraivanju. Temeljei ga na proraunima koje je oba-vio Heisler (1947), Gebhart je (1993) dao gra ko rje-enje, za ravni povrinski sloj drva. Istaknuo je da po-vrinska temperatura drva ne ovisi samo o trajanju za grijavanja, poetnoj temperaturi drva i zraka nego i o toplinskoj vodljivosti drva. Navodi se da toplinska vodljivost i povrinska temperatura drva ovise i o gu-stoi, pogotovo u podruju dodira drva sa zrakom. Radi potvrde rezultata navedenih razmatranja u vezi s povr-inskom temperaturom, Tanaka i Divos (2001) proveli su eksperiment na est skupina uzoraka (est razliitih

Slike 1. i 2. Termografska snimka vrata suionice (strelice oznaavaju slabo izolirana mjesta) Figure 1 and 2 Thermographic image of kiln dryer doors (poor insulation marked with arrows)

Slika 3. Curenje kondenzata iz parionice ispod vrataFigure 3 Leakage of condensate from steaming chamber

Pervan, Brezovi, Prekrat, Klari, Sazdevski: Mogunosti primjene termogra je... ..........

280 DRVNA INDUSTRIJA 63 (4) 277-281 (2012)

vrsta drva), sadraja vode 12 %, kao predstavnika est razliitih razina gustoe izmeu 265 i 948 kg/m3, pri emu su uzorci grijani do temperature od 60 oC, a na-knadno je termokamerom ispitivan proces njihova hla-enja.

Utvreno je da je povrinska temperatura funkci-ja gustoe drva te je taj eksperimentalni rezultat bio u skladu s Heislerovim proraunima. Utvren je linearan odnos izmeu gustoe i povrinske temperature, pri emu je vrijeme hlaenja iznosilo vie od 20 minuta. Na temelju rezultata ustanovljenoje da je termogra -jom mogue otkriti postojanje kvrge u drvu etinjaa jer je gustoa kvrge vea od gustoe okolnog materija-la. Osim toga, primjenom termogra je mogue je usta-noviti trule na povrini drva s obzirom na to da zara-eno drvo ima manju gustou od nezaraenoga. Kvrga u drvu listaa takoer se moe otkriti, iako nema razli-ke u gustoi kvrge i drva, ali je razliit smjer njihovih vlakanaca, a time i toplinska difuzivnost.

2.2. Otkrivanje greaka drva2.2 Detection of wood defects

Primjena IC metode za ispitivanje svojstava drva te za otkrivanje greaka na drvu ili u njemu vrlo je ko-risna te je na tim podrujima istraivanja ostvaren velik napredak primijenjene IC termogra je u drvnoj indu-striji. Obavljeno je snimanje procesa isuivanja povri-na drvnih elemenata razliite hrapavosti (Aoi i sur., 1998) te je praen nastanak odreenih vrsta pukotina i raspodjela naprezanja u drvu. Pri tim pokusima u ana-lizi je koriten koe cijent varijacije temperature pri kojemu poinje proces suenja drva. Rezultati su poka-zali da suha mjesta koja su se pojavljivala na povrini drvnih elemenata uzrokuju pojavu temperaturnih vari-jacija na cijeloj povrini drvnih elemenata. Na temelju toga zakljueno je da povrine kao to je drvo, koje pripadaju grubim povrinama, biljee znatan porast koe cijenta varijacije temperature tijekom suenja.

Mnoge toplinom uzrokovane greke nastale u preradi drva ne mogu se detektirati ni objasniti termal-nom analizom zbog prevelike sloenosti, nedostatka vremena ili zbog previsoke cijene. Pri ispitivanju po-stupka ili materijala IC ureajem promatraju se svoj-stva materijala s kojim se radi, no zbog slabe de nira-nosti svojstava drva potrebnih za taj tip mjerenja nastaju potekoe pri rjeavanju problema. Veina pro-izvoaa IC mjernih ureaja svrstava drvo u odreenu kategoriju s obzirom na koe cijent emisivnosti, pri emu se ne provodi razvrstavanje prema vrsti drva, gu-stoi, povrinskoj obradi, sadraju vode i teksturi. Ta-kvim nainom pojednostavnjivanja u potpunosti se zanemaruje varijabilnost i anizotropnost drva te se drvo mjeri kao homogeni materijal.

U prije spomenutim istraivanjima uzorci drva grijani su na relativno visoku temperaturu (60 oC) te je zatim IC kamerom promatrana prijelazna povrinska zona. Tim se nainom drvo izlae velikim koliinama topline, to je vrlo teko primjenjivo na ve gotovim graevinskim drvnim konstrukcijama.

Praktiniji nain utvrivanja svojstava drva pri-kazao je Tanaka (2001) praenjem dnevnih temperatur-

nih razlika kao toplinskim pobuivaem za utvrivanje svojstava drva.

Provedeno je cjelodnevno istraivanje promjena i utjecaja dnevnih temperatura na toplinska svojstva drva da bi se ustanovilo nabolje vrijeme za termograf-sko snimanje. Upotrijebljeno je est uzoraka drva razli-ite gustoe, uzorak s trulei i uzorak s kvrgom, koji su smjeteni na otvorenome. Svakih deset minuta mjerene su temperature zraka i temperature na povrini uzora-ka. Uzorci su smjeteni u sjenu, pod krov bez bonih zidova. Takav nain izmjere zahtijeva izuzetno veliku preciznost zbog vrlo malih razlika u temperaturi uzor-ka i okolnog zraka. Autori su naveli da je osnovna prednost te metode jednostavnost i mogunost vrlo kvalitetnog prikazivanja i analiziranja svojstava drva.

Osim navedene namjene, termogra ja se uvelike koristi i u nedestruktivnom testiranju razliitih materi-jala, pri emu je debljina materijala manja od 10 mm. Osjetljivost tehnike ovisi o debljini uzorka koja se odreuje u ovisnosti o mogunosti propaljivanja mate-rijala i toplinskoj vodljivosti drva. Zbog relativno veli-kih debljina drva, koje je poznato kao dobar izolator (u istraivanju Tanake i Divosa (2001) drvo bilo debljine 45 mm), i zbog slabe toplinske vodljivosti drva otkri-vanje rupa bilo je izrazito zahtjevno.

3. ZAKLJUAK3 CONCLUSION

IC termogra ja korisna je potencijalna metoda za energetska ispitivanja hidrotermikih procesa, kao i za nedestruktivno ispitivanje drva. Pregledom dijela do-sadanjih istraivanja postavljen je temelj za budua istraivanja i praktinu primjenu metode pri karakteri-zaciji razliitih vrsta i svojstava drva. Prikazani su i eksperimentalni rezultati prolaska topline kroz drvo pod utjecajima raznih initelja kao to su gustoa (s utjecajem na povrinsku temperaturu) te vodljivost to-pline koja je razliita u razliitim anatomskim smjero-vima drvnih vlakanaca. Koritenjem IC termogra je omogueno je otkrivanje greaka u strukturi materijala poput udubina, trulei i za proces suenja najvanijih, pukotina. Drugo mogue podruje intenzivne primjene navedene mjerne tehnike jesu energetska ispitivanja u daljnjem laboratorijskom i industrijskom praenju hi-drotermikih procesa. Jedan od vanijih zadataka jest usmjeravanje buduih istraivanja u karakterizaciji svojstava domaih vrsta drva prema ovim utjecajnim vrijednostima:

Slika 4. Termografska (a) i stvarna (b) slika testnih uzoraka postavljenih u vanjskim uvjetima (Tanaka i Divos, 2001)Figure 4 Thermographic image (a) and real picture (b) of experimental setup (Tanaka and Divos, 2001)



odreivanju tonih koe cijenata emisivnosti drva s -obzirom na vrstu, sadraj vode, gustou i teksturu,odreivanju vremena hlaenja (povrinske tempe- -rature drva) u odnosu na gustou,odreivanju koe cijenata prolaska topline u odno- -su prema sadraju vode,otkrivanju greaka suenja (pukotina) tijekom po- -stupka suenja,otkrivanju devijacija strukture drva i postojanja -trulei.

4. LITERATURA4 REFERENCES

Andrassy, M.; Boras, I.; vai, S., 2008: Osnove termo-1. gra je s primjenom. Kigen, Zagreb, 164 str. Aoi, H.; Tsuchimoto, T., Nakajima, S.; Arima, T. 1998: 2. Estimation of the fracture type and observation of strain distribution on knotted wood by infrared image system. Journal of the Japan Wood Research Society, 44(5) pp. 313-319.Ganne-Chdeville, C.; Duchanois, G.; Pizzi, A.; Leban, 3. J. M.; Pichelin, F., 2008: Predicting the Thermal Beha-viour of Wood During Linear Welding Using the Finite Element Method. Journal of Adhesion Science and Tech-nology, vol. 22, no. 12, pp. 1209-1221

http://dx.doi.org/10.1163/156856108X323688.Gebhart, B., 1993: Heat Conduction and Mass Diffusion, 4. McGraw-Hill, Inc, New York, 634 p.Heisler, M. R., 1947: Trans. ASME, 69, 227 p. 5. Meola, C.; Carlomagno, G. M.,Giorleo; L., 2004: The 6. use of infrared thermography for materials characteriza-

tion. Journal of Materials Processing Technology. Volu-mes 155-156, pp. 1132-1137

http://dx.doi.org/10.1016/j.jmatprotec.2004.04.268.Pervan, S., 2009: Tehnologija obrade drva vodenom pa-7. rom. umarski fakultet, 2009. 166 str.Tanaka, T., 1994: Preparatory Investigation for Thermo-8. graphic Detection of Biodeteriorated Location in Wood, Proc. of the Paci c Timber Engineering Conference, pp. 442-430. Tanaka, T; Divs, F., 2001: Wood inspection by thermo-9. graphy. 12th International Symposium on Nondestructive Testing of Wood, NDT.net - March, vol. 6.

http://www.ndt.net/article/v06n03/tanaka/tanaka.htm (Accessed 07.09.2012.) *** 1987: Non-destructive Testing of Fibre-reinforced 10. Plastics Composites, Thermal NDT Methods, pp. 105-151, Elsevier Applied Sciences, London.*** 1989: Concise Encyclopedia of Wood and Wood ba-11. sed Materials, Thermal properties. Pergamon Press, Ox-ford. pp. 273-278.

Corresponding address:

Associate Professor STJEPAN PERVAN, Ph.D.

Department for Material TechnologiesFaculty of ForestryUniversity of ZagrebSvetoimunska 25, p.p. 422HR-10002 Zagreb, CROATIAe-mail: [email protected]

drv ind vol 63 4 pervan

Documents