1

EU.WATER: Transnacionalno integrirano upravljanje vodnim resursima u poljoprivredi za

nadzor zaštite voda u Europi

Web site: www.eu-water.eu

This project is funded by the A project implemented by AZRRI-Agency for

European union Rural Development of Istria l.t.d. Pazin

Ovaj projekt financira Projekt provodi AZRRI-Agencija za ruralni

Europska unija razvoj Istre d.o.o. Pazin

Ožujak 2012.

Jointly for our common future

2

Izdavač: AZRRI-Agencija za ruralni razvoj Istre d.o.o. Pazin

Pazin, ožujak 2012

Grafička priprema i tisak: SIGRA

Naklada: 1.000 kom

PREDGOVOR:

Graciano Prekalj, direktor

Poštovani čitatelji,

AZRRI-Agencija za ruralni razvoj Istre d.o.o. Pazin uz svoje ostale djelatnosti intenzivno radi

na implementaciji europskih projekata od kojih je ova publikacija posvećena projektu

EU.WATER.

Današnja poljoprivredna politika Europske unije posvećuje iznimnu pozornost očuvanju

prirode i okoliša. U tu svrhu osmišljen je niz mjera kojima se poljoprivrednike obvezuje ili

potiče da prilikom proizvodnje vode računa o zaštiti prirode i okoliša. Te se mjere nazivaju

dobrom poljoprivrednom praksom. Europska unija traži kroz svoje zakonske akte od zemalja

članica da propišu i osiguraju pridržavanje osnovnih načela dobre poljoprivredne prakse.

Ova je publikacija nastala iz potrebe prilagodbe našeg sustava europskim mjerilima u

pogledu zaštite okoliša i dobrobiti životinja te davanja preporuka i smjernica za provođenje

određenih aktivnosti svim korisnicima poticaja. Na slijedećim stranicama moći će te se

upoznati sa samim projektom, nitratnom direktivom i što donosi našim poljoprivrednicima

ulazak u Europsku uniju.

Želimo Vam ugodno čitanje!

3

SADRŽAJ

Predgovor…………………………………………………………………………………………………………………. 2

1. Što je projekt EU.WATER?............................................................................................. 4

2. Regionalni izvještaj o stanju voda u Istarskoj županiji……………………………………………….. 5

3. GIS tehnologija…………………………………………………………………………………………………………. 8

3.1. Karte osijetljivosti u Istarskoj županiji………………………………………………………………… 9

4. Načela dobre poljoprivredne prakse…………………………………………………………………………. 13

5. Zajednička poljoprivredna politika EU………………………………………………………………………. 16

6. Zaključci i prijedlozi za održivi razvoj poljoprivrede sukladno Nitratnoj direktivi i

direktivi o vodama…………………………………………………………………………………………………….

18

4

1. . Što je projekt EU.WATER?

Projekt EU.WATER (Transnational integrated management of water resources in

agriculture for the European water emergency control) u okviru programa South East Europe

Space-SEES) ima za cilj razvoj zajedničkih metodologija i primjenu pokaznih/inovativnih

intervencija radi upravljanja vodnim resursima u ruralnim područjima. Projektne aktivnosti

odnose se na ostvarivanje ciljeva sadržanih u modelima održivog razvoja utvrđenih

zakonodavstvom Europske unije te pružanje konkretnih odgovora na probleme potrošnje

vode i zagađenja voda izazvane intenzivnim iskorištavanjem u poljoprivredi u odabranim

ruralnim zajednicama širom prostora jugoistočne Europe gdje poljoprivreda predstavlja

glavnog korisnika prirodnih resursa kao I pružatelja usluga zaštite okoliša. Implementacijom

aktivnosti projekta, AZRRI je fokusiran na primjenu sljedećih propisa:

- Direktive o nitratima (Nitrates Directive) 91/676/EEZ

- Pravilnik o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva (NN br. 56/08)

- i Okvirne direktive o vodama (Water Framework Directive) 2000/60/EZ koje će biti na

snazi danom ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

Ciljne skupine

• lokalna tijela zadužena za prostorno planiranje i upravljanje resursima;

poljoprivrednici, njihove udruge i tehničari

Partneri u projektu su:

1. Provincija Ferrara (Italija)

2. Provincija Rovigo (Italija)

3. Inspektorat za zaštitu okoliša, prirodu i vodno gospodarstvo regije Zatisje, Debrecin

(Madžarska)

4. Sveučilište u Debrecinu (Mađarska)

5. Regija Zapadna Makedonija, Kozani (Grčka)

6. Sveučilište Aristotel iz Thessaloniki, Solun (Grčka)

7. I.N.C.D.I.F.-ISPIF Nacionalni Institut za istraživanje i razvoj, Bukurešt (Rumunjska)

8. Agencija za ruralni razvoj Istre d.o.o. Pazin (Hrvatska)

9. Institut za ekonomiku poljoprivrede, Beograd (Srbija)

10. Nacionalno sveučilište u Odesi (Ukrajina)

11. Regija Ialoveni (Moldavija)

Implementacija projekta započela je 21. travnja 2010, dan nakon potpisivanja ugovora sa

Ugovornim tijelom a trajati će do 21. svibnja 2012. godine

5

2. Regionalni izvještaj o stanju voda u Istarskoj županiji

U okviru aktivnosti implementirane u projektu EU.WATER, izrada Regionalnog izvještaja o stanju

voda u Istarskoj županiji predstavila je stanje voda temeljeno na podacima dobivenih iz raznih

programa i elaborata iz Istarske županije te Strategije o upravljanju vodama Republike Hrvatske

(2009-2038).

Poslovi upravljanja vodama obuhvaćaju niz aktivnosti, od donošenja zakona do organiziranja

neposrednog održavanja i provođenja nadzora nad stanjem vodnog sustava. Ovlašteni i

odgovorni nositelji tih aktivnosti jesu: Hrvatski sabor, Nacionalno vijeće za vode, Vlada

Republike Hrvatske, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije i druga tijela

državne uprave, jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave, te Hrvatske vode kao

pravna osoba za upravljanje vodama.

Istarska županija predstavlja pilot područje u kojem se provodi EU WATER projekt. Pokrivenost

vodoopskrbom iz javnih sustava u Istarskoj županiji – Vodovod Pula, Vodovod Labin, Istarski

vodovod Buzet (VSI Butoniga) je preko 95 % stanovništva županije i može se ocijeniti kao vrlo

zadovoljavajuća, s obzirom da se RH prosjek kreće oko 70 %. Srednja potrošnja vode po

stanovniku procjenjuje se na nešto preko 100 lit/dan. Ono što ne zadovoljava je kakvoća vode

zbog nepažnje, dotrajale transportne i distribucijske mreže prije obrade, a ponekad i nakon

obrade.

U Regionalnom izviješću o stanju voda u Istarskoj županiji obuhvaćene su aktivnosti koje

posredno ili neposredno utječu na kvalitetu voda u Istri, a to su redom: položaj Istarske

županije, reljef, tlo, hidrografija te hidrološke značajke podzemnih voda, navodnjavanje te način

korištenja zemljišta i poljoprivredne proizvodnje.

Prostor Istarske županije reljefno je izrazito raznolik, s rasponom visina od 0 do 1300 m

nadmorske visine i četiri osnovne reljefne cjeline (najniže i prostorno najveće priobalno

područje, središnji brdski dio Istre, najviše područje predplaninskog i planinskog masiva Ćićarije

i Učke, područje istarskog polja i dolina uz riječne tokove). Prema tipu tla, Istru dijelimo na

crvenu, bijelu i sivu, karakterizirane redom: crvenicom, vapneno dolomitnim crnicama i smeđim

tlima, te raznim tlima na flišu. Dok su prema bonitetu tla, odnosno obradivosti rangirane u 4

klase: P1-osobito vrijedno obradivo tlo, P2-vrijedno obradivo tlo, P3-ostala obradiva tla, PŠ-

poljoprivredna tla vrlo loših oranica i pašnjaka, šuma i šumskih zemljišta.

Što se tiče hidrografije, vodni resursi uglavnom su u osjetljivom krškom području i zahtijevaju

visoku razinu zaštite.U najširem smislu, sve podzemne i površinske vode Istarske županije

pripadaju Jadranskom slijevu. Iako su stvarna priljevna područja rijeka i pripadajućih izvora

kompleksna i uvjetovana vrlo zamršenom mrežom veza, kao glavni drenažni sustavi (sljevovi) na

6

području Istarske županije, standarno se izdvajaju: slijev Dragonje, slijev Mirne, slijev Pazinčice,

slijev Raše i Boljunčice, slijev zapadne obale Istre, slijev južne Istre; slijev priobalnih izvora u

Kvarnerskom zaljevu.

Najznačajniji površinski vodotoci na području Istarske županije su Mirna, Raša, Boljunčica,

Dragonja te ponornica Pazinčica. U vodnogospodarskom smislu značajnu funkciju imaju

površinske akumulacije Butoniga i Boljunčica, od kojih se ova posljednja, zbog izrazitih gubitaka

u svom zaplavu, za sada koristi samo jednonamjenski - kao retencija za zaštitu od velikih voda

Čepić polja.

Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem I vodama u

Republici Hrvatskoj procjenjuje da je na području Istarske županije cca 88.000 ha

poljoprivrednih tala različitih klasa pogodnosti za navodnjavanje (I-dobro pogodna tla, II-

umjereno pogodna tla, III-ograničeno pogodna tla), odnosno cca 59.000 ha privremeno ili

trajno nepogodnih tala za navodnjavanje.

7

Slika 1: Prikaz navodnjavanja u Istarskoj županiji

Izvor: Plan navodnjavanja Istarske županije, Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja

poljoprivrednim zemljištem i vodama u RH

8

3. GIS tehnologija

Putem projekta EU WATER izradile su se GIS mape koje predstavljaju alat za ocjenjivanje

utjecaja intenzivne poljoprivredne proizvodnje na onečišćenje/zagađenje površinskih i

podzemnih voda kao i racionalniju upotrebu vode za navodnjavanje.

Ovaj informacijski sustav sadržava vrlo veliki broj različitih podataka o značajkama tla, načinu

korištenja, klimi, reljefu, pogodnosti zemljišta za različite namjene i potrebnim mjerama za

uređenje zemljišta, kao i smjernice i preporuke za daljnji razvoj pojedinih grana poljoprivredne

proizvodnje. Zahvaljujući GIS tehnologiji moguće je razviti Geografski ili/i Zemljišni Informacijski

Sustav (GIS/GIZIS) povezan sa odgovarajućim bazama podataka na temelju kojih je onda

moguće doći, na jednostavan način, do neophodnih informacija za donošenje ispravnih odluka u

sklopu planiranja, korištenja i gospodarenja zemljištem.

Namijenjene su prije svega poljoprivrednicima te djelatnicima poljoprivredno savjetodavne

službe na području Istarske županije kao smjernice u sklopu planiranja razvoja poljoprivrede i

pružanja kvalitetnijih usluga temeljenih na podacima. GIS mape biti će pristupačne na web

stranicama projekta www.eu-water.eu.

Temelj za razvoj GIS mapa predstavljaju zakoni EU-e. Okvirna direktiva o vodama 2000/60/EZ

(Water Framework Directive) koja predstavlja posebno važan dokument za uspostavu okvira za

djelovanje na području politike voda te Direktiva 91/676/EEZ o zaštiti voda od onečišćenja

izazvanih nitratima poljoprivrednog podrijetla (Nitrates Directive) koja određuje utvrđivanje

osjetljivih područja izloženih onečišćenju nitratima poljoprivrednog podrijetla i promovira

pravila dobre poljoprivredne prakse

9

3.1. Karte osijetljivosti u Istarskoj županiji

Slika. 11 Ukupni godišnji gubici vode u Istarskoj županiji (LOSW-PR)

Slika 2. Gubici voda iz filtriranja u Istarskoj županiji (LOSW-P)

Slika. 3. Gubici vode iz otjecanja u Istarskoj županiji (LOSW-R)

10

Slika 4. Ukupni godišnji gubici dušika u Istarskoj županiji (LOSN-PRN)

Slika 5. Gubici dušika zbog otjecanja u Istarskoj županiji (LOSN-PN)

11

Fig. 2. Gubici dušika zbog površinskog otjecanja u Istarskoj županiji (LOSN-RN)

Slika 7. Godišnja raspodijela padalina u Istarskoj županiji (mm/year)

12

Slika 8. Središnja godišnja temperatura u istarskoj županiji (ºC)

13

4. Načela dobre poljoprivredne prakse

Današnja poljoprivredna politika Europske unije posvećuje iznimnu pozornost očuvanju prirode

i okoliša. U tu svrhu osmišljeno je niz mjera kojima se poljoprivrednike obvezuje ili potiče da

prilikom proizvodnje vode računa o zaštiti prirode i okoliša. Te se mjere nazivaju dobrom

poljoprivrednom praksom. Europska unija traži kroz svoje zakonske akte od zemalja članica da

propišu i osiguraju pridržavanje osnovnih načela dobre poljoprivredne prakse.

U Hrvatskoj se sve više pozornosti posvećuje mjerama zaštite prirode i okoliša u poljoprivredi.

Premda je to jednim dijelom posljedica istinske brige za probleme koji nastaju kao posljedica

neodgovarajuće poljoprivredne prakse, još uvijek se na to najčešće gleda kao na nešto što nam

se nameće kao obaveza u procesu pridruživanja EU. Kvalitetnom primjenom dobre

poljoprivredne prakse u velikoj se mjeri mogu smanjiti negativne posljedice izazvane

poljoprivrednim aktivnostima.

Tri su glavna razloga zbog kojih svaki poljoprivredni proizvođač treba u svojoj svakodnevnoj

praksi primjenjivati mjere dobre poljoprivredne prakse:

1. Zaštita zdravlja, prirode i okoliša

Poljoprivredni proizvođači proizvode hranu i pri tome gospodare najvećim dijelom naših

prirodnih resursa: tlom, vodom, zrakom, prirodom. Način na koji se hrana proizvodi odražava se

na njezinu kakvoću i u konačnici na zdravlje svakog potrošača. Način na koji se gospodari

prirodom i okolišem utječe na kakvoću tla, vode i zraka i u konačnici također utječe na zdravlje

svakog od nas. Način na koji se proizvodi također izravno utječe na zdravlje samih

poljoprivrednika i njihovih obitelji i može imati štetne posljedice (npr. nestručna primjena

pesticida, onečišćenje bunara iscjeđivanjem gnoja). Zbog svega toga iznimno je važno da

poljoprivredni proizvođači primjenjuju mjere dobre poljoprivredne prakse, kojima će osigurati

zdravu hranu, čist okoliš i skladan krajolik.

2. Poštivanje zakonskih obveza

Posljednja reforma Zajedničke poljoprivredne politike radikalno je izmijenila modele izravnih

plaćanja poljoprivrednim proizvođačima te ukinula vezu između visine poticaja i proizvodnje.

Proizvođač umjesto plaćanja za određenu biljnu ili stočarsku proizvodnju dobiva jedinstveno

plaćanje po gospodarstvu, bez obzira na to što proizvodi. Poljoprivrednicima je u potpunosti

ostavljena sloboda da izaberu što će proizvoditi, pod uvjetom da poštuju mjere višestruke

sukladnosti. (eng. cross-compliance, skup mjera zaštite prirode i okoliša, sigurnosti hrane,

14

zdravstvenog stanja životinja i biljaka te dobrobiti životinja, koje poljoprivredni proizvođači u

Europskoj uniji moraju poštivati kako bi imali pravo na isplatu poticaja.

Kao buduća članica Europske unije, Hrvatska se priprema za provođenje ovakvih zakonskih

obveza. Velik dio našeg zakonodavstva koji se odnosi na poštivanje mjera dobre poljoprivredne

prakse već je pripremljen ili je u završnim fazama donošenja. Kako bi izbjegli opasnost od

umanjenja ili gubitak prava na izravna plaćanja, hrvatski poljoprivrednici moraju se pripremiti za

primjenu dobre poljoprivredne prakse.

3. Ekonomično poslovanje

Primjena optimalnih agrotehničkih mjera i racionalna uporaba inputa pridonose smanjenju

troškova proizvodnje i povećanju prinosa.

Stoga, čak i kad primjena nekih mjera dobra poljoprivredne prakse u početku iziskuje dodatna

ulaganja, dugoročno ove mjere pridonose ekonomskoj uspješnosti svakog poljoprivrednog

gospodarstva.

Hrvatska će se u Europskoj uniji morati pridržavati njenih načela dobre poljoprivredne prakse.

Uvođenje će biti postupno, a počinje već ove godine. Tri su stvari koje će Agencija za plaćanje u

poljoprivredi kontrolirati: strništa se više ne smiju paliti, ne smije se orati po mokrom zemljištu i

moraju se zasijavati međuusjevi u svrhu prevencije erozije tla. Sadašnji hrvatski zakoni neznatno

razlikuju od europskih, ali do sada nije kontrolirano njihovo poštivanje. Nitratna direktiva iz

1991. godine, kojoj je svrha spriječiti onečišćenje voda nitratima, a posljedično i njiva,

primjenjivat će se od 2013. godine. U prve četiri godine bit će nam dozvoljeno 210, a nakon

toga samo 170 kilograma nitrata po hektaru. Za to će biti potreban plan sjetve na temelju

analize tla. To znači više posla za agronome i više “papirologije” za poljoprivrednike, ali u

konačnici i uštede u odnosu na sadašnju “odokativnu”praksu. Europska dobra poljoprivredna

praksa temelji se na četiri zaštite: tla, voda, zraka i životinja. Važno je očuvati biološku aktivnost

tla, što znači da gnoj treba vraćati na njive ili zasijavati djetelinske smjese, koje će kasnije biti

zaorane da bi se održao organski dio humusa. Zabranom oranja mokrog zemljišta čuva se

njegova struktura, a zabranom fine pripreme tijekom zime, paljenja strništa i poprečnog oranja

na nagibima većima od 15 posto sprečava se erozija vjetrom i kišom. Također, potrebno je

kontroliranom primjenom mineralnih gnojiva kiselost tla držati na razini 6,5 i 7 pH vrijednosti.

Vode se štite odredbama da gnojnice moraju biti udaljene od vodenih tokova najmanje pet

metara, a dvadeset od jezera i bunara. Oko silosa moraju postajati sabirnice otpada jer je on

pun hranjivih tvari na koje mikroorganizmi troše punu kisika, pa može nastati pomor riba ako se

ispuste u rijeke ili jezera.

Takvi se iscjedci nakon razrjeđivanja mogu koristiti kao gnojivo. Zrak se štiti zabranom paljenja

strništa i ambalaže te što manjim ispuštanjem amonijaka. Za životinje vrijede odredbe o

15

dozvoljenom opterećenju poljoprivrednih površina gospodarstva, skladištenju gnoja i udjelu

dušika u njemu. Tako po jednom govedu treba osigurati 2,4 hektara površine, a farma od 30

grla i isto toliko raznih kategorija pomlatka treba imati 240 četvornih metara betonskog platoa

za kruti stajski gnoj i gnojne jame zapremine 80 kubnih metara.

SLIKA 2: Sabirna jama

16

5. Zajednička poljoprivredna politika EU

Hrvatska u svojim nastojanjima za što bržom integracijom u okvire Europske Unije (EU), mora

zadovoljiti i prilagoditi se pravnoj stečevini EU. Preuzimanje zakonskih osnova neće biti

problem, ali njihova primjena u praksi će biti daleko teža.

U lipnju 2003. godine, prihvaćen je dogovor o reformi zajedničke poljoprivredne politike (ZPP)

unutar EU. S reformom poljoprivredne politike poljoprivredi se pridaje jedna druga dimenzija, a

to je briga o općem dobru, zaštiti okoliša, sprječavanje odlaska ljudi sa sela, razvoj ruralnog

područja, sigurna i kvalitetna hrana, jačanje ekonomske moći regije, dobrobiti životinja, itd. Pod

pretpostavkom da će i Hrvatska najvjerojatnije postati punopravni član EU, trebati će

potencijalne zakonske osnove približiti svojim poljoprivrednim proizvođačima.

Za ostvarivanje poticaja unutar EU trebati će poštivati Direktive u sklopu međusobne

usklađenosti (Cross compliance). Upravo će Cross-compliance sa pripadajućim uredbama kao

što je ona o nitratima, u najvećoj mjeri utjecati na način proizvodnje u idućim godinama.

Provođenje uredbi regulirano je dobrom poljoprivrednom praksom (DPP).

U modernoj proizvodnji primjena „dobre poljoprivredne prakse“ ne znači samo brigu o okolišu.

Dobra praksa obuhvaća i bolje planiranje, precizniju primjenu gnojiva i zaštitnih sredstava,

održavanje boljeg proizvodnog stanja tla, odgovorno i propisano držanje životinja itd., a

sukladno tome kvalitetniju i bolju dugoročnu isplativost proizvodnje.

Odnedavno se takav, uređen i kontroliran način proizvodnje može i certificirati. Za takve

certifikate (npr. Global GAP) sve više su zainteresirane industrije i trgovački lanci, a praktično su

obvezni u slučaju izvoza prema EU. Njima se kupcima garantira da je proizvod siguran za

konzumiranje, proizveden u kontroliranim uvjetima te da je u procesu proizvodnje posebna

pažnja posvećena zaštiti okoliša.

Neke od promjena koje donosi „dobra poljoprivredna praksa“ odnose se na skladištenje,

količinu i način primjene gnojiva. Količina gnojiva, koja se smije upotrijebiti po hektaru

poljoprivredne površine ovisi o stanju zemljišta, klimatskim uvjetima, načinu korištenja zemljišta

i plodoreda. Primjena gnojiva biti će moguća samo uz gnojidbeni nacrt i analizu tla. Propisani su

termini primjene određenih gnojiva u određenim pedo-klimatskim uvjetima, odnosno primjena

nekih gnojiva (gnojovka i gnojnica) zahtijevati će dodatne investicije u specijalnu mehanizaciju.

17

Slika 3: Cisterna za inkorporiranje tekućih organskih gnojiva

U Hrvatskoj većina stočarskih farmi nema skladišne prostore i poljoprivrednici će biti prisiljeni

(ukoliko će se htjeti i dalje baviti stočarskom proizvodnjom) izgraditi skladišne kapacitete. Osim

što se zagađuje okoliš dolazi i do ekonomskog gubitka. Stajski gnoj (kruti i/ili tekući) morati će

se skladištiti na vodonepropusnim gnojištima i u sabirnim jamama.

Osim pozitivnih pomaka u proizvodnji zdravstveno ispravnoj hrane te zaštiti zdravlja ljudi, zaštiti

okoliša i dobrobiti životinja implementacija „Nitratne direktive u poljoprivredi“ sigurno će se

reflektirati i u slijedećem:

- značajno će se smanjiti konkurentnost poljoprivrednog sektora;

- ostvarit će se negativan socijalni utjecaj na farmere;

- promjena politike na tržištu;

- dodatna investiranja.

Može se zaključiti da će početne investicije u mehanizaciju te skladišne kapacitete uvelike

opteretiti poljoprivrednike u prvim godinama od našeg ulaska u EU-u, ali osnova su za dobivanje

potpore EU-e i dugoročno konkurentniju poljoprivrednu proizvodnju.

18

6. Zaključci i prijedlozi za održivi razvoj poljoprivrede sukladno

Nitratnoj direktivi i direktivi o vodama

Nitratna direktiva (Council Directive 91/676/EEC) iz 1991. godine propis je Europske unije

koji se odnosi na zaštitu voda od onečišćenja nitratima iz poljoprivrednih izvora. Direktiva

traži od zemalja članica Europske unije da definiraju područja koja su osjetljiva na

onečišćenje voda nitratima iz poljoprivrede te da osmisle i primijene operativne programe

sprječavanja takvih onečišćenja. U našoj je zemlji u tome smislu za poljoprivrednike

najvažniji Pravilnik o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva (NN br. 56/08) koji

stupa na snagu 1. srpnja 2013., danom stupanja Republike Hrvatske u Europsku uniju.

U poljoprivrednoj proizvodnji od iznimne su važnosti količine primjene dušika na

gospodarstvu. Nedovoljna i prekomjerna primjena dušika u gnojidbi poljoprivrednih kultura i

hranidbi domaćih životinja imaju negativne posljedice. Prekomjerna primjena dušika

uzrokuje gubitak i onečišćenje okoliša (tla, vode i zraka), a nedovoljna opskrba umanjuje

ekonomske učinke proizvodnje. U kruženju dušika na gospodarstvu neizbježivo se on gubi,

no pravilnim gospodarenjem ti se gubici trebaju svesti na najmanju moguću mjeru. Zbog

zaštite od onečišćenja odlučujuću ulogu ima opterećenje poljoprivrednih površina brojem

životinja. Pravilnik o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva propisuje opterećenje

poljoprivrednih površina brojem životinja posredno, odnosno propisuje najveću količinu

čistog dušika iz organskoga gnoja kojom se godišnje može gnojiti poljoprivredna površina.

19

Popis literature:

1. R. Selan, Glas Istre, Dobre navike postaju obavezne, 26.01.2012.

2. Ministarstvo poljoprivrede, www.mps.hr

3. Načela dobre poljoprivredne prakse, Ministarstvo poljoprivrede, Zagreb, siječanj

2009

4. „Regionalni operativni program Istarske županije (2006.-2010.)“, Izrađivač je Županijska

radna grupa u suradnji s Istarskom razvojnom agencijom (IDA) i stručnjacima Instituta za

međunarodne odnose (IMO) iz Zagreba;

5. „Prostorni plan Istarske županije“, Nositelj izrade Plana: Upravni odjel za prostorno uređenje,

graditeljstvo i zaštitu okoliša, Josip Zidarić, dipl.ing.arh., Izrađivač Plana: Zavod za prostorno

uređenje

6. „Program zaštite okoliša Istarske županije (s Izvješćem o stanju okoliša)“, Izrađivač: OIKON

d.o.o. Institut za primijenjenu ekologiju;

7. „Plan navodnjavanja Istarske županije-novelacija“, Izrađivač: Institut građevinarstva Hrvatske

d.d., PC Rijeka;

8. „Javnozdravstveni glas“, Glasilo Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije, Godina: IV, Broj:

13 – 14, ISSN 1334-4145, siječanj - lipanj 2003.; web stranica www.zzjziz.hr;

9. „Strategija upravljanja vodama (2009.-2038.)“, Nacrt prijedloga Strategije upravljanja

vodama pripremile su Hrvatske vode, uz osamnaest relevantnih znanstvenih i stručnih

institucija i devet uglednih konzultanata, Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i

vodnoga gospodarstva - Uprave vodne politike i međunarodnih projekata i Uprave

gospodarenja vodama.

20

Partneri u projektu:

Provincija Ferrara,Italija

Provincija Rovigo, Italija

Inspektorat za zaštitu okoliša, prirodu i vodno gospodarstvo regije Zatisje, Debrecin, Madžarska

Sveučilište u Debrecinu, Mađarska

Regija Zapadna Makedonija, Kozani, Grčka

Sveučilište Aristotel iz Thessaloniki, Solun, Grčka

I.N.C.D.I.F.-ISPIF Nacionalni Institut za istraživanje i razvoj, Bukurešt, Rumunjska

Agencija za ruralni razvoj Istre d.o.o. Pazin, Hrvatska

Institut za ekonomiku poljoprivrede, Beograd, Srbija

Nacionalno sveučilište u Odesi, Ukrajina

Regija Ialoveni, Moldavija

Ova je publikacija rađena uz financijsku podršku Europske unije. Za sadržaj publikacije je

isključivo odgovorna AZRRI-Agencije za ruralni razvoj Istre d.o.o. Pazin i isti ne odražava nužno

stavove Europske unije.

This publication was produced with the financial assistance of the European union. The

contents of the document are the sole responsability of the AZRRI-Agency for Rural

development of Istria and do not necessarily reflect the positions of the European union.

Za više informacija:

AZRRI-Agencija za ruralni razvoj Istre d.o.o. Pazin

Šetalište pazinske gimnazije 1

52000 Pazin

T: 052.619.616

F: 052.616.610

e-mail:info@azrri.hr

www.azrri.hr www.eu-water.eu