enjoyistra no12 | hr-it | aug-dec 2009

60
jesenautunno09 www.istra.hr

Upload: enjoyistra-istria-tourist-board

Post on 28-Mar-2016

230 views

Category:

Documents


6 download

DESCRIPTION

Jesen | Autunno 2009

TRANSCRIPT

Page 1: EnjoyIstra no12 | HR-IT | Aug-Dec 2009

jesenautunno09

www.istra.hr

Page 2: EnjoyIstra no12 | HR-IT | Aug-Dec 2009

NP BrijuniNational park

Info i prodajni centar Istre Centro informazioni e prenotazioni Info & Booking Center Istria Informations- und Buchungszentrum Istrien

+385 (0)52 88 00 88 +385 (0)52 85 84 00

[email protected] | [email protected] | www.istra.com

PulaPola

Rt Kamenjak

FažanaFasana

Medulin

Ližnjan

VodnjanDignano Marčana

RovinjRovigno

Limski kanal

VrsarOrsera

FuntanaFontane

PorečParenzo

NovigradCittanova

Tar-VabrigaTorre-Abrega

Kaštelir-LabinciCastellier-Santa Domenica

VišnjanVisignano

UmagUmago

SavudrijaSalvore

BrtoniglaVerteneglio

BujeBuie

BaleValle

GrožnjanGrisignana

Kaštel

Plovanija

OprtaljPortole

VižinadaVisinada

MotovunMontona

Buzet

Požane

Jelovice

Hum

Roč

Tunel Učka

Pazin

Tinjan

Sv. Lovreč

Žminj

Kanfanar

Svetvinčenat

Barban

Gračišće

PićanKršan

Labin

Raša

Rabac

ĆI Ć

AR

I J A

SLOSLO

I

RijekaZagreb

Lupoglav

Cerovlje

Karojba

Sv. Petar u Šumi

KA

RijekaZagreb

Page 3: EnjoyIstra no12 | HR-IT | Aug-Dec 2009

impressum

Nakladnik/EditoreTuristiËka zajednica Istarske æupanijeEnte per il turismo dell’IstriaPionirska 1, HR-52440 PoreËZa nakladnika/Per l’editorialeTomislav PopoviÊUrednica/RedattriceVesna IvanoviÊSedam i pol, PulaOblikovanje/DesignSedam i pol, PulaFotografije/FotografieIgor Zirojević, Dalibor Talajić,Goran Šebelić, Milivoj Mijošek, Eduard Džoni, Renco Kosinožić,Petr Blaha, Teddy-Lee AkelićArhiv TZIŽ/Archivio ETI Tisak/StampaKerschoffset Zagreb 2009

Podaci su prikupljeni zaključno s 21/07/2009 Izdavač nije odgovoran za naknadne promjene datuma ili neodržavanje manifestacije. Uza sav trud uloæen u objavljivanje potpunih i toËnih informacija, uredniπtvo ne moæe preuzeti odgovornost za eventualne pogreπke.I presenti dati sono stati aggiornati il 21/07/2009 L’editore non risponde di eventuali cambiamenti di date o di appuntamenti rimandati. Nonostante l’attenzione rivolta alla raccolta e alla pubblicazione di dati esatti, la redazione non risponde di eventuali errori riscontrabili nella presente pubblicazione.

PoglediGore: Novigrad se razvio na otočiću koji je u 18. sto-ljeću spojen s kopnom. I da-nas čuva srednjovjekovnu urbanu strukturu.Naslovnica: Vrsar je smje-šten gotovo na samom ušću Limskog zaljeva, na 54 m visokom brežuljku. Okružuju ga romantični otočići i hridi: Figarolica, Lakal, Salamon, Zavata, Galiner, Sv. Juraj, Longa, Gusti školj, Tuf, Galopon, Koversada, Orlandin.ImmaginiIn alto: Cittanova si é svi-luppata su di un isolotto collegato alla terraferma nel XVIII secolo e ancor oggi conserva la sua struttura medioevale urbana.Copertina: Orsera é situa-ta praticamente alla foce del Canale di Lime, su un colle di 54 metri d’altezza. Il paese é circondato da romantici isoletti e scogli: Figarola, Lakal, Longa, Zava-ta, Galiner, S. Giorgio, Longa, Scoio tondo, Tuf, Galopon, Koversada, Orlandin.

enjoyistra [no. 12]jesenautunno15.08. - 31.12.2009.

sadržaj/sommarioenjoylights 04-07enjoyart 08-13enjoygourmet 14-19enjoyhistory 20-25enjoybike 26-31enjoynature 32-35enjoytradition 36-39enjoyfamily 40-41enjoycalendar 42-55enjoymuseums 56-57addressbook 58-59

3

Page 4: EnjoyIstra no12 | HR-IT | Aug-Dec 2009
Page 5: EnjoyIstra no12 | HR-IT | Aug-Dec 2009

enjoylightsIstra je čarobnica s tisuću lica koja stoljećima zavodi posjetitelje. A tko samo jednom zađe u njene skute i okusi tek djelić njenih radosti neri-jetko zaželi uvijek joj se iznova vratiti…

Istria è la maga di mille facce che da secoli se-duce i visitatori. Chi solamente per una volta assapora una piccola parte delle sue gioie, non raramente ha voglia di tornarci sempre…

Page 6: EnjoyIstra no12 | HR-IT | Aug-Dec 2009

lights

Rovinjska noćNotte rovigneseRovinj se ponosi četrdesetogodiš-njom tradicijom u održavanju pra-ve turističke fešte. Brojni koncerti, sportski i kulturni događaji obogaću-ju veliko slavlje koje tom prigodom u Rovinj - grad sv. Eufemije, dovodi mnoštvo znatiželjnika iz čitave Istre. Najveća se gužva očekuje točno u ponoć kada će sve posjetitelje spektakularan vatromet ostaviti bez daha, a nebo nad gradom posuti ti-sućama šarenih zvjezdica. Rovigno è orgogliosa della sua originale festa turistica dalla tradizione quaranten-nale, intitolata Notte rovignese. I numerosi concerti e i vari appunta-menti sportivi e culturali organizzati per l’occasione, rendono particolar-mente ricca questa festa che attira a Rovigno, città di S. Eufemia, un’infi-nità di persone provenienti dall’Istria intera. Il clou dell’evento, affollatis-

simo, è a mezzanotte, quando gli spettacolari fuochi d’artificio lascia-no i presenti senza fiato e maculano il cielo sovrastante con migliaia di stelle colorate.

Noćni obilazak starog grada LabinaIl giro notturno dellacittà vecchia di AlbonaLabin-Albona, 18.08./25.08. Upoznajte povijest starog grada ispričanu kroz legende, priče i do-gađaje, uz stručno vodstvo na en-gleskom jeziku. Obilazak započinje u 21.30 ispred Turističkog info centra u Starom gradu, a završava u 23.00 sata ispred galerije Alvona uz baklje i dobru domaću kapljicu. Scoprite la storia della città vecchia attraverso le leggende, i racconti e gli even-ti, con una guida professionale, in lingua inglese. Il giro comincia alle 21.30 dal Centro turistico e si con-clude alle ore 23 davanti alla galleria

PoglediImmagini

Gore: In alto:Stari grad LabinCittà vecchia di Albona

Desno: A destra:Jazz u Lapidariju Zavičajni muzej PorečJazz al LapidariumMuseo civico del Parentino19.08./26.08.

Sasvim desno: Del tutto a destra:Teatar UlyssesTvrđava Minor, Mali BrijunIl teatro UlyssesFortezza Minor, Brioni Minore13. - 16.08.Romeo i Julija ‘68.Romeo e Giulietta ‘6820. - 23.08.Pijana noć 1918.Una notte ubriaca 1918

Prethodna stranica:Pagina precedente:Rovinjska noćNotte rovignese28. - 29.08.

6

Page 7: EnjoyIstra no12 | HR-IT | Aug-Dec 2009

lights

Alvona, alla luce delle fiaccole e assaporando un ottimo goccio nostrano.

Jazz u Lapidariju Jazz al LapidariumSvojim je kontinuitetom i postoja-nošću postao nezaobilazan sino-nim za raznolik, visokokvalitetan, profiliran i već tradicionalan izbor jazz glazbenika koji se tijekom ljetnih mjeseci predstavljaju u gradu Poreču. U sugestivnom i povijesno vrijednom komplek-su lapidarija Zavičajnog muzeja Poreštine, smještenom u samoj starogradskoj jezgri, svake srije-de odjekuju zvuci klasičnog, ali i suvremenog jazza u svim svojim raznolikim i bogatim izvedenica-ma. Grazie alla continuità e alla perseveranza, è diventato sino-nimo di jazz, insostituibile, vario, di altissima qualità, ben profilato e già tradizionale, con noti musi-

cisti che durante i mesi estivi si presentano alla città di Parenzo. Nel complesso suggestivo e stori-co del lapidario del Museo Civico del Parentino, ubicato nel cuore storico della cittadina, echeg-giano i suoni del jazz classico e contemporaneo, con ricche ed eterogenee espressioni.

Kazalište Ulysses je ka-zališni prostor prožimanja duhov-no srodnih umjetnika. Kretanje u umjetnosti, pomak i putovanje oznaka su aktivnog stava spram stvarnosti i povijesti. Putovanje je jedan od načina nemirenja s ne-minovnom sudbinom, tipično za mediteransku kulturu, od Homera nadalje. Tu je svaki čovjek osuđen na lutanje, izvanjsko ili unutarnje, svatko je u traganju za vlastitom Itakom. Putuju pojedinci i likovi, a Uliks im je svima amblematska figura. I podsjećanje da se nikada

ne prestane nadati i raditi…Il teatro Ulysses è un punto di convergenza di artisti spiritualmente affini. È aperto alla collaborazione, a tutti coloro che intendono allargare gli oriz-zonti dell’estetica e dell’animo. Il muoversi nell’arte, i passi avanti e il viaggiare sono il segno di un atteggiamento attivo nei con-fronti della realtà e della storia. Il viaggiare é un modo di non ras-segnarsi all’inevitabile destino, tipico della cultura mediterranea da Omero in poi. Qui ogni perso-na è condannata al peregrinare, sia esteriore che interiore, ognu-no è alla ricerca della sua Itaca. Viaggiano i singoli e i personag-gi e Ulisse è per tutti una figura emblematica. E fa ricordare che non bisogna mai perdere la spe-ranza…

7

Page 8: EnjoyIstra no12 | HR-IT | Aug-Dec 2009

art

enjo

yart

8

Page 9: EnjoyIstra no12 | HR-IT | Aug-Dec 2009

Media Scape: Novi(media)gradMeđunarodni skup umjetnika koji djeluju na području novih medija započinje 31. kolovoza, a trajat će do 3. rujna. Radi se o radionicama, predavanjima, prezentacijama i prikazivanjima brojnih sudionika ovog skupa koji se održava u Muzeju Lapidarium. Novigrad je, kao mali grad duge i bogate povijesti, prava inspiracija za rasprave i stvaranje umjetničkih fotografija, video, vizualnih i zvučnih multimedijskih insta-lacija te performansa koji preispituju utjecaje novih arhitektonskih rješenja na starogradsku jezgru. Zainteresirani im se mogu svakodnev-no pridružiti i uživati u njihovu radu.

Grožnjan - grad umjetnikaGrožnjan, drevni gradić u sjeverozapadnoj Istri, ponosi se svojom bogatom tradicijom, kulturnom baštinom, ljepotom prirodnog am-bijenta, a sve to oplemenjeno je umjetnošću. U Grožnjanu možete uživati u koncertima klasične glazbe, slikarskoj manifestaciji Ex tempore i brojnim izložbama organiziranim u gradskoj galeriji kao i u dvadesetak privatnih galerija.

Media Scape: Citta(media)novaIl convegno internazionale di artisti che operano nel ramo dei media, inizia il 31 agosto e si conclude il 3 settembre. L’appuntamento comprende laboratori, corsi, presenta-zioni e dimostrazioni allestiti da vari partecipanti, presso il Lapidarium. Grazie anche alla sua ricca storia Citta-nova è un piccolo luogo di grande ispirazione per i vari dibattiti, per la creazione di nuove fotografie artistiche, di installazioni video, visive e sonore, multimediali e per le performance incentrate sull’analisi degli influssi della nuova architettura sulla città vecchia. Tutti gli interessati possono partecipare quotidianamente ai lavori di questo appuntamento.

Grisignana - città degli artistiGrisignana, antica citta dell’Istria nord occidentale, a una quindicina di chilometri dal mare e orgogliosa della sua ricca tradizione, del suo patrimonio culturale, della bel-lezza dell’ambiente naturale e del fatto che tutto cio e nobilitato dalla presenza dell’arte. Numerosi monumenti culturali e storici fanno oggi da palcoscenico agli avve-nimenti culturali e ricreativi. A Grisignana vi diletteranno numerosi concerti di musica classica, la manifestazione pittorica Ex tempore e parecchie mostre nella galleria cittadina e in una ventina di gallerie e atelier privati.

art

9

Page 10: EnjoyIstra no12 | HR-IT | Aug-Dec 2009

art

Župna crkva Svetog BernardaFuntanaJednobrodna građevina sa sakristijom sa-

građena je 1621. godine, produžena 1941.

i obnovljena 1988. godine. Zvonik u sklopu

crkve iz 17. st. obnovljen je 2000. godine, a

visok je 34 metra. Na zidu iza oltara nalazi

se vrijedna je slika na platnu koja predstav-

lja Bogorodicu s Djetetom i svecima. Slika je

najznačajnija umjetnina koja se danas čuva u

Funtani, a nedavno je temeljito restaurirana.

Po stilskim odrednicama očigledne su dvije

odvojene stilske cjeline: gornji statički prizor

Bogorodice s Djetetom pripada renesansi,

a donji prizor svetaca baroku. Autor je ne-

poznat. Na lijevom bočnom oltaru slika je

Bogorodice s Djetetom, sv. Dominikom i sv.

Katarinom, nazvana i Majka Božja od Svete

krunice. Ovo ulje na platnu, nepoznata auto-

ra, nastalo je početkom 17. st. u stilu ranog

venecijanskog baroka. Na oltar je postavljena

nakon restauracije 1994.

La chiesa parrocchiale di S. BernardoFontaneEretta nel 1621, e una costruzione ad una navata con la

sacrestia, allungata nel 1941 e restaurata nel 1988. Accan-

to svetta il campanile, costruito nel XVII secolo, ristruttura-

to nel 2000, alto 34 metri. Dietro all’altare c’e un’interes-

sante pala rappresentante la Madonna ed il Bambin Gesu

con i Santi, l’opera di maggior valore che si conserva in

loco, recentemente uscita dal laboratorio di restauro. Si

tratta di un felice connubio di due stili susseguitisi nella

storia dell’arte: la parte superiore della Madonna con il

bambino segue i canoni rinascimentali, mentre la parte

inferiore con la rappresentazione dei santi e barocca.

L’autore e rimasto ignoto. Sull’altare laterale della parte

sinistra spicca la pala della Madonna con il Bambino as-

sieme ai SS. Domenico e Caterina. L’interessante opera,

denominata pure Madonna del Rosario, d’autore ignoto,

creata secondo la tecnica del l’olio su tela, risale all’inizio

del XVII secolo ed appartiene al primo periodo barroco

veneziano. Ha ritrovato posto sopra l’altare nel 1994 dopo

un minuzioso restauro.

10

Page 11: EnjoyIstra no12 | HR-IT | Aug-Dec 2009

art

VišnjanKompleksom centra stare jezgre, skoro amfite-atarski zaokruženim građevinama, impozantno dominira Župna crkva, obnovljena s kolonadama neoklasičnog stila. Ispred crkve nalazi se veneci-janska lođa iz 18. stoljeća u kojoj su se održavali javni skupovi, a nedjeljom, nakon mise, čitale komunalne dispozicije. Izgrađena je od bijelog vapnenca, otvorena s tri strane i s krovom kojeg pridržavaju stupovi te sedam okruglih kolona.

Pula - arhitektura između dva rataTijekom 30-tih godina 20. stoljeća na istarskom se poluotoku događa iznimno živa i umjetnički vrijedna moderna arhitektonska djelatnost. U Puli se grade objekti koji gradu udahnjuju vitali-tet europskih avangardnih tekovina. Novi materi-jali i tehnike suprotstavljaju se dotadašnjim pse-udo i neo stilovima. Zgrada Glavne pošte u Puli djelo je arhitekta iz Bologne Angiola Mazzonia iz 1933. godine i predstavlja dragulj modernističke izgradnje. Sagrađena je od istarskog kamena, obložena granitom i mramorom, a njen je atrij neočekivano ispunjen crvenim mozaikom. Zavo-jito stubište pokazuje utjecaje talijanskog futu-rizma i ruskog konstruktivizma.

VisignanoNel complesso del centro storico, costituito da edifici di-sposti a mo’ d’anfiteatro, domina imponente la Chiesa parrocchiale del XIX secolo, ristrutturata con colonnati in stile neoclassico. Davanti alla chiesa si trova una loggia veneziana del XVIII secolo nella quale si tenevano i raduni pubblici, mentre la domenica, dopo la messa, si leggevano le disposizioni comunali. È costruita in pietra calcarea bianca, aperta su tre lati e con un tetto sostenuto da pi-lastri e da sette colonne rotonde.

Pola - l’architettura fra le due guerreDurante gli anni trenta del XX secolo la penisola istriana fu sede di un’attività artistica e architettonica di eccezio-nale vivacità, validità e modernità. A Pola furono realizzati alcuni edifici che vi introdussero lo spirito di rinnovamento delle avanguardie europee. Furono impiegati nuovi mate-riali e nuove tecniche, che negavano i precedenti pseudo e neostili. Il palazzo della Posta centrale a Pola, del 1933, è opera del bolognese Angiolo Mazzoni e rappresenta un autentico gioiello modernista. È costruito in pietra istriana e rivestito in granito e marmo, eccezion fatta per l’atrio che è ricoperto di uno stupefacente mosaico rosso. La scalinata a chiocciola rivela influssi del futurismo italiano e del costruttivismo russo.

Višnjan Pula

11

Page 12: EnjoyIstra no12 | HR-IT | Aug-Dec 2009

art

Napušteni kamenolomi VrsarZnamenitostima Vrsara treba pribrojiti i stare napuštene kamenolome u kojima se lomio ka-men kontinuirano od rimskih vremena. U blizini romaničke bazilike Sv. Marije, na otočićima predVrsarom, vide se tragovi napuštenih kamenolo-ma (na vrhu otočića Sv. Jurja). Prema mišljenjupovjesničara umjetnosti, monumentalna i mo-nolitna kupola, široka 10,76 metara i teška 230tona, mauzoleja istočno-gotskog kralja Teodo-rika Velikog (493. - 526.) u Raveni sazidana je upravo od kamena odlomljenog s vrha otočića Sv. Jurja. I na Gavanovom vrhu (Monte ricco) istočno od Vrsara, nalazi se napušteni kameno-lom, kao i na brežuljku sa sjeveroistočne strane Vrsara. Tu se od vremena romanike lomio kva-litetni sivi kamen (surac). U doba renesanse i baroka u talijanskim gradovima bio je dobro po-znat kvalitetni kamen iz Vrsara - pietra di Orsera kojim su se u Veneciji gradile palače, mostovi, crkve... Radi nabave kvalitetna kamena, u Vrsar su povremeno navraćali talijanski kipari i gradi-telji. Prvi podaci o izvozu vrsarskog kamena u Veneciju potječu iz 14. st.

Cave di pietra abbandonate OrseraTra le curiositá di Orsera vano annoverate anche le antiche cave di pietra abbandonate. Da esse si estaevadai tempi dell’ antica Roma fino ai giorni nostri. Nelle vicinanze della basilica romanica di Santa Maria e sugliisolotti di fronte ad Orsera, ed in particolare in cima all’ isolotto di San Giorgio, sono visibili tracce di caveabbandonate. Secondo alcuni atorici dell’ arte, la mo-numentale e monolitica cupola(10,76 metri di diametro,230 tonnellate di peso) del mauseleo di Teodorico (493-526) a Ravenna, sarebbe stata costruita con la pietra praticamente staccata dalla cima del succitato isolotto. Anche sul colle Monte ricco (Gavranov vrh), ad est di Orsera, si trova una cava abbandonata, come pure sull’ altura a nord-est della cittadina, dalla quale sin dall’ antichita si estraeva l’ ottima pietra grigia ‘’surac’’. L’ ottima pietra di Orsera era molto apprezzata nelle cittá italiane all’ epoca del rinascimento e del barocco. Essa venne usata soprattutto a Venezia per la costruzione di palazzi, ponti, chiese. Di tanto in tanto ad Orsera arriva-vano scultori e costruttori italiani alla ricerca di pietra di ottima qualitá. I primi dati relativi all’ esportazione di pietra dall’ Orserese e Venezia sono del 14° secolo.

30.08. - 12.09. Montraker19. međunarodna studentska kiparska škola19° scuola internazionale studentesca di scultura

12

Page 13: EnjoyIstra no12 | HR-IT | Aug-Dec 2009

art

Nedjelja/Domenica, 30.08.Svečano otvaranjeApertura solenne

UMAG-UMAGOŽupna crkva Marijina UznesenjaChiesa parrocchiale della Beata Vergine Assunta Wåg TrioAnders Åstrand (S), marimbaMattias Wager (S), čembalo i orgulje/cembalo e organoGary Graden (UK), kontratenor/controtenore

12. međunarodni festival12° festival internazionaleORGANUM HISTRIAE 2009

Utorak/Martedi, 01.09.PULA-POLAKatedrala uznesenja Blažene Djevice MarijeCattedrale dell’ Assunzione della Beata Vergine MariaStanko Arnold (SLO), truba/trombaVedran Kocelj (HR), truba/trombaPavao Mašić (HR), orgulje/organo

Četvrtak/Giovedi, 03.09.BUJE-BUIEŽupna crkva Sv. ServolaChiesa parrocchiale di S. ServoloDietrich Wagler (D), orgulje/organoPetak/Venerdi, 04.09.ZAVRŠJE-PIEMONTECrkva Sv. MarijeChiesa della Santa Vergine Maria Tvrtko Sarić (HR), gitara/chitarraDamir Gregurić (HR), čembalo i orgulje/cembalo e organo

Subota/Sabato, 05.09.MOTOVUN-MONTONACrkva BDM Dei ServiChiesa della Santa Vergine Maria Dei ServiMario Perestegi (HR), orgulje/organoNina Kobler (HR), sopran/soprano

Nedjelja/Domenica, 06.09.UMAG-UMAGOŽupna crkva Marijina UznesenjaChiesa parrocchiale della Beata Vergine Assunta Stjepan Hauser (HR), violončelo/violoncelloEduard Kancelar (HR), orgulje/organo

13

Page 14: EnjoyIstra no12 | HR-IT | Aug-Dec 2009

gourmet

Njegovo veličanstvoTartuf od IstreTartuf su otkrili stari Rimljani i to prije 18. stoljeća. U vrije-me pet stoljeća duge vlada-vine Venecije, Motovunska je šuma nosila naziv Šuma sv. Marka, a u njoj je tek po-jedincima bio dopušten lov na tartufe. Smjenom vladara i dolaskom Austro-Ugarske, tartuf je stizao samo do jed-nog odredišta - bečkog dvo-ra. Ipak, do danas se održao kao gastronomska delicija, samo što mu još uvijek nije definirano mjesto za stolom: je li hrana ili tek začin?!

Sua Maestàil Tartufo d’Istria Il tartufo fu scoperto da-gli antichi Romani, provati buongustai, ben 18 secoli fa. Durante il regno della Se-renissima che durò cinque secoli, il Bosco di Montona portava il nome di Bosco di San Marco e soltanto a po-chi era permessa la caccia ai tartufi. Con il cambio al potere e l’avvento dell’Im-pero Austro-Ungarico, il tar-tufo raggiungeva una sola destinazione - quella della corte viennese. Comunque, rimane fino ai nostri giorni una prelibatezza gastro-nomica, sebbene non si è ancora definito il suo ruolo tavola: è un cibo o appena una spezia?

enjoygourmet

14

Page 15: EnjoyIstra no12 | HR-IT | Aug-Dec 2009

gourmet

Dani tartufa u Istri Le Giornate dei Tartufi

12.09. Buzet, Trg FontanaSubotina, pučka fešta uz divovsku fritadu

s tartufima (2008 jaja i 10 kg tartufa)

Subotina, festa popolare in concomitanza

della frittata gigantesca con tartufi

(2008 uova e 10 kg di tartufo)

4.10. SovinjakBela nedeja, pučka fešta s ponudom tartufa

i domaćih proizvoda

Domenica bianca, festa popolare con offerta

di tartufi e prodotti caserecci

4.10. LivadeXVI. Tuberfest

13.00 Sajam Istarskog bijelog tartufa

Fiera del tartufo bianco istriano

13.10 Biranje i ocjenjivanje najvećeg

i najljepšeg tartufa

Rassegna del tartufo, scelta del tartufo

più bello e più grande

13.30 Licitacija tartufa

Messa all’asta del tartufo

14.00 Pokazno traženje tartufa

Ricerca dimostrativa del tartufo

11.10. LivadeXVI. Tuberfest

11.00 Sajam poljoprivrednih proizvoda

Fiera dei prodotti dell’agricoltura

13.00 Regionalni sajam Istarskog

bijelog tartufa

Fiera regionale del tartufo bianco istriano

13.10 Biranje i ocjenjivanje najvećeg

i najljepšeg tartufa

Rassegna del tartufo, scelta del tartufo

più bello e più grande

13.30 Licitacija tartufa

Messa all’asta del tartufo

14.00 Pokazno traženje tartufa

Ricerca dimostrativa del tartufo

18.10. LivadeXVI. Tuberfest11.00 Sajam poljoprivrednih proizvoda

Fiera dei prodotti dell’agricoltura

13.00 Internacionalni sajam Istarskog

bijelog tartufa

Fiera internazionale del tartufo

bianco istriano

13.10 Biranje i ocjenjivanje najvećeg

i najljepšeg tartufa

Rassegna del tartufo, scelta del tartufo

più bello e più grande

13.30 Licitacija tartufa

Messa all’asta del tartufo

14.00 Pokazno traženje tartufa

Ricerca dimostrativa del tartufo

25.10. LivadeXVI. Tuberfest13.00 Sajam Istarskog bijelog tartufa

Fiera del tartufo bianco istriano

13.10 Biranje i ocjenjivanje najvećeg i

najljepšeg tartufa

Rassegna del tartufo, scelta del tartufo

più bello e più grande

13.30 Licitacija tartufa

Messa all’asta del tartufo

14.30 Pokazno traženje tartufa

Ricerca dimostrativa del tartufo

15.00 Degustacija mladih vina

Degustazione del vino novello01.11. LivadeXVI. Tuberfest13.00 Izložba tartufa Rassegna del tartufo07. - 08.11. BuzetVikend tartufa, izložba i sajam tartufa i domaćih autohtonih proizvoda Weekend del tartufo - esposizione e fiera del

tartufo e dei prodotti caserecci autoctoni

15

Page 16: EnjoyIstra no12 | HR-IT | Aug-Dec 2009

gourmet

Istarska kužina danasDanas mnoga jela proistekla iz neimaštine doživljava-ju svoje ponovno buđenje. Tako se, za negdašnju pre-hranu ribara i težaka, danas tvrdi da je sukladna načeli-ma najmodernijih nutricio-nističkih trendova. Prehrana s mnogo (uglavnom plave) ribe, prevaga kuhanih (lešo) nad pečenim jelima, obilje povrća i voća, samoniklog bilja, korištenje maslinovog ulja te umjerena konzuma-cija (uglavnom crvenog) vina - osnovne su odlike medi-teranske kuhinje odnosno trendovskog pokreta: Medi-teranski način življenja!

La cucina istriana oggiMolti dei piatti derivanti dalla penuria di quei tempi, oggi sono ritornati alla ribal-ta. Cosicché il nutrimento dei pescatori e dei braccianti di una volta, oggi è considerato conforme alle tendenze più moderne in materia di nu-trimento. Il nutrimento con molto pesce (in prevalenza azzurro), la predominanza di cibi cotti (lessi) su quelli fritti, l’abbondanza di frutta e ver-dura, di piante ed erbe spon-tanee, l’uso dell’olio d’oliva ed il consumo moderato del vino - in prevalenza rosso - sono le caratteristiche princi-pali della Dieta Mediterranea e del movimento di tendenza che va sotto il nome di Stile di vita Mediterraneo (Medi-terranean diet).

16

Page 17: EnjoyIstra no12 | HR-IT | Aug-Dec 2009

gourmet

Gourmet revija Zlatna švojaUmag, Novigrad, Brtonigla, Buje, Savudrija, 23.10. - 22.11.Riba list stanovnik je čitavog Jadra-na, a zadržava se do 250 m dubine. Elipsoidno joj je tijelo bočno sasvim spljošteno - izgleda kao razvuče-no i nesimetrično. Ovakav je oblik uvjetovan načinom života - na pjeskovitu i muljevitu dnu švoja je ukopana tako da joj izviruje samo najistureniji dio tijela. Prosječna te-žina iznosi dvadesetak dekagrama, a duljina tridesetak centimetara.

Concorso gastronomi-co Sogliola d’oroUmago, Cittanova, Verteneglio, Buie, Salvore, 23.10. - 22.11.La sogliola vive in tutto l’Adriatico e raggiunge fino ai 250 m di profondi-tà. Lateralmente il suo corpo ellis-soidale è completamente piatto - sembra allungato e asimmetrico. La sua forma è condizionata dal modo di vivere: si mimetizza nel fondale sabbioso e melmoso lasciando fuo-ri soltanto la parte più prominente del corpo. Il peso medio è di due etti, mentre la lunghezza raggiunge una trentina di centimetri.

SardelaNiti jedna riba, ni školjka, ni rak, nisu pobudili toliko kulinarske ma-šte koliko je to u narodu učinila sardela. Pred njom se treba po-kloniti iz kulinarskog poštovanja, a ona će nam uzvratiti ljubav bez grižnje savjesti da smo narušili pri-rodnu ravnotežu. Nekoliko će vas primamljivih recepata bar na tren izvući iz standardne gastronomske svakodnevice. Kušajte tako slane sardele sa špagetima na maslino-

vom ulju ili ih očišćene namočite u

pivsko tijesto i pržite u dubokom i

vrelom ulju. Za prave ljubitelje sar-

dela odličan će izbor biti musaka

od sardela ili sardele sa špinatom.

Kako svakom glavnom jelu slijedi

desert, tako je moguće napraviti

tortu od sardela za što su potrebne

slane palačinke i pire od sardela.

Desert se poslužuje topao uz sa-

latu. Nakon kušanja ovih recepata

svatko će priznati da je sardela ne-

okrunjena kulinarska kraljica.

La sardellaNessun pesce, mollusco o cro-

staceo è stato mai in grado di ri-

svegliare una così fervida fantasia

culinaria come la sardella. Davanti

ad essa bisogna inchinarsi e dimo-

strare rispetto culinario, mentre lei

ci ricambierà con l’amore, senza

suscitarci rimorsi di coscienza per

aver turbato l’equilibrio naturale.

Un paio di ricette squisite vi faran-

no evadere, almeno per un istante,

dallo standard gastronomico quo-

tidiano. Assaggiate così le sardel-

le salate con gli spaghetti e l’olio

d’oliva, oppure dopo averle pulite,

immergetele nella pastella di bir-

ra e friggetele in abbondante olio

caldo. Per gli amanti delle sardel-

le, un’ottima scelta sarà il tortino

di sardelle o sardelle agli spinaci.

Siccome dopo ogni pasto principale

segue il dessert, potrete assaggiare

la torta di sardelle, fatta di crespelle

salate farcite col paté di sardelle;

il dessert viene servito caldo, ac-

compagnato da insalata. Dopo aver

provato queste ricette, ognuno am-

metterà che la sardella si merita il

titolo di regina culinaria, anche se

non ancora incoronata.

infomust

20. - 22.08. Umag 21/28.08. Fažana 29.08. Savudrija04.09. Funtana 11.09. Vrsar Ribarska feštaFesta dei pescatori

17/24/31.08. Medulin20/27.08. BarbarigaIstragourmet

21.08. Rovinj Večer ribarske tradicijeSerata e tradizione marinara

23.08. Valbandon Valbandon ispod čripnjeValbandon sotto la campana

23.08./06.09. Rabac Ca su kuhale naše noniCosa cucinavano le nostre nonne

05.09. SavudrijaZlatna traveršaGrembiule d’oro

12.09. FažanaRapsodija u plavomRapsodia in blu

07/14/21.09. Pula Istrafešt 09 Gastro

26.09. Žminj MakarunijadaFestival dei maccheroni

27.09. GrožnjanIzložba crvenih vina, bijelog tartufa i gljivaRassegna del vino rosso, del tartufo bianco e di funghi

10.10. Oprtalj Fešta od kestena Festa delle castagne

07.11. Rovinj Okusi jeseniSapori autunnali

08.11. BrtoniglaGljivarijadaSagra dei funghi

17

Page 18: EnjoyIstra no12 | HR-IT | Aug-Dec 2009

Danak u uljuOd polovine 10-ih do 40-ih godina 11. stolje-ća Istra je formirana kao kneževina na čelu s knezom. U to su vrijeme vidljive velike razlike u društvenim odnosima između mletačke zapadne Istre i unutrašnjosti, odnosno Pazinske knežije formirane na principu feudalnih odnosa, dok su obalni gradovi formirani kao gradske i seoske općine. Uz političku i kulturnu, između obale i unutrašnjosti bila je prisutna i gastronomska razlika. Obalni istarski gradovi uspješno su se bavili trgovinom i ribolovom, pa tako tijekom 10. i 11. stoljeća ulaze u povoljne trgovačke odnose s Venecijom. Povezivanjem s Venecijom putem slobodne trgovine jača njen politički i kulturni utjecaj na istarske obalne gradove. Poljoprivred-ni uspon obalnih gradova, posebice u proizvodnji ulja i vina, ribolovu, proizvodnji soli i pomorskoj trgovini, dovodi do njihove želje za osamosta-ljenjem od mletačkog utjecaja. No, nakon što ih je porazila, Venecija je ukinula sve povlastice slobodne trgovine gradovima od Savudrije do Premanture i uvela plaćanje danka u ulju.

Tributo d’olioDalla metà degli anni ‘10 fino agli anni ‘40 dell’XI secolo, l’Istria fu istituita come principato al cui capo si trova-va il principe. In quel periodo sono evidenti le grosse differenze nei rapporti sociali fra l’Istria occidentale, veneziana e l’entroterra, ovvero il Principato di Pisino, costituito sul principio dei rapporti feudali, mentre le città costiere furono organizzate come comuni. Accan-to ad una differenza politica e culturale, fra le coste e l’entroterra vi era anche una diversità gastronomica: le città costiere istriane si occupavano con successo di commercio e pesca, e quindi nel corso del X e XI secolo entrarono in buoni rapporti commerciali con Venezia; collegandosi ad essa, attraverso il libero com-mercio, crebbe il suo influsso politico e culturale sulle città costiere istriane. La crescita agricola delle città costiere, in particolare nella produzione d’olio e vino, nella pesca, nella produzione di sale e nel commercio marittimo, portò al desiderio d’indipendenza dall’influs-so veneziano. Venezia comunque dopo averli sconfitti, abolì tutte le agevolazioni di libero commercio di cui godevano le città, da Salvore a Promontore introdu-cendo il pagamento del tributo d’olio.

gourmet

infomust 21. - 22.11. VodnjanDani mladog maslinovog uljaGiornate dell’olio di oliva novello

12.12. TarIzložba maslinovog uljaRassegna dell’olio d’oliva

18. - 20.09. BujePraznik grožđaFesta dell’uva

17.10. Svetvinčenat 25.10. Livade Fešta mladega vina Festa del vino novello

25.10. Hum Smotra istarskih rakija Rassegna delle acquaviti istriane

18

Page 19: EnjoyIstra no12 | HR-IT | Aug-Dec 2009

Momjanski muškatKroz srednji vijek istarska su muškatna vina redo-vito spominjana kao delicija koja je završavala na kraljevskim stolovima. Momjanski muškat karakte-rističan je za gornju Bujštinu - Momjanštinu, odakle mu i naziv, gdje je i prisutan dugo vremena. Po mor-fološkim karakteristikama pripada grupi muškata bijelog, a po gospodarskim i senzornim karakteri-stikama vina predstavlja zaseban tip muškata. Na izvanrednim pozicijama tog kraja daje vina izuzetne kakvoće. Aroma ovog vina je fina, diskretna i ugod-na muškatna mirisa - sortne arome grožđa koje daju fini cvjetni miris ruže, kadulje i dr. Okus je pun i zaokružen, a muškatni okus dugo vremena zaostaje u ustima. Vino je uglavnom jako ili vrlo jako, obično preko 12% volumena alkohola. Zbog visokog sadr-žaja šećera u grožđu, često zaostane neprevrelog šećera u vinu, pa se proizvodi kao suhi, polusuhi ili poluslatki muškat. Zaostatak šećera u vinu još više potencira njegovu punoću i finoću. Kušanje ovog vina, bilo suhog ili sa zaostatkom šećera, predstavlja poseban užitak, a jednako prikladan je i kao aperitiv (suh) i kao desertno vino.

Il moscato di Momiano è caratteristico dell’alto Buiese - il Momianese, da dove proviene anche il nome del vino e dove questo è presente da molto tempo. Stando alle caratteristiche morfo-logiche, appartiene al gruppo del moscato bianco e secondo le caratteristiche economiche e sensoriali del vino, costituisce una particolare varietà di mo-scato. Grazie ai punti straordinari sui quali cresce, dà vini di ottima qualità. L’aroma di questo vino ha un profumo di moscato fine, discreto e gradevo-le - aromi di specie d’uva che danno un profumo floreale di rosa, salvia e altro. Il gusto è pieno e arrotondato, mentre l’aroma di moscato rimane per molto tempo in bocca. Il vino è generalmente forte o molto forte, solitamente supera il 12% del grado alcolico. Per l’ingente quantità di zucchero nell’uva, spesso nel vino rimane lo zucchero non fermentato e quindi viene prodotto come moscato secco, semisecco e semidolce. Il residuo di zucche-ro nel vino potenzia ulteriormente la sua pienezza e finezza. L’assaggio di questo vino, sia asciutto che con residui di zucchero, rappresenta un piacere particolare, ed è adatto sia come aperitivo (secco) che come vino da dessert.

gourmet

19

Page 20: EnjoyIstra no12 | HR-IT | Aug-Dec 2009

history

enjo

yhis

tory

Legenda o rovinjskoj mučeniciPrema predaji, prerasloj u le-gendu, sv. Eufemija je u Rovinj prispjela nakon olujne ljetne noći. Rovinjci su na žalu pro-našli kameni sarkofag u kojem se nalazilo tijelo mučenice. Cijeli su se dan trudili kako bi sarkofag izvukli na obalu, upotrijebivši vo-lovske i konjske zaprege. Uzalud, sarkofag se nije ni pomaknuo. U smiraj dana do obale se spustio dječak s parom junica i, na opće izneneđenje, izvukao sarkofag, odvukavši ga do samog vrha brežuljka na kojem se nalazila crkva sv. Jurja. Taj se čudesni događaj urezao u kolektivnu povijest Rovinjaca. Sveta Eufe-mija je ubrzo postala zaštitnica grada.

La leggenda della martire rovigneseSecondo la tradizione orale, di-ventata poi leggenda, S. Eufemia arrivò a Rovigno in una notte d’estate, dopo un temporale, quando i Rovignesi trovarono sulla spiaggia un sarcofago di pietra contenente le sue spoglie. Tutto il giorno cercarono di por-tare il sarcofago a terra, usan-do la forza di buoi e cavalli, ma invano perchè non riuscivano a smuoverlo. Al tramonto, scese in spiaggia un ragazzo con una coppia di giovenche, e allo stu-pore di tutti, estrasse il sarcofa-go, trascinandolo fino in cima al colle dove si trovava la chiesa di S. Giorgio. Questo strano avve-nimento rimase impresso nella storia collettiva dei Rovignesi. S. Eufemia presto divenne la santa protettrice della città.

20

Page 21: EnjoyIstra no12 | HR-IT | Aug-Dec 2009

history

MonkodonjaGradina Monkodonja nalazi se oko 5 km istočno od Rovinja, na brdu čije se sjeverne padine spu-štaju prema plodnom polju koje se nastavlja pre-ma brdu Turnina. U gradinu se ulazilo kroz dvoja vrata, od kojih su se jedna nalazila na zapadnoj strani naselja, a druga na sjevernoj. Zapadna su vrata gledala prema obližnjoj morskoj obali, i bila su glavni ulaz u naselje. Ova su vrata u počet-ku bila jednostavan prolaz u bedemu, međutim zbog povećanja opasnosti od neželjenih upada s vremenom su nadograđivana tako da su postala jedna respektabilna obrambena građevina. Samo je naselje bilo podijeljeno u tri dijela. Na samom vrhu, okružena bedemom, nalazila se akropola. To je bilo mjesto gdje su živjele bogatije obitelji, na što ukazuju ostaci velikih nastambi građenih od kamena i drva. Izvan zidina akropole smjestili su se Gornji i Donji grad i u njima su se nalazili obrtnički prostori i kuće za stanovanje koje su bile puno jednostavnije od onih izgrađenih na akropo-li. Procjenjuje se da je u ovom naselju živjelo oko 1000 stanovnika, što je za prapovijesno razdoblje izrazito velik broj.

MonkodonjaIl castelliere di Moncodogno si trova a circa 5 chilo-metri a oriente di Rovigno. Nel castelliere si entrava attraverso due porte, di cui una si trovava sul lato occidentale, mentre l’altra su quello settentrionale. La porta occidentale era rivolta verso la vicina costa e costituiva l’entrata principale nel perimetro abi-tato del castelliere. Agli inizi, questa porta era un semplice varco nel bastione, pero per l’aumentato del pericolo di indesiderate incursioni, con il tempo cubo degli adattamenti che ne fecero un baluardo difensivo di tutto rispetto. L’abitato come tale era diviso in tre parti. Alla sommità, protetta tutt’ attorno da un bastione, era collocata l’Acropoli. Era il luogo dove vivevano le famiglie più ricche, come testimo-niano i grandi edifici abitativi fatti di pietra e di legno. Al di fuori della cinta muraria dell’Acropoli si erano sistemate la città alta e bassa e in esse si trovavano i laboratori artigianali e le case da abitazione, molto più semplici rispetto a quelle costruite sull’Acropoli. Si valuta che in questo castelliere vivessero all’incirca 1000 abitanti, il che costituisce per il periodo preisto-rico un numero spiccatamente elevato.

21

Page 22: EnjoyIstra no12 | HR-IT | Aug-Dec 2009

history

Kapela Sv.Marije Formoze PulaMala kapelica križnog tlocrta tek je mali sačuvani dio ne-kadašnje Bazilike sv. Marije Formoze koja je naziv Krasna dobila zbog svoje ljepote i monumentalnosti. Raskošnu građevinu dao je u 6. st. izgraditi ravenski biskup Maksi-mijan (498.-556.), rođen u Veštru kraj Rovinja. U vrijeme mletačke desetodnevne pljačke Pule 1243. godine stradala je u požaru te je nakon toga, zbog svog položaja u mo-čvarnoj srednjovjekovnoj Puli, prozvana del canneto (od trstike). Mramorni stupovi Formoze odvoze se u Veneciju 1547. godine i koriste se prigodom izgradnje stubišta bibli-oteke Libreria S. Marco, a dijelom i u dvorani Delle quattro porte u Duždevoj palači. Preostali kameni materijal koristi se 1697. godine za obnovu Komunalne palače na Forumu. Od velikog sakralnog kompleksa sačuvana je tek južna kapela, dio sjevernog perimetralnog zida s naznakom la-teralnog ulaza i kružnim pastoforijima. Bazilika sv. Marije Formoze bila je najveći graditeljski pothvat i najopsežni-ja investicija kasnoantičke Pule. Uz raskošnu Eufrazijevu baziliku u Poreču, Formoza je najznačajniji spomenik sa-kralne umjetnosti na tlu Hrvatske iz vremena Justinijanove obnove Carstva.

La Cappella di S. Maria Formosa PolaLa piccola cappella con la pianta a croce è appena una piccola parte conservatasi della Basilica di S. Maria For-mosa di una volta; l’aggettivo formosa le fu attribuito per la sua bellezza e monumentalità. L’edificio sfarzoso fu fatto costruire nel VI secolo dal vescovo di Ravenna Mas-similiano (498-556) nato a Vestre vicino a Rovigno. Nel 1243, ai tempi del saccheggio veneziano di Pola durato dieci giorni, fu distrutta da un incendio, dopodiché per la sua ubicazione nella paludosa Pola medievale, fu deno-minata del canneto. Nel 1547 le colonne di marmo della Formosa vengono trasportate a Venezia e usate durante la costruzione della scalinata della Libreria di S. Marco e parte nella sala Delle quattro porte del Palazzo Ducale. Il materiale rimanente di pietra viene usato nel 1697 per la ristrutturazione del Palazzo comunale in Piazza Foro. Del grosso complesso sacrale è stata conservata soltanto la cappella meridionale, parte del muro perimetrale setten-trionale con l’indicazione dell’entrata laterale e dei pasto-fori circolari. La basilica di S. Maria Formosa è stata la più grossa impresa edile e l’investimento più importante della Pola tardoantica. Accanto alla sfarzosa Basilica Eufrasiana di Parenzo, la Formosa è il monumento più significativo di arte sacra sul territorio della Croazia risalente ai tempi del-la ristrutturazione dell’Impero, ad opera di Giustiniano.

22

Page 23: EnjoyIstra no12 | HR-IT | Aug-Dec 2009

history

RočRoč, udaljen 10 km od Buzeta, gradić je na brdu opasan zidinama koji se spominje davne 1064. godine. Utemeljen kao ilirsko naselje, prerastao je u rimski castrum; u srednjem vijeku preobrazio se u utvrđeni kaštel ograđen zidinama s obram-benim kulama te Velikim vratima i Malim vratima. Tijekom 15. i 16. stoljeća Roč je središte hrvatske pismenosti, nakladništva i tiskarstva temeljenih na najstarijem slavenskom pismu, glagoljici.

Črni Grad i Beli GradNa obroncima Ćićarije, nad samim Ročkim po-ljem, smještene su stare utvrde Črni Grad i Beli Grad. Danas zaboravljene utvrde smještene su na dvama uzvisinama, odijeljenim dubokim i uskim klancem. Črni Grad, izgrađen od smeđeg i crnog stijenja koje se na suncu lako i brzo ugrije, smje-šten je na vrhu istoimenog brijega visokog 562 metra, a Beli Grad, sazdan od bijelog vapnenca, nalazi se nešto istočnije s druge strane klanca, na brijegu Semić. Ljubitelji starine koji se zapute u smjeru Lanišća zasigurno će ostati iznenađeni lje-potom krajolika, širokim vidicima, kao i dojmljivim ruševinama koje svjedoče o osebujnoj povijesti.

Rozzo si trova a 10 km da Pinguente, andando verso est. La piccola città situata sul colle e circonda-ta da mura venne menzionata per la prima volta nel 1064. Fondato come insediamento illirico, si evolve in castro romano, mentre nel Medioevo assume le forme di castello fortificato circondato da bastioni con torri di difesa, la Porta grande e la Porta piccola. Nel corso del XV e XVI secolo Rozzo era il centro dell’alfabetismo croato, dell’editoria e della stampa, basati sulla scrittura slava più antica, il glagolitico.

Castelnero e CastelbiancoSui versanti della Cicceria, sovrastanti la Piana di Rozzo, ci sono le vecchie fortificazioni di Castelnero e Castelbianco, oggi dimenticate, che in tempi antichi trovarono posto su due alture divise da una profonda e stretta gola. Castelnero, edificato con pietra mar-rone e nera che si riscalda facilmente sotto i raggi del sole, si trova in cima all’omonimo colle alto 562 metri, mentre Castelbianco, di pietra calcarea bian-ca, è un po’ più ad est, sul lato opposto della gola, sulla collina chiamata Semić. Chiunque ami le cose antiche, andando in direzione di Lanischie, rimarrà affascinato dalla bellezza del paesaggio, dalle ampie vedute e dalle impressionanti rovine, testimoni di un ricco passato.

23

Page 24: EnjoyIstra no12 | HR-IT | Aug-Dec 2009

history

RabacDanas poznato turističko ljetovalište Rabac sredinom 19. stoljeća je malo ribarsko selo sa svega desetak kućnih brojeva. Zbog lijepe uvale i pitoma kraja ubrzo ga posjećuju prvi izletnici. Jedan od prvih rabačkih turista je engleski pu-topisac i književnik Richard Francis Burton, koji u Rapcu boravi još 1876. godine. U to vrijeme Rabac počinje dobivati i prve ljetnikovce, a naj-poznatije je zdanje riječke trgovačke obitelji Pro-haska, rodom iz Češke. Po njoj se danas zove jedan od najljepših dijelova tog mjesta, dok je ljetnikovac uništen za vrijeme Drugog svjetskog rata. Prvi rabački hotel ‘Quarnero’ otvoren je 11. lipnja 1889. godine. U njemu je bilo svega ne-koliko soba, a u prizemlju se nalazila gostionica. Redoviti gost bio je austrijski časnik Kaiser, koji kasnije kupuje stanciju Dubrova, danas poznatu po Mediteranskom kiparskom simpoziju. Kroni-čari bilježe da je početkom ovog stoljeća, 1907. godine, Rabac ugostio i austrougarskog prije-stolonasljednika princa Ferdinanda, kojemu se salutiralo na glavnoj rivi.

Il paese di Rabac, noto centro turistico estivo,

verso la meta del secolo XIX era un piccolo paese con

una decina di case. Grazie alla sua bella insenatura,

ben presto venne scoperto dai primi visitatori. Uno

tra i primi turisti di Rabac e stato lo scrittore di viaggi

Richard Francis Burton, che vi soggiorno gia nel 1876.

A quel tempo Rabac cominciava ad avere le prime

ville, delle quali la più famosa era quella della ricca

famiglia dei commercianti fiumani Prohaska di origine

ceca. Con il loro nome venne chiamata una delle più

belle zone del posto, mentre la villa e stata distrutta

durante la seconda guerra mondiale. Il primo albergo

di Rabac, il ‘Quarnero’ é stato aperto l’11 giugno del

1889. Questo albergo aveva un paio di camere e nel

pianterreno c’era una trattoria. Ospite consueto dell’al-

bergo era l’ufficiale austriaco Kaiser che più tardi com-

pro il castello di Dubrova, non lontano da Albona, oggi

conosciuto per il Simposio mediterraneo di scultura. Le

cronache registrano che all’inizio di questo secolo e

precisamente nel 1907 Rabac aveva ospitato l’erede

al trono austroungarico, il principe Ferdinando, che fu

accolto sulla riva principale.

24

Page 25: EnjoyIstra no12 | HR-IT | Aug-Dec 2009

history

Otok sv. NikolaOvaj prirodni lukobran Poreča bio je naseljen od pretpovijesti. Prvi stanovnici za koje se pouzdano zna da su dulje vrijeme tu obitavali, bili su sve-ćenici, najvjerojatnije grčki, koji su u 9. stoljeću sagradili crkvu svetom Anastaziju u čast. Oni na-puštaju otok početkom 12. st. a porečki biskup Bertoldo ga sa svim njegovim dobrima 1114. go-dine ustupa benediktincima samostana Sv. Nikole od Lida. Zna se i cijena te transakcije: naknada je bila simbolična, jedna libra godišnje i imala se isplatiti 21. studenog, na dan sv. Maura, zaštitnika Poreča. Prema venecijanskom samostanu na Lidu iz kojeg su fratri pristigli, otok je 6. prosinca 1481. godine dobio ime Sveti Nikola od Otoka. Od tada otok postaje kultno mjesto mornara, kapetana, vlasnika brodova koji hodočaste svakog prosinca iz svih krajeva Istre pa čak i iz Venecije i dolaze blagoslivljati nove brodove, moliti se za dobro more. A svakom tko je uplatio misu benediktinci su dijelili Čudotvornu medalju: s gornje strane u oblacima i s Isusom u naručju je Bogorodica, pod-no nje na otoku, na kojem se vidi i kula-svjetionik, kleči sveti Nikola pokazujući rukom prema Poreču ispred kojeg je veliki brod.

Isola di S. NicolòQuesto frangionde naturale di Parenzo è stato popo-lato sin dall’era preistorica. I sacerdoti erano i primi abitanti per i quali si è certi abbiano vissuto qui per lungo tempo e molto probabilmente erano Greci che nel IX secolo costruirono la chiesa in onore di S. Ana-stasio. Agli inizi del XII secolo essi abbandonarono l’isola e il vescovo di Parenzo, Bertoldo, assieme a tutti i suoi averi, nel 1114 la cedette ai benedettini di S. Nicolò del Lido. È noto anche il prezzo di que-sta transazione: l’importo era simbolico, una libbra all’anno che doveva essere pagata il 21 novembre per la festa di S. Mauro, patrono di Parenzo. Il 6 di-cembre 1481 l’isola ricevette il nome dal convento del Lido dal quale giunsero i frati, ovvero S. Nicolò dell’Isola. Da allora l’isola diventa luogo di culto di marinai, capitani, proprietari di navi che ogni dicem-bre arrivano da tutta l’Istria, addirittura da Venezia a benedire nuove imbarcazioni e pregare per un mare calmo. Ad ognuno che pagava la messa, i benedettini davano una Medaglia ritenuta miracolosa: sul fronte fra le nuvole vi è raffigurata la Madonna con in bra-ccio Gesù, ai suoi piedi, sull’isola, sulla quale si vede la torre-faro, vi è S. Nicolò, inginocchiato che con la mano indica Parenzo; davanti alla città è raffigurata una grossa nave.

25

Page 26: EnjoyIstra no12 | HR-IT | Aug-Dec 2009

bike

enjo

ybik

e

Staza sv. PelegrinaKatoro - Umag - Sv. Lovrečica - Katoro Dužina staze: 35,9 km; Težina staze: laga-na; Vrijeme vožnje: 2:00 - 2:45hUpravo kao i obližnji rt Sipar i rt Tiola, rt Ka-toro nekoć je vjerojatno pripadao antičkoj Sepomaji - danas značajnom arheološkom lokalitetu. Vrijedne arheološke spoznaje o ovoj antičkoj luci, naselju i ostacima rim-skog ljetnikovca, kao i nalaze, moguće je

pronaći i razgledati na 2. i 3. katu umaškog gradskog muzeja u koji stižete nastavite li dalje stazom preko pitoresknih Juricana, Radina i Lovrečice. Smješten na poluoto-ku, nastao na prijelazu kasne antike u rani srednji vijek, s povijesnom jezgrom koja najglasnije progovara duhom Venecije, Umag je danas najveće turističko središte sjeverozapadne Istre čije se ime posebno pronijelo diljem Europe i svijeta zahvalju-jući vrhunskom sportskom događaju - me-đunarodnom teniskom ATP turniru Croatia Open. Provozajte se centrom i posjetite najzapadniju gradsku kulu, ujedno i naj-stariju građevinu u kojoj je smješten grad-ski muzej. Nastavite li dalje duž gradskih bedema, naći ćete se pred nedovršenom fasadom Župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije i Sv. Pelegrina iz 1760. po-dignutoj na temeljima jedne starije iz 14. st. Neposredno uz župnu crkvu naći ćete javnu gradsku cisternu iz 17. st. Malo da-lje prema istoku proći ćete kroz glavna gradska vrata nedaleko kojih se nalazi i crkvica Sv. Roka iz 16. st. Sagrađena kao zavjet po završetku epidemije kuge 1507. godine Sv. Rok ima vrijedan oslikani drveni strop, tzv. tabulat u čijem centru nije teško prepoznati sveca - titulara. Krenete li dalje prema jugu, ne propustite još posjetiti i cr-kvicu Sv. Pelegrina (15. st.) na samoj obali mora, podignutoj na mjestu gdje je, prema legendi, ovaj umaški zaštitnik početkom 4. st. doživio svoje mučeništvo. Umorni od senzacija nastavite polako natrag prema Katoru, početnoj točki ove pelegrinske umaške odiseje.

26

Page 27: EnjoyIstra no12 | HR-IT | Aug-Dec 2009

bike

Il percorso di S. PellegrinoKatoro - Umago - S. Lorenzo - Katoro Lunghezza del percorso: 35.9 km Difficoltà del percorso: Lieve Tempo di guida: 2.00 - 2.45hProprio come le vicine punte Sipar e Tiola, Katoro un tempo probabilmente appartené all’antica Sepo-maia - oggi un importante sito archeologico. Le im-portanti scoperte su questo porto antico, sul centro abitato e sui resti della villa romana, come pure i rispettivi reperti, è possibile ritrovarli e visionarli al 2° e 3° piano del museo cittadino di Umago, raggi-ungibile andando oltre lungo il percorso attraverso i pittoreschi Juricani, Radini e S. Lorenzo. Situato su

una penisola, fondata a cavallo tra la tarda antichità ed il primo medioevo, con il centro storico che a voce alta parla il linguaggio dell’antica Venezia, la Umago di oggi è il maggiore centro di villeggiatura dell’Istria nord occidentale il cui nome è stato reso particolarmente celebre grazie ad all’evento spor-tivo par excellence - il torneo internazionale ATP di tennis Croatia Open. Fate un giro per il centro città, addentratevi nell’edificio più preservato del centro storico, nello stesso tempo il più antico di Umago - visitate la torre più ad ovest della città dove oggi si trova il museo cittadino. Se proseguite oltre lungo le mura cittadine, vi troverete dinnanzi alla facciata incompiuta della chiesa parrocchiale dell’Assunzione della Beata Vergine Maria e di S. Pellegrino del 1760 eretta sulle fondamenta della chiesa preesistente del XIV sec. Proseguite oltre e accanto alla chiesa parrocchiale troverete la cister-na pubblica cittadina originaria dal XVII sec. e poco oltre verso est attraverserete il portale cittadino nei

pressi del quale c’è la chiesa di S. Rocco del XVI sec. costruita come voto a seguito dell’epidemia di peste occorsa nell’anno 1507. La chiesa di S. Ro-cco preserva un prezioso soffitto dipinto in legno (il cosiddetto tabulat) nella cui parte centrale non vi sarà difficile riconoscere l’omonimo santo. Se proseguite oltre verso sud, non mancate di visitare la chiesa di S. Pellegrino (inizio del XV sec.) eretta sulle sole sponde del mare nel luogo in cui, come la leggenda narra, a inizio del IV sec. questo santo protettore di Umago sopravisse il proprio martirio. Sazi di sensazioni, rifocillatevi di passaggio in una delle vicine osterie o dei ristoranti nostrani, per con-tinuare piano indietro verso Katoro, il punto d’inizio di questa odissea umaghese.

27

Page 28: EnjoyIstra no12 | HR-IT | Aug-Dec 2009

Istra MTB Tartufi Tour - Parenzana Cannondale25.09. - 27.09.Klasificirana kao srednje zahtjevna, utrka je uvrštena u kalendar Svjetske biciklističke federacije (UCI) u kategoriji 1. Vozi se legendarnom trasom nekadašnje Parenzane - uskotračne pruge koja je zalazila duboko u istarski poluotok i od Poreča do Trsta povezivala 33 istarska mjesta koja se da-nas nalaze na teritoriju čak tri države. Unatoč tomu što je već dugo izvan funkcije, zbog činjenice da je prolazila kroz predivne brežuljkaste pejzaže i živopisne istarske vinograde, za Parenzanu je, nazvanu još i vinskom pru-gom, prije 11 godina pokrenut program turističke valorizacije pa se njena dionica danas prometnula u ovu renomiranu i prepoznatljivu maratonsku biciklističku utrku. Classificata con difficoltà media, la gara è inclusa nel calendario della Fede-razione ciclistica mondiale (UCI) nella categoria 1 si svolgerà nei giorni 25, 26 e 27 settembre 2009, ed il percorso passerà per il leggendario tragitto della Parenzana, la ferrovia a scartamento ridotto di una volta che penetrava in fondo all‘ entroterra della penisola istriana e da Parenzo a Trieste collegava 33 cittadine istriane, le quale oggi si trovano sullo suolo di addirittura tre stati. Passando per stupendi paesaggi collinari e leggiadri vigneti istriani, a suo tempo venne denominata come Ferrovia del vino. Nonostante fosse da tempo fuori uso, 11 anni orsono è stato promosso un programma di valorizzazione turistica della Parenzana, facendo si che oggi questo tratto si tramutasse in una maratona ciclistica rinomata e riconoscibile.

PoglediImmagini

Gore/In alto:Parenzana CannondaleVožnja podno MotovunaUn giro ai piedi di Montona25.09. Funtana: 32 km26.09. Tar: 47 km27.09. Istarske toplice:

78,5 & 63 km

Desno/A destraKroz IstruGiro dell’IstriaVijugavim cestama srcolike Istre kreće se sa starta ispred drevne pulske AreneLa partenza del percorso che conduce per le strade tortu-ose dell’Istria cuoriforme, è prevista davanti all’antica Arena di Pola18.09. Pula - Buje: 93 km19.09. Umag - Labin: 100 km20.09. Rabac - Pula: 103 km

bike

28

Page 29: EnjoyIstra no12 | HR-IT | Aug-Dec 2009

50. Kroz Istru, 18. - 20.09.Iz povijesti istarskog biciklizmaPrvi biciklistički klub u Istri osnovan je još u 19.

stoljeću. Bio je to Veloce club Polese (Pulski klub

brzine) koji je svjetlo dana ugledao 11. studenog

1896. Nakon što su osnovali klub, pulski su zane-

senjaci počeli organizirati utrke koje su se vozile

od Pule do Pazina, a tri godine nakon osnutka,

otvoreno je i biciklističko trkalište. Pista je bila du-

gačka 333 metra, a na drvenim je tribinama bilo

mjesta za 1.200 gledatelja. Veloce club Polese bio

je aktivan do početka Drugoga svjetskog rata. Od-

mah po njegovu završetku osnovan je biciklistički

odjel pri Radničkom sportskom društvu. Unatoč

svim poteškoćama u tom razdoblju, 1947. godine

organizirana je utrka Slobodna Istra duljine 150

kilometara, a godinu dana kasnije pokrenuto je

natjecanje koje je postalo ponos istarskog bici-

klizma. Riječ je o međunarodnoj juniorskoj etapnoj

utrci Kroz Istru koja je od 2003. uvrštena u kalen-

dar Svjetskog kupa, a 2008. godine i u kalendar

Kupa nacija.

Il 50o Giro dell’Istria, 18. - 20.09.Dalla storia del ciclismo istrianoIl primo club ciclistico dell’Istria fu fondato ancora nel

XIX secolo: si tratta del Veloce club Polese, istituito

l’11 novembre 1896. Successivamente e a ciò, gli

appassionati di ciclismo iniziarono ad organizzare

delle gare che si disputavano da Pola a Pisino, men-

tre tre anni dopo, è stata aperta anche la pista per

gare ciclistiche lunga 333 metri, mentre sulle tribune

di legno c’era posto per 1.200 spettatori. Il Veloce

club Polese rimase attivo fino all’inizio della Seconda

guerra mondiale. Subito dopo la fine del conflitto, fu

istituita la sezione ciclistica presso la Società spor-

tiva operaia. Nonostante tutte le difficoltà di questo

periodo, nel 1947 fu organizzata la gara Slobodna Istra (Istria libera) lunga 150 chilometri, mentre un

anno dopo è stato dato il via alla competizione che

è diventata motivo d’orgoglio del ciclismo istriano: si

tratta della gara internazionale per juniores a tappe,

che dal 2003 è stata inserita nel calendario della Cop-

pa del mondo, mentre nel 2008 anche nel calendario

della Coppa delle nazioni.

bike

29

Page 30: EnjoyIstra no12 | HR-IT | Aug-Dec 2009

Staza Sv. Mihovila pod zemljomKaštelir - Labinci - Baredine - Kaštelir Dužina staze: 18.1 km; Težina staze: lagana; Vrijeme vožnje: 1:00 - 1:30h;Krenite od Kaštelira, slikovitog gradića nase-ljenog još od davne povijesti. Nakon što se provozate njegovim uskim uličicama i uživate u lijepo uređenim vrtovima, obližnjim njivama i vinogradima, nastavite dalje u pravcu sela La-binci, mjesta koje se oduvijek smatralo pravim kaštelirskim rivalom. Ovdje ćete pronaći gotičku crkvicu Sv. Trojstva iz 13. st. s freskama iz 15. st. i župnu crkvu Sv. Ivana Krstitelja iz 1736. u čijem svetištu možete pronaći dijelove nekadaš-nje dične benediktinske opatije Sv. Mihovila pod zemljom (9. st.). Zanima vas otkud ovaj naziv? Krenite malo južnije stazom i eto vas kod spo-menute opatije poznate po svojim redovnicima glagoljašima. Obratite li pažnju na njene ostatke, naići ćete na neobičnu konstrukciju samostan-ske crkve čije je svetište ukopano u zemlju - Sv. Mihovil pod zemljom. Želite li, međutim, pronaći mjesto doslovno pod zemljom, nastavite dalje stazom i eto vas u poznatoj jami Baredine koja će vam otkriti čari istarskog podzemlja. Preko Devića i Diklića krenite natrag prema Kašteliru odakle je vaša avantura i započela.

Il percorso di S. Michele sotto terraCastellier - S. Domenica - Baredine - Castellier Lunghezza del percorso: 18.1 km; Difficoltà del percorso: Lieve; Tempo di guida: 1:00 - 1:30hIncominciate da Castellier, la pittoresca città popolata già nella preistoria. Dopo aver pedalato attraverso le sue strette vie ed aver ammirato i giardini ben ordinati nei dintorni, nei campi e nei vigneti, proseguite oltre in direzione di S. Domenica, luogo da sempre considerato un autentico rivale di Castellier. Qui troverete la chiesa gotica della S. Trinità del XIII sec. con affreschi dal XV sec. e la chiesa parrocchiale di S. Giovanni Battista, del 1736 nel cui santuario si possono trovare i pezzi dell’allora gloriosa Abbazia Benedettina di S. Michele sotto terra del XIX sec. Vi interessa l‘origine di questo strano appellativo? Proseguite lungo il percorso un po’ a sud ed arrivate dinnanzi a detta Abbazia conosciuta per i suoi monaci glagoliti. Se fate attenzione ai suoi resti, scoprirete un’insolita costruzione della chiesa monasteriale, il cui santuario è sotterrato al di sotto del suolo, da cui; S. Michele sotto la terra. Se però volete trovare un luogo che sia letteralmente sotto terra, proseguite oltre lungo il percorso e siete giunti nella famosa grotta di Baredine che vi rivelerà le magie del sotterraneo istriano. Tornate indietro per Devići e Diklići in direzione di Castellier dove appunto la vostra avventura iniziò.

bike

Baredine

30

Page 31: EnjoyIstra no12 | HR-IT | Aug-Dec 2009

bike

Di stagno in stagno Nel passato, gli stagni e le fonti avevano un’importanza particolare per la vita del pa-ese; il loro logorio iniziò dopo la costruzione dell’acquedotto e l’estinzione dell’allevamento del bestiame. Percorrendo una pista ciclistica di media difficoltà lunga una trentina di chilometri, nei pressi di Antignana e Caroiba, potrete vedere una decina di stagni e fonti ristrutturati e assesta-ti. Uno degli stagni più belli lungo questo sentiero, è quello di Pajićka.

Od lokve do lokve Posebnu važnost za život sela u prošlosti imale su lokve i izvori koji su počeli propadati nakon izgradnje vodovoda i odumiranja stočarstva. Označenom biciklističkom stazom, lagane težine, dužine tridesetak ki-lometara, možete obići desetak ob-novljenih i uređenih lokvi i izvora na Tinjanštini i u okolici Karojbe. Jedna od najljepših na ovoj stazi je lokva Pajićka.

31

Page 32: EnjoyIstra no12 | HR-IT | Aug-Dec 2009

Ptičiji rezervat Saline Nacionalni park BrijuniU dubokoj južnoj uvali otoka Veliki Brijun iza rta Gromače nalazi se ptičji rezervat Saline. Rasprostire se na površini od 7 ha na kojoj pogled pljeni močvarno bilje i tri jezerca. U sklopu najvećeg jezera, čije obrise i intimu skriva šaš, izdvojen je otočić sa slamnatom kućicom. Ovaj ptičji rezervat nastao je na ostacima srednjovjekovne solane za pro-izvodnju soli koja svoje izvorište nalazi u antičkoj solani čiji se tragovi i danas mogu vidjeti uz samu morsku obalu. O važnosti i

La riserva ornitologica di ValdauraParco nazionale BrioniIn una profonda insenatura di Brioni Maggiore re-trostante punta Gromazza c’è la riserva ornitologica di Valdaura. Si estende su di una superficie di 7 ha. Il nostro sguardo viene attirato dalla presenza di piante palustri e di tre laghetti. Il lago più grande, i cui contorni e la cui intima atmosfera vengono protetti da carici, ha un isolotto con una piccola capanna di paglia nella quale anche Josip Broz Tito soleva rilassarsi molto spesso al suon del canto degli uccelli. Questa riserva ornitologica è sorta sui resti delle saline medievali che a loro volta sorgeva-

nature

enjoynature

32

Page 33: EnjoyIstra no12 | HR-IT | Aug-Dec 2009

nature

značaju solane govore zapisi koji kažu da je prihod od prodaje brijunske soli “izvanredan prihod Mletačke Repu-blike” ili pak ako želite otvoriti solanu onda morate “posjetiti solanu Inzulae Brionorum koja stoljećima dobro i kva-litetno djeluje”. Melioracijskim radovi-ma 1960. godine nasuto je područje solane i stvorena su dva jezerca kojima se 1973. godine pridružuje i treće te ovo područje postaje mjesto druženja domaćih i ptica selica, odnosno ornito-loški park. Danas ornitološki park Briju-ni pruža predivnu sliku i idilu pjeva te druženja raznovrsnih ptica koje plivaju po jezercima ili se skrivaju u medite-ranskoj makiji i močvarnom bilju. Ovo, za Istru rijetko i izuzetno područje, osim u vrijeme gniježđenja u travnju i svibnju, dostupno je kroz laganu šetnju oko jezerca ili iz ptičije perspektive s nekoliko visokih ili u krošnjama izdignu-tim osmatračnicama.

+385 (0)52 525882, 525883

no sull’omonima struttura antica le cui tracce risaltano tuttora lungo la spiaggia. Sull’importanza e sul signi-ficato delle saline, antiche scritture raccontano che gli introiti derivanti dalla vendita del sale di Brioni “era-no degli eccezionali proventi per la Serenissima” oppure che nel caso in cui qualcuno volesse aprire delle saline, avrebbe dovuto “visitare le saline dell’Insulae Brionorum che operano con successo da diversi secoli”. Con le opere di bonifica del 1960 l’area dell’impianto per la produzione di sale venne interrato, dando forma a due laghetti che nel 1973 divennero tre. Grazie alla for-ma paesaggistica data allora al lago maggiore e all’area circostante, il luogo divenne punto d’incontro di uccelli nostrani e migratori: un vero e proprio parco ornitologico.

+385 (0)52 525882, 525883

infomust Pogledi/ImmaginiLijevo/A sinistraPark prirode UčkaParco naturale Učka Dolje/In basso Stablo čempresaKaščerga (Pazin)Botanički spomenik prirodeGodina proglašenja: 1972. Pred mjesnom crkvom raste čempres (Cupressus sempervirens L.) spljošte-nih grana koji predstavlja rijetkost u prirodi. Opseg debla iznosi 172 cm, a promjer mu je oko 55 cm. U stablo je prije pedesetak godina udario grom i ono je slomljeno pa je preo-stali dio debla visine oko 12 m.Il cipresso Caschierga (Pisino)Monumento naturale botanicoAnno di proclamazione: 1972Davanti alla chiesa del luogo, cresce un cipres-so (Cupressus semper-virens L.) dai rami piatti che rappresenta una rarità della natura. Il cir-conferenza del tronco è di 172 cm, mentre il dia-metro è di 55 cm circa. Una cinquantina d’anni fa l’albero fu colpito da un fulmine che lo spezzò e quindi la parte rimanente del tronco ha un’altezza approssimativa di 12 m.

33

Page 34: EnjoyIstra no12 | HR-IT | Aug-Dec 2009

nature

Pješačka staza Semići - Brest - Semići (Lupoglav)Staza započinje kod stare škole u mjestu Semići i vodi nas kolskim putem, desetak minuta ravnim dijelom, a zatim usponom od oko 15 minuta do vidikovca Pod Šćikovico. Tu je uređeno mjesto za odmor s kojeg se pruža pogled na Lupoglav i širu okolicu. Staza se nastavlja kolskim putem i nakon 20 minuta skreće udesno na puteljak kroz šumicu prema rubu brda iznad Lupoglava te na-stavlja njegovim rubom. Puteljak izbija ponovno na kolski put koji se spušta do livada zvanih Nad Grad i uspinje se do puta koji vodi prema Plani-ku. Ovim putem nastavljamo još desetak minuta do raskršća i skrećemo lijevo ravnim dijelom, a zatim se spuštamo u mjesto Brest. Kroz mjesto se prolazi asfaltiranom cestom do stare škole te potom dvjestotinjak metara kolskim putem, sve do vidikovca Nad Krog. Vidikovac s kojeg se pruža pogled na Vranju, Boljun i širu okolicu, ta-kođer je uređen kao odmorište. Ukupna dužina staze je oko 7 km, a prelazi se laganim hodom i uz usputne odmore za 1 sat i 50 minuta. Po-vratak je istim putem.

Pista pedonale: Semi - Olmeto di Pinguente - Semi (Lupogliano)Il percorso inizia vicino alla vecchia scuola nella locali-tà di Semi. Si parte attraversando un sentiero sterrato pianeggiante di una decina di minuti per poi proseguire altri 15 minuti in salita fino al belvedere Pod Šćikovico, dov’è possibile fare una breve sosta; da qui la vista spazia su Lupogliano e dintorni. La pista continua per il sentiero sterrato. Dopo 20 minuti si gira a destra at-traverso un bosco che conduce verso l’orlo del monte sovrastante Lupogliano e continua a costeggiarlo. Il sen-tiero termina nuovamente su uno sterrato che scende verso dei prati denominati Nad Grad e sale fino alla via che conduce al monte Planik. Proseguiamo per altri 10 minuti lungo questa strada, fino all’incrocio e voltiamo a sinistra per la parte pianeggiante, dopodiché scendia-mo verso la località di Olmeto di Pinguente. Arrivando qui, si procede attraverso una strada asfaltata fino alla vecchia scuola e poi lungo un sentiero di 200 m circa si raggiunge il belvedere Nad Krog. Da qui la vista spa-zia su Vragna, Bogliuno e ampi dintorni. La lunghezza complessiva della pista è di circa 7 km e la si percorre camminando normalmente e riposando, per un’ora e 50 minuti. Si rientra percorrendo la stessa via.

Semići Boljun

nature

34

Page 35: EnjoyIstra no12 | HR-IT | Aug-Dec 2009

nature

Istarski slapovi: Zarečki krovGotovo svakom borom usječenom među brda središnje Istre povlači se vodeni trag. Mnogi su od njih samo bujična korita što ih je voda tijekom geološke prošlosti duboko urezala u, poput listova zaklopljene knjige, nataložene slojeva lapora. Sivoplavičaste laporove umo-le, ponegdje oble i valovite, drugdje hridina-ste, što izranjaju iz niskog zelenila, upečatljivi su detalji srednjoistarskog krajobraza. Zarečki krov podsjeća na krov nad prostranom polu-pećinom pred kojom se prostire oveće jezero koje Pazincima ljeti tradicionalno služi kao ku-palište. Po okolnom su stijenju uređeni penjač-ki smjerovi, među penjačima posebno cijenjeni jer pružaju izvanredne mogućnosti penjanja po stropu. Nekada se iznad Krova nalazila akumu-lacija Jaz u kojoj se skupljala voda i posebnim kanalom (strugom) vodila na kola nizvodnih mlinova i stupa. Zarečki krov ne odlikuje se toliko visinom, koliko širinom korita kojim na nj dolazi voda, koja ga za proljetnih i jesenskih kiša u potpunosti ispunjava, pretvarajući ga u prekrasan prizor.

Le cascate istriane: Zarečki krovIn quasi ogni ruga incavata fra le montagne dell’Istria centrale, scorre dell’acqua. Molti sono soltanto dei letti di torrenti intagliati profondamente dall’acqua lungo il passato geologico, come i fogli di un libro chiuso, su strati sedimentati di marna. Le falde grigio-azzurre del-la marna, in alcuni punti rotondeggianti e ondulate, in altri punti rocciose che emergono dal verde, sono un dettaglio caratteristico del paesaggio del centro Istria. Zarečki krov ricorda un tetto situato su un’ampia semi grotta davanti alla quale si estende un vasto lago che ai Pisinesi d’estate funge tradizionalmente da luogo balne-are. Sulle pietre circostanti sono segnate le direzioni per arrampicarsi, particolarmente apprezzate fra gli amanti di questo sport perché offrono delle straordinarie pos-sibilità d’arrampicata “sul soffitto”. Una volta, sopra la località di Krov si trovava un’accumulazione detta Jaz nella quale si raccoglieva l’acqua che attraverso un canale a parte conduceva alle ruote dei mulini e alle gualchiere. Zarečki krov non si distingue tanto per la profondità, quanto per l’ampiezza del letto attraverso il quale arriva l’acqua che durante le piogge primaverili e autunnali lo riempie completamente, trasformandolo in uno spettacolo.

35

Page 36: EnjoyIstra no12 | HR-IT | Aug-Dec 2009

tradition

Malini - selo vodeni-ca nadomak moraMalo mjestašce Malini proteže se od izvora Studenac, nadomak grada Plomina, sve do prilaza Plomin Luci, a uska i vijugava strma cesta danas je najkraći spoj između ta dva dijela. Neka-da je tu, ispod brda Orlići na Plo-minskoj gori koja strmo uranja u Plominski zaljev, tik uz more bilo osamnaest vodenica. Nekadaš-nje Maline obilježilo je okretanje ogromnih drvenih kotača, zvuk mlinova, koji su u sezoni melja-ve radili danonoćno, seoske za-prege pune pšenice ili kukuruza, vučene konjima ili magarcima i vrijedni mlinari koji su oličenje radinosti, poštenja i životnog op-timizma.

Malini - villaggio di mulini ad acqua vici-nissimo al mareIl piccolo abitato di Malini si estende dalla sorgente Stude-nac, vicinissima al paese di Fia-nona, fino all’entrata del porto di quest’ultimo e queste due sue frazioni sono collegate da una ripida serpentina. Qui, nel passato, sotto il monte Orlići, sull’altura di Fianona che si tuffa a capofitto nell’omonimo golfo, vicinissimi al mare, vennero co-struiti diciotto mulini ad acqua. Erano contraddistinti da enormi ruote di legno, dal rumore delle macine che nella stagione della macinatura lavoravano incessan-temente, dai cavalli o dagli asini che trainavano i carri colmi di grano o di granoturco, dai labo-riosi mugnai, sempre indaffarati, autentica incarnazione di onestà e di ottimismo.

enjo

ytra

dit

ion

36

Page 37: EnjoyIstra no12 | HR-IT | Aug-Dec 2009

tradition

Mlinovi i stupe na BračaniRijeka Bračana u Hrvatsku ulazi na sjeve-rozapadu Buzeštine kod sela Konti i Gori-čica na lijevoj te Ugrini na desnoj obali. U mlinovima na rijeci još u prošlom stoljeću radile su stupe za stupanje sukna. Bilo je to vrijeme kada su se muški i ženski odjev-ni predmeti izrađivali kod kuće. Ovaj kraj Buzeštine imao je dosta sirovina za izradu sukna, jer su seoska gospodarstva držala ovce, a i blizina stočarske Ćićarije bila je najvažniji izvor prihoda. Vuna bi se obra-đivala, žene bi na preslici i vretenu prele vunu a klupko bi odnosile na tkanje. U tka-lačkom se stanu tkalo platno, lakša tkanina i ženska ljetna odjeća. Istkano deblje sukno redovito se povaljalo u stupi da bude kom-paktnije. Od takvog se sukna izrađivala sva muška odjeća, ženska odjeća za zimu i po-steljina te ponjave za pokrivanje. Potražnja je bila velika, pa su posla imali posebni tkal-ci i stupari i valjači. Stupari su svoj posao obavljali pomoću mehaniziranih naprava, stupa, iskorištavajući vodenu snagu. Obra-da stupanja trajala je 48 sati.

Mulini e gualchiere sul BrazzanaIl fiume Brazzana entra in Croazia a nordovest del Pinguen-tino vicino ai paesi di Conti e Goricizza sulla costa orientale, e Ugrina su quella occidentale. Nei mulini sul fiume, ancora nello scorso secolo, erano in funzione le gualchiere per la lavorazione della stoffa. Questi erano tempi in cui gli arti-coli d’abbigliamento degli uomini e delle donne venivano fabbricati in casa. Questa zona del Pinguentino aveva una quantità sufficiente di materia prima per la lavorazione della stoffa grazie alle abitazioni rurali che tenevano le pecore e alla vicinanza della Ciceria dove c’erano allevamenti di bestiame. Questa era la loro fonte più importante di gua-dagno. Le donne filavano la lana sulla rocca e sul fuso, quindi portavano i gomitoli ricavati ai tessitori. Sul telaio si producevano la tela, i tessuti più leggeri e l’abbigliamento femminile estivo. La stoffa più grossa spesso veniva sotto-posta a follatura per farla risultare più compatta. Con una stoffa di questo genere, venivano realizzati l’abbigliamento maschile, quello femminile, la biancheria e le coperte. La richiesta di questi articoli era grande e dava lavoro in par-ticolare ai tessitori e ai gualchierai; quest’ultimi svolgevano il loro lavoro con l’aiuto di congegni meccanizzati, le gual-chiere, sfruttando l’energia idrica. La procedura di gualca del tessuto durava 48 ore.

Subotina po starinski Subotina all’antica Buzet-Pinguente, 13.09.

37

Page 38: EnjoyIstra no12 | HR-IT | Aug-Dec 2009

tradition

Pazinski kaštel najočuvanija je istarska srednjovjekovna utvrda. Smjestio se na zaravan-ku uz strmu liticu nad ponorom kojim protječe rijeka Pazinčica. Dugo će stoljeća ovaj kaštel biti središte vojne obrane austrijskog dijela Istre, tzv. Pazinske grofovije protiv Mlečana, ali i od upa-da Turaka i pobune vlastitih podanika. Zato je i sam kralj Ferdinand I odobravao projekte za obnovu kaštela i troškove za njihovo izvođenje. Kaštel je također bio mjesto iz kojeg su Habsbur-govci upravljali Istrom. Oni su posjed dobili na osnovi nasljednog ugovora od goričkih grofova, a uglavnom su ga davali u zakup raznim ple-mićkim porodicama. Sve veće obveze i nameti seljaštvu izazvali su godine 1571. veliku seljačku bunu u kojoj je sudjelovalo oko 2000 ustanika. Stalni postav Etnografskog muzeja Istre na drugom katu kaštela sadrži nekoliko zasebnih cjelina koje prikazuju tradicijski život istarskog puka. Izložene su nošnje, glazbeni instrumen-ti, prikazan je način izrade tkanina, zemljanih lonaca, opremanja kuhanje, izložena su i razna pomagala u poljodjelstvu i proizvodnji vina.

Il castello di Pisino è il maniero medievale meglio conservato dell’Istria. È situato su una spianata a ridosso di uno sperone di roccia che precipita in un abisso, la Foiba, in fondo al quale scorre il torrente omonimo. Per lunghi secoli il castello fu baluardo a di-fesa del lembo austriaco dell’Istria, la Contea di Pisino, dai Veneziani, ma anche dalla penetrazione dei Turchi e dalla sollevazione dei suoi stessi sudditi, tant’è vero che il re Ferdinando I in persona si occupò dei progetti per il suo restauro e delle relative spese. Il castello era infatti anche il centro da cui gli Asburgo amministrava-no l’Istria. Ne avevano ottenuto la proprietà in base a un contratto di successione dei conti di Gorizia e per lo più lo cedettero in affitto a famiglie patrizie. Nel 1571 i continui aumenti di imposte e balzelli provocarono un assalto di contadini, cui presero parte circa 2000 ribelli. La mostra permanente del Museo etnografi-co dell’Istria situata al secondo piano del castello, comprende alcuni complessi a parte che illustrano la vita tradizionale del popolo istriano. Sono esposti gli abiti, gli strumenti musicali, il modo in cui venivano realizzati i tessuti, le pentole di terracotta, gli attrezzi delle cucine tradizionali ed anche vari arnesi agricoli e per la produzione del vino.

38

Page 39: EnjoyIstra no12 | HR-IT | Aug-Dec 2009

tradition

Festa di S. Bortolo, Gimino, 29.08.Oggi la più grande e la più famosa sagra popolare

dell’Istria, ha una tradizione almeno centenaria, perché

si è certi che abbia origine in tempi molto remoti, quan-

do contrassegnava la festa di San Bortolo, ovvero il 24

agosto. Con il passare degli anni la gente ha iniziato a far

festa l’ultimo sabato di agosto, per ritrovarsi quanto più

numerosa. Ancor oggi nella giornata del santo si celebra

la messa nella chiesetta all’entrata di Gimino, mentre la

sagra popolare ha il compito di radunare tutti i Giminesi

nel loro luogo natio: I più anziani ricordano che un po’

prima della Bartulja, dopo i pesanti lavori di mietitura nei

campi, ci si dedicava ai lavori di casa, per renderla bella

prima dell’arrivo di parenti e ospiti.

Serate dei pescatori, Fasana, 21/28.08.A completare la magia del tramonto sulla riva fasanese,

il canto dei gruppi corali istriani, accompagnato dalle

note silenziose dei pescatori che tessono accuratamen-

te le reti, fabbricano le nasse e i palamiti, rivestono le

damigiane e i parabordi, mentre per la riva, dalla griglia,

si diffonde il profumo del pesce azzurro - la sardella.

Bartulja, Žminj, 29.08.Danas najpoznatija i najveća pučka fešti u Istri, ima najmanje stogodišnju tradiciju. Nekad se održavala na dan sv. Bartula, 24. kolovoza, no s godinama ljudi su se počeli okupljati zadnju subotu u kolovozu kako bi se taj dan sastali u većem broju. Ipak, na dan sv. Bartula i danas se održava misa u crkvi tog sveca na samom ulazu u Žminj. Bit svake Bartulje, nekad i da-nas, zapravo je okupljanje Žminjaca u rodnom mjestu. Stariji se sjećaju da se pred Bartulju svakodnevno, nakon žetve i rada u polju, ure-đivala kuća kako bi domaćini u urednoj kući dočekali goste.

Ribarske večeri Fažana, 21/28.08.Čaroliju zalaska sunca na fažanskoj rivi upot-punjuje pjesma istarskih klapa popraćena ti-him notama ribara dok marljivo pletu mrežu, izrađuju vrše i parangale opliću bocune i bo-kobrane, a rivom se s gradela širi miris plave ribice - sardele.

Pogledi: U Vodnjanu se kroz ge-neracije očuvao bogati lokalni folklor, vrijedne šarene nošnje, nakit za kosu, stoljetne tradicije pjesama, plesova i sve-čanosti…

Immagini: A Dignano si tramandano di generazione in gener-azione un ricco folclore locale, abiti popolari preziosi e variopinti, ornamenti per capelli, tradizioni secolari di can-zoni, danze e feste...

Leron, Vodnjan-Dignano, 21. - 22.08.Međunarodnifestival folkloraFestival folcloristico internazionale

39

Page 40: EnjoyIstra no12 | HR-IT | Aug-Dec 2009

Giostra, 11. - 13.09.Porečki povijesni festival La Giostra di ParenzoS osmijehom na licu dočekat će vas srdačni doma-ćini, porečki plemići i plemkinje odjeveni u svečane oprave, vitezovi, žongleri, sokolari, dobošari, zastav-ničari i ostali ulični zabavljači. Neće nedostajati za-bave i plesa, a na jelovnicima porečkih restorana naći će se gastronomske delicije davnih vremena... Nakon nekoliko će stoljeća ponovno zaživjeti i ko-njička utrka - središnji događaj nekadašnje poreč-ke pučke fešte! Posvjedočite viteškoj hrabrosti na trkalištu u uvali Peškera, gdje će vitezovi pokazati svoje umijeće gađanja kopljem u metu (Saracena) s galopirajućeg konja, tragom zahtjevnih pravila nave-denih u arhivskim vrelima iz 1745. godine.

I cordiali padroni di casa, i nobili parentini e le dame, vestiti a festa, cavalieri, giocolieri, falconieri, tamburini, sbandieratori e altri intrattenitori di stra-da, vi accoglieranno col sorriso. Non mancheranno il divertimento e il ballo, mentre i menù dei ristoranti parentini conterranno le delizie gastronomiche dei tempi andati... Dopo alcuni secoli, rivivrà anche la corsa dei cavalli - quella che una volta rappresen-tava l’avvenimento centrale della festa popolare pa-rentina! Siate testimoni anche voi del coraggio dei cavalieri sul campo di gara nella baia di Peschiera dove questi dimostreranno la loro bravura nel colpi-re, da un cavallo al galoppo, la meta (Saracena) con una lancia, seguendo le regole ferree indicate nelle fonti d’archivio risalenti all’anno 1745.

family

enjoyfamily

40

Page 41: EnjoyIstra no12 | HR-IT | Aug-Dec 2009

family

Špilje GrotteBrtoniglaŠpilja MramornicaGrotta del marmo

+385 (0)52 774313 IX-X: 10.00 - 18.00

XI-XII: 10.00 - 17.00zatv. utorkom/chiuso martedi

50/25 kn

Poreč, Nova VasJama BaredineGrotta Baredine

+385 (0)98 224350 IX: 10.00 - 17.00

X: 10.00 - 16.00XI-XII: uz najavu/per app.

45/20 knŽminj, FeštiniŠpilja Feštinsko kraljevstvoGrotta Regno di Festini

+385 (0)91 7212854 IX: 10.00 - 18.00

X: sub, ned., blagdan sab, dom, fest. 10.00-18.00X-XI: uz najavu/per app.

40/25 kn

Go-kartUmag, Kart-kart Cross

+385 (0)91 533 3070 IX: 10 - 13, 17 - 22 6 - 12 min = 50-100 kn

Tar, Frata, Istra Karting +385 (0)52 456100,

(0)98 290721 IX-XII: 9.00 - 20.00 10 min = 80 kn

Pula, Green Garden +385 (0)52 535639,

(0)98 9115500 IX-XII: 8.00 - 19.00

10 min = 70 kn

Dinosaur Park Funtana +385 (0)91 4557590 IX. 10.00 - 21.00

80/50 kn

Mini CroatiaRovinj - Rovinjsko Selo

+385 (0)91 2068885 IV - VI: 9.00 - 20.00 25/10 kn

Zvjezdarnice Oservatori astronomici Višnjan, Istarska 5

+385 (0)52 449212Pula, Park Monte Zaro

+385 (0)91 5330304

Boškarin BoscarinStancija BoškarinVišnjan, Zagrebačka 21

+385 (0)52 449361, (0)91 5272683

uz najavu/per app. 15 kn

Fabci, Fabci 28 +385 (0)52 462129,

(0)91 5561021 uz najavu/per app. 45 kn

PaintballUmag, Stella Maris

+385 (0)91 5107049 IX: 15.00 - 22.00

X-XII: uz najavu/per app. 120 kn

Tar, Lanterna& Poreč, Zelena laguna

+385 (0)52 452896, (0)98 1751234

IX: 8.00 - 22.00X-XII: uz najavu/per app.

110 knRovinj, Španidiga

+385 (0)98 219403 IX: 9.00 - 21.00

X-XII: uz najavu/per app. 110 kn

Medulin, Pomer +385 (0)91 7828763 IX: 14.00 - 20.00

X-XII: uz najavu/per app. 120 kn

Rabac, Šuma Prohaska +385 (0)91 5836060 X-XII: uz najavu/per app. 110 kn

AquariumUmag, 1. svibnja bb

+385 (0)91 3672777 IX: 10.00 - 21.00 40/20 kn

Poreč, F. Glavinića 4 +385 (0)91 3672777 IX: 10.00 - 21.00

X: 10.00 - 18.00 40/20 kn

Rovinj, Obala G. Paliaga 5 +385 (0)52 804700 IX-X: 10.00 - 18.00 20/10 kn

Pula, Fort Verudella +385 (0)52 381402 IX: 9 - 21, X:10-18

XI-XII: 11.00 - 17.00 40/20 kn

41

Page 42: EnjoyIstra no12 | HR-IT | Aug-Dec 2009

enjo

yeve

nts

ww

w.is

tra.

hr

UM

AG

/NO

VIG

RA

D

Um

ag, K

arig

ador

, AC

Par

k U

mag

O

kusi

, mir

isi i

zvu

kovi

Istr

e/Fl

a-vo

rs, s

cen

ts a

nd

so

un

ds

of

Istr

ia/

Istr

ien

s G

esch

mac

k, G

eru

ch u

nd

K

lan

g/S

apo

ri, p

rofu

mi e

su

on

i d

’Istr

ia18

/20/

25/2

7.08

.

11. -

16.

08. B

rto

nig

la

Fešt

a Sv

etog

Rok

a St

Roc

h Fe

stiv

ity

Fest

zu

Ehre

n de

s H

l. Ro

chus

,Fe

sta

di S

an R

occo

15

.08.

Um

ag T

rg s

lobo

dePu

toka

zi

Konc

ert/

Con

cert

/Con

cert

o15

.08.

Sv.

Mar

ija n

a K

rasu

Velik

a go

spa

Ass

umpt

ion

Day

29.0

8. S

avu

dri

jaRi

bars

ka fe

šta/

Fish

erm

an F

estiv

alFi

sche

r-Fe

st/F

esta

dei

pes

cato

ri30

.08.

Brt

on

igla

Aut

o Ra

lly30

.08.

- 0

6.09

. Um

ag, B

uje

Org

anum

His

tria

e M

eđun

arod

ni fe

stiv

al o

rgul

jaIn

tern

atio

nal o

rgan

fest

ival

Inte

rnat

iona

les

Org

elfe

stiv

al31

.08.

- 2

0.09

. No

vigr

ad G

aler

ija R

igo

Gor

an T

omči

ćIz

ložb

a/Ex

hibi

tion/

Aus

stel

lung

/Mos

tra

31.0

8. -

03.

09. N

ovi

grad

Lap

idar

ium

Med

ia S

cape

: Nov

i(med

ia)g

rad

01. -

20.

09. U

mag

Gal

erija

Mar

inTr

iest

efot

ogra

fiaM

eđun

arod

ni fe

stiv

al fo

togr

afije

Inte

rnat

iona

l pho

to fe

stiv

alIn

tern

atio

nale

s Ph

otof

estiv

alFe

stiv

al in

tern

azio

nale

del

la fo

togr

afia

04. -

07.

09. U

mag

TC

Ste

lla M

aris

Teni

s tu

rnir

za m

lade

do

12 g

odin

a In

tern

atio

nal t

enni

s to

urna

men

t for

ch

ildre

n un

der

12/I

nter

natio

nale

s Te

n-ni

stur

nier

für

Kind

er b

is z

u 12

Jahr

enTo

rneo

inte

rnaz

iona

le d

i ten

nis

per

bam

bini

fino

ai 1

2 an

ni04

. - 0

5.09

. No

vigr

adVe

čeri

povr

atka

trad

iciji

i pr

irodi

/Bac

k to

Tra

ditio

n an

d N

atur

e Ev

enin

gsA

bend

e de

r Rü

ckke

hr z

ur T

radi

tion

und

Nat

ur/S

erat

a de

l rito

rno

alla

trad

izio

ne

ed a

lla n

atur

a2.

saj

am tr

adic

ijski

h i e

ko

proi

zvod

a/2n

d fa

ir of

trad

ition

al a

nd

eco

prod

ucts

/2. M

esse

von

trad

itio-

nelle

n un

d Ö

ko-P

rodu

kten

/2˚ fi

era

di

prod

otti

trad

izio

nali

ed e

colo

gici

05.0

9. S

avu

dri

ja

18. -

20.

09. B

uje

Praz

nik

grož

đa/G

rape

s Fe

stiv

alTr

aube

nfes

t/Fe

sta

dell’

uva

18. -

20.

09. U

mag

, Bu

jeKr

oz Is

tru/

Tour

d’Is

trie

D

urch

Istr

ien/

Att

rave

rso

l’Ist

ria

I: Pu

la -

Buj

e/II:

Um

ag -

Lab

in/I

II: R

abac

-

Pula

22.0

9. U

mag

Rekr

eativ

na b

icik

lijad

aRe

crea

tiona

l bic

ycle

rid

eLo

cker

e Ra

dtou

rG

iro c

iclis

tico

ricre

ativ

o23

. - 3

0.09

. Um

ag IT

C S

tella

Mar

is26

. Per

in m

emor

ijal (

ITF-

grou

p 1

)M

eđun

arod

no p

rven

stvo

Hrv

atsk

e do

18

godi

na/C

roat

ian

Inte

rnat

iona

l C

ham

pion

ship

(U18

)/In

tern

atio

nale

M

eist

ersc

haft

Kro

atie

ns (b

is 1

8 Ja

hre/

Cam

pion

ato

inte

rnaz

iona

le d

ella

Cro

a-zi

a (fi

no a

i 18

anni

d’e

tà)

26.0

9. U

mag

Akv

ator

ijU

maš

ka r

egat

a/U

mag

Reg

atta

Um

ager

Reg

atta

/Reg

ata

di U

mag

o26

.09.

Sav

ud

rija

Svje

tsko

prv

enst

vo u

pljo

čkan

juPl

jočk

anje

Wor

ld C

ham

pion

ship

Wel

tmei

ster

scha

ft im

‘Pljo

čkan

je’

Cam

pion

ato

del m

ondo

di p

ljočk

anje

27.0

9. U

mag

Svje

tski

dan

turiz

ma

Wor

ld D

ay o

f Tou

rism

Wel

ttag

des

Tou

rism

usG

iorn

ata

mon

dial

e de

l tur

ism

o02

. - 1

1.10

. Um

agU

mag

Cha

mpi

onM

eđun

arod

ni o

tvor

eni š

ahov

ski t

urni

rIn

tern

atio

nal o

pen

ches

s to

urna

men

tIn

tern

atio

nale

s of

fene

s Sc

hach

turn

ier

Torn

eo in

tern

azio

nale

ape

rto

di s

cacc

hi

Fest

des

Fed

erw

eiße

nFe

sta

del v

ino

nove

llo07

. - 1

1.11

. Mo

mja

nM

artin

je -

S. M

artin

oFe

šta

mla

dega

vin

a/N

ew w

ine

fest

ivity

Fest

des

Fed

erw

eiße

n/Fe

sta

del v

ino

nove

llo08

.11.

Mo

mja

nVi

nski

bik

e m

arat

on/W

ine

Bik

e M

ara-

thon

/Bik

emar

atho

nM

arat

ona

enoc

iclis

tica

08.1

1. B

rto

nig

laG

ljiva

rijad

a/M

ushr

oom

Fes

tival

Pilz

fest

/Sag

ra d

ei fu

nghi

09.1

1. U

mag

Trg

slo

bode

, Gal

erija

ar

heot

rade

, Muz

ej g

rada

Um

aga

ULU

PUH

Zag

reb

Izlo

žba

prim

jenj

ene

umje

tnos

ti A

pplie

d A

rts

exhi

bitio

n A

usst

ellu

ng d

er a

ngew

andt

en K

unst

M

ostr

a de

lle a

rti a

pplic

ate

11.1

1. U

mag

D

an m

jesn

og o

dbor

a Fi

nida

Pučk

a fe

šta/

Folk

fest

ival

Volk

sfes

t/Fe

sta

popo

lare

16.1

1. -

15.

12. U

mag

M

uzej

gra

da U

mag

aU

kras

imo

naš

grad

Let’s

Dec

orat

e O

ur T

own

Lass

t uns

uns

ere

Stad

t sch

müc

ken

Add

obbi

amo

la n

ostr

a ci

ttà

Pred

boži

ćne

radi

onic

ePr

e-C

hris

tmas

wor

ksho

psVo

rwei

hnac

htlic

he W

orks

hops

Labo

rato

ri pr

enat

aliz

i d’h

obbi

stic

a30

.11.

Sav

ud

rija

Dan

rib

ara/

Fish

erm

en’s

Day

Tag

der

Fisc

her/

Gio

rnat

a de

i pes

cato

ri05

.12.

Um

ag Ž

upna

crk

vaB

ožić

ni k

once

rt/C

hris

tmas

Con

cert

Page 43: EnjoyIstra no12 | HR-IT | Aug-Dec 2009

enjo

yeve

nts

ww

w.is

tra.

hr

Mar

iä H

imm

elfa

hrt

Ass

unzi

one

della

Ver

gine

16.0

8. B

rto

nig

la

11. S

an R

occo

Bik

e4.

pje

šačk

o pl

anin

arsk

i poh

od4t

h pe

dest

rian-

mou

ntai

n w

alk

4. B

ergw

ande

rung

& B

ike

4. c

ampa

gna

pede

stre

mon

tana

ra

20. -

22.

08. U

mag

Trg

slo

bode

Riba

rska

fešt

a/Fi

sher

man

Fes

tival

Fisc

her-

Fest

/Fes

ta d

ei p

esca

tori

21.0

8. M

om

jan

Vino

i gi

tare

/Win

e an

d G

uita

rsW

ein

und

Gita

rre/

Vino

e le

Chi

tarr

e21

. - 2

3.08

. Um

ag T

rg s

lobo

deM

agic

Nig

ht U

mag

Gla

zben

a ve

čer

i mod

ni p

erfo

rman

s Fa

shio

n pe

rfor

man

ce a

nd m

usic

Mus

ikab

end

und

Mod

ensc

hau

Sera

ta m

usic

ale

e pe

rfor

man

ce d

i mod

a21

. - 2

8.08

. No

vigr

adSv

. Pel

agije

/St.

Pela

gius

Fes

tivity

Fest

des

Hl.

Pela

i/Fe

sta

di S

. Pel

agio

Pros

lava

dan

a za

štitn

ika

grad

aC

eleb

ratio

n of

the

patr

on o

f the

city

Feie

r de

s St

adtp

atro

nsFe

sta

del p

atro

no d

ella

citt

à22

.08.

Um

ag S

ol C

oral

Kup

Cor

ala

u be

ach

volle

yu

Bea

ch V

olle

y C

oral

Cup

Ku

p C

oral

in B

each

volle

ybal

lC

oppa

Cor

al d

i bea

ch v

olle

y29

.08.

No

vigr

ad P

orpo

rela

Kup

sv. P

elag

ijaSt

. Pel

egrin

Cup

Trop

häe

des

Hei

ligen

Pel

legr

ino

Cop

pa d

i San

Pel

legr

ino

Jedr

iliča

rska

reg

ata/

Saili

ng r

egat

taSe

gelre

gatt

a/Re

gata

vel

ica

Zlat

na tr

aver

ša/G

olde

n A

pron

Gol

dene

Sch

ürze

/Gre

mbi

ule

d’or

oKu

linar

ski f

estiv

al/C

ulin

ary

fest

ival

Kulin

aris

ches

Fes

tival

/Fes

tival

cul

inar

io06

.09.

Bu

jeEc

o B

ike

Mar

atho

n/Ec

o B

ike

Mar

aton

06. -

08.

09. U

mag

Ste

lla M

aris

U

mag

Ope

nTe

nnis

tour

nam

ent (

unde

r 12

yea

rs)

11.0

9. U

mag

Ro

ad B

icyc

le R

ide

12. -

15.

09. U

mag

Mur

ine

Gos

pa ž

alos

na/O

ur S

ad L

ady

Mut

ter

Got

tes

die

Trau

rige

Mad

onna

Add

olor

ata

Pučk

a fe

šta/

Folk

fest

ival

Volk

sfes

t/Fe

sta

popo

lare

15.0

9. U

mag

SC

Kat

oro

Dan

i tur

izm

aTo

uris

m d

ays

Tage

des

Tou

rism

us

Le g

iorn

ate

del t

uris

mo

Odb

ojka

ški t

urni

r/Vo

lleyb

all T

ourn

amen

tVo

lleyb

alltu

rnie

r/To

rneo

di p

alla

volo

16. -

23.

09. U

mag

Stel

la M

aris

Cup

25. m

eđun

arod

ni te

nisk

i tur

nir

za

djec

u do

14

godi

na/2

5th

inte

rnat

iona

l te

nnis

tour

nam

ent f

or c

hild

ren

unde

r 14

/25.

Inte

rnat

iona

les

Tenn

istu

rnie

r fü

r Ki

nder

bis

zu

14 Ja

hren

/25°

torn

eo

inte

rnaz

iona

le d

i ten

nis

per

bam

bini

fin

o ai

14

anni

17. -

20.

09. N

ovi

grad

5. F

oto

Ex te

mpo

re

Međ

unar

odni

foto

-nat

ječa

jIn

tern

atio

nal c

ompe

titio

n in

pho

togr

aphy

Inte

rnat

iona

ler

Foto

-Wet

tkam

pfC

onco

rso

foto

grafi

co in

tern

azio

nale

03. -

04.

10. U

mag

Dan

mje

snog

odb

ora

Petr

ovija

Pučk

a fe

šta/

Folk

fest

ival

Volk

sfes

t/Fe

sta

popo

lare

15.1

0. -

15.

11. U

mag

G

rads

ka k

njiž

nica

Mje

sec

knjig

e/B

ook

Mon

thM

onat

des

Buc

hes/

Mes

e de

l lib

ro16

. - 2

5.10

. Um

ag W

elln

ess

cent

res

Wel

lnes

s D

ays

17. -

18.

10. N

ovi

grad

42. s

usre

t hrv

atsk

ih p

jeva

čkih

zbo

rova

42nd

Enc

ount

er o

f Cro

atia

n C

hoirs

42. T

reff

en d

er k

roat

isch

en S

ingc

höre

42º

Inco

ntro

dei

cor

i can

ori c

roat

i23

.10.

- 2

2.11

. Um

ag, N

ovi

grad

, S

avu

dri

ja, B

uje

, Brt

on

igla

Zlat

na š

voja

/Gol

den

Sole

Gol

dene

Bla

tt/S

oglio

la d

’oro

Gas

tron

omsk

a m

anife

stac

ijaG

astr

onom

ic e

vent

Gas

tron

omis

che

Vera

nsta

ltung

Man

ifest

azio

ne g

astr

onom

ica

24.1

0. M

aru

šići

Dom

kul

ture

Susr

et p

jeva

čkih

kla

pa Is

tre

i Kva

rner

aM

eetin

g of

Kla

pa o

f Ist

ria a

nd K

varn

erTr

effe

n de

r G

esan

gsgr

uppe

n Kl

apa

aus

Istr

ien

und

der

Kvar

ner-

Buc

htIn

cont

ro d

i kla

pe d

ell’I

stria

e d

ella

D

alm

azia

24.1

0. M

arija

na

Kra

su

Boć

arsk

i dom

Međ

unar

odni

boć

arsk

i tur

nir

u pa

ro-

vim

a/In

tern

atio

nal B

owle

s do

uble

s to

urna

men

t/In

tern

atio

nale

s B

occi

a Tu

rnie

r im

Paa

rspi

elen

/Tor

neo

inte

r-na

zion

ale

di b

occe

in c

oppi

e07

.11.

Bab

ići B

abić

ansk

o M

artin

je

Fešt

a m

lado

g vi

na/N

ew w

ine

fest

ivity

Wei

hnac

htsk

onze

rt/C

once

rto

nata

lizio

11. -

13.

12. B

rto

nig

la G

lavn

i trg

Bož

ićni

saj

am/C

hris

tmas

Fai

rW

eihn

achs

mes

se/F

iera

di N

atal

e13

.12.

Bu

je -

Gro

žnja

nPj

ešač

ki p

ohod

Par

enza

nom

Pede

stria

n W

alk

Thro

ugh

Pare

nzan

aW

ande

rung

ent

lang

der

Par

enza

naPa

sseg

giat

a ce

lebr

ativ

a lu

ngo

la

Pare

nzan

a15

. - 2

4.12

. Bu

jeB

ožić

no-n

ovog

odiš

nje

sveč

anos

tiC

hris

tmas

& N

ew Y

ear’

s Fe

stiv

ities

Wei

hnac

hts-

Neu

jahr

sfes

tlich

keite

Cel

ebra

zion

i di N

atal

e e

Cap

odan

no19

.12.

Um

agO

dboj

kašk

i bož

ićni

turn

irC

hris

tmas

s Vo

lleyb

all T

ourn

amen

tW

eihn

acht

s Vo

lleyb

alltu

rnie

rTo

rneo

nat

aliz

io d

i pal

lavo

lo20

.12.

Um

agO

dboj

kašk

i tur

nir

prija

teljs

tva

Volle

ybal

l Frie

ndsh

ip T

ourn

amen

tFr

eund

scha

fts-

Volle

ybal

l Tur

nier

Torn

eo d

i pal

lavo

lo d

ell’

amic

izia

24. -

25.

12. L

ovr

ečic

aB

ožić

u n

ašem

mje

stu

Chr

istm

as in

our

tow

nW

eihn

acht

en in

uns

erem

Ort

N

atal

e da

noi

28. 1

2. C

lust

er U

mag

/No

vigr

ad

Istr

a u

vaše

m s

rcu/

Istr

ia in

You

r H

eart

Istr

ien

in e

uren

Her

zen

Istr

ia n

el v

ostr

o cu

ore

Ultr

a-Pr

omo

Mar

atho

n31

.12.

Um

ag T

rg s

lobo

deD

oček

Nov

e G

odin

eN

ew Y

ear’

s Ev

e Pa

rty

Silv

este

rfei

er/V

eglio

ne d

i Fin

e A

nno

Page 44: EnjoyIstra no12 | HR-IT | Aug-Dec 2009

enjo

yeve

nts

ww

w.is

tra.

hr

PO

REČ

… -

13.

09. P

ore

č Is

tars

ka s

abor

nica

49. P

oreč

ki a

nnal

ePo

reč

Ann

als

Pore

čer A

nnal

enA

nnal

i par

entin

i…

- 1

5.09

. Po

reč

Trg

slob

ode

Pore

čko

ljeto

Pore

č Su

mm

erPo

reče

r So

mm

erL’

esta

te a

Par

enzo

- 3

0.08

. Po

reč

Gal

erija

Zuc

cato

: Žel

jko

Kipk

eIz

ložb

a/Ex

hibi

tion

Aus

stel

lung

/Mos

tra

… -

16.

08. P

ore

č Eu

fraz

ijana

Terr

a M

agic

aG

lazb

eni f

estiv

al/M

usic

fest

ival

Mus

ikfe

stiv

alFe

stiv

al m

usic

ale

Sera

ta e

tno

21.0

8. P

ore

č B

yblo

s: P

aul O

aken

fold

25.0

8. P

ore

č Eu

fraz

ijeva

baz

ilika

Cho

rdes

Trio

Konc

erti

u Eu

fraz

ijani

Con

cert

s in

the

Euph

rasi

an B

asili

caKo

nzer

te in

der

Eup

hras

iana

Con

cert

i nel

l’ Eu

phra

sian

a25

.08.

Po

reč

Trg

slob

ode

Ples

ne v

ečer

i s u

drug

om M

OT

08D

anci

ng n

ight

s w

ith th

e M

OT

08Ta

nzab

ende

mit

dem

Ver

ein

MO

T 08

Sera

te d

anza

nti c

on il

MO

T 08

26.0

8. P

ore

č La

pida

rium

Jazz

in L

apM

ike

Spon

za &

Yoi

ce Y

uille

27. -

29.

08. P

ore

č Ri

vaPo

reč

24 s

ata

Pore

č 24

Hou

rsPo

reč

24 S

tund

enPa

renz

o 24

ore

Tu

ristič

ka fe

šta/

Tour

ist f

estiv

alTo

uris

tenf

est/

Fest

a tu

ristic

a27

.08.

Tar

21.

00 C

rkva

sv.

Mar

tina

Mak

Grg

Konc

ert k

lasi

čne

glaz

beC

lass

ical

mus

ic c

once

rtKo

nzer

t kla

ssis

cher

Mus

ikC

once

rto

di m

usic

a cl

assi

ca28

.08.

Po

reč

Eufr

azije

va b

azili

kaM

ak G

rgić

Konc

erti

u Eu

fraz

ijani

Con

cert

s in

the

Euph

rasi

an B

asili

caKo

nzer

te in

der

Eup

hras

iana

Con

cert

i nel

l’ Eu

phra

sian

a03

.09.

Po

reč

Trg

slob

ode

Ples

ne v

ečer

i sa

udru

gom

MO

T 08

Dan

cing

nig

hts

with

the

MO

T 08

Tanz

aben

de m

it de

m V

erei

n M

OT

08Se

rate

dan

zant

i con

il M

OT

08

bam

bini

Dje

čja

krea

tivna

rad

ioni

caC

reat

ive

Wor

ksho

p fo

r ch

ildre

nKr

eativ

e Ki

nder

wer

ksta

ttW

orks

hop

crea

tivo

per

bam

bini

14. -

18.

10. T

ar L

ante

rna

Tar

Lant

erna

Oliv

e H

arve

st W

eek

15.1

0. -

15.

11. P

ore

č Kn

jižni

ca

Mje

sec

hrva

tske

knj

ige

Mon

th o

f the

Cro

atia

n B

ook

Mon

at d

es k

roat

isch

en B

uche

sM

ese

del l

ibro

cro

ato

06.1

1. -

06.

12. P

ore

č ga

lerij

ePh

otod

isto

rzija

200

9M

eđun

arod

ni fo

togr

afsk

i bije

nale

Inte

rnat

iona

l pho

togr

aphy

bie

nnia

lIn

tern

atio

nale

Pho

togr

aphe

nbie

nnal

eB

ienn

ale

inte

rnaz

iona

le d

i fot

ogra

fia11

.11.

Tar

Sv. M

artin

Pr

azni

k m

lado

g vi

na

N

ew W

ine

Fest

ival

Fest

des

Fed

erw

eiße

n

Fe

sta

del v

ino

nove

llo21

.11.

Po

reč

Trg

slob

ode

Sv. M

auro

Feas

t Day

of S

t. M

auru

sFe

iert

ag d

es H

l. M

auro

Fest

ività

di S

. Mau

ro

Obi

lježa

vanj

e D

ana

zašt

itnik

a gr

ada

Pore

čaC

eleb

ratin

g th

e da

y of

Por

eč p

atro

n sa

int

Kund

mac

hung

des

Tag

es d

es S

chut

z-pa

tron

s de

r St

adt P

oreč

Cel

ebra

zion

e de

lla g

iorn

ata

del s

anto

pr

otet

tore

del

la c

ittà

di P

aren

zo08

.12.

Vab

riga

Pros

lava

bla

gdan

a sv

. Mar

ijeVj

ersk

a pr

osla

va

VR

SA

R

18.0

8. V

rsar

Žup

na c

rkva

sv.

Mar

tina

Voka

lna

skup

ina

Neš

pula

Konc

erti

u cr

kvi

Con

cert

s in

Chu

rch

Konz

erte

n in

der

Kirc

heC

once

rti i

n ch

iesa

18.0

8. F

un

tan

a 21

.00

Trg

sv. B

erna

rda

Trio

Bar

oko

Konc

ert k

lasi

čne

glaz

beC

lass

ical

mus

ic c

once

rtKo

nzer

t kla

ssis

cher

Mus

ikC

once

rto

di m

usic

a cl

assi

ca20

.08.

Vrs

ar 2

1.00

B

azili

ka s

v. M

arije

od

Mor

aC

lass

ical

Gui

tar

Duo

Eve

ning

Duo

Wal

dner

(I)

Mor

e i g

itare

/Sea

and

Gui

tars

M

eer

und

Gita

rre/

Mar

e e

le C

hita

rre

22.0

8. -

23.

08. F

un

tan

a Ro

tond

a

Page 45: EnjoyIstra no12 | HR-IT | Aug-Dec 2009

enjo

yeve

nts

ww

w.is

tra.

hr

15.0

8. P

ore

č Tr

g sl

obod

eKo

ncer

t i v

ečer

sal

seC

once

rt a

nd s

alsa

nig

htKo

nzer

t und

Sal

saab

end

Con

cert

o e

sera

ta d

i sal

sa16

.08.

Po

reč

Trg

slob

ode

Latin

o D

ance

Sho

w17

. - 2

3.08

. Po

reč

Drv

ored

Via

leLj

etni

saj

am k

njig

a/Su

mm

er B

ook

Fair

Som

mer

- B

uchm

esse

/Fie

ra d

el L

ibro

18.0

8. P

ore

č G

rads

ka r

iva

Blu

e Je

ans

The

Ban

dRo

ck c

once

rt19

.08.

Po

reč

Lapi

dariu

mJa

zz in

Lap

: Iva

n Sa

ntos

19.0

8. P

ore

č B

yblo

sC

laud

io C

occo

luto

20.0

8. T

ar L

ante

rna

Dan

kam

pa L

ante

rna

Cam

p La

nter

na D

ayTa

g de

s C

ampi

ngpl

atze

s La

nter

naG

iorn

ata

del c

ampe

ggio

Lan

tern

a20

.08.

Tar

21.

00 C

rkva

sv.

Mar

tina

Dan

ijel D

eton

iKo

ncer

t kla

sičn

e gl

azbe

Cla

ssic

al m

usic

con

cert

Konz

ert k

lass

isch

er M

usik

Con

cert

o di

mus

ica

clas

sica

21.0

8. P

ore

č Eu

fraz

ijeva

baz

ilika

Dan

ijel D

eton

iKo

ncer

ti u

Eufr

azija

niC

once

rts

in th

e Eu

phra

sian

Bas

ilica

Konz

erte

in d

er E

uphr

asia

naC

once

rti n

ell’

Euph

rasi

ana

21.0

8. P

ore

č Tr

g M

araf

orFr

anko

Kra

jcar

& In

divi

a B

and

Etno

več

erEt

hno

Even

ing

Ethn

o-A

bend

04. -

06.

09. T

ar

Turis

tička

fešt

a/To

uris

t fes

tival

Tour

iste

nfes

t/Fe

sta

turis

tica

05.0

9. P

ore

čPo

rečk

i del

fin -

pliv

ački

mar

aton

Pore

č D

olph

in -

sw

imm

ing

mar

atho

nPo

reče

r D

elph

in -

Sch

wim

m-M

arat

onD

elfin

o pa

rent

ino

- m

arat

ona

di n

uoto

05.0

9. T

arIn

tern

atio

nal M

arat

hon

Race

11. -

12.

09. P

ore

čG

iost

raPo

rečk

i pov

ijesn

i fes

tival

His

toric

al fe

stiv

al

H

isto

risch

e Fe

stiv

al

Fe

stiv

al s

toric

o24

. - 2

7.09

. Po

reč

Dia

man

tC

roop

taSa

jam

očn

ih o

ptič

ara

The

Opt

icia

n’s

fair

Mes

se d

er A

ugen

optik

er

Fier

a de

ll’ot

tica

25. -

28.

09. L

ante

rna

Vala

mar

Clu

b Ta

mar

isLa

nter

na B

ike

Wee

k

26.0

9.Ta

r Is

tra

MTB

Tar

tufi

Tour

- P

aren

zana

C

anno

ndal

eD

ay 2

: Tar

- L

ante

rna

- Ro

govi

ći -

Pon

te

Port

on -

Kaš

telir

- R

ogov

ići -

Tar

26.0

9. K

ašte

lir

Sv. K

uzm

a i D

amija

nPu

čka

fešt

a/Fo

lk fe

stiv

alVo

lksf

est/

Fest

a po

pola

re06

.10.

Po

reč

Knjiž

nica

Obi

lježa

vanj

e D

ječj

eg tj

edna

Cel

ebra

tion

of C

hild

ren’

s w

eek

Kenn

zeic

hnun

g de

r Ki

nder

woc

heC

eleb

razi

one

della

Set

timan

a de

i

Relig

ious

fest

ivity

Kirc

henf

est

Fest

ività

rel

igio

sa12

.12.

Tar

Dan

Opć

ine

Mun

icip

ality

Day

Tag

der

Gem

eind

e

G

iorn

ata

del C

omun

e

12.1

2. T

arIz

ložb

a m

aslin

ovog

ulja

Oliv

e O

il Ex

hibi

tion

Oliv

enöl

-Aus

stel

lung

Rass

egna

del

l’olio

d’o

liva

15.1

2. P

ore

č G

rads

ka k

njiž

nica

Vese

li pr

osin

ac

Hap

py D

ecem

ber

Fröh

liche

r D

ezem

ber

Dic

embr

e in

alle

gria

Kr

eativ

ne r

adio

nice

Cre

ativ

e w

orks

hops

Krea

tive

Wor

ksho

psO

ffici

ne a

rtis

tiche

28.1

2. K

ašte

lirKo

ncer

t lim

ene

glaz

be K

ašte

lir -

Lab

inci

Kašt

elir

- La

binc

i Bra

ss B

and

Con

cert

Kašt

elir

- La

binc

i Bla

skon

zert

Con

cert

o de

lla b

anda

d’o

tton

i di

Kašt

elir

- La

binc

i31

.12.

Po

reč

Trg

slob

ode

Doč

ek N

ove

God

ine

N

ew Y

ear’

s Ev

e Pa

rty

Si

lves

terf

eier

Ve

glio

ne d

i Fin

e A

nno

Fešt

a sv

. Ber

nard

aPu

čka

fešt

a/Fo

lk fe

stiv

alVo

lksf

est/

Fest

a po

pola

re25

.08.

Fu

nta

na

21:0

0 C

rkva

sv.

Ber

nard

aKv

arte

t Vel

jak

Konc

ert k

lasi

čne

glaz

beC

lass

ical

mus

ic c

once

rtKo

nzer

t kla

ssis

cher

Mus

ikC

once

rto

di m

usic

a cl

assi

ca27

.08.

Vrs

ar 2

1.00

B

azili

ka s

v. M

arije

od

Mor

aSo

lo G

uita

r Ev

enin

gG

rigor

y N

ovik

ov (R

US)

Mor

e i g

itare

/Sea

and

Gui

tars

M

eer

und

Gita

rre/

Mar

e e

le C

hita

rre

28.0

8. F

un

tan

a 21

:00

Gal

erija

Zgo

r m

urve

Bra

nka

Jank

ović

Iz

ložb

a/Ex

hibi

tion/

Aus

stel

lung

/Mos

tra

28. -

30.

08. V

rsar

Riv

a M

eđuž

upan

ijsko

rib

olov

no p

rven

stvo

Inte

rreg

iona

l fish

ing

com

petit

ion

Inte

rreg

iona

ler

Fisc

hfan

gwet

tbew

erb

Gar

a di

pes

ca in

terr

egio

nale

30.0

8. -

12.

09. V

rsar

Ka

men

olom

Mon

trak

er19

. međ

unar

odna

stu

dent

ska

kipa

rska

šk

ola/

19th

Inte

rnat

iona

l stu

dent

s’

scul

ptur

e sc

hool

/19.

Inte

rnat

iona

le

Stud

ente

n-B

ildha

uers

chul

e/19

° sc

uola

in

tern

azio

nale

stu

dent

esca

di s

cultu

ra01

.09.

Fu

nta

na

21.0

0 C

rkva

sv.

Ber

nard

aVe

čer

lirik

eKo

ncer

t kla

sičn

e gl

azbe

Cla

ssic

al m

usic

con

cert

Konz

ert k

lass

isch

er M

usik

Con

cert

o di

mus

ica

clas

sica

Page 46: EnjoyIstra no12 | HR-IT | Aug-Dec 2009

enjo

yeve

nts

ww

w.is

tra.

hr

03.0

9. V

rsar

21.

00

Baz

ilika

sv.

Mar

ije o

d M

ora

Viol

in &

Gui

tar

Even

ing

Volo

dja

Bal

žalo

rsky

(SLO

)M

ore

i gita

re/S

ea a

nd G

uita

rs

Mee

r un

d G

itarr

e/M

are

e le

Chi

tarr

e 04

.09.

Fun

tan

a 20

.00

Mar

ina

Riba

rska

fešt

a/Fi

sher

man

Fes

tival

Fisc

her-

Fest

/Fes

ta d

ei p

esca

tori

08.0

9.Fu

nta

na

21.0

0 C

rkva

sv.

Ber

nard

aVo

kaln

a sk

upin

a N

ešpu

laKo

ncer

t/C

once

rt/K

onze

rt/C

once

rto

11.0

9. V

rsar

19.

00 R

iva

Riba

rska

fešt

a/Fi

sher

man

Fes

tival

Fisc

her-

Fest

/Fes

ta d

ei p

esca

tori

15.0

9. F

un

tan

a 21

.00

Crk

va s

v. B

erna

rda

Saša

Dej

anov

ićKo

ncer

t gita

re/G

uita

r C

once

rtG

itarr

en-K

onze

rt/C

once

rto

di c

hita

rra

25.0

9. F

un

tan

aIs

tra

MTB

Tar

tufi

Tour

- P

aren

zana

C

anno

ndal

eM

TB u

trka

/MTB

rac

e/M

TB R

enne

n/G

ara

MTB

Day

1: F

unta

na -

Fuš

kulin

- F

leng

i -

Kont

ija -

Vrs

ar -

Fun

tana

11.1

0. V

rsar

Riv

aKu

p Ko

vers

ada

Međ

unar

odni

rib

olov

ni k

upIn

tern

atio

nal fi

shin

g cu

pIn

tern

atio

nale

r C

up im

Fis

chfa

ngC

oppa

inte

rnaz

iona

le d

i pes

ca11

.11.

Vrs

ar T

rg D

egra

ssi

Fešt

a sv

. Mar

tina

Pučk

a fe

šta/

Folk

fest

ival

Volk

sfes

t/Fe

sta

popo

lare

Vlad

imir

Frel

ih

Sam

osta

lna

izlo

žba

One

-man

exh

ibiti

on

Eige

ne A

usst

ellu

ng

M

ostr

a pe

rson

ale

15.0

8. R

ovi

nj 2

0.30

Trg

Riv

iera

B

atan

a/Se

rgio

Pre

den

Gat

o &

Duo

Kik

i Ri

cky

Ples

na v

ečer

s g

astr

o po

nudo

m

Dan

ce e

veni

ng w

ith g

astr

onom

ic o

ffer

Tanz

aben

d m

it ga

stro

nom

isch

em

Ang

ebot

Sera

ta d

i bal

lo c

on o

ffert

a ga

stro

nom

ica

15.0

8. R

ovi

nj 2

1.00

Oto

k sv

. And

rija

Rona

ld B

raus

& G

uest

s

Con

cert

/Kon

zert

/Con

cert

o15

.08.

Ro

vin

j 21.

00 Z

T A

ppun

tam

enti

rovi

gnes

i Ko

ncer

t/C

once

rt/K

onze

rt/C

once

rto

17.0

8. R

ovi

nj T

rg m

arša

la T

ita

Ara

besq

ue i

GK

Roxa

nne

Ples

ni n

astu

pD

ance

per

form

ance

Tanz

auft

ritt

Esib

izio

ne d

i dan

za18

.08.

Ro

vin

j 21.

00 C

rkva

sv.

Euf

emije

O

rche

stra

di fi

ati B

erga

mo

Rovi

njsk

i lje

tni f

estiv

alRo

vinj

Sum

mer

Fes

tival

Rovi

njer

Som

mer

fest

ival

Fest

ival

est

ivo

rovi

gnes

e18

.08.

Ro

vin

j 20.

30 R

iva,

Spa

cio

Ples

na v

ečer

s g

astr

o po

nudo

m

Dan

ce e

veni

ng w

ith g

astr

onom

ic o

ffer

Tanz

aben

d m

it ga

stro

nom

isch

em

Ang

ebot

Sera

ta d

i bal

lo c

on o

ffer

ta g

astr

o-no

mic

a

N

astu

pa fo

lk g

rupa

Bat

ana

19.0

8. R

ovi

nj 2

0.30

Trg

Riv

iera

Tow

n of

Rov

inj M

ajor

ette

sM

ajor

ette

n de

r St

adt R

ovin

jM

ajor

ette

s di

Rov

igno

25.0

8. R

ovi

nj 2

0.30

Riv

a, S

paci

o Po

vork

a ba

tane

s fe

ralo

m

Dis

play

of ‘

bata

na’ w

ith L

ante

rns

Sc

hiff

spar

ade

der ‘

Bat

ana’

mit

Schi

ff-

sleu

chte

Sfi

lata

di b

atan

e ill

umin

ate

da fa

nali

N

astu

pa fo

lk g

rupa

Bat

ana

27.0

8. R

ovi

nj 2

0.30

Trg

Riv

iera

B

atan

a/ S

ergi

o Pr

eden

Gat

o &

Duo

Ki

ki R

icky

Ples

na v

ečer

s g

astr

o po

nudo

m

Dan

ce e

veni

ng w

ith g

astr

onom

ic o

ffer

Tanz

aben

d m

it ga

stro

nom

isch

em

Ang

ebot

Sera

ta d

i bal

lo c

on o

ffer

ta g

astr

o-no

mic

a27

.08.

Ro

vin

j Oto

k Sv

. And

rija

Teat

ar U

lyss

es

28. -

29.

08. R

ovi

nj G

rads

ko s

redi

šte

Rovi

njsk

a no

ćRo

vinj

Nig

htRo

vinj

er N

acht

Not

te r

ovig

nese

28.0

8. R

ovi

nj 2

0.00

Stu

dio

Gol

o B

rdo

Dal

ibor

Mar

tinis

Zag

reb

Sam

osta

lna

izlo

žba

One

-man

exh

ibiti

on

Eige

ne A

usst

ellu

ng

M

ostr

a pe

rson

ale

21.0

8. R

ovi

nj

21.0

0 -

23.0

0 H

otel

Par

k Lu

ngom

are

Rom

antik

a uz

Lun

gom

are

Ro

man

tic C

harm

of L

ungo

mar

e

Rom

antik

an

der

Seep

rom

enad

e

Rom

antic

ism

o e

Lung

omar

e 31

.08.

Ro

vin

j Trg

mar

šala

Tita

KU

D S

tjepa

n Ži

ža, K

UD

Ple

sarin

nata

del

la c

itta`

di R

ovig

no

06.0

9. R

ovi

nj T

rg m

arša

la T

ita

Dav

or T

erzi

ć: 6

. Kon

cert

Sv.

Euf

emiji

Tr

adic

iona

lni k

once

rt p

opul

arne

du

hovn

e gl

azbe

u č

ast S

v. E

ufem

ijeTr

aditi

onal

con

cert

of f

amou

s sp

iritu

al

mus

ic in

hon

our

of S

t. Eu

phem

ia

Trad

ition

elle

s Ko

nzer

t der

pop

ulär

en

geis

tlich

en M

usik

zu

Ehre

n de

s H

l. Eu

phem

ius

Con

cert

o tr

adiz

iona

le d

i mus

ica

spiri

tu-

ale

popo

lare

in o

nore

di S

. Euf

emia

08.0

9. R

ovi

nj 2

0.30

Riv

a, S

paci

o Po

vork

a ba

tane

s fe

ralo

m

Dis

play

of ‘

bata

na’ w

ith L

ante

rns

Sc

hiff

spar

ade

der ‘

Bat

ana’

mit

Schi

ff-

sleu

chte

Sfi

lata

di b

atan

e ill

umin

ate

da fa

nali

N

astu

pa fo

lk g

rupa

Bat

ana

09.0

9. R

ovi

nj 2

1.00

Crk

va s

v. E

ufem

ijeG

udač

ki k

vart

et C

aden

zaRo

vinj

ski l

jetn

i fes

tival

Rovi

nj S

umm

er F

estiv

alRo

vinj

er S

omm

erfe

stiv

alFe

stiv

al e

stiv

o ro

vign

ese

10. -

12.

09. R

ovi

nj O

tok

Sv. A

ndrij

aM

aist

ra E

vent

Exp

o

Pred

stav

ljanj

e vo

deći

h hr

vats

kih

even

t ag

enci

jaPr

esen

tatio

n of

the

lead

ing

Cro

atia

n ev

ent a

genc

ies

Vors

tellu

ng d

er fü

hren

den

kroa

tisch

en

Even

tage

ntur

enPr

esen

tazi

one

delle

age

nzie

lead

er n

el

sett

ore

even

ti in

Cro

azia

11.0

9. R

ovi

nj 2

1.00

Tea

tro

Gan

dusi

oG

lazb

eni f

estiv

alM

usic

fest

ival

Mus

ikfe

stiv

alFe

stiv

al m

usic

ale

Page 47: EnjoyIstra no12 | HR-IT | Aug-Dec 2009

enjo

yeve

nts

ww

w.is

tra.

hr

RO

VIN

J

04. -

31.

08. R

ovi

nj

Zavi

čajn

i muz

ej V

elik

a ga

lerij

aLi

kovn

a ko

loni

ja R

ovin

j 200

9.Sk

upna

izlo

žba

Join

t Exh

ibiti

on

Gem

eins

ame

Aus

stel

lung

Mos

tra

colle

ttiv

a 04

. - 3

0.08

. Ro

vin

j Ph

oto

Art

Gal

lery

Bat

ana

Mun

dial

foto

fest

ival

Rov

inj 2

009

Virg

ilio

Giu

ricin

(HR)

Retr

ospe

ktiv

na iz

ložb

aRe

tros

pect

ive

exhi

bitio

nA

usst

ellu

ng im

Rüc

kblic

kM

ostr

a re

tros

pett

iva

14.0

8. -

20.

09. R

ovi

nj

Zavi

čajn

i muz

ej M

ala

gale

rija

Ples

na v

ečer

s g

astr

o po

nudo

m

Dan

ce e

veni

ng w

ith g

astr

onom

ic o

ffer

Tanz

aben

d m

it ga

stro

nom

isch

em

Ang

ebot

Sera

ta d

i bal

lo c

on o

ffer

ta g

astr

o-no

mic

aN

astu

pa fo

lk g

rupa

Bat

ana

20.0

8. R

ovi

nj 2

1.00

Hot

el P

ark

Puto

kazi

Ko

ncer

ti na

baz

enu

Pool

con

cert

sKo

nzer

t am

Poo

lC

once

rti i

n pi

scin

a20

.08.

Ro

vin

j 20.

30 R

iva,

Spa

cio

Povo

rka

bata

ne s

fera

lom

D

ispl

ay o

f ‘ba

tana

’ with

Lan

tern

s

Schi

ffsp

arad

e de

r ‘B

atan

a’ m

it Sc

hiff

-sl

euch

te

Sfila

ta d

i bat

ane

illum

inat

e da

fana

li

Nas

tupa

KU

D M

. Gar

bin

21.0

8. R

ovi

nj G

rads

ko s

redi

šte

Veče

r rib

arsk

e tr

adic

ijeEv

enin

g D

edic

ated

to F

ishi

ng T

radi

tion

Abe

nd d

er F

isch

erei

trad

ition

Sera

ta e

trad

izio

ne m

arin

ara

21.0

8. R

ovi

nj 2

1.00

Crk

va s

v. F

ranj

e U

we

Bal

ser

Rovi

njsk

i lje

tni f

estiv

alRo

vinj

Sum

mer

Fes

tival

Rovi

njer

Som

mer

fest

ival

Fest

ival

est

ivo

rovi

gnes

e28

.08.

Ro

vin

j21

.00

- 23

.00

Hot

el P

ark

Lung

omar

e Ro

man

tika

uz L

ungo

mar

e

Rom

antic

Cha

rm o

f Lun

gom

are

Ro

man

tik a

n de

r Se

epro

men

ade

Ro

man

ticis

mo

e Lu

ngom

are

24

.08.

Ro

vin

j Trg

mar

šala

Tita

M

ažor

etki

nje

grad

a Ro

vinj

a

Ljet

ni k

ultu

rni p

rogr

am

Sum

mer

cul

tura

l pro

gram

me

Prog

ram

ma

cultu

rale

est

ivo

01.0

9. R

ovi

nj 2

0.30

Riv

a, S

paci

o Po

vork

a ba

tane

s fe

ralo

m

Dis

play

of ‘

bata

na’ w

ith L

ante

rns

Sc

hiff

spar

ade

der ‘

Bat

ana’

mit

Schi

ff-

sleu

chte

Sfi

lata

di b

atan

e ill

umin

ate

da fa

nali

N

astu

pa fo

lk g

rupa

Bat

ana

03. -

30.

09. R

ovi

nj

Phot

o ar

t Gal

lery

Bat

ana

Mun

dial

foto

fest

ival

Rov

inj 2

009

20 g

odin

a M

eđun

arod

nog

salo

na

foto

graf

ske

umje

tnos

ti20

yea

rs o

f the

Inte

rnat

iona

l pho

togr

a-ph

y sa

lon

20 Ja

hre

des

Inte

rnat

iona

len

Salo

ns d

er

Phot

ogra

phie

kuns

t20

ann

i del

Sal

one

inte

rnaz

iona

le

dell’

arte

foto

grafi

ca03

.09.

Ro

vin

j 21.

00 C

rkva

sv.

Euf

emije

Zagr

ebač

ki p

uhač

ki a

nsam

bl

Rovi

njsk

i lje

tni f

estiv

alRo

vinj

Sum

mer

Fes

tival

Rovi

njer

Som

mer

fest

ival

Fest

ival

est

ivo

rovi

gnes

e06

.09.

Ro

vin

j 7.

bic

iklij

ada

oko

Rovi

nja

7t

h cy

clin

g to

ur a

roun

d Ro

vinj

7.

Rad

fahr

t um

Rov

inj h

erum

7

giro

in b

icic

lett

a at

torn

o a

Rovi

gno

Bic

iklij

ada

povo

dom

obi

lježa

vanj

a D

ana

grad

a Ro

vinj

aB

icyc

le R

ace

in H

onor

of t

he D

ay o

f the

To

wn

of R

ovin

j Ra

dren

nen

anlä

sslic

h de

s Ta

ges

der

Stad

t Rov

inj

Giro

cic

listic

o in

ric

orre

nza

della

Gio

r-

Gan

dusi

ana

Vand

erm

ark

5 (S

AD

)12

.09.

Ro

vin

j Crk

va s

v. E

ufem

ije

Kom

orni

zbo

r Ru

bino

Ko

ncer

t pov

odom

Sm

otre

zbo

rova

Con

cert

for

the

Cho

ir Fe

stiv

alKo

nzer

t anl

ässl

ich

der

Cho

rsch

auC

once

rto

in o

ccas

ione

del

la R

asse

gna

dei c

ori

12.0

9. R

ovi

nj 1

9.30

ZT

Rovi

nj

Sera

ta in

fam

iglia

Tr

adic

iona

lno

okup

ljanj

e ro

vinj

skih

is

elje

nika

pov

odom

Dan

a gr

ada

Trad

ition

al g

athe

ring

of R

ovin

j’s

emig

rant

s on

the

occa

sion

of t

he d

ay

of th

e C

ityTr

aditi

onel

le V

ersa

mm

lung

der

Rov

inje

r A

usw

ande

rer

anlä

sslic

h de

s Ta

ges

der

Stad

t Rov

inj

Inco

ntro

trad

izio

nale

deg

li es

uli

rovi

gnes

i in

occa

sion

e de

lla fe

sta

della

ci

tta

di R

ovig

no13

. - 1

6.09

. Ro

vin

j MM

C

Rovi

nj u

film

ovim

aRo

vinj

in fi

lm

Ro

vinj

in F

ilmen

Rovi

gno

nei fi

lmat

iPr

ojek

cije

dug

omet

ražn

ih i

doku

men

ti-ra

nih

film

ova

snim

ljeni

h u

Rovi

nju

Feat

ure-

leng

th a

nd d

ocum

enta

ry

scre

enin

gs o

f film

s sh

ot in

Rov

inj

Proj

ektio

nen

aben

dfül

lend

er u

nd d

oku-

men

taris

cher

Film

e, g

efilm

t in

Rovi

njPr

oiez

ioni

di l

ungo

met

ragg

i e c

or-

tom

etra

ggi g

irati

a Ro

vign

o 16

.09.

Ro

vin

j Gra

dsko

sre

dišt

e D

an g

rada

Rov

inja

Pros

lava

sv.

Euf

emije

Tow

n of

Rov

inj C

eleb

ratio

n

Page 48: EnjoyIstra no12 | HR-IT | Aug-Dec 2009

enjo

yeve

nts

ww

w.is

tra.

hr

Feas

t of S

t. Eu

phem

iaTa

g de

r St

adt R

ovin

j Fe

stta

g de

r hl

. Eup

hem

ia

G

iorn

ata

della

Citt

à Ro

vign

o Fe

sta

di S

anta

Euf

emia

18. -

20.

09. R

ovi

nj

Wee

kend

Med

ia F

estiv

al

22. -

26.

09. R

ovi

nj

Lice

ncin

g Fa

ctor

y Ro

vinj

200

9 N

ajve

ći fe

stiv

al li

cenc

ija i

auto

rski

h pr

ava

vode

ćih

svje

tski

h ko

mpa

nija

u

isto

čnoj

Eur

opi

The

larg

est F

estiv

al o

f Lic

ence

s an

d C

opyr

ight

s of

the

larg

est w

orld

com

-pa

nies

in e

aste

rn E

urop

eG

rößt

es F

estiv

al d

er L

izen

zen

und

Urh

eber

rech

te d

er fü

hren

den

Wel

tun-

tern

ehm

en in

Ost

euro

paIl

fest

ival

più

impo

rtan

te d

elle

lice

nze

e de

i diri

tti d

’aut

ore

delle

mag

gior

i co

mpa

gnie

mon

dial

i del

l’Eur

opa

orie

ntal

e27

.09.

Ro

vin

j Gra

dsko

sre

dišt

e Sv

jets

ki d

an tu

rizm

a

W

orld

Day

of T

ouris

m C

eleb

ratio

n

W

eltt

ag d

es T

ouris

mus

Fei

er

G

iorn

ata

mon

dial

e de

l tur

ism

o 01

. - 3

0.10

. Ro

vin

j MM

C

Čet

vrtk

om/T

hurs

days

Don

ners

tags

/Il g

iove

diD

obre

vib

raci

je n

a Ši

ljku

G

ood

vibr

atio

ns a

t Šilj

ak

Gut

e Vi

brat

ione

n au

f Šilj

ak

Vibr

azio

ni p

ositi

ve c

on V

. Šilj

ak

Talk

sho

w u

z po

znat

e go

ste

Talk

sho

w w

ith c

eleb

ritie

sTa

lk S

how

mit

beka

nnte

n G

äste

n Ta

lk s

how

con

osp

iti n

oti

02. -

30.

10. R

ovi

nj

Phot

o ar

t Gal

lery

Bat

ana

PU

LA

04.0

5. -

01.

12. P

ula

Gra

dska

gal

erija

Ant

un M

otik

aIz

ložb

a/Ex

hibi

tionA

usst

ellu

ng/M

ostr

a01

.04.

- 0

1.10

. Ban

jole

SC

Ban

jole

Sub/

Sat/

Sam

/Sab

Su

mm

er B

each

volle

y To

urna

men

ts15

.08.

Pre

man

tura

Crk

va S

v. L

ovre

Joha

nnes

Eff

ertz

Wol

ff, V

ladi

mir

Mlin

arić

Med

ulin

sko

konc

ertn

o lje

toM

edul

in C

once

rt S

umm

erM

edul

iner

Kon

zert

som

mer

Esta

te c

once

rtis

tica

a M

edul

ino

15.0

8. F

ažan

a 20

.00

Crk

va s

v. K

uzm

e i D

amja

naVe

lika

Gos

pa/A

ssum

ptio

n D

ayM

ariä

Him

mel

fahr

t/A

ssun

zion

e de

lla

Verg

ine

15.0

8. G

aliž

ana

Med

ulin

Con

cert

Sum

mer

Med

ulin

er K

onze

rtso

mm

erEs

tate

con

cert

istic

a a

Med

ulin

o19

.- 2

0.08

. Med

ulin

Ri

bars

ke v

ečer

i/Fi

sher

man

’s fe

stiv

alFi

sche

rabe

nd/S

erat

e de

i pes

cato

ri19

.08.

Faž

ana

Riva

Han

d M

ade

Fair

20.0

8. B

arb

arig

a 20

.00

Istr

agou

rmet

20.0

8. M

edu

linH

and

Mad

e Fa

ir20

. - 2

3.08

. Mal

i Bri

jun

i Tv

rđav

a M

inor

Teat

ar U

lyss

es: M

irosl

av K

rleža

Pi

jana

noć

191

8.Ka

zališ

na p

reds

tava

Thea

tric

al p

erfo

rman

ceTh

eate

rvor

stel

lung

Rapp

rese

ntaz

ione

teat

rale

20.0

8. P

ula

20.

30 F

orum

B

ig B

and

Pula

Prom

enad

ni k

once

rtPr

omen

ade

conc

ert

Prom

enad

en-K

onze

rtC

once

rto

dell’

Orc

hest

ra21

. - 2

3.08

. Bar

ban

Trka

na

prst

enac

Trad

icijs

ka ig

raTr

aditi

onal

Chi

valro

us C

ompe

titio

nD

as tr

aditi

onel

le R

itter

spie

lG

iost

ra c

aval

lere

sca

21. -

22.

08. V

od

nja

n N

arod

ni tr

g9.

Ler

on

Međ

unar

odni

fest

ival

folk

lora

/Int

erna

-tio

nal f

olkl

ore

fest

ival

Inte

rnat

iona

les

Folk

oref

estiv

al/F

estiv

al

folc

loris

tico

inte

rnaz

iona

le21

.08.

Pu

la 2

1.00

For

um

Klub

spo

rtsk

o-rit

mič

ke g

imna

stik

e

Valb

ando

n is

pod

črip

nje

Valb

ando

n un

der

the

baki

ng li

dVa

lban

don

unte

r de

r Ton

gloc

keVa

lban

don

sott

o la

cam

pana

24.0

8. M

edu

lin

Istr

a go

urm

et

24.0

8. F

ažan

a 21

.00

TZ F

ažan

aPa

tric

ia C

unja

kIz

ložb

a/Ex

hibi

tion/

Aus

stel

lung

/Mos

tra

24.0

8. P

ula

21.

00 P

orta

rata

Č

arob

na fr

ula/

Mag

ical

Flu

tes/

Zaub

er-

flöte

/Il fl

auto

mag

ico

Mla

di g

lazb

eni t

alen

ti/Yo

ung

mus

ic

tale

nts/

Jung

e M

usik

tale

nte/

Gio

vani

ta

lent

i25

.08.

Med

ulin

Ko

ncer

t lim

ene

glaz

beB

rass

Ban

d C

once

rtB

lask

onze

rtC

once

rto

della

ban

da d

’ott

oni

25.0

8. P

rem

antu

raIs

tra

gour

met

26.0

8. M

edu

lin

Riba

rske

več

eri/

Fish

erm

an’s

fest

ival

Fisc

hera

bend

/Ser

ate

dei p

esca

tori

26. -

29.

08. V

od

nja

n F

orno

Gra

nde

12. E

x te

mpo

re

26.0

8. F

ažan

a Ri

vaH

and

Mad

e Fa

ir26

.08.

Med

ulin

21.

30 C

rkva

Sv.

A

gnez

eVl

adim

ir M

linar

ićM

edul

insk

o ko

ncer

tno

ljeto

Med

ulin

Con

cert

Sum

mer

Med

ulin

er K

onze

rtso

mm

erEs

tate

con

cert

istic

a a

Med

ulin

o27

.08.

Med

ulin

Han

d M

ade

Fair

27.0

8. B

arb

arig

a 20

.00

Istr

agou

rmet

Page 49: EnjoyIstra no12 | HR-IT | Aug-Dec 2009

enjo

yeve

nts

ww

w.is

tra.

hr

Mun

dial

foto

fest

ival

Rov

inj 2

009

Real

nost

i up

rizor

enja

, izl

ožba

m

eđun

arod

nih

Mas

ters

a fo

togr

afija

FI

AP

Real

ity a

nd s

how

, an

exhi

bitio

n of

inte

r-na

tiona

l Mas

ters

of p

hoto

grap

hy F

IAP

Real

ität u

nd In

szen

ieru

ng, A

usst

ellu

ng

inte

rnat

iona

ler

Mas

ter

der

Phot

ogra

-ph

ien

FIA

PRe

altà

e m

essi

nsce

na, m

ostr

a de

i Mas

-te

r fo

togr

afici

inte

rnaz

iona

li de

lla F

IAP

08. -

11.

10. R

ovi

nj

Fest

ival

arg

entin

skog

tang

a Fe

stiv

al o

f Arg

entin

ean

Tang

o

Fest

ival

des

arg

entin

isch

en T

ango

s Fe

stiv

al d

el ta

ngo

arge

ntin

o 07

.11.

Ro

vin

j Gra

dsko

sre

dišt

e O

kusi

jese

ni u

Rov

inju

Ta

stes

of A

utum

n in

Rov

inj

H

erbs

tges

chm

ack

in R

ovin

j

Sapo

ri au

tunn

ali a

Rov

igno

13

. - 1

6.11

. Ro

vin

j Gra

dsko

sre

dišt

e M

eđun

arod

ni fe

stiv

al z

bors

ke g

lazb

e

In

tern

atio

nal F

estiv

al o

f Cho

ral M

usic

Inte

rnat

iona

les

Fest

ival

der

Cho

rmus

ik

Fest

ival

inte

rnaz

iona

le d

i mus

ica

cora

le

15. -

31.

12. R

ovi

nj G

rads

ko s

redi

šte

Doč

ek N

ove

God

ine

New

Yea

r’s

Eve

Part

y

Si

lves

terf

eier

Ve

glio

ne d

i Fin

e A

nno

Fešt

a od

puž

i/Sn

ail F

estiv

al

Schn

ecke

nfes

t/Fe

sta

delle

cio

che

16

.08.

Pu

la 2

1.00

Kaš

tel

Veče

r Pi

azzo

le/E

veni

ng o

f Pia

zzol

a/Pi

azzo

la A

bend

/Ser

ata

di P

iazz

ola

16.0

8. K

rnic

a

Roko

va

Pučk

a fe

šta/

Folk

fest

ival

Volk

sfes

t/Fe

sta

popo

lare

16.0

8. F

ažan

a 10

.00

Riva

Ope

n Ri

va A

rt17

.08.

Faž

ana

21.3

0 C

rkva

sv.

Kuz

me

i Dam

jana

Lore

dana

Med

an/m

ezzo

sopr

anM

assi

mili

ana

Bra

jkov

ić/p

iano

Faža

nski

sut

oni

Faža

na’s

twili

ghts

Däm

mer

ung

von

Faža

naTr

amon

ti fa

sane

siKo

ncer

ti kl

asič

ne g

lazb

eC

lass

ical

mus

ic c

once

rts

Konz

ert k

lass

isch

er M

usik

C

once

rti d

i mus

ica

clas

sica

17

.08.

Pu

la 2

1.00

Por

tara

ta, F

orum

Č

arob

njak

ov š

ešir/

Mag

icia

n’s

Hat

Mag

isch

er H

ut/I

l cap

pello

del

mag

o17

.08.

Pu

la 2

1.00

For

um

Ever

gree

n Q

uart

ett C

once

rt17

.08.

Med

ulin

Is

tra

gour

met

18.0

8. P

rem

antu

raIs

tra

gour

met

18.0

8. P

ula

21.

00 F

orum

KU

D U

ljani

kFo

lklo

rna

veče

r/Fo

lklo

re e

veni

ngFo

lklo

re- A

bend

/Ser

ata

del f

olkl

ore

19.0

8. M

edu

lin 2

1.30

C

rkva

Sv.

Agn

eze

Egon

Mih

ajlo

vić

Med

ulin

sko

konc

ertn

o lje

to

Gaz

ela

Pula

Gaz

ela

Pula

Spo

rts-

rhyt

hmic

clu

b Kl

ub d

er r

hyth

mis

chen

Spo

rtgy

mna

stik

G

azel

a Pu

laC

lub

di g

inna

stic

a rit

mic

o-sp

ortiv

a G

azel

a di

Pol

aVe

čer

ritm

ike/

Rhyt

hmic

nig

htA

bend

der

Rhy

thm

ik/S

erat

a di

ritm

ica

21.0

8. G

aliž

ana

21.0

0 ZT

-CI

Ope

n A

ir D

.J’s

Part

y N

ight

21.0

8. P

rem

antu

raH

and

Mad

e Fa

ir 21

. - 2

3.08

. Pu

laFo

PA -

Fes

tival

of P

erfo

rmin

g A

rts

21.0

8. P

ula

Port

arat

aSu

sret

maž

oret

kinj

a/M

eetin

g of

maj

or-

ette

s/M

ajor

ette

s Tr

effe

n/In

cont

ro d

elle

m

ajor

ette

s21

.08.

Pu

la 2

1.00

Are

naPo

p co

ncer

t: D

ino

Mer

lin21

.08.

Faž

ana

21.0

0 Ri

va

Riba

rske

več

eri

Fish

erm

an’s

fest

ival

Fisc

hera

bend

Sera

te d

ei p

esca

tori

22.0

8. B

anjo

le S

C B

anjo

leB

anjo

le S

port

s O

pen

22. -

23.

08. M

edu

lin B

ijeca

Pici

gin

Ope

n M

edul

in 2

009

22.0

8. P

rem

antu

ra C

rkva

Sv.

Lov

reJo

sip

Nem

etM

edul

insk

o ko

ncer

tno

ljeto

Med

ulin

Con

cert

Sum

mer

Med

ulin

er K

onze

rtso

mm

erEs

tate

con

cert

istic

a a

Med

ulin

o22

.08.

Med

ulin

M

endu

la R

ock

band

Rock

con

cert

23.0

8. V

alb

and

on

18.

00 P

laža

27. -

30.

08. P

ula

Mon

umen

ti15

. Tw

in H

orn

Bea

ch B

iker

Par

ty27

.08.

Pu

la 2

0.30

For

um

Big

Ban

d Pu

la

Prom

enad

ni k

once

rtPr

omen

ade

conc

ert

Prom

enad

en-K

onze

rtC

once

rto

dell’

Orc

hest

ra28

.08.

Pre

man

tura

Han

d M

ade

Fair

28.0

8. F

ažan

a 21

.00

Riva

Ri

bars

ke v

ečer

i/Fi

sher

man

’s fe

stiv

alFi

sche

rabe

nd/S

erat

e de

i pes

cato

ri29

.08.

Pu

la 2

0.30

Cen

tar

Pu

lska

noć

/Pul

a N

ight

Pula

Nac

ht/L

a no

tte

di P

ola

29.0

8. P

rem

antu

ra C

rkva

Sv.

Lov

reD

ario

Bud

ićin

i G

oran

Ben

evrk

ićM

edul

insk

o ko

ncer

tno

ljeto

Med

ulin

Con

cert

Sum

mer

Med

ulin

er K

onze

rtso

mm

erEs

tate

con

cert

istic

a a

Med

ulin

o30

.08.

- 0

6.09

. Pu

la C

ircol

o8.

Are

na In

tern

atio

nal

Gla

zben

e ra

dion

ice

/Lab

orat

ori m

usi-

cali/

Mus

ic W

orsh

ops

30.0

8. S

uti

van

ac

Sutiv

anjic

aPu

čka

fešt

a/Fo

lk fe

stiv

alVo

lksf

est/

Fest

a po

pola

re31

.08.

Pu

la 2

1.00

Por

tara

ta

Čar

obna

frul

aM

agic

al F

lute

sZa

uber

flöte

Il fla

uto

mag

ico

Mla

di g

lazb

eni t

alen

tiYo

ung

mus

ic ta

lent

sJu

nge

Mus

ikta

lent

eG

iova

ni ta

lent

i

Page 50: EnjoyIstra no12 | HR-IT | Aug-Dec 2009

enjo

yeve

nts

ww

w.is

tra.

hr

31.0

8. M

edu

lin

Istr

a go

urm

et

02.0

9. M

edu

lin 2

1.30

Crk

va S

v. A

gnez

eKr

unos

lav

Mar

ićM

edul

insk

o ko

ncer

tno

ljeto

Med

ulin

Con

cert

Sum

mer

Med

ulin

er K

onze

rtso

mm

erEs

tate

con

cert

istic

a a

Med

ulin

o02

.09.

Faž

ana

Riva

Han

d M

ade

Fair

03.0

9. M

edu

linH

and

Mad

e Fa

ir03

. - 1

6.09

. Pu

la M

MC

Luk

aZl

atko

Kop

ljar

Sam

osta

lna

izlo

žba

One

-man

exh

ibiti

on

Ei

gene

Aus

stel

lung

M

ostr

a pe

rson

ale

04. -

06.

09 M

edu

lin -

Viš

nja

nVe

spa

rally

200

904

.09.

Pre

man

tura

Han

d M

ade

Fair

04. -

06.

09 P

ula

Fra

tars

ki o

tok

Gre

en V

olle

yO

dboj

kašk

i tur

nir

Volle

ybal

l Tou

rnam

ent

Volle

ybal

lturn

ier

Torn

eo d

i pal

lavo

lo06

.09.

Pu

la5.

Bun

arin

a O

pen

Jedr

iliča

rska

reg

ata

Saili

ng r

egat

ta

Se

gelre

gatt

aRe

gata

vel

ica

07.0

9. P

ula

10.

00 -

14.

00 G

iard

ini

Istr

afeš

t 09

Gas

tro

Gas

tron

omsk

a m

anife

stac

ijaG

astr

onom

ic e

vent

Gas

tron

omis

che

Vera

nsta

ltung

Man

ifest

azio

ne g

astr

onom

ica

17. -

20.

09. P

ula

Flor

a Is

tra

2009

Saja

m c

vije

ćaFl

oral

Mar

ket

Blu

men

mar

ktFi

era

floris

tica

18. -

20.

09. P

ula

Kroz

Istr

u/To

ur d

’Istr

ie

Dur

ch Is

trie

n/A

ttra

vers

o l’I

stria

50

. međ

unar

odna

juni

orsk

a bi

cikl

istič

ka

utrk

a50

th In

tern

atio

nal j

unio

r cy

clin

g ra

ce50

. Int

erna

tiona

les

Juni

oren

-Rad

renn

en50

° ga

ra c

iclis

tica

inte

rnaz

iona

le p

er

juni

ores

I: Pu

la -

Buj

eII:

Um

ag -

Lab

inIII

: Rab

ac -

Pul

a 18

. - 3

0.09

. Pu

la M

MC

Luk

aPr

int t

o A

rt,

Izlo

žba/

Exhi

bitio

n/A

usst

ellu

ng/M

ostr

a19

. - 2

0.09

. Pu

la45

. Pul

ska

rega

taJe

drili

čars

ka r

egat

a/Sa

iling

reg

atta

Sege

lrega

tta/

Rega

ta v

elic

a20

.09.

Med

ulin

Fin

anca

-Pun

tice

Med

ulin

500

Pal

miro

Lor

enci

nVe

slač

ka r

egat

aRo

win

g re

gatt

aRu

dere

gatt

aRe

gata

di c

anot

tagg

io21

.09.

Faž

ana

21.0

0 TZ

Faž

ana

Mla

den

Milo

tićIz

ložb

a/Ex

hibi

tion

Aus

stel

lung

/Mos

tra

21.0

9. P

ula

10.

00 -

14.

00 G

iard

ini

Istr

afeš

t 09

Gas

tro

Gas

tron

omsk

a m

anife

stac

ijaG

astr

onom

ic e

vent

5. P

una

mi P

ula

Susr

et k

lapa

Mee

ting

of h

arm

ony

sing

ing

choi

rsTr

effe

n de

r M

usik

grup

pen

‘Kla

pa’

Inco

ntro

dei

gru

ppi c

oral

i06

.10.

Pu

la D

om h

rvat

skih

bra

nite

ljaD

onny

McC

aslin

Trio

Jazz

kon

cert

06.1

0. F

ažan

a 19

.30

TZ F

ažan

aVa

lter

Smok

ović

Izlo

žba/

Exhi

bitio

n/A

usst

ellu

ng/M

ostr

a08

. - 1

1.10

. Pu

la K

arol

ina

12. O

brtn

ički

saj

am Is

tre

12th

Tra

des

and

Han

dicr

afts

Fai

r12

. Gew

erbe

mes

se Is

trie

n12

º Fi

era

dell’

artig

iana

to d

i Ist

ria10

.10.

Bri

jun

iM

ys G

K Pu

la

Aco

ushn

et m

ysG

olf t

urni

r/G

olf t

ourn

amen

t

G

olft

urni

er/T

orne

o di

gol

f16

. - 1

8.10

Pu

la

Dom

hrv

atsk

ih b

rani

telja

7. H

and

mad

e fe

stFe

stiv

al o

f han

dicr

afts

, im

agin

atio

n an

d de

sign

Fest

ival

von

Han

darb

eite

n, p

hant

a-si

evol

len

Wer

ken

und

Des

igns

Fest

ival

dei

pro

dott

i fat

ti a

man

o, d

ella

fa

ntas

ia e

del

des

ign

16. -

28.

10. P

ula

MM

C L

uka

Na

papi

ruSk

upna

izlo

žba

Join

t exh

ibiti

onG

emei

nsam

e A

usst

ellu

ngM

ostr

a co

llett

iva

24. -

25.

10. P

ula

Istr

ia C

ount

y O

pen

Cha

mpi

onsh

ip

Jedr

iliča

rska

reg

ata

Saili

ng r

egat

ta

Gol

f tur

nir/

Gol

f tou

rnam

ent

Gol

ftur

nier

/Tor

neo

di g

olf

12.1

1. P

ula

Dom

hrv

atsk

ih b

rani

telja

Mat

t Dar

riau’

s Pa

rado

x Tr

ioJa

zz k

once

rt21

.11.

Pu

la D

om h

rvat

skih

bra

nite

lja6.

Bra

jši u

spo

mem

Dan

i vok

alne

gla

zbe

Day

s of

voc

al m

usic

Tage

vok

ale

Mus

ikG

iorn

ate

di m

usic

a vo

cale

21. -

22.

11. V

od

nja

nD

ani m

lado

g m

aslin

ovog

ulja

New

Oliv

e O

il D

ays

Tage

des

jung

en O

liven

öls

Gio

rnat

e de

ll’ol

io d

i oliv

a no

vello

25

. - 2

6.11

. Pu

la

Dom

hrv

atsk

ih b

rani

telja

Cha

se T

he D

evil:

Gar

y Lu

cas

& D

ean

Bow

man

Jazz

kon

cert

27.1

1. -

04.

12. P

ula

MM

C L

uka

Tea

Bič

ićSa

mos

taln

a iz

ložb

a

O

ne-m

an e

xhib

ition

Eige

ne A

usst

ellu

ng

Mos

tra

pers

onal

e01

. - 3

1.12

. Pu

la M

MC

Luk

aSk

upna

izlo

žba

član

ova

HD

LU-a

Gro

up e

xhib

ition

of H

DLU

mem

bers

Gem

eins

ame

Aus

stel

lung

der

HD

LU-

Mitg

liede

rM

ostr

a co

llett

iva

dei m

embr

i del

l’HD

LU05

.12.

Pu

la IN

KKU

D U

ljani

k i g

osti

Veče

r fo

lklo

raFo

lklo

re e

veni

ngFo

lklo

re- A

bend

Sera

ta d

el fo

lklo

re03

.12.

- 0

6.12

. Pu

la

Page 51: EnjoyIstra no12 | HR-IT | Aug-Dec 2009

enjo

yeve

nts

ww

w.is

tra.

hr

Man

ifest

azio

ne g

astr

onom

ica

09.0

9. F

ažan

a Ri

vaH

and

Mad

e Fa

ir10

.09.

Med

ulin

Han

d M

ade

Fair

11.0

9. P

rem

antu

raH

and

Mad

e Fa

ir12

.09.

Faž

ana

Riva

Raps

odija

u p

lavo

mRh

apso

dy in

blu

eRh

apso

die

in B

lau

Raps

odia

in b

luG

astr

onom

ski p

erfo

rman

ce o

d pl

ave

ribe

Gas

tron

omic

eve

ntG

astr

oper

form

ance

der

Gas

twirt

e vo

n Fa

žana

mit

Bla

uem

Fis

chPe

rfor

man

ce g

astr

onom

ico

a ba

se d

i pe

sce

azzu

rro

12.0

9. F

ažan

a 21

.00

TZ F

ažan

aKa

rlo D

ošen

Izlo

žba/

Exhi

bitio

n/A

usst

ellu

ng/M

ostr

a12

.09.

Bri

jun

iB

rijun

i Ope

nG

olf t

urni

r

G

olf t

ourn

amen

t

G

olft

urni

er

Torn

eo d

i gol

f13

.09.

Med

ulin

Med

ulin

čica

Dje

čja

bici

klija

daB

icyc

le r

ace

for

child

ren

Radw

ande

rung

für

Kind

ern

M

arat

ona

cicl

istic

a pe

r ba

mbi

ni14

.09.

Pu

la G

iard

ini

10.0

0 -

14.0

0Is

traf

ešt 0

9 G

astr

o G

astr

onom

ska

man

ifest

acija

Gas

tron

omic

eve

ntG

astr

onom

isch

e Ve

rans

taltu

ng

Gas

tron

omis

che

Vera

nsta

ltung

Man

ifest

azio

ne g

astr

onom

ica

25.0

9. -

05.

10. M

edu

lin

Hot

el B

elve

dere

Međ

unar

odna

liko

vna

kolo

nija

Inte

rnat

iona

l Fin

e A

rts

Col

ony

Inte

rnat

iona

le K

olon

ie d

er s

chön

en

Küns

teC

olon

ia in

tern

azio

nale

del

le B

elle

Art

i25

. - 2

7.09

. Po

mer

AC

Pom

erSc

orpi

on B

ay S

lalo

mW

inds

urfin

g26

. - 2

7.09

. Pu

laM

emor

ijal c

ap. M

. Mar

inov

ića

Jedr

iliča

rska

reg

ata

Saili

ng r

egat

ta

Se

gelre

gatt

aRe

gata

di v

ela

26.0

9. F

ažan

aD

an F

ažan

ske

župe

Faža

na’s

par

ish

day

Tag

der

Pfar

re v

on F

ažan

aG

iorn

ata

della

Par

rocc

hia

fasa

nese

Crk

vena

i pu

čka

sveč

anos

t Ec

cles

iast

ical

and

peo

ple’

s fe

stiv

al

Kirc

hen-

und

Vol

ksfe

st

Fest

a re

ligio

sa e

pop

olar

e28

.09.

Pu

la

Dom

hrv

atsk

ih b

rani

telja

Uri

Cai

ne B

edro

ck T

rio &

Bar

bara

W

alke

rJa

zz k

once

rt02

. - 1

5.10

. Pu

la M

MC

Luk

aG

oran

Gro

feln

ikSa

mos

taln

a iz

ložb

a

O

ne-m

an e

xhib

ition

Eige

ne A

usst

ellu

ng

Mos

tra

pers

onal

e03

.10.

Pu

la D

om h

rvat

skih

bra

nite

lja

Sege

lrega

tta

Rega

ta d

i vel

a24

.10.

Med

ulin

AC

Med

ulin

6. V

esla

čki d

uatlo

n6t

h Ro

win

g du

athl

on6.

Rud

erdu

athl

on

6º d

uatlo

n di

can

otta

ggio

25.1

0. P

ula

27. U

ljani

k D

ayA

tlets

ka u

trka

Ath

letic

rac

eA

thle

tisch

es R

enne

nC

orsa

di a

tletic

a28

.10.

Pu

la M

MC

Luk

aU

drug

a Fo

rmat

Iz

ložb

a fo

togr

afija

Phot

ogra

phy

exhi

bitio

nPh

otoa

usst

elun

gM

ostr

a fo

togr

afica

30. 1

0. -

14.

11. P

ula

MM

C L

uka

Pred

rag

Spas

ojev

ićSa

mos

taln

a iz

ložb

a

O

ne-m

an e

xhib

ition

Eige

ne A

usst

ellu

ng

Mos

tra

pers

onal

est

uden

i Pul

a M

MC

Luk

aD

ani a

rhite

ktur

eA

rchi

tect

ure

Day

sIz

ložb

a/Ex

hibi

tion/

Aus

stel

lung

/Mos

tra

03.1

1. P

ula

Dom

hrv

atsk

ih b

rani

telja

Joey

Bar

on &

Kill

er Jo

eyJa

zz k

once

rt05

. - 0

8.11

. Pu

laM

eđun

arod

na g

lazb

ena

trib

ina

Pula

Inte

rnat

iona

l Mus

ic F

estiv

al in

Pul

a

Inte

rnat

iona

le M

usik

trib

üne

in P

ula

Tr

ibun

a M

usic

ale

Inte

rnaz

iona

le d

i Pol

a 07

.11.

Bri

jun

iIs

tria

n Pr

esid

ent S

kins

Rega

ta S

veti

Nik

ola

Jedr

iliča

rska

reg

ata

Saili

ng r

egat

ta

Se

gelre

gatt

a

Re

gata

di v

ela

03. -

10.

12. P

ula

Dom

hrv

atsk

ih

bran

itelja

15. S

ajam

knj

ige

u Is

tri

15th

Dre

amlik

e B

ook

Fair

in Is

tria

15

. Buc

hmes

se in

Istr

ien

15º

fiera

del

Lib

ro

12.1

2. P

ula

INK

Puha

čki o

rkes

tar

grad

a Pu

leB

ožić

ni k

once

rt

Chr

istm

as C

once

rt

Wei

hnac

htsk

onze

rt

Con

cert

o na

taliz

io

19.1

2. P

ula

INK

Gla

zben

i stu

dio

Zaro

Bož

ićni

kon

cert

C

hris

tmas

Con

cert

W

eihn

acht

skon

zert

C

once

rto

nata

lizio

19

. - 2

4.12

. Pu

la G

iard

ini

Bož

ićni

han

d m

ade

saja

mC

hris

tmas

Han

d M

ade

Fair

Wei

hnac

htsm

esse

von

Han

dmad

e-A

rbei

ten

Fier

a na

taliz

ia d

el m

anuf

atto

26

. - 2

7.12

. Bri

jun

iB

ožić

ni tu

rnir

Gol

f tur

nir

Gol

f tou

rnam

ent

Gol

ftur

nier

Torn

eo d

i gol

f

Page 52: EnjoyIstra no12 | HR-IT | Aug-Dec 2009

Cla

ssic

al S

umm

er 2

009

Klas

sisc

her

Som

mer

200

9Es

tate

cla

ssic

a 20

09Ro

man

tični

due

ti /R

oman

tic D

uets

Rom

atis

che

Due

tte/

Due

tti r

oman

tici

Arg

it C

aldu

ra (E

), Ka

tja M

arko

tić (H

R),

Fera

nte

Cas

tella

to, A

less

andr

o Te

rrin

, A

less

andr

o C

esar

o (I)

Sopr

an/M

ezzo

sopr

an/K

larin

et/B

aset

ni

rog/

Gla

sovi

rSo

pran

o/M

ezzo

sopr

ano/

Cla

rinet

/Bas

s ho

rn/P

iano

Sopr

an/M

ezzo

sopr

an/K

larin

ette

/Bas

-se

ttho

rn/K

lavi

erSo

pran

o/M

ezzo

sopr

ano/

Cla

rinet

to/

Cor

no d

i bas

sett

o/Pi

anof

orte

21.0

8. R

abac

21.

00 -

23.

00 R

iva

Trio

Boo

mKo

ncer

t/C

once

rtKo

nzer

t/C

once

rto

23.0

8. R

abac

21.

00 -

23.

00 R

iva

Ca

su k

uhal

e na

še n

oni

Our

gra

ndm

othe

r’s

cook

ing

Was

hab

en u

nser

e G

roßm

ütte

r ge

koch

tC

osa

cuci

nava

no le

nos

tre

nonn

eG

astr

onom

ska

man

ifest

acija

Gas

tron

omic

eve

ntG

astr

onom

isch

e Ve

rans

taltu

ngM

anife

staz

ione

gas

tron

omic

a24

.08.

Sv.

Bo

rtu

l (R

aša)

Bor

tulja

Pučk

a fe

šta

Folk

fest

ival

Volk

sfes

tFe

sta

popo

lare

25.0

8. L

abin

21.

30 -

23.

00 In

fo p

unkt

LAR

- La

bin

Art

Rep

ublik

a no

ćni r

azgl

ed s

taro

g gr

ada

Nig

ht to

ur o

f the

Lab

in o

ld to

wn

50°

gara

cic

listic

a in

tern

azio

nale

per

ju

nior

esI:

Pula

- B

uje

II: U

mag

- L

abin

III: R

abac

- P

ula

18. -

20.

09. R

abac

Riv

a M

eđun

arod

ni s

usre

t fol

klor

aša

2009

Inte

rnat

iona

l fol

klor

e m

eetin

gIn

tern

atio

nale

s Fo

lklo

re-T

reff

en

Inco

ntri

folk

loris

tici i

nter

nazi

onal

iIn

tern

atio

nale

s Ju

nior

en-R

adre

nnen

25. -

27.

09. L

abin

Dub

rova

B

iker

s M

eetin

g17

.10.

Raš

a D

vora

na R

KUD

-aLa

binj

onsk

i arm

onik

aši

Susr

et h

arm

onik

aša

Mee

ting

of a

ccor

dion

pla

yers

Tr

effe

n de

r H

arm

onik

aspi

eler

In

cont

ro d

i fisa

rmon

icis

ti24

.10.

Ko

rom

ačn

o D

vora

naSu

sret

s p

jesn

icim

a

C

ultu

re c

entr

e M

eetin

g w

ith P

oets

Kultu

r Ze

ntru

m B

egeg

nung

mit

Dic

hter

n

C

entr

o cu

ltura

le In

cont

ro d

i poe

ti

04.1

1. R

aša

Dan

Opć

ine

Raša

Raša

Tow

n D

ay

Ta

g de

r G

emei

nde

Gio

rnat

a de

l Com

une

04

.12.

Raš

aD

an s

v. B

arba

re

Cel

ebra

tion

of S

t. B

arba

ra

Tag

der

hl. B

arba

raG

iorn

ata

di S

. Bar

bara

Vj

ersk

a pr

osla

va

Relig

ious

fest

ivity

Ki

rche

nfes

t

Fest

ività

rel

igio

sa

Vela

Sve

ta M

arija

Pučk

a fe

šta/

Folk

fest

ival

Volk

sfes

t/Fe

sta

popo

lare

15

.08.

Viž

inad

a Sv

eta

Mar

ija V

ela

Pučk

a fe

šta/

Folk

fest

ival

Volk

sfes

t/Fe

sta

popo

lare

16.0

8. C

ero

vlje

Qub

ik S

ingl

e A

dven

ture

Rac

e 20

09Sp

orts

ka m

anife

stac

ijaSp

ort e

vent

Spor

tver

anst

altu

ngM

anife

staz

ione

spo

rtiv

a 16

.08.

Mu

ntr

iljRo

kova

Pučk

a fe

šta/

Folk

fest

ival

Volk

sfes

t/Fe

sta

popo

lare

16.0

8. R

ako

tule

Roko

vaPu

čka

fešt

a/Fo

lk fe

stiv

alVo

lksf

est/

Fest

a po

pola

re16

.08.

Mo

tovu

nsk

i no

vaki

Roko

vaPu

čka

fešt

a/Fo

lk fe

stiv

alVo

lksf

est/

Fest

a po

pola

re16

.08.

Pić

anRo

kova

Pučk

a fe

šta/

Folk

fest

ival

Volk

sfes

t/Fe

sta

popo

lare

17. -

23.

08. G

rožn

jan

Bin

g B

ang

Aca

dem

y &

Fes

tival

Igor

Leš

nik

(HR)

Ludw

ig A

lber

t (B

)A

nton

io S

anta

ngel

o (I)

20.0

8. V

išn

jan

Trg

P. B

udič

inEs

tam

pie

- O

rkes

tar

Višn

jans

ke li

tnje

več

eri

Višn

jan

Sum

mer

Nig

hts

Som

mer

aben

de v

on V

išnj

anSe

rate

est

ive

a Vi

sign

ano

enjo

yeve

nts

ww

w.is

tra.

hr

LAB

IN

02.0

8. -

13.

09. L

abin

Dub

rova

Med

itera

nski

kip

arsk

i sim

pozi

j 37

. međ

unar

odni

sim

pozi

jM

edite

rran

ean

Scul

ptor

s’ S

ympo

sium

37

th In

tern

atio

nal s

ympo

sium

Med

iterr

ans

Sym

posi

um fü

r Bi

ldha

uere

i 37

. Int

erna

tiona

les

Sym

posi

umSi

mpo

sio

med

iterr

aneo

di s

cultu

ra

37°

sim

posi

o in

tern

azio

nale

11. -

16.

08. L

abin

Sta

ri gr

adD

ani G

rada

Lab

ina/

City

of L

abin

Day

sFe

st d

er S

tadt

Lab

inFe

sta

della

citt

à di

Lab

in15

.08.

Lab

in 8

.00

Trg

Pl

anin

arsk

i poh

od n

a Sk

itaču

M

ount

anee

ring

to S

kita

caB

ergs

teig

en n

ach

Skita

caEs

curs

ione

alp

inis

tica

a Sk

itaca

15.0

8. L

abin

Sta

ri gr

ad

Page 53: EnjoyIstra no12 | HR-IT | Aug-Dec 2009

Näc

htlic

he S

tadt

besi

chtig

ung

in d

er

Alts

tadt

von

Lab

inU

na v

isita

not

turn

a al

cen

tro

stor

ico

di L

abin

27.0

8. R

abac

21.

00 -

23.

00 R

iva

Trio

Boo

m

30.0

8. K

oro

mač

no

Seko

vanj

aPu

čka

fešt

aFo

lk fe

stiv

alVo

lksf

est

Fest

a po

pola

re06

.09.

Rab

ac 2

1.00

- 2

3.00

Riv

aC

a su

kuh

ale

naše

non

i O

ur g

rand

mot

her’

s co

okin

g W

as h

aben

uns

ere

Gro

ßmüt

ter

geko

cht

Cos

a cu

cina

vano

le n

ostr

e no

nne

Gas

tron

omsk

a m

anife

stac

ijaG

astr

onom

ic e

vent

Gas

tron

omis

che

Vera

nsta

ltung

Man

ifest

azio

ne g

astr

onom

ica

12.0

9. R

abac

20.

30 R

iva

Gra

dski

ork

esta

r i g

osti

- gl

azba

Krk

Labi

n C

ity O

rche

stra

and

Gue

sts

- or

ches

tra

from

Krk

Stad

torc

hest

er u

nd G

äste

- o

rche

stra

au

s Kr

kO

rche

stra

citt

adin

a e

ospi

ti- o

rche

stra

di

Krk

12. -

13.

09. R

abac

Fi

at B

erto

ne X

1/9

Cro

atia

Tou

r18

. - 2

0.09

. Lab

in, R

abac

Kroz

Istr

u/To

ur d

’Istr

ie

Dur

ch Is

trie

n/A

ttra

vers

o l’I

stria

50

. međ

unar

odna

juni

orsk

a bi

cikl

istič

ka

utrk

a50

th In

tern

atio

nal j

unio

r cy

clin

g ra

ce50

. Int

erna

tiona

les

Juni

oren

-Rad

renn

en

21. -

22.

08. S

v. P

etar

u Š

um

i Pa

vlin

ski s

amos

tan

Maš

a po

sta

rinsk

iD

ruga

sm

otra

sta

rocr

kven

og p

učko

g pj

evan

ja22

. - 3

0.08

. Gro

žnja

nH

GM

: Maj

stor

ski t

ečaj

kla

rinet

a JM

C:

Cla

rinet

Mas

terc

lass

JMC

: Mei

ster

unte

rric

ht fü

r Kl

arin

ette

JMC

: Cor

so p

er m

aest

ri di

cla

rinet

to

Rado

van

Cav

allin

(HR,

E)

22. -

30.

08. G

rožn

jan

HG

M: M

ajst

orsk

i teč

aj fl

aute

JMC

: Flu

te M

aste

rcla

ssJM

C: M

eist

erun

terr

icht

für

Flau

teJM

C: C

orso

per

mae

stri

di fl

auto

Gas

par

Hoy

os (K

OL,

F)

22. -

30.

08. G

rožn

jan

HG

M: T

ečaj

kon

trab

asa

JMC

Dou

ble

Bas

s C

lass

JMC

: Bas

sgei

genu

nter

richt

JMC

: Cor

so d

i con

trab

bass

oM

ario

Ivel

ja (H

R)23

. - 3

0.08

. Gro

žnja

nH

GM

: Aka

dem

ija d

ram

ske

umje

tnos

tiJM

C: A

cade

my

for

Dra

ma

Art

JMC

: Aka

dem

ie d

ram

atis

cher

Kün

ste

JMC

: Acc

adem

ia e

stu

dio

di a

rte

dram

-m

atic

aA

ndre

j Vaj

evec

& Ja

nez

Vaja

vec

(SLO

)26

. 08.

Žm

inj

4. b

icik

listič

ka u

trka

kro

z Žm

inj

4th

cycl

ing

race

thro

ugh

Žmin

j4.

Rad

fahr

renn

en d

urch

Žm

inj

4a g

ara

cicl

istic

a pe

r G

imin

o27

. 08.

Žm

inj

Bic

iklij

ada

za s

ve u

zras

teC

yclin

g ra

ce fo

r al

l age

sRa

dfah

rten

für

alle

Alte

rskl

asse

n

enjo

yeve

nts

ww

w.is

tra.

hr

Fešt

a D

ana

grad

a C

ity o

f Lab

in d

ayTa

g de

r St

adt L

abin

Fest

a de

lla c

ittà

di L

abin

15.0

8. L

abin

18.

00 S

tari

grad

13

. Atle

tska

utr

ka G

rada

Lab

ina

13th

Lab

in a

thle

tic r

ace

13. L

abin

er A

thle

tenw

ettla

uf13

º C

orsa

atle

tica

di L

abin

15.0

8. L

abin

Boć

ališ

teJo

sip

Ruži

ćM

emor

ijaln

i boć

arsk

i tur

nir

Mem

oria

l Bou

les

tour

nam

ent

Mem

oria

l Tur

nier

im B

occi

aTo

rneo

mem

oria

le d

i boc

ce16

.08.

Lab

in 2

1.00

Žup

na c

rkva

Klas

ično

ljet

o 20

09C

lass

ical

Sum

mer

200

9Kl

assi

sche

r So

mm

er 2

009

Esta

te c

lass

ica

2009

Nei

suo

ni d

ei lu

oghi

B

runo

Seb

astia

nutt

o, C

hris

tian

Seba

s-tia

nutt

o (I)

Gla

sovi

r i v

iolin

a/Pi

ano&

Viol

inKl

avie

r&Vi

olin

e/Pi

anof

orte

e v

iolin

o18

.08.

Rab

ac 2

1.00

- 2

3.00

Riv

a Tr

io B

oom

Ko

ncer

t/C

once

rtKo

nzer

t/C

once

rto

18.0

8. L

abin

21.

30 -

23.

00 In

fo p

unkt

LAR

- La

bin

Art

Rep

ublik

a N

oćni

raz

gled

sta

rog

grad

a N

ight

tour

of t

he L

abin

old

tow

nN

ächt

liche

Sta

dtbe

sich

tigun

g in

der

A

ltsta

dt v

on L

abin

Una

vis

ita n

ottu

rna

al c

entr

o st

oric

o di

Lab

in20

.08.

Lab

in 2

1.00

Žup

na c

rkva

Kl

asič

no lj

eto

2009

SR

EDIŠ

NJA

ISTR

AC

ENTR

AL

ISTR

IA

14. -

15.

08. V

ižin

ada

Trg

sv. J

eron

ima,

Bat

iste

lina

šter

naSl

atka

Istr

a/Sw

eet I

stria

Süss

es Is

trie

n/D

olce

Istr

iaIz

ložb

a is

tars

kih

kola

čaEx

hibi

tion

of Is

tria

n pa

strie

sA

usst

ellu

ng v

on is

tris

chem

Bac

kwer

kM

ostr

a di

dol

ci is

tria

ni

15. -

19.

08. G

rožn

jan

Can

tus

Ense

mbl

eB

eris

lav

Šipu

š (H

R)

15.0

8. C

ero

vlje

Vela

Sve

ta M

arija

Pučk

a fe

šta/

Folk

fest

ival

Volk

sfes

t/Fe

sta

popo

lare

15.0

8. K

rin

ga

Page 54: EnjoyIstra no12 | HR-IT | Aug-Dec 2009

24. -

27.

09. G

rožn

jan

15. e

x te

mpo

re

Međ

unar

odna

slik

arsk

a m

anife

stac

ija

Inte

rnat

iona

l art

man

ifest

atio

n

In

tern

atio

nale

Man

ifest

atio

n bi

lden

der

Küns

te

Man

ifest

azio

ne a

rtis

tica

inte

rnaz

iona

le26

.09.

Žm

inj

Mak

arun

ijada

27

.09.

Ista

rske

to

plic

eIs

tra

MTB

Tar

tufi

Tour

- P

aren

zana

C

anno

ndal

eM

TB u

trka

/MTB

rac

eM

TB R

enne

n/G

ara

MTB

Day

3: I

star

ske

topl

ice

- Za

mas

k -

Mo-

tovu

n - B

rkač

- Po

nte

Port

on -

Gro

žnja

n -

Liva

de -

Opr

talj

- Is

tars

ke to

plic

e27

. - 2

9.09

. Viš

nja

nIn

tern

atio

nal M

eteo

r C

onfe

renc

e

27.0

9. G

rožn

jan

Izlo

žba

crve

nih

vina

, bije

log

tart

ufa

i gl

jiva

Exhi

bit o

f red

win

e, w

hite

truf

fles

and

mus

hroo

ms

A

usst

ellu

ng v

on R

otw

eine

n, w

eiße

r Tr

üffe

l und

Pilz

en

Ra

sseg

na d

el v

ino

ross

o, d

el ta

rtuf

o bi

anco

e d

i fun

ghi

27.0

9. V

ižin

ada

Pare

nzan

aRe

krea

tivni

bic

iklis

tički

mar

aton

Recr

eatio

nal c

yclin

g m

arat

hon

Radm

arat

hon

für

Jede

rman

n

M

arat

ona

cicl

istic

a ric

reat

iva

30.0

9. V

ižin

ada

Sv. J

eron

im

Dan

opć

ine

Viži

nada

Pučk

a fe

šta/

Folk

fest

ival

Volk

sfes

t/Fe

sta

popo

lare

02. -

23.

10. G

rožn

jan

Fier

a de

i pro

dott

i del

l’agr

icol

tura

Agr

icul

tura

l pro

duct

s fa

irM

esse

der

land

wirt

scha

ftlic

hen

Prod

ukte

Inte

rnac

iona

lni s

ajam

Ista

rsko

g bi

jelo

g ta

rtuf

a/Fi

era

inte

rnaz

iona

le d

el ta

rtuf

o bi

anco

istr

iano

/Int

erna

tiona

l fai

r of

th

e Is

tria

n w

hite

truf

fle/I

nter

natio

nale

M

esse

des

Istr

isch

en T

rüff

els

17.1

0. S

vetv

inče

nat

Fe

šta

mla

dega

vin

a N

ew W

ine

Fest

ivity

Fe

st d

es F

eder

wei

ßen

Fest

a de

l Vin

o N

ovel

lo

23.1

0. -

13.

11. G

rožn

jan

Mar

ta P

avlin

c/Ka

rel P

avlin

cSa

mos

taln

e iz

ložb

eO

ne-m

an e

xhib

ition

s

Ei

gene

Aus

stel

lung

en

Mos

tre

pers

onal

i25

.10.

Liv

ade

XVI

. Tub

erfe

stSa

jam

Ista

rsko

g bi

jelo

g ta

rtuf

aFi

era

del t

artu

fo b

ianc

o is

tria

noTh

e w

hite

truf

fle fa

irM

esse

für W

eiße

Trü

ffel

25.1

0. H

um

Sm

otra

ista

rski

h ra

kija

Re

view

of I

stria

n G

rapp

a

Sc

hau

von

Schn

äpse

n au

s Is

trie

n

Rass

egna

del

le a

cqua

viti

istr

iane

01

.11.

Liv

ade

XVI

. Tub

erfe

stIz

ložb

a ta

rtuf

aTr

uffle

exh

ibiti

on

Trüf

fela

usst

ellu

ngRa

sseg

na d

el ta

rtuf

o07

. - 0

8.11

. Bu

zet

Vike

nd ta

rtuf

a, iz

ložb

a i s

ajam

tart

ufa

i dom

aćih

aut

ohto

nih

proi

zvod

a

Saj

mo

vi u

Istr

iFi

ere

in Is

tria

Fair

s in

Istr

iaJa

hrm

ärkt

e in

Istr

ien

... u

mje

secu

...de

l mes

e...

of t

he m

onth

...im

Mon

at

Bal

e (V

alle

) /

Bar

ban

(B

arb

ana)

drug

e su

bote

ogni

sec

ondo

sab

ato

seco

nd S

atur

day

jede

n zw

eite

n Sa

mst

ag

Bu

zet

(Pin

guen

te)

prvo

g pe

tka

i tre

ćeg

četv

rtka

prim

o ve

nerd

ì e te

rzo

giov

edì

first

Frid

ay a

nd th

ird T

hurs

day

jede

n er

sten

Fre

itag

und

jede

n dr

itten

Don

ners

tag

Kaš

telir

(C

aste

llier

)pe

tkom

vene

rdi

Frid

ays

frei

tags

Lab

in (

Alb

on

a)tr

eće

srije

deog

ni te

rzo

mer

cole

dìth

ird W

edne

sday

jede

n dr

itten

Mitt

woc

h

Mo

tovu

n (

Mo

nto

na)

treć

eg p

oned

jeljk

aog

ni te

rzo

lune

dìth

ird M

onda

yje

den

dritt

en M

onta

g

enjo

yeve

nts

ww

w.is

tra.

hr

Gar

a in

bic

icle

tta

per

tutt

e le

età

28. -

29.

08. Ž

min

jB

artu

ljaPu

čka

fešt

a/Fo

lk fe

stiv

alVo

lksf

est/

Fest

a po

pola

re29

.08.

- 1

1.09

. G

rožn

jan

Jana

Kun

ovsk

a/M

irna

Ars

ovsk

a Sa

mos

taln

a iz

ložb

aO

ne-m

an e

xhib

ition

Eige

ne A

usst

ellu

ngM

ostr

a pe

rson

ale

30.0

8. Z

ren

j (O

prt

alj)

Arm

onik

e u

Zren

juA

rmon

ike

in Z

renj

Arm

onik

e in

Zre

njFi

sarm

onic

he a

Zre

nj11

. međ

unar

odni

sus

ret h

arm

onik

aša

11th

inte

rnat

iona

l mee

ting

of a

ccor

-di

on p

laye

rs11

. Int

erna

tiona

les

Tref

fen

der

Har

mon

ika-

Spie

ler

11º

inco

ntro

inte

rnaz

iona

le d

i fisa

r-m

onic

isti

01.0

9. V

išn

jan

Vesp

a re

lly01

. - 1

0.09

. Gro

žnja

nH

GM

: Teč

aj g

laso

vira

JMC

: Pia

no C

lass

JMC

: Kla

vier

unte

rric

ht

JMC

: Cor

so d

i pia

nofo

rte

Zo

ltan

Pete

r (S

LO)/

Ant

e M

ilić

(HR)

03. -

10.

09. G

rožn

jan

HG

M: T

ečaj

sak

sofo

naJM

C: S

axop

hone

cou

rse

JMC

: Sax

opho

nkur

sJM

C: C

orso

di s

asso

fono

Tom

isla

v Žu

žak

(HR)

06.0

9. S

vetv

inče

nat

Mrk

at is

trija

nske

ga d

ela

Smot

ra iz

vorn

og is

tars

kog

suve

nira

Page 55: EnjoyIstra no12 | HR-IT | Aug-Dec 2009

Orig

inal

Istr

ian

Souv

enir

Fair

Aus

stel

lung

von

urs

prün

glic

hen

istr

isch

en A

nden

ken

Rass

egna

del

sou

veni

r is

tria

no

aute

ntic

o 06

. - 0

9.09

. Gro

žnja

nB

ig B

and

Bad

Gle

iche

nber

g11

. - 2

4.09

. Gro

žnja

nPa

mel

a Iv

anko

vić/

Zdra

vko

Kopa

s Sa

mos

taln

e iz

ložb

eO

ne-m

an e

xhib

ition

s

Ei

gene

Aus

stel

lung

en

Mos

tre

pers

onal

i12

.09.

Bu

zet

Subo

tina

uz d

ivov

sku

frita

du s

tart

u-fim

a

Subo

tina

with

Gia

nt T

ruffl

es O

mel

ette

Su

botin

a be

im R

iese

nrüh

rei m

it Tr

üffe

ln

Subo

tina

in c

onco

mita

nza

della

fritt

ata

giga

ntes

ca c

on ta

rtufi

13

.09.

Bu

zet

Subo

tina

po s

tarin

ski

Star

insk

a pu

čka

fešt

aSu

botin

a in

an

Old

Fas

hion

ed W

ay O

ld-

time

folk

fest

ivity

Alts

tadt

Son

nabe

nd d

er a

lten

Brä

uche

A

ltert

ümlic

hes

Volk

sfes

tN

ucle

o st

oric

o Su

botin

a al

l’ant

ica

Sagr

a po

pola

re a

ll’an

tica

13.0

9. P

azin

U

čka

Team

Rac

e Št

afet

na u

trka

/Rel

ay r

ace

Staf

fella

uf/G

ara

staf

fett

a18

. - 2

0.09

. Bu

zet

Međ

unar

odna

brd

sko-

brzi

nska

aut

o ut

rka/

Inte

rnat

iona

l spe

ed h

ill-c

limb

car

race

/Int

erna

tiona

les

Aut

o- B

ergr

enne

n

Cor

sa a

utom

obili

stic

a m

onta

na a

cr

onom

etro

Tere

za P

avlo

vić/

Mar

ija K

auzl

arić

Izlo

žbe/

Exhi

bitio

ns/A

usst

ellu

ngen

/M

ostr

e04

.10.

Liv

ade

XVI

. Tub

erfe

sSa

jam

Ista

rsko

g bi

jelo

g ta

rtuf

aFi

era

del t

artu

fo b

ianc

o is

tria

noTh

e w

hite

truf

fle fa

irM

esse

für W

eiße

Trü

ffel

4.10

. So

vin

jak

Bel

a ne

deja

, puč

ka fe

šta

s po

nudo

m

tart

ufa

i dom

aćih

pro

izvo

daD

omen

ica

bian

ca, f

esta

pop

olar

e co

n of

fert

a di

tart

ufi e

pro

dott

i cas

erec

ciW

hite

Sun

day,

pop

ular

fest

ivity

with

th

e of

fer

of tr

uffle

s an

d ho

mem

ade

prod

ucts

‘Bel

a ne

deja

’, Vo

lksf

est m

it ei

nem

An-

gebo

t von

Trü

ffel

n un

d ei

nhei

mis

chen

Pr

oduk

ten

10.1

0. O

prt

alj

Fešt

a od

kes

tena

/Che

stnu

t Fes

tival

Kast

anie

nfes

t/Fe

sta

delle

cas

tagn

e11

.10.

Liv

ade

XVI

. Tub

erfe

stSa

jam

pol

jopr

ivre

dnih

pro

izvo

daA

gric

ultu

ral p

rodu

cts

fair

Mes

se d

er la

ndw

irtsc

haft

liche

n Pr

oduk

teFi

era

dei p

rodo

tti d

ell’a

gric

oltu

raRe

gion

alni

saj

am Is

tars

kog

bije

log

tart

ufa

Regi

onal

fair

of th

e Is

tria

n w

hite

truf

fleRe

gion

alm

esse

des

Istr

isch

en T

rüff

els

Fier

a re

gion

ale

del t

artu

fo b

ianc

o is

tria

no18

.10.

Liv

ade

XVI

. Tub

erfe

stSa

jam

pol

jopr

ivre

dnih

pro

izvo

da

Truf

fle W

eeke

nd -

exh

ibiti

on a

nd fa

ir of

truf

fles/

and

hom

emad

e au

toch

-th

onou

s pr

oduc

ts/T

rüff

elw

oche

nend

e - A

usst

ellu

ng u

nd M

esse

von

Trü

ffel

n un

d ei

nhei

mis

chen

aut

ocht

hone

nPr

oduk

ten/

Wee

kend

del

tart

ufo

- es

posi

zion

e e

fiera

del

tart

ufo

e de

i pr

odot

ti ca

sere

cci a

utoc

toni

14.1

1. S

v. M

arti

nM

artin

jaPu

čka

fešt

a/Fo

lk fe

stiv

alVo

lksf

est/

Fest

a po

pola

re14

. - 2

8.11

. Gro

žnja

nRo

bert

o Kr

ajce

r/N

adija

Mus

tapi

ćSa

mos

taln

e iz

ložb

eO

ne-m

an e

xhib

ition

s

Ei

gene

Aus

stel

lung

en

Mos

tre

pers

onal

i28

.11.

- 2

0.12

. Gro

žnja

nM

arija

Vas

iljev

/Cla

udio

Ugu

ssi

Sam

osta

lne

izlo

žbe

One

-man

exh

ibiti

ons

Eige

ne A

usst

ellu

ngen

M

ostr

e pe

rson

ali

20. -

31.

12. G

rožn

jan

Elem

ent

Izlo

žba

rado

va s

elek

tivne

tem

atik

eA

n ex

hibi

tion

of w

orks

from

a s

elec

ted

them

e fie

ld

Aus

stel

lung

von

Arb

eite

n de

r se

lek-

tiven

The

mat

ik

Espo

sizi

one

dei l

avor

i a te

mat

ica

sele

ttiv

a23

.12.

Gro

žnja

nB

ožić

ni k

once

rt

Chr

istm

as C

once

rt

Wei

hnac

htsk

onze

rt

Con

cert

o na

taliz

io

Paz

in (

Pis

ino

)pr

vog

utor

kaog

ni p

rimo

mar

tedì

first

Tue

sday

jede

n er

sten

Die

nsta

g

Sve

tvin

čen

at (

San

vin

cen

ti)

treć

e su

bote

ogni

terz

o sa

bato

third

Sat

urda

yje

den

dritt

en S

amst

ag

Viš

nja

n (

Vis

ign

ano

)po

slje

dnje

g če

tvrt

kaul

timo

giov

edì

last

Thu

rsda

yje

den

letz

ten

Don

ners

tag

Vo

dn

jan

(D

ign

ano

)pr

ve s

ubot

eog

ni p

rimo

saba

tofir

st S

atur

day

jede

n er

sten

Sam

stag

Žmin

j (G

imin

o)

svak

e dr

uge

srije

deog

ni s

econ

do m

erco

ledì

ever

y ot

her W

edne

sday

jede

n zw

eite

n M

ittw

och

enjo

yeve

nts

ww

w.is

tra.

hr

Page 56: EnjoyIstra no12 | HR-IT | Aug-Dec 2009

enjo

ymu

seu

ms

enjo

yist

ra

Ro

vin

j

Ku

ća o

bat

ani

The

Bat

ana

Ho

use

H

aus

der

Bat

ana

Cas

a d

ella

bat

ana

Rov

inj,

Oba

la P

. Bud

icin

2

+38

5 (0

)52

8125

93

IX: 1

0-13

, 18-

21, X

-XII:

10-

13 +

Z

atvo

reno

| C

hius

oC

lose

d | G

esch

loss

en

Zavi

čajn

i mu

zej R

ovi

nja

R

ovi

nj T

ow

n M

use

um

H

eim

atm

use

um

Mu

seo

civ

ico

R

ovin

j, Tr

g m

arša

la T

ita 1

1 +

385

(0)5

2 81

6720

1

.-18

.IX: 1

0-14

, 18-

22,

Zat

vore

no |

Chi

uso

Clo

sed

| Ges

chlo

ssen

19.IX

-XII:

9-1

3

Zat

vore

no |

Chi

uso

Clo

sed

| Ges

chlo

ssen

Pu

la/M

edu

lin

Am

fite

atar

A

mp

hit

hea

tre

Das

Am

ph

ith

eate

rA

nfi

teat

ro

Pul

a, F

lavi

jevs

ka b

b +

385

(0)5

2 21

9028

IX: 8

-19;

X-X

II: 8

-16

+

Arh

eolo

ški m

uze

j Ist

reA

rch

aeo

logi

cal M

use

um

Arc

häo

logi

sch

es M

use

um

Istr

ien

sM

use

o a

rch

eolo

gico

del

l’Ist

ria

Nez

akci

j-Viz

ače

Nes

acti

um

-Viz

ače

Nes

akti

um

-Viz

ače

Nes

azio

-Viz

ace

Val

tura

+

385

(0)5

2 55

0117

, +

385

(0)9

8 53

5826

IX: 9

-12,

15-

19X

-XII:

9-1

2, 1

4-17

Zbir

ka s

akra

lne

um

jetn

ost

iS

acra

l Art

Co

llect

ion

S

amm

lun

g d

er s

akra

len

Ku

nst

Co

llezi

on

e d

’art

e sa

cra

Vod

njan

, Žup

na c

rkva

sv.

Bla

ža

+38

5 (0

)52

5114

20

IX: 9

,30-

19; X

-XII

Mu

zej P

alač

a B

etti

ca

Bet

tica

Pal

ace

Mu

seu

mM

use

um

Pal

ast

Bet

tica

Mu

seo

Pal

azzo

Bet

tica

V

odnj

an, U

lica

Cas

tello

7 +

385

(0)5

2 53

5953

9

-11

+

Lab

in/R

abac

Nar

od

ni m

uze

j Lab

inLa

bin

Nat

ion

al M

use

um

V

olk

smu

seu

m d

er S

tad

tM

use

o p

op

ola

re

Sre

diš

nja

Istr

aC

entr

al Is

tria

Zen

tral

istr

ien

Istr

ia c

entr

ale

Ple

s m

rtva

ca -

Dan

se m

acab

reC

rkva

Maj

ke B

ožje

na

Škril

inah

Chu

rch

of S

t. M

ary

on Š

krili

nah

Kirc

he d

er M

utte

rgot

tes

auf Š

krili

nah

Chi

esa

della

Mad

onna

su

Škril

inah

Fam

. Šes

tan,

Ber

am 3

8 +

385

(0)5

2 62

2903

Zavi

čajn

i mu

zej B

uze

tR

egio

nal

Mu

seu

mH

eim

atsm

use

um

der

Sta

dt

Mu

seo

civ

ico

B

uzet

, Trg

raš

pors

kih

kape

tana

5

+38

5 (0

)52

6627

92

IX-X

II: 1

1-15

,

Etn

ogr

afsk

i mu

zej I

stre

Eth

no

grap

hic

Mu

seu

mEt

hn

ogr

aph

isch

es M

use

um

Mu

seo

etn

ogr

afico

del

l’Ist

ria

+38

5 (0

)52

6243

51, 6

2222

0M

uze

j gra

da

Paz

ina

Paz

in T

ow

n M

use

um

M

use

um

der

Sta

dt

Mu

seo

del

la C

ittà

di P

isin

o

Paz

in, I

star

skog

raz

voda

1

+38

5 (0

)52

6250

40, 6

1686

6 1

.IX-1

6.X

: 10-

1817

.X-X

II: 1

0-15

11-

16 10-

16

Um

ag/N

ovi

grad

Mu

zej g

rad

a U

mag

a C

ity

of

Um

ag M

use

um

U

mag

Sta

dtm

use

um

Mu

seo

civ

ico

di U

mag

o

Um

ag, T

rg s

v. M

artin

a 1

+38

5 (0

)52

7203

86,

+38

5 (0

)98

4406

91 IX

-XII:

Mu

zej-M

use

o L

apid

ariu

m

Nov

igra

d, V

elik

i trg

8a

+38

5 (0

)52

7265

82

IX: 1

0-13

, 18-

22,

X-X

II: 1

0-13

, 17-

19

Zat

vore

no |

Chi

uso

Clo

sed

| Ges

chlo

ssen

Gal

leri

on

Pom

orsk

a zb

irka

aust

roug

arsk

e m

orna

rice/

The

Aus

tro-

Hun

garia

n N

avy

mar

itim

e co

llect

ion

/See

fahr

tssa

m-

mlu

ng d

er ö

ster

reic

hisc

h-un

garis

chen

M

arin

e/La

col

lezi

one

mar

ittim

a de

lla

Mar

ina

aust

ro-u

ngar

ica

Nov

igra

d, M

linsk

a 1

+38

5 (0

)98

2542

79 IX

: 9-1

2, 1

6-20

, X-X

II:

Z

atvo

reno

| C

hius

o

Page 57: EnjoyIstra no12 | HR-IT | Aug-Dec 2009

enjo

ymu

seu

ms

enjo

yist

ra

Jura

j Do

bri

laM

emor

ijaln

a zb

irka

Mem

oria

l Col

lect

ion

Mem

oria

lsam

mlu

ngM

emor

iale

P

azin

, Vel

i Jež

enj

+38

5 (0

)52

6168

66, 6

2504

0

Min

i mu

zej P

aren

zan

aM

ini-M

use

um

Par

enza

na

Liv

ade

+38

5 (0

)52

6440

77, 6

4415

0

Po

reč

Eufr

azije

va b

azili

kaEu

ph

rasi

an B

asili

ca

Eup

hra

siu

s B

asili

kaB

asili

ca E

ufr

asia

na

Por

eč, E

ufra

zije

va u

lica

22

IX-X

II: 0

7-19

Mu

zejs

ka z

bir

ka

Mu

seu

m C

olle

ctio

n

Sam

mlu

ng

Co

llezi

on

e M

use

ale

IX

: 10-

17 +

Etn

ogr

afsk

a zb

irka

Eth

no

grap

hic

Co

llect

ion

Et

hn

ogr

aph

isch

es M

use

um

Mu

seo

etn

ogr

afico

K

ašte

lir-L

abin

ci +

385

(0)5

2 46

3140

, 463

141

IX-X

II: 8

-15

Vrs

ar/F

un

tan

a

Sak

raln

a zb

irka

Fu

nta

ne

i Vrs

ara

Vrs

ar a

nd

Fu

nta

na

Sac

ral C

olle

ctio

nS

akra

le S

amm

lun

g vo

n

Vrs

ar u

nd

Fu

nta

na

Co

llezi

on

e d

i ogg

etti

sac

ri

di O

rser

a e

Fon

tan

e V

rsar

, Crk

va S

v. F

oške

+

385

(0)5

2 44

1109

IX

: 9-1

2, 1

7-21

Pul

a, C

arra

rina

3 +

385

(0)5

2 35

1300

, 351

301

IX: 9

-20,

X-X

II: 9

-14

Zat

vore

no |

Chi

uso

Clo

sed

| Ges

chlo

ssen

Au

gust

ov

hra

m

Tem

ple

of

Au

gust

us

Der

Au

gust

ust

emp

elTe

mp

io d

’Au

gust

o

Pul

a, F

orum

+

385

(0)5

2 35

1300

, 351

301

IX: 9

-20

9-1

5 +

An

ton

io S

mar

eglia

Spom

en s

oba

Mem

oria

l Roo

mG

eden

kzim

mer

St

anza

mem

oria

le P

ula,

Aug

usto

v pr

olaz

3 +

385

(0)5

2 21

3888

IX-X

II: 8

-20

8-1

3 Z

atvo

reno

| C

hius

oC

lose

d | G

esch

loss

en

Po

vije

sni m

uze

j Ist

reH

isto

rica

l Mu

seu

m o

f Is

tria

H

isto

risc

hes

Mu

seu

mM

use

o s

tori

co d

ell’I

stri

a P

ula,

Gra

dins

ki u

spon

6

+38

5 (0

)52

2115

66, 2

1174

0 IX

: 8-2

1; X

-XII:

9-1

7

NP

Bri

jun

iN

atio

nal

par

k B

riju

ni

Par

co n

azio

nal

e B

rio

ni

+38

5 (0

)52

5258

82, 5

2588

3 IX

: 8-2

0; X

: 8-1

9;

XI-X

II: 8

-15;

8

-12

+

Lab

in, P

rvog

maj

a 6

+38

5 (0

)52

8524

77

IX: 1

0-13

, 18-

20;

10-

13X

: 10-

13 Z

atvo

reno

| C

hius

oC

lose

d | G

esch

loss

en

Mat

ija V

lači

ć Ill

yric

us

Mem

orija

lna

zbirk

aM

emor

ial C

olle

ctio

nM

emor

ials

amm

lung

Mem

oria

le

Lab

in, G

. Mar

tinuz

zi 7

+

385

(0)5

2 85

2477

IX: 1

0-13

Zat

vore

no |

Chi

uso

Clo

sed

| Ges

chlo

ssen

Zbir

ka s

akra

lnih

um

jetn

ina

Sac

ral A

rt C

olle

ctio

n

Sam

mlu

ng

der

sak

rale

n

Ku

nst

wer

keC

olle

zio

ne

d’a

rte

sacr

a L

abin

, Crk

va s

v. M

arije

Tje

šite

ljice

+

385

(0)5

2 85

2477

IX: 1

0-13

Zat

vore

no |

Chi

uso

Clo

sed

| Ges

chlo

ssen

Lege

nd

a/Le

ggen

da

Key

/Zei

chen

erkl

äru

ng

Adr

esa

| Ind

irizz

o | A

ddre

ss |

Adr

esse

Tel

efon

| Te

lefo

no |

Phon

e | T

elef

on

GSM

Rad

no v

rijem

e | O

rario

d’a

pert

ura

Ope

ning

hou

rs |

Öff

nung

szei

ten

IX -

XII

U

z na

javu

| A

ric

hies

taBy

arr

ange

men

t | N

ach

Vere

inba

rung

Dan

i u tj

ednu

| G

iorn

i del

la s

ettim

ana

Wee

kday

s | W

oche

ntag

e

1 =

pon

edje

ljak|

lune

di|M

onda

y|M

onta

g7

= n

edje

lja|d

omen

ica|

Sund

ay|S

onnt

agH

OL

= b

lagd

an|fe

stiv

ita|H

olid

ays|

Feie

rtag

e

Page 58: EnjoyIstra no12 | HR-IT | Aug-Dec 2009

addr

essb

oo

ken

joyi

stra

Važ

ni t

elef

on

ski b

roje

viIm

po

rtan

t te

lep

ho

ne

nu

mb

ers

Wic

hti

ge T

elef

on

nu

mm

ern

Nu

mer

i tel

efo

nic

i im

po

rtan

ti

112

Jedi

nstv

eni b

roj z

a po

moć

For

all e

mer

genc

y si

tuat

ions

Einh

eits

num

mer

für

alle

Not

fälle

Num

ero

unic

o di

pro

nto

inte

rven

to

92

Polic

ija |

Polic

e | P

oliz

ei |

Poliz

ia93

V

atro

gasc

i | F

ire

brig

ade

Feue

rweh

r | V

igili

del

fuoc

o94

H

itna

pom

oÊ |

Am

bula

nce

Erst

e H

ilfe

| Pro

nto

socc

orso

987

HA

K -

Pom

oÊ n

a ce

sti

Road

ass

ista

nce

Ver

kehr

snot

ruf

Socc

orso

str

adal

e91

55Tr

agan

je i

spaπ

avan

je n

a m

oru

Resc

ue a

t se

aN

otru

f zur

Suc

he u

nd R

ettu

ng a

uf

See

Rice

rca

e sa

lvat

aggi

o in

mar

e

+385

Me

unar

odni

poz

ivni

bro

j za

Hrv

atsk

uIn

tern

atio

nal d

ialli

ng p

refix

for

Cro

atia

Inte

rnat

iona

le R

ufnu

mm

er fü

r Kr

oatie

nPr

effis

o in

tern

azio

nale

per

la C

roaz

ia

Turi

stič

ke z

ajed

nic

eTo

uri

st O

ffice

sTo

uri

smu

sver

bän

de

Enti

tu

rist

ici

BA

LE Rov

injs

ka 1

, 522

11 B

ale

+38

5 (0

)52

8242

70 +

385

(0)5

2 82

4045

info

@is

tria

-bal

e.co

m w

ww

.istr

ia-b

ale.

com

BA

RB

AN

Bar

ban

69, 5

2207

Bar

ban

+38

5 (0

)52

5674

20 +

385

(0)5

2 56

7098

info

@is

tria

-bar

ban.

com

ww

w.is

tria

-bar

ban.

com

BR

TON

IGLA

Gla

vna

3/A

, 524

74 B

rton

igla

+38

5 (0

)52

7743

07 +

385

(0)5

2 72

0860

info

@is

tria

-brt

onig

la.c

om w

ww

.istr

ia-b

rton

igla

.com

BU

JE Ista

rska

2, 5

2460

Buj

e +

385

(0)5

2 77

3353

+38

5 (0

)52

7733

53 in

fo@

istr

ia-b

uje-

buie

.com

ww

w.is

tria

-buj

e-bu

ie.c

om

BU

ZET

Trg

Fon

tana

7/1

, 524

20 B

uzet

+38

5 (0

)52

6623

43 +

385

(0)5

2 66

2343

info

@is

tria

-buz

et.c

om w

ww

.istr

ia-b

uzet

.com

LAB

IN A

ldo

Neg

ri 20

, 522

20 L

abin

+38

5 (0

)52

8523

99, 8

5556

0 +

385

(0)5

2 85

5560

info

@is

tria

-rab

ac.c

om w

ww

.istr

ia-r

abac

.com

LIÆN

JAN

Liž

njan

147

, 522

03 M

edul

in +

385

(0)5

2 57

8426

+38

5 (0

)52

5780

02 in

fo@

istr

ia-li

znja

n.co

m w

ww

.istr

ia-li

znja

n.co

m

MA

AN

A K

rnic

a 19

, 522

08 K

rnic

a +

385

(0)5

2 55

6366

+38

5 (0

)52

5563

66 in

fo@

istr

ia-m

arca

na.c

om w

ww

.istr

ia-m

arca

na.c

om

MED

ULI

N C

enta

r 22

3, 5

2203

Med

ulin

+38

5 (0

)52

5771

45 +

385

(0)5

2 57

7227

info

@is

tria

-med

ulin

.com

ww

w.is

tria

-med

ulin

.com

MO

TOV

UN

Trg

Jose

fa R

esse

la 1

, 524

24 M

otov

un +

385

(0)5

2 61

7480

+38

5 (0

)52

6174

82 in

fo@

istr

ia-m

otov

un.c

om w

ww

.istr

ia-m

otov

un.c

om

NO

VIG

RA

D P

orpo

rela

1, 5

2466

Nov

igra

d +

385

(0)5

2 75

7075

, 758

011

+38

5 (0

)52

7570

75 in

fo@

istr

ia-n

ovig

rad.

com

ww

w.is

tria

-nov

igra

d.co

m

SV

ETV

IN»

ENA

T S

vetv

inče

nat 2

0, 5

2342

Sve

tvin

čena

t +

385

(0)5

2 56

0349

+38

5 (0

)52

5603

49 in

fo@

istr

ia-s

vetv

ince

nat.c

om w

ww

.istr

ia-s

vetv

ince

nat.c

om

TAR

-VA

BR

IGA

Ista

rska

8/A

, 524

65 T

ar +

385

(0)5

2 44

3250

+38

5 (0

)52

4435

70 in

fo@

istr

ia-t

arva

brig

a.co

m w

ww

.istr

ia-t

arva

brig

a.co

m

UM

AG

Trg

ovač

ka 6

, 524

70 U

mag

+38

5 (0

)52

7413

63 +

385

(0)5

2 74

1649

info

@is

tria

-um

ag.c

om w

ww

.istr

ia-u

mag

.com

VI©

NJA

N T

rg s

lobo

de 1

, 524

63 V

išnj

an +

385

(0)5

2 44

9142

+38

5 (0

)52

4491

42 in

fo@

istr

ia-v

isnj

an.c

om w

ww

.istr

ia-v

isnj

an.c

om

VIÆ

INA

DA

Viž

inad

a bb

, 524

47 V

ižin

ada

+38

5 (0

)52

4461

10 +

385

(0)5

2 44

6110

info

@is

tria

-viz

inad

a.co

m w

ww

.istr

ia-v

izin

ada.

com

VO

DN

JAN

Nar

odni

trg

3, 5

2447

Vod

njan

/ +

385

(0)5

2 51

1700

info

@is

tria

-vod

njan

.com

ww

w.is

tria

-vod

njan

.com

Page 59: EnjoyIstra no12 | HR-IT | Aug-Dec 2009

addr

essb

oo

ken

joyi

stra

Turi

stiË

ka z

ajed

nic

a Is

tars

ke ž

up

anije

Istr

ia T

ou

rist

Bo

ard

Tou

rism

usv

erb

and

Istr

ien

Ente

per

il T

uri

smo

del

l’ Is

tria

Pio

nirs

ka 1

, HR-

5244

0, P

oreË

+38

5 (0

)52

4527

97 +

385

(0)5

2 45

2796

info

@is

tra.

hr

info

@is

tra.

com

ww

w.is

tra.

hr w

ww

.istr

a.co

m

Info

i p

rod

ajn

i cen

tar

Istr

e C

entr

o in

form

azio

ni e

pre

no

tazi

on

i del

l’Ist

ria

Info

& B

oo

kin

g C

ente

r Is

tria

In

form

atio

ns-

un

d

Bu

chu

ngs

zen

tru

m I

stri

en

+38

5 (0

)52

88 0

0 88

FAÆA

NA

43.

ista

rske

div

izije

8, 5

2212

Faž

ana

+38

5 (0

)52

3837

27 +

385

(0)5

2 38

3728

info

@is

tria

-faz

ana.

com

ww

w.is

tria

-faz

ana.

com

FUN

TAN

A B

erna

rda

Bor

isija

2, 5

2452

Fun

tana

+38

5 (0

)52

4451

19 +

385

(0)5

2 44

5124

info

@is

tria

-fun

tana

.com

ww

w.is

tria

-fun

tana

.com

GR

OÆN

JAN

Um

bert

o G

orja

n 3,

524

29 G

rožn

jan

+38

5 (0

)52

7761

31 +

385

(0)5

2 72

1131

info

@is

tria

-gro

znja

n.co

m w

ww

.istr

ia-g

rozn

jan.

com

KA

NFA

NA

R T

rg M

arka

Zel

ka 3

, 523

52 K

anfa

nar

+38

5 (0

)52

8252

44 +

385

(0)5

2 82

5043

info

@is

tria

-kan

fana

r.com

ww

w.is

tria

-kan

fana

r.com

KA

©TE

LIR

-LA

BIN

CI

Pla

c bb

, 524

64 K

ašte

lir/

+38

5 (0

)52

4631

40 in

fo@

istr

ia-k

aste

lirla

binc

i.com

ww

w.is

tria

-kas

telir

labi

nci.c

om

KR

©A

N V

ozili

ći 6

6, 5

2234

Plo

min

+38

5 (0

)52

8801

55 +

385

(0)5

2 88

0155

info

@is

tria

-krs

an.c

om w

ww

.istr

ia-k

rsan

.com

OP

RTA

LJ M

atka

Lag

inje

21,

524

28 O

prta

lj +

385

(0)5

2 64

4077

+38

5 (0

)52

6441

50 in

fo@

istr

ia-o

prta

lj.co

m w

ww

.istr

ia-o

prta

lj.co

m

PO

RE»

Zag

reba

čka

9, 5

2440

Por

eč +

385

(0)5

2 45

1293

, 451

458

+38

5 (0

)52

4516

65 in

fo@

istr

ia-p

orec

.com

ww

w.is

tria

-por

ec.c

om

PU

LA For

um 3

, 521

00 P

ula

+38

5 (0

)52

2191

97 +

385

(0)5

2 21

1855

info

@is

tria

-pul

a.co

m w

ww

.istr

ia-p

ula.

com

RA

©A

Nik

ole

Tesl

e 1,

522

23 R

aša

/ +

385

(0)5

2 85

2399

info

@is

tria

-ras

a.co

m w

ww

.istr

ia-r

asa.

com

RO

VIN

J O

bala

Pin

o B

udic

in 1

2, 5

2210

Rov

inj

+38

5 (0

)52

8115

66 +

385

(0)5

2 81

6007

info

@is

tria

-rov

inj.c

om w

ww

.istr

ia-r

ovin

j.com

SA

VU

DR

IJA

Ista

rska

2, 5

2475

Sav

udrij

a +

385

(0)5

2 75

9659

+38

5 (0

)52

7598

55 in

fo@

istr

ia-s

avud

rija.

com

ww

w.is

tria

-sav

udrij

a.co

m

VR

SA

R R

ade

Konč

ar 4

6, 5

2450

Vrs

ar +

385

(0)5

2 44

1746

, 441

187

+38

5 (0

)52

4411

87 in

fo@

istr

ia-v

rsar

.com

ww

w.is

tria

-vrs

ar.c

om

ŽMIN

J Č

akav

ska

kuća

bb,

523

41 Ž

min

j +

385

(0)5

2 84

6792

+38

5 (0

)52

8468

44 in

fo@

istr

ia-z

min

j.hr

ww

w.is

tria

-zm

inj.h

r

SR

EDIŠ

NJA

ISTR

AIS

TRIA

CEN

TRA

L F

rani

ne i

Jurin

e 14

, 520

00 P

azin

+38

5 (0

)52

6224

60 +

385

(0)5

2 61

6886

info

@is

tria

-cen

tral

.com

ww

w.is

tria

-cen

tral

.com

ISTR

A IN

FOZa

greb

Vino

teka

Bor

nste

in K

apto

l 19,

100

00 Z

agre

b +

385

(0)1

481

2361

+38

5 (0

)1 4

8123

63

Page 60: EnjoyIstra no12 | HR-IT | Aug-Dec 2009

Turistička zajednica Istarske županijeIstria Tourist BoardTourismusverband IstrienEnte per il Turismo dell’ Istria

Info & Booking Centre Istria +385 (0)52 88 00 88

[email protected] | www.istra.hr