34. Varaždinske barokne večeri 34th Varaždin Baroque Evenings

17. rujna – 3. listopada 2004. / 17 September – 3 October 2004

Pokrovitelji / Under the patronage of:

Stjepan Mesić, predsjednik Republike Hrvatske / President of the Republicof Croatia

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske / Ministry of Culture of the Republicof Croatia

Pokrovitelji / Under the patronage of:

Stjepan Mesić, predsjednik Republike Hrvatske / President of the Republicof Croatia

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske / Ministry of Culture of the Republicof Croatia

Osnivač i organizator / Founder and organizerGrad Varaždin / The Town of Varaždin

Suorganizator / Co-organizer

Varaždinska županija / The County of Varaždin

Festivalsko vijeće / Festival Committee

Ravnatelj / Director

Vladimir Kranjčević

Časni članovi / Honorary members

Mr. Božo Biškupić, ministar kulture RH / Minister of Culture of the Republic of Croatiamsgr. Marko Culej, biskup varaždinski / Bishop of the Varaždin Bishopric Dr. sc. Zvonimir Sabati, župan Varaždinske županije / Head of the County of VaraždinDr. sc. Ivan Čehok, gradonačelnik Grada Varaždina / Varaždin MayorMarijan Zuber, glazbeni pedagog / music teacher

Član po položaju / Ex officio member

Dr. med. Stjepan Habunek, dožupan Varaždinske županije / Deputy Head of the County of

Varaždin

Članovi / Members

Davor BobićRuža Pospiš-Baldani

Tajnica / Secretary

Dragica Vitez

Medijski pokrovitelj Vjesnik / Sponsored by Vjesnik

Izvršni organizator / Executive organizer

KONCERTNI URED VARAŽDIN / VARAŽDIN CONCERT OFFICE

42000 Varaždin, A. Cesarca 1

tel. / fax: 042 / 212-907

Petak, 17. rujna 2004.Katedrala19 sati

Svečano otvorenje 34. Varaždinskih baroknih večeri

Državna himna Lijepa naša domovino

Pozdravne riječi Vladimir Kranjčević, ravnatelj Festivala Ivan Čehok, gradonačelnik Grada Riječ pokrovitelja

Lado, ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske

Dirigenti : Joško Ćaleta Dražen Kurilovčan

Ljubo Stipišić: Kalvarija Fragmenti iz oratorija za sole, muški, ženski i mješoviti zbor na temelju hvarskog pučkog korizmenog pjevanja

Klanjamo se Teb’IsukrstePuče mojZa naroda grihe svogaPuče moj

Vid Balog / Dražen Kurilovčan: Raspelo Korizmeni napjevi kajkavskih krajeva

Počinje se muka strašnaLitanije i koralSveto čisloTužno plačeMarijin plačStaše MatiNižje, nižje sončece

Joško Ćaleta: Zdravo telo / The Healthy BodyNapjev iz Omišlja na otoku Krku (Tijelovo), uz pratnju sopela / A song from Omišalj on the island of Krk, accompanied by the sopele

Joško Ćaleta: Pisni po Atanaziju Georgiceu (1635.) Izbor iz Pisni za najpoglavitije, najsvetije i najvesel’je dni svega godišća složene: i kako se u organe s’jednim glasom mogu spivati, napravljene po Atanaziju Georgiceu

Joško Ćaleta: Evo smo van zdravo došliBožićne pjesme i kolende iz Vinišća kod Trogira

Viniška kolendaPivanje po viniškuTri su kralja ‘idrilaVeseli se Majko Božja

Joško Ćaleta: Dobra večer u barba Sibeta Kolenda iz Staroga Grada na otoku Hvaru

Dobra večer u barba SibetaKad se Bog čovik učiniKad se Isus, ditić u Betlem porodi

Joško Ćaleta: Na dobro nam Božić dojdeBožićne pjesme i kolende zadarskog područja

Nevijska kolendaU se vrime godišćaRodilo ti žito i šenicaSpavaj, spavaj ditiću

Svečani koncert na otvaranju Varaždinskih baroknih večeri zamišljen je kao prikaz

običajne/crkvene godine -specifične simbioze crkvene i tradicijske glazbe, jedne od

osobitosti crkvenoga pučkog pjevanja u Hrvatskoj. Osnovna nakana koncerta je predstaviti

folklornu vokalnu tradiciju koju Lado njeguje niz godina potičući svoje suradnike na

istraživanje i realizaciju zahtjevnih projekata inspiriranih tradicijskim nasljeđem svih

dijelova Hrvatske.

Izbor glazbenih primjera koncipiran je s naglaskom na osobitoj arhaičnosti glazbene

tradicije, predstavljajući pritom glazbene tradicije hrvatskog sjevera i glazbene tradicije

hrvatskog juga. Korijeni ovih tradicija mogu se nazrijeti u daljoj prošlosti, osobito onoj

koja graniči s razdobljem u umjetnosti i glazbi poznatom kao razdoblje baroka. Istodobno,

osnovu programa čine najznačajniji vokalno-glazbeni projekti nastali kao plod navedene

inicijative i suradnje Ansambla Lado s eminentnim hrvatskim glazbenicima.

Kalvarija

Prvi veliki projekt koji je Lado realizirao u ovom ciklusu plod je suradnje s Ljubom

Stipišićem. «Kao skladatelj i obrađivač Ljubo Stipišić vezan je za vokalno i dalmatinsko.

Rukopis muje sasvim osebujan iako duboko povezan s klapskom i pučkom crkvenom

tradicijom svoga kraja. Rezultat je uvijek tako neobičan da kod Stipišića imate dojam da je

arhaičniji od izvornog i iskonskiji od iskonskog.« (Bojan Pogrmilović, CD Kalvarija)

Kompleksno djelo, napisano u formi oratorija za sole, muški zbor, ženski zbor i mješoviti

zbor, nastalo je na temelju pučkog crkvenog pjevanja otoka Hvara. Autor je inspiriran

pučkom pobožnosti velike sedmice kojom puk molitvom i pjevanjem izražava štovanje

Muke Isusove. Procesija poznata pod nazivom Za križem, fokus kompozitorove pažnje,

odvija se u noći između Velikog četvrtka i Velikog petka u krugu mjesta: Jelsa, Pitve,

Vrisnik, Svirče, Vrbanj, Vrboska. Krug od tridesetak kilometara koje pjevači i hodočasnici

prođu posjetivši pritom sve susjedne crkve i Božje grebe u njima, zaokružen je u ovom

djelu simbiozom molitve puka i bratovština, plača kantadura, žrtve križonoša i autora čija

se duša velikodušno otvara i prikazuje kroz iskrenost i čistoću glazbenog izričaja.

Raspelo

Crkveno pučko tradicijsko pjevanje korizmenog razdoblja sjevernohrvatskih područja

prikazano je na CD-u Raspelo. Autori Vid Balog i Dražen Kurilovčan izabrali su napjeve

koji se na ovom području pjevaju više stoljeća. Dokaz tome su brojne pučke pjesmarice u

kojima su zapisani tekstovi predstavljenih glazbenih primjera. Tekst napjeva Počinje se

strašna muka autori uspoređuju s rukopisom Bratovštine krvi muke kristuševe na Gornjem

gradu u Zagrebu (18.st.), napjev Tužno plače u Nedelišćanskoj pjesmarici iz 1632. godine a

napjev Majka Božja je zaspala u Drnjanskoj pjesmarici iz 1687. godine. U najpoznatijim

crkvenoglazbenim izdanjima koje datiraju iz istog razdoblja - Cithara octochorda i

Pavlinska pjesmarica - autori pronalaze varijante napjeva Staše mati (Cithara..) i Koral

(Pavlinska pjesmarica). Harmonizacija napjeva i interpretacija ansambla Lado zavrijedili

su za ovaj projekt nagradu Porin (2003.) -za najbolji album hrvatske duhovne glazbe.

Zdravo telo

Arhaično pjevanje kvarnerskog područja kao i glazbena pratnja sopila koje svojim

izgledom podsjećaju na srednjovjekovno klasično glazbalo (šalmaj) bili su razlogom

uvrštavanja ovog napjeva. Napjev je priređen prema zapisu fra Andrije Bonifačića iz 1969.

godine, koji je svoj zapis popratio opažanjima: «Upitan za cjelovit tekst odgovorio mi je

Tome Lesica, orguljaš u Omišlju: Pjesma je Omišaljska. Pisana je u jednoj bilježnici

glagoljskim kurzivom. Ova pjesma pjeva se uglavnom na Telovu, a samo iznimno na

velikoj svečanosti. Pjeva se uz sviranje sopila, a prije pjevanja sopile same zasviraju. Za

sviranje na sopile u crkvi zamjene se jezičci. Pisak velike sopile stavi se na malu a pisak

male sopile stavi se na veliku; tako se dobije ‘umilnije’ glasove.” (Andrija Bonifačić, IEF

nrkp.21432)

Pisni, za najpoglavitije, najsvetije i najveselije dni...

Prilog poznavanju pučke glazbe nastale u razdoblju baroka novina je koju će Ansambl

Lado prikazati na ovom koncertu. Riječ je o nekoliko napjeva preuzetih iz pjesmarice

Atanazija Jurjevića Georgicea (Split, 1590. -Beč, 1640.) Pisni za najpoglavitije, najsvetije i

najveselije dni svega godišća složene i kako se u Organe s jednim glasom mogu spivati,

napravljene i objavljene 1635. godine u Beču. Usprkos činjenici da najstarije hrvatske

rukopisne pjesmarice potječu iz 14. stoljeća, Jurjevićevo je djelo prva autorska tiskana

pjesmarica na hrvatskom jeziku (čakavsko-ikavski književno-jezični izraz) s pridruženim

notama. Dvanaest duhovnih pjesama poredanih prema crkvenoj godini skladano je za jedan

glas i pratnju orgulja.

«U načinu gradnje melodijske linije, tretiranju akordike, osciliranju između dijatonike i

starih modusa i izrazitog dur i mol tonaliteta, očituju se osobine isusovačke skladateljske

škole 17. stoljeća čiji je učenik bio Jurjević.” (Hrvojka Mihanović-Salopek, Musica Sacra

2003.)

«Njegove pisni su bile namijenjene pjevanju puka u crkvi i kao takve su upravo jedinstven

spomenik hrvatskog glazbenog baroka.” (Ennio Stipčević, Musica sacra 2003.)

Preveliku radost navišćujem Vama

Božićno razdoblje na ovom koncertu bit će predstavljeno posljednjim vokalnim uradkom

Ansambla Lado. To je CD Preveliku radost navišćujem vama koji je u kratkom vremenu

privukao pozornost domaće publike i stručnjaka (Nagrada Orlando - Dubrovačke ljetne

igre 2003. tri glazbene nagrade Porin 2004.), ali i stranih stučnjaka koji su u njemu

prepoznali vješto prikazan materijal tradicijske hrvatske vokalne baštine.

Autor se služi svojim terenskim zapisima koji su dio žive glazbene tradicije pojedinih

srednjo- i sjevernodalmatinskih lokaliteta i kao takvi neizostavni su dio lokalnih božićnih

običaja. Pritom nisu zastupljeni samo primjeri crkvenoga pučkog pjevanja već i glazbene

prakse vezane uz slavljenje Božića izvan crkve, prije svega u okviru obrednog obiteljskog

obilaska kuća - kolendanja. «Najdojmljivija je u zvuku ovog opusa boja. Boja detalja i

cjeline. Možda nas je baš zbog toga u traganju za vizualnim rješenjem ovog izdanja put

doveo do raskošne monografije Hrvatska obala i more Ive Pervana, do njegovih boja - boja

detalja i boja cjeline. U predgovoru te monografije Ive Šimat Banov je zapisao - ‘Hrvatska

nema jedno lice, ona se zrcali na drugačiji način u svakom oku.’ Jednako tako dalmatinski

Božić nema tek jedan zvuk. Preveliku radost navišćujem Vama tek je jedan od njegovih

zvukova. Onaj ansambla LADO i Joška Ćalete.” (Mojca Piškor, CD Preveliku radost

navišćujem Vama)

Joško Ćaleta (Trogir, 1964.), etnomuzikolog, glazbeni pedagog i dirigent, diplomirao je

glazbenu kulturu na Muzičkoj akademiji u Splitu, a magistrirao etnomuzikologiju na

University of British Columbia u Vancouveru. Od 1997. stručni je suradnik u Institutu za

etnologiju i folkloristiku, jedinoj instituciji koja etnomuzikolozima u Hrvatskoj omogućuje

znanstveni rad. Član je stručnih, savjetodavnih i ocjenjivačkih komisija, smotri i festivala

diljem Hrvatske, između ostaloga i Festivala dalmatinskih klapa u Omišu.

Od 1979. klapski je pjevač (klapa Trogir), a zatim i voditelj (Trogir, Radovan, Kairos). Za

vrijeme boravka u Kanadi dirigent je vancouverskog zbora i klape Zvonimir s kojom osvaja

nagrade za najbolji etnički zbor u Kanadi (1994., 1996.). Rad s klapama nastavlja i po

povratku u Hrvatsku kao glazbeni suradnik i producent zagrebačkih klapa (Jelsa,

Nostalgija, Sagena, Dišpet). 2000. godine jedan je od dobitnika Nagrade Josip Andreis

Hrvatskog društva skladatelja za realizaciju diskografskog projekta Hrvatska tradicijska

glazba.

Dražen Kurilovčan (Zagreb, 1969.) apsolvent je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, a

zaposlen je kao plesač-pjevač i voditelj zbora u Ansamblu "Lado" gdje se posebno isticao u

zahtjevnim solističkim pjevačkim zadacima (Evanđelist u Kalvariji Ljube Stipišića), kao

sakupljač i obrađivač crkvenih pučkih napjeva, te kao dirigent sakralnih koncerata "Lada".

Stalni je suradnik-solist Tamburaškog orkestra HRT i glazbeni voditelj niza folklornih

amaterskih skupina. Od srednjoškolskih dana intenzivno se bavi sakupljačkim radom

posebno na području Velike Gorice te intenzivno djeluje u društvenom i duhovnom životu

svoga kraja. Orguljaš je župe Navještenja BDM u Velikoj Gorici, 15 godina bio je orguljaš

župe Sv .Barbare, povremeno Odre, a djelovao je i kao voditelj pučkih zborova istih župa.

Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske Lado osnovan je u Zagrebu 1949. godine

kao nacionalni profesionalni folklomi ansambl. Odmah se predstavlja i inozemnoj publici

te postaje stalni gost na najpoznatijim svjetskim scenama i koncertnim podijima.

Osnovna značajka umjetničkog djelovanja Ansambla je maksimalno uvažavanje autentične

narodne umjetnosti, pa sve njene komponente oživljava i scenski dorađuje u njihovoj

punini i cjelovitosti. Raznolikost hrvatskog plesnog folklora prati isti takvo bogatstvo

glazbenog izražavanja, podjednako vokalnog kao i instrumentalnog, i Lado mu od svojih

početaka pridaje iznimnu pozornost. Bogato glazbeno nasljeđe i stečeno glazbeno iskustvo

prenosi u brojne gramofonske i kompaktne ploče hrvatske folklorne glazbe.

Stalno proširivanje plesnog folklornog repertoara prati i pojačano zanimanje za glazbene

tradicije. Godine 1990. otvoren je projekt "Crkvena godina u hrvatskom pučkom

kazivanju", čime je Lado otpočeo sustavno istraživanje hrvatske sakralne glazbe pučke

provenijencije, do tada gotovo potpuno zanemarene, potisnute i zaboravljene. Interes je

najprije usredotočen na pjesme božićnog ciklusa, zatim na trikraljski i uskršnji ciklus.

Prakticiranje sakralnog repertoara do kraja je izbrusilo značajne vokalne i instrumentalne

mogućnosti Ansambla i osposobilo ga za izvođenje ne samo pojedinih glazbenih brojeva,

već i tematskih i kompozicijskih cjelina.

Zato je bio logičan i očekivan korak narudžba većih sakralnih djela priređenih i pisanih

posebno za Lado i njegove mogućnosti i specifičnosti, ali istodobno čvrsto ukorijenjenih u

hrvatsku pučku sakralnu tradiciju. Kroz protekle godine nastao je sada već respektabilan

sakralni repertoar, koji ne prati samo crkvenu godinu, već i glazbene osobitosti pojedinih

hrvatskih krajeva.

Uspjeh premijernih izvedbi u okviru tradicionalnih božićnih koncerata organiziranih u

suradnji sa zagrebačkom katedralom, uskršnjih koncerata u zagrebačkoj crkvi sv Katarine,

festivalskih koncerata u okviru Splitskog ljeta, Glazbenih večeri u sv. Donatu u Zadru,

Dubrovačkim ljetnim igrama, Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu, zadarskoj, šibenskoj,

trogirskoj, makarskoj, kotorskoj i dakovačkoj katedrali te brojnim drugim hrvatskim

crkvama, ukazao je na potrebu da se barem dio ovog repertoara prenese i na nosače zvuka.

U 2003. godini Lado osvaja tri nagrade Porin: za najbolji album folklorne glazbe, za

najbolju izvedbu folklorne glazbe i za najbolji album duhovne glazbe, a 2004. tri nagrade

Porin za najbolji album duhovne glazbe te za najbolju pjesmu i nabolju izvedbu folklorne

glazbe. Lado je dobitnik i nagrade Orlando Dubrovačkih ljetnih igara 2003. godine.

Pjevači: Dijana Banek, Jasenka Blažon-Ivančan, Nataša Gluić, Ljerka Golemac, Vlatka Hlišć, Tamara Horvat, Snježana Hulina -Gustec, Janja Ivančan, Helena Jednačak, Vlatka Januš-Maroković, Adrijana Mamula, Irena Matica, Petra Matutinović, Sanja Mikić, Sandra Muselin, Aleksandra Ptičar, Sanja Puklin, Verica Radić, Iva Sekula, Valentina Šepak.Srdan Borota, Boris Harfman, Igor Horvat, Janko Ivaniš, Bojan Kavedžija, Dražen Kurilovčan, Željko Kveštak, Dejan Pilatuš, Miljenko Piškorić, Dubravko Radić, Hrvoje Radić, Goran Sekula, Krunoslav Šokac, Alen Šušković, Goran Vašarević, Dražen Zovko.Ravnateljica: Ivana Lušić Umjetnički rukovoditelj: Ivan Ivančan Voditelj zbora: Dražen Kurilovčan Tehnički voditelj - inspicijent: Ratko Poznić Garderoba: Vesna Kurilovčan

Subota, 18. rujna 2004. Katedrala 19 sati

Slovenski komorni zbor Orkestar Slovenske filharmonije

Dirigent: Vladimir Kranjčević

Solisti : Philippa Hyde, sopran Rebeka Radovan, sopran Matjaž Stopinšek, tenor Jože Vidic, bas

Instrumentalni solisti

Aleš Kacjan, flauta Matej Šarc, 1. oboaStojan Dokuzov, 2. oboa Paolo Calligaris, fagot Justin Felicijan, rog Tibor Kerekes, truba Darko Gorenc, timpani

Pavao Mašić, čembalo i orgulje

Continuo:Igor Škerjanec, violončelo Petar Bačarevič, kontrabas

Koncertni majstor: Miran Kolbl

Georg Friedrich Händel

L’Allegro, il Penseroso ed il Moderato (Radost, sjeta i umjerenost)pastoralna oda

Prema poemama Johna Miltona sastavio Charles Jennens Hrvatski prepjev Djordje Šaula

Prvi dio

L’Allegro

Recitativ, bariton – O, mrska sjeto/Hence, loathed Melancholy

Il Penseroso

Recitativ, sopran – Užici isprazni bjež’te/Hence, vain deluding Joys

L’Allegro

Arija, sopran – Dođi boginjo ljepotom znana/Come, come thou goddess fair and free

Il Penseroso

Arija, sopran – O, dođi, božanstvo, mudro i sveto/Come rather goddess sage and holy

L’Allegro

Arija, tenor, zbor – Požuri, nimfo/Haste thee, nymphArija, tenor, zbor – Požuri, nimfo i sobom donesi/Come, and trip it as you go

Il Penseroso

Recitativ, sopran – O, dođi, umna duvno/Come, pensive Nun, devout and pureArioso, sopran - Dođi, ali pri svom ostani ht’jenju/Come, but keep thy wonted stateRecitativ, sopran, zbor – Ne napuštaj svoj zanos sveti/There held in holy passion stil

L’Allegro

Recitativ, tenor – O, mrska sjeto/Hence, loathed MelancholyArija, sopran – O, Radosti, primi me među svoje/Mirth, admit me of thy crew

Il Penseroso

Recitativ, sopran – Na kril’ma zlatnim, ko najprečim činom/First and chief, on golden wingArija, sopran – Ta ptica nježna što i glupost smete/Sweet bird, that shun’st the noise of folly

L’Allegro

Recitativ, bariton – Ako ti dam počast, tvoja što je/If I give thee honour dueArija, bariton – O, Radosti, primi me među svoje/Mirth, admit me of thy crewArija, tenor, zbor – O, daj da zvonca veselo zazveče/Or let the merry bells ring round

* * *

Drugi dio

Il Penseroso

Recitativ, sopran – O, bjež’te igre isprazne/Hence, vain deluding JoysArija, sopran – Katkad tragedije, patosa pune/Sometimes let gorgeous TragedyRecitativ, sopran – Ti noći, gledaš me sa svog protjecanja/Thus, Night, oft see me in thy pale career

L’Allegro

Zbor – A meni gradska vreva je mila/Populous cities please me thenArija, sopran – A često tamo i sam Himen stiže/There let Hymen oft appear

Il Penseroso

Recitativ, sopran – Kad sunce započne u svoj jačini/Me, when the sun begins to flingArija, sopran – Skrij me od tog pogleda nepoštedna/Hide me from day’s garish eye

L’Allegro

Arija, tenor – U tom teatru bučno saznati vješto/I’ill to the well-trod stage anonArija, sopran – Sam Orfej je digao glavu svoju/Orpheus’ self may heave his headArija, tenor, zbor – To zadovoljstvo možeš li nam dati/These delights if thou canst give

Il Penseroso

Recitativ, sopran – Daj da dužnost ispuniv, jednog dana/But let my due feet never failZbor – Nek gromki zvuk orgulja odozgora/There let the pealing organ blowArija, sopran – Da sklonim se najzad, s teretom ljeta/May at last my weary ageSopran, zbor – Možeš li mi(nam), Sjeto, taj užitak dati/These pleasures, Melancholy, give

Treći dio

Il Moderato

Recitativ, bariton – Od sad, lakoumni, ne hvališite se/Hence, boast not ye profaneArija, bariton – O, dođi, ispolji svojstva svoja/Come, with native lustre shineRecitativ, bariton, zbor - Slatku mjeru u desnoj ruci drži/Sweet Temp’rance in thy right hand bearDuet – sopran, tenor – A dok se zora od noći iskrada/As steals the morn upon the nightZbor – Hvala, Umjerenosti, što ćeš nam to dati/Thy pleasures, Moderation, give

Najjaču zimu u svojoj povijesti London je doživio godine 1740.; Temza je bila zamrznuta

duže od četiri tjedna, a i teatri su na neko vrijeme morali biti zatvoreni. Za Händela je to

bilo razdoblje krize: godine u kojima je bio slavljen kao operni skladatelj – a u toj je ulozi i

došao u London godine 1710. – bile su iza njega, dok je stvaranje njegovih najboljih

oratorija tek predstojalo. Iza njega je već bio i prvi od nekoliko srčanih udara i u jednom je

času počeo razmišljati o tome da napusti Englesku, svoju drugu domovinu. Ipak, u

sedamnaest dana stvorio je jedno od najinventivnijih i tipično engleskih djela pod nazivom

L’Allegro, il Penseroso ed il Moderato.

Djelo je jedinstveno u Händelovu opusu: niti je opera, niti oratorij. To je proširena

pastoralna oda, koja je formalno najbliža njegovu djelu Alexander’s Feast (nastalu na

Drydneov tekst 1736.) i kratkoj Ode for St. Cecilia’s Day (1739.), dok se stilski uklapa u

niz karakteristično engleskih ostvarenja, koji započinje djelom Acis i Galatea (1718.), a

kulminira dramatskim oratorijem Semele (1734.). Djelo se temelji na dvije Miltonove

alegorijske poeme: L’Allegro i Il Penseroso (oko 1632.), koje je Händelov omiljeni libretist

Charles Jennens preradio i dodao im treći dio: Il Moderato.

Dvije zasebne Miltonove poeme Jennens je pomiješao da bi razvio dramatske odnose

između dva karaktera. L'Allegro i Il Penseroso zapravo su »radostan« i »sjetan« čovjek,

odnosno, to su dva pola ljudskog duha: čovjek poput klatna oscilira od jedne pozicije prema

drugoj. Smisao Jennensova trećeg dijela je u tome da sugerira umjereno, racionalno, za

Englesku 18. stoljeća tipično pomirenje tih dviju krajnosti.

Händel se našao pred tekstom od 225 stihova u kojima nema zapleta niti profiliranih likova,

već samo dva raspoloženja: “Radost” i “Sjeta”. Kao što je Victor Schoelcher primijetio

prije više od jednog stoljeća, “pristup tako eminentno nedramatičnom sadržaju tražio je svu

smionost genija: nikada glazba nije do te mjere ovisila o sebi samoj”. Iznimnost Händelova

dostignuća i originalnosti djela u zamisli, ugođaju i strukturi vidljiva je već na početku.

Nema uvertire: odmah nas uranja in medias res, u mračni arioso napisan za divizirane

fagote i violončela te continuo. L’Allegro grmi protiv ludosti Sjete – patoloških sumnji

kojima mnogi ljudi podliježu periodički; najednom frivolni ritornello uvodi Il Penseroso

koji se podjednako prezrivo odnosi prema “plitkim, varljivim radostima” hedonista. Oba

karaktera počinju pjevati glazbu onoga drugoga, kao da znaju da su zapravo nedjeljivi, jer

su dva aspekta istoga.

Sada počinje dijalog, s oštro kontrastirajućim tvrdnjama protagonista: L’Allegro je u

pastoralnom, bezbrižnom, prpošnom raspoloženju i za ta je raspoloženja Händel napisao

neke od svojih najsvježijih, najmanje sofisticiranih stranica glazbe, podsjećajući na

kićenost Purcella i laku melodioznost Arnea. Il Penseroso odgovara peterodijelnom

scenom, vezanom teškim basom, koja kulminira ekstatičnim zborom. posredstvom gotovo

opsesivnih ponavljanja iste fraze, nota i ritmičkih uzoraka Händel nagovještava nestabilni,

latentno neurotični element melankoličnih stanja. Kasnije, kad svaki lik pjeva pjesmu svoje

ptice, ti kontrasti postaju manje snažni: nevinost ševe (postignuta dječačkim tremolom i

visokom, virtuozno tretiranom violinom) dovodi do oslobađanja duha. Tome odgovara

Penserosov mistični, šubertijanski portret slavuja koji pjeva za izlaska mjeseca.

Händel te različite epizode projicira gotovo vizualnom snagom: nakon slavuja slijedi lov,

zatim se lagano, s romantičnom evokacijom dalekih večernjih zvona, spušta noć. Srednji

dio krajnje neortodoksne arije da capo donosi viziju planina, livada, rijeka, dvoraca i

drveća. Raskošna zvonjava (s razvijenom dionicom zvona u orkestru), uvodi nas u scenu

seoskog veselja. Najednom, svjetlo nestaje, sudionici zabave odlaze na spavanje uz “šapat

vjetra koji će ih uskoro uspavati” i zbor završava u pianissimu, nagovještavajući onaj tip

senzibilnosti koji inače nalazimo uz Il Penseroso.

Dok je prvi dio bio pretežno ruralnog karaktera., koncentriran na odnose između dva

kontrastna stanja te na svijet prirode, drugi dio bavi se čovjekom u socijalnoj i urbanoj

sredini. Handel, iznimno prijemčiv za svijet prirode u svoj svojoj raznolikosti, i stimuliran

Miltonovim svježim i mladenačkim evokacijama slika i zvukova engleskih krajeva,

podjednako se dobro snalazio u urbanim prostorima. Drugi dio počinje i završava s Il

Penserosom, ali su sada dijelovi koji se odnose na oba karaktera znatno duži: ima ih samo

pet, u odnosu na 11 iz prvog dijela. Sjeta je sada superiorna srdačnom ali površnom

uživanju u životu Radosti. Miltonova Sjeta je mudra i sveta božica, a glazba koju joj je

Händel namijenio postaje maestoznom, ekstatičnom i vizionarskom.

Socijalne vrijednosti koje iskazuje L'Allegro - nagrade i zadovoljstva dvorova .i kazališta,

poezije i glazbe - kao i pomalo forsirane zabave, doimaju se sada manje uvjerljivima i

manje realnima u odnosu na svijet Il Penserosa, svijet istančane senzibilnosti gdje tama,

samoća, čak duboka žalost prožimaju slatke snove i glazbu. U vjerojatno najljepšoj ariji

djela (Hide me from day's garish eye) Händel prodire u ona područja uma kojima su se

bavili Watteau i Rameau, gdje su zbilja i mašta, zadovoljstvo i bol, ispunjenje i odricanje,

želja i smrt - gotovo nedjeljivi jedno od drugoga. Završni zbor drugog dijela, kao kontrast

koji signalizira pobjedu Il Penserosa, ima gotovo bahovsku težinu, što svjedoči da se

Händel, proničući u um, znatno više nego obično približio religioznom.

Takav zaključak, koji u stvari kaže da su “zemaljske radosti površne i prolazne, lažne i

nepotpune” mogao bi biti i Miltonov, jer je on svoju ulogu pjesnika vidio prije svega u

zadaći da uskladi tugu univerzuma. Ali to uopće nije odgovaralo razdoblju Händela ili

Popea, koji je svoj optimizam iskazivao maksimom »što je da je, dobro je«. Prema Popeu,

svijet je “moćna zbrka ...ali ne bez plana”. Ljudske strasti morale bi biti istražene, morali

bismo pronaći pokretačke snage društva, ali pri tome izbjeći previše spekulacije i svaki

oblik praznovjerja. Jennens je i napisao svoj dodatak Miltonovim poemama da bi izrazio

uravnoteženost 18. stoljeća.

Bogato životno iskustvo i potpuno tehničko majstorstvo omogućili su Händelu da u Il

Moderatu iskaže kako su nestabilne granice uma. Pod elegantnom vanjštinom arije Come

with gentle hand restrain teče bogata kromatika, dok u Each action nalazimo ekstremne

ritmičke opreke. U duetu As steals the morn, jedinom višeglasnom broju u cijelom djelu,

dualizam postaje jedno. To nije pobjeda uma već potpuno ushićenje koje još jednom

nagovještava složenost ljudskih strasti i želja što se skrivaju ispod kontrolirane površine

htijenja. Taj je duet kulminacija djela.

John Elliot Gardiner, 1980.

Dirigent Vladimir Kranjčević rođen je 1936.godine u Zagrebu. Diplomirao je klavir na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u razredu Ladislava Šabana. Dirigiranje je studirao kod Slavka Zlatića (Zagreb) i Igora Markeviča (Monte Carlo), a magistrirao je godine 1980. kod Vojislava Ilića.Šef-dirigent Komornog orkestra Vatroslav Lisinski (1972. - 77.).Šef-dirigent Akademskog zbora Ivan Goran Kovačić (1974. - 87.).Šef-dirigent Zbora Hrvatske radiotelevizije (1976.- 82.).Šef-dirigent Zagrebačkih madrigalista (1980.- 85.).Šef-dirigent Simfonijskog orkestra Hrvatske radiotelevizije (1983.- 88.).Šef-dirigent za velike projekte Zbora i orkestra Radio-televizije Beograd (1988.-91.).Ravnatelj Muzičke škole Vatroslav Lisinski u Zagrebu (1970. - 77.).Ravnatelj Opere Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu ((1994. - 2002.).Predsjednik Oratorijskog društva sv. Marka (2002.).

Na Muzičkoj akademiji u Zagrebu neprekidno predaje od godine 1978. do danas; od 1995. u zvanju redovnog profesora. Utemeljitelj je (1971.), umjetnički voditelj, a od 1994. i ravnatelj Varaždinskih baroknih večeri.

Dobitnik je brojnih nagrada, kao što su Milka Trnina, Josip Štolcer Slavenski, Ivan Lukačić, Jurica Murai,Vatroslav Lisinski, Porin, Nagrada grada Varaždina i godišnja nagrada Vladimir Nazor. S Akademskim zborom Ivan Goran Kovačić dobio je Nagradu grada Zagreba i godišnju nagradu Vladimir Nazor.

Odlikovan je odličjem Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića (1995.), Reda Danice hrvatske s likom Antuna Radića (1997.) i Redom Hrvatskog pletera (1998.). Počasni je građanin grada Križevaca.

Kao pijanist i dirigent, samostalno i s ansamblima, gostovao je u Austriji, Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Švicarskoj, Španjolskoj, Grčkoj, Velikoj Britaniji, Demokratskoj Republici Koreji, bivšem Sovjetskom Savezu, Kini i na Kubi.

Kao dirigent snimio je preko dvije tisuće minuta trajnih snimaka za radio i televiziju, dvadesetak gramofonskih ploča i CD-ova, pretežito hrvatske glazbe, ali i djela iz svjetske glazbene literature. Dirigirao je i mnoge praizvedbe djela hrvatskih skladatelja (Željko Brkanović, Dubravko Detoni, Stanko Horvat, Ivo Josipović, Anđelko Klobučar, Mato Lešćan, Adalbert Marković, Boris Papandopulo, Frano Parać, Marko Ruždjak, Vladimir Ruždjak, Boris Ulrich, Lovro Županović) te brojna djela iz hrvatske glazbene baštine.

Član je žirija na natjecanjima u Hrvatskoj i u inozemstvu (Slovenija, Francuska, Austrija).

Studij pjevanja Philippa Hyde započela je s Ann Lampard i nastavila pod vodstvom Davida Johnstona i Yvonne Minton pri Royal Academy of Music. Godine 2001. nagrađena je Nagradom Royal Academy of Music te počasnom nagradom za studente Akademije za posebne rezultate u struci. Danas predaje na Royal Northern College of Music. Posebno njeguje glazbu J. S. Bacha, G. F. Händela, W.A. Mozarta i J. Haydna, kao i glazbu C. Monteverdija i njegovih talijanskih suvremenika. Posebno ju zanimaju nastupi s ansamblima za ranu glazbu. U tom su smislu na nju osobito utjecali lutnjist Robert Spencer, čembalisti Virginia Black i John Toll, pjevači Barbara Bonney i Paul Eswood, kao i dirigenti Sir Simon Rattle i Peter Holman.Godine 1995. postala je redovitom solisticom za kuću Hyperion, za koju je nastupila u ulozi Semire u Arneovom Artaxerxesu, operi koja je emitirana i uživo na radijskoj postaji BBC Radio 3.Redovito nastupa u South Bank Hall i u Wigmore Hall u Londonu, kao i u katedralama po cijelom Ujedinjenom kraljevstvu, s najboljim orkestrima (Liverpool Philharmonic, City of Birmingham Symphony Orchestra...) pod ravnanjem dirigenata kao što su Sir Simon Rattle, Sir Roger Norrington, James Macmillan, Nicholas McGegan.Philippa Hyde prvi se put predstavila u Hrvatskoj na Varaždinskim baroknim večerima 2002. godine u praizvedbi opere Pompeo Magno F. Cavallija.

Rebeka Radovan studirala je solo pjevanje na Akademiji za glasbo u Ljubljani u razredu profesorice Zlate Ognjanovič. Odmah nakon diplome seveć kao dvadesetgodišnjakinja zaposlila u Operi Slovenskoga narodnog gledališča u Ljubljani. Danas se u pjevanju usavršava kod svojih roditelja Leli Hafner Radovan i Ferdinandu Radovanu. Njezin operni repertoar obuhvaća brojne uloge: G. Verdi: Falstaff (Nanetta), Luisa Miller (Luisa Miller), Aida (Aida), Krabuljni ples (Amelia), G. Puccini: La Bohème (Mimi), R. Leoncavallo: Pagliacci (Nedda), B. Smetana: Prodana nevjesta (Marinka), G. Bizet: Carmen (Micaela), A. Dvořak: Rusalka (Rusalka), C. Debussy: Pelléas i Melisande (Melisande), W. A. Mozart: Don Juan (donna Elvira), Figarov pir (grofica); J. Massenet: Manon (Manon), Cimarosa, Tajni brak (Elisetta). Deluje i kao koncertna pjevačica. Njezin koncertni repertoar sadrži brojna velika vokalno-instrumentalna ostvarenja različitih stilskih razdoblja, kao npr.:L. van Beethoven: Missa solemnis, 9. simfonija, C. Orff: Carmina burana, C. Saint Saëns: Božićni oratorij, G.Verdi: Requiem, W. A. Mozart: Spatzenmesse, Krönungsmesse, J. S. Bach: Magnificat, G. Mahler: 8. Simfonija, G. Verdi: Requiem …

Matjaž Stopinšek počeo je učiti pjevanje 1991. na Srednjoj glazbenoj školi u Mariboru u razredu prof. Brede Janko. Studij je nastavio na Hochschule für Musik und darstellende Kunst u Grazu kod prof. Annemari Zeller i prof. Wolfgangu Gamerithu (solo pjevanje),

prof. Gerhardu Zelleru (solo pjesma), Prof. Karlheinzu Donaueru (oratorij) i prof. Horstu Zanderu (opera i opereta).2003. je s odličnim uspjehom zaključio poslijediplomski studij, smjer solo pjesme i oratorija, za što je primio i sveučilišnu nagradu.Kao solist gostovao je u Austriji, Italiji, Mađarskoj, Hrvatskoj, Siriji i Sloveniji, sudjelujući u izvedbama velikih vokalno–instrumentalnih djela (G. F. Handel: Mesija, F. Mendelssohn: Elias, W. A. Mozart: Requiem, A. Bruckner: Te Deum, C. Saint Saëns: Božićni oratorij, L. van Beethoven: Misa u C-duru, J. S. Bach: Actus tragicus, Božićni oratorij, Magnificat, C. Orff: Carmina burana, mise W. A. Mozarta i F. Schuberta i dr.) te u koncertnim izvedbama operete Šišmiš J. Straussa i opera Prodana nevjesta B. Smetane i Trubadur G. Verdija.Na Stopinšekovu su koncertnom repertoaru ciklusi solo pjesama Lijepa mlinarica Franza Schuberta, Udaljenoj dragoj L. van Beethovena i Pjesnikova ljubav Roberta Schumanna, a nastupao je i s orkestrima kao što su, primjerice, Slovenska filharmonija, Filharmonija iz Bratislave, Mariborska filharmonija, Simfonijski orkestar Slovenske radio-televizije, Orkester ljubljanske opere i baleta te s mnogim uglednim dirigentima. Debitirao je u Ljubljanskoj operi 1999. godine kao Carmello u opereti Noć u Veneciji J. Straussa, a 2000. u Gradskom kazalištu u Leobenu u opereti «Revni študent» Carla Milloeckera.Od sezone 2003./2004. stalni je član opernoga ansambla solista Ljubljanske opere.

Jože Vidic studirao je pjevanje u Ljubljani kod prof. Jelke Strgar i prof. Karla Jeriča. Puno je surađivao sa zborovima i sudjelovao u radu više zborskih ansambala. Bio je član prvog sastava Slovenskoga komornog zbora, zbora ljubljanske Opere te Komornog zbora Ave s kojim je dobio više nagrada na međunarodnim natjecanjima., a 1994. i Prešernovu nagradu. Od 1996. je član uglednog i na međunarodnoj razini afirmiranog Slovenskog okteta.Godine 2000. postaje solist ljubljanske Opere, u kojoj je uspješno ostvario više uloga (Don Pasquale, Don Giovanni, Vesela udovica, Evgenij Onjegin i dr.).Nastupa i kao koncertni pjevač. Redovito sudjeluje u redovitim koncertnim sezonama Slovenske filharmonije i Slovenskog komornog zbora.

Slovenska filharmonija ustanovljena je godine 1908. i pod vodstvom češkog dirigenta Václava Talicha postigla je zavidnu razinu. Nakon njegova odlaska i između dva rata prestala je s djelovanjem. Nov uspon i procvat doživjela je s ponovni utemeljenjem 1947. godine. Orkestar su vodili priznati dirigenti, među njima Bogo Leskovic, Samo Hubad, Lovro pl. Matačić, Uroš Lajovic, Milan Horvat, Marko Letonja. Svoje ime orkestar je potvrdio na brojnim gostovanjima u europskim kulturnim središtima (Beč, Rim, Firenca, Salzburg, Venecija, Zürich, Bern, Ženeva, Bruxelles, Madrid, Sankt Petersburg, Moskva, Bukurešt...) i na festivalima (Bečki svečani tjedni, Maggio musicale fiorentino, Praško proljeće, Varšavska jesen, Dubrovačke ljetne igre...). Među njihove goste svrstavaju se vrhunska glazbena imena: dirigenti Serge Baudo, Zubin Mehta, Paul Kletzki, Kurt Sanderling, Dmitrij Kitajenko... i najbolji domaći i strani solisti.Uz Slovensku filharmoniju nastupili su i brojni hrvatski glazbenici, među mnogima i Lovro pl. Matačić i Milan Horvat.

Slovenski komorni zbor utemeljen je1991.godine sa zadaćom izvođenja djela svih stilova, no s posebnim naglaskom na ostvarenjima 20.stoljeća. Surađujući s uglednim slovenskim i stranim dirigentima u sklopu vlastitog ciklusa priređuje šest a cappella ili vokalno-instrumentalnih koncerata. Uz redovite nastupe sa Slovenskom filharmonijom i Simfoničarima RTV Slovenije Zbor je ostvario i brojne druge programe i uspješno gostovao u Sloveniji i u inozemstvu (Aquileia, Cividale, Innsbruck, Budimpešta, Milano, Zagreb, Krems, Nürnberg, Dubrovnik, Varaždin, Salzburg, Itzehoe, Eutin, Graz, Amsterdam, Utrecht, Zadar), a od godine 2000. samostalno je tijelo pri Slovenskoj filharmoniji. Od utemeljenja ga vodi cijenjeni dirigent i muzikolog dr.Mirko Cuderman, koji je završio studij teologije u Ljubljani, a u Beču je studirao na Visokoj glazbenoj školi za glazbu te doktorirao muzikologiju na tamošnjem Filozofskom fakultetu. Vodio je komorni zbor RTV Ljubljana, a osnovao je i ansambl Consortium musicum u Ljubljani. Predaje na Odjelu za crkvenu glazbu ljubljanske Akademije za glasbo.

Nedjelja, 19. rujna 2004. / Sunday, 19 September 2004Trakošćan, Dvorac Trakošćan, 11 sati / Trakošćan Castle, 11 a.m.

Ponedjeljak, 20. rujna 2004. / Monday, 20 September 2004Varaždinske Toplice, Župna crkva sv. Martina, 19 sati / Parish Church of St. Martin, 7 p.m.

Utorak, 21. rujna 2004. / Tuesday, 21 September 2004Varaždin, Župna crkva sv. Nikole, 20,30 sati / Parish Church of St. Nicholas, 8.30 p.m.

Četvrtak, 23. rujna 2004. / Thursday, 23 September 2004Križevci, Grkokatolička katedrala, 19,30 sati / Greek Catholic Cathedral, 7.30 p.m.

Zagrebački gitaristički kvartet / Zagreb Guitar QuartetDarko PelužanKrunoslav peharTomislav VasiljMelita Ivković

Johann Sebastian Bach Osam malih preludija i fuga / Eight short preludes and fugues(1685. – 1750.)

Preludij i fuga u C-duru, BWV 553 / Prelude and fugue in C major, BWV 553Preludij i fuga u d-molu, BWV 554 / Prelude and fugue in D minor, BWV 554Preludij i fuga u e-molu, BWV 555 / Prelude and fugue in E minor, BWV 555Preludij i fuga u F-duru, BWV 556 / Prelude and fugue in F major, BWV 556Preludij i fuga u G-duru, BWV 557 / Prelude and fugue in G major, BWV 557Preludij i fuga u g-molu, BWV 558/ Prelude and fugue in G minor, BWV 558Preludij i fuga u a-molu, BWV 559 / Prelude and fugue in A minor, BWV 559Preludij i fuga u B-duru, BWV 560 / Prelude and fugue in B flat major, BWV 560

Preludij i fuga u D-duru, BWV 532 / Prelude and fugue in D major, BWV 532

* * *Preludij u a-molu, BWV 569 / Prelude in A minor, BWV 569Fuga u g-molu, BWV 578 / Fugue in G minor, BWV 578Fuga u h-molu, BWV 579 / Fugue in B minor, BWV 579Fuga u c-molu, BWV 575 / Fugue in C minor, BWV 575Preludij i fuga u C-duru, BWV 531 / Prelude and fugue in C major, BWV 531

(obradba za kvartet gitara Ante Čagalj / Arranged for guitar quartet by Ante Čagalj)

Nedjelja, 19. rujna 2004. Sunday, 19 September 2004Stari grad Old Town 20 sati 8 p.m.

Musica viva

Ansambl za staru glazbu / Early Music Consort

Umjetnička voditeljica / Artistic leadership: Višnja MažuranSolistica / Soloist: Valentina Fijačko, sopran / soprano

Renata Penezić, flauta / fluteBranko Mihanović, oboa / oboeSaša Borčić-Reba, violina / violinTanja Andrejić, violončelo / violoncello

Ujedinjeni ukusi / Tastes UnitedFrancuski i talijanski barok / French and Italian Baroque

François Couperin Triosonata iz zbirke Ujedinjeni ukusi(1668 – 1733) (L’apothéose de Lully) / Trio sonata from the

collection Tastes United

Gravement (Lully i francuske muze, Corelli italijanske muze / Lully and French muses, Corelli and Italian muses)

VivementRondementVivement

Antonio Vivaldi Koncert u a-molu / Concerto in A minor(1678 – 1741) Allegro

Largo Allegro

Jean-Philippe Rameau Vjerni pastir (Le berger fidèle), kantata za sopran, (1683 – 1764) flautu, violinu i basso continuo / cantata for soprano,

flute, violin and continuo

Récitatif – Air plaintifRécitatif – Air gaiRécitatif – Air gracieux

* * *

Arcangelo Corelli Triosonata op. 1 br. 10 u g-molu / Trio sonata (1653 – 1713) Op. 1 No. 10 in G minor

GraveAllegroAllegroGraveAllegro

François Couperin Koncert br. 8 iz zbirke Ujedinjeni ukusi(Les goûts réunis) / Concerto No. 8 from the collection Tastes United

OuvertureGrande ritournéleAir noblementAir tendreAir légerLoureAir animéSarabandeAir légerAir tendreAir de baccantes

Ponedjeljak, 20. rujna 2004. Monday, 20 September 2004Velika koncertna dvorana HNK Concert Hall at the Croatian 19 sati National Theatre

7 p.m.

Zagrebački solisti / Zagreb Soloists

Solisti /Soloists: Vladimir Krpan, Katarina Krpan, Kristina Madžarac, Ivana Godec, Helena Knapić, Danijel Ljubić, Predrag Šantek, Damir Matačić, Zvonimir Gadanec

Johann Sebastian Bach Koncerti za jedan, dva, tri i četiri klavira (1685. – 1750.) Concertos for one, two, three and four pianos

Koncert za klavir i gudače u f-molu, BWV 1056 Concerto for piano and strings in F minor, BWV 1056

AllegroLargoPresto

Solist / Soloist: Vladimir Krpan

Koncert za dva klavira i gudače u c-molu, BWV 1060 Concerto for two pianos and strings in C minor, BWV 1060

Allegro ili VivaceAdagio ili AndanteAllegro ili Allegro assai

Solisti / Soloists: Vladimir Krpan Katarina Krpan

Koncert za tri klavira i gudače u d-molu, BWV 1063Concerto for three pianos and strings in D minor, BWV 1063

AllegroAlla sicilianaAllegro

Solisti / Soloists: Kristina Madžarac Ivana Godec Helena Knapić

* * *

Koncert za četiri klavira i gudače u a-molu, BWV 1065Concerto for four pianos and strings in A minor, BWV 1065

AllegroLargoAllegro

Solisti / Soloists: Danijel Ljubić Predrag Šantek Damir Matačić Zvonimir Gadanec

Koncert za klavir i gudače u d-molu, BWV 1052Concerto for piano and strings in D minor, BWV 1052

AllegroAdagioAllegro

Solist / Soloist: Vladimir Krpan

Zagrebački solisti / Zagreb Soloists

Srijeda, 22. rujna 2004. Wednesday, 22 September 2004Velika koncertna dvorana HNK Concert Hall at the Croatian 19 sati National Theatre

7 p.m.

Uz 10. obljetnicu ansambla / On the 10th anniversary of the ensemble

Varaždinski komorni orkestar / Varaždin Chamber Orchestra

Umjetničko vodstvo / Artistic leadership: Catherine Mackintosh, violina /violin

Antonio Vivaldi Dvostruki koncerti / Double concertos(1678 – 1741)

Concerto alla rustica, u G-duru / in G major, RV 151

PrestoAdagioAllegro

Koncert za dvije gitare (mandoline) i orkestar u G-duru, RV 532 / Concerto for two guitars (mandolins) and orchestra in G major, RV 532

AllegroAndanteAllegro

Solisti / Soloists: Tomislav Vasilj Darko Pelužan

Koncert za dvije violine, dva violončela i orkestar u D-duru, RV 564 / Concerto for two violins, two violoncellos and orchestra in D major, RV 564

Allegro Largo Allegro

Solisti / Soloists:

Catherine Mackintosh, violina / violinJože Haluza, violina / violinKrešimir Lazar, violončelo / violoncelloDarij Milković, violončelo / violoncello

* * *

Per eco in lontano, koncert za dvije violine i orkestar u A-duru, RV 552 / Concerto for two violins and orchestra in A major, RV 552

Allegro Larghetto Allegro

Solisti / Soloists: Catherine Mackintosh Jože Haluza

Koncert za violu d’amore, lutnju i orkestar u d-molu, RV 540 / Concerto for viola d’amore, lute and orchetra in D minor, RV 540

Solisti: Catherine MackintoshEdin Karamazov

Koncert za dvije trube i orkestar u C-duru, RV 537 / Concerto for two trumpets and orchestra in C major, RV 537

AllegroAdagioAllegro

Solisti / Soloists: Krešimir Fabijanić Vedran Kocelj

Četvrtak, 23. rujna 2004. Thursday, 23 September 2004Koncertna dvorana Palače Erdödy Concert Hall of the Erdödy Palace 19 sati 7 p.m.

U spomen 5. obljetnice smrti akademika Jurice Muraja / On the 5th anniversary of death of academician Jurica Murai

Ida Gamulin, klavir / piano

Johann Sebastian Bach Ich ruf zu Dir, Herr, koralni preludij u f-molu, (1685 – 1750) BWV 639 / chorale prelude in F minor,

BWV 639

6. partita u e-molu, BWV 830 / Partita No. 6in E minor, BWV 830

ToccataAllemandeCouranteAirSarabandeTempo di GavotteGigue

* * *

Domenico Scarlatti Sonate / Sonatas(1685 – 1757)

Sonata u d-molu / in D minor, L. 413 / K. 9Sonata u Es-duru / in E flat major, L. 142 / K. 193Sonata u E-duru / in E major, L. 23 / K. 380Sonata u C-duru / in C major, L. 358 / K. 95Sonata u d-molu / in D minor, L. 366 / K. 1Sonata u f-molu / in F minor, L. 118 / K. 466Sonata u C-duru / in C major, L.104 / K. 159

Georg Friedrich Händel Passacaglia u g-molu / in G minor(1685 – 1759)

Ljudski su tragovi na zemlji poput uporišta onima koji u njima traže i nastoje prepoznati

znakove vrijedne budućnosti. Nažalost, sklonost je zaboravu prevelik izazov onima koji

vlastiti udio u odgovornosti za budućnost vide kao oslobođen traga u kontinuitetu i izvan

brazde koju iscrtava povijest, pa su tragovi o kojima je riječ branik, štit pred nehajem, pred

gubljenjem u zaboravu svekolike duhovne ostavštine namijenjene budućnosti.

Prošlo je pola desetljeća otkako akademik Jurica Murai (Varaždin, 26. ožujka 1927. –

Zagreb, 26. siječnja 1999.), pijanist i pedagog, glazbenik i erudit ne slijedi više trag glazbe

na zemlji. Sjećanje na njega, misao o njemu kao tragaču za stvarima duha, neprestance

ispunjava njegovo mjesto u Varaždinskim baroknim večerima, a veze kojima je ovaj veliki

umjetnik i intelektualac desetljećima bio vezan uz Varaždin, njegove ljude, njegovu

povijest i značenje, kao da i danas – skladno opletene oko mnogih festivalskih sadržaja –

priječe da utone u zaborav dugo i pomno istican Murajev odnos prema umjetničkim

sadržajima, odnos koji se temelji na znanju, visokim umjetničkim kriterijima i

neprijepornoj profesionalnoj i osobnoj etici, odnos, napokon, koji je ovaj umjetnik

iskazivao prema svemu u čemu je aktivno sudjelovao, pa tako i prema Varaždinskim

baroknim večerima prema kojima je uvijek njegovao iznimnu ljudsku i umjetničku

osjetljivost.

Postavi li se danas pitanje što je sve Murai učinio za Varaždinske barokne večeri, jedva da

bi se pukim opisivanjem njegovih aktivnosti došlo do dovoljno rječitih rezultata, onakvih

koji bi uvjerljivo sveli te rezultate na bitne pojedinosti koje su usmjeravale život ove

manifestacije utječući tako i na kulturni život Varaždina u cjelini. Stoga prilog sjećanju na

akademika Muraja čine upravo tragovi što ih je on sam utisnuo u povijest Varaždinskih

baroknih večeri, iz godine u godinu raznolikošću svojih aktivnosti – ponajprije, dakako,

umjetničkom – sudjelujući u izgradnji lika festivala koji je danas na ponos svome gradu i

svome narodu.

Evo tih tragova!

Man’s traces on Earth are like footholds for those who look for them and try to recognize in

them signs valuable to the future. Unfortunately, the inclination to forget is too much of a

challenge for those who see their share of the responsibility for the future as the liberation

of traces in the continuity, outside of the furrow made by the history, and thus these traces

become a bulwark, a shield from indifference, from the oblivion that the overall spiritual

heritage foreordained for the future is falling into.

Five years have passed since the academic Jurica Murai (Varaždin, 26th March 1927 –

Zagreb, 26th January 1999), a piano player and an educator, a musician and an erudite,

ceased to follow the traces of music on Earth. Memories of him, the thoughts of him as the

tracker of the spirit things, constantly fill his spot at Varaždin baroque evenings while the

ties that for decades linked this great artist and an intellectual to Varaždin, its people, its

history and its significance – harmoniously knitted around many festival activities –

prevent even today the falling of Murai's attitude towards artistic contents, which he

emphasized carefully and for a long time, into the oblivion. This attitude was based on

knowledge, high artistic criteria and irrefutable professional and personal ethics; this

attitude the artist had, after all, had towards everything he had actively participated in, and

also towards Varaždin baroque evenings for which he always felt an exceptional human

and artistic sensibility.

If one asks nowadays what Murai did for Varaždin baroque evenings, a mere description of

his activities would hardly produce eloquent enough results, results that could convincingly

be reduced to important details that directed the life of this event and consequently

influenced the entire cultural life in Varaždin. A contribution to the remembrance on the

academic Murai are, therefore, those very traces he himself – year by year – imprinted in

the history of Varaždin baroque evenings through versatility of his activities – primarily,

naturally, through his artistic activities – and participation in the building of the character of

the festival that is nowadays a pride and joy of his city and his people.

Here are those traces!

Repertoar što ga je akademik Jurica Murai tijekom godina izveo na Varaždinskim baroknim večerima. The repertoire that the academic Jurica Murai performed at Varaždin baroque evenings.

Bach, Johann Sebastian6. francuska suita u E-duru / French suite No 6. in E major, BWV 817 1990Kromatska fantazija i fuga / Chromatic fantasia and fugue, BWV 903 1998Fantazija i fuga u a-molu / Fantasia and fugue in A minor, BWV 904 1998Toccata i fuga u D-duru / Toccata and fugue in D major, BWV 912 1971Muzička žrtva / Musikalisches Opfer, BWV 1079 1976(prva izvedba u Hrvatskoj / first performance in Croatia)(Theo Tabaka, flauta / flute, Ivan Pinkava, violina / violin, Tomislav Buljan, viola, Bojan Lhotka violončelo / cello, Jurica Murai,

čembalo / harpsichord; umjetničko vodstvo / artistic leadership: Jurica Murai)Koncert za klavir i gudače u E-duru / Concerto for piano and strings in E major, BWV 1053 1973Koncert za klavir i gudače u f-molu / Concerto for piano and strings in F minor, BWV 1056 1977, 1995Koncert za klavir i gudače u d-molu / Concerto for piano and strings in D minor, BWV 1052 1991Koncert za dva klavira i gudače u c-molu / Concerto for two pianos and strings in C minor, BWV 1060 1991Sonate za čembalo i violinu / Sonatas for harpsichord and violin, BWV 1014-1019 1979(i / and Tonko Ninić, violina / violin)Schlafe mein Liebster, arija iz Božićnog oratorija / Aria from Christmas Oratorio 1993(i / and Merita Juniku, mezzosopran / mezzosoprano)

Bach, J. S. – Brahms, J.Presto iz 1. sonate za solo violinu u g-molu / from Sonata No. 1 for solo violin in G minor 1993Chaconne iz 2. partite za solo violinu u d-molu / fromPartita No. 2 for solo violin in D minor 1993

Byrd, William The Battell, suita / suite 1974, 1990Couperin, François

Les moissonneurs 1974Les roseaux 1974Le rossignol en amour 1974 Le tic-toc-choc ou les maillotins 1974Dix huitième ordre 1990

Ebner, LeopoldSonata u C-duru / Sonata in C major 1984Tema s varijacijama u C-duru / Theme and variations in C major 1984, 1993Varijacije na popularnu temu / Variations on a popular theme 1993Dva menueta / Two minuets 1984

Gluck, Christoph WillibaldO del mio dolce ardor, koncertna arija / concert aria 1993(i / and Nada Puttar Gold, mezzosopran / mezzosoprano)

Händel, Georg FriedrichSuite za čembalo / Suites for harpsichord

- u B-duru / in B major 1974- u A-duru / in A major 1985- u F-duru / in F major 1985- u e-molu / in E minor 1985- u g-molu / in G minor 1985

Prélude, Menuetto i / and Aria con variazioni u B-duru / in B flat major 1985Arija s varijacijama u E-duru / Aria and variations in E major1998Passacaglia u g-molu / in G minor 19984. koncert za klavir i orkestar u F-duru / Concerto No. 4 for

piano and orchestra in F major 1978Sedam sonata za violinu, čembalo i continuo / Seven sonatas for violin, harpsichord and continuo 1981(i / and J. Klima, violina / violin, B. Lhotka, violončelo / cello) Sonata za violinu i čembalo (klavir) br. 4 u D-duru / Sonata No. 4 for violin and harpsichord (piano) in D major 1971(i / and Damir Kukulj, violina / violin)Arija iz oratorija Juda Makabejac / Aria from the oratorio Judas Maccabeus 1971Arija iz oratorija Mesija / Aria from the oratorio Messiah 1971 (i / and Franjo Petrušanec, bas / basso)Ombra mai fu, arija iz opere Xerxes / aria from the opera Xerxes 1993(i / and Merita Juniku, mezzosopran / mezzosoprano)

Jarnović, Ivan ManeFantasia in Rondo 1971, 1984

Nepoznati majstor s otoka Krka / Anonymus from the island of KrkSonata u G-duru / Sonata in G major 1984

Pergolesi, Giovanni BattistaArije Serpine iz Služavke gospodarice / Serpinas ariasfrom La serva padrona 1971(i / and Nevenka Petković-Sobjeslavski, sopran / soprano)

Pintarić, FortunatSonate br. 1, 2 i 6 iz / Sonatas No. 1, 2 and 6 from 6 sonaciih 1984Tri pastorelle / Three pastorales 1984

Purcell, HenryWhen I am laid (iz opere Dido i Eneja / from the opera Dido and Aeneas) 1993(i / and Merita Juniku, mezzosopran / mezzosoprano)

Raffaelli, JosipPredigra: Tema s varijacijama / Prelude: Theme and variations 1984

Rameau, Jean PhilippePièces de clavecin en concerts 1-5 1983(i / and T. Muradori, flauta / flute, T. Ninić, violina / violin, B. Lhotka, violončelo / cello)Resti, Toma

Tema s varijacijama u C-duru / Theme and variations in C major 1984, 1993Tema s varijacijama u G-duru / Theme and variations in G major 1993

Scarlatti, AlessandroViolette 1971(i / and Nevenka Petković-Sobjeslavski, sopran / soprano)

Scarlatti, DomenicoSonate / Sonatas

- u c-molu / in C minor, L. 402/K. 126 1974- u G-duru / in G major, L. 349/K. 146 1974- u f-molu / in F minor, L. 118/K. 466 1974, 1998- u F-duru / in F major, L. 30/K. 82 1974,1980,1990,1998- u c-molu / in C minor, L. 356/K. 56 1998

- u C-duru / in C major, L. 358/K. 95 1998 - u D-duru / in D major, L. 415/K. 119 1980, 1998

- u d-molu / in d minor, L. 215/K. 120 1998- u C-duru / in C major, L. S. 2/K. 420 1980- u c- molu / in C minor, L. 407/K. 115 1980- u G-duru / in G major, L. 127/K. 348 1980- u f-molu / in F minor, L. 438/K. 462 1980- u c-molu / in C minor, L. 10/K. 84 1980- u d-molu / in D minor, L. 416/K. 18 1980- u A-duru / in A major, L. 428/K. 209 1980- u E-duru / in E major, L. 23/K. 380 1980- u G-duru / in G major, L. 29/K. 504 1980- u B-duru / in B flat major, L. 400/K. 360 1980- u B-duru / in B flat major, L. 97/K. 440 1980- u a-molu / in A minor, L. 379/K. 7 1980- u D-duru / in D major, L. 369/K. 145 1980- u f-molu / in F minor, L. 382/K. 69 1980- u G-duru / in G major, L. 232/K. 124 1980- D-duru / in D major, L. 210/K. 299 1980

Toccata 10 (Coimbra MS 58) 1990(K.85/L.166; K.82/L.30; K.78/L.75; K.94)

Soler, Padre Antonio Četiri sonate / Four Sonatas

- br. 84 u D-duru / No. 84 in D major 1974- br. 87 u g-molu / No. 87 in G minor 1974- br. 89 u F-duru / No. 89 in F major 1974- br. 90 u Fis-duru / No. 90 in F sharp major 1974

Sorkočević, LukaAria 1974Rondo 1974Četiri studije / Four Studies 1984Sonata u A-duru / Sonata in A major 1974, 1984

Stradella, Alessandro Pietà Signore 1993(i / and Merita Juniku, mezzosopran / mezzosoprano)

Records of programmes performed at Varaždin baroque evenings

Jugoton LSY-66136 (1981)Domenico Scarlatti: Sonate / Sonatas

Jugoton LSY 66250 (1985)Georg Friedrich Händel:Suita br. 2 u F-duru / Suite No. 2 in F majorPrélude, Menuetto i / and Aria con variazioni u B-duru / in B flat majorSuita br. 7 u g-molu / Suite No. 7 in G minor

Jugoton LSY 61427-61429Johann Sebastian Bach: Sonate za violinu i čembalo / Sonatas for violin and harpsichord

(Tonko Ninić, violina / violin)

AAD/CD 0103 (1995)D. Scarlatti: Sonata u D-duru, L. 369 / Sonata in D major, L. 369 G. F. Händel: Sonata u E-duru op. 1 br. 5 za violinu, čembalo i continuo / Sonata Op. 1 No. 5 in E major for violin, harpsichord and continuo (Adagio i / and Allegro)(Josip Klima, violina / violin, Bojan Lhotka, violončelo / cello)

AAD/CD VB 0104 (1995)J. Ph. Rameau: Koncert broj 4 iz Pièces en concert / Concerto No. 4 from Pièces en concert(T. Muradori, flauta / flute, T. Ninić, violina / violin, B. Lhotka, violončelo / cello)

AAD/CD VB 0106 (1995)J. S. Bach: Koncert za klavir i orkestar u d-molu, BWV 1052 / Concerto for piano and orchestra in D minor, BWV 1052 (Allegro)J. S. Bach: Koncert za dva klavira i orkestar u c-molu, BWV 1060 / Concerto for two pianos and orchestra in C minor, BWV 1060(i / and Stjepan Radić, klavir / piano i / and Zagrebački solisti / Zagreb Soloists)Ch. W. Gluck: O del mio dolce ardor, koncertna arija / concert aria(i / and Nada Puttar Gold, mezzosopran / mezzosoprano)

DDD CD VB 0110 (1997)J. S. Bach: Koncert za klavir i orkestar u f-molu, BWV 1056 / Concerto for piano and orchestra in F minor, BWV 1056Varaždinski komorni orkestar, dirigent Vladimir Kranjčević / Varaždin Chamber Orchestra, Vladimir Kranjčević, conductor

KDZ/MIC – VBV (1999) – CDJ. S. Bach: Fantazija i fuga u a-molu, BWV 904 / Fantasia and fugue in A minor, BWV 904G. F. Händel: Arija s varijacijama u E-duru / Aria and variations in E majorD. Scarlatti: Sonate (izbor) / Sonatas (selection)G. F. Händel: Passacaglia u g-molu / in G minorJ. S. Bach: Kromatska fantazija i fuga, BWV 903 / Chromatic fantasia and fugue, BWV 903

Bio je član Programskog odbora: 1971. - 1993. i Festivalskog vijeća 1994. - 1999.1985. i 1987. član žirija Međunarodnog pijanističkog natjecanja Bach-Händel-Scarlatti.1985. dobitnik, a od 1986. do 1998. član žirija za dodjelu Nagrade Ivan Lukačić.

He was a member of the Programme board from 1971 to 1993 and the Festival Council from 1994 to 1999.In 1985 and 1987 he was a member of the panel at the International piano competition Bach-Händel-Scarlatti.In 1985 he was awarded Ivan Lukačić award and from 1986 to 1998 he was a member of the panel granting Ivan Lukačić award.

Petak, 24. rujna 2004. Friday, 24 September 2004Koncertna dvorana Palače Erdödy, Concert Hall of the Erdödy Palace 19 sati 7 p.m.

Lidija Horvat-Dunjko, sopran / soprano

Edin Karamazov, lutnja / lute

The English Orpheus... Jo Doulandi de Lachrymae

Behold a wonder hereAll ye, whom Love or FortuneCome Heavy Sleep...

A Fancy

Flow my tearsI saw my lady weepCome againIn darkness let me dwell

* * *

Vari fiori del Giardino Musicale...

Claudio Monteverdi Lamento d’Arianna(1567 – 1643)

Giovanni Girolamo Kapsperger Libro IV d’intavolatura di chitarrone(oko / cca 1580 – 1651)

ToccataKapspergerCanarioBergamasca

Claudio Monteverdi Ohime ch’io cadoMaledettoSi dolce e il tormentoEri gia tutta mia

Subota, 25. rujna 2004. Saturday, 25 September 2004Velika koncertna dvorana HNK Concert Hall at the Croatian National 19 sati Theatre

7 p.m.

Varaždinski komorni orkestar / Varaždin Chamber Orchestra

Umjetničko vodstvo / Artistic leadership: Catherine Mackintosh, violina / violin

Georg Friedrich Händel Uvertira, simfonija i plesovi iz opere Alcina / (1685 – 1759) Overture, symphony and dances from the opera Alcina

Concerto grosso op. 6 br. 11 u A-duru / Op. 6 No. 11 inA major

Andante larghetto, e staccatoAllegroLargo e staccatoAndanteAllegro

(Concertino: C. Mackintosh, violina / violin J. Haluza, violina / violin K. Lazar, violončelo / violoncello)

* * *

Apollo e Dafne (La terra è liberata), kantata / cantata

Solisti / Soloists: Tamara Felbinger, sopran / sopranoAlen Ruško, bariton / baritone

Recitativ / Recitative: ApolloArija / Air: ApolloRecitativ / Recitative: ApolloArija / Air: ApolloArija / Air: DafneRecitativ / Recitative: Apollo - DafneArija / Air: DafneRecitativ / Recitative: Apollo – DafneDuet: Dafne - ApolloRecitativ / Recitative: ApolloArija / Air: ApolloRecitativ / Recitative: DafneArija / Air: DafneRecitativ / Recitative: Apollo - DafneDuet: Apollo - Dafne

Recitativ Recitative: Apollo – DafneArija / Air: ApolloRecitativ / Recitative: ApolloArija / Air: Apollo

Nedjelja, 26. rujna 2004. Sunday, 26 September 2004Katedrala, 19 sati The Cathedral, 7 p.m.

Komorni orkestar Münchenske filharmonije Munich Philharmonic Chamber Orchestra

Dirigent / Conductor: Ion Marin

Solisti / Soloists: Lorenz Nasturica, violina / violin Thomas Ruge, violončelo / violoncello Ulrich Becker, oboa / oboe

Wilhelm Friedmann Bach Simfonija u F-duru / Symphony in F (1710 – 1784) major

VivaceAndanteAllegroMenuetto IMenuetto II

Carl Philipp Emanuel Bach 5. simfonija u h molu / Symphony No. 5(1714 – 1788) in B minor

AllegrettoLarghettoPresto

Johann Christian Bach Sinfonia concertante za violinu i (1735 – 1782) violončelo u A-duru / for violin and violoncello in A major

Andante di moltoRondeau allegro assai

Johann Sebastian Bach Koncert za violinu i obou u d-molu,(1685 – 1750) BWV 1060 / Concerto for violin and oboe in

D minor, BWV 1060

AllegroAdagioAllegro

* * *

Johann Sebastian Bach Uvertira u h-molu, BWV 1070 / Overture in B minor, BWV 1070

OuvertureLentementRondeauSarabandeBourree IBourree IIPolonaiseDoubleMenuetBadinerie

Članovi / Members

Lorenz Nasturica, koncertni majstor i solist / concert master and soloistKarel EberleMatthias FreundManfred HufnagelNenad DaleoreAleksander KostinAlina FlorescuAlexander Möck, vođa dionice druge violine / leading 2nd violinKatharina ReichstallerAnna Vladanović-LebedinskiBernhard MetzMarius Nichiteanu, vođa dionice viole / leading viola Wolfgang BergDirk NiewöhnerBeate SpringorumThomas Ruge, leading cello Manuel von der NahmerBenedikt EnzlerDorin MarcFriedemann WinkelhoferUlrich Biersack, solo flautist / solo flutistUlrich Becker, solo oboist / solo oboistGottfried SirotekAlois SchlemmerDavid Moltz

Nedjelja, 26. rujna 2004. / Sunday, 26 September 2004Martijanec, Župna crkva sv. Martina, 12 sati / Parish Church of St. Martin, 12 a.m.

Nedjelja, 26. rujna 2004. / Sunday, 26 September 2004Vinica, Župna crkva sv. Marka ev., 18 sati / Parish Church of St. Mark, 6 p.m.

Ponedjeljak, 27. rujna 2004. / Monday, 27 September 2004Ludbreg, Župna crkva Presvetog Trojstva, 19 sati / Parish Church of the Holy Trinity, 7 p.m.

Ovaj koncert ostvaren je u suradnji s Klubom mecena VBV.This concert is realized in cooperation with Varaždin baroque evenings Patrons’ Club.

Utorak, 28. rujna 2004. / Tuesday, 28 September 2004Prelog, Župna crkva sv. Jakoba, 19 sati / Parish Church of St. James, 7 p.m.

Hrvatski kvartet trombona / Croatian Trombone QuartetMario ŠincekMarin FerketinAntonio JankovićAndrija Petej

Solisti sv. Marka / Soloists of St. MarkMarija KuharMonika CerovčecBosiljka PavlovićZlata ŽivotićIvo GamulinIgor KosNeven ValentTomislav Fačini

Umjetničko vodstvo / Artistic leadership: Tomislav Fačini

Francesco Sponga Usper Aria francese seconda(oko/cca. 1560/61 – 1641)

Gabriello Puliti(oko/cca. 1575/80 – 1642/3) Canta bell’alba, madrigal

Antoine Francisque Le trésor d’Orphée(oko/cca. 1575 – 1605

PréludeCourante

BranleVolteBranle simple

Claudio Monteverdi Missa in illo tempore(1567 – 1643)

KyrieGloriaCredoSanctusBenedictusAgnus Dei

* * *

Melchior Franck Četveroglasna suita u C-duru / Four-part Suite in C major

(oko/cca. 1579 – 1639)Aufzug PavanaGalliardaDeutscher TanzCouranteAufzug

Georg Phillip Telemann Concerto a quattro u B-duru / in B flat major(1681 – 1767)

AdagioAllegroGraveAllegro

Giovanni Gabrieli O magnum mysterium(oko/cca. 1554/7 – 1612)

Ponedjeljak, 27. rujna 2004. Monday, 27 September 2004Velika koncertna dvorana HNK, 19 sati Concert Hall at the Croatian

National Theatre, 7 p.m.

Uz 85. obljetnicu ansambla / On the 85th ensemble anniversary

Zagrebački kvartet / Zagreb Quartet

Goran Končar, violina / violinDavor Philips, violina / violinAnte Živković, violaMartin Jordan, violončelo / violoncello

Sudjeluju / Participating: Ida Gamulin, klavir / piano Ivana Bilić, kastanjete, tamburin / castanets, tambourin Darko Pelužan, gitara / guitar

Luigi Boccherini Gudački kvartet op. 6 br. 1 u D-duru / String(1743 – 1805) Quartet Op. 6 No. 1 in D major

Allegro vivaceAdagioMinuetto in rondo

Gudački kvintet u E-duru, op. 13 / StringQuintet in E major, Op. 13

Kvintet za gitaru i gudački kvartet u D-duru / Quintet for guitar and string quartet in D major

Allegro maestosoPastoraleGrave assaiFandango

* * *

Luigi Boccherini Kvintet za klavir i gudački kvartet u e-molu, op. 57 / Quintet for piano and string quartet in E minor Op. 57

Andante lento assai

MinuettoProvensal, Allegro vivoAndante lentoProvensal

Ovaj koncert ostvaren je u suradnji s Klubom mecena VBV.This concert is realized in cooperation with Varaždin baroque evenings Patrons’ Club.

Zagrebački kvartet kao poticaj

Uz 85. obljetnicu utemeljenja

Utemeljen prije osam i pol desetljeća, bio je dočekan s istinskim oduševljenjem. Pojavio se

u trenutku sazrelom za prave izvodilačke pothvate, u doba kada se hrvatska glazbena

reproduktivna umjetnost mogla pohvaliti profesionalnim glazbenicima potpuno spremnim

da preuzmu veliku odgovornost zajedništva što ga iziskuje gudački kvartet kao

najzahtjevniji komorni glazbeni oblik. Već se tada govorilo i pisalo o “četiri čovjeka i

jednoj duši”, a nebrojene kronike što su slijedom minulih desetljeća slijedile prateći njihova

umjetnička dostignuća, uvijek su iznova isticale zajedništvo kao odliku svakog izvrsnog, pa

tako i Zagrebačkog kvarteta. I dok su se članovi kvarteta, dakako, mijenjali, duša je ostala

sačuvana, netaknuta, poput živog se plamena prenosila iz generacije u generaciju.

A taj je plamen zahvatio i puteve i veze što su slijedom godina koje obljetnica ističe

ispreplele život ovog ansambla i sredine u kojoj je djelovao. Te su se veze od samih

početaka vrlo izrazito utisnule u hrvatsku glazbenu povijest 20. stoljeća, jer nije posrijedi

samo važnost sastava koji je bitno utjecao na karakter i ustroj koncertnog života u Zagrebu

i Hrvatskoj, nego i utjecaj kojim je samo postojanje takva izvodilačkog tijela, a potom i

njegovi umjetnički dosezi, poticalo stvaranje vlastite nacionalne umjetničke tvorbe za ovaj

sastav.

Takav stimulans pružio je Zagrebački kvartet odmah u prvim godinama nakon utemeljenja

proklamirajući promicanje nacionalne umjetničke tvorbe za gudački kvartet kao jedno od

temeljnih načela u radu, a tih su se načelnih repertoarnih odrednica držale sve generacije

Zagrebačkog kvarteta, poštujući pritom zanimanje publike za tradicionalni repertoar

kvartetske umjetničke tvorbe, što je, dakako, ne samo stvorilo, nego i održavalo – tako je i

danas – ogroman repertoarni fundus koji

podjednako odabirom kao i visokom razinom umjetničkih interpretacija neprestance plijeni

pozornost publike na svim kontinentima.

Uvrstivši uz standardni repertoar u brojne pomno artikulirane programe tijekom vremena

praktički svu hrvatsku kvartetsku literaturu ansambl je obavio i neprestance obavlja

svojevrsnu provjeru kvalitete uživo. Taj je postupak posljedovao stanovitom vrijednosnom

listom iz koje je ansambl odabrao djela vrijedna ne samo da trajnije čine dio njegova

repertoara, nego i da budu predstavljena inozemnoj publici. Pri uspostavi takva odabira

ansambl se nije rukovodio nikakvim stilskim prioritetima; dojmljivost djela i, dakako,

zapis na dostojnoj profesionalnoj razini bijahu jedina mjerila pri prosudbi o opstanku na

repertoarnoj listi.

U toj stilski složenoj kvartetskoj topografiji Zagrebački je kvartet punim umjetničkim

zamahom nastavio i nastavlja djelovati u skladu s prije 85 godina usvojenim programskim

ciljem: biti jedno sa nacionalnim stvaralaštvom jer je to nezaobilazna dionica pri

profiliranju vlastite umjetničke fizionomije, ali i intenzivno njegovati standardni kvartetski

repertoar u kojemu će uvijek kakva neuobičajena repertoarska novina potaknuti zanimanje

za predloženu interpretaciju. Stoga je uobičajeno na programima Zagrebačkog kvarteta naći

cjeline poput integralnih izvedbi kasnih kvarteta Ludwiga van Beethovena ili cjelokupnoga

kvartetskog opusa Dmitrija Šostakoviča, što jamačno pripada interpretacijskim pothvatima

najvišega ranga. A najviši rang i jest onaj kojemu Zagrebački kvartet svih ovih desetljeća

neprestance pripada.

Zagreb Quartet as an incentive

For the 85th anniversary

Eighty-five years ago when it was founded it was met with true raptures. It appeared at the

time ripe for real performance undertakings, at the time when Croatian music reproduction

art could boast of professional musicians completely ready to assume the huge

responsibility of cooperation that is required of the string quartet as the most demanding

chamber music form. Even then it was written and talked about the “four men and one

soul”, and numerous chronicles that followed their artistic achievements during the past

decades again and again emphasized the togetherness as a distinctive feature of any

excellent quartet – amongst it also Zagreb Quartet. Although the members of the Quartet

naturally changed, the soul remained the same, intact, and was passed on from generation

to generation like a burning flame.

That flame also caught the paths and relations that had over the decades interlaced the life

of this ensemble and the environment in which it worked. These relations have very

markedly impressed on the Croatian music history of the 20th century from the very

beginning because we are not only talking about the importance of the ensemble that highly

influenced the character and the structure of the concert life in Zagreb and Croatia, but also

about the effect that at first its very existence and later its artistic achievements had on

stimulating the creation of our national artistic works for this ensemble.

Zagreb Quartet generated such an incentive during its first years of existence by making the

promotion of national artistic works for the string quartet one of the basic principles of its

activities. All generations of Zagreb Quartet adhered to these basic repertoire guidelines, at

the same time respecting the audience’s interest in the traditional repertoire of the quartet

works which has, naturally, resulted not only in creation but also in maintenance – up to the

present day – of an enormous repertoire that has constantly attracted the attention of the

audiences on all continents not only by its selection but by the high level of artistic

interpretation.

By putting basically all Croatian quartet works, in addition to the standard repertoire, into

numerous carefully articulated programmes the ensemble has been doing a certain live test

of quality. This process resulted in a certain value list out of which the ensemble chose the

works worth not only to lastingly be a part of its repertoire, but also to be presented to the

audiences outside of Croatia. When making these selections, the ensemble did not follow

any style priorities; the only criteria for work’s remainder on the repertoire list were the

work’s impressiveness and naturally the appropriate professional level of the notes.

Zagreb Quartet continues to work in full artistic swing in that stylishly complex quartet

topography according to the programme goal accepted 85 years earlier: to be one with the

national opus because that is an indispensable part in profiling their artistic physiognomy,

and to intensively foster the standard quartet repertoire in which some unusual repertoire

novelty will always draw attention to the suggested interpretation. It is therefore customary

to find on Zagreb Quartet repertoire the integral performances of the late quartets by

Ludwig van Beethoven or the entire quartet works by Dimitri Shostakovich, which could

undoubtedly be considered the interpretative achievements of the highest level. And the

highest level is the one to which Zagreb Quartet has continuously belonged all these

decades.

Zagrebački kvartet tijekom vremena / Zagreb Quartet in time

prva violina / first violin druga violina / second violin

viola / viola violončelo / violoncello

Osnivači /Founders1919

Václav Huml † Milan Graf Ladislav Miranov Umberto Fabbri

1920 – 1928 Jan Prybyl †Fráncis E. ArányJan Holub †

Milan Graf Dragutin Arany Umberto Fabbri

1928 – 1937 Ladislav Miranov † Milan Graf Dragutin Arany Umberto Fabbri

1937 – 1943 Zlatko Topolski †Stjepan Šulek †Aleksandar Szegedi †Ljudevit Dobronji †

Milan Graf † Dragutin Arany † Umberto Fabbri †

1954 – 1961 Josip Klima Tomislav Šestak Dušan Stranić Zvonimir Pomykalo †

1957 – 1961 Josip KlimaZlatko BalijaEdo Pečarić

Zlatko BalijaEdo PečarićNikola Jambrošić

Dušan Stranić Fred Kiefer

1962 – 1967 Josip KlimaZlatko Balija †

Zlatko BalijaJosip KlimaNikola Jambrošić †

Dušan Stranić Fred Kiefer †

1967 – 1977 Josip KlimaEdo Pečarić

Ivan Kuzmić Daniel ThuneAnte Živković

Josip Stojanović

Utorak, 28. rujna 2004. Tuesday, 28 September 2004Katedrala, 19 sati The Cathedral, 7 p.m.

The King’s Consort

Umjetničko vodstvo / Artistic Leadership: Robert King

Händel i suvremenici / Händel and contemporaries

Krunidba kralja Georgea II / The Coronation of King George II

Rekonstrukcija spektakularne glazbene priredbe u londonskoj Westminsterskoj opatiji na krunidbi kralja Georgea II / A splendid reconstruction of the spectacular music heard in London’s Westminster Abbey at the Coronation of King George II in 1727

Prvi dio / Part I

The Procession

Traditional: Trumpet FanfareTraditional: Drum processionTraditional: Trumpet FanfareChild: O Lord, grant the King a long lifeHändel: A Grand Instrumental Procession

The Entrance

Purcell: I was glad when they said uno me

The Recognition

Händel: Let thy hand be strengthened

Litany

Tallis: O God, the Father of heaven

The Anointing

Farmer: Come Holy GhostHändel: Zadok the Priest

* * *

Drugi dio / Part II

Traditional: Trumpet Fanfare

The Investiture

Blow: Behold O God our defender

The Crowning

Händel: The King shall rejoice

Te Deum

Gibbons: Te Deum (from the Short Service)

The Inthronisation

Traditional: Fanfare

The Homage

Blow: God spake sometime in visionsTraditional: Fanfare

The coronation of the queen

Händel: My heart is inditing

The Recessional

Traditional. Fanfare and Drum procession

Krunidba kralja Georgea II, koja se održala 1772. godine, bila je uistinu spektakularan

događaj okružen pompom i svečanim ugođajem, posebno uveličanim izvedbom nekih od

ponajboljih djela ceremonijalne glazbe. Novi je kralj naručio od ‘Gospodina Händela,

slavnog skladatelja opera’ glazbu za ‘veliku svečanost’ u Westminterskoj opatiji.

Pritom su nastala neka od najboljih ceremonijalnih djela ikad skladanih za svečane državne

prigode. Händel je dosegnuo svoj vrhunac napisavši četiri nove himne: Svećenik Zadok

(koja je istoga trenutka postigla takvu trajnu popularnost da su je otad izvodili prigodom

svake krunidbe) za proglašenje, Moje treptavo srce ispisuje za krunidbu Kraljice, Kralj će

uživati u veselju za samu krunidbu i Neka tvoja ruka bude ojačana za sjedanje na

prijestolje. Osim ove četiri svečane himne, izvođena su pomno izabrana sjajna djela

ceremonijalne glazbe, uključujući O, Gospode, podari Kralju dug život, koju je napisao

William Child, uzvišenu himnu za Dođi, Duše sveti, Blowovu raskošnu osmoglasnu verziju

djela Bog ponekad zbori u vizijama i Pogledaj, Gospodine, našega zaštitnika, Purcellovu

himnu Zatitrao sam kad mi se rekoše, izvrsnu Te Deum Orlanda Gibbonsa, i intimnu

molitvu koju je napisao Tallis prema Litanijama, a sve je bilo prožeto sjajnim zvukovima

fanfara i povorkama bubnjeva.

Ova rekonstrukcija krunidbe koristi svaki kutak concertnoga prostora ili katedrale uz

povorke praćene bubnjevima, odjeke trublja koje svira šest glazbenika i zbor King’s

Consort uz pratnju velikoga orkestra istoimenoga ansambla.

Slijedi zadivljujuća rekonstrukcija veličanstvene glazbene svečanosti!

The Coronation of King George II in 1727 was a magnificent occasion, its pomp and

ceremony enhanced by some of the greatest of all ceremonial music. ‘Mr Hendel, the

famous Composer to the opera’ was commissioned by the new King to compose music for

the ‘Grand Ceremony’ to be held in Westminster Abbey.

The occasion produced some of the finest ceremonial music ever written for a State

occasion. Handel was at his grandest, writing four new anthemms: Zadok the Priest (which

achieved such immediate and lasting popularity that is has been performed at every

Coronation since) for the Anointing, My heart is inditing at the Coronation of the Queen,

The King shall rejoice at the Crowning, and Let thy hand be strengthened for the

Inthronisation. Alongside, these four jubilant anthems was sung a fine selection of other

ceremonial music, including O Lord, give the King a long life by William Child, a grand

hymn for Come holy ghost, Blow’s extravagant eight-part setting of God spake sometimes

in visions and Behold O Lord our defender, Purcell’s anthem I was glad when they said

unto me, a fine Te Deum by Orlando Gibbons and the intimate supplication of Tallis's

setting of the Litany, all interspersed with splendid fanfares and drum processions.

This reconstruction of the Coronation uses every corner of the concert venue or cathedral,

with drum processions, ringing fanfares from six trumpeters, and the Choir of The King’s

Consort joining the large orchestral forces of The King’s Consort.

Here is a stunning recreation of a spectacular musical pageant!

Srijeda, 29. rujna 2004. Wednesday, 29 September 2004Katedrala, 19 sati The Cathedral, 7 p.m.

In memoriam akademiku Lovri Županoviću / A tribute to academician Lovro Županović

Simfonijski orkestar i Zbor Hrvatske radio-televizije / Symphony Orchestraand Choir of the Croatian Radio and Television

Dirigent / Conductor: Nikša Bareza

Solisti / Soloists:Lana Kos, sopran / sopranoDubravka Šeparović-Mušović, mezzosopran / mezzosopranoIvo Gamulin, tenor / tenorePeter Wimberger, bas / bass

Varaždinski skladateljski krug s kraja 18. stoljeća (II.) / Varaždin Composers in the Late 18th Century (II)

Ivan Werner: Alma redemptoris Mater, za sopran, gudače i continuo /for soprano,strings and continuo

Ivan Werner: Alma redemptoris Mater, za bas, gudače i continuo / for bass, stringsand continuo

Leopold Ebner: Misa solemnis in D(1769 – 1830)

KyrieGloriaCredoSanctusBenedictusAgnus DeiDona nobis

Varaždinski skladateljski krug s kraja 18. stoljeća u obzorje hrvatske kulturne javnosti

uveo je pokojni akademik Lovro Županović 1973. godine, kada je u sklopu

Varaždinskih baroknih večeri suvremenu praizvedbu doživjelo nekoliko skladbi Jana

Křtitela Vanhala (1739.-1813.), Ivana Wernera (1752.-1786.) i Leopolda Ebnera

(1769.-1830.). Bio je izveden Ebnerov oratorij Pod križem, Vanhalova Simfonija u C-

duru i Wernerov Benedictus, a Hrvatskim festivalskim orkestrom i Festivalskim

zborom dirigirao je maestro Vladimir Kranjčević. Na tom koncertu prvi je put

predstavljena glazba sjeverne Hrvatske neočekivane povijesne dubine i izuzetne

umjetničke snage, tiskano je i notno izdanje, objavljen je nosač zvuka, a cijeli je

kulturni događaj naišao na primjerenu medijsku pozornost. Promociji starih

varaždinskih skladatelja posvetio je idućih godina Županović još niz istraživanja i

koncerata, a u Varaždinskim baroknim večerima i maestru Kranjčeviću uvijek je

nalazio potporu, profesionalnu i prijateljsku podršku. Ovaj koncert, prvi u nizu od tri

koncerta posvećenih Varaždinskom skladateljskom krugu koji bi se trebali održati na

Varaždinskim baroknim večerima tijekom ove i iduće dvije godine, posvećujemo

uspomeni na neprežaljenoga muzikologa i skladatelja, učitelja i istraživača, akademika

Lovru Županovića.

Danas, trideset i više godina nakon inauguralnog koncerta kojim su odškrinuta vrata u

varaždinske glazbene arhive, nakon temeljitijeg uvida u zbirke varaždinskog

Franjevačkog samostana i Samostana uršulinki, imamo ponešto cjelovitiji pogled na

staru glazbu u Varaždinu. Tako se pokazuje da je Županović nepogrešivim instinktom

pogodio u možda najzanimljivije razdoblje skladateljske varaždinske produkcije – kraj

18. i početak 19. stoljeća – a odabrao je i reprezentativne skladatelje i njihova

ponajbolja djela. No da bi se sagledao u svoj punini ne samo skladateljski opus

Vanhalov, Wernerov i Ebnerov, nego i čitave plejade više ili manje mlađih nadarenih

skladatelja iz druge polovice 19. stoljeća, kojih su notni materijali sačuvani u

varaždinskim arhivima i zbirkama, potrebno je još dosta istraživalačkog napora,

revalorizacija, koncerata. Ovaj je koncert pokušaj u tom smislu, pokušaj novoga

početka sistematskoga proučavanja i prezentiranja varaždinske stare glazbe.

Sredinom 18. stoljeća glazbeni život u Varaždinu dobiva nove impulse. Crkvene

institucije postaju središtima novoga glazbenog ukusa, a župna, uršulinska, franjevačka

i isusovačka crkva potražuju vrhunske profesionalne glazbenike. Među prvim

značajnijim akvizicijama bio je Ignacije Antun Ebner, koji se preselio iz Graza i u

Varaždinu se 1762. nastanio kao orguljaš župne crkve. Njegov sin Leopold bio je među

najznačajnijim hrvatskim skladateljima na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće. Ignacijev

nasljednik na mjestu župnoga orguljaša 1776. postaje Ivan Werner, najstariji poznati

varaždinski skladatelj.

Wernerov skladateljski opus, sav sačuvan u Samostanu uršulinki, broji tek desetak

skladbi datiranih između godine 1779. i 1786. Taj je opus nedvojbeno torzo veće

cjeline, kojoj bi istom valjalo ući u trag. Dvije Alma redemptoris Mater iz 1786. su

godine, a prepisao ih je Wernerov učenik Leopold Ebner. Sastav je karakterističan za

Wernera, manji komorni ansambl bilo je sve s čime je mogao računati. Zahvaljujući

Ignaciju Ebneru i njegovu učitelju Werneru u župnoj crkvi sv. Nikole bila se ustalila

praksa instrumentalne glazbene pratnje u bogoslužju, sastav instrumentalista na koru od

četiri do osam glazbenika, a tek oko 1800. taj je sastav brojio osam stalno uposlenih

glazbenika.

Invencija Wernerove klasicističke fraze ogleda se i u dvjema glazbenim minijaturama

Alma redeptoris Mater. Za sve Wernerove sačuvane skladbe znakovita je upravo

vokalna virtuoznost i taj virtuozni rukopis ističe ovoga skladatelja među njegovim

suvremenicima u sjevernoj Hrvatskoj. Ivan Werner bio je naš sjevernohrvatski Mozart,

za svoga kratkoga života ostavio je trajni trag u baroknome gradu Varaždinu.

Leopold Ebner, rođeni Varaždinac, skladatelj, orguljaš, pijanist i pedagog, sin orguljaša

Ignacija, temeljitu je naobrazbu dobio kod oca i kod Ivana Wernera. Nakon Wernerove

smrti izabran je 1786. za njegova nasljednika na mjestu orguljaša župne crkve. Ostavio

je golem opus, brojne mise, jedan oratorij, više glasovirskih i instruktivnih djela, bio je

najistaknutiji hrvatski skladatelj pretpreporodnoga razdoblja. Njegov skladateljski

rukopis pokazuje utjecaje austrijskih majstora, no i snažan osobni talent. Jednostavnim

glazbenim sredstvima Ebner je znao postići efekte «osjećajnoga» pretklasičnog izričaja.

Misa solemnis iz 1828., svečana misa za sole zbor i orkestar uz orguljsku pratnju, ide u

red zrelih, ambicioznijih Ebnerovih djela, pripada vrhuncima crkvene glazbe s početka

19. stoljeća. Spretno vođena orkestracija, mjestimice smjela kromatika, usporediva je s

najboljim skladateljevim stranicama, s opsežnim djelima kao što su, primjerice,

Oratorium in Es (Pod križem) i Pet litanija. Ova velika ciklička djela, kao i većina

drugih Ebnerovih, suvremenu su izvedbu doživjela na Varaždinskim baroknim

večerima. Tako i večeras, nakon gotovo dvjesto godina u Varaždinu, iznova odjekuje

glazba iz Ebnerove Mise solemnis.

Uoči koncerta iz 1973., kada je Varaždinski skladateljski krug bio prvi put predstavljen

javnosti, Lovro Županović je sa sebi svojstvenom samozatajnošću iskazao za jedne

novine svoje nedoumice i očekivanja, osjećaje koje prati svaka suvremena praizvedba.

Te Županovićeve riječi mogu poslužiti kao moto i ovim našim naporima: «Čujte, to što

sad pravimo, rizik je. To mi izvlačimo iz arhiva, a što će biti od svega toga i kako će to

zvučati – teško je reći. Optički dojam je jedno a slušni učinak drugo…»

Ennio Stipčević

Zamoljen da pred više od dva desetljeća komentira svoju suradnju s Varaždinskim

baroknim večerima akademik Lovro Županović je 1980. za mjesečnik OD DO kazao:

“Moja suradnja s Varaždinskim baroknim večerima počela je skoro slučajno, a po

intenzitetu skromno. Počelo je godine l971. kada sam u razgovoru s prof. Vladimirom

Kranjčevićem rekao da imam jednu simfoniju Amanda Ivančića koja se nalazila u Arhivu

Hrv. glazb. zavoda, a koju sam priredio za suvremeno izvođenje. Rezultat je bio da je ta

simfonija te godine odjeknula u Varaždinu. Tada, zapravo, nisam ni slutio da bi ona mogla

inicirati jedan tako dugoročni angažman ....”

Taj je “dugoročni angažman”, kako je tu čvrstu i neobično plodnu suradnju nazvao

akademik Županović, trajao gotovo bez prekida više od tri desetljeća, točnije, koliko i sam

Festival, posljedujući spoznajama i umjetničkim dostignućima iznimno vrijednim ne samo

za Festival, ne samo za Varaždin, nego za svekoliku hrvatsku glazbu.

U četvrtak, 18.ožujka u Zagrebu je umro ovaj izvanredni znanstvenik, muzikolog,

skladatelj, glazbeni pedagog i kritičar. Rodio se u Šibeniku, 21. srpnja 1925., a studirao je u

Zagrebu i Ljubljani, stekavši nekoliko diploma (slavistika i romanistika, povijest glazbe,

kompozicija), a potom i doktorat na Filozofskom fakultetu u Ljubljani s tezom “Rezultati i

značajke stvaralaštva Vatroslava Lisinskoga”.

Sav je svoj radni vijek proveo u Zagrebu, najprije kao profesor u gimnaziji, potom na

Pedagoškoj akademiji te, napokon, na Muzičkoj akademiji u Zagrebu gdje je kao redovni

profesor i umirovljen. Bio je redovni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Uvijek se svim svojim bićem predavajući glazbi Županović je poziv glazbenika doživljavao

sveobuhvatno, pa je u taj poziv podjednako ulazila skladateljska aktivnost kao i

muzikološki posao; jednako kao i život uostalom, majstorova svakodnevica koja je uvijek i

na svakom mjestu bila obilježena glazbom. Tvrdoglavo i potpuno predan pozivu Županović

je, svjestan važnosti muzikološkog zadatka za identitet hrvatske glazbe, potisnuo

skladateljski aspekt poziva, tijekom godina skladajući sve manje. Ipak, ostvario je

respektabilni opus u kojemu su našle mjesta brojne glazbene vrste, od skladbi za solo

instrument do opere, nikada, međutim, ne prihvativši tekovine pedesetih godina prodiruće

glazbene avangarde kao dio vlastitih skladateljskih razmišljanja. U tom je smislu pripadao

umjerenoj struji hrvatskih skladatelja druge polovice 20. stoljeća, koja je gradila

skladateljski svjetonazor mimo aktualnosti koje su tih godina snažno utjecale na lik

hrvatske glazbe.

Zacijelo, akademik će se Županović najviše i zauvijek pamtiti po muzikološkom opusu od

kojega je dobar dio realiziran, ozvučen upravo na Varaždinskim baroknim večerima. Tako

su se iz redaktorskog pera Županovićeva na Festivalu našli kapitalni opusi Amanda

Ivančića, Vinka Jelića, Ivana Šibenčanina, Leopolda Ebnera, Tomasa Cecchinija, Julija

Skjavetića... ima li ikoga tko ne prepoznaje sintagmu Varaždinski skladateljski krug, po

kojoj se u središtu pozornosti našao respektabilni broj autora i djela čija je djelatnost bila

vezana uz Varaždin, a nakon što su trudom Županovićevim inaugurirani na Varaždinskim

baroknim večerima, krenuli su u život dokazujući više od autentičnog umjetničkog

sadržaja. “Želio sam svjesno pokazati (i dokazati)” – kazao je tada Županović – “kako se u

tom dijelu Hrvatske, kojoj je Varaždin tada 20 godina (do požara 1776) bio glavni grad, i te

kako živjelo ne samo na području opće kulture nego i na području glazbe. Taj koncert bio

je za sve nas stvarno otkriće.”

I tako, iz godine u godinu, od otkrića do otkrića građene su čvrste spone između akademika

Županovića i Varaždinskih baroknih večeri. Svim se tim razlozima za pamćenje pridružuje

i onaj ljudski, nikako manje važan. Akademik Lovro Županović bio je podjednako

znanstvenik kao i prijatelj. Uvijek živa duha, dinamičan, duhovit i spreman na prijateljsku

šalu i stisak ruke. Takav će se zauvijek i pamtiti.

Erika Krpan

The circle of Varaždin composers of late 18th century was presented to the Croatian

cultural audience by the late academic Lovro Županović in 1973, when several

compositions by Jan Křtitel Vanhal (1739-1813), Ivan Werner (1752-1786) and

Leopold Ebner (1769-1830) had their contemporary premiere as a part of Varaždin

baroque evenings. Ebner’s oratorio Oratorium in Es (Pod križem), Vanhal’s Symphony

in C major (Simfonija u C-duru) and Werner’s Benedictus were performed by the

Croatian Festival Orchestra and the Festival Choir under the baton of the maestro

Vladimir Kranjčević. At that concert, for the first time, the music of northern Croatia of

unexpected historical depth and extraordinary artistic power was presented; a music

edition was printed as well as a recording, while the whole music event got the

adequate amount of media attention. Živković dedicated a lot of his research and

concerts in the years to come to the promotion of ancient Varaždin composers, always

getting the support, both professional and amicable, from Varaždin baroque evenings

and the maestro Kranjčević. This concert, the first of the three dedicated to the Circle of

Varaždin composers that are to be held at this year’s and the following two years’

Varaždin baroque evenings, is dedicated to the memory of sorely missed musicologist

and composer, teacher and researcher, academic Lovro Županović.

Today, after thirty-odd years from the inaugural concert that opened the door to

Varaždin music archives and after a more detailed research into the collections of

Varaždin Franciscan and Ursuline monasteries we have a somewhat thorougher insight

into the ancient music of Varaždin. Following his infallible instinct, Županović may

have just discovered possibly the most interesting period of Varaždin's composing

production – the end of the 18th and the beginning of the 19th century – and had chosen

the most representative composers and their best works. Nevertheless, to examine in

full not only Vanhal, Werner and Ebner’s compositions but the entire pleiad of more or

less talented younger composers from the second half of the 19th century, whose

compositions are kept in Varaždin archives and collections, we need a lot more

research, revalorization, concerts. This concert is an attempt to do exactly that, an

attempt to commence the new systematic study and presentation of the ancient music of

Varaždin.

In the mid-18th century the music life in Varaždin got new incentives. Church

institutions became the centres of new music preferences, while the parish, Ursuline,

Franciscan and Jesuit churches sought top professional musicians. Among the first

important acquisitions was Ignacije Antun Ebner, who moved from Graz to Varaždin in

1762 where he took the position of the organist in the parish church. His son Leopold

was among the most important Croatian composers at the turn of the 18th century. In

1776 Ivan Werner, Varaždin composer known the longest, became Ignacije’s successor

to the position of the parish organist.

Werner’s compositions, saved in their entirety in the Ursuline monastery, consist of

only a dozen compositions created between 1779 and 1786. These works are

undoubtedly only a part of the bigger entity that remains to be discovered. Two Alma

redemptoris Mater date from 1786 and were copied by Werner’s pupil Leopold Ebner.

The composition is typical for Werner because a small chamber ensemble was all he

could count on. Thanks to Ignacije Ebner and his teacher Werner instrumental music

accompaniment during the mass became an established practice in St. Nicholas parish

church. The accompaniment consisted of a choir group of four to eight musicians that

only as late as 1800 consisted of eight permanently-employed musicians.

The invention of Werner’s classicist phrase could also be seen in two music miniatures

Alma redemptoris Mater. Vocal virtuosity plays a very significant role in all known

Werner’s compositions and those virtuous manuscripts are what distinguish this

composer among his contemporaries in the northern Croatia. Ivan Werner was our

northern Croatian Mozart and the one who, despite a short life, has left a permanent

mark in the baroque Varaždin.

Leopold Ebner, a born Varaždiner, a composer, an organist, a pianist and an educator,

the son of the organist Ignacije, received a solid education from his father and from

Ivan Werner. In 1786, after Werner’s death, he was chosen as his successor to the

positions of the parish church organist. He left an enormous opus, numerous masses,

one oratorio, a number of piano and instructive works and is considered to be the most

prominent Croatian composer of the pre-revival period. His compositions show the

influence of the Austrian masters, but also a strong personal talent. Ebner could achieve

the effects of the “sensitive” pre-classicist expression through simple musical means.

Misa solemnis from 1828, a formal mass for soloists, choir and orchestra accompanied

by the organ, is considered one of Ebner’s more mature, ambitious works and belongs

to the pinnacle of church music from the beginning of the 19th century. Skilfully led

orchestration, sometimes bold chromatics, could be compared to his best compositions,

i.e. to the comprehensive works such as, for example, Oratorium in Es (Pod križem)

and Five litanies (Pet litanija). These great cyclic works, as most of Ebner’s works,

were performed in modern times at Varaždin baroque evenings. Tonight, after almost

two hundred years, the music of Ebner’s Misa solemnis will echo through Varaždin

once again.

Just before the 1973 concert, at which the Circle of Varaždin composers was presented

to the audience for the first time, Lovro Županović – in a characteristically self-denying

manner – verbalized his doubts and expectations, the feelings that accompany any

contemporary premiere, for a paper. These words could also serve as the maxim for our

efforts: “Look, what we are doing right now is risky. We are taking it out of the

archives, but what will come out of it or how it will sound – it is difficult to tell. The

visual impression is one thing, the hearing effect is quite another thing …”

Ennio Stipčević

When asked more than two decades ago to comment his cooperation with Varaždin

baroque evenings the academic Lovro Županović told the monthly OD DO in 1980, “My

cooperation with Varaždin baroque evenings began almost by accident and was modest in

intensity. It began in l971 during a conversation with professor Vladimir Kranjčević when I

told him that I had had one Amando Ivančić’s symphony that was in the Croatian Music

Institute’s Achives, which I had prepared for the contemporary performance. The

symphony made a splash that year in Varaždin. Actually, at that time I had not even

imagined that it could initiate such a long-term engagement....”

This “long-term engagement”, as the academic Županović described the strong and

unusually fruitful cooperation, lasted almost uninterruptedly for more than three decades,

that is, almost as long as the Festival itself, and has resulted in the ideas and artistic

achievements that were extremely valuable not only to the Festival or Varaždin, but to the

overall Croatian music.

On Thursday, 18th March, this incredible musician, musicologist, composer, music educator

and critic died in Zagreb. He was born in Šibenik on 21st May, 1925 and studied in Zagreb

and Ljubljana where he earned several degrees (in Slavic studies and Romance languages

and literature, the history of music, and composition), and later a PhD at the Faculty of

Human and Social Studies in Ljubljana on the topic “Results and the importance of

Vatroslav Lisinski’s works.”

He worked in Zagreb, first as a high school teacher, then as a teacher at the Teacher-

training College and finally as a professor at the Music Academy in Zagreb, a position he

retired from. He was a full member of the Croatian Academy of Arts and Sciences.

Županović, who always gave himself completely to music, experienced the calling of a

musician universally, which meant that both composing and musicological activities

equally participated in it; just as in real life as a matter of fact, since the master’s everyday

life was always and at every place surrounded with music. Well aware of the importance of

musicological task for the identity of Croatian music, Županović, a man stubbornly and

completely dedicated to his calling, repressed the composer’s aspect of that calling and

composed ever less as the years passed by. He, nonetheless, left a fairly large opus in which

one can find many types of music – from solo instrument compositions to opera – but he

never accepted the accomplishments of the penetrating music avant-garde of the 1950s as a

part of his composer’s deliberations. In that aspect he belonged to the moderate stream of

Croatian composers of the second half of the 20th century who built their composer

mentality outside of the reality that at that time strongly influenced the shape of Croatian

music.

Academic Županović will surely be most and forever remembered by the musicological

opus most of which was performed and put into music at the very Varaždin baroque

evenings. Županović's editing pen was responsible for bringing the main works of Amando

Ivančić, Vinko Jelić, Ivan Šibenčanin, Leopold Ebner, Tomas Cecchini and Julio Skjavetić

to the Festival... Is there anyone who does not know the syntagma the Circle of Varaždin

composers that put in the spotlight quite a few of authors and works whose activities were

linked to Varaždin and that were inaugurated through Županović’s effort at Varaždin

baroque evenings, after which they set out to life proving that there is more to them than

just the authentic artistic content. “I wanted to consciously show (and prove)” – said

Županović at that time – “that that part of Croatia, of which Varaždin was the capital city

for 20 years (until the fire of 1776), really lived not only in the area of general culture but

also in the area of music. That concert was a true discovery to us all.”

And so, from year to year, from discovery to discovery, strong bonds have been created

between the academic Županović and Varaždin baroque evenings. All these reasons for

remembrance are joined by another one – humane one – which is equally important.

Academic Lovro Županović was just as much a scientist as a friend. Always a lively spirit,

dynamic, witty and ready to joke and shake hands; and he shall always be remembered as

such.

Erika Krpan

Četvrtak, 30. rujna 2004. Thursday, 30 September 2004Katedrala, 19 sati The Cathedral, 7 p.m.

Uz 50. obljetnicu Ansambla / On the 50th ensemble’s anniversary

Zagrebački solisti / Zagreb Soloists

Solist / Soloist: Guy Touvron, truba / trumpet

Pietro Locatelli Concerto grosso u c-molu, op.1 br. 2 / in C (1695. – 1764.) minor, Op. 1 No 2

AdagioAllegroLargoAllegroAllegro

Jean-Baptiste Lully Le Triomphe de l’Amour, suita iz baleta / a suite from the(1632. – 1687.) ballet

OuvertureMenuet IMenuet IIBourréeAirEntrée d’ApollonAirEntrée de PanEntrée de quatre ventsEntrée de MarsAir pour les AmoursEntrée de Mars et des Amours

Alessandro Marcello Koncert za trubu, gudače i continuo u c-molu / Concerto(1669. – 1747.) for trompet, strings and continuo in C minor

(obr. / arr. H. Ruf)Allegro

AndanteRondo

* * *

Georg Phillip Telemann Sonata za trubu, gudače i continuo u D duru / Sonata for(1681. – 1767.) trompet, strings and continuo in D major

AllegroModeratoAdagioVivace

Jean-Philippe Rameau Koncert br. 6 / Concerto No. 6(1683. – 1764.)

La poule1er menuet 2e menuet L’enharmoniqueL’egiptienne

članovi

Petak, 1. listopada 2004. Friday, 1 October 2004Katedrala, 19 sati The Cathedral, 7 p.m.

Anđelko Igrec, orgulje / organ

Sudjeluje / Participating: Chorus angelicus, zbor Varaždinske katedrale / Choirof the Varaždin Cathedral

Suvremenici Marca Antoinea Charpentiera / Marc-Antoine Charpentier’s contemporaries

Nicolas de Grigny Veni creator(1671 – 1703)

En taille a 5Fugue à 5DuoRécit de CromorneDialogue sur les grands jeux

François Couperin Gloria iz / from Messe solemnelle a l’usage des (1668 – 1733) paroisses

Et in terra pax (plein chant)Benedicimus te (petite fugue sur le

chromorne)Glorificamus te (duo sur les tierces)Domine Deus, Rex coelestis (dialogue sur les trompettes)Domine Deus, Agnus Dei (trio à deux dessus)Qui tollis peccata mundi, suscipe (tierceen taille)Quoniam tu solus (dialogue sur sur la voix humaine)Tu solus altissimus (dialogue en trio)Amen. (dialogue sur les grands jeux)

Marc Antoine Charpentier Messe pour le samedi de Pasques(1643 – 1704)

Kyrie

GloriaSanctusBenedictusAgnus Dei

Louis-Nicolas Clérambault Suite du premier ton(1676 – 1749)

Grand plein jeuFugueDuoTrioBasse et dessus de trompetteRécitsDialogue

Jean Titelouze Ave maris stella(1563 – 1633) 1er verset

2e verset (Andante sostenuto)3e verset (Canon in Diapente)4e verset

Versete himana Veni Creator Spiritus i Ave maris stella te misu za Uskrsnu subotu M. A. Charpentiera izvodi Chorus angelicus.

Versets for hymns Veni Creator Spiritus and Ave maris stella as well as the Easter Saturday mass by M. A. Charpentier are performed by the Chorus angelicus.

Subota, 2. listopada 2004. Saturday, 2 October 2004Katedrala, 19 sati The Cathedral, 7 p.m.

Slovenski komorni zbor / Slovenian Chamber Choir

Dirigent / Conductor: Mirko Cuderman

Mateja Arnež-Volčanšek, sopran / sopranoMirjam Kalin, alt / altoSebastijan Podbregar, tenor / tenoreJanko Volčanšek, bas /bass

Pozitiv / positive: Tatjana Kaučič

Preci Johanna Sebastiana Bacha / Ancestors of Johann Sebastian Bach

Johann Bach Unser Leben ist ein Schatten(1604. – 1673.)

Heinrich Bach Ach, daß ich Wassers gnug hätte, Lamento(1615. – 1692.) za alt, violinu, kvartet viola i orgulje ili cembalo / for

alto, violin, quartet of viols and organ or harpsichord

Johann Christoph Bach Meine Freundin, du bist schön(1642. – 1703.)

* * *

Johann Michael Bach Sei, lieber Tag, willkommen, novogodišnja glazba(1648. – 1694.) za šesteroglasni zbor i generalbas ad libitum / New

Year’s music for a six-part choir and thorough bass ad libitum

Johann Ludwig Bach Das ist meine Freude, motet(1677. – 1731.)

Die mit Tränen säen, kantata za 4 pjevačke dionice,dvije violine, viola i generalbas / cantata for four singing parts, two violins, viol and thorough bass

Johann Nikolaus Bach Missa brevis Allein Gott in der Höh sei Ehr,(1669. – 1753.) za soliste, zbor, gudače i continuo / for soloists, choir,

strings and continuo

Nedjelja, 3. listopada 2004. Sunday, 3 October 2004Gradska vijećnica Varaždina11,00 sati

Podjela nagrada Ivan Lukačić i Jurica Murai

Žiri:

Davor Bobić, Zoran Brajša, Ella Murai, Dada Ruža, Moreno Vinceković

Nagrada Ivan Lukačić

Izvadak iz Pravilnika

1. Nagradu Ivan Lukačić dodjeljuje Festivalsko vijeće Varaždinskih baroknih večeri za iznimna umjetnička ostvarenja na Varaždinskim baroknim večerima.2. Na temelju odluke žirija, nagrada se dodjeljuje za: a) muzikološki rad koji bitno pridonosi istraživanju naše glazbene baštine - jedna nagrada; b) najviši izvodilački domet ansambla.

Nagrada Jurica Murai

Izvadak iz Pravilnika

1. Nagradu Jurica Murai dodjeljuje Festivalsko vijeće Varaždinskih baroknih večeri za iznimna umjetnička ostvarenja na Varaždinskim baroknim večerima.2. Na temelju odluke žirija nagrada se dodjeljuje za:najbolju interpretaciju (solist, dirigent, komorni ansambl) - jedna nagrada.

Ivan Lukačić and Jurica Murai awards ceremony

Panel:

Davor Bobić, Zoran Brajša, Ella Murai, Dada Ruža, Moreno Vinceković

Ivan Lukačić award

Extract from the Statute

1. Ivan Lukačić award is given by Varaždin baroque evenings Festival Council for exceptional artistic performances at Varaždin baroque evenings.2. According to the panel decision, the award is given for: a) Musicological work that significantly contributes to the research of our music heritage – one award; b) The best performance by an ensemble.

Jurica Murai award

Extract from the Statute

1. Jurica Murai award is given by Varaždin baroque evenings Festival Council for exceptional artistic performances at Varaždin baroque evenings.2. According to the panel decision, the award is given for:- The best interpretation (soloist, conductor, chamber ensemble) – one award.

Nedjelja, 3. listopada 2004. Sunday, 3 October 2004Katedrala, 18 sati The Cathedral, 6 p.m.

Svečana misa zahvalnica / Solemn thanksgiving mass

Svečanu misu predvodi preuzvišeni gospodin dr. Đuro Hranić, pomoćni biskup đakovački i srijemski, u koncelebraciji s msgr. Markom Culejem, biskupom varaždinskim i svećenicima. / The solemn mass will be given by His Eminence Đuro Hranić, PhD, Auxiliary Bishop of Đakovo and Srijem Bishopric, in concelebration with msgr. Marko Culej, Bishop of the Varaždin Bishopric, and priests.

Sudjeluju / Participating: Kor katedrale-bazilike, Đakovo / Choir of the Cathedral-Basilica, ĐakovoVinko Sitarić, dirigent / conductorS. Svjetlana Taljušević, orgulje / organ

Ulazna pjesma / Introductory songValentino Miserachs Grau Psallite Deo nostro, per 5 voci dispari e

organo

Gospodine i Slava / O, Lord and GloryPetar Knežević Hrvatska misa, za četveroglasni mješoviti(1702 – 1768) zbor / Croatian Mass, for four-part mixed choir(obradba/arranged by A. Klobučar)

Psalam / PsalmVinko Sitarić Velik je Gospodin / Lord is Great

solist / soloist: Marin Vučković

Aleluja / Hallelujahgregorijanski koral i H. Lans / Gregorian chorale and H. Lans

DarovnaM. Dragutinac / I. Andrić Kristova crkva / The Church of Christ

Svet i JaganjčePetar Knežević Hrvatska misa / Croatian Mass

PričesnaItalo Bianchi Adoro te devotegregorijanski koral / Gregorian chorale

Tebe Boga hvalimoLijepa naša domovino / Our Beautiful Homeland

34 Varaždin Barock Evenings * 17 September - 3 October 2004_______________________________________________________________

Date Place Concert

Friday The Cathedral Opening Ceremony17 9 7 p. m. Lado, Folk Dance Ensemble of Croatia2004 Conductors: J. Ćaleta, D. Kurilovčan

Folk songs of the 17th and 18th centuries

Saturday The Cathedral The Slovenian Chamber Choir18 9 7 p. m. The Slovenian Philharmonic2004 Conductor: Vladimir Kranjčević

Soloists: Ph. Hyde, M. Klobučar, M. Stopinšek, J. Vidic G. F. Händel: L’Allegro, Il Penseroso ed il Moderato, pastoral ode

Sunday Old Town Musica viva Ensemble19 9 Višnja Mažuran, artistic leadership2004 Soloist: Valentina Fijačko, soprano

F. Couperin, A. Vivaldi, J. Ph. Rameau, A. Corelli

Sunday Trakošćan Castle Zagreb Guitar Quartet19 9 Viteška dvorana D. Pelužan, K. Pehar, T. Vasilj, M. Ivković2004 11 a. m. J. S. Bach

Monday Concert Hall of The Zagreb Soloists20 9 Croatian National Soloists: V. Krpan, K. Krpan, K. Madžarac, I. Godec,2004 Theatre H. Knapić, D. Ljubić, P. Šantek, D. Matačić,

7 p. m. Z. GadanecJ. S. Bach: Concertos for one, two, three and four pianos

Monday Varaždinske Toplice Zagreb Guitar Quartet20 9 Parish Church D. Pelužan, K. Pehar, T. Vasilj, M. Ivković2004 of St. Martin J. S. Bach

7 p. m.

Tuesday Parisch Church Zagreb Guitar Quartet21 9 of St. Nicholas D. Pelužan, K. Pehar, T. Vasilj, M. Ivković2004 7 p. m. J. S. Bach

Wednesday Concert Hall of Varaždin Chamber Orchestra22 9 Croatian National Catherine Mackintosh, artistic leadership2004 Theatre A. Vivaldi: Double concertos

7 p. m.

Thursday Concert Hall On the 5th anniversary of death of academician Jurica 23 9 of the Erdödy Murai2004 Palace Ida Gamulin, piano

7 p. m. D. Scarlatti, G. F. Händel, J. S. Bach

Thursday Križevci Zagreb Guitar Quartet23 9 Greek Catholic D. Pelužan, K. Pehar, T. Vasilj, M. Ivković2004 Cathedral J. S. Bach

7,30 p. m.

Friday Concert Hall Lidija Horvat-Dunjko, soprano24. IX. of the Erdödy Edin Karamazov, lute2004. Palace C. Monteverdi, G. Kapsberger

7 p. m.

Saturday Concer Hall of the Varaždin Chamber Orchestra25 9 Croatian National Catherine Mackintosh, artistic leadership2004 Theatre Soloists: T. Felbinger, A. Ruško

7 p. m. G. F. Händel

Sunday The Cathedral Munich Philharmonic Chamber Orchestra26 9 7 p. m. Conductor: Ion Marin2004 Soloists: Lorenz Nasturica, violin, Thomas Ruge,

violoncello, Ulrich Becker, oboeW. F. Bach, C. Ph. E. Bach, J. Ch. Bach, J. S. Bach

Sunday Martijanec Croatian Trombone Quartet26 9 Parish Church Soloists of St. Mark2004 of St. Martin Tomislav Fačini, artistic leadership

12 a. m. F. Sponga Usper, G. Puliti, A. Francisque,M. Franck, G. Ph. Telemann, G. Gabrieli

Sunday Vinica Croatian Trombone Quartet26 9 Parish Church Soloists of St. Mark2004 of St. Mark Tomislav Fačini, artistic leadership

6 p. m. F. Sponga Usper, G. Puliti, A. Francisque,M. Franck, G. Ph. Telemann, G. Gabrieli

Monday Concert Hall of the On the 85th ensemble anniversary 27 9 Croatian National Zagreb Quartet2004 Theatre Participating: Ida Gamulin, piano, Ivana Bilić,

7 p. m. castanets, tambourin, D. Pelužan, guitar L. Boccherini

Monday Ludbreg Croatian Trombone Quartet27 9 Parish Church Soloists of St. Mark2004 of he Holy Trinity Tomislav Fačini, artistic leadership

7 p. m. F. Sponga Usper, G. Puliti, A. Francisque,

M. Franck, G. Ph. Telemann, G. Gabrieli

Tuesday The Cathedral The King’s Consort28 9 7 p. m. Robert King, artistic leadership2004 G. F. Händel and contemporaries: The Coronation of

King George II

Tuesday Prelog Croatian Trombone Quartet28 9 Parish Church Soloists of St. Mark2004 of St. James Tomislav Fačini, artistic leadership

7 p. m. F. Sponga Usper, G. Puliti, A. Francisque,M. Franck, G. Ph. Telemann, G. Gabrieli

Wednesday The Cathedral A tribute to academician Lovro Županović29 9 7 p. m. Croatian Music Heritage2004 Symphony Orchestra and Choir of the Croatian Radio

and TelevisionConductor: Nikša BarezaSoloists: L. Kos, D. Šeparović-Mušović, I. Gamulin, P. WimbergerI. Werner, L. Ebner: Misa solemnis

Thursday The Cathedral The Zagreb Soloists30 9 7 p. m. Soloist: Guy Touvron, trompet2004 P. Locatelli, A. Marcello, G. Ph. Telemann,

J. Ph. Rameau, B. Lully

Friday The Cathedral Anđelko Igrec, organ1 10 7 p. m. Participating: Chorus Angelicus, Choir2004 of the Varaždin Cathedral

N. de Grigny, F. Couperin, J. F. Dandrieu, M. A. Charpentier, J. A. Guilain, L.-N. Clérambault,J. Titelouze

Saturday The Cathedral Slovenian Chamber Choir and Orchestra2 10 7 p. m. Conductor: Mirko Cuderman2004 Solists: M. Arnež-Volčanšek, M. Kalin, S. Podbregar,

J. VolčanšekAncestors of Johann Sebastian Bach

Sunday Gradska vijećnica Ivan Lukačić and Jurica Murai awards ceremony3 10 11 a. m.2004

Sunday The Cathedral Solemn thanksgiving mass 3 10 6 p. m. Participating: Choir of the Đakovo Cathedral-Basilica2004 Vinko Sitarić, conductor

S. Svjetlana Taljušević, organP. Knežević: Croatian Mass(arr. by A. Klobučar)

Art exhibitionsPromotionsThe days of the baroque cuisine and other

Concert by the candlelight