franciscus patricius discussionum peripateticarum tomus

Franciscus PatriciusDISCUSSIONUM PERIPATETICARUM TOMUS QUARTUS

(Liber VIndashX)

Frane PetrićPERIPATETIČKE RASPRAVE ndash SVEZAK ČETVRTI

(Knjiga VIndashX)

IZDAJE

INSTITUT ZA FILOZOFIJU

ZA IZDAVAČA

Filip Grgić

UREDNICI

Mihaela Girardi-KaršulinIvica Martinović

Olga Perić

PREVELA

Mihaela Girardi-Karšulin

FILOLOŠKA REDAKTURA LATINSKOG TEKSTA I HRVATSKOG PRIJEVODA

Olga Perić

RECENZENTI

Erna Banić-PajnićBranko Despot

Darko Novaković

Knjiga je proizašla iz znanstvenog projekta Grisogono i Petrić ndash dva svijeta renesansne filozofije (191-1911112-1100) koji je financiralo Mini-starstvo znanosti obrazovanja i športa RH

Knjiga je izrađena i tiskana uz potporu Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Ministarstva znanosti obrazovanja i športa RH i Ministarstva kulture RH

DISCUSSIONUM PERIPATETICARUMTOMUS QUARTUS (Liber VIndashX)

Frane Petrić

PERIPATETIČKE RASPRAVE

SVEZAK ČETVRTI (Knjiga VIndashX)

PrevelaMihaela Girardi-Karšulin

Filološka redaktura latinskog teksta i prijevodaOlga Perić

PrirediliMihaela Girardi-Karšulin Ivica Martinović i Olga Perić

Franciscus Patricius

Zagreb 2012

V

SADRŽAJDiscussionum peripateticarum tomus quartus (Liber VIndashX)

Peripatetičke rasprave ndash svezak četvrti (Knjiga VIndashX)

Discussionum peripateticarum tomus quartus Peripatetičke rasprave svezak četvrti 341

Liber sextus ndash Šesta knjiga 342Liber septimus ndash Sedma knjiga 384Liber octavus ndash Osma knjiga 446Liber nonus ndash Deveta knjiga 476Liber decimus ndash Deseta knjiga 528

Kazalo pojmova 573Kazalo imena 617Popis citiranih mjesta i izvora grčkih citata 625

Bibliografija 631Izdanja Peripatetičkih rasprava Frane Petrića 631Sekundarna literatura o Peripatetičkim raspravama Frane Petrića (izbor) 631Hrvatski prijevodi djela Frane Petrića 640

VI

SADRŽAJDiscussionum peripateticarum tomus quartus (Liber IndashV)

Peripatetičke rasprave ndash svezak četvrti (Knjiga IndashV)

Predgovor VII

Metode Peripatetičkih rasprava i njihova uloga u Petrićevoj obrani Nove sveopće filozofije (Mihaela Girardi-Karšulin) XIPetrićeva prosudba Aristotelove prirodne filozofije u Discussiones peripateticae i njezini odjeci u Nova de universis philosophia (Ivica Martinović) XLVIINaslovna strana i sadržaj Peripatetičkih rasprava Basel 1581 (latinski i hrvatski) XCIV


Ad Benedictum Manzolium ndash Benedettu Manzoliju 6Liber primus ndash Prva knjiga 10Liber secundus ndash Druga knjiga 84Liber tertius ndash Treća knjiga 144Liber quartus ndash Četvrta knjiga 194Liber quintus ndash Peta knjiga 262


DISCUSSIONUM PERIPATETICARUM

TOMUS QUARTUS(Liber VIndashX)

Frane Petrić


SVEZAK ČETVRTI(Knjiga VIndashX)

342

5

10

15

20

[428]

DISCUSSIONUM PERIPATETICARUM TOMI IIII LIBER VI

DE COELI AETERNITATE ESSENTIAQUE

Nunc alteram aeternitatis huius coelestis fabricam considere-mus quae ab Aristotele fabricatur 1 et 2 libris De coelo capitibus 5 libri 1 nimirum 3 libri 2 vero 2 Quibus non plura quam qua-tuor argumenta uno bis repetito continentur 3 igitur capite libri 1 tria sunt argumenta primum iis verbis comprehensum est1 Similiter rationabile est credere de eo quod ingenitum et incorruptibile sit et non augmentabile et inalterabile quoniam generatur quodcumque generatur ex contrario et subiecto aliquo et corrumpitur eodem modo subiecto aliquo et a contrario et in contrarium sicut in primis dictum est sermonibus Contrariorum autem etiam lationes sunt contrariae Si igitur huic nihil contrarium esse potest eo quia lationi circulari nullus sit contrarius motus recte videtur natura quod futurum erat ingene-rabile et [429] incorruptibile exemisse ex contrariis in contrariis enim generatio et corruptio Primum igitur hoc argumentum quod va-lidissimum semper est habitum in manus sumamus perpenda-mus excutiamus Vis eius ita explicetur Generatio et corruptio

1 Ὁμοίως δ΄ εὔλογον ὑπολαβεῖν περὶ αὐτοῦ καὶ ὅτι ἀγένητον καὶ ἄφθαρτον καὶ ἀναυξὲς καὶ ἀναλλοίωτον͵ διὰ τὸ γίγνεσθαι μὲν ἅπαν τὸ γιγνόμενον ἐξ ἐναντίου τε καὶ ὑποκειμένου τινός͵ καὶ φθείρεσθαι ὡσαύτως ὑποκειμένου τέ τινος καὶ ὑπ΄ ἐναντίου καὶ εἰς ἐναντίον͵ καθάπερ ἐν τοῖς πρώτοις εἴρηται λόγοις τῶν δ΄ ἐναντίων καὶ αἱ φοραὶ ἐναντίαι Εἰ δὴ τούτῳ μηδὲν ἐναντίον ἐνδέχεται εἶναι διὰ τὸ καὶ τῇ φορᾷ [φθορᾷ ali u prijevodu je točno ndash lationi] τῇ κύκλῳ μὴ εἶναι ἄν τιν΄ ἐναντίαν κίνησιν͵ ὀρθῶς ἔοικεν ἡ φύσις τὸ μέλλον ἔσεσθαι ἀγένητον καὶ ἄφθαρτον ἐξελέσθαι ἐκ τῶν ἐναντίων ἐν τοῖς ἐναντίοις γὰρ ἡ γένεσις καὶ ἡ φθορά [ARIST Cael 270a12ndash22]

343

[428]

PERIPATETIČKE RASPRAVE SVEZAK IV KNJIGA 6

O VJEČNOSTI I BITI NEBA

Sada razmotrimo drugo zdanje ove nebeske vječnosti koje je Aristotel sagradio u 1 i 2 knjizi O nebu u 5 poglavlja naime u 1 knjizi u 3 poglavlja a u 2 knjizi u 2 Ona sadrže ne više od četiri obrazloženja jedno dva puta ponovljeno U 3 poglavlju 1 knjige tri su obrazloženja prvo je sadržano u ovim riječima raquoSlično je razložito vjerovati o onome što je nenastalo i nepropadljivo i ne može se povećati i ne može se mijenjati jer štogod nastaje nastaje iz kontrarnog i iz nekog subjekta i propada na isti način u nekom subjektu od kontrarnog i u kontrarno kako je rečeno u prvim raspravama Također su pomicanja kontrarnog kontrarna Ako dakle ovome ništa ne može biti kontrarno zbog toga jer kruž-nom pomicanju nijedno kretanje nije kontrarno ispravno se čini da je priroda ono što je trebalo biti nenastalo i [429] nepropadivo izuzela iz kontrarnog u kontrarnom je naime nastajanje i propa-danjelaquo Prvo dakle to obrazloženje koje se smatralo uvijek naj-valjanijim uzmimo u ruke odvagnimo ga i pretresimo Njegova

5

10

15

20

DISCUSSIONUM PERIPATETICARUM T IV L VI

344

15

5

fiunt inter contraria Coelum nullum habet contrarium Coelum ergo nullam habet generationem aut corruptionem

Primum quaero de qua generatione loquatur propositione maiore Nonne de ea quae fit ἐν τῷ περὶ ἡμᾶς τόπῳ in eo qui est circa nos loco terra aqua aere nullam enim alibi generatio-nem videtur agnoscere vel admittere

Hoc constituto quid altera autumat Coelum nullum habet contrarium Examinemus diligenter omnibus mentis aciebus perspiciamus Primum itaque illud interrogo Coelum non ha-bere contrarium qui id scit Aristoteles Sensune id percepit An ratione vestigavit Si ratione sensu prius aliquid percepit Nihil enim est in intellectu ait ipse quod non prius fuerit in sensu Quis igitur illius sensus coelum attigit Gustus olfactus auditus tac-tus tam alte non attingunt Visus igitur eo pertingit Visus igitur quid ibi videt Quid aliud quam visibilia obiecta Sibi propria obiecta et communia quaedam Quas inquam alias qualitates quam lumina quam obscuritates quasdam ex quibus vel visus vel ratio colligit perspicuitatem sphaerarum opacitatem stella-rum

Age ergo dicat nobis an ipse suis viderit oculis quae nos nostris videmus vel non vidit Si non vidit cur tam secure af-firmare audet in coelo non esse contrarium cum lumen ibi sit vel lux et obscuritas et perspicuitas et opacitas Si haec suis temporibus in coelo non fuerunt ergo coelum mutatum est Si fuerunt et vidit cur non fatetur ibi esse has duas saltem contra-rietates Luminosi et obscuri diaphani et opaci Luminosum in stellis omnibus obscurum in Lunae facie Diaphanum in or-

10

20

25

PERIPATETIČKE RASPRAVE sv IV knj 6

345

15

10

5

će se snaga tako iskazati Nastajanje i propadanje biva između kontrarnog Nebo nema ništa kontrarnog Nebo dakle nema ni-kakvo nastajanje ili propadanje

Prvo pitam o kojem se nastajanju govori u prvoj premisi Da li o onom koje nastaje ἐν τῷ περὶ ἡμᾶς τόπῳ1 ndash u mjestu koje je oko nas u zemlji vodi zraku čini se naime da drugdje ne pri-znaje niti dozvoljava nikakvo nastajanje

Kad je utvrđeno to što podrazumijeva u drugoj ltpremi-sigt nebo nema ništa kontrarno Pažljivo ispitajmo razmotrimo svom oštrinom uma Stoga prvo pitam ovo kako to zna Aristo-tel da nebo nema ono kontrarno Da li je to zamjetio osjetilom ili je istražio razumom Ako razumom prije je nešto zamijetio osjetilom Ništa naime nije u razumu kaže sam što prije nije bilo u osjetilu2 Koje je dakle njegovo osjetilo dohvatilo nebo Okus njuh sluh i dodir ne dopiru tako visoko Dakle do tamo vid do-seže Stoga što vid tamo vidi Što drugo do vidljivih predme-ta Njemu vlastite predmete ili neke opće3 Koje kažem druge kvalitete nego svjetla pa neke tame iz kojih bilo vid bilo razum izvodi prozirnost sfera neprozirnost zvijezda

Stoga neka nam kaže da li je sam vidio svojim očima ono što mi našim vidimo ili nije vidio Ako nije vidio zašto se tako sigurno usuđuje tvrditi da u nebu ne postoji kontrarno kad je tamo svjetlo ili svjetlost i tama i prozirnost i neprozirnost Ako toga u njegovo doba na nebu nije bilo nebo se dakle promijenilo Ako je bilo i on je to vidio zašto ne priznaje da ondje postoje bar ove dvije kontrarnosti sjajnog i tamnog prozirnog i neprozir-nog ndash sjajno u svim zvijezdama tamno u licu mjeseca prozirno

1 Čini se da nije citat Aristotela nego Petrićeva asocijacija na Prokla usp PROCLUS in Platonis Rempublicam commentarii 1394 τὴν γένεσιν ἐν τῷ περὶ ἡμᾶς δεχόμενα τόπῳ

2 U Aristotelovu tekstu ne postoji doslovan citat ali se aristotelizam za tu frazu često poziva na Aristotela na knjigu De sensu na Fiziku i na De anima Usp Paul F Cranefield On the origin of the phrase nihil est in intel-lectu quod non prius fuerit in sensu Journal of the history of medicine 1970 XXV 77ndash80

3 Petrić vjerojatno misli na predmete općeg osjetila ndash sensus commu-nis

20

25


346

10

5

30

bibus opacum in Luna in aliis planetis An non hae duae sunt contrarietates Ait familia sua eum de activa et passiva contra-rietate agere Aristoteles in argumento nihil horum omnem prorsus coelo abnegat contrarietatem sed condonemus Si ea fuit Aristotelis sententia explicent nobis quae nam sit ista acti-va contrarietas et passiva In substantia coeli nulla est inquient quia non est in substantiis contrarietas In quantitate etiam nul-la est

At in coelo magnum et parvum maximus stellatus orbis minimus Lunae quae loco etiam contraria videntur ille su-premus Luna infima Quomodo ergo asseritur contrarietates nullas esse in coelo si qualitatum si quantitatum si relatio-num si loci contrarietates ibi sunt sunt itidem actio et passio contraria nam et Luna et stellae omnes lumen a Sole recipiunt ut est apud Peripatum at recipere est pati mittere est agere Si concedant prius et posterius contraria esse ibi est et tem-poris contrarietas Situs etiam contrarietatem ibi reperiemus in polis altero sursum altero deorsum Si rectum et obliquum contraria sunt multi ibi circuli recta protensi et obliquus est Zodiacus Sol quoque per se lumen habet Luna stellae per se non habent Itaque novem praedicamentorum in coelo sunt contrarietates 18 quomodo ergo nulla ibi est contrarietas Et extra praedicamenta motus quoque ibi contrarii sunt a con-trariis terminis ab oriente in occidens ab occidente in oriens contrarietas quoque antecessionis planetarum retrocessionis stationis tarditas itidem ac velocitas in apogeum scandere in perigeum descendere

Quo ergo confugient Ad contrarietatem opinor qualitatum activarum et passivarum uti dixi nullae enim reliquae sunt nisi velint actus et potentiae privationis et formae habitus et priva-tionis affirmationis et negationis pernegare quod non puto eos facturos

15

20

25


347

20

15

25

10

5

u krugovima neprozirno u Mjesecu i ostalim planetama Nisu li to dvije kontrarnosti Kaže njegova obitelj da on raspravlja o aktivnoj i pasivnoj kontrarnosti Aristotel u obrazloženju ltne govorigt ništa o tome niječe nebu uopće svaku kontrarnost Ali dozvolimo Ako je to bila Aristotelova misao neka nam objasne koja je ta aktivna i pasivna kontrarnost U supstanciji neba nije nikakva reći će jer u supstancijama ne postoji kontrarnost Ne postoji također ni u kvantiteti

A u nebu ltpostojigt veliko i malo najveći zvjezdani krug najmanji mjesečev za koje se čini da su i po mjestu kontrarni onaj je najviši Mjesec je najniži Kako se tvrdi da nema nikakvih kontrarnosti u nebu ako tamo postoje kontrarnosti kvalitetacirc kvantitetacirc relacija mjesta djelovanje i trpnja su isto tako kon-trarni naime i Mjesec i sve zvijezde primaju svjetlo od Sunca kako se to smatra u peripatetičkoj školi a primati je trpjeti oda-šiljati je djelovati Ako bi dopustili da su prije i poslije kontrarni tamo postoji i kontrarnost vremena Pronaći ćemo ondje također kontrarnost položaja u polovima u jednome gore u drugome do-lje Ako su ravno i zakrivljeno kontrarni mnogi su ondje krugovi koji se ravno naprijed šire a zakrivljen je zodijak Sunce također samo po sebi ima svjetlo a Mjesec i zvijezde nemaju same po sebi U nebu dakle postoji od devet predikamenata osamna-est kontrarnosti kako onda tamo nema nikakve kontrarnosti I izvan predikamenata tamo također postoje kontrarna kretanja ndash od kontrarnih međa od istoka na zapad od zapada na istok Postoji također kontrarnost napredovanja planeta i retrogradnog kretanja stacionarnosti ltpostojigt također polaganost i brzina uspinjanje u apogej4 silaženje u perigej5

Kamo će onda oni pobjeći Mislim ndash ka kontrarnosti aktivnih i pasivnih kvaliteta kako sam rekao jer nema nikakvih drugih ako ne bi htjeli poricati ltkontrarnostigt djelovanja i mogućnosti lišenosti i forme posjedovanja i lišenosti potvrđivanja i nijeka-nja Ne mislim da će to učiniti

4 Točka staze nekog nebeskog tijela u kojoj je ono najudaljenije od Zemlje

5 Točka staze nekog nebeskog tijela u kojoj je ono najbliže Zemlji

30


348

5

Sed illa quam negant est nobis excutienda et ne ἐρήμην καταδικάζεσθαι δοκῶμεν in solitate condemnare videamur Ari-stotelem audiemus τὰ τῶν Ἀριστοτελικῶν λόγων δικαιώματα iustificationes Aristotelicarum rationum2 Oportet enim arbitros non adversarios esse eos qui verum de proposita re sufficienter iudicare de-bent Ut est apud eum celebre philosophantibus monitum Pro-ferantur ergo qualitates quas vocant activas et passivas quas negat Aristoteles pernegant sui esse in coelo proferentur ut ego arbitror ex 2 capite 2 De ortu istae scilicet θερμόν ndash ψυχρόν͵ ξηρόν ndash ὑγρόν͵ βαρύ ndash κοῦφον͵ σκληρόν ndash μαλακόν͵ γλίσχρον ndash κραῦρον͵ τραχύ ndash λεῖον͵ παχύ ndash λεπτόν calidum ndash frigidum siccum ndash humidum grave ndash leve durum ndash molle tenax ndash friabile aspe-rum ndash lene crassum ndash tenue Et ne quicquam huic enumerationi desit aliunde adiicient πυκνὸν μανὸν densum et rarum [430] De octo his combinationibus primas duas vocant primarias re-liquas ex illis ortas secundarias has autem ex illis ortas scribit3 Tenue vero et crassum et tenax et friabile et durum et molle et aliae differentiae ex his

Quam rem toto eo capite prosequitur In quo docet etiam pri-marum calidum et frigidum esse activas Duas passivas humi-dum et siccum gravitatem vero et levitatem negat esse activas vel passivas et rationem reddit4 Non enim facere quid aliud aut pati ab alio dicunturi Reliquas vero alias esse activas alias passivas esse expresse docet5 Tenax enim humidum quiddam passum est Et6 Molle quod cedit in se ipsum Quod si haec passiva sunt contra-

2 δεῖ ltγὰρgt διαιτητὰς ἀλλ΄ οὐκ ἀντιδίκους εἶναι τοὺς μέλλοντας τἀληθὲς ltπερὶ τοῦ προτεθέντοςgt κρίνειν ἱκανῶς [ARIST Cael 279b11ndash12]

3 Τὸ δὲ λεπτὸν καὶ παχὺ καὶ γλίσχρον καὶ κραῦρον καὶ ltτὸgt σκληρὸν καὶ μαλακὸν καὶ αἱ ἄλλαι διαφοραὶ ἐκ τούτων [ARIST GC 329b31ndash33]

4 οὐ γὰρ τῷ ποιεῖν τε [τι] ἕτερον ἢ πάσχειν ὑφ΄ ἑτέρου λέγονται [ARIST GC 329b20ndash21]

5 τὸ γὰρ γλίσχρον ὑγρὸν πεπονθός τί ἐστιν [ARIST GC 330a5ndash6]6 ltτὸgt μαλακὸν γὰρ τὸ ὑπεῖκον εἰς ἑαυτὸ [ARIST GC 330a8ndash9]

i U citatu se netočno navodi λέγεται ali u prijevodu je točno ndash dicuntur

10

15

20

25


349

20

15

25

10

5

Ali onu ltkontrarnostgt koju niječu trebamo pretresti Da se ne čini ἐρήμην καταδικάζεσθαι δοκῶμεν6 da je u osami osuđu-jemo saslušat ćemo Aristotela τὰ τῶν Ἀριστοτελικῶν λόγων δικαιώματα7 opravdavanja Aristotelovih razloga raquoTreba nai-me da budu suci a ne protivnici oni koji istinito trebaju dovoljno prosuditi o predloženoj stvarilaquo kako je kod njega slavno upo-zorenje onima koji filozofiraju Neka se iznesu dakle kvalitete koje zovu aktivnim i pasivnima za koje Aristotel niječe niječu i njegovi da postoje u nebu iznijet će se kako mislim iz 2 po-glavlja 2 knjige O nastajanju tj ove [1] θερμὸν ndash ψυχρόν͵ [2] ξηρὸν ndash ὑγρόν͵ [3] βαρὺ ndash κοῦφον͵ [4] σκληρὸν ndash μαλακόν͵ [5] γλίσχρον ndash κραῦρον͵ [6]τραχὺ ndash λεῖον͵ [7] παχὺ ndash λεπτόν8 raquoto-plo ndash hladno suho ndash vlažno teško ndash lagano tvrdo ndash mekano čvr-sto ndash drobljivo hrapavo ndash glatko grubo ndash nježnolaquo I da nešto ne bi nedostajalo u tom nabrajanju od drugdje će dodati [8] πυκνὸν ndash μανὸν9 gusto i rijetko [430] Od tih osam povezivanja prva dva zovu primarnima ostala koja su nastala iz njih sekundarnima a za ova opet piše da su nastala iz onih raquoNježno pak i grubo i čvrsto i drobljivo tvrdo i mekano i druge razlike iz njih sulaquo

Tu stvar u cijelom tom poglavlju istražuje U njemu uči ta-kođer da su od prvih ltkvalitetagt toplo i hladno aktivne dvije pasivne su vlažno i suho a za težinu pak i laganost niječe da su bilo aktivne bilo pasivne i daje razlog raquoZa njih se ne kaže da čine nešto drugo ili da trpe od drugoglaquo Da su ostale pak jedne aktivne druge pasivne izrijekom poučava raquoNaime čvrsto ltigt vlažno je nešto trpnolaquo I raquoMekano koje se povlači u sebelaquo Ako je to pasivno njima kontrarno bit će aktivno raquoUzroci kontrarnog

6 Usp ARIST Cael 279b107 Parafraza usp ARIST Cael 279b98 Usp ARIST GC 329b18ndash19 9 Usp npr ARIST Metaph 985b11ndash12


350

20

10

ria eorum activa erunt7 Contrariorum enim contrariae sunt causae docet hoc eodem libro Est etiam Aristotelis doctrina si alterum contrarium reperiatur reperiri necessario et alterum hac ipsaii ratione terra posita ignem esse intulit 2 De coelo capite 3 et his extremis positis contraria alia intermedia8 Contrariorum enim si alterum natura sit necesse est alterum esse natura

His itaque ex Aristotelis doctrina positis confirmatis confes-sis examinemus si quis nobis sensus ostendat si quae nos ratio ducat ut aliquam octo propositarum combinationum in coelo inesse cognoscamus Ac primo loco consideremus hanc ipsam mollitiem et duritiemiii si forte aliqua sit in coelo Utrum igitur coelum sit corpus molle videndum est Tactu qui molliciei est proprius iudex eo non attingimus Visu quo coelum cognosci-mus molliciem non iudicamus Ad rationem igitur confugien-dum et rationem quidem Aristotelis non de plebe philosophi alicuius

Expromamus e libris eius caput 4 libri 2 De coelo quo ad-struit coelum esse sphaericae figurae Quibus id rationibus ad-struit Primo corpori prima competit figura primum corpus est coelum Secunda ratio si coelum angularis esset figurae aut ova-lis extra coelum et locus et vacuum necessario esset id esse im-possibile ait se superius probasse Tertia ratio est authoritas eo-rum qui superficies secabant ex eisque corpora constituebant

Tribus his rationibus ostendit extimum coelum esse sphaeri-cum et per hoc inferiora etiam corpora sphaerica esse ait etenim9 Ergo et continuum illi Id enim quod sphaerico continuum est sphae-

7 τῶν γὰρ ἐναντίων τἀναντία ltτὰgt αἴτια [ARIST GC 336a30ndash31]8 τῶν γὰρ ἐναντίων εἰ θάτερον φύσει͵ ἀνάγκη καὶ θάτερον εἶναι

φύσει͵ [ARIST Cael 286a23ndash24] 9 Καὶ τὸ συνεχὲς ἄρα ἐκείνῳ τὸ γὰρ τῷ σφαιροειδεῖ συνεχὲς

σφαιροειδές [ARIST Cael 287a5ndash6]

ii Corr ex ipseiii Petrić na nekim mjestima piše mollities i durities a na drugima mol-

licies i duricies Budući da je to u to doba bilo uobičajeno ndash ostavljeno je onako kako je na pojedinom mjestu pisano

5

15

25


351

10

5

su kontrarnilaquo ndash poučava u toj istoj knjizi Također je Aristotelov nauk ako se može naći jedno kontrarno nužno se nađe i drugo iz tog razloga kad je postavljena zemlja on sam uvodi da postoji vatra u 2 knjizi O nebu u 3 poglavlju i kad su postavljene te kraj-nosti da postoji drugo kontrarno srednje raquoOd kontrarnog ako postoji jedno po prirodi nužno je da postoji i drugo po prirodilaquo

Stoga kad je to postavljeno po Aristotelovom nauku potvr-đeno i priznato istražimo da li nam koje osjetilo pokazuje da li nas koji razlog vodi da spoznamo da neko od osam predloženih povezivanja postoji u nebu A na prvom mjestu razmotrimo tu istu mekanost i tvrdost da li možda neka postoji u nebu Treba vidjeti da li je nebo mekano tijelo Dodirom koji je vlastiti sudac mekanosti do tamo ne dopiremo Vidom kojim nebo spoznaje-mo mekanost ne prosuđujemo Treba dakle pribjeći razlogu i to razlogu zaista Aristotelovom a ne nekog filozofa iz naroda

Izvucimo iz njegovih knjiga 4 poglavlje 2 knjige O nebu u kojem je utvrdio da je nebo sfernog oblika Kojim je to razlozima utvrdio Prvom tijelu pripada prvi oblik prvo tijelo je nebo Dru-gi razlog ako bi nebo bilo uglatog oblika ili jajastog izvan neba bilo bi nužno i mjesto i prazan prostor kaže da je prije dokazao da je to nemoguće Treći razlog je autoritet onih koji su sijekli površine10 i iz njih uspostavljali tijela

Tim trima razlozima pokazuje da je krajnje nebo sferno i po tome da su i niža također tijela sferna kaže naime raquoDakle i kon-tinuirano njemu Ono što je kontinuirano sfernom lti samogt je

10 Usp ARIST Cael 286b27ndash32 Ἔτι δὲ καὶ οἱ διαιροῦντες εἰς ἐπίπεδα καὶ ἐξ ἐπιπέδων τὰ σώματα γεννῶντες μεμαρτυρηκέναι φαίνονται τούτοις μόνην γὰρ τῶν στερεῶν οὐ διαιροῦσι τὴν σφαῖραν ὡς οὐκ ἔχουσαν πλείους ἐπιφανείας ἢ μίαν ἡ γὰρ εἰς τὰ ἐπίπεδα διαίρεσις οὐχ ὡς ἂν τέμνων τις εἰς τὰ μέρη διέλοι τὸ ὅλον͵ τοῦτον διαιρεῖται τὸν τρόπον͵ ἀλλ΄ ὡς εἰς ἕτερα τῷ εἴδει

15

20

25


352

ricum est Et praeterea10 Similiter vero et ea quae ad medium horum ea namque quae a sphaerico continentur et tanguntur tota sphaerica esse necesse est Ea vero quae planetis inferius sunt contingunt su-periorem sphaeram ita ut omnis latio sit sphaerica Omnia enim con-tingunt et contigua sunt sphaeris Haec sane Aristotelica sententia est Quia supremum coelum sphaericum est id quoque quod proxime ex planetis ab eo continetur tangiturque sphaericum esse et ita deinceps usque ad Lunae sphaeram qua ignis conti-netur Ideoque sphaericus est ab hoc aer ideo sphaericus ab hoc eodem modo aqua Sic enim paulo post scribit11 Acciperet vero aliquis et ex corporibus circa medium positis hanc eandem fidem si enim aqua est circa terram aer vero circa aquam ignis vero circa ae-rem et corporaiv sursum secundum eandem rationem continua quidem non sunt Tangunt vero haec superficies autem aquae est sphaerica id vero quod sphaerico continuum est aut positum circa sphaericum et ipsum necesse est tale esse itaque et propter hoc clarum est sphaericum esse coelum

Hae sunt mirabiles Aristotelis rationes quas in manus discu-tiendas sumamus si quid forte ad rem nostram conferre queant Neque tamen ego ea nego concedo et fateor sed rationem exqui-ro cur Saturni coelum sphaericum sit et deinceps inferiora quia scilicet (ait Aristoteles) primo sphaerico coelo continuum seu contiguum sit Hoc mihi exactius explicetur obsecro Saturni coe-

10 Ὡσαύτως δὲ καὶ τὰ [τὸ] πρὸς τὸ μέσον τούτων τὰ γὰρ ὑπὸ [ἀπὸ] τοῦ σφαιροειδοῦς περιεχόμενα καὶ ἁπτόμενα ὅλα σφαιροειδῆ ἀνάγκη εἶναι τὰ δὲ κάτω τῆς τῶν πλανήτων ἅπτεται τῆς ἐπάνω σφαίρας Ὥστε σφαιροειδὴς ἂν εἴη πᾶσα ltφοράgt πάντα γὰρ ἅπτεται καὶ συνεχῆ ἐστι ταῖς σφαίραις [ARIST Cael 287a6ndash11]

11 Λάβοι δ΄ ἄν τις καὶ ἐκ τῶν περὶ τὸ μέσον ἱδρυμένων σωμάτων ταύτην τὴν πίστιν Εἰ γὰρ τὸ μὲν ὕδωρ ἐστὶ περὶ τὴν γῆν͵ ὁ δ΄ ἀὴρ περὶ τὸ ὕδωρ͵ τὸ δὲ πῦρ περὶ τὸν ἀέρα͵ καὶ τὰ ἄνω σώματα κατὰ τὸν αὐτὸν λόγον (συνεχῆ μὲν γὰρ οὐκ ἔστιν͵ ἅπτεται δὲ τούτων)͵ ἡ δὲ τοῦ ὕδατος ἐπιφάνεια σφαιροειδής ἐστιν͵ τὸ δὲ τῷ σφαιροειδεῖ συνεχὲς ἢ κείμενον περὶ τὸ σφαιροειδὲς καὶ αὐτὸ τοιοῦτον ἀναγκαῖον εἶναι ὥστε κἂν διὰ τοῦτο [τούτου] φανερὸν εἴη ὅτι σφαιροειδής ἐστιν ὁ οὐρανός [ARIST Cael 287a30ndashb4]

iv Corr ex corpore

5

10

15

20


353

sfernolaquo I osim toga raquoSlično pak i ono što je u sredini njih ono što ono sferno sadrži i dodiruje sve to je nužno da jest sferno Ono pak što je ispod planeta dodiruje gornju sferu tako da je sve pomicanje sferno Sve naime dodiruje i dodirno je sa sferamalaquo To je Aristotelova misao jer je krajnje nebo sferno također da je i ono što najbliže od planeta sadrži i dodiruje sferno i tako redom sve do sfere Mjeseca koja sadrži ltpod sobomgt vatru Stoga je vatra sferna od toga je zrak sferni na isti način od toga je sferna voda Tako malo poslije piše raquoUvjerio bi se u to isto netko po tijelima koja su postavljena oko sredine ako je naime voda oko zemlje zrak oko vode a vatra oko zraka i tijela gore po istom razlogu zaista nisu kontinuirana dodiruju ih a površina vode je sferna zato jer je ono što je kontinuirano sa sfernim ili postav-ljeno oko sfernog nužno i samo takvo i zbog toga je jasno da je nebo sfernolaquo

To su divni Aristotelovi razlozi uzmimo ih u ruke da ih ras-pravimo ako možda nešto mogu pridonijeti našoj stvari Ja to ipak ne niječem dopuštam i priznajem ali ispitujem razlog zašto je Saturnovo nebo sferno i redom niža ltnebesagt tj jer je (kaže Aristotel) kontinuirano ili dodirno prvom sfernom nebu Mo-lim da mi se točnije objasni Nebo Saturna oblikovano je prema

5

10

15

20


354

lum conformatum est ad sphaericam primi coeli figuram Qua ratione id Qua causa Qua vi Quia continetur a primo (ait Ari-stoteles) eique continuum est

Accipio Idne factum est quia Saturni coelum primo coelo resistit aut restitit Vel quia cedit et cessit Quid respondebitur huic quaestioni Expendamus utramque [431] partem Si resistit aut restitit quomodo ad illius figuram conformatum est Cessit et cedit si alterius imperio ac vi conformatum est Si cessit aut cedit est ergo molle molle namque id esse docuit Aristoteles quod in se cedit Si restitit aut resistit durum ergo est contrario-rum enim et causae et actiones sunt Inquient ita a principio seu sine principio fuit Intelligo sed quaero suane id sponte an primi amplexu Si sponte sua et natura non ergo opus habuit primi coeli amplexu quo sphaericum evaderet Ergo Aristoteles fallit nos cum causam rotunditatis assignet eam quae nulla eius rei causa sit Si propter ambitum primae sphaerae secunda sphaeri-ca est et ut sphaerica esset amplexu primae habuit opus ea iam figura a prima in secundam impressa est Impressio ista ac com-pressio primae sphaerae nonne actio eius est Receptio figurae cessio nonne passio est Quis id neget

Non negabunt puto sed dicent non esse actionem aut pas-sionem corruptivam Modo non est hoc in quaestione Quaestio est an in coelo sit ulla qualitas activa ulla passiva Stemus in hoc pede ne vagemur Quaero dum primum coelum comprimit secundum eique sphaericitatem suam imprimit secundum coe-lum dum eam recipit quid e duobus accidit Secundum coelum tum resistitne ita ut nullam recipiat rotunditatem aut cedit tan-tisper ut eam recipiat Nequaquam est dicendum nullam acci-pere quam dicat Aristoteles recipere Est ergo fatendum dum accipit tantisper cedere ut accipiat Cessio nonne mollis corporis est

Quis aliter ex Aristotelis doctrina doceat μαλακὸν γὰρ τὸ ὑπεῖκον12 Molle enim quod cedit Et ni fallor τὸ ὑπεῖκον μαλακὸν quod cedit molle ex definitionis cum definito conversione Coelum ergo Saturni molle est ita ut a primo coelo cedendo rotunditatis

12 [ARIST GC 330a8ndash9]

5

10

15

20

25

35

30


355

20

15

10

5

sfernom obliku prvoga neba Zbog kojeg to razloga zbog kojeg uzroka kojom silom Zato jer ga prvo ltnebogt sadrži (kaže Aris-totel) i njemu je kontinuirano

Prihvaćam Je li to nastalo jer se Saturnovo nebo opire prvom nebu ili se opiralo ili zato jer popušta i popuštalo je Što će biti odgovoreno na ovo pitanje Odvagnimo jedan i drugi dio [431] Ako se opire ili se opiralo kako je oblikovano prema njegovom obliku Popustilo je i popušta ako je oblikovano vlašću i silom drugoga Ako je popustilo ili popušta onda je mekano Aristotel je naime učio da je mekano ono što pušta u sebe Ako se opiralo ili opire onda je tvrdo uzroci i djelovanja kontrarnog su naime ltkontrarnigt Reći će tako je bilo od početka ili bez početka Ra-zumijem ali pitam da li samo od sebe ili od obuhvaćanja prvog ltnebagt Ako samo od sebe i po svojoj naravi nije dakle bilo po-trebno obuhvaćanje prvoga neba da bi ltSaturnovo nebogt posta-lo sferno Dakle Aristotel nas vara kad za uzrok okruglosti odre-đuje onaj koji nije nikakav uzrok te stvari Ako je zbog opsezanja prve sfere druga sferna i da bi bila sferna bilo je potrebno obu-hvaćanje prve taj je oblik prva utisnula u drugu To utiskivanje i pritiskanje prve sfere nije li to njezino djelovanje Prihvaćanje oblika popuštanje nije li to trpnja Tko bi to mogao nijekati

Neće nijekati mislim nego će reći da to nije djelovanje i trp-nja koja upropaštava Ali to nije u pitanju Pitanje je postoji li u nebu ikakva aktivna ili pasivna kvaliteta Stojmo čvrsto u tome ne lutajmo Pitam dok prvo nebo steže drugo i utiskuje mu svoju sfernost a drugo nebo dok ju prihvaća što se od dvojeg doga-đa Da li se drugo nebo tada tako odupire da ne prima nikakvu okruglost ili privremeno popušta da ju prihvati Nikako ne tre-ba reći da ne prihvaća onu za koju je Aristotel rekao da ju pri-hvaća Treba dakle priznati dok prihvaća toliko popušta da ju prihvati Nije li popuštanje svojstvo mekanog tijela

Tko bi drugačije poučavao iz Aristotelova nauka μαλακὸν γὰρ τὸ ὑπεῖκον raquoMekano je ono što popuštalaquo I ako se ne varam τὸ ὑπεῖκον μαλακὸν raquoono što popušta mekano jelaquo ndash po defi-niciji s konverzijom onoga što se definira11 Dakle nebo Satur-

11 Petrić navodi konverziju univerzalno afirmativnog suda koja je mo-guća samo ako su S i P ekvipolentni pojmovi

25

30


356

30

impressionem recipiat Si ergo est cessio ibi et mollities Si haec et durities contraria comprimentis scilicet primis coeli τῶν γὰρ ἐναντίων εἰ θάτερον φύσει͵ καὶ θάτερον Contrariorum namque si alterum est secundum naturam et alterum Et si unum ponitur ponitur et alterum in natura Alioqui quo nam pacto primum coelum comprimeret secundum eiusque cessionem causaret si vim non haberet comprimendi Namque aut primum mollius est secundo aut aeque molle aut minus molle Si mollius et aeque nullam faciet compressionem ergo minus molle primum secun-dum vero mollius et quod minus molle participatione contrarii tale est ergo durities in primo coelo ergo in coelo duo contraria sunt activa et passiva

At durum et molle secundae qualitates sunt ergo a primis ortae sunt mollitudo ab humido durities a sicco hos enim fon-tes qualitatum harum nobis monstravit Peripati Pegasus Non negabunt hoc (ut puto) sed negabunt elementales duritiem mol-litudinem humiditatem siccitatem in coelo esse Aliam excel-lentiorem toto genere ab elementali distantem eam esse conten-dent non corruptivam non generativam Id iam est principium quaestionis petere Id enim quaeritur an ea mollities et durities coelestis sit eadem cum nostrate Non itaque est assumendum quod est in quaestione positum ratione est probandum non au-thoritate arripiendum

Pergam ergo contrarietates alias qualitatumv activarum pas-sivarumque in coelo esse demonstrare postea erit Peripateticis locus adstruendi eas ab elementalibus esse alias Primum itaque coelum tantulum est durum ut possit mollitudinem secundi ita comprimere ut illi sphaericam figuram indat secundum quoque tantum habet duritiei ut hanc eandem sphaericam tertio coelo imprimere possit Tertium quoque duriusculum ita ut quarto rotunditatem eandem imprimat atque ita deinceps usque ad lu-

15

v Corr ex qualitatem

5

10

20

25


357

20

15

25

5

30

na mekano je tako da od prvog neba popuštajući prima utisak okruglosti Ako dakle postoji popuštanje ondje je i mekanost Ako ona ltpostojigt ltpostojigt i kontrarna tvrdost tj lttvrdostgt prvog neba koje pritišće τῶν γὰρ ἐναντίων εἰ θάτερον φύσει͵ καὶ θάτερον12 raquoOd kontrarnog naime ako je jedno po prirodi i drugo jelaquo I ako se jedno postavlja postavlja se i drugo u priro-di Drugačije na koji bi način prvo nebo pritiskalo drugo i uzro-kovalo njegovo popuštanje ako ne bi imalo snagu pritiskanja Naime ili je prvo mekanije od drugog ili je jednako mekano ili manje mekano Ako je mekanije i jednako ltmekanogt neće činiti nikakav pritisak dakle prvo je manje mekano a drugo mekani-je i ono što je manje mekano takvo je na temelju sudjelovanja kontrarnog Stoga je tvrdoća u prvom nebu u nebu postoji dvoje kontrarno aktivno i pasivno

Tvrdo i mekano su sekundarne kvalitete nastale su od pr-vih mekanost od vlažnog tvrdost od suhog a da su to izvori tih kvaliteta pokazao nam je Pegaz peripatetičke škole Neće nijeka-ti to (kako mislim) nego će nijekati da elementarne ltkvalitetegt tvrdost mekanost vlažnost i suhost postoje u nebu Tvrdit će da je izvrsnija ona druga koja se cijelim rodom razlikuje od ele-mentarne koja ne može propasti koja ne može nastati To već znači zahtijevati počelo pitanja13 Pita se naime je li ta nebeska mekanost i tvrdost ista s našom Stoga se ne smije pretpostaviti ono što je postavljeno u pitanju treba razlogom dokazati a ne navaliti autoritetom

Nastavit ću dakle dokazivati da u nebu postoje druge kon-trarnosti aktivnih i pasivnih kvaliteta poslije će peripatetičari imati priliku da utvrde da su te ltkvalitetegt različite od elemen-tarnih Prvo dakle nebo sasvim je malo tvrdo da bi moglo pri-tisnuti mekanost drugog ltnebagt da mu dade sferni oblik dru-go ltnebogt također ima toliko tvrdosti da taj isti sferni ltoblikgt može utisnuti trećem nebu Treće ltnebogt također je malkice tvrdo tako da istu okruglost utisne četvrtom i tako nadalje sve

12 Usp ARIST Cael 286a23 τῶν γὰρ ἐναντίων εἰ θάτερον φύσει ἀνάγκη καὶ θάτερον εἶναι φύσει

13 Usp ovdje 3 knjiga str 179 bilj 19

10


358

nae orbem qui eam figuram mollitudine sua ab orbe proxime superiore suscipiat Qua ratione eveniet necessario ut primum coelum sit omnium minime molle maxime durum sequentes orbes duricie deficientes mollicie abundatiores sunt ita ut Lu-nae orbis minime omnium durus maxime omnium mollis relin-quatur

In omnibus ergo coelestibus sphaeris est durities et mater eius siccitas Est mollicies et mater eius humiditas Si ibi sunt passivae istae qualitates ergo etiam activae qualitates ibi sunt caliditas et frigiditas Alteris enim contrariis positis ponenda sunt necessa-rio et altera ex clarissimo Aristotelis dogmate

Sed ad mollissimum Lunae orbem revertamur Ignis ab eo ambitur ab eoque sphaericus fit Mollior igitur ignis si mollior et mollis Si mollis etiam humidus

Alant si placet Peripatetici hoc monstrum in Aristotelis gremio ex semine eius proprio natum Ignis Aristotelicus sic-cissimus etiam humidus est Rotundatio aeris ab igne est ergo mollior igne aer Aer aquam circumplectitur mollior igitur aere aqua hoc aliud monstrum ex eodem semine procreatum13 Simi-liter etiam ea quae circa medium horum Et mox14 [432] Ea vero quae sub planetis sunt tangunt eam quae supra est sphaeram

Tertium monstrum terra ambitur ab aqua ergo terra mollior Tria ista monstra Peripati curae permittamus

Nos pro re nostra colligemus in coelo quia sit ibi mollicies et duricies et contrariae qualitates ex ordine earum quas passivas dicunt esse ex his humidum quoque ibi esse et siccum ex his calidum et frigidum Quam rem colligemus non tantum ex pro-posita ratione sed etiam alia adversis gradibus gradiente

Aqua est rotunda ergo et aer ambiens aer rotundus ergo et ignis ambiens ignis rotundus ergo et Lunae orbis ambiens Sic deinceps ergo et orbis supremus Hic contraria omnia eveniunt Aqua siquidem in sese rotunda aerem molliorem sese amplecten-

13 Ὡσαύτως δὲ καὶ τὰ πρὸς [περὶ] τὸ μέσον τούτων [ARIST Cael 287a6ndash7]

14 τὰ δὲ κάτω τῆς τῶν πλανήτων ἅπτεται τῆς ἐπάνω σφαίρας [ARIST Cael 287a8ndash9]

5

10

15

20

25

30


359

do kruga Mjeseca koji taj oblik svojom mekanošću prima od naj-bližeg višeg kruga Iz tog razloga nužno će se dogoditi da je prvo nebo najmanje mekano od svih a najviše tvrdo ndash krugovi koji slijede kojima nedostaje tvrdosti više obiluju mekanošću ndash tako da preostaje da je krug Mjeseca od svih najmanje tvrd a od svih najviše mekan

U svim dakle nebeskim sferama postoji tvrdost i njezina maj-ka suhost postoji mekanost i njezina majka vlažnost Ako su tamo te pasivne kvalitete također postoje tamo i aktivne kvalitete topli-na i hladnoća Naime kad je postavljeno jedno kontrarno nužno treba postaviti i drugo po sasvim jasnom Aristotelovom nauku

Ali vratimo se najmekanijem krugu Mjeseca Njime je obu-hvaćena vatra i po njemu je sferna Stoga je vatra mekanija a ako je mekanija onda je i mekana Ako je mekana također je vlažna

Neka peripatetičari hrane tu nakazu ako im se sviđa rođe-nu u Aristotelovu krilu iz njegova vlastita sjemena Aristotelova sasvim suha vatra također je i vlažna Zaokrugljenost zraka je od vatre zrak je dakle mekaniji od vatre Zrak obuhvaća vodu sto-ga je voda mekanija od zraka ndash ta druga nakaza rođena je iz istog sjemena raquoSlično također ono što je u sredini tihlaquo I zatim [432] raquoOno pak što je ispod planeta dodiruje onu sferu koja je iznadlaquo

Treća nakaza zemlja je obuhvaćena vodom zemlja je dakle mekanija Te tri nakaze ostavimo na brigu peripatetičke škole

Mi ćemo za našu stvar povezati da u nebu tamo po njima postoji ndash jer su tamo mekanost i tvrdost i kontrarne kvalitete iz reda onih za koje kažu da su pasivne ndash također vlažno i suho i iz tih toplo i hladno Tu ćemo stvar povezati ne samo iz izloženog razloga nego također na temelju drugog koji napreduje suprot-nim koracima

Voda je okrugla dakle i zrak koji je okružuje zrak je okru-gao dakle i vatra koja ga okružuje vatra je okrugla dakle i krug Mjeseca koji ju okružuje tako nadalje dakle i najviši krug Tu se događa sve kontrarno Ako je uistinu voda u sebi okrugla imat

5

10

15

20

25

30


360

tem habebit aeri duriori ignis mollior Igni duriori Lunae orbis mollior et sic deinceps ergo et supremus orbis mollior Saturno duriori circumfundetur atque ita fiet ut mollissimus coelestium orbium sit orbis extimus qui prius durissimus fuerat Lunae du-rissimus qui antea mollissimus mollior tamen igne cum prius eo fuisset durior atque ita de aere et aqua omnia contraria Quid igitur inquient ex istis contrariis Aristotelicis probationibus tot monstra nasci

Sed progrediamur si forte aliam quampiam de qualitatibus istis coelo inesse ex Aristotelis doctrina convincamus Quid est id quod eiusdem capitis fine fere concludit15 Quod quidem sphae-ricus est mundus clarum ex his et quod exacte tornatus ita ut nihil aut manu factum eo modo se habeat nec aliud quicquam eorum quae apud nos ante oculos fiunt Illud tornatus nonne talem in rotundita-te esse mundum qualia quae torno fiunt sed longe exactiorem Quae vero tornata sunt levia et glabra sunt id λεῖον appellavit Quod si glabricies in coelo est ibi est etiam asperitas contraria Aient nulla ibi apparet

Esto est tamen inter secundas qualitates ab Aristotele enu-merata quam postea in explicatione ortus earum oblitus est so-lam omnes alias primis illis nobilissimis parentibus humiditate et siccitate derivavit Hanc misellam veluti notham non curavit Sed ea semel tamquam aliarum soror agnita ex eisdem parenti-bus se ortam asseret partemque haereditatis ab aequis iudicibus obtinebit

Est itaque in coelo glabritas est igitur et mater eius quaecum-que ea sit Si mater patrem quoque ibi adesse necesse est

Quid vero de tenacitate Estne ea in coelo Sic eam expli-cat eo loci16 Tenax enim humidum est passum quidpiam quale est oleum friabile vero sicci est Et 4 Meteoro sive libro de concretis

15 Ὅτι μὲν οὖν σφαιροειδής ἐστιν ὁ κόσμος͵ δῆλον ἐκ τούτων͵ καὶ ὅτι κατ΄ ἀκρίβειαν ἔντορνος οὕτως ὥστε μηθὲν μήτε χειρόκμητον ἔχειν παραπλησίως μήτ΄ ἄλλο μηθὲν τῶν ἡμῖν ἐν ὀφθαλμοῖς φαινομένων [γινομένων] [ARIST Cael 287b14ndash18]

16 (τὸ γὰρ γλίσχρον ὑγρὸν πεπονθός τί ἐστιν͵ οἷον τὸ ἔλαιον)͵ τὸ δὲ κραῦρον τοῦ ξηροῦ [ARIST GC 330a5ndash6]

5

10

15

20

30

25


361

10

5

će mekaniji zrak koji je obuhvaća od tvrđeg zraka vatra je meka-nija od tvrđe vatre mekaniji je krug Mjeseca i tako nadalje stoga će i najviši krug preliven preko tvrđeg Saturnovog biti mekaniji tako će biti da je najmekaniji od nebeskih krugova krajnji krug koji je prije bio najtvrđi a ltkruggt Mjeseca najtvrđi koji je prije bio najmekaniji mekaniji čak od vatre iako je prije od nje bio tvrđi i tako o zraku vodi ndash sve kontrarno Zar će reći da se iz tih kontrarnih Aristotelovih dokazivanja rađaju tolike nakaze

No idimo naprijed ako možda dokažemo da po Aristotelovu nauku u nebu postoji neka druga od onih kvaliteta Što je ono što zaključuje gotovo pri kraju istog poglavlja raquoIz toga je jasno da je zaista svijet sferan i da je točno istokaren tako da na taj način nije ništa ni rukom učinjeno niti nešto drugo od onoga koje nam je kod nas pred očimalaquo Ono lttornatusgt istokaren ne znači li da je svijet takav u okruglosti kakvo je ono istokareno ali mnogo toč-nije Ono što je istokareno je glatko i uglačano to je zvao λεῖον Ako postoji glatkost u nebu tamo je također i kontrarna hrapa-vost Reći će nikakva se tamo ne pokazuje

Neka bude Ipak ju je Aristotel naveo među sekundarnim kvalitetama nju je kasnije u objašnjenju njihova nastanka jedinu zaboravio sve ostale izveo je od prvih onih najplemenitijih ro-ditelja vlažnosti i suhosti Za nju se jadnicu kao nezakonitu nije brinuo Ali jedanput će za nju kao priznatu sestru drugih reći da je rođena od istih roditelja i dobit će dio nasljedstva od praved-nih sudaca

Postoji dakle u nebu uglačanost i stoga postoji njezina maj-ka koja god bila Ako postoji majka nužno je da tamo postoji i otac

Što pak o čvrstoći postoji li ona u nebu Tumači ju na onom mjestu raquoČvrsto je naime vlažno nešto trpno kakvo je uljnato a drobljivo pripada suhomlaquo I u 4 knjizi Meteorologije ili u knjizi

30

20

15

25


362

10

capite 9 sic illud describit17 Tenax est quando tractile vel quia humidum vel quia molle sit tale vero fit immutatione quaecumque veluti cathenae composita sunt corpora Haec enim valde possunt extendi et contrahi Idem est in coelo tenax ubi pars partem in motu trahit ἕλκει ὥσπερ αἱ ἁλύσεις veluti cathenae seu funes Et partes partibus συνιοῦσι coeunt Et pars partem ita sequitur ut non divellantur Si vero tenax ibi est est ex praesenti contex-tu et molle et humidum Oportet ergo et contraria horum esse in coelo

Quid vero in coelo non est et τὸ λεπτὸν καὶ τὸ παχύ tenue et crassum Est ex Aristotelis quidem dogmate ait enim18 Tenue est repletivum quia parvi pars et parvi pars est repletivum Si ergo in coelo repletio haec sit fatendum erit tenuitatem quoque ibi esse Si negent cur dixit Aristoteles locum supra elementa ple-num esse τοιούτου σώματος talis corporis At si coelum replet universum eum locum certe coelum est parvi pars at si hoc et repletivum Et si hoc tenue quoque ex necessitate At si tenue ibi est erit et crassum indicat id Lunae corpus Et si haec ibi etiam humiditas est mater tenuitatis et siccitas mater crassitudinis

Iam vero ibi esse et densum et rarum quis dubitat cum id Aristoteli non est negatum et conspiciantur oculis astra densiora orbes rariores Sic etiam Aristoteles asseruit 2 De coelo capite 8 Astra esse densiores orbis partes

17 γλίσχρον δ΄ ἐστὶν ὅταν ἑλκτὸν ᾖ ὑγρὸν ὂν ἢ μαλακόν τοιοῦτον δὲ γίγνεται τῇ ἐπαλλάξει ὅσα ὥσπερ αἱ ἁλύσεις σύγκεινται τῶν σωμάτων ταῦτα γὰρ ἐπὶ πολὺ δύναται ἐκτείνεσθαι καὶ συνιέναι [ARIST Mete 387a11ndash14]

18 τὸ δὲ λεπτὸν ἀναπληστικόν λεπτομερὲς γάρ͵ καὶ τὸ μικρομερὲς ἀναπληστικόν [ARIST GC 330a1ndash2]

5

20

15


363

o skrutnutom u 9 poglavlju tako to opisuje raquoČvrsto je kad je povlačljivo ili zato jer je vlažno ili jer je mekano takovo nasta-je izmjenjivanjem14 kao što su neki lanci složena tijela Oni se dobro mogu razvući i skupitilaquo Isto je u nebu čvrsto gdje dio u kretanju vuče dio ἕλκει ὥσπερ αἱ ἁλύσεις15 ndash ltvučegt kao lanci ili konopci I dijelovi s dijelovima συνιοῦσιν idu zajedno I dio tako slijedi za dijelom da se ne trgaju Ako je dakle čvrsto ondje a iz sadašnjeg sklopa jest ndash i mekano i vlažno ndash onda treba da i njihovo kontrarno bude u nebu

Što pak nije li u nebu τὸ λεπτὸν καὶ παχὺ sitno i krupno Zaista postoji po Aristotelovu nauku jer kaže raquoSitno je ono što ispunjava jer je malodjelno a malodjelno je ispunjavajućelaquo Ako postoji u nebu to ispunjavanje trebat će priznati da je tamo i sit-nost Ako bi nijekali zašto je Aristotel rekao da je mjesto iznad elemenata puno τοιούτου σώματος takvoga tijela A ako nebo ispunjava ono cjelokupno mjesto sigurno je nebo malodjelno a ako to jest ono je ispunjavajuće I ako to jest također je po nuž-nosti sitno A ako je ondje sitno bit će i krupno ndash pokazuje to ti-jelo Mjeseca I ako to jest tamo je također vlažnost majka sitnosti i suhost majka krupnosti

Tko pak već sumnja da je ondje i gusto i rijetko kad to Aris-totel nije nijekao i očima se vidi da su zvijezde gušće a krugovi rjeđi Tako je također Aristotel tvrdio u 2 knjizi O nebu u 8 po-glavlju da su zvijezde gušći dijelovi kruga16

14 S immutatio prevodi Petrić grčku riječ ἐπάλλαξις Ἐπάλλαξις međutim ima dva značenja mijenjanje izmjenjivanje i isprepletanje Ovdje bi ovo drugo značenje bilo prikladnije

15 Parafrazirano usp ARIST Mete 387a11ndash13 γλίσχρον δ΄ ἐστὶν ὅταν ἑλκτὸν ᾖ ὑγρὸν ὂν ἢ μαλακόν τοιοῦτον δὲ γίγνεται τῇ ἐπαλλάξει ὅσα ὥσπερ αἱ ἁλύσεις σύγκεινται τῶν σωμάτων

16 Broj koji je ovdje u originalu tiskan nije sasvim jasan Mogao bi biti 8 ili ἐπίσημον tj 6 Ni na jednom od tih mjesta Aristotel ne govori ono što Petrić navodi kao sadržaj tog mjesta Citat koji navodim nalazi se u 7 poglavlju 2 knjige O nebu Usp ARIST Cael 289a13ndash16 Εὐλογώτατον δὴ καὶ τοῖς εἰρημένοις ἑπόμενον ἡμῖν τὸ ἕκαστον τῶν ἄστρων ποιεῖν ἐκ τούτου τοῦ σώματος ἐν ᾧ τυγχάνει τὴν φορὰν ἔχον͵ ἐπειδὴ ἔφαμέν τι εἶναι ὃ κύκλῳ φέρεσθαι πέφυκεν U tekstu koji neposredno slijedi ne kaže se međutim da su zvijezde gušće od krugova Moguće je da je to

5

10

20

15


364

15

Sex hucusque probavimus in coelo qualitatum passivarum esse quinque secundarum molle ndash durum lene ndash asperum tenax ndash friabile tenue ndash crassum rarum ndash densum primarum unam humidum et siccum ex quibus duabus secundae illae de-cem orirentur ex Aristotelis doctrina ex eius doctrinae sequela

Est nunc considerandum an ibi levitas quoque et gravitas reperiantur [433] quae reliquae sunt de secundis Caliditas et fri-giditas quae supersunt de primis

Primo ergo de levitate Ignis levis est Maxime omnium alacriter respondebunt Interrogemus eos non de nostrate hoc igne clarum enim id est Sed illo sphaerali suo qui totum aerem continet locaturque ut ipse princeps credidit sub orbe Lunae Putamus responsuros ideo eum locum ignem illum obtinere quia levior aere sit atque ita levitatis summum possidere Inter-rogemus post haec si particulam aliquam illius ignis fingamus in aere esse an ibi manebit An vero ad suum ignem revolabit lippis et tonsoribus notum revolaturam Numquam tamen visa est particula illius ignis in aere

Eadem ratione fingamus quod numquam visum est parti-culam quampiam orbis Lunae esse in illo igne nemo hominum est qui dubitet ad orbem suum revolaturam nisi velit quis eam in loco non proprio nec naturali manere quod Aristoteles mi-nime omnium vult Scribit namque 9 capite 1 De coelo19 Omnia enim quiescunt mota quando venerint in proprium locum Ergo Lu-nae orbis levis est ex casu isto

19 πάντα γὰρ παύεται κινούμενα ὅταν ἔλθῃ εἰς τὸν οἰκεῖον τόπον͵ [ARIST Cael 279b1ndash2]

5

10

20

25


365

5

Do sada smo dokazali da u nebu postoji šest pasivnih kvali-teta pet drugih mekano ndash tvrdo glatko ndash hrapavo čvrsto ndash dro-bljivo sitno ndash krupno rijetko ndash gusto od prvih jedna vlažno i suho Iz tih dviju moglo je nastati onih drugih deset po Aristote-lovu nauku na temelju onoga što slijedi iz njegova nauka

Sada treba razmotriti je li se tamo nalazi i laganost i teškost [433] koje su preostale od drugih ltkvalitetagt te toplina i hladno-ća koje su preostale od prvih

Prvo o laganosti Je li vatra lagana Najlakša od svega žustro će odgovoriti Pitali bismo ih ne o ovoj našoj vatri to je naime jasno nego o onoj njegovoj sfernoj koja sadrži cijeli zrak i smje-štena je kako je sam prvak povjerovao pod krugom Mjeseca Mislimo da će odgovoriti da vatra zato zauzima ono mjesto jer je laganija od zraka i tako posjeduje vrhunac laganosti Pitali bismo poslije toga ako bismo zamislili da je neki djelić te vatre u zraku da li će tamo ostati ili pak odletjeti natrag k svojoj vatri I malo-umnima i brijačima poznato je da će odletjeti Nikad naime nije viđen djelić one vatre u zraku

Iz istog razloga zamislimo nešto što nikad nije viđeno da se neki djelić kruga Mjeseca nalazi u onoj vatri ne postoji nijedan čovjek koji bi sumnjao da će odletjeti k svojem krugu ndash osim ako netko ne bi htio da on ostane u tuđem i ne-prirodnom mjestu što Aristotel najmanje od svih želi Piše naime u 9 poglavlju 1 knji-ge O nebu raquoSve naime pokrenuto miruje kad dođe na vlastito mjestolaquo Dakle krug Mjeseca je lagan na temelju tog pada

Petrić preuzeo iz nekog komentara Usp Toma Akvinski Komentari uz drugu knjigu De caelo Prima quidem dubitatio est quia corpora stellarum videntur habere differentiam ad corpora sphaerarum caelestium ex eo quod sunt lucida et videntur spissiora et ita videtur in corporibus caele-stibus esse aliqua contrarietas Corpus Thomisticum [71194] In De caelo lib 2 l 10 n 3 Također SIMPLICIUS in Cael 74364ndash9 Ἀπορεῖ δὲ καλῶς ὁ Ἀλέξανδρος͵ πῶς ἁπλῆς οὔσης τῆς πέμπτης λεγομένης οὐσίας τοῦ κυκλοφορητικοῦ σώματος τοσαύτη φαίνεται διαφορὰ τοῦ τῶν ἄστρων σώματος πρὸς τὸ οὐράνιον εἰ δὲ διαφέρει ὅλως πυκνότησιν ἢ μανότησιν ἢ κατὰ χρώματα ἢ κατά τινα ἄλλα τοιαῦτα εἴδη͵ πῶς ἁπλᾶ λέγεται ἢ πῶς ἀπαθῆ͵ εἴπερ τὰ πάθη κατὰ ταύτας γίνεται τὰς διαφορὰς καί εἰσιν αἱ διαφοραὶ πάθη

10

15

20

25


366

10

Nec mihi nunc reclament casum esse impossibilem quia exemplo Aristotelico id factum est qui universum terrae globum ad Lunam evexit ut nescio quid tale ostenderet Levis ergo Lu-nae orbis leves et reliqui aut causa diversitatis ostendatur Et si levitas ibi et gravitas ratione tum contrarii tum alia Si enim stel-lati orbis particula extra universum vi aliqua proiiciatur cui du-bium ad suum locum reversuram versus centrum scilicet universi itaque gravitatem suam ostendet At si pars gravis cur non et tota sphaera Si extra proprium locum ponatur In proprio autem loco tum tota ipsa tum particulae nec graves nec leves sunt non aliter atque elementa haec nostratia quaecumque sint et particulae eo-rum nec gravia nec levia ab Aristotele edicuntur et docentur

Ergo in coelis elementorum et conditiones Si conditiones cur non et qualitates Si dicent non esse elementalis cognationis id nobis postea demonstrent libenter enim ac diligenter rationes eorum auscultabimus

Nunc vero quod nobis nostrae rei reliquum est prosequamur ad finem Calidum et frigidum in coelo an sit inquirendum est De calido non longa quaestio erit non quidem Platonis Pythago-reorum veterum omnium Graecorum Aegyptiorum Magorum Chaldaeorum iudicio qui omnes coelum esse ignem et credide-runt sensibus et sermonibus adstruxerunt sed iudicio Aristotelico 1 Meteoro capitulo 320 Si sane fit aqua ex aere et aer ex aqua quam ob causam non consistunt nebulae in superiore loco Decuerat enim magis quanto longius est locus a terra et frigidior eo quia neque ita vicinus est astris calidis existentibus neque a terra refractis radiis Altero quoque

20 εἰ δὴ γίγνεται ὕδωρ ἐξ ἀέρος καὶ ἀὴρ ἐξ ὕδατος͵ διὰ τίνα ποτ΄ αἰτίαν οὐ συνίσταται νέφη κατὰ τὸν ἄνω τόπον προσῆκε γὰρ μᾶλλον ὅσῳ πορρώτερον ὁ τόπος τῆς γῆς καὶ ψυχρότερος͵ διὰ τὸ μήθ΄ οὕτω πλησίον εἶναι τῶν ἄστρων θερμῶν ὄντων μήτε τῶν ἀπὸ τῆς γῆς ἀνακλωμένων ἀκτίνων͵ [ARIST Mete 340a24ndash29]

25

15

5

20


367

5

Neka mi sada ne viču da je pad nemoguć jer je učinjen pre-ma Aristotelovom primjeru koji je cijeli globus zemlje izdigao k Mjesecu da bi dokazao ne znam što17 Lagan je dakle krug Mje-seca lagani su i ostali ili neka se pokaže uzrok različitosti I ako postoji laganost tamo je i teškost kako iz razloga kontrarnoga tako i iz drugog naime ako se djelić zvjezdanog kruga izbaci nekom silom izvan sveukupnosti kome je dvojbeno da će se vra-titi na svoje mjesto tj prema središtu sveukupnosti ndash i da tako pokazuje svoju težinu A ako je dio težak zašto ne i cijela sfera ako se stavi izvan vlastitog mjesta Na vlastitom mjestu kako ona cijela sama tako i djelići nisu ni teški ni lagani jednako kao ovi naši elementi koji god bili Aristotel utvrđuje i poučava da njihovi djelići nisu ni teški ni lagani

U nebu dakle postoje i uvjeti elemenata a ako postoje uvje-ti zašto ne i kvalitete ako budu rekli da ltnebogt nema svojstvo elementarnog srodstva neka nam to kasnije dokažu drage volje i pažljivo slušat ćemo njihove razloge

Sada pak proslijedimo do kraja ono što nam je preostalo od naše stvari Treba ispitati da li u nebu postoji toplo i hladno O toplom neće biti dugo ispitivanje doista ne samo po sudu Pla-tona pitagorovaca svih starih Grka Egipćana kaldejskih maga koji su svi vjerovali osjetilima da je nebo vatra i to su utvrdili raspravama nego i po Aristotelovu sudu u 1 knjizi Meteorologije u 3 poglavlju raquoAko uistinu nastaje voda iz zraka i zrak iz vode iz kojeg razloga ne postoje maglice na gornjem mjestu Više je naime dolikovalo da je mjesto hladnije koliko je udaljenije od zemlje i stoga jer nije tako blizu zvijezdama koje su tople niti

17 Usp ARIST Cael 310b3ndash7 οὐ γὰρ ἐάν τις μεταθῇ τὴν γῆν οὗ νῦν ἡ σελήνη͵ οἰσθήσεται τῶν μορίων ἕκαστον πρὸς αὐτήν͵ ἀλλ΄ ὅπου περ καὶ νῦν Ὅλως μὲν οὖν τοῖς ὁμοίοις καὶ ἀδιαφόροις ὑπὸ τῆς αὐτῆς κινήσεως ἀνάγκη τοῦτο συμβαίνειν͵ ὥσθ΄ ὅπου πέφυκεν ἕν τι φέρεσθαι μόριον͵ καὶ τὸ πᾶν

10

15

20

20


368

10

5

loco eadem asserit 2 De ortu animalium capite 321 Omnis itaque animae potentia alterius corporis videtur communicasse et divinioris quam sint ea quae elementa vocantur ut vero differunt animae digni-tate et indignitate inter se sic et haec natura differt omnium quidem in seminibus inest Quod quidem facit foecunda esse semina id quod vocatur calidum Hoc autem non est ignis neque talis potentia est sed is qui in spermate comprehensus est et in spuma spiritus Et ea natura quae in spiritu est similis existens astrorum elemento ideo ignis nul-lum gignit animal neque cernitur consistere in ignitis seu humidis seu siccis Solis vero caliditas et animalium non solum per semen sed etiam si quodpiam fuerit excrementum alterius naturae attamen habet etiam hoc vitale principium Quod quidem caliditas quae in animalibus est neque ignis neque ab igne principium habet ex talibus clarum est

Quod si calor animalium neque ignis est neque ab igne unde [434] nam est Ait ipse a corpore diviniore quam sint elementa id autem est elementum astrorum Non fit autem in animalibus is calor per refractionem astrorum sed innato ipsis calore qua-lis est solis caliditas similis calori animalium Calor est itaque in coelo sed non elementalis neque ab igne elementali Qua sen-tentia quid clarius Etiamsi plerisque ex Peripato nova videatur isque calor non est accidens (quod novius iisdem videatur) sed natura sed spiritus sed corpus Hisce enim Aristoteles cum no-minibus insignivit itaque substantia est Fateor ergo et Aristote-lis et veterum omnium sententia in coelo esse calorem non acce-dentem ei non recedentem ab eo non accidens non qualitatem

21 Πάσης μὲν οὖν ψυχῆς δύναμις ἑτέρου σώματος ἔοικε κεκοιν-ωνηκέναι καὶ θειοτέρου τῶν καλουμένων στοιχείων ὡς δὲ διαφέρουσι τιμιότητι αἱ ψυχαὶ καὶ ἀτιμίᾳ ἀλλήλων οὕτω καὶ ἡ τοιαύτη διαφέρει φύσις πάντων μὲν γὰρ ἐν τῷ σπέρματι ἐνυπάρχει ὅπερ ποιεῖ γόνιμα εἶναι τὰ σπέρματα͵ τὸ καλούμενον θερμόν τοῦτο δ΄ οὐ πῦρ οὐδὲ τοιαύτη δύναμίς ἐστιν ἀλλὰ τὸ ἐμπεριλαμβανόμενον ἐν τῷ σπέρματι καὶ ἐν τῷ ἀφρώδει πνεῦμα καὶ ἡ ἐν τῷ πνεύματι φύσις͵ ἀνάλογον οὖσα τῷ τῶν ἄστρων στοιχείῳ διὸ πῦρ μὲν οὐθὲν γεννᾷ ζῷον͵ οὐδὲ φαίνεται συνιστάμενον ἐν πυρουμένοις οὔτ΄ ἐν ὑγροῖς οὔτ΄ ἐν ξηροῖς οὐθέν ἡ δὲ τοῦ ἡλίου θερμότης καὶ ἡ τῶν ζῴων οὐ μόνον ἡ διὰ τοῦ σπέρματος͵ ἀλλὰ κἄν τι περίττωμα τύχῃ τῆς φύσεως ὂν ἕτερον͵ ὅμως ἔχει καὶ τοῦτο ζωτικὴν ἀρχήν ὅτι μὲν οὖν ἡ ἐν τοῖς ζῴοις θερμότης οὔτε πῦρ οὔτε ἀπὸ πυρὸς ἔχει τὴν ἀρχὴν ἐκ τῶν τοιούτων ἐστὶ φανερόν [ARIST GA 736b29ndash737a7]

15

20

25


369

20

15

25

10

zrakama koje su odbijene od zemljelaquo Na drugom mjestu također isto tvrdi u 2 knjizi O nastanku životinja u 3 poglavlju raquoStoga je mogućnost svake duše da se združi s tijelom drugim i božanski-jim nego što su ona lttijelagt koja se zovu elementi Kao što se duše međusobno razlikuju dostojnošću i nedostojnošću tako se i ta priroda razlikuje prisutna je doista u sjemenima svega To do-ista čini da su sjemena plodna a to je ono što se zove toplo no to nije vatra niti je takva mogućnost nego onaj duh koji je sadržan u sjemenu i u pjeni I ta priroda koja je u duhu slična je elementu zvijezda stoga vatra ne rađa nijednu životinju niti se razabire da se sastoji iz vatrenog ili vlažnog ili suhog Toplina pak sunca i životinja ne samo ona po sjemenu nego također ako postoji neka izlučevina druge prirode ima i to životno počelo doista iz toga je jasno da toplina koja je u životinjama nije niti vatra niti ima počelo od vatrelaquo18

Ako toplina životinja nije ni vatra niti od vatre odakle [434] je Sam kaže od božanskijeg tijela nego što su elementi a taj je element zvijezda No ne nastaje u životinjama ta toplina na temelju odbijanja od zvijezda nego jer je njima urođena toplina kakva je toplina sunca slična toplini životinja Toplina je dakle u nebu ali ne elementarna niti od elementarne vatre Što je jasni-je od te misli Premda bi se mnogima iz peripatetičke škole činilo novom ta toplina nije akcident (što bi se istima činilo još novi-jim) nego priroda nego duh nego tijelo naime tim ju je imeni-ma Aristotel počastio Stoga je supstancija Priznajem dakle da je misao Aristotela i svih starih da u nebu postoji toplina koja mu ne pristupa ne odlazi od njega nije akcident nije kvaliteta

18 U trećem svesku Petrić također navodi to mjesto ali je i latinski pri-jevod citata malo drukčiji i navod ima komentar koji ovdje nadostaje Usp Franciscus Patricius Discussionum peripateticarum tomus tertiusFrane Pe-trić Peripatetičke rasprave svezak treći Zagreb 2009 str 196 r 16ndash19

5


370

5

nec ideo passivam sed substantiam omnium maxime activam ac mirabilibus modis activam

Unum de omnibus contrarietatibus non esse in coelo frigi-ditatem credam nec enim habeo unde coniiciam nec rationem ullam video quae id persuadeat quando calor qui ibi est non qualitas sed substantia est

Reliquas ibi esse qualitates et contrarias quidem iam est ostensum Falsum igitur est quod docuit Aristoteles coelum a natura fuisse ab omni contrarietate exemptum Itaque si coelum ullam habeat aeternitatem non hoc merito habeat

Sed cur ego tantos labores exantlavi tot noctes vigiliis ab-sumpsi ut in coelo tot contrarietates adinvenirem quando Aristoteles in eo argumento nullius praeterquam unius fecerit mentionem Sic enim scripsit22 Si vero huic nullum contrarium potest esse eo quod etiam lationi circulari nullus sit contrarius mo-tus recte videtur natura quod futurum erat ingenitum et incorrupti-bile exemisse ex contrariis Suffecisse videtur illi ut motui coele-sti nullus esset contrarius quo natura illud ab omni contrario eximeret

At quaenam haec est ratio Circulari motui nullus est alius contrarius motus ergo natura exemit coelum ab omnibus con-trariis De particulari propositione conclusionem universalem colligere sane est contra leges ab eo in logicis latas Paralogismo ergo tam absurdo tantus philosophus rem tantam nobis voluit persuadere Et quidem persuasit innumeris non de plebe tan-tum sed de summo senatu summis viris qui inepte inepto huic sophismati summam habuerint fidem Coeli motui nullus est contrarius motus Coelum ergo nulla habet contraria Quid inep-tius

22 Εἰ δὴ τούτῳ μηδὲν ἐναντίον ἐνδέχεται εἶναι διὰ τὸ καὶ τῇ φορᾷ τῇ κύκλῳ μὴ εἶναι ἄν τιν΄ ἐναντίαν κίνησιν͵ ὀρθῶς ἔοικεν ἡ φύσις τὸ μέλλον ἔσεσθαι ἀγένητον καὶ ἄφθαρτον ἐξελέσθαι ἐκ τῶν ἐναντίων [ARIST Cael 270a18ndash21]

10

15

20

25


371

10

nije stoga pasivna nego je od svih supstancija ponajviše aktivna i na čudesne načine aktivna19

Vjerovat ću jedno da od svih kontrarnosti ne postoji u nebu ndash hladnoća I nemam ltništagt po čemu bih pretpostavio niti vi-dim ikoji razlog koji bi u to uvjeravao jer toplina koja je ondje nije kvaliteta nego je supstancija

Već je pokazano da tamo postoje ostale kvalitete ndash i doista kontrarne Stoga je netočno ono što je Aristotel učio da je nebo po prirodi bilo izuzeto iz svake kontrarnosti Ako bi nebo imalo ikakvu vječnost ne bi je imalo tom zaslugom

No zašto sam ja izdržao tolike napore tolike noći proveo u bdijenju da bih u nebu pronašao tolike kontrarnosti kad je Ari-stotel u onom obrazloženju naveo samo jednu20 Napisao je ova-ko raquoAko pak ovome ne može biti ništa kontrarno zato što tako-đer kružnom pomicanju nije kontrarno nijedno kretanje čini se ispravnim da je priroda ono što će biti nenastalo i nepropadljivo izuzela iz kontrarnostilaquo Čini se da je njemu bilo dovoljno to da nebeskom kretanju nije kontrarno nijedno ltkretanjegt da bi ga priroda time izuzela iz svake kontrarnosti

A koji je to razlog Kružnom kretanju nijedno drugo kretanje nije kontrarno priroda je dakle izuzela nebo iz sveg kontrarnog Iz partikularne premise izvesti univerzalnu konkluziju uistinu je protiv pravila koje je on donio u logičkim ltknjigamagt Zar nas je dakle tako apsurdnim paralogizmom tako značajan filozof htio uvjeriti u tako važnu stvar I zaista je uvjerio bezbrojne ne samo iz naroda nego iz najvišeg senata najveće muževe Oni su ludo imali krajnje povjerenje u taj ludi sofizam Nijedno kretanje nije kontrarno kretanju neba Nebo dakle nema ništa kontrarno Što je luđe

19 Usp Frane Petrić Nova sveopća filozofija raquoPanarhijalaquo O prvotnoj to-plini Zagreb 1979 75vndash77v

20 Čini se da se tu Petrić brani od prigovora Qui nimis probat nil pro-bat Naime Aristotel je rekao da u nebu nema kontrarnosti (singular) a Petrić je dokazivao da u nebu postoje različite kontrarnosti (plural) Petrić ne opravdava svoj postupak nego nastavlja ispitivanjem da li u kružnom kretanju postoji ili ne postoji (jedna) kontrarnost

5

15

20

25


372

5

Sed si obstitero Aristoteli et falsam esse ostendam paralogi-smi istius priorem quid tum erit reliqui ad tam magnam persua-sionem Circulari motui nullus est contrarius motus asserit Ari-stoteles toto capite 4 adstruit Alibi tamen contraria docet Adeo libuit illi in utramque partem ut commodum venit in horas excurrere Secundo De caelo capite 2 contra Pythagoreos conclu-dit in haec verba23 Sed secundae circulationis veluti planetarum nos quidem in supernis et dextris summus illivi vero (antoeci) in infernis et sinistris E converso enim illis est motus principium eo quia lationes contrariae sunt ita ut accidat nos quidem esse versus principium illos vero versus finem

Quid clarius quam hoc lationes planetarum circulares nem-pe contrariae sunt lationibus circularibus nimirum supernae sphaerae At et huic initio sequentis capitis contradicit24 Quando non est contrarius motus circularis circulari Quid modo inconstan-tius

Sed mittamus haec tametsi maximi ponderis in principe phi-losophiae Illa intelligamus25 Plurimum distant secundum locum quae posita ad invicem sunt per diametrum At quae plurimum distant docuerat in loco esse contraria eodem loco qui est 2 Meteoro ca-pite 626 Supponatur vero primum contraria esse secundum locum ea quae plurimum distant secundum locum Et 8 Physico capite 827

23 Ἀλλὰ τῆς μὲν δευτέρας περιφορᾶς͵ οἷον τῆς τῶν πλανήτων͵ ἡμεῖς μὲν ἐν τοῖς ἄνω καὶ ἐν τοῖς δεξιοῖς ἐσμεν͵ ἐκεῖνοι δὲ ἐν τοῖς κάτω καὶ ἐν τοῖς ἀριστεροῖς ἀνάπαλιν γὰρ τούτοις ἡ ἀρχὴ τῆς κινήσεώς ἐστι διὰ τὸ ἐναντίας εἶναι τὰς φοράς͵ ὥστε συμβαίνειν ἡμᾶς μὲν εἶναι πρὸς τῇ ἀρχῇ͵ ἐκείνους δὲ πρὸς τῷ τέλει [ARIST Cael 285b28ndash33]

24 Ἐπεὶ δ΄ οὐκ ἔστιν ἐναντία κίνησις ἡ κύκλῳ τῇ κύκλῳ [ARIST Cael 286a3]

25 πλεῖστον δ΄ ἀπέχει κατὰ τόπον τὰ κείμενα πρὸς ἄλληλα κατὰ διάμετρον [ARIST Mete 363a32ndash34]

26 ὑποκείσθω δὲ πρῶτον μὲν ἐναντία κατὰ τόπον εἶναι τὰ πλεῖστον ἀπέχοντα κατὰ τόπον͵ [ARIST Mete 363a30ndash31]

27 (ταύτῃ γὰρ ἔστιν ἐναντία κατὰ τόπον͵ οἷον τὰ [ἡ] κατὰ διάμε τρον ἀπέχει γὰρ πλεῖστον)͵ [ARIST Ph 264b15ndash16]

vi Corr ex ille

10

15

20


373

15

10

5

No ako se suprotstavim Aristotelu i ako dokažem da je nei-stinita prva premisa tog paralogizma što će preostati za tako ve-lik nagovor Kružnom kretanju nijedno kretanje nije kontrarno tvrdi Aristotel u cijelom 4 poglavlju to je potvrdio Drugdje ipak poučava kontrarno Tako mu se s vremena na vrijeme svidjelo istrčati da iskoristi priliku na jednu i drugu stranu U 2 knjizi O nebu u 2 poglavlju zaključuje protiv pitagorovaca ovim riječima raquoZa vrijeme drugog kruženja kao onog ltkruženjagt planeta mi smo gore i desno oni pak (anteci21) dolje i lijevo Suprotno je naime njima početak kretanja zato jer su pomicanja kontrarna tako da biva da smo mi zaista prema početku a oni pak prema krajulaquo

Što je jasnije od toga naime kružna pomicanja planeta kon-trarna su kružnim pomicanjima najviše sfere No i tome protu-slovi na početku sljedećeg poglavlja raquoKad nije kontrarno kreta-nje kružno kružnomelaquo Što je nedosljednije

No pustimo to premda to ima najveću težinu kod prvaka filozofije Pojmimo ovo raquoNajviše je udaljeno s obzirom na mjesto ono što je postavljeno nasuprot po promjerulaquo A što je najviše udaljeno22 ndash poučavao je da je s obzirom na mjesto ltnajviše uda-ljenogt ono kontrarno ndash na istom mjestu koje je u 2 knjizi Meteo-rologije u 6 poglavlju raquoNeka se prvo pretpostavi da je kontrarno s obzirom na mjesto ono što je najviše udaljeno s obzirom na mje-stolaquo I u 8 knjizi Fizike u 8 poglavlju raquoTo je kontrarno s obzirom

21 Petrić ne donosi latinski termin nego latinsku transliteraciju od ἄντοικος Antoikoi ili antoeci žive na istom meridijanu ali s druge strane ekvatora jednako udaljeni od ekvatora Vrijeme dana im je isto razlikuju im se samo godišnja doba Termin ἄντοικος Petrić je našao (vjerojatno) ili kod Filopona ili kod Aleksandra iz Afrodizijade ili kod Prokla U pret-hodnom tekstu rabi Aristotel frazu οἱ μὲν ἐκεῖ οἰκοῦντες Usp ARIST Cael 285b23ndash25 Καὶ οἱ μὲν ἐκεῖ οἰκοῦντες ἐν τῷ ἄνω εἰσὶν ἡμισφαιρίῳ καὶ πρὸς τοῖς δεξιοῖς͵ ἡμεῖς δ΄ ἐν τῷ κάτω καὶ πρὸς τοῖς ἀριστεροῖς͵ ἐναντίως ἢ ὡς οἱ Πυθαγόρειοι λέγουσιν

22 Pisano kao citat ali je parafraza prethodnog citata

20


374

20

25

10

5

Haec enim sunt contraria secundum locum veluti quae secundum dia-metrum distant enim plurimum At oriens ab occidente et pluri-mum et diametro distare cui dubium esse queat Si ergo primum coelum ab oriente in occidens vertitur planetae e contra ab occi-dente in oriens quod et ipsemet fatetur dubiumne erit amplius hosce duos [435] circulares motus inter se contrarios esse

Sed quid dico duos circulares quando et unus circularis so-lus sibi ipsi contrarius est docente nos ipso Aristotele hisce ver-bis quae sunt initio libri Mechanici28 Secundum vero quia simul movetur contrarios motus de circulo loquens Quomodo ergo ve-rum fuerit illud circulari motui non est contrarius motus quan-do et duo contrarii inter se sunt et unus sibi ipsi contrarius non minus et quando vera sunt illa verba 1 De coelo capite 429 Latio-nis contrarietates sunt secundum locorum contrarietates Sunt autem in circulo contraria loca ea quae per diametrum distant motus ergo ab eorum altero contrarius erit ei qui ab altero cietur Fal-sa itaque est et forma et materia tota haec argumentatio Iaceat ergo Achilles iste Aristotelicus ordine nescio iam quotus tot telis perfossus

Nunc Thersitas illos invalidos quidem clamosos tamen arripiamus qui dispositi sunt 2 De coelo Et eum ante omnes qui ab etymo aetheris coeli aeternitatem astruere est conatus Age eia egregie Thersites ecquidnam est aeternitatis coeli haec scientifica demonstratio Aut dialectica probatio Aut rhetorica persuasio Aut sophistica apparentia Aristoteles quidem tuus 2 De ortu capite 6 Empedocli obiecit30 Oportet equidem aut defi-nire aut supponere aut demonstrare vel exacte vel molliter vel quo-vis alio modo Etymon nominis lsquoaetherrsquo ἀπὸ τοῦ ἀεὶ θεῖν quod est in Cratylo Platonis quia semper currat ex hominumne sensu deductum est et opinione Vel deorum lingua ita appellatum

28 δεύτερον δὲ ὅτι ἅμα κινεῖται τὰς ἐναντίας κινήσεις [ARIST Mech 848a4]

29 αἱ δὲ τῆς φορᾶς ἐναντιώσεις κατὰ τὰς τῶν τόπων εἰσὶν ἐναντιώσεις [ARIST Cael 271a27ndash28]

30 Ἔδει οὖν [γὰρ] ἢ ὁρίσασθαι ἢ ὑποθέσθαι ἢ ἀποδεῖξαι͵ ἢ [καὶ] ἀκριβῶς ἢ μαλακῶς͵ ἢ ἄλλως γέ πως [ARIST GC 333b24ndash26]

15

30


375

20

15

25

10

5

30

na mjesto kao ono na promjeru naime najviše je udaljenolaquo A kome može biti dvojbeno da su najviše udaljeni s obzirom na promjer istok od zapada Ako se dakle prvo nebo vrti od istoka k zapadu planete obratno od zapada k istoku što i sam priznaje hoće li biti i dalje dvojbeno da su ta dva [435] kružna kretanja međusobno kontrarna

No zašto kažem dva kružna ltkretanjagt kad je i jedno samo kružno sebi samome kontrarno kako nas sam Aristotel uči ovim riječima koje su na početku knjige Mehanike raquoDrugo pak jer se istovremeno pokreće kontrarnim kretanjimalaquo ndash govoreći o kruž-nici Kako je dakle bilo istinito ono ne postoji kontrarno kretanje kružnom kretanju kad su i dva međusobno kontrarna i jedno je ne manje kontrarno samo sebi i kad su istinite one riječi u 1 knji-zi O nebu u 4 poglavlju raquoKontrarnosti pomicanja su kontrarnosti s obzirom na mjestalaquo Kontrarna su u krugu ona mjesta koja su udaljena promjerom kretanje od jednog od njih bit će kontrarno onome koje kreće od drugog ltmjestagt od njih Netočno je dak-le s obzirom na formu i materiju cijelo ovo obrazloženje Stoga neka leži taj Aristotelov Ahilej ne znam već koji po redu tolikim strijelama proboden

Sad uhvatimo one Terzite slabe doista ali ipak drečave koji su raspoređeni u 2 knjizi O nebu I prije svih onoga kojim je na-stojao učvrstiti vječnost neba na temelju značenja korijena riječi eter Deder daj časni Terzite je li to znanstveni dokaz vječnosti neba ili dijalektičko dokazivanje ili retorički nagovor ili sofi-stički privid Zaista je tvoj Aristotel u 2 knjizi O nastajanju u 6 poglavlju prigovorio Empedoklu raquoTreba doista ili definirati ili pretpostaviti ili dokazivati ndash ili točno ili slabo ili na neki drugi načinlaquo Značenje korijena riječi eter ἀπὸ τοῦ ἀεὶ θεῖν23 koje se nalazi u Platonovu Kratilu24 ndash jer uvijek trči ndash da li je izvedeno iz osjetila ljudi ili iz mnijenja ili je tako nazvano jezikom bogova

23 Usp ARIST Cael 270b23 ἀπὸ τοῦ θεῖν ἀεὶ τὸν ἀΐδιον χρόνον24 Usp PLATON Crat 414b1ndash2 οἷόνπερ οὖν μεμίμηται τῷ ὀνόματι͵

συναρμόσας ἀπὸ τοῦ θεῖν καὶ ἅλλεσθαι τὸ ὄνομα


376

15

10

Si probaveris nobis deorum lingua id nomen coelo impositum recipiemus non pro sophistica apparentia sed pro demonstra-tione et ea quidem non molli sed exacta Ni id facias pro mollis-sima demonstratione pro dialectica probatione pro rhetoricavii persuasione habebimus nec in scientia in veritatis tantae inqui-sitione admittemus31 Et supremum locum veteres diis tribuerunt tamquam solus sit immortalis Hic vero sermo testatur quod incorrup-tibilis et ingenerabilis et impatibilis omnis mortalis difficultatis

Locum diis in supremo coelo ab hominibus datum ait philo-sophorum maximus Aristoteles quia scilicet immortalibus diis non alius quam immortalis locus tribuendus fuit Ne quando forte loco corrupto rueret coelum ruerent dii ipsi quoque praeci-pites Sed quaeso dii ipsi opene hominum eguerunt ne de loco in praeceps ruerent An ipsi sibi cavere potuerunt

Sed quomodo Aristoteles nobiscum agit Reliqua diis ipsis sinamus demonstratne istis argumentis an dialectice probat an rhetorice persuadet an vero sophistice praestigiatur quando lo-cum diis assignat eo loco ubi nullum locum dum de loco ageret locum habere voluit asseveravit contendit

Quo etiam modo diis incorporeis locum assignat Poetice for-te inquit salvator aliquis ac metaphorice At in re seria re tanti momenti fabulas nodis ingerit Metaphoris contra sua decreta utitur Cur inquam dii sunt in supremo coelo non etiam in infi-mo Quoniam ibi maiores vires exercent ait aliquis de Peripato non minimus Quid supremus locus ad vires ubique semper ae-que pollentibus Quid illa specula opus fuit omnia undequaque noscentibus Aut etiam si Averroi placet omnia ignorantibus

31 καὶ τὸν ἄνω τόπον οἱ μὲν ἀρχαῖοι τοῖς θεοῖς ἀπένειμαν ὡς ὄντα μόνον ἀθάνατον ὁ δὲ νῦν μαρτυρεῖ λόγος ὡς ἄφθαρτος καὶ ἀγένητος͵ ἔτι δ΄ ltκαὶgt ἀπαθὴς πάσης θνητῆς δυσχερείας ἐστίν͵ [ARIST Cael 284a11ndash14]

vii Corr ex rethorica

5

20

25


377

Ako nam dokažeš da je to ime postavljeno nebu jezikom bogova prihvatit ćemo to ne kao sofistički privid nego kao dokaz i to doista ne slab nego točan Ako to ne učiniš držat ćemo to kao najslabiji dokaz kao dijalektički dokaz kao retorički nagovor i nećemo ga dozvoliti u znanosti u istraživanju toliko važne istine raquoI najviše mjesto stari su pridali bogovima kao da je jedini ltboggt besmrtan te riječi svjedoče da je ltnajviše mjestogt nepropadljivo i da ne može nastati i da ne trpi nikakvu smrtnu poteškoćulaquo

Aristotel najveći od filozofa kaže da su ljudi dali mjesto bo-govima u najvišem nebu tj zato jer besmrtnim se bogovima nije smjelo pridati drugo mjesto osim vječnoga da se ne bi možda jednom ako mjesto propadne srušilo nebo te se strmoglavili i sami bogovi No pitam jesu li sami bogovi trebali ljudsku pomoć da se ne bi strmoglavili s mjesta Jesu li se sami mogli čuvati

No kako se Aristotel s nama ponaša Ostalo ostavimo samim bogovima25 Zar ne dokazuje tim obrazloženjima ili dijalektički dokazuje ili retorički nagovara ili sofistički vara kad doznačuje mjesto bogovima na onome mjestu gdje je dok je raspravljao o mjestu htio potvrđivao i tvrdio da ne postoji nikakvo mjesto26

I na koji način bestjelesnim bogovima doznačuje mjesto Možda pjesnički kaže neki spasitelj i metaforički Zar u ozbilj-noj stvari stvari tako značajnoj uzlovima uvodi mitove služi se metaforama protiv svojih stavova Zašto su kažem bogovi na najvišem nebu a ne također i na najnižem Jer tamo snažnije djeluju kaže neki istaknutiji iz peripatetičke škole Što će najviše mjesto za snagu onima koji su posvuda uvijek jednako moćni Što su trebala ona zrcala27 onima koji znaju sve posvuda ili tako-đer ako se Averoesu28 sviđa onima koji ništa ne znaju

25 Vjerojatno Petrićeva aluzija na tekst koji slijedi ARIST Cael 284b3ndash5 ἀλλὰ καὶ τῇ μαντείᾳ τῇ περὶ τὸν θεὸν μόνως ἂν ἔχοιμεν οὕτως ὁμολογουμένως ἀποφαίνεσθαι συμφώνους λόγους

26 Usp ARIST Cael 279a11ndash12 Ἅμα δὲ δῆλον ὅτι οὐδὲ τόπος οὐδὲ κενὸν οὐδὲ χρόνος ἐστὶν ἔξω τοῦ οὐρανοῦ

27 Možda aluzija na Kuzanskog usp [hellip] immo incognoscibilis deus se mundo in speculo et aenigmate cognoscibiliter ostendit Trialogus de possest [72]

28 Usp Aristotelis Metaphysicorum libri XIIII cum Averrois Cordubensis [hellip] Comentariis Venetiis apud Iunctas MVLXII [hellip] Ille igitur primus non

10

15

20

25

5


378

Immortalibus diis immortalis locus datus egregia liberalita-te ne scilicet in corruptibili loco positi corrumperentur et ipsi Cur non etiam in terra posuerunt In centro terrae Haec enim sunt immortalia quoque Sed sunto in summo coelo quoniam ita placuit bonis veteribus collocari quid tum Ergo immortalis ille locus Quaero qua id ratione An quia dii ibi locati sunt coelum immortale est Vel quia coelum est immortale dii sunt ibi col-locati Si coelum immortale sit quia ibi dii sint iam non ex sui natura coelum est immortale sed praesentia et virtute deorum quae est Platonis fere sententia ab Aristotele tam studiose tam anxie oppugnata Si vero sui natura coelum immortale est nihil habuit deorum praesentia opus poterant dii et alibi locari Cur ergo deorum praesentia pro argumento affertur coelestis immor-talitatis

Ad tertium Thersitem accedamus Ait clamosus iste Me-moriae ab antiquis proditum non est coelum mutatum esse neque partibus suis neque universo corpore Ergo immutabile Ergo im-mortale Quid ait historiotatus iste mutatum quid appellat Qua re mutatum An figura qualitatibus viribus motu [436] substantia Si Aegyptias historias legisset si Aegyptum pe-ragrasset ut Praeceptor suus Plato et Democritus ut Pytha-goras ut Thales ut Solon ut Orpheus audisset legisset di-dicisset literis apud Aegyptios servari memoriae proditum fuisse dum Aegyptii sunt quater cursus suos sydera vertisse ac Solem bis iam occidisse unde nunc oritur quod testatur Mela antiquus autor quod Plato in Politico scripserat fere quod Aristoteles ibi legerat quod ipse memoriae tradidit de Galaxia aggressus dicere32 Pythagoreorum quidem dicunt viam hanc esse alii quidem eorum quae ceciderunt astrorum alicuius

32 τῶν μὲν οὖν καλουμένων Πυθαγορείων φασί τινες ὁδὸν εἶναι ταύτην οἱ μὲν τῶν ἐκπεσόντων τινὸς ἀστέρων͵ κατὰ τὴν λεγομένην [τὸν λεγομένων] ἐπὶ Φαέθοντος φθοράν͵ οἱ δὲ τὸν ἥλιον τοῦτον τὸν κύκλον φέρεσθαί ποτέ φασιν οἷον οὖν διακεκαῦσθαι τὸν τόπον τοῦτον ἤ τι τοιοῦτον ἄλλο πεπονθέναι πάθος ὑπὸ τῆς φορᾶς αὐτῶν [ARIST Mete 345a13ndash18]

25

20

15

10

5


379

20

15

25

10

5

Besmrtnim bogovima dano je besmrtno mjesto izvanrednom dobrohotnošću da ne bi postavljeni na propadljivom mjestu i sami propali Zašto ih nisu postavili i na zemlji u središtu Zem-lje To je naime također besmrtno No neka budu na najvišem nebu jer se tako svidjelo dobrim starima da ih smjeste Što tada Besmrtno je to mjesto Pitam iz kojeg to razloga Da li je nebo be-smrtno jer su bogovi tamo smješteni ili su smješteni ondje bogo-vi zato jer je nebo besmrtno Ako je nebo besmrtno jer su bogovi tamo nije nebo po svojoj prirodi besmrtno nego po prisutnosti i vrlini bogova ndash to je otprilike Platonova misao koju je Aristotel tako marljivo tako brižno pobijao Ako je pak nebo po svojoj pri-rodi besmrtno nije trebala prisutnost bogova bogovi su mogli biti i drugdje smješteni Zašto se dakle prisutnost bogova iznosi za obrazloženje besmrtnosti neba

Pristupimo trećem Terzitu Kaže taj galamdžija raquostari nisu prenijeli sjećanje da se nebo promijenilo niti u svojim dijelovi-ma niti u cijelom tijelulaquo29 dakle nepromjenljivo je dakle besmrt-no je Što kaže taj najhistoričniji što naziva promijenjenim u ko-joj stvari promijenjenim Da li oblikom u kvalitetama u silama kretanjem s obzirom na [436] supstanciju Da je čitao egipatske povijesti da je putovao po Egiptu kao njegov učitelj Platon i De-mokrit kao Pitagora i Tales kao Solon kao Orfej čuo bi čitao bi naučio bi da se kod Egipćana čuva u zapisima da je bilo prenijeto sjećanje da su zvijezde dok Egipćani postoje četiri puta obrnule svoje staze i da je Sunce već dva puta zalazilo tamo gdje sada izlazi Svjedoči to stari autor Mela30 Platon je otprilike to napisao u Državniku to je Aristotel tamo čitao a to je i sam predao sjeća-nju pokušavši govoriti o galaksiji raquoNeki od pitagorovaca kažu da je to taj put a drugi da je od neke od onih zvijezda koje su pale

disponitur per scientiam quae est in nobis nec per ignorantiam quae est ei opposita str 337 r

29 Nema grčkog navoda usp ARIST Cael 270b13ndash16 ἐν ἅπαντι γὰρ τῷ παρεληλυθότι χρόνῳ κατὰ τὴν παραδεδομένην ἀλλήλοις μνήμην οὐθὲν φαίνεται μεταβεβληκὸς οὔτε καθ΄ ὅλον τὸν ἔσχατον οὐρανὸν οὔτε κατὰ μόριον αὐτοῦ τῶν οἰκείων οὐθέν

30 Vjerojatno Pomponius Mela 1 st rimski geograf Napisao je knjigu Opis zemalja


380

in Phaethontea corruptione alii Solem hoc circulo latum olim ac veluti adustum hunc locum vel talem aliquam aliam passionem passum ab eorum latione

Mutatos ergo coelestes motus qualitates memoriae traditum est Falsum id est inquient Esto sed tamen memoriae traditum est Falsum ergo memoriae non fuisse traditum si viribus non mutari coelum intelligit Et hoc quidem falsum praesertim mag-nis et maximis coniunctionibus a quibus et terrae motus magnus et diluvia agnoscit ipsemet provenire 1 Meteoro Quae si nunc non sunt fuerunt autem quomodo coeli vires mutatae non sunt Lumen est coelestis qualitas Nonne lumina mutantur in dies in Luna in aliis planetis

Sed esto ante Aristotelem natum nulla lumina immutata fuisse An non potuit id postea accidere In morte Carneadis phi-losophi non solum Luna ecclipsim passa est sed solito lumine Sol debiliore splenduit Et Iustiniani temporibus sex continuos menses Solem semimortuo quodam lumine splenduisse quasi ecclipsin pateretur est in historiis

Si itaque ipse argumentatur immortalitatem caeli quia lu-mina non sunt mutata arguam ego ex eisdem mutatis mortalita-tem Cur non liceat mihi liceat illi rationibus uti

Mittamus magna nomina philosophis de plebe Substantia coeli non est immutata ait Aio ego quis id memoriae potuit mandare Si cessante coeli motu suo dogmate inferiora omnia corrumpuntur desinente substantia vel mutata nonne multo magis infera corrumpentur Corruptis hisce nonne et homines corrumpentur eo tempore quis id memoria tenebit Renovato mundo novi homines nascuntur Quid memoria recolent rerum non visarum Si memoria suo dogmate est rerum quas sensibus hausimus asservatio Non ergo memoriam hanc requirat quae neque fuit neque esse potuit

Esto aient de substantia coeli non requiro memoriam at fi-gura certe non est immutata Concedo non haberi eius rei memo-

5

10

15

20

25

30


381

u Faetontovoj propasti treći kažu da se sunce nekoć pomicalo u tom krugu da je to mjesto kao spaljeno ili da je pretrpjelo neku drugu trpnju od njihovog pomicanjalaquo

Prenijeto je dakle sjećanje da su se mijenjala nebeska kreta-nja kvalitete Netočno je to reći će Neka bude ali je ipak pre-nijeto sjećanje Netočno je dakle da nije bilo prenijeto sjećanje ako ltvlastitimgt silama ne poima da se nebo mijenjalo I to je zai-sta netočno osobito zbog velikih i najvećih konjunkcija od kojih kako sam priznaje u 1 knjizi Meteorologije dolaze i veliki potresi i potopi Ako to sada nije a bilo je kako se sile neba nisu mijenja-le Svjetlost je nebeska kvaliteta zar se svjetlosti ne mijenjaju iz dana u dan u Mjesecu u drugim planetima

No neka bude prije Aristotelova rođenja nikoje se svjetlosti nisu promijenile zar se to nije moglo kasnije dogoditi U vrijeme smrti filozofa Karneada nije bila samo pomrčina Mjeseca nego je i Sunce sjajilo svjetlom slabijim od uobičajenog Stoji u povije-stima da je u vrijeme Justinijana šest uzastopnih mjeseci Sunce sjajilo nekom polumrtvom svjetlošću kao da je pomrčina31

Stoga ako on obrazlaže besmrtnost neba jer se svjetlosti nisu mijenjale ja ću dokazivati smrtnost na temelju istih promijenje-nih ltsvjetlostigt Zašto ne bi bilo dopušteno meni a bilo bi dopu-šteno njemu služiti se razlozima

Ostavimo velika imena filozofima iz naroda Supstancija neba nije se promijenila kaže Ja kažem tko je to mogao preni-jeti u sjećanju Ako po njegovu nauku kad stane kretanje neba sve niže propada kad prestane supstancija ili kada se promijeni neće li još mnogo više propasti ono niže Kad to propadne neće li i ljudi propasti u to vrijeme ndash tko će to zadržati u sjećanju Kada se svijet obnovi rađaju se novi ljudi kako će se oni sjećati neviđenih stvari ako je sjećanje po njegovu nauku čuvanje stva-ri koje smo primili osjetilima Ne može se tražiti ono sjećanje koje nije niti bilo niti je moglo biti

Neka bude reći će ne tražim sjećanje o supstanciji neba no oblik se sigurno promijenio Priznajem da nema sjećanja na tu

31 Najopširnije izvješće o tom vjerojatno meteorološkom fenomenu (između 536ndash537g) usp Cassiodorus Variae XII 25

5

10

15

20

25

30


382

15

10

5

riam ergo coelum est immutabile si inferet hanc consequentiam negabo Neque enim recte sequitur ovum non mutat figuram ergo ovum est immutabile et immortale Si presserisviii ovum ca-daver ovi fiet

Nunc de coeli partibus Nulla coeli pars mutata est nec quic-quam tale memoriae proditum est ut omittamus lapidem quem Anaxagoras vir non amplius 75 annis Aristotele antiquior e caelo casurum praedixit ut cecidit tota cernente et stupescente Grae-cia Si proferam testimonia ex Chaldaeorum observationibus ex Aegyptiorum memoriis pervetustissimis nonnullas stellas ut est apud Diodorum quae antea conspiciebantur videri desiisse multas mutasse loca quam Hipparchus observavit desiisse luce-re ridebit mendaces illos nos fatuos appellabit quod fidem illis non sibi praestemus

Hac praerogativa utatur cum suis iuratis nos rationibus do-ceat validioribus quam iis quas discussimus quas ostendimus non solum non esse ἀκριβεῖς ἀποδείξεις uti Simplicius uti sui omnes credunt ac contendunt sed mollissimas esse ostendimus sed quod peius longe est sophismata putida fuisse convicimus

FINIS LIBRI SEXTI

viii Corr ex praesseris


383

15

10

5

stvar stoga je nebo nepromjenjivo Ako izlože ltto izvođenjegt nijekat ću tu posljedicu Ne slijedi naime ispravno jaje ne mije-nja oblik dakle jaje je nepromjenjivo i vječno Ako zdrobiš jaje nastat će lješina jajeta

Sada o dijelovima neba Nijedan dio neba nije se promijenio niti je što takvo prenijeto u sjećanju ndash s time da zanemarimo ka-men za koji je Anaksagora muž ne više od 75 godina stariji od Aristotela prorekao da će pasti s neba Kad je pao Grčka je to vi-djela i zaprepastila se Ako iznesem svjedočanstva iz promatranjā Kaldejaca iz sjećanja pradavnih Egipćana da su se kako je kod Diodora mnoge zvijezde koje su se prije zamjećivale prestale vidjeti da su mnoge promijenile mjesta da je ona koju je proma-trao Hiparh prestala svijetliti ndash ltAristotelgt će se smijati zvati ih lažljivcima a nas ludima što vjerujemo njima a ne njemu

Tim pravom neka se on služi s onima koji su mu se zakleli Nas neka pouči valjanijim razlozima od onih koje smo raspravili za njih smo pokazali ne samo da nisu ἀκριβεῖς ἀποδείξεις ltstro-gi dokazigt kako Simplicije kako svi njegovi vjeruju i tvrde nego smo pokazali da su veoma slabi čak što je daleko gore neospor-no smo dokazali da su bili gnjili sofizmi

KRAJ ŠESTE KNJIGE

20

384

[437]

DISCUSSIONUM PERIPATETICARUM TOMI IIII LIBER VII

DE ELEMENTIS I

Quatuor esse mundi elementa ignem aerem aquam et terram veteres et cognoverunt multi ante Aristotelem et docuerunt inter quos Empedocles Ocellus Hippocrates An vero id rationibus ullis comprobarint incertum est Nam ex Empedoclis fragmentis nullam forte eliciemus Quod vero Hippocrates argumento illo a Galeno magnificato si unum esset elementum nec generare-tur quidquam nec homo doleret plura esse probat fortasse quot sint certe non probat Ocellus vero Hippocrate aetate superior qui quatuor elementa sub Luna forte primus excogitavit nullam attulit ea quatuor esse probationem Timaeus vero Locrus Ocel-lo contemporaneus (uterque enim Pythagoram audivit) quatuor esse mundi elementa probavit ratione analogiae eo quod inter duo solida extrema qualia essent ignis et terra non unum me-dium sufficeret sed duo necessaria esse quae extrema duo co-niungerent aerem scilicet et aquam Eadem probatione Plato est usus qui suum Timaeum ex libello illius exscripsit totum sed divina illa sua eloquentia et ampliavit et exornavit Sed hi viri et

5

10

20

15

385

[437]


O ELEMENTIMA I

Mnogi stari su znali prije Aristotela da postoje četiri elemen-ta svijeta vatra zrak voda i zemlja Poučavali su to između njih Empedoklo Okel Hipokrat Neizvjesno je da li su to dokazali i kojim razlozima Iz Empedoklovih fragmenata naime možda ne-ćemo izvući nijedan Što pak Hipokrat onim obrazloženjem koje je Galen slavio ndash ako bi bio jedan element niti bi što nastajalo niti bi čovjek trpio1 ndash možda dokazuje da ih je više sigurno ne dokazuje koliko ih je Okel2 od Hipokrata po dobi stariji koji je možda prvi izmislio četiri elementa pod Mjesecom nije donio nikakav dokaz da ih je četiri Timej pak Lokranin3 Okelov suvre-menik (i jedan i drugi slušali su Pitagoru) postupkom analogije dokazivao je da su četiri elementa svijeta zbog toga što između dviju čvrstih krajnosti kakve su vatra i zemlja nije dovoljan je-dan posrednik nego je nužno da su dva koji bi povezivali dvije krajnosti tj zrak i voda Istim se dokazivanjem poslužio Platon koji je cijelog svojeg Timeja prepisao iz njegove knjižice ali ju je proširio i ukrasio onom svojom božanskom rječitošću No ti

1 Usp GALENUS De elementis ex Hippocrate libri II 14268ndash11 καλῶς οὖν ὁ Ἱπποκράτης συνελογίσατο μὴ ἓν εἶναι τὸ στοιχεῖον͵ εἰ μέλλοι τι τῶν ὄντων ἀλγήσειν οὐδὲ γὰρ ἄν͵ φησίν͵ ἦν͵ ὑφ΄ ὅτου ἀλγήσειεν ἓν ἐών ὥστε πάντως μὲν ἑνὸς πλείω τὰ στοιχεῖα

2 Usp SEXTUS EMPIRICUS Adversus Mathematicos 10316 1ndash3 ἐκ πέντε δὲ (sc ἐγέννησαν τὰ πάντα) Ὄκκελος ὁ Λευκανὸς καὶ Ἀριστοτέλης συμπαρέλαβον γὰρ τοῖς τέσσαρσι στοιχείοις τὸ πέμπ-τον καὶ κυκλοφορητικὸν σῶμα ἐξ οὗ λέγουσιν εἶναι τὰ οὐράνια

3 TIMAEUS LOCRUS Περὶ φύσιος κόσμω καὶ ψυχᾶς 2173ndash6 Τούτοις δὲ ποτιχρεόμενος ὁ θεὸς τόνδε τὸν κόσμον κατεσκεύαξεν͵ ἁπτὸν μὲν διὰ τὰν γᾶν͵ ὁρατὸν δὲ διὰ τὸ πῦρ͵ ἅπερ δύο ἄκρα ἐντί δι΄ ἀέρος δὲ καὶ ὕδατος συνεδήσατο δεσμῷ κρατίστῳ͵ ἀναλογίᾳ͵ ἃ καὶ αὑτὰν καὶ τὰ δι΄ αὐτᾶς κρατεόμενα συνέχεν δύναται

5

10

20

15

DISCUSSIONUM PERIPATETICARUM T IV L VII

386

Pythagoram et Aegyptios et Chaldaeos secuti non alium ignem pro elemento mundi statuerunt quam ipsum coelum ita ut nulla alia quam coelum esset elementalis ignis sphaera Sed Aristoteles Ocel-lum per omnia secutus coelum quintum elementum nominavit et sub eo ignis sphaeram aliam quae cum aere aqua terra quatuor efficeret mundi sublunaris elementa Sed quoniam Ocellus nullas ad id attulit probationes Aristoteles autem attulit plures eas per-pendamus Eas omnes nisi memoria non fefellerit proponam

Prima est libro 2 De elementis alii vocant quarto De coelo ca-pite quinto ita1 Aliud habens talem materiam leve et semper sursum aliud quod contrariam grave et semper deorsum Aliud alias quidem ab his habentes tamen ad se invicem ut hae simpliciter et sursum et deor-sum latae ideo aer et aqua habent et levitatem et gravitatem utrumque et aqua quidem praeterquam terrae omnibus subest Aer vero praeter-quam igni omnibus supernatat Cum vero unum solum sit quod omni-bus supernatat et unum solum quod omnibus subest necesse est duo alia esse quae et subsint alicui et supernatent alicui Itaque necesse est et materias tot esse quot sunt hae quatuor

Est deinde alia demonstratio eiusdem rei secundo De ortu ca-pite tertio his verbis exposita2 [438] Postea quam quatuor elementa

1 Τὸ μὲν οὖν ἔχον τοιαύτην ὕλην κοῦφον καὶ ἀεὶ ἄνω͵ τὸ δὲ τὴν ἐναντίαν βαρὺ [βαρῆ] καὶ ἀεὶ κάτω τὸ δ΄ ἑτέρας μὲν τούτων͵ ἐχούσας δ΄ οὕτω πρὸς ἀλλήλας ὡς αὗται ἁπλῶς͵ καὶ ἄνω καὶ κάτω φερομένας διὸ ἀὴρ καὶ ὕδωρ ἔχουσι καὶ κουφότητα καὶ βάρος ἑκάτερον͵ καὶ ὕδωρ μὲν πλὴν γῆς πᾶσιν ὑφίσταται͵ ἀὴρ δὲ πλὴν πυρὸς πᾶσιν ἐπιπολάζει Ἐπεὶ δ΄ ἐστὶν ἓν μόνον ὃ πᾶσιν ἐπιπολάζει καὶ ἓν ὃ πᾶσιν ὑφίσταται͵ ἀνάγκη δύο ἄλλα εἶναι ἃ καὶ ὑφίσταταί τινι καὶ ἐπιπολάζει τινί Ὥστε ἀνάγκη καὶ τὰς ὕλας τοσαύτας εἶναι ὅσαπερ ταῦτα͵ τέτταρας͵ [ARIST Cael 312a22ndash31]

2 Ἐπεὶ δὲ ltκαὶgt τέτταρα τὰ στοιχεῖα͵ τῶν δὲ τεττάρων ἓξ αἱ συζεύξεις͵ τὰ δ΄ ἐναντία οὐ πέφυκε συνδυάζεσθαι (θερμὸν γὰρ καὶ ψυχρὸν εἶναι τὸ αὐτὸ καὶ πάλιν ξηρὸν καὶ ὑγρὸν ἀδύνατον)͵ φανερὸν ὅτι τέτταρες ἔσονται αἱ τῶν στοιχείων συζεύξεις͵ θερμοῦ καὶ ξηροῦ͵ καὶ θερμοῦ καὶ ὑγροῦ͵ καὶ πάλιν ψυχροῦ καὶ ὑγροῦ͵ καὶ ψυχροῦ καὶ ξηροῦ Καὶ ἠκολούθηκε κατὰ λόγον τοῖς ἁπλοῖς φαινομένοις σώμασι͵ πυρὶ καὶ ἀέρι καὶ ὕδατι καὶ γῇ τὸ μὲν γὰρ πῦρ θερμὸν καὶ ξηρόν͵ ὁ δ΄ ἀὴρ θερμὸν [θερμὸς] καὶ ὑγρόν [ὑγρός] (οἷον ἀτμὶς γὰρ ὁ ἀήρ)͵ τὸ δ΄ ὕδωρ ψυχρὸν καὶ ὑγρόν͵ ἡ δὲ γῆ ψυχρὸν καὶ ξηρόν͵ ὥστ΄ εὐλόγως διανέμεσθαι τὰς διαφορὰς τοῖς πρώτοις [ἁπλοῖς] σώμασι͵ καὶ τὸ πλῆθος αὐτῶν εἶναι κατὰ λόγον [ARIST GC 330a30ndashb7]

5

10

15

20


387

15

10

5

muževi slijedili su i Pitagoru i Egipćane i Kaldejce nisu postavili drugu vatru za element svijeta nego samo nebo tako da ne po-stoji nijedna druga sfera elementarne vatre nego nebo No Aris-totel u svemu slijedeći Okela nazvao je nebo petim elementom i pod njim drugu sferu vatre koja sa zrakom vodom i zemljom čini četiri elementa sublunarnog svijeta Budući da Okel za to nije donio nikakve dokaze a Aristotel ih je donio više odvagni-mo njih Stoga ako me sjećanje nije prevarilo sve ću ih izložiti

Prvi je u 2 knjizi O elementima drugi je zovu 4 knjigom O nebu u 5 poglavlju ovako ltizložengt raquoJedno koje ima takvu ma-teriju lagano je i uvijek gore drugo koje ima kontrarnu teško je i uvijek dolje A treće ndash oni imaju druge ltmaterijegt od ovih ipak međusobno nasuprotne tako da se pomiču jednostavno i gore i dolje Stoga zrak i voda imaju i laganost i teškost i jedno i drugo voda je u osnovi svima osim zemlji Zrak pak plovi nad svime osim nad vatrom Budući da je samo jedno što plovi nad svime i samo jedno što je u osnovi svemu nužno je da postoji drugo dvo-je što je nečemu u osnovi i što nad nečim plovi Stoga je nužno da bude toliko materijacirc koliko je to četverolaquo

Postoji potom drugi dokaz iste stvari u 2 knjizi O nastajanju u 3 poglavlju izložen ovim riječima [438] raquoBudući da ima četiri

20


388

20

15

et horum quatuor sint sex coniugationes et contraria non sint apta a natura combinari (calidum enim et frigidum esse idem et rursus siccum et humidum impossibile) clarum est quod quatuor erunt elementorum coniugationes Calidi et sicci et calidi et humidi et rursus frigidi et sicci et frigidi et humidi et consequuntur recta ratione iis corporibus quae apparent simplicia igni et aeri aquae et terrae Namque ignis calidus et siccus aer vero calidus et humidus (nam veluti vapor est aer) aqua autem frigida et humida terra vero frigida et sicca ita quod rationabi-liter distributae sunt differentiae simplicibus corporibus et multitudo ipsorum secundum rationem

Tota vero haec coniugationum ratio est ex Ocello desump-ta ex qua tamen apud illum numerus elementorum non elicitur sed ipsis suppositis quatuor hae accomodantur

Eiusdem postea libri capite 5 alia est probatio3 Si igitur con-trarietas una est secundum quam transmutantur necesse est duo esse Materia enim medium est insensibilis et inseparabilis sed cum plu-ra conspiciantur esse duae fuerint quam minimum duae autem cum sint non possunt esse tres sed quatuor sicut apparet tot enim sunt coniugationes Sex enim cum sint duas impossibile est fieri eo quod sint contrariae ad invicem

Sed tertio capite aliam adduxerat probationem eius rei ex antiquorum authoritate his4 Omnes enim etiam ii qui simplicia

3 Εἰ μὲν τοίνυν ἡ ἐναντιότης μία ἐστὶ καθ΄ ἣν μεταβάλλουσιν͵ ἀνάγκη δύο εἶναι ἡ γὰρ ὕλη τὸ μέσον ἀναίσθητος οὖσα καὶ ἀχώριστος Ἐπεὶ δὲ πλείω ὁρᾶται ὄντα͵ δύο ἂν εἶεν αἱ ἐλάχισται Δύο δ΄ οὐσῶν [ὄντων] οὐχ οἷόν τε τρία εἶναι͵ ἀλλὰ τέσσαρα͵ ὥσπερ φαίνεται τοσαῦται γὰρ αἱ συζυγίαι ἓξ γὰρ οὐσῶν τὰς δύο ἀδύνατον γενέσθαι διὰ τὸ ἐναντίας εἶναι ἀλλήλαις [ARIST GC 332a34ndashb5]

4 Ἅπαντες γὰρ οἱ τὰ ἁπλᾶ σώματα στοιχεῖα ποιοῦντες οἱ μὲν ἕν͵ οἱ δὲ δύο͵ οἱ δὲ τρία͵ οἱ δὲ τέτταρα ποιοῦσιν [ARIST GC 330b7ndash9]

5

10


389

10

5

elementa i od njih četiri ima šest spajanja a kontrarno po naravi nije prikladno da se sjedinjuje (nemoguće je da isto bude i toplo i hladno i opet suho i vlažno) jasno je da će biti četiri spajanja ele-menata toplog i suhog toplog i vlažnog opet hladnog i suhog te hladnog i vlažnog ltTa spajanjagt prate ispravnim razlogom ona tijela koja se čine da su jednostavna vatru zrak vodu i zem-lju Naime vatra je topla i suha zrak pak topao i vlažan (zrak je naime kao para) voda hladna i vlažna a zemlja hladna i suha tako da su razumno raspoređene razlike jednostavnim tijelima i njihovo mnoštvo prema razumulaquo

Cijeli taj razlog spajanjā uzet je iz Okela ipak se iz njega kod Okela ne izvodi broj elemenata nego budući da su oni ltrazlozi povezivanjagt pretpostavljeni prilagođuje im se ovo četvero

Kasnije u istoj knjizi u 5 poglavlju drugi je dokaz raquoStoga ako je kontrarnost prema kojoj se mijenjaju jedna nužno je da postoje dva ltelementagt materija je naime ono srednje neosjetilna i ne-odvojiva no budući da se zamjećuje da je više ltelemenatagt naj-manje bi bile dvije ltkontrarnostigt Budući da su najmanje dvije ne mogu biti tri nego četiri ltelementagt kako je očito Toliko naime ima spajanja Premda ih je šest za dva je nemoguće da nastanu zato što su kontrarna međusobnolaquo4

No u trećem poglavlju naveo je drugi dokaz za tu stvar po autoritetu starih ovime raquoNaime svi oni koji jednostavna tijela

4 Radi se o sljedećem Po Aristotelu postoje elementi od kojih svaki ima dvije kvalitete i ti se elementi međusobno mijenjaju jedni u druge a prema svojim kvalitetama i to tako da se svaki element mijenja u svaki drugi Me-đusobno mijenjanje određuje Aristotel kao mijenjanje prema kontrarnosti Ako postoji mijenjanje unutar samo jedne kontrarnosti ndash nužno postoje dva elementa No činjenica je da ima više elemenata ndash dakle moraju postojati bar dvije kontrarnosti u okviru kojih se elementi mijenjaju Ako postoje dvije kontrarnosti proizlazi da mora biti četiri elementa Ta četiri elementa omo-gućuju četiri povezivanja kvaliteta (to povezivanje kvaliteta pretpostavka je međusobnog mijenjanja elemenata toplo-suho toplo-vlažno hladno-suho hladno-vlažno) Formalno bi bilo zapravo dvanaest povezivanja ako svaki element ima dva svojstva i svako se svojstvo povezuje sa svakim drugim svoj-stvom no prvo otpada jedno od povezivanja gdje se povezuju iste kvalitete u drugom redosljedu potom otpadaju dva povezivanja koja povezuju kontrar-na svojstva (toplo-hladno suho-vlažno) Preostaju četiri povezivanja

15

20


390

20

15

10

corpora elementa faciunt hi quidem unum hi vero duo hi autem tria hi vero quatuor faciunt Quatuor hisce probationibus astruxit Ari-stoteles elementa mundi quatuor esse numero nec non singula duabus qualitatibus insignita Quarum tamen unam esse princi-pem fine eiusdem 3 declaravit5 Sed tamen simpliciter quatuor cum sint unius est unumquodque terra enim sicci magis quam frigidi aqua autem frigidi magis quam humidi aer vero humidi magis quam calidi ignis denique magis calidi quam sicci

Quid autem elementum intelligat 1 De elementis capite 3 sic explicat6 Esto ergo elementum corporum id in quod alia corpora dividuntur quod inest potentia aut actu (hoc enim utro modo adhuc ambiguum est) ipsum est autem indivisibile in alia specie Tale enim aliquid elementum omnes et in omnibus volunt dicere

Haec veluti ex sententia aliorum sed ex sua prodit quid ele-mentum sit 5 Metaphysico seu 2 De ente capite 37 Elementum dicitur ex quo primo inexistente componuntur indivisibili specie in aliam speciem Superiore vero loco aliorum sententiam approbans sic eam exponit8 Si itaque quod dictum est elementum est necesse est esse quaedam talia corporum In carne enim et ligno et singulo ta-lium inest potentia ignis et terrae manifesta enim haec ex illi secreta In igne vero caro vel lignum non insunt nec secundum potentiam nec se-cundum actum secernerentur etenim Esse autem simplicia quoque

5 Οὐ μὴν ἀλλ΄ ἁπλῶς γε τέτταρα ὄντα ἑνὸς ἕκαστόν ἐστι͵ γῆ μὲν ltγὰρgt ξηροῦ μᾶλλον ἢ ψυχροῦ͵ ὕδωρ δὲ ψυχροῦ μᾶλλον ἢ ὑγροῦ͵ ἀὴρ δ΄ ὑγροῦ μᾶλλον ἢ θερμοῦ͵ πῦρ δὲ θερμοῦ μᾶλλον ἢ ξηροῦ [ARIST GC 331a3ndash6]

6 Ἔστω δὴ ltτὸgt στοιχεῖον τῶν σωμάτων͵ εἰς ὃ τἆλλα σώματα διαιρεῖται͵ ἐνυπάρχον δυνάμει ἢ ἐνεργείᾳ (τοῦτο γὰρ ποτέρως͵ ἔτι ἀμφισβητήσιμον)͵ αὐτὸ δ΄ ἐστὶν ἀδιαίρετον εἰς ἕτερα τῷ εἴδει τοιοῦτον γάρ τι τὸ στοιχεῖον ἅπαντες καὶ ἐν ἅπασι βούλονται λέγειν [ARIST Cael 302a15ndash19]

7 Στοιχεῖον λέγεται ἐξ οὗ σύγκειται πρώτου ἐνυπάρχοντος ἀδιαιρέτου τῷ εἴδει εἰς ἕτερον εἶδος͵ [ARIST Metaph 1014a26ndash27]

8 Εἰ δὴ τὸ εἰρημένον ἐστὶ στοιχεῖον͵ ἀνάγκη εἶναι ἄττα τοιαῦτα τῶν σωμάτων Ἐν μὲν γὰρ σαρκὶ καὶ ξύλῳ καὶ ἑκάστῳ τῶν τοιούτων ἔνεστι δυνάμει πῦρ καὶ γῆ φανερὰ γὰρ ταῦτα ἐξ ἐκείνων ἐκκρινόμενα Ἐν δὲ πυρὶ σὰρξ ἢ ξύλον οὐκ ἐνυπάρχουσιν͵ οὔτε κατὰ δύναμιν οὔτε κατ΄ ἐνέργειαν ἐξεκρίνετο γὰρ ἄν [ARIST Cael 302a19ndash25]

5


391

20

15

10

5

čine elementima jedni jedan drugi pak dva treći tri četvrti pak čine četirilaquo Tim četirima dokazima utvrdio je Aristotel da ele-menata svijeta ima brojem četiri a pojedini su istaknuti dvjema kvalitetama Od tih da je ipak jedna vrhovna izložio je na kra-ju istog 3 ltpoglavljagt raquoNo ipak budući da su naprosto četiri svakom pripada ltnavlastitogt jedno zemlja naime više suhom nego hladnom a voda više hladnom nego vlažnom zrak pak više vlažnom nego toplom vatra konačno više toplom nego su-homlaquo

Što pak razumije pod elementom objašnjava u 1 knjizi O ele-mentima u 3 poglavlju ovako raquoNeka bude element tijelacirc ono u što se druga tijela dijele što se nalazi lt u njimagt u mogućnosti ili aktualno (na koji je to način dosad je dvosmisleno) a samo je s obzirom na vrstu nedjeljivo u drugo Svi hoće reći da je takav neki element u svimalaquo

To kao iz mišljenja drugih ali iz svojeg otkriva što je element u 5 knjizi Metafizike ili u 2 knjizi O biću u 3 poglavlju raquoNazi-va se elementom ono iz čega se prvog u-postojećeg i vrstom ne-djeljivog u drugu vrstu lttijelagt sastavljajulaquo Na gornjem mjestu odobravajući misao drugih ovako ju izlaže raquoAko je dakle ono rečeno element nužno je da postoje neka takva tijela U mesu i drvu i pojedinom od takvih prisutna je mogućnost vatre i zemlje očite su naime kad su izdvojene iz njih U vatri pak meso i drvo nisu prisutni niti s obzirom na mogućnost niti aktualno jer bi se


392

15

haec elementa et corpora hoc est non ex aliis corporibus mista declarat secundo De elementis capite tertio9 Quoniam autem om-nis naturalis corporis est motus proprius motuum autem alii quidem simplices sunt alii autem misti Et misti quidem mistorum simplices autem simplicium sint Manifestum est quod erunt quaedam corpora simplicia sunt enim motus simplices Quare patet et quid sint elementa et propter quid sint

Quam eandem rem docuerat etiam 1 De coelo capite 210 [439] Posteaquam corporum alia sunt simplicia alia composita ex his dico vero simplicia quaecumque motus principium habent secun-dum naturam veluti ignem et terram et horum species et congenera his

Quatuor autem haec corpora transmutari omnia in omnia docet eodem libro capite sequenti in his11 Quod sane omnia nata sunt in se invicem transmutari clarum Generatio enim in contraria et ex contrariis Elementa autem omnia habent contrarietatem ad invicem quia differentiae sunt contrariae his enim ambae contrariae ut igni et aquae Ille enim siccus et calidus haec autem frigida et humida illis autem altera solum ut aeri et aquae Illud enim calidum et humidum hoc autem frigidum et humidum Quapropter universaliter quidem ma-nifestum est quod omne ex omni generari natum est

9 Ἐπεὶ δ΄ ἐστὶ παντὸς ltτοῦgt φυσικοῦ σώματος κίνησις οἰκεία͵ τῶν δὲ κινήσεων αἱ μὲν ἁπλαῖ αἱ δὲ μικταί͵ καὶ αἱ μὲν μικταὶ τῶν μικτῶν͵ αἱ δὲ ἁπλαῖ τῶν ἁπλῶν εἰσι͵ φανερὸν ὅτι ἔσται ἄττα σώματα ἁπλᾶ Εἰσὶ γὰρ καὶ κινήσεις ἁπλαῖ Ὥστε δῆλον καὶ ὅτι ἐστὶ στοιχεῖα καὶ διὰ τί ἐστιν [ARIST Cael 302b5ndash9]

10 Ἐπεὶ δὲ τῶν σωμάτων τὰ μέν ἐστιν ἁπλᾶ τὰ δὲ σύνθετα ἐκ τούτων (λέγω δ΄ ἁπλᾶ μὲν ὅσα κινήσεως ἀρχὴν ἔχει κατὰ φύσιν͵ οἷον πῦρ καὶ γῆν καὶ τὰ τούτων εἴδη καὶ τὰ συγγενῆ τούτοις)͵ [ARIST Cael 269b1ndash3]

11 Ὅτι μὲν οὖν ἅπαντα πέφυκεν εἰς ἄλληλα μεταβάλλειν͵ φανερόν ἡ γὰρ γένεσις εἰς ἐναντία καὶ ἐξ ἐναντίων͵ τὰ δὲ στοιχεῖα πάντα ἔχει ἐναντίωσιν πρὸς [εἰς] ἄλληλα διὰ τὸ τὰς διαφορὰς ἐναντίας εἶναι τοῖς μὲν γὰρ ἀμφότεραι ἐναντίαι͵ οἷον πυρὶ καὶ ὕδατι (τὸ μὲν γὰρ ξηρὸν καὶ θερμόν͵ τὸ δ΄ ὑγρὸν καὶ ψυχρόν)͵ τοῖς δ΄ ἡ ἑτέρα μόνον͵ οἷον ἀέρι καὶ ὕδατι (τὸ μὲν γὰρ ὑγρὸν καὶ θερμόν͵ τὸ δὲ ὑγρὸν καὶ ψυχρόν) Ὥστε καθόλου μὲν φανερὸν ὅτι πᾶν ἐκ παντὸς γίνεσθαι πέφυκεν͵ [ARIST GC 331a12ndash21]

5

10

20


393

5

izdvajalilaquo A da su i to jednostavni elementi i tijela to jest nepo-miješana iz drugih tijela objašnjava u 2 knjizi O elementima u 3 poglavlju raquoBudući da je kretanje vlastito svojstvo svakog prirod-nog tijela a od kretanja jedna su jednostavna a druga miješana i miješana kretanja zaista neka pripadaju miješanim lttijelimagt a jednostavna jednostavnim lttijelimagt ndash očito je da će postojati neka jednostavna tijela jer postoje jednostavna kretanja Stoga je jasno i što su elementi i zbog čega sulaquo

Tu istu stvar poučavao je također u 1 knjizi O nebu u 2 po-glavlju [439] raquoPošto su od tijela jedna jednostavna a druga slo-žena od njih pak nazivam jednostavnima koja god imaju počelo kretanja u skladu s prirodom kao vatru i zemlju i njihove vrste i njima srodnolaquo

A poučava da se ta četiri tijela mijenjaju sva u sva u istoj knjizi u sljedećem poglavlju ovim ltriječimagt raquoJasno je uistinu da su sva nastala da se mijenjaju jedna u druga međusobno Nastajanje biva naime u kontrarno i iz kontrarnog A svi elementi imaju međusob-nu kontrarnost jer su kontrarne razlike ovima su obje istovremeno kontrarne kao vatri i vodi ona ltvatragt je suha i topla a ova ltvodagt hladna i vlažna onima samo jedna ltod dvijegt kao zraku i vodi on ltzrakgt je naime topao i vlažan a ona ltvodagt hladna i vlažna Sto-ga je općenito bjelodano da je sve rođeno da nastane iz svegalaquo

10

15

20


394

10

5

Differre autem hasce generationes facilitate maiore vel mino-re subiungit12 Differet autem ipso citius et tardius et facilius et diffi-cilius quaecumque enim habent cognationem ad invicem velox horum transmutatio est quaecumque autem non habent tarda quia facilius est unum quam multa transmutare

Colligamus itaque fragmenta haec in unum atque enumere-mus quot dogmata simus hisce ab Aristotele docti sunt autem 16 nempe Elementa esse quatuor elementum quid sit quatuor illa simplicia esse corpora Simplices ea habere motus levitate sursum gravitate deorsum Ignem levissimum omnibus super-natare terram gravissimam omnibus subsidere reliqua media esse Singula duabus qualitatibus esse praedita una tamen prae-cipua Quas omnes ad invicem esse contrarias secundum quas omnia in omnia transmutari facilius ea quae unam habeant communem

Quae quidem omnia dogmata cum non paucis annis mecum ipse considerassem diligentissimeque examinassem in eam tan-dem sententiam veni ut omnia falsa esse existimarem praeter dumtaxat unum Indignaque quae rerum naturae studiosis cre-derentur Quibus vero rationibus in eam opinionem sim adduc-tus libet in praesentiarum scriptis commendare uti praesentium aliqui et posterorum veritatis rerum plus quam authoritatis cuiusvis hominis amatores veritate detecta falsitateque convicta habeant unde res ipsas non verba quod mille millia hominum adhuc fecerunt philosophentur

Ac principio mehercule admiror maximopere Aristotelem philosophum tam sensatum tam sensibus addictum philo-sophiae suae illius quam omnem a sensu pendere est saepe pro-

12 διοίσει δὲ τῷ θᾶττον καὶ βραδύτερον καὶ τῷ ῥᾷον καὶ χαλεπώτερον Ὅσα μὲν γὰρ ἔχει σύμβολα πρὸς ἄλληλα͵ ταχεῖα τούτων ἡ μετάβασις͵ ὅσα δὲ μὴ ἔχει͵ βραδεῖα͵ διὰ τὸ ῥᾷον εἶναι τὸ ἓν ἢ τὰ πολλὰ μεταβάλλειν͵ [ARIST GC 331a22ndash26]

15

20

25


395

15

25

5

Dodaje da se ta nastajanja razlikuju većom ili manjom lako-ćom ltnastajanjagt raquoRazlikuje se samim brže i polaganije laganije i teže štogod ima međusobnu srodnost promjena među njima je brza a štogod nema polagana jer je lakše mijenjati jedno nego mnogolaquo

Povežimo dakle te fragmente u jedno i pobrojimo o koliko nas je poučaka Aristotel ovime poučio ima ih naime šesnaest [1] postoji četiri elementa [2] što je element [3] to su ona četiri jednostavna tijela [4] ona imaju jednostavna kretanja [5] laganoš-ću prema gore [6] težinom prema dolje [7] vatra je najlaganija [8] pliva nad svime [9] zemlja je najteža [10] leži pod svime [11] ostali ltelementigt su u sredini [12] pojedini su opskrblje-ni dvjema kvalitetama [13] ali jedna je ipak glavna [14] sve su te ltkvalitetegt međusobno kontrarne [15] na osnovi njih svi se ltelementigt pretvaraju u sve [16] laganije oni koji imaju jednu ltkvalitetugt zajedničku

Kad sam sve te poučke sam sa sobom ne malo godina promi-šljao i veoma revno ispitivao došao sam napokon do tog zaključ-ka da smatram da su svi netočni osim jednog i da je bezvrijedno ono što su držali istinitim istraživači prirode Kojim sam pak raz-lozima doveden do tog mnijenja želim sada napisati da bi neki od sadašnjih i kasnijih ljubitelja više istine stvari nego autoriteta bilo kojeg čovjeka kad istina bude otkrivena a neistina pobijeđe-na imali odakle bi filozofirali o samim stvarima a ne o riječima5 što su dosad činile tisuće tisuća ljudi

Od početka se najviše čudim tako mi Herkula da je Aristo-tel filozof tako razuman tako predan osjetilima onoj svojoj filo-zofiji za koju je često govorio da cijela ovisi o osjetu postavio ona

5 U prvom svesku Peripatetičkih rasprava u knjizi 13 razlikuje Petrić šest stupnjeva istine 1 Postojanje stvari samih 2 Postojanje i pojavljivanje stvari 3 Istina povezivanja pojmova u sudovima 4 Na temelju sudova istina se u duši posjeduje kao razum mudrost znanost razboritost vješti-na mnijenje i smatranje 5 Istina govora 6 Istina pisanog Istina autoriteta ili filozofiranje o riječima odnosi se očito na (peti) i šesti stupanj istine kako je navedena u prvom svesku Usp Franciscus Patricius Discussiones peri-pateticae Koumlln Weimar Wien 1999 str 163ndash174

20

10


396

fessus principia ea posuisse quae nullis sensibus percipiantur sine ulla quidem necessitate nulla etiam valida ratione suadente

Mitto nunc materiam illam primam formam et privationem quae ita abstrusae sunt ut non modo nullis sensibus pateant sed etiam nulla rationis vi satis comprehendantur quid sint quod hoc eodem tomo a nobis est ostensum Sed de secundis hisce ex illis primo gradu ut credidit ipse genitis quae secundaria re-rum principia atque elementa appellat nobis esto sermo Ea esse quatuor docet ignem aerem aquam terram Terram quidem et pedibus calcamus et manibus attrectamus et oculis aspicimus Aquam et aerem et cernimus et contingimus et reliquis sensi-bus attingimus sed ignem qui elementum sit nullis aut sensi-bus aliis attigimus aut oculis conspeximus Non ambigo nunc de igne hoc nostrate culinario aut subterraneo sed illo qui in qua-dam sphaera supra aerem sub Lunae orbe est ab Ocello deinde etiam ab Aristotele collocatus quem nemo umquam tetigit nul-lus hominum umquam vidit Qui tamen si ibi esset ex dogmate Aristotelico et interdiu et noctu conspiceretur docet enim nos 2 De anima capite 3 ignem esse et in tenebris et in lumine visi-bilem13 Ignis vero in ambobus cernitur et tenebris et lumine et hoc ex necessitate Quod si hoc verum est de minima facula ignis cur tantus ignis centuplo terra maior non [440] cernitur Nonne ea-dem contra Aristotelem nos obiicere possumus quae ipse contra Empedoclem hoc eodem modo citato et libro et capite scripsit14 Et non recte Empedocles neque si quis alius sic dixit tamquam feratur lumen et fiat aliquando inter terram et ambiens nos vero lateat

Idem enim Aristoteles asserit cum inter terram et ambiens coelum ignem statuat cuius color lux est uti libro de coloribus est scriptum Et oculis patet et lux sit per se visilis Attamen tan-tum corpus tanto lumine natura sua splendens nos latet neque oculis nostris obiicitur itaque recte in eum subiiciemus quod

13 πῦρ δὲ ἐν ἀμφοῖν ὁρᾶται͵ καὶ ἐν σκότει καὶ ἐν φωτί͵ καὶ τοῦτο ἐξ ἀνάγκης [ARIST deAn 419a23ndash24]

14 καὶ οὐκ ὀρθῶς Ἐμπεδοκλῆς͵ οὐδ΄ εἴ τις ἄλλος οὕτως εἴρηκεν͵ ὡς φερομένου τοῦ φωτὸς καὶ γιγνομένου ποτὲ μεταξὺ τῆς γῆς καὶ τοῦ περιέχοντος͵ ἡμᾶς δὲ λανθάνοντος [ARIST deAn 418b20ndash23]

5

10

15

20

30

25


397

20

15

25

30

počela koja se ne zamjećuju nikojim osjetilima ndash zaista bez ikakve nužde bez ikakva valjanog razloga koji ltihgt preporučuje

Ostavljam sada onu prvu materiju formu i lišenost koje su tako tajnovite da ne samo da nisu očite nikojim osjetilima nego se također ne može nikojom snagom razuma dovoljno spoznati što su To smo pokazali u ovom istom svesku6 Ali raspravljajmo o ovim drugima rođenima kako je sam vjerovao iz onih u prvom stupnju koje naziva sekundarnim počelima stvarī i elementima Poučava da ih je četiri vatra zrak voda zemlja Zemlju zaista i nogama gazimo i rukama dodirujemo i očima gledamo Vodu i zrak i razabiremo i dodirujemo i ostalim osjetilima zamjećuje-mo no vatru koja je element nismo zamijetili nijednim drugim osjetilima niti vidjeli očima Ne raspravljam sada o ovoj našoj kuharskoj vatri ili podzemnoj nego o onoj koju je Okel a zatim i Aristotel smjestio u nekoj sferi iznad zraka ispod kruga Mjeseca nju nitko nikada nije dotaknuo nitko od ljudi nikada nije vidio Da je ona ipak tamo po Aristotelovu bi se nauku vidjela i danju i noću poučava nas naime u 2 knjizi O duši u 3 poglavlju da je vatra vidljiva i u mraku i na svjetlu raquoVatra se razabire u obojem u mraku i svjetlu i to po nužnostilaquo Ako je to istinito o najmanjoj baklji vatre zašto se tolika vatra sto puta veća od zemlje ne [440] razabire Zar ne možemo mi protiv Aristotela prigovoriti isto što je on sam protiv Empedokla u upravo navedenoj knjizi i poglav-lju napisao raquoI nije točno Empedoklo niti ako ltje biogt tko drugi tako rekao kao da se kreće svjetlo i nastaje nekad usred zemlje i obuhvaćajući je a da nam je skrivenolaquo

Isto naime Aristotel tvrdi kad između zemlje i neba koje ju obuhvaća postavlja vatru čija je boja svjetlost kako je napisano u knjizi O bojama I očima je jasna svjetlost i po sebi je vidljiva7 A takvo tijelo ipak tolikim svjetlom po svojoj naravi sjajeći skrive-no nam je i ne pokazuje se našim očima stoga ćemo mu ispravno

6 Usp IV svezak knj 2 De principiis privatione et forma str 84ndash1437 Up ARIST Col 791b6ndash9 τὸ δὲ φῶς ὅτι πυρός ἐστι χρῶμα͵ δῆλον

ἐκ τοῦ μηδεμίαν ἄλλην ἢ ταύτην ἔχον εὑρίσκεσθαι χρόαν͵ καὶ διὰ τὸ μόνον τοῦτο δι΄ ἑαυτοῦ ὁρατὸν γίνεσθαι͵ τὰ δ΄ ἄλλα διὰ τούτου Usp također ARIST Mete 346a21 (τοῦτο δ΄ ἐστὶν καὶ τοῖς ὄμμασιν ἰδεῖν φανερόν) ndash jedino riječ τοῦτο ne odnosi se na svjetlost

5

10


398

ipse in Empedoclem eo loco15 Hoc enim est et praeter eam quae in ratione est veritatem et praeter apparentia In parva enim distantia lateat forte Sed ab oriente in occidens latere grande nimis postulatum est Quod si Empedoclis postulatum fuit Aristoteli grande nimis lumen ab oriente in occidens latum nos latere cur non par fuerit postulatum suum ignem natura sua lucidum die noctuque vi-silem eodem spacio ab oriente in occidens nos latere Sed lon-ge etiam ampliore spacio a meridie ad septentriones etiam sed etiam quaqua versum sub toto Lunae orbe extensum Ad omnes mundi et cardines et ventos ventorumque particulas et proten-sum et distensum Nonne longe maius hoc est postulatum quam Empedocleum Longeque absurdius distantiusque tum a ratio-num veritate tum ad apparentia in natura

Sed aiet ratio combinationum qualitatum primarum coegit me ut ignem pro elemento calido et sicco ponerem aiam ego καὶ τούτου ζητεῖν λόγον ἀφέντας τὴν αἴσθησιν͵ ἀρρωστία τίς ἐστιν διανοίας16 Sed huius rationem quaerere dimittentes sen-sum imbecillitas quaedam mentis est Sic enim ipse pronunciavit 8 Physico sic itidem 3 Physico τῇ νοήσει πιστεύειν ἄτοπον17 Cogitationi credere absurdum est Cur id ita sit causam ipse red-dit 1 De elementis de his ipsis elementis tractans18 Finis quidem factivae scientiae opus naturalis vero id quod semper proprie apparet secundum sensum Non ergo opus fuit in naturali re sensum di-mittere ut rationem combinationum sine ulla necessitate sine ulla etiam veritate construeret Sine ulla inquam veritate ne-que enim reliqua elementa reliquas illas combinationes habent uti non procul ab hac disputatione a nobis palam fiet Neque ulla necessitas coegit eum aut cogit nos ibi ignem alium collo-care quam coelum quod veteres omnes praeter suum Ocellum

15 τοῦτο γάρ ἐστι καὶ παρὰ τὴν τοῦ λόγου [τῷ λόγῳ] ἐνάργειαν καὶ παρὰ τὰ φαινόμενα ἐν μικρῷ μὲν γὰρ διαστήματι λάθοι ἄν͵ ἀπ΄ ἀνατολῆς δ΄ ἐπὶ δυσμὰς τὸ λανθάνειν μέγα λίαν τὸ αἴτημα [ARIST deAn 418b23ndash26]

16 [ARIST Ph 253a32ndash34]17 [ARIST Ph 208a14ndash15]18 Τέλος δὲ τῆς μὲν ποιητικῆς ἐπιστήμης τὸ ἔργον͵ τῆς δὲ φυσικῆς

τὸ φαινόμενον ἀεὶ κυρίως κατὰ τὴν αἴσθησιν [ARIST Cael 306a16ndash17]

10

15

25

20

5


399

20

15

25

10

5

30

odgovoriti ono što je on Empedoklu na onom mjestu raquoTo je i mimo one istine koja je u razboru i mimo pojavnosti jer bi na maloj udaljenosti možda bilo skriveno ali od istoka do zapada biti skriveno odviše je veliki zahtjevlaquo Ako je taj Empedoklov za-htjev Aristotelu bio suviše velik da nam je svjetlo koje se po-miče od istoka na zapad skriveno zašto nije bio jednak njegov zahtjev da nam je skrivena vatra po svojoj naravi svjetleća vid-ljiva danju i noću na istom prostoru od istoka na zapad No i na daleko većem prostoru ltskrivenagt također od juga do sjevera također na sve strane rastegnuta pod cijelim krugom Mjeseca k svim uglovima8 svijeta i vjetrovima i djelićima vjetrova i prote-gnuta i rastegnuta Nije li to daleko veći zahtjev od Empedoklo-vog i daleko besmisleniji udaljeniji kako od istine razloga tako i prema pojavnosti u prirodi

No reći će razlog spajanja prvih kvaliteta prisilio me je da postavim vatru kao element topao i suh reći ću ja καὶ τούτου ζητεῖν λόγον ἀφέντας τὴν αἴσθησιν͵ ἀρρωστία τίς ἐστιν διανοίας9͵ raquotražiti razlog toga zanemarivši osjetilo neka je glu-post umalaquo Tako je naime sam izložio u 8 knjizi Fizike tako ta-kođer u 3 knjizi Fizike τῇ νοήσει πιστεύειν ἄτοπον raquoBesmisle-no je vjerovati mišljenjulaquo Zašto je tome tako sam daje uzrok u 1 knjizi O elementima raspravljajući o tim istim elementima raquoSvrha tvorbene znanosti je djelo prirodne pak ono što se uvijek navla-stito pojavljuje prema osjetilulaquo Nije dakle trebalo u prirodnoj stvari napustiti osjetilo da bi se konstruirao razlog poveziva-nja bez ikakve nužnosti također bez ikakve istine Kažem bez ikakve istine ndash naime ni ostali elementi nemaju ta povezivanja kako ćemo mi to objelodaniti ne daleko od ove rasprave Nikoja ga nužnost nije prisiljavala niti prisiljava nas da ondje smjesti-mo drugu vatru nego nebo ndash koje su lttamogt smjestili svi stari

8 Uglovi svijeta ndash to je astrološki termin koji obuhvaća ascendent des-cendent medium caeli i imum caeli Ovdje nije upotrijebljeno u precizno astrološkom smislu nego bi odgovaralo frazi na sve strane

9 Citat ARIST Ph 253a32ndash34 doslovan je ali je uzet u drugom kon-tekstu


400

20

15

25

unum hac eadem combinationum vana coniugatione colloca-rant

Neque ratio ulla alia earum quas adduximus id cogit pos-sunt enim si qui sunt naturales recti elementorum motus (quod ego prorsus nego et negationis sensum et rationem a sensu ductam mox ostendam) vel gravitate vel levitate facti tribus ele-mentis reliquis accomodari nec veterum authoritas ignis illius necessitatem ullam ostendit

Quae quidem omnia acutissimi vir ingenii pervidens postea veluti in aenigmata ignem hunc vertit ita ut quid de eo senserit non possit vere elici Nam quod prioribus allatis locis affirmarat primo Meteoro in dubium primo vertit deinde etiam negat In hunc enim modum capite 4 scriptum reliquit19 Super medio qui-dem et circa medium gravissimum et frigidissimum secretum terra et aqua Circa haec vero et ea quae his contigua aer et quod ex consuetu-dine vocamus ignem non est autem ignis In quibus nil clarius dici potuit ad negandum ignem eum quem toties et tot locis prius ignem appellarat nunc autem ait eum ita appellari ex consuetu-dine revera autem ignem non esse et causam statim apponit20 Excessus enim calidi et veluti ebullitio est ignis sed oportet cogitare eius qui a nobis dicitur et vocatur aer eam [441] partem quae est circa terram esse humidam et calidam quia terra evaporet et exhalatio-nem emittat eam vero quae supra hanc est calidam iam et siccam est enim vaporis quidem natura humida et calida exhalationis vero calida et sicca si est quidem vapor potentia veluti aqua exhalatio autem po-tentia veluti ignis Quibus in verbis manifeste asserit eum quem

19 ἐπὶ μὲν οὖν τοῦ μέσου καὶ περὶ τὸ μέσον τὸ βαρύτατόν ἐστιν καὶ ψυχρότατον ἀποκεκριμένον͵ γῆ καὶ ὕδωρ περὶ δὲ ταῦτα καὶ ltτὰgt ἐχόμενα τούτων͵ ἀήρ τε καὶ ὃ διὰ συνήθειαν καλοῦμεν πῦρ͵ οὐκ ἔστι δὲ πῦρ [ARIST Mete 340b19ndash22]

20 ὑπερβολὴ γὰρ θερμοῦ καὶ οἷον ζέσις ἐστὶ τὸ πῦρ ἀλλὰ δεῖ νοῆσαι τοῦ λεγομένου ltκαὶ καλουμένουgt ὑφ΄ ἡμῶν ἀέρος τὸ μὲν περὶ τὴν γῆν οἷον ὑγρὸν καὶ θερμὸν εἶναι διὰ τὸ ἀτμίζειν τε καὶ ἀναθυμίασιν ἔχειν γῆς͵ τὸ δὲ ὑπὲρ τοῦτο θερμὸν ἤδη καὶ ξηρόν ἔστιν γὰρ ἀτμίδος μὲν φύσις ὑγρὸν καὶ θερμόν͵ ἀναθυμιάσεως δὲ θερμὸν καὶ ξηρόν καὶ ἔστιν ἀτμὶς μὲν δυνάμει οἷον ὕδωρ͵ ἀναθυμίασις δὲ δυνάμει οἷον πῦρ [ARIST Mete 340b23ndash29]

10

5


401

osim jedinog njegovog Okela zbog tog istog uzaludnog spajanja povezivanja

I nikoji drugi razlog od onih koje smo naveli ne sili na to Mogu se naime ako postoje neka prirodna pravocrtna kretanja elemenata10 (što ja potpuno niječem i uskoro ću pokazati i osjet u prilog nijekanja i razlog koji je izveden iz osjeta) nastala ili zbog težine ili laganosti prilagoditi trima preostalim elementima Ni ugled starih ne pokazuje nikakvu nužnost te vatre

Premda je sve to uviđao veoma oštrouman muž okrenuo je kasnije tu vatru kao na zagonetku tako da se ne bi moglo uistinu dokučiti što je o njoj mislio Naime ono što je na prije navedenim mjestima tvrdio u 1 knjizi Meteorologije prvo okreće na dvojbu potom također i niječe u 4 je poglavlju ostavio ovako napisano raquoNad sredinom uistinu i oko sredine izdvojeno je ono najteže i najhladnije zemlja i voda oko njih pak i ono što ih dotiče je zrak i ono što iz navike zovemo vatra a nije vatralaquo Time se nije mo-glo reći ništa jasnije da se zaniječe ona vatra koju je toliko puta i na toliko mjesta prije nazivao vatrom a sada kaže da ju se tako naziva iz navike a da uistinu nije vatra i odmah dodaje uzrok raquoVatra je naime pretjecanje toplog i poput kipljenja no treba misliti na ono što izričemo i zovemo zrakom da je onaj dio [441] koji je oko zemlje kao vlažan i topao jer zemlja pušta pare i is-pušta isparavanja onaj ltdiogt pak koji je iznad njega da je topao i već suh naime priroda pare je zaista vlažna i topla isparavanja pak topla i suha ako je para uistinu s obzirom na mogućnost kao voda a isparavanje s obzirom na mogućnost kao vatralaquo Tim riječima očito tvrdi da ona koju peripatetička škola smatra sfer-

10 Aristotelov argument za sferalnu vatru (eter) temelji se (tako drži Petrić) na razlici kretanja naše vatre koje je pravocrtno i ide prema gore (zbog laganosti vatre) od kretanja etera koje je kružno Petrić smatra da 1 razlika pravocrtnog i kružnog kretanja nije argument za postojanje etera i 2 da se elementi ne kreću pravocrtno

5

10

15

20

25


402

25

10

5

sphaeralem ignem existimat Peripatus non ignem esse sed aeris partem calidam et siccam et veluti ignem potentia non actu

Sed sequentibus aliter exponit21 Quod vero in loco sursum non conficiantur nubes hanc oportet causam esse existimare quod non sit aer solum sed magis ignis Non absolute ignis ait sed magis ignis quam aer cum tamen esse aerem priore loco dixisset et non ignem In qua sententia persistens capite sequenti sic iterum scrip-sit22 Primo quidem sub circularem lationem est calidum et siccum quod dicimus ignem Caret enim nomine id quod commune est omni fumosae exhalationi nihilominus quia maxime praeter caetera corpora aptum est tale corpus accendi ita necesse est uti nominibus Quibus verbis corpus illud ignem revera non esse affirmat sed ita vo-cari ex carentia nominis et praeterea id esse quod accenditur non autem aliud in eo quod statim subiectis verbis etiam indicat cum ait23 Sub hac vero natura est aer oportet autem cogitare veluti hypeccauma hoc quod nunc ignem appellavimus extensum esse circa terrae sphaeram ultimum ita ut parvam motionem sortitum inflam-metur saepe veluti fumus

Ex hisce ergo locis corpus illud seu natura proxima supra aerem ait Aristoteles non est ignis etiamsi nos ita ex consuetu-dine ex necessitate ex proprii nominis carentia ignem vocemus sed est pars quaedam aeris calida et sicca exhalatio quaedam ve-luti fumus fumosa potentia ignis et magis ignis quam aer quod ob parvum motum facile accendatur Contraria ergo est doctrina haec priori illi doctrinae quae ignem verum ibi collocabat Si in-

21 τοῦ μὲν οὖν ἐν τῷ ἄνω τόπῳ μὴ συνίστασθαι νέφη ταύτην ὑποληπτέον αἰτίαν εἶναι͵ ὅτι οὐκ ἔνεστιν ἀὴρ μόνον ἀλλὰ μᾶλλον οἷον πῦρ [ARIST Mete 340b29ndash32]

22 πρῶτον μὲν γὰρ ὑπὸ τὴν ἐγκύκλιον φοράν ἐστιν τὸ θερμὸν καὶ ξηρόν͵ ὃ λέγομεν πῦρ (ἀνώνυμον γὰρ τὸ κοινὸν ἐπὶ πάσης τῆς καπνώδους διακρίσεως ὅμως δὲ διὰ τὸ μάλιστα πεφυκέναι τὸ τοιοῦτον ἐκ καίεσθαι τῶν σωμάτων οὕτως ἀναγκαῖον χρῆσθαι τοῖς ὀνόμασιν)͵ [ARIST Mete 341b13ndash18]

23 ὑπὸ δὲ ταύτην τὴν φύσιν ἀήρ δεῖ δὴ νοῆσαι οἷον ὑπέκκαυμα τοῦτο ὃ νῦν εἴπομεν πῦρ περιτετάσθαι τῆς περὶ τὴν γῆν σφαίρας ἔσχατον͵ ὥστε μικρᾶς κινήσεως τυχὸν ἐκκαίεσθαι πολλάκις ὥσπερ τὸν καπνόν [ARIST Mete 341b18ndash21]

15

20


403

nom vatrom nije vatra nego topli i suhi dio zraka i kao vatra u mogućnosti a ne aktualno

No u sljedećem drugačije izlaže raquoDa pak na mjestu gore ne nastaju oblaci treba smatrati da je uzrok ovaj jer nije samo zrak lttamogt nego više vatralaquo Ne kaže bez ograničenja vatra nego više vatra od zraka premda je na prethodnom mjestu rekao da je zrak a ne vatra Ostajući kod te misli u sljedećem poglavlju po-novo ovako piše raquoPonajprije je doista ispod kružnog pomicanja toplo i suho što nazivamo vatrom Bez imena je naime ono što je zajedničko svem dimnom isparavanju osobito zato jer je više od ostalih tijela takvo tijelo prikladno da se zapali tako je nužno koristiti se imenima lttoplo i suhogtlaquo Tim riječima potvrđuje da ono tijelo u stvari nije vatra nego se tako naziva zbog nedostatka imena i osim toga da je to ono što se zapaljuje a ne ltzapaljuje segt drugo u njemu što naznačuje odmah i riječima koje su niže kad kaže raquoIspod te je pak prirode zrak treba misliti da se po-put zapaljive tvari to što smo sada nazvali vatrom prostire kao krajnji dio sfere oko zemlje tako da dobivši malo kretanje biva zapaljeno često kao dimlaquo

Stoga ono tijelo iz tih mjesta ili priroda najbliža iznad zraka kaže Aristotel nije vatra premda je mi tako zovemo vatrom iz navike iz nužnosti iz nedostatka vlastitog imena nego je neki topli i suhi dio zraka neko dimno isparavanje poput dima mo-gućnost vatre i više vatra nego zrak jer se lako zapaljuje zbog malog kretanja Suprotan je dakle ovaj nauk onom prethodnom nauku koji je tamo smještao pravu vatru Ako bi rekli spasitelji

25

20

15

10

5


404

5

quiant salvatores ut eum salvent at multo pluribus locis ignem absolute vocavit illam substantiam Quid faciamus huic homini qui non simplici atque aperto modo sed variis ac versicoloribus universam suam philosophiam tractavit atque contradicentibus Quod clare 6 praecedentibus libris constitit et sequentibus non minus constabit Si aiant iterum negat locis his eum esse ignem talem qualis est hic noster qui est ὑπερβολὴ θερμοῦ καὶ οἷον ζέσις24 excessus calidi et veluti ebullitio videant quid agant Con-cidit enim aliud illud argumentum quo adstruunt ibi esse ignis sphaeram quoniam hic nostras ignis ad suum congenerem illuc semper ascendere nititur Namque si ille talis non est qualis hic non est cur hic illuc ascendat Deinde ignis sphaeralis si in sum-mo est calidus ut docuit Aristoteles cur negemus ei ὑπερβολὴν θερμοῦ excessum caloris An forte rem aliam ostendent calidio-rem Qua ratione Aristoteles rationem hanc attulit ut negaret il-lum esse ignem quia ignis sit excessus calidi Non ergo sibi con-stet Aristoteles vel negando vel affirmando illum esse ignem

Quid nos Negamus ibi esse ullum ignem non corpus cali-dum et siccum summe non aeris partem calidam et siccam non exhalationem quae potentia sit ignis quae magis sit ignis quam aer Negatio haec sufficiat ad ignem eo loco eiiciendum quando ex lege Peripati neganti non incumbit onus probandi sufficiat multo magis authoritate Aristotelica negantis ignem eum esse ac multo maxime eversis rationum Aristotelicarum fundamen-tis nisi scilicet validioribus argumentorum viribus ille ignis ad-struatur

Conabuntur Aristotelici eum construere duabus rationibus uti credunt a sensu ipso ductis Altera scilicet quod cometae caprae saltantes trabes alii sublimes ignes fiunt in ea regione

24 [ARIST Mete 340b23]

10

15

20

25


405

da bi njega spasili ali na mnogo više mjesta nazivao je bezuvjetno tu supstanciju vatrom Što da učinimo tom čovjeku koji nije na jed-nostavan i otvoren način nego na različite i šarolike ltnačinegt pa i proturječne tumačio cjelokupnu svoju filozofiju To je utvrđeno jasno u 6 prethodnih knjiga i bit će ne manje utvrđeno u sljedeći-ma Ako bi rekli opet da on niječe na tim mjestima da je ona vatra takva kakva je naša koja je ὑπερβολὴ θερμοῦ καὶ οἷον ζέσις11 pretjecanje toplog i kao kipljenje neka vide što rade Ruši naime ono drugo obrazloženje kojim utvrđuju da je tamo sfera vatre jer ovdje naša vatra uvijek nastoji uspeti se onamo k svojoj srodnoj ltvatrigt Ako ona vatra nije takva kakva je ovdje nema razloga da se odavle tamo uzdiže Potom ako je sferna vatra na vrhuncu topla kako je učio Aristotel zašto da joj niječemo da je ὑπερβολὴ θερμοῦ pretjecanje topline Da li će pokazati neku drugu topliju stvar Zbog čega je Aristotel iznio taj razlog da bi zanijekao da je ona vatra ndash jer je vatra pretjecanje toplog Stoga nije sam sebi do-sljedan Aristotel bilo niječući bilo tvrdeći da je ona vatra

A što mi Niječemo da tamo postoji ikakva vatra niti tijelo toplo i ponajviše suho niti topli i suhi dio zraka niti isparava-nje koje je u mogućnosti vatra koja je više vatra nego zrak To nijekanje neka bude dovoljno da se izbaci vatra s onog mjesta kad po propisu peripatetičke škole na onom koji niječe ne leži teret dokazivanja12 neka bude dovoljno mnogo više od Aristo-telova autoriteta da lttaj teret dokazivanja čakgt pripadne onom koji niječe onu vatru a ponajviše ltzatogt jer su srušeni temelji Aristotelovih razloga ndash osim dakako ako se ona vatra ne učvrsti valjanijim snagama obrazloženja

Nastojat će aristotelovci da ltvatrugt izgrade s dva razloga izvedena kako vjeruju iz samog osjetila Jedan je da kometi ska-čuće koze grede i druge vatre u visini13 nastaju u tom predjelu

11 Usp ARIST Mete 340b23 ὑπερβολὴ γὰρ θερμοῦ καὶ οἷον ζέσις ἐστὶ τὸ πῦρ

12 Pravno pravilo glasi necessitas probandi incubit ei qui agit Onaj tko tvrdi mora dokazati istinitost teze

13 kometi skačuće koze vatrene grede i druge vatre u visini ndash to su peripa-tetički nazivi za različite vatrene fenomene u zraku i visini Njihov opis nalazimo u peripatetičkim knjigama o meteorologiji npr Meteorologia con-scripta a Johanne Garcaeo pastore ecclesiae Witebergae 1568

5

10

15

20

25

30


406

15

5

qui ab igne ibi existente accenduntur saepenumero et inflam-mantur neque id fieri posse nisi ab igne Altera quod ignis iste nostras sursum tendit ad suum scilicet totum ad universitatem suam ad suum congenerem et cognatum ignem Duo ergo haec sensus testimonia discutiamus

Primo itaque dicimus si qui ignes ibi fiunt ut concedamus cometas ac forte alios ibi accendi non ideo necesse est ibi ignem esse nam locis duobus [442] paulo ante citatis ipsum hypecaumai autumat accendi ut fumus non autem aliud in eo quicquam

Deinde etiam si maxime exhalatio ascendat eo inflammetur-que nullo esse argumento eam partem igneam esse primo quia non in altissima super nos parte sublimes omnes ignes gene-rantur videmus enim multas volantes stellas ad terram usque pertingere quod in hac infima aeris regione non est negandum contingere neque id solum calido aere sed frigidissimo media in hyeme

Deinde quoniam ipse nos Aristoteles docet sui omnes con-tendunt nubes in media quadam aeris regione frigidissima den-sari in nubibus et tonitrua et corruscationes et fulgura gigni si igitur in frigido aere ignes accenduntur quid opus fuit supra ae-rem ignem nulla necessitate excogitare calidum et siccum ut ibi exhalationes accenderentur Si aer id nobis praestet cur ignem supra aerem fingamus Nonne id est entia sine necessitate contra propria edicta multiplicare Nulla umquam sagitta tam forti arcu emissa est ut ad ignis sphaeram pertingere posset nec etiam ad mediam nec etiam ad dimidiam inferiorem aeris regionem con-scenderet attamen fatetur Aristoteles plumbum sagittae in aere liquefactum sic enim scribit capite 425 Videmus autem motum

25 ὁρῶμεν δὴ τὴν κίνησιν ὅτι δύναται διακρίνειν τὸν ἀέρα καὶ ἐκπυροῦν͵ ὥστε καὶ τὰ φερόμενα τηκόμενα φαίνεσθαι πολλάκις [ARIST Mete 341a17ndash19]

i Corr ex lypecauma

10

20

25


407

5

jer se zapaljuju od vatre koja tamo postoji Često i gore i to može biti samo od vatre Drugi je ltrazloggt da naša vatra teži prema gore k svojoj cjelini k svojoj cjelokupnosti k svojoj rodbinskoj i srodnoj vatri Stoga raspravimo ova dva svjedočanstva osjetila

Prvo dakle kažemo ako tamo nastaju neke vatre kao što do-puštamo da se tamo pale kometi i možda druge ltvatrene poja-vegt da nije nužno da ondje postoji vatra jer na dva malo [442] prije citirana mjesta smatra da se sama zapaljiva materija14 zapa-ljuje kao dim a ne nešto drugo u njoj

Potom ltkažemogt ako se i ponajviše isparavanje uzdiže ona-mo i zapaljuje da to nije nikakvo obrazloženje da je taj dio va-tren prvo zato jer ne nastaju sve vatre u visini u najvišem dijelu nad nama vidimo naime da mnoge leteće zvijezde dopiru sve do zemlje što se ne može nijekati da se događa u ovom najnižem predjelu zraka i to ne samo kad je zrak topao nego i kad je naj-hladniji usred zime

Zatim jer nas sam Aristotel poučava a svi njegovi tvrde da se oblaci zgušnjavaju u nekom srednjem najhladnijem predjelu zraka i da se u oblacima rađaju grmljavine munje i bljesak ako se dakle u hladnom zraku zapaljuju vatre zašto je trebalo iznad zraka izmišljati vatru bez ikakve nužnosti toplu i suhu da bi se ondje isparavanja zapalila Ako bi nam to zrak omogućavao za-što bismo izmišljali vatru iznad zraka Ne znači li to umnažati bića bez potrebe15 protiv njegovih vlastitih zapovijedi Nikad nijedna strijela nije izbačena iz tako jakog luka da bi mogla do-prijeti do sfere vatre niti do sredine niti bi se također uzdigla do polovice nižeg predjela zraka a ipak Aristotel kaže da se olo-vo strijele otopilo u zraku tako piše u 4 poglavlju raquoVidimo da

14 Petrić ne prevodi grčku riječ ὑπέκκαυμα nego je transliterira Tako postupa i Gučetić u Discorsi (1584)

15 Pravilo poznato i kao Ockhamova britva zasniva se na Aristote-lovoj kritici ideja usp ARIST Metaph 1078b32ndash1079a2 ὥστε συνέβαινεν αὐτοῖς σχεδὸν τῷ αὐτῷ λόγῳ πάντων ἰδέας εἶναι τῶν καθόλου λεγομένων͵ καὶ παραπλήσιον ὥσπερ ἂν εἴ τις ἀριθμῆσαι βουλόμενος ἐλαττόνων μὲν ὄντων οἴοιτο μὴ δυνήσεσθαι͵ πλείω δὲ ποιήσας ἀριθμοίη πλείω γάρ ἐστι τῶν καθ΄ ἕκαστα αἰσθητῶν ὡς εἰπεῖν τὰ εἴδη͵ περὶ ὧν ζητοῦντες τὰς αἰτίας ἐκ τούτων ἐκεῖ προῆλθον

20

25

10

15


408

15

10

quod potest aerem disgregare et ignire ita ut lata liquefieri appareant saepe Quod etiam 2 De coelo scripsit Et eodem 4 mox26 Etenim hic apud nos is qui violenter latis appropinquat aer maxime fit cali-dus et hoc ratione bona accidit maxime enim solidi motio disgregat ipsum

Si igitur motus etiam hic apud nos in inferiore regione ignit aerem ad quid nobis inventus est aer ille supremus Et qua ra-tione visus est sibi et suis Aristoteles contra veteres conclussis-se coelum non esse ignem nec calidum27 Signum vero sufficiens quod superior locus non est calidus neque ignitus etiam discursiones stellarum ibi enim non sunt sed deorsum

Concludam ego contra suos discurrentes stellas quae inferius fiunt signum sufficiens esse nullum sphaeralem ignem necesse esse fingere Quando docente eodem capite eorum Principe28 Aliquando sane a motu exhalatio accensa gignit ipsa aliquando vero ab eo qui ob frigus compangitur aere secernitur et expellitur calidum

Ratio ergo de duabus prior nulla est concedentibus prae-sertim universo senatu plebeque Peripatetica capras sidera vo-lantia dracones in media aeris regione stipulas vero ardentes cereos sydera Helenae in infimo ob aeris tum caliditatem tum frigiditatem generari cometae vero et si quae alia fiant in supre-ma gigni eadem ratione dicemus non quia ibi sit ignis sphaera sed quia ibi vel una de tribus vel duae etiam (si id possit) tres causae accensionis sint motus scilicet aeris eiusque caliditas aut etiam frigiditas

At si non hac de causa introducendus est in naturam rerum ignis ille inquient alia illa de causa introducatur necesse est ut scilicet ignis iste nostrarum regionum habeat quo se ad totum

26 καὶ γὰρ ἐνταῦθα τῶν βίᾳ φερομένων ὁ πλησιάζων ἀὴρ μάλιστα γίγνεται θερμός καὶ τοῦτ΄ εὐλόγως συμβαίνει μάλιστα γὰρ ἡ τοῦ στερεοῦ διακρίνει κίνησις αὐτόν [ARIST Mete 341a26ndash28]

27 σημεῖον δ΄ ἱκανὸν ὅτι ὁ ἄνω τόπος οὐκ ἔστι θερμὸς οὐδ΄ ἐκπεπυρωμένος καὶ αἱ διαδρομαὶ τῶν ἀστέρων ἐκεῖ μὲν γὰρ οὐ γίγνονται͵ κάτω δέ [ARIST Mete 341a31ndash34]

28 ὁτὲ μὲν οὖν ὑπὸ τῆς κινήσεως ἡ ἀναθυμίασις ἐκκαιομένη γεννᾷ αὐτά ὁτὲ δὲ ὑπὸ τοῦ διὰ τὴν ψύξιν συνισταμένου ἀέρος ἐκθλίβεται καὶ ἐκκρίνεται τὸ θερμόν͵ [ARIST Mete 341b35ndash342a1]

5

20

25


409

5

kretanje može zrak razdvojiti i zapaliti tako da se često čini da se topi ono što biva pomicanolaquo O tome je također napisao u 2 knji-zi O nebu I u istom 4 ltpoglavljugt zatim raquoNaime ovaj kod nas onaj zrak koji se približava onome što biva nasilno pomicano najviše je topao i to se događa iz dobrog razloga jer ga pomica-nje čvrstog najviše razdvajalaquo

Ako dakle kretanje također kod nas u nižem predjelu zapa-ljuje zrak zbog čega nam je izumio onaj najviši zrak I iz kojeg se razloga Aristotelu njemu i njegovima činilo da je zaključivao protiv starih da nebo nije vatra niti da je toplo raquoDovoljni su pak znak da gornje mjesto nije toplo niti zapaljeno također tamo nema padanja zvijezda nego su prema doljelaquo

Ja ću zaključiti protiv njegovih da su zvijezde koje se rasipaju i koje nastaju niže dovoljan znak da nije nužno izmišljati nikak-vu sfernu vatru Kad kako uči njihov prvak u istom poglavlju raquoPonekad ih rađa isparavanje zapaljeno kretanjem ponekad pak biva od onog zraka koji se zgušnjava zbog hladnoće razdvojeno i istisnuto kao toplolaquo

Prethodni razlog od tih dvaju bezvrijedan je osobito zato jer priznaju sveukupni peripatetički senat i puk da koze leteće zvijezde i zmajevi nastaju u srednjem predjelu zraka gorući čepovi pak voštani zvijezde Helene u najnižem ltpredjelugt kako zbog topline zraka tako i zbog hladnoće a za komete ako neki nastaju u drugom najvišem ltpredjelugt reći ćemo da nastaju iz istog razloga ne zato jer je tamo sfera vatre nego zato jer su tamo ltuzroci zapaljivanjagt ili jedan od triju ili dva ili također (ako bi to moglo biti) tri uzroka zapaljivanja tj kretanje zraka njegova toplina ili također i hladnoća

A ako ne treba iz tog razloga uvesti u prirodu tu vatru ndash reći će ndash zbog onog drugog razloga nužno je da se uvede tj da ta va-tra naših predjela ima kamo vratiti se k svojoj cjelini gdje da se

10

15

20

25

30


410

suum recipiat ubi quiescat nimirum ne misellus ab universitate sua procul et destitutus aut vagari cogatur aut etiam emori

In nostratis ergo ignis indagationem descendamus Quid igitur dicitur Ignis nostrasii sursum tendit ergo ignis sphaera super aerem sita est Quae est haec argumentatio ex quo loco seu elencho ducta Demonstratio certe non est Si sit elenchus sit iam actum de ignis sphaera Sed si de topica sumpta probabi-lem non necessariam hanc sphaeram nobis facit

Sed ne in ambiguo atque aequivoco versemur primum quae-ro de quo nostrate igne intelligant nam non uniusmodi habemus Theophrastus charissimus Aristoteli discipulus triplicem tradit Platonem ac Timaeum ac forte praeceptorem aliquo loco secutus ἄνθρακα φλόγα φῶς carbonem flammam lucem Puto Aristote-licos istos nostrates hoc tertium invito etiam Theophrasto quem de nomine vix norunt non recepturos duos priores negare existi-mo non ausuros Quid igitur dicent Carbonem esse vel partem vel speciem sphaeralis ignis Si negent iam non duae sed una est pars ignis Si affirment cur ergo carbones ad totum suum ad genus proprium non ascendunt Quid ergo fratres [443] gemini uno partu nati anthrax et flamma senior etiam anthrax non erit portio ignis illius flamma erit Unde haec disparitas Inquient sane quia anthrax gravis est ideo non ascendit Quid nos docent modo Si ignis traditione principis levis est sui natura quomodo nunc ignem gravem repererunt Certe alterutrum est necessario Si anthrax ignis est levis etiam est Si levis non est ignis non est Eligent opinor ignem non esse interrogo ego quid est anthrax Respondebunt credo est lignum ignitum

ii Corr ex nostra

5

10

15

20

25


411

20

25

5

smiri da jadna ne bi bila prisiljena daleko od svoje sveukupnosti i napuštena ili lutati ili također umrijeti

Spustimo se dakle na istraživanje naše vatre Što se dakle kaže Naša vatra teži prema gore dakle sfera vatre smještena je iznad zraka Koje je to obrazloženje iz kojeg mjesta16 ili elenktič-kog17 dokaza izvedeno Dokaz sigurno nije Ako bi bio elenktič-ki dokaz gotovo bi bilo sa sferom vatre ali ako je uzeto iz Topike čini nam tu sferu vjerojatnom a ne nužnom

Ali da se ne zadržavamo u dvosmislenom i dvoznačnom prvo pitam o kojoj našoj vatri to podrazumijevaju jer nemamo jednovrsnu Teofrast najmiliji Aristotelov učenik prenosi trostru-ku slijedeći Platona i Timeja a možda na nekom mjestu i svojeg učitelja ἄνθραξ φλόξ φῶς ugljen plamen svjetlost Mislim da aristotelovci ovi naši ovu treću i protiv volje Teofrasta kojeg su poznavali samo po imenu neće prihvatiti a smatram da se neće usuditi nijekati dvije prethodne Što će dakle reći Da je ugljen ili dio ili vrsta sferne vatre Ako bi nijekali ne postoje više dva nego jedan dio vatre Ako bi potvrdili zašto se ugljeni ne uzdižu k svo-joj cjelini k vlastitom rodu Dakle braća blizanci [443] u jednom porodu rođeni ugljen i plamen zašto stariji ugljen neće biti dio vatre a njegov će plamen biti Odakle ta nejednakost Reći će sigurno jer je ugljen težak zato se ne uzdiže Što nas sad poučava-ju Ako je vatra prema iznošenju prvaka ltAristotelagt lagana po svojoj naravi kako su sada otkrili da je vatra teška Sigurno jedno od dvojega je po nužnosti Ako je ugljen vatra također je lagan Ako nije lagan nije vatra Izabrat će mislim da nije vatra pitam dakle što je ugljen Odgovorit će mislim drvo je zapaljeno

16 locus τόπος ndash Petrić misli na Aristotelovu Topiku zbirku pravila za postizanje zacrtanih ciljeva dokazivanja Takvo argumentiranje ne smjera nužnosti nego vjerojatnosti

17 Elenktičkim dokazom naziva Aristotel onaj dokaz kod kojeg po-četak dokazivanja nije kod onoga koji dokazuje nego postupak dokazi-vanja svojom tezom započinje netko drugi Elenktički dokaz moguć je i tamo gdje direktni dokaz nije moguć npr dokaz principa neproturječnosti može biti samo elenktički tj može se dokazati da je nemoguće ili protu-slovno prihvatiti da princip neproturječnosti ne važi Međutim čini se da Petrić na ovom mjestu pod elenktičkim dokazom podrazumijeva sofistički ili prividni dokaz ὁ σοφιστικὸς ἔλεγχος

10

15


412

Esto Sed ignitum ignine an alia re Si alia quam igne quae nam ea sit ostendant Si non ostendant audebimus nos affirmare anthra-ca ignis partem habere eaque ignitum esse Pars haec ignis de genere illius sphaeralis ignis est vel non est Si non sit nec ignis appellanda est nec ipsum lignum dicendum est esse ignitum Si sit pars ignis naturae eiusdem erit levis ergo Cur ergo non ascendit Detinetur aient in ligno Bene est At a qua viiii naturaline an vero violenta Si violenta aliquando solvetur ascendetque Quando ergo id erit postea quam nulla est memoria proditum ab aetate Aristotelis aut vetustiore etiam eum umquam solutum ac sursum latum Ergo natura ligno inhaeret Si natura quomodo alteram naturam non habet sursum ascendendi Si utraeque aeque naturae ipsius sunt cur hac numquam utitur illa semper Rationem reddant Si ne-queunt dicemus nos ignem hunc non esse levem ac propterea non esse congeneremiv illi suo sphaerali non esse illius totius partem Si idem audeam de flamma dicere ascensumque eius negem clamor Peripati universi me circumsonabit ac obruet De clamore ergo nos surripiamus quiete ac tranquille si liceat philosophemur

Ascensum flammae examinemus Magnum insuperabileque est hoc negotium Quid igitur dicimus triplici in loco flammas cernimus In subterraneis in terrae superficie in aere atque in eius quidem triplici regione infima media suprema Nullam harum Peripatus negabit Ex eorum doctrina tres hae adductae sunt duae vero priores oculis non caecutientibus offeruntur

Flammae hae eiusdemne cognationis ac generis sunt Flam-mam Aristoteles sic definivit loco iam toties citato 1 Meteori capite 4 ἔστι γὰρ ἡ φλὸξ πνεύματος ξηροῦ ζέσις29 Est enim flamma spiritus sicci ardor Spiritus vero iste quid sibi vult aliud quam ut sit vel aer vel fumus vel exhalatio Contendit ipse sui-que omnes ignes in aere ternos quaecumque in parte accensos ἀναθυμιάσεις exhalationes esse calidas et siccas Si fumus ardens sit flamma exhalatio itidem est ἀναθυμίασις γὰρ ὁ καπνός30

29 [ARIST Mete 341b21ndash22]30 [ARIST PA 649a22]

iii Corr ex iniv Corr ex cogenerem

5

10

15

20

25

30


413

20

25

10

5

30

Neka bude No zapaljeno vatrom ili nekom drugom stva-ri Ako nekom drugom a ne vatrom neka pokažu koja je to ltstvargt Ako ne bi pokazali usudit ćemo se tvrditi da ugljen ima dio vatre i da ga je ona zapalila Taj dio vatre je li on iz roda one sferne vatre ili nije Ako ne bi bio ne smije se zvati vatrom niti se za samo drvo smije reći da je zapaljeno Ako bi bio dio vatre bit će iste prirode stoga lagan Zašto se dakle ne uzdiže Reći će biva zadržan u drvetu Dobro Ali kojom silom prirodnom ili nasilnom Ako nasilnom jednom će se osloboditi i uzdignut će se Kada će to biti nakon što se nije zadržalo ni u kojem sjećanju od Aristotelova ili još starijeg vremena da se on ikada oslobodio i popeo u visinu Stoga ltta silagt u drvetu je po prirodi Ako je po prirodi kako nema drugu prirodu uzdizanja u vis Ako su obje jednako njegove prirode zašto se jednom nikada ne služi drugom uvijek Neka daju razlog Ako ne mogu reći ćemo da ta vatra nije lagana i da zbog toga da nije srodna onoj svojoj sfernoj da nije dio one cjeline Ako bih se usudio isto reći o plamenu i ako bih nijekao njegovo uzdizanje okružit će me vika cijele pe-ripatetičke škole i zgazit će me Izvucimo se iz vike hoćemo li u miru i spokojno ako bi bilo dopušteno filozofirati

Ispitajmo uzdizanje plamena Velik je i nenadmašan taj po-sao Što dakle kažemo zamjećujemo li plamenove na tri mjesta U podzemlju na površini zemlje u zraku i u njegova tri predjela najnižem srednjem najvišem Nijedan od tih predjela peripate-tička škola neće nijekati Iz njihova nauka navedena su ova tri18 a ona dva prva pružaju se očima koje nisu slijepe

Da li su ti plamenovi istog srodstva i roda Aristotel je pla-men ovako definirao na mjestu već toliko puta navedenom u 1 knjizi Meteorologije u 4 poglavlju ἔστι γὰρ ἡ φλὸξ πνεύματος ξηροῦ ζέσις raquoPlamen je sjaj suhog dahalaquo Taj pak dah što mu drugo znači nego da je ili zrak ili dim ili isparavanje Tvrdi sam i svi njegovi da su vatre u zraku trostruke ltprema tomegt u kojem su dijelu ltzrakagt upaljene da su ἀναθυμιάσεις isparavanja ndash topla i suha Ako bi gorući dim bio plamen isto je tako i ispara-vanje ἀναθυμίασις γὰρ ὁ καπνός͵ raquoisparavanje je naime dimlaquo

18 Tj u najnižem srednjem i najvišem predjelu zraka

15

35


414

15

exhalatio enim fumus est ait 2 De partibus capite 2 neque hanc no-stratem culinarem flammam ullus umquam dubitet esse fumum accensum ergo fumus hic et exhalatio et calidus et siccus est

De subterranea flamma dubium non parvum esse possit ali-cui non bardo Autumant enim non aliam ardere posse sub terra materiem quam bitumen sulphur quae etiam odore produntur Ista aut humida sunt et pinguia id est aerea non aliter quam flamma in nostris candelis cereis piceis taedis talibus aliis atque ita posse dici flamma horum esse ardorem fumi humidi pinguis non autem spiritus sicci

Quod si quis Aristotelicorum ut salvet (hoc enim maximum eorum omissa etiam rerum veritate est negotium) Aristotelis definitionem contendat humidum illum vaporem qui ex bitu-mine sulphure reliquisque pinguibus oritur ab igne exsiccari concedam in praesentia (reclamante maximopere Theophrasto) ut quo res ista deducatur videamus

Esto itaque flammae omnes cuiuscumque generis sint exha-latio seu spiritus calidus et siccus sunto Ratione caliditatis et siccitatis huius rarae et leves sunt atque ideo versus coelum mo-ventur moventur autem partes quaeque ad totum suum Totum ergo harum partium versus coelum est Ignis ergo sphaera sub coelo est hoc validissimum putant argumentum ad ignis sphae-ram inducendam in naturam rerum Hoc eodem non minus imo validius probabo coelum esse ignem quia sursum est eoque tendunt ignis partes ad suum totum coelum suffragante prae-sertim argumento meo visu ipso qui in coelo multa flammarum millia et genera conspicit nil tale nobis praebente ignis sphaera sub coelo Mea enim ratio ex praeceptoris edicto ἔχει λόγους οἵτινες πρὸς τὴν αἴσθησιν ὁμολογούμενα λέγουσιν31 Habet rationes quae ad sensum confessa dicunt Inferamque hoc edicto contra ipsummet legislatorem suosque omnes quod ipse contra Parmenidem primo De ortu libro intulit32 [444] Praetergredientes

31 Λεύκιππος δ΄ ἔχειν ᾠήθη λόγους οἵτινες πρὸς τὴν αἴσθησιν ὁμολογούμενα λέγοντες [Usp ARIST GC 325a23ndash24]

32 ὑπερβάντες τὴν αἴσθησιν καὶ παριδόντες αὐτὴν ὡς τῷ λόγῳ δέον ἀκολουθεῖν͵ [ARIST GC 325a13ndash14]

5

10

20

25

30


415

15

10

5

ndash kaže u 2 knjizi O dijelovima ltživotinjagt u 2 poglavlju Nitko nikada neće sumnjati da je ovaj naš kuhinjski plamen upaljeni dim dakle taj dim je i isparavanje toplo i suho

O podzemnom plamenu mogao bi ne malo dvojiti netko tko nije tup Naime smatraju da se pod zemljom ne može žariti dru-ga tvar nego zemna smola i sumpor koji se i smradom izdaju A ti su ili vlažni i masni tj zračni ne drugačije nego plamen u na-šim svijećama voštanim smolastim bakljastim drugim takvima i tako da se može reći da je njihov plamen žar dima vlažnog masnog a ne dah suhog

Ako bi to tko od aristotelovaca da spasi Aristotelovu defi-niciju (to im je naime kad zanemaruju i istinu stvari najveći posao) tvrdio da ona vlažna para koja nastaje iz smole sumpo-ra i ostalih masnoća biva vatrom isušena dopustio bih za sada (premda Teofrast ponajviše galami protiv toga) da vidimo kamo ta stvar vodi

Neka stoga bude svi plamenovi ma kojeg roda bili neka budu isparavanje ili dah topao i suh Iz razloga ove topline i suhosti rijetki su i lagani i zato se kreću u nebo a svi pojedi-ni dijelovi kreću se k svojoj cjelini Cjelina je tih dijelova prema nebu Dakle sfera vatre je pod nebom to smatraju najvaljani-jim obrazloženjem da se sferu vatre uvede u prirodu Tim istim ću ltobrazloženjemgt ne manje nego čak valjanije dokazati da je nebo vatra jer gore i tamo k nebu svojoj cjelini teže dijelovi va-tre To osobito podupire moje obrazloženje sam vid koji u nebu vidi mnoge tisuće i rodove plamenova i jer nam ništa takvog ne pruža sfera vatre pod nebom Moj je naime razlog po nalogu uči-telja ἔχει λόγους οἵτινες πρὸς τὴν αἴσθησιν ὁμολογούμενα λέγουσιν raquoima razloge koji govore ono što se slaže s osjetilomlaquo Reći ću na temelju tog naloga protiv samog nalogodavca i protiv svih njegovih ono što je on sam rekao protiv Parmenida u 1 knji-zi O nastajanju [444] raquoMimoilazeći osjetilo i ne mareći za njega

20

25

30


416

10

5

sensum et negligentes ipsum tamquam oporteat rationem sequi Quo-niam sensum neglexerit ipse et Ocellus putantes oportere dari locum rationi coniugationibus illis qualitatum quod quidem33 In rationibus sane videntur haec accidere sed in rebus furori simile est ita opinari

Sed promiserant sensibus nostris sphaeram ignis ostensu-ros ignium sublimium accensione ascensioneque nostratis ignis eo nunc rationis argumenta supponunt Non hoc est profecto principia a sensibus sumere Neque enim sensu sphaeram illam igneam aspicimus neque hanc flammam illius esse partem quia genita sit in culina nostra in specubus subterraneis neque eam umquam illuc ascendere conspeximus Quae ergo haec est ar-gumentatio Si hae flammae partes illius essent illi aliquando haesissent huc delapsae aliquando essent et apud nos nobis vi-dentibus attrectantibus ex lignis nostris ex materiebus sub terra genitis locis tanto intervallo ab illa sphaera ut aiunt distanti-bus Si pars illius ignis haec flamma esset necesse est eam toti vel antea adhaesisse vel adhaesituram aliquando Non antea quia gignitur apud nos (ut loquuntur) de novo Non postea haerebit quia dum ascendit non perdurat nobis videntibus ut gignitur hic ita etiam extinguitur neque ullo eadem manet tempore do-cente hoc ipsum istarum doctrinarum doctore 2 Meteoro capi-te 234 Flamma namque propter continuum humidum et siccum quae transmutantur gignitur et non nutritur non enim eadem existens per-manet ullum tempus ut ita dicam

Quo igitur pacto si flamma continue gignitur et non eadem permanet ullo tempore sed continue corrumpitur pars sphae-rae aut fuit aut erit Unde prius oportuit eam descendisse ali-quo tempore in lignis in bitumine latitavisse modo inde secerni atque illuc revolare quorum omnium prorsus nullum ullo sen-su nec etiam a sensu ducta ratione comprehenditur

33 ἐπὶ μὲν τῶν λόγων δοκεῖ ταῦτα συμβαίνειν͵ ἐπὶ δὲ τῶν πραγμάτων μανίᾳ παραπλήσιον εἶναι τὸ δοξάζειν οὕτως [ARISTGC 325a17ndash19]

34 ἡ μὲν γὰρ φλὸξ διὰ συνεχοῦς ὑγροῦ καὶ ξηροῦ μεταβαλλόντων γίγνεται καὶ οὐ τρέφεται (οὐ γὰρ ἡ αὐτὴ οὖσα διαμένει οὐδένα χρόνον ὡς εἰπεῖν)͵ [ARIST Mete 355a9ndash11]

15

20

25

30


417

20

15

kao da treba ići ltsamogt za razlogomlaquo Jer su on sam ltAristotelgt i Okel zanemarili osjetilo misleći da onim spajanjima kvaliteta treba dati mjesto razlogu jer zaista raquoU razlozima se uistinu čini da se to događa no u stvarima tako misliti slično je mahnitostilaquo

No obećali su da će našim osjetilima pokazati sferu vatre na temelju gorenja vatri u visini i na temelju uzdizanja naše vatre onamo a sada podmeću obrazloženja razuma To doista nije uzeti počela od osjetilā Niti naime osjetilom zamjećujemo onu vatrenu sferu niti da je ovaj plamen njezin dio jer je nastao u našoj kuhinji u podzemnim špiljama i nismo vidjeli da se on ikada onamo uzdiže Koje je to obrazlaganje Da su ti plamenovi njezini dijelovi držali bi se jednom nje jednom bi ovamo k nama pali dok mi to gledamo dodirujemo iz našeg drveća iz tvari rođenih pod zemljom na mjestima koja su udaljena kako kažu tolikim razmakom od one sfere Da je taj plamen dio te vatre nužno je da se on ili prije držao cjeline ili da će se jednom držati Nije prije jer se rađa kod nas (kako kažu) iznova Neće se držati nje kasnije jer dok se uzdiže ne traje jer mi to vidimo ndash kako se rađa ovdje tako se također gasi I ni u kojem vremenu ne ostaje isti kako to poučava učitelj tih nauka u 2 knjizi Meteorologije u 2 poglavlju raquoPlamen naime nastaje zbog neprekinutog vlažnog i suhog koji se mijenjaju ltjedno u drugogt ne hrani se da tako kažem nikada ne ostaje istilaquo

Na koji je dakle način ndash ako plamen kontinuirano nastaje i ni u kojem vremenu ne ostaje isti nego kontinuirano propada ndash ili bio dio sfere ili će biti Odakle je prije trebalo da on siđe da se neko vrijeme u drvu u smoli skriva onda da se izdvoji odatle i da odleti tamo ndash od svega toga uopće se ništa ne dohvaća niko-jim osjetilom niti razlogom izvedenim iz osjetila

5

10

25


418

20

25

30

Ridebunt arguti dicentque non solum cum negantibus prin-cipia sed neque cum ignorantibus ea esse disputandum Igno-rare me bitumen ceram ligna ex quibus flamma emicat esse corpora mista ex elementis quatuor inter quae ignis qui in cor-ruptione misti illius foras evolat eumque esse eam flammam quam videmus

Si ita rideant me aiam ego eos in principiis ac vestigiis prae-ceptoris non stare longe ab eo abire inconstantes esse Flam-mam enim definivit praeceptor ardorem spiritus sicci non autem ignem ex mistis secretum Addam hanc esse illam a praeceptore eorum magnopere damnatam principii petitionem petunt enim modo sibi concedi eum ignem sphaeralem qui scilicet sit misto-rum elementum quem ego nego Nego ego principia negabunt ipsi mecum colloqui admonebo ego ne negent praecepta prae-ceptoris utantur eius edictis Principiorum quae aut negantur aut obscura sunt probationes a prima scientia a dialectica etiam a sensu petantur Sic enim edixit in Analyticis in Topicis35 Clarum sane est quod nobis prima inductione cognoscere necesse est Nam et sensus ita universale ingenerat et alia multa similia

Monstrent ergo nobis in re non abstracta non universali sed particulari et sensata sensu inductione sphaeralem istum ignem reperiri mista corpora partem illius habere Nisi hoc ostendant vice versa ridebo equidem sed in sinu meo rogaboque osten-dite mihi obsecro vos viri admirabiles θαυματοποιοί quando concepti estis in utero matris quando vester Aristoteles quando pecudes quando olera vestra generata sunt ex semine quibus in omnibus dicitis particulam illius ignis esse quomodo ea istuc descendit Quo pacto mistionem istorum est ingressa Hic sane indigetis deo aliquo ἀπὸ μηχανῆς qui fabulam hanc vestram solvat Si nec ipsi vos nec deus iste tragoedorum fautor serva-

35 δῆλον δὴ ὅτι ἡμῖν τὰ πρῶτα ἐπαγωγῇ γνωρίζειν ἀναγκαῖον καὶ γὰρ ἡ αἴσθησις οὕτω τὸ καθόλου ἐμποιεῖ [ARIST APo 100b3ndash5]

5

10

15


419

20

15

25

5

30

Smijat će se oštroumni i reći će da se ne može raspravljati ne samo s onima koji niječu počela19 nego niti s onima koji ih ne poznaju da ja ne znam da su smola vosak drvo iz kojih sukne vatra tijela miješana iz četiriju elemenata među kojima je vatra koja u propadanju one mješavine izlijeće i da je to onaj plamen koji vidimo

Ako bi me tako ismijavali rekao bih da oni ne ostaju kod počela i stopa učiteljevih da daleko od njega odstupaju da nisu dosljedni Naime učitelj je plamen definirao kao žar suhog daha a ne kao vatru izdvojenu iz miješanog Dodat ću da je to ono što je njihov učitelj silno osuđivao ltlogička pogreškagt zahtijevanje počela20 Zahtijevaju čak da im se dozvoli ona sferna vatra tj ona koja bi bila element miješanog a koju ja niječem Niječem ja počela oni neće htjeti razgovarati sa mnom upozorit ću ih da ne niječu naloge učitelja da se služe njegovim propisima Dokaze počela koja se ili niječu ili su nejasna traži prva znanost dija-lektika a također i osjetilo Tako je naime rekao u Analitikama u Topici raquoJasno je da baš prva ltpočelagt moramo spoznavati navo-đenjem Naime i osjetilo tako rađa ono općelaquo ndash i mnogo drugoga sličnog

Stoga neka nam osjetilom i navođenjem pokažu u stvari koja nije apstraktna nije univerzalna nego partikularna i dostupna osjetilu da postoji ta sferna vatra da miješana tijela sadrže njezin dio Ako to ne bi pokazali obratno ja ću se zaista smijati ali u mojem srcu i molit ću pokažite mi zaklinjem vas muževi koji izazivate divljenje θαυματοποιοί kada ste začeti u maternici majke kada je vaš Aristotel kada vaša marva vaše povrće iz sje-mena nastalo ndash u kojim svima kažete da je djelić one vatre ndash kako je ona onamo sišla Na koji je način ušla u njihovu mješavinu Tu uistinu trebate nekog boga ἀπὸ μηχανῆς [sa sprave] da ri-ješi tu vašu priču Ako ni vi sami niti taj bog zaštitnik tragičkih

19 Usp ARIST Ph 185a1ndash3 ὥσπερ γὰρ καὶ τῷ γεωμέτρῃ οὐκέτι λόγος ἔστι πρὸς τὸν ἀνελόντα τὰς ἀρχάς͵ ἀλλ΄ ἤτοι ἑτέρας ἐπιστήμης ἢ πασῶν κοινῆς͵ οὕτως οὐδὲ τῷ περὶ ἀρχῶν

20 Tj pogreška petitio principii koja se naziva i circulus in demonstrando ili circulus in probando Pogreška se sastoji u tome da se pretpostavlja ili unaprijed zahtijeva anticipira ono što tek treba dokazati

10


420

25

10

5

30

tor ostendant tunc securius ridebo non eos quidem sed ignem illum omnia permiscentem nullibi se ostendentem Si vero nec descendentem illum ignem neque hanc flammam ad eum ascen-dentem demonstraverint secure et libere non ignem illum am-plius sed eos ridebo qui nullis sensibus id commonstrent nullis inductionibus nullis demonstrationibus obstinate tamen contra sensum contra eorum principis edicta ac iussa id contendant At inquient adhuc flamma ascendit quis hoc neget

Negabo equidem ego sensu testimonium praebente Affe-ram cometas multos circulariter motos prope [445] nullum sur-sum elatum sunt tamen in supremo aere accensi cui proximum ignem illum fingunt Cur ergo de proximo loco ad suum totum non sese receperunt Columnae lanceae candelae titiones tra-bes quas vocant in aere accensae cur numquam ascendunt il-luc ad suum totum sed vel transversim vel deorsum volitant Caprae vario motu huc illuc saliunt Dracones stipulae cerei portae coeli non sursum evolant Sed in media vel etiam infima aeris regione consumuntur Fulmina sideraque volantia ad ter-ram praecipitia feruntur Flamma illa quae ab hinc paucis annis totam insulam Iaial in Atlantico concremavit ab aere descendit et is ignis qui item hoc anno Venetorum accendit navale Quae infortunia sane non evenissent si flammae sursum ascenderent

Aliquid argutiarum excogitabunt eas quae deorsum ferun-tur ab aeris frigiditate impediri saepe ut sursum ferantur saepe deorsum impelli At quae exhalatione calida scilicet et sicca in calida superna regione accenduntur nullo ibi frigore prohiben-tur Cur ergo ad ignem non evolant Deinde reddant rationem Exhalatio calida et sicca a terra perterebratis prima et secunda aeris frigidissimis regionibus ad tertiam usque antequam in-flammetur ascendere potest Cur post inflammatam addito igne

15

20


421

20

15

5

pjesnika i spasitelj to ne bi pokazali tada ću se sigurnije smijati ne njima nego onoj vatri koja sve miješa a nigdje se ne pokazuje Ako pak ne dokažu da ta vatra silazi i da se plamen k njoj uzdi-že neću se više sigurno i slobodno smijati toj vatri nego onima koji to ne pokazuju nikakvim osjetima nikakvim navođenjima nikakvim dokazima a ipak to tvrde tvrdoglavo protiv osjetila protiv propisa i naredbi njihovog prvaka I reći će do sada se plamen diže tko to može nijekati

Ja ću zaista nijekati jer osjetilo to posvjedočuje Navest ću mnoge komete koji se kružno kreću gotovo [445] nijedan se ne pomiče prema gore a zapaljeni su u najvišem zraku te zamišlja-ju da mu je najbliža ona vatra Zašto se dakle iz najbližeg mjesta nisu povukli k svojoj cjelini One koje nazivaju stupovima strije-lama svijećama ugarcima gredama u zraku21 zapaljene u zraku zašto se nikada ne uzdižu onamo k svojoj cjelini nego lepršaju ili poprijeko ili prema dolje Zašto koze skaču različitim kretanjem ovamo onamo Zmajevi voštanice vrata neba zašto ne lete gore nego se potroše u srednjem ili čak najnižem predjelu zraka Za-što se munje i zvijezde koje lete kreću strmoglavo k zemlji Onaj plamen koji je prije malo godina spalio cijeli otok Iaial u Atlanti-ku sišao je iz zraka kao i ona vatra koja je te iste godine zapalila venecijansku luku Te se nesreće svakako ne bi bile dogodile da su se plamenovi uspinjali u visinu

Izmislit će neka lukavstva da one koji se kreću prema dolje često hladnoća zraka priječi kretati se prema gore da ih često potiskuje prema dolje No one koji se zapaljuju isparavanjem tj toplim i suhim u gornjem toplom predjelu ne priječi tamo ni-kakva hladnoća Zašto dakle ne odlete k vatri Potom bi dali razlog Isparavanje toplo i suho od zemlje kad su probijeni prvi i drugi najhladniji predjeli zraka sve do trećeg prije nego što se upali može se uzdići Zašto se nakon što se zapalilo ltispara-

21 Vatreni stupovi strijele svijeće zmajevi koze voštani čepovi vrata neba nazivi su za različite svjetlosne fenomene na nebu i u zraku usp Me-teorologia conscripta a Johanne Garcaeo pastore ecclesiae Witebergae 1568 ta-kođer Umberto dallrsquo Olmo Latin terminology relating tu aurorae comets meteors and novae Journal for the History of Astronomy V 11 P 10 1980

10

25

30


422

10

30

addita caliditate siccitate levitate ascendere non potest Additis atque auctis ascensionis causis non ascendit absque causis hisce ascendit Quis hoc monstrum non horrescat Aut saltem non ri-deat Ascendat maxime culinaria flamma facinaria aliae ullone umquam tempore ad sphaeralem ignem perveniunt

Non est hominum memoriae proditum (liceat et nobis quod licuit Aristoteli coeli aeternitatem ex hac memoria argutari) se-cure concludemus ergo quia id non sit memoriae proditum nul-lam flammam illuc usque ascendere nullum ergo ibi esse ignem flammae congenerem nullum ignis totum Cur enim natura flammae noverca fuit reliquis elementorum partibus mater Si gleba descendat aut gutta certe et secure et cito ad totum suum perveniret Si aeris pars aliquando descendat intra aquam aut terram perruptis etiam montium obicibus ingentibus ad suum totum evolabit flamma autem maxima potentissimi ignis ma-xima pars non perfringet tenuissimam aerem frigiditatem non depellet et ad suum totum ire prohibebitur Hoc desiderium a natura et minimis et maximis flammis inditum semper frustrabi-tur Numquamne suo fine fruetur

Quomodo ergo Aristotelica doctrina docet nullam in natura potentiam esse quae aliquando ad actum non perveniat nihil a Deo naturaque rebus inditum quod frustra sit At si flamma nul-la vel subterranea vel superterranea neque aerea evaserit aut potuerit aut possit aut poterit ad sphaeralem ignem ascende-re nonne omnes fine suo frustrantur Nonne potentiam habent qua numquam fruentur Si haec in natura si in Aristotelis phi-losophia absurda atque impossibilia sunt ea quoque talia sint unde haec sequuntur necesse est Ea autem sunt ascensus flam-mae (non quidem absolutae ascendunt enim pleraeque) sed hoc addito ut toti igni se coniungant Ex quo et hic finis frustraneus ascensionis eius negandus et ignis ille sphaericus negandus nisi aliis aut rationibus aut sensibus commonstretur

5

15

20

25


423

20

15

5

30

vanjegt pošto je dodana vatra dodana toplina suhost laganost ne može uzdići Iako su dodani i povećani uzroci uzdizanja ne uzdiže se a bez tih se uzroka uzdiže Tko se ne bi zgražao nad tom nakazom ili bar smijao Uzdizao bi se ponajviše plamen iz kuhinje iz kovačnice hoće li drugi ikada u neko vrijeme doći do sferne vatre

Nije ostalo u sjećanju ljudi (neka bude dopušteno i nama ono što je bilo dopušteno Aristotelu brbljati iz tog sjećanja o vječnosti neba) sigurno ćemo dakle zaključiti jer to nije ostalo u sjeća-nju da se nikakav plamen sve do tamo nije uzdigao da tamo ne postoji nikakva vatra srodna plamenu nikakva cjelina vatre Zašto je naime priroda bila maćeha plamenu a ostalim dijelovi-ma elemenata majka Ako bi silazio grumen zemlje ili kap hoće li pouzdano sigurno i brzo doći svojoj cjelini Ako bi dio zra-ka jednom sišao u vodu ili zemlju kad se ruše ogromne stijene planina odletjet će k svojoj cjelini a najveći plamen najveći dio najmoćnije vatre neće probijati najtananiji zrak neće potjerati hladnoću i bit će spriječen otići k svojoj cjelini Zar će ta želja od prirode dana i najmanjim i najvećim plamenovima zauvijek biti uskraćena nikad neće uživati u svojoj svrsi

Kako dakle Aristotelov nauk poučava da u prirodi ne po-stoji nikakva mogućnost koja jednom ne dolazi do akta nema ničega što su Bog ili priroda dali stvarima što bi bilo uzaludno22 Ako pak nijedan plamen bilo podzeman bilo nadzeman niti zračan nije izašao ili je mogao ili bi mogao ili će moći uzdići se k sfernoj vatri neće li svima biti osujećena njihova svrha Zar imaju mogućnost u kojoj nikada neće uživati Ako je to u prirodi ako je u Aristotelovoj filozofiji besmisleno i nemoguće nužno bi bilo da takvo bude i ono što iz toga slijedi A to je uzdizanje plamena (ne zaista potpuno jer se mnogi uzdižu) nego se to do-daje ndash da se povežu s cijelom vatrom Iz toga treba nijekati i tu uskraćenu svrhu njegova uzdizanja i onu sfernu vatru ako se ne dokaže drugim razlozima ili osjetilima

22 Usp ARIST Cael 271a32ndash33 μάτην γὰρ ὑπόδημα τοῦτο λέγομεν͵ οὗ μή ἐστιν ὑπόδεσις Ὁ δὲ θεὸς καὶ ἡ φύσις οὐδὲν μάτην ποιοῦσιν

10

25


424

10

5

Sed cur flamma ascendit Inquient da tu rationem quia inquam mater eius exhalatio ascendit prout quando mater de-scendit descendit et ipsa Et quando illa oblique fertur fertur et haec motu eodem Hinc esse aiam tam varios flammarum subli-mium discursus Sic enim vos quoque et princeps vester quando primo Meteoro sic scripsit36 Utrum sicuti sub lucernis posita exhala-tio a superiore flamma accendit lucernam inferiorem

Liceat ergo exemplo vestro secure ita argumentari flamma ascendit ergo ignis sphaera sursum est Flamma descendit ergo ignis sphaera deorsum est Flamma oblique fertur ergo ignis sphaera oblique sita est Cur ergo validius argumentum puta-tis esse ignis sphaeram sursum esse flammae nostratis ascen-sum quam syderis volantis descensum quam caprae ardentis obliquam saltationem ignis sphaeram deorsum esse atque etiam obliquam in medio aere esse Inquient quia ascensus ille na-turalis est descensus non naturalis est Nequaquam id viri sa-pientes Sed si exhalatio syderis a capite inferiore accensa primo esset stella ascenderet capra e contraria ferretur obliquitate si contrario a capite fumus accenderetur ita nostras flamma si fu-mus primo a superiore parte accenderetur deorsum ad lignum curreret quod saepius et sponte et [446] studio nostro fit dum fumus superiore parte accenditur ut a flammula flamma ad can-delam ad lignum decurrit quam rem Aristoteles loco modo al-lato explicavit

Accidentalis ergo est flammarum et ascensus et descensus et obliquitas Non ergo licet ex accidentali ascensu ignis sphaeram sursum esse argumentari Et si liceat ex ascensu licebit etiam ex descensu eam esse deorsum et ex obliquitate esse oblique posi-tam

36 πότερον ὥσπερ ἡ ὑπὸ τοὺς λύχνους τιθεμένη ἀναθυμίασις ἀπὸ τῆς ἄνωθεν φλογὸς ἅπτει τὸν κάτωθεν λύχνον [ARIST Mete 342a3ndash5]

15

20

25


425

20

15

25

5

30

No zašto se plamen uzdiže Reći će reci ti razlog Reći ću zato jer se uzdiže isparavanje njegova majka kao lti togt kad se majka spušta spušta se i on sam I kad se ona kreće zakrivljeno i on se kreće istim kretanjem Reći ću da su odatle tako različita kolebanja plamenova u visini Tako naime i vi ltkažetegt i vaš prvak kad je u 1 knjizi Meteorologije napisao ovako raquoltdvojio bi netko23gt da li kao što isparavanje nakupljeno pod svjetiljkama od gornjeg plamena zapaljuje nižu svjetiljkulaquo

Neka bude dopušteno po vašem primjeru bezbrižno ovako obrazlagati plamen se uzdiže dakle sfera vatre je gore Plamen se spušta dakle sfera vatre je dolje Plamen se kreće zakrivljeno dakle sfera vatre smještena je zakrivljeno Zašto dakle mislite da je uzdizanje našeg plamena valjanije obrazloženje da je sfera vatre gore nego što je silazak leteće zvijezde zakrivljeno poskaki-vanje žareće koze da je sfera vatre dolje i da je također zakrivljeno u sredini zraka Reći će jer je to uzdizanje prirodno a silazak nije prirodan Nipošto to mudri muževi Nego ako bi isparavanje zvijezda bilo upaljeno prvo od nižeg kraja zvijezda bi se uspinja-la koza bi se naprotiv kretala zakrivljeno ako ltbi bilo upaljenogt od suprotnog kraja upalio bi se dim Tako naš plamen ako bi se dim prvo bio zapalio od gornjeg dijela jurio bi prema dolje k drvu što češće biva i samo po sebi i našim nastojanjem [446] kad se dim zapaljuje u gornjem dijelu kao što od plamička plamen juri na svijeću i na drvo Tu stvar objasnio je Aristotel na mjestu upravo navedenom24

Akcidentalno je dakle i uzdizanje i silazak i zakrivljenost plamenova Stoga nije dopušteno akcidentalnim uzdizanjem obrazlagati da se sfera vatre nalazi gore A ako bi bilo dopušteno ltobrazlagatigt uzdizanjem bit će dopušteno također i silaskom ndash da je ona dolje i zakrivljenošću ndash da je postavljena zakrivljeno

23 Umetak ltdvojio bi netkogt očit je iz onog što prethodi Petrićevom navodu Usp ARIST Mete 342a3ndash5 ἀπορήσειε γὰρ ἄν τις πότερον ὥσπερ ἡ ὑπὸ τοὺς λύχνους τιθεμένη ἀναθυμίασις ἀπὸ τῆς ἄνωθεν φλογὸς ἅπτει τὸν κάτωθεν λύχνον

24 Usp ARIST Mete 342a 3ndash5

10


426

20

25

10

Sed etiam instabunt Quid igitur fumus exhalatio mater flammae nonne ascendit Si concedam quid concludetur Hoc scilicet fumus ascendit ergo fumi sphaera sursum est Placetne conclusio haec Quid ni placeat illis quandoquidem fumus nil aliud est inquient quam ignis

Duos ignes ex Theophrasto antea non recusarunt anthraca et flammam tertium lumen reiecerunt nunc ipsi tertium addunt melioris notae tenebricosum Cur id Nempe quod sit ignis non actu sed potentia at vestis mea potentia est ignis ergo vestis mea est ignis Aient potentia proxima ut elenchum fugiant aiam ego pulvis pyrius potentia proximiore est ignis ergo hic quar-tus est ignis bitumen citius oleum item citius quam fumus hu-midi ligni accenditur ergo bitumen et oleum quintus et sextus iam sunt ignis ergo horum etiam sphaerae alicubi sunt Fumus vero in aerem ascendit quotidie nec semper accenditur Ergo aer potius fumus est quam ignis nam etiam si in aere accendatur in aere quoque extinguitur Ex fumi ergo ascensu recte conclu-demus fumi sphaeram in aere esse non autem ignis sphaeram supra aerem esse

Tot ergo sensus testimoniis tot rationibus a sensu ductis tot Aristotelicis edictis tot absurditatibus impossibilitatibus reiiciatur e natura rerum ignis ista sphaera chimerica quidem longe magis quam sit materia illa prima quam sit privatio pro rerum principio constituta Nam praeter tot rationes ociosa tam nobilem tantamque regionem occuparet Nihil enim in univer-so operabitur frustra ibi circumvoletur ac praeter naturam Id vero non est in Aristotelica philosophia non in alia ulla meliore concedendum

Etenim quid aiemus eam sphaeram vel elementum totius mundi esse vel corpus frustraneum esse omnino Istiusmodi esse nemo Peripateticorum nemo hominum concedet Elemen-tum ergo esto Et si elementum sit et compositionis universi et mistionis inferiorum elementum necesse est esse Nam et tria re-liqua talia sunt ex Peripati philosophia et ex elementi definitione

5

15

30


427

15

10

5

Ali također će ustrajati Zar se dakle dim isparavanje maj-ka plamena ne uzdiže Ako dozvolim što će se zaključiti Ovo dim se uzdiže dakle sfera dima je gore Sviđa li se ta konkluzija Zašto se njima ne bi sviđala kad dim nije ništa drugo reći će nego vatra

Dvije vatre po Teofrastu prije nisu odbacili ugljen i plamen treću ndash svjetlo odbacili su sada sami dodaju treće s boljom ozna-kom mračno Zašto to Naime zato jer ltdimgt nije vatra aktu-alno nego u mogućnosti A moja odjeća u mogućnosti je vatra dakle moja odjeća je vatra Reći će ltdim je u mogućnosti vatragt po najbližoj mogućnosti zato da izbjegnu prividni dokaz25 Reći ću ja barut je po bližoj mogućnosti vatra dakle on je četvrta va-tra Smola se brže ulje još brže zapaljuje nego dim vlažnog drva stoga smola i ulje već su peta i šesta vatra ndash dakle i njihove su sfere također negdje Dim se pak uzdiže u zrak a ne zapaljuje se svakodnevno niti uvijek Dakle dim je prije zrak nego vatra Ako bi se i upalio u zraku u zraku se također gasi Dakle po uzdiza-nju dima ispravno ćemo zaključiti da je sfera dima u zraku a ne da je sfera vatre iznad zraka

Stoga zbog tolikih svjedočanstava osjetila tolikih razloga izvedenih iz osjetila tolikih Aristotelovih propisa tolikih besmi-slenosti i nemogućnosti neka se odbaci iz prirode stvari ta hime-rička sfera vatre koja je to doista više nego što je lthimeričkagt ona prva materija nego što je to lthimeričkagt lišenost uspostav-ljena kao počelo stvarī Naime osim tolikih razloga dokono bi zauzimala tako plemenit i tako velik predio jer ništa neće raditi u sveukupnosti uzalud će tamo letjeti u krugu i mimo prirode To se pak ne smije dozvoliti niti u Aristotelovoj filozofiji niti u ijednoj boljoj

No što ćemo reći da je ona sfera ili element cijeloga svijeta ili da je uopće uzaludno tijelo Da je takva nitko od peripatetiča-ra nitko od ljudi neće dozvoliti Neka dakle bude element Ako je element nužno je element sastava sveukupnosti i miješanja ni-žih ltstvarigt Naime i tri ostala ltelementagt takva su po filozofiji peripatetičke škole i po definiciji elementa to joj pripada postoji

25 elenchos ndash usp str 411 bilj 17

20

25

30

35


428

20

15

25

10

5

id ei competit inexistit enim utrique et indivisibile est in spe-cie tum etiam quia ab Aristotele et a reliquo Peripato elementi nomine semper est vocitatum et inter quatuor mundi inferioris numeratum

Si dicant compositionumv elementum esse rogabo cur Ari-stoteles eo argumento ab antiquorum authoritate ducto supra a nobis allato in illis verbis37 Omnes enim et qui simplicia corpora elementa faciunt alii unum alii duo alii tria alii quatuor ndash non con-clusit quatuor et non quinque esse elementa quae sensibus obvia sunt quae cernuntur ac attrectantur omnia fere coelum aerem aquam terram Quae ratio coegit eum ut 5 ignem sphaeralem poneret intactilem invisibilem Cui enim usui ibi erit

Ad mundi compositionem ndash aient Aio ego quatuor tantum sufficere ratione Timaica ratione Platonica inter duo extrema solida non uno sed duobus mediis opus esse inter ignem id est coelum et terram extrema scilicet duo aerem et aquam optimo ac solidissimo vinculo interponi Ratione eadem Aristotelica uno contrario in natura posito ponitur et alterum data terra quam conspicimus uno contrario ponitur alterum contrarium ndash coe-lum quem conspicimus ergo intermedia duo sufficiunt arctissi-mo extremorum vinculo aer et aqua Cur ergo tertium medium imaginarium ponitur nullo sensu testatum Nullis rationibus veris a sensibus ductis comprobatum Alioquin contra rationem suam ostendat hanc necessitatem Cur ergo sine necessitate sine ratione sine sensu contra sensum universorum hominum con-

37 Ἅπαντες γὰρ ltκαὶgt οἱ τὰ ἁπλᾶ σώματα στοιχεῖα ποιοῦντες οἱ μὲν ἕν͵ οἱ δὲ δύο͵ οἱ δὲ τρία͵ οἱ δὲ τέτταρα [ARIST GC 330b7ndash9]

v Corr ex compositionem


429

10

5

u jednom i drugom ltu sastavu sveukupnosti i u miješanju nižih stvarigt i nedjeljiva je s obzirom na vrstu također i zato jer ju Ari-stotel i ostala peripatetička škola uvijek naziva imenom elementa i ubraja između četiri ltelementagt nižeg svijeta

Ako bi rekli da je element sastavā pitat ću zašto Aristotel onim obrazloženjem izvedenim iz autoriteta starih koje smo gore naveli ovim riječima raquoSvi naime i oni koji jednostavna tije-la čine elementima jedni jedan drugi dva treći tri četvrti četirilaquo ndash nije zaključio da ima četiri a ne pet elemenata koji su dostupni osjetilima koji se razabiru i svi se zamjećuju nebo zrak voda zemlja Koji ga je razlog prisilio da postavi petu sfernu vatru koja se ne može dotaknuti koja je nevidljiva Čemu će tamo ko-ristiti

Reći će za sastav svijeta Ja kažem da je dovoljno samo četiri na temelju Timejeva razloga na temelju Platonova26 razloga iz-među dviju čvrstih krajnosti nije potrebno da se najboljom i naj-čvršćom vezom umetne jedno nego dva u sredini između vatre tj neba i zemlje dvije krajnosti zrak i voda Iz istog Aristotelova razloga kad je postavljeno u prirodi jedno kontrarno postavlja se i drugo27 Kad je dana zemlja koju vidimo kao jedno kontrar-no postavlja se drugo kontrarno nebo koje lttakođergt vidimo dakle dva srednja su dovoljna za najčvršću vezu krajnosti zrak i voda Zašto se dakle postavlja treće u sredini imaginarno ne-utvrđeno nikojim osjetilom nepotvrđeno nikojim istinitim razlo-zima izvedenim iz osjetila Inače neka pokaže tu nužnost protiv svojeg razloga Zašto se dakle bez nužnosti bez razloga bez

26 Usp PLAT Tim 32a7ndashb8 εἰ μὲν οὖν ἐπίπεδον μέν͵ βάθος δὲ μηδὲν ἔχον ἔδει γίγνεσθαι τὸ τοῦ παντὸς σῶμα͵ μία μεσότης ἂν ἐξήρκει τά τε μεθ΄ αὑτῆς συνδεῖν καὶ ἑαυτήν͵ νῦν δὲ στερεοειδῆ γὰρ αὐτὸν προσῆκεν εἶναι͵ τὰ δὲ στερεὰ μία μὲν οὐδέποτε͵ δύο δὲ ἀεὶ μεσότητες συναρμόττουσιν οὕτω δὴ πυρός τε καὶ γῆς ὕδωρ ἀέρα τε ὁ θεὸς ἐν μέσῳ θείς͵ καὶ πρὸς ἄλληλα καθ΄ ὅσον ἦν δυνατὸν ἀνὰ τὸν αὐτὸν λόγον ἀπεργασάμενος͵ ὅτιπερ πῦρ πρὸς ἀέρα͵ τοῦτο ἀέρα πρὸς ὕδωρ͵ καὶ ὅτι ἀὴρ πρὸς ὕδωρ͵ ὕδωρ πρὸς γῆν͵ συνέδησεν καὶ συνεστήσατο οὐρανὸν ὁρατὸν καὶ ἁπτόν

27 Usp ARIST Cael 286a23

15

20

25


430

5

tra rationem propriam contra leges contra edicta propria entia multiplicantur

Quatuor ergo sunto et non quinque universi huius composi-tionis elementa Quatuor enim satis superque sunt Coelum lu-mini et calore manifestis pater est omnis generationis Aer vehi-culum eorundem atque instrumentum est Aqua et terra mater Ignis ille neque manifestis neque occultis qualitatibus usui est generationi non vehiculo non instrumento non denique matre Quid ergo ibi frustratorius residet Ut scilicet nobis magna ne-gotia praebeat delirantibus salvare quomodo illi motus in cir-cuitum raptu lunaris orbis conveniat non natura non praeter naturam sed quodam praeter haec secundum naturam quem acuties Simpliciana reperit ut posterorum ingenia torqueret con-tra Aristotelis praescripta qui nullos praeter duos repererit in elementis motus naturalem vel [447] violentum

Facessat ergo de eo loco hoc quidem merito quod non sit compositionis universi elementum Facessat etiam secundo illo quod non sit mistionis elementum Nam si mistionis elementum esse vellet oporteret eum mistum ingredi Sic enim elementum definiebatur Elementum dicitur ex quo primo inexistente com-

10

15

20


431

15

osjetila protiv mišljenja svih ljudi protiv svog vlastitog razloga protiv zakonā protiv vlastitih propisa umnažaju bića28

Neka bude četiri elementa sastava ove sveukupnosti a ne pet Četiri je dosta i previše Nebo je jer su svjetlo i toplina oči-ti otac sveg rađanja Zrak je njihov prenositelj i oruđe Voda i zemlja su majka Ona vatra niti je po očitim niti po skrivenim kvalitetama na korist rađanju niti kao prenositelj niti kao oru-đe niti konačno kao majka Zašto tamo uzaludno boravi tj da nama zadaje velike poslove da mahnito spašavamo na koji joj na-čin otmicom Mjesečevog kruga29 odgovara kretanje u kruženju ltkretanjegt ni prema prirodi ni mimo prirode nego je na neki način ono mimo ltprirodegt ono u skladu s prirodom30 koje je pronašla Simplicijeva domišljatost da bi mučila umove kasnijih protiv Aristotelovih uputa koji je u elementima pronašao samo dva kretanja prirodno i nasilno [447]

Neka se dakle makne s tog mjesta doista zbog te krivnje jer nije element sastava sveukupnosti Neka se također makne zbog one druge ltkrivnjegt jer nije element miješanja naime da hoće ltsferna vatragt biti element miješanja trebala bi ući u tu mješavi-nu Zar se tako definirao element Elementom se naziva ono iz čega

28 Propis glasi raquoEntia non sunt multiplicanda praeter necessitatem [ili] sine necessitatelaquo ndash a navodi se kao Ockhamova britva Godine 1645 formulirao ga je Johannes Clauberg (1622ndash1665) U obliku raquonon sunt mul-tiplicanda entia sine necessitatelaquo izložio ga je 1639 Johannes Poncius

29 Usp SIMPLICIUS in Cael 73717ndash22 ὅτι οὔτε ἄνω δύναται κινεῖσθαι τὸ ὑπέκκαυμα ἁπτόμενον τῆς σεληνιακῆς σφαίρας οὔτε κάτω κατὰ φύσιν δῆλον δέ͵ ὅτι τοῦ ὅλου ὑπὸ τοῦ οὐρανοῦ κύκλῳ κινουμένου μέρη φησὶν αὐτοῦ τὰ μὲν ἄνω͵ τὰ δὲ κάτω κινεῖσθαι͵ ὡς δηλοῖ ἡ ὑπ΄ αὐτοῦ πρότερον ἐκτεθεῖσα τοῦ Ἀλεξάνδρου ῥῆσις οὔτε γὰρ ἁπλῶς͵ φησί͵ κινεῖται κύκλῳ τήνδε τὴν κίνησιν τό τε πῦρ καὶ ὁ ἀήρ͵ οὔτε ἐπ΄ εὐθείας͵ ἀλλὰ μικτήν Usp također SIMPLICIUS in Cael 74222ndash24 εἴρηται δὲ πρότερον πολλάκις͵ ὅτι οὐκ ἔστι τοῦ ὑπεκκαύματος ἴδιος ἡ κύκλῳ κίνησις͵ ἀλλ΄ ὑπὲρ φύσιν αὐτὴν κινεῖται τὴν ἑαυτοῦ τῷ οὐρανῷ συμφερόμενον

30 Usp SIMPLICIUS in Cael 73717ndash7382 Simplicijevi termini su sljedeći κατὰ φύσιν παρὰ φύσιν ὑπὲρ φύσιν Petrićev termin natura pri-jevod je od φύσει praeter naturam od παρὰ φύσιν a secundum naturam od ὑπὲρ φύσιν Simplicijev termin ὑπὲρ φύσιν Petrić uopće ne navodi

20

10

5


432

10

30

ponitur Opus ergo est ut mistum ingrediatur ita ut caeteris inexistentibus uniatur Est enim mistio ait magister unio alte-ratorum Unire autem nequit nisi appropinquet primo deinde contingat tangendo agat et patiatur agendo et patiendo altere-tur alteratum aliis uniatur Hoc enim est dogma principis primo De ortu

Necesse est ergo si propinquare huc vult loco moveatur de sphaera sua digrediatur ad miscenda descendat miscenda au-tem omnia in terra et aqua sunt ex praeceptoris traditionibus in aere non nisi imperfecta in coelo nulla Aer autem et aqua et terra infra ignem illum collocantur Descendat ergo necesse est ignis ille si cum reliquis misceri vult Quomodo ergo descen-dit Vimne suae naturae sibi ipsi infert Natura sua sursum ait Aristoteles movetur Quo ergo modo ad mistionem inferorum horum movebitur Naturane an vi coactus Neque enim alio ullo motu quidquam movetur nisi quis novus nobis Simplicius affin-gat illud secundum naturam

Concedamus in praesentia istud figmentum Et rogemus effectorem spontene sua id agat ignis an alterius impulsu Si sponte propria tum dabitur igni consilium electio ratio anima Quae tamen omnia elementis omnibus magister denegavit Im-pulsu ergo alterius An vi naturae providentis An ratione atque impetu coeli Asseruit Simplicius aliique Aristotelici rotationem coelestem secum rapere et ignis sphaeram et aeris partem quae altissimis montibus supereminet atque in gyrum agere eumque motum secundum naturam vocavere non concedente ac recla-mante praeceptore qui 3 De coelo sic scripsit38 Etsi multi sint praeter naturam secundum naturam unus secundum naturam enim simpliciter praeter naturam vero habet multos unumquodque Qui-bus verbis sane Simplicii figmentum uti abortum reiicietur idem

38 καὶ εἰ πολλαὶ αἱ παρὰ φύσιν͵ τὴν κατὰ φύσιν μίαν κατὰ φύσιν μὲν γὰρ ἁπλῶς͵ παρὰ φύσιν δ΄ ἔχει πολλὰς ἕκαστον [ARIST Cael 300a25ndash27]

25

5

15

20


433

10

5

se prvog u-postojećeg ltneštogt sastavlja31 treba dakle ući u mješa-vinu tako da se sjedini s ostalim u-postojećim Mješavina je kaže učitelj ujedinjavanje promjenljivog32 a može ujedinjavati samo tako da ga prvo približi zatim dodirne dotičući ono djeluje i trpi djelujući i trpeći mijenja se a promijenjeno ujedinjuje se s drugima To je nauk ltnjihovagt prvaka u 1 knjizi O nastanku

Nužno je dakle ako se želi ovamo približiti da se pokrene s mjesta siđe sa svoje sfere da se spusti k onome što treba po-miješati a sve ono što treba pomiješati na zemlji je i u vodi po predanju učitelja u zraku je samo nesavršeno ltono što treba po-miješatigt u nebu nikakvo zrak voda i zemlja smješteni su ispod one vatre nužno je dakle da ta vatra siđe ako se želi miješati s ostalima A kako silazi Da li vrši nasilje nad svojom prirodom sama nad sobom Po svojoj prirodi kaže Aristotel kreće se pre-ma gore Na koji će se dakle način kretati da bi se ono donje miješalo Po naravi ili silom prisiljena Ništa se naime ne kreće nijednim drugim kretanjem osim ako nam neki novi Simplicije ne izmisli ono u skladu s prirodom

Priznajmo za sada tu izmišljotinu i pitajmo tvorca da li vatra to čini svojevoljno ili poticajem nekog drugog Ako sama vlasti-tom voljom tada će vatri biti dano promišljanje izbor razbor duša Sve to je učitelj poricao svim elementima Dakle potica-jem drugoga Da li silom prirode koja predviđa da li razborom i poticajem neba Tvrdio je Simplicije i drugi aristotelovci da ne-besko kruženje sa sobom povlači i sferu vatre i dio zraka koji je iznad najviših planina i da ih vrti u krug To su kretanje zvali u skladu s prirodom premda to ne dopušta i suprotstavlja se uči-telj koji je u 3 knjizi O nebu ovako napisao raquoPremda su mnoga ltkretanjagt mimo prirode u skladu s prirodom je jedno Naime u skladu s prirodom je jednostavno ltkretanjegt mimo prirode pak svako ltpokretljivogt ima u sebi mnoga ltkretanjagtlaquo Ovim će se riječima uistinu odbaciti Simplicijeva izmišljotina kao poba-

31 Nema grčkog i nije pisano kao citat ali jest citat Usp ARIST Metaph 1014a26ndash27 Στοιχεῖον λέγεται ἐξ οὗ σύγκειται πρώτου ἐνυπάρχοντος ἀδιαιρέτου

32 Usp ARIST GC 328b22 ἡ δὲ μίξις τῶν μικτῶν ἀλλοιωθέντων ἕνωσις

15

20

25

30


434

25

10

enim praeceptori suo est φύσει καὶ κατὰ φύσιν natura et se-cundum naturam Atque hunc esse unicum unicuique elemento motum Igni vero is idem praeceptor deputavit motum a me-dio sursum Non est ergo motus raptus secundum naturam Idem enim esset cum eo qui φύσει natura est et idem cum recto De numero ergo eorum est qui sunt παρὰ φύσιν praeter naturam

Sed utamur largitate Condonemus Simplicio caeterisque ignem illum duos habere motus secundum naturam et natura rectum a medio a seipso circularem a coelo Tertium vero istum ad medium quo in mistionem nostratium rerum descendit quo nomine quave praerogativa dignabimur Si dicamus eum φύσει natura et κατὰ φύσιν secundum naturam esse Aristotelicis sen-tentiis rem contrariam dicemus qui unicum simplicibus corpo-ribus motum tribuit Et nos iam ternos damus Et praeter hoc etiam duos alterum alteri contrarios priorem a medio et hunc ad medium

Si dicamus eum non a natura propria pelli tunc fatebimur violentum esse Quod Aristoteles fatetur 1 Meteoro39 Eo quod cir-cumdans ignis aerem rarefacere motu saepe et ferri deorsum violenter At rogabo ego ut primo modum commonstret quo motus cir-cularis coeli rectum possit causare motum Donec id non osten-datur nequaquam ei fidem habebo Si quo id modo ostendant rogabimus an totam ignis sphaeram rotatio illa detrudat an vero partes ipsius

Totam non puto ausuros dicere partes audebunt id enim etiam praeceptor in negotio caloris hoc generati autumavit Tunc rogare non cessabo quas partes ea rotatio detrudit maximasne vel minimas Proximiores rotationi an vero remotas Et cur po-tius hasce quam illas cum omnes similes sint omnino unius ponderis unius qualitatis Si detrusionem istam partium coelo non dent sed Naturae providenti intelligentiae ut vocant non erranti uti rerum mistioni ac generationi sit provisum tunc

39 διὰ τὸ τὸ περιέχον πῦρ τὸν ἀέρα διαρραίνεσθαι τῇ κινήσει πολλάκις καὶ φέρεσθαι βίᾳ κάτω [ARIST Mete 341a30ndash31]

5

15

20

30


435

5

čaj Isto je naime njegovom učitelju φύσει καὶ κατὰ φύσιν ndash po prirodi i u skladu s prirodom ndash i da je to svakom elementu jedino kretanje Vatri je pak taj isti učitelj dodijelio kretanje od središta prema gore Nije dakle oteto kretanje33 u skladu s prirodom Isto bi bilo s onim koji je φύσει ndash po prirodi i isto s pravocrtnim Sto-ga ltoteto kretanjegt pripada broju onih ltkretanjagt koja su παρὰ φύσιν ndash mimo prirode

No poslužimo se širokogrudnošću Dopustimo Simpliciju i ostalima da ta vatra ima dva kretanja u skladu s prirodom i po pri-rodi pravocrtno od središta ndash po sebi i kružno ndash po nebu Treće pak ltkretanjegt ono k središtu kojim silazi k miješanju naših stvari kojim ćemo imenom i kojom oznakom udostojati Ako bismo re-kli da je ono ltkretanjegt φύσει ndash po prirodi i κατὰ φύσιν ndash u skladu s prirodom reći ćemo stvar suprotnu Aristotelovim mislima koji je jednostavnim tijelima pripisao jedno jedino kretanje A mi već dajemo tri a osim toga također dva ltkretanjagt jedno drugome kontrarno prvo od središta i ovo prema središtu

Ako bismo rekli da ga ne tjera vlastita priroda tada ćemo priznati da je nasilno To Aristotel priznaje u 1 knjizi Meteoro-logije raquoZbog toga što vatra koja okružuje često prorjeđuje zrak kretanjem i na silu biva nošena prema dolje34laquo A ja ću pitati da prvo pokažu način na koji kružno kretanje neba može uzroko-vati pravocrtno kretanje Dok se to ne pokaže nikada u to neću povjerovati Ako to na neki način pokažu pitat ćemo da li to kruženje pomiče cijelu sferu vatre ili pak njezine dijelove

Ne mislim da će se usuditi reći ndash cijelu dijelove ndash to će se usu-diti To je naime također učitelj mislio u raspravi o toplini da se događa Tada neću prestati pitati koje je dijelove to kruženje po-maklo da li najveće ili najmanje one koji su bliži kruženju ili one koji su udaljeni I zašto radije ove nego one ndash kad su svi sasvim slični jedne težine jedne kvalitete Ako ne bi dali to pomicanje dijelova nebu nego prirodi koja proviđa koju zovu inteligenci-jom koja ne luta da se brine za miješanje stvari i za nastajanje

33 Usp SIMPLICIUS in Cael 73717ndash18 τὸ ὑπέκκαυμα ἁπτόμενον τῆς σεληνιακῆς σφαίρας

34 Prevedeno s grčkog

10

15

20

25

30


436

20

10

5

quaeram ut opinionem hanc Aristotelicam esse mihi ostendant Si id nequeant (ut mihi persuadeo eos non posse) clare asseram eorum id commentum esse de praeceptoris via digressos atta-men admittendos siquid verae rei asserant

Esto natura intelligentia non errans ab ignis sphaera partes vel particulas quas libuerit avellat descendere faciat ut mistio fiat atque inde generatio Dubio procul si ad terram descende-rint partes istae per aerem medium necesse est pertransisse Non negabunt opinorvi [448] Tum rogo quomodo transierint tanto intervallo vi atque contra naturam propriam Contra aeris tanti vim tantillae ipsae Contra praeceptum praeceptoris qui ignem ibi locavit hac conditione ac lege scripta 4 De coelo40 Sicuti nec terra sursum nec ignis deorsum it substracto etiam aere Quod si ve-rum est nullo modo descendit vel ipse vel ipsius ullae partes si congeneres toti sint Et si descendunt maximam vim patiuntur Integer tamen tanto spacio perdurat nec enim ignis iam esset si corrumperetur

Quomodo ab aere ea regione frigidissimus asseritur non corrumpitur Cum ignem nostratem videamus et maximum et minimum in aere a nobis haud procul prorsus extingui ipse vero et calidus et siccus pusillus a tam frigido a tam humido a tam magno corpore contraria omnia perfringens ad nos usque imo etiam sub terram sub aquam ipsam penetrat illaesus

Si asserant intelligentiam non errantem eum tueri et incor-ruptum conservare rogabo cur eadem mater intelligentia non miseretur totius nostratis ignis Qui perpetuis temporibus obe-diens legibus ab ea sibi datis omnibus nititur viribus ut ad to-tum suum ascendat numquam tamen illi vel semel datum ut eo posset se recipere ut ibi conservaretur cum in aere omnino cogatur emori Cum tamen illi intelligentiae facilius negotium futurum esset nostrati per aerem viam aperire naturae vi ascen-denti quam sphaerali illi contra naturam descendenti

40 Ὥσπερ δὲ οὐδ΄ ἡ γῆ ἄνω͵ οὐδὲ τὸ πῦρ κάτω εἶσιν ὑφαιρουμένου τοῦ ἀέρος [ARIST Cael 312b14ndash15]

vi Del Non negabunt opinor

15

25

30


437

20

15

10

5

tada ću tražiti da mi pokažu da je to Aristotelova misao Ako to ne bi mogli (kao što sam uvjeren da to ne mogu) jasno ću tvrditi da je to njihova zamisao da su sašli s učiteljeva puta ipak da im treba biti dopušteno ako iznesu nešto istinito

Neka bude priroda inteligencija koja ne luta neka trga od sfere vatre dijelove ili djeliće koje bude htjela neka čini da oni silaze da nastane miješanje i odatle nastajanje Bez sumnje ako su sišli na zemlju nužno je da su ti dijelovi prošli kroz sredinu zraka Neće nijekati mislim35 [448] Tada pitam kako su prošli kroz toliku udaljenost na silu i protiv vlastite prirode Protiv sile tolikog zraka ti ltdjelići vatregt tako maleni Protiv naloga uči-telja koji je ondje smjestio vatru napisavši taj uvjet i zakon u 4 knjizi O nebu raquoKao što ni zemlja ne ide prema gore niti vatra ne ide prema dolje kad se zrak povlačilaquo Ako je to istinito ni na koji način ne silazi niti ona sama niti ikoji njezini dijelovi ako su svi istorodni I ako silaze trpe najveću silu Ipak cijela ltvatragt traje na tolikom prostoru jer ne bi bila više vatra ako bi propadala

Kako ne propada od zraka Kad u onom predjelu za koji se tvrdi da je najhladniji vidimo da se naša vatra i najveća i najma-nja potpuno gasi u zraku nedaleko od nas Ona sama ltvatragt i topla i suha sasvim mala ndash od tako hladnog tako vlažnog tako velikog tijela ndash probijajući sve kontrarno neozlijeđena prodire sve do nas čak i pod zemlju i pod samu vodu

Ako bi tvrdili da ju inteligencija koja ne luta štiti i nepropalu čuva pitat ću zašto se ista majka inteligencija ne smiluje cijeloj našoj vatri Ona u vječnim vremenima pokorna zakonima koje joj je dala ltsvimgt silama nastoji se uzdići k svojoj cjelini ipak joj nikada ni jedanput nije dano da se može tamo povući da se tamo sačuva jer je prisiljena potpuno umrijeti u zraku premda bi toj inteligenciji bio lakši posao da našoj ltvatrigt koja se uzdiže silom prirode kroz zrak otvori put nego onoj sfernoj ltvatrigt koja silazi protiv prirode

35 Ponovljena rečenica na sljedećoj stranici

25

30


438

15

10

Deinde quaeram an istum descensum ullo umquam sensu testatum habeant An experientia ulli umquam hominum com-pertum sit Si afferant Prometheum aiam ego eum ignem coele-stem fuisse et non sphaeralem Si experimento compertum non habeant obiiciam illis Aristotelicum illud Imbecillis esse intel-lectus ob rationem sensum omittere

Neque tamen aspernor intelligentiam non errantem am-plector non quam ipsi ponentes non intelligunt quae sit nec ex Aristotele eruunt sed ipsi sibi fingunt at aliam quam minus multo etiam intelligunt Sed aio eam res ipsas promptis ac obe-dientibus sibi legibus gubernare proprias cuique rei conditiones tribuisse quibus non vis non violentia ulla inferatur ad propria obeunda munera

Itaque negamus intelligentiam istam quae profecto num-quam errat semper hos committere errores ut partibus sphaera-lis ignis vim tam violentam perpetuo inferat ut tanto itinere con-tra impetum a se illis tributum compellat descendere ut rerum generationi inserviat cum sibi alia superesse possit via etiam melior etiam salubrior ad res generandas Autumamus enim sine igne sphaerali illo sine igne ullo qualis ignis in Peripato calet generationem rerum et posse effici et effici omnino ut nullo modo aut effici aut posse si ignis Peripateticus ullus mistionem ingrediatur

Quid enim sphaeralis ignis eiusdemne est naturae cum no-strate Vel ab eo diversus Si diversus quale fuit argumentum illud Ex nostratis ignis naturae differentis ignem illum sursum locum tenere Quomodo ad suum totum ascendebat cum quo nihil habebat rei Si vero cum nostrate eiusdem sit naturae pro-cul omni dubio mistionem ingredietur nullam nullo enim corpo-ri vel vivo vel exanimi nostras hic miscetur qui non gignitivam sed corruptivam vim habeat cuicumque rei haeserit eam statim corrumpens nullam aliam generans quam cinerem Atque ideo eum nullusvi umquam philosophorum in elementorum nume-rum cooptavit Si igitur talis sit sphaeralis quoque non erit aptus rerum mistioni Atque ideo non erit mistionis elementum

vii Corr ex nullis

5

20

25

30

35


439

5

Zatim ću pitati imaju li taj silazak potvrđen ikada ikakvim osjetom je li to ikada itko od ljudi doživio u iskustvu Ako bi na-veli Prometeja reći ću da je ta vatra bila nebeska a ne sferna Ako ne bi imali doživljeno u iskustvu prigovorit ću im ono Aristotelo-vo da je neosnovano zbog razloga razuma odbaciti osjetilo36

Ipak ne odbacujem inteligenciju koja ne luta grlim je ne onu koju sami postavljajući ne spoznaju koja je i ne izvode ju iz Ari-stotela nego ju sami sebi izmišljaju naprotiv drugu koju još ma-nje spoznaju No kažem da ona vlada nad samim stvarima oči-tim zakonima koji joj se pokoravaju da je dodijelila svakoj stvari vlastite uvjete kojima im se ne nanosi sila ni ikakvo nasilje da preuzmu svoje zadaće

Stoga niječemo da ta inteligencija koja uistinu nikada ne luta uvijek čini pogreške da dijelovima sferne vatre neprestano nanosi tako nasilnu silu da ih tjera silaziti tolikim putem pro-tiv poticaja koji im je ona dala da bi poslužila nastajanju stvari iako joj može biti dovoljan drugi put i bolji i s više prednosti za nastajanje stvari Mislimo naime da se bez one sferne vatre bez ikakve vatre kakva je vatra poznata u peripatetičkoj školi nasta-janje stvarī može postići i da se uopće i postiže kao što se ni na koji način ne postiže niti može ako bi ikakva peripatetička vatra ušla u miješanje

Da li je sferna vatra iste naravi s našom ltvatromgt ili je od nje različita Ako je različita kakvo je bilo ono obrazloženje da po našoj vatri koja se razlikuje po prirodi ona vatra gore zaposje-da mjesto Kako se uzdizala k svojoj cjelini s kojom nema ništa zajedničko Ako pak ima istu narav kao naša bez svake sumnje neće ući ni u kakvu mješavinu ni s kojim živim ili neživim ti-jelom ne miješa se ova naša ltvatragt koja nema rađajuću nego upropašćujuću silu jer kojoj god stvari priđe nju odmah upro-paštava ne rađa ni jednu drugu osim pepela ndash i stoga je nitko od filozofa nikada nije uveo u broj elemenata Ako bi dakle takva bila i sferna ltvatragt neće biti prikladna za mješavinu stvarī i stoga neće biti element mješavine

36 Usp ARIST Ph 253a32ndash34 καὶ τούτου ζητεῖν λόγον ἀφέντας τὴν αἴσθησιν͵ ἀρρωστία τίς ἐστιν διανοίας

10

15

20

25

30


440

10

Si alterius naturae erit ad priorem rationem istud addam quia rarissimum praedicant neque ibi ardere neque comburere (quod nullo sensu tamen comprobant) si huc descendit machina ulla materiebus terreis aqueis aereis iunctum necesse esse cras-sescere vimque comburendi destruendi corrumpendique acqui-rere proptereaque mistioni ineptum evadere

Neque argumentum illud 1 De elementis capite 3 satis est potens ad astruendum ignem mistionis elementum esse quia ex mistis eliciatur41 In carne enim et ligno et unoquoque talium inest potentia ignis et terra manifesta enim haec ex illis secernuntur Neque enim ignis ex ligno et carne excernitur sed in ligno et carne gene-ratur accedente namque extrinsecus ligno vel carni igne aliquo actu vis eius divisiva et penetrans in carne et ligno corripit vel aqueam vel aeream partem quae in eis inest eamque accendit atque ita non ignis qui in ligno erat elicitur sed materia quae ignescere apta erat ignis fit Scio argumentum hoc antequam Aristotelis Hippocratis fuisse post Aristotelem fuisse Galeni fuisse et esse Peripateticorum ac medicorum omnium Hippo-craticorum Quorum et authoritati et rationi paucis his verbis in praesentia responsum volo

Argumento vero alio ab animalium calore [449] sumpto qui non sit aliud quam ab igne neutiquam cedimus sed cum Aristo-tele Philopono Averroe quoque cum Pythagoreis cum veteri-

41 Ἐν μὲν γὰρ σαρκὶ καὶ ξύλῳ καὶ ἑκάστῳ τῶν τοιούτων ἔνεστι δυνάμει πῦρ καὶ γῆ φανερὰ γὰρ ταῦτα ἐξ ἐκείνων ἐκκρινόμενα [ARIST Cael 302a21ndash23]

5

15

20


441

5

Ako bude druge naravi prijašnjem razlogu dodat ću ovo bu-dući da je najrjeđa kažu da tamo niti gori niti zapaljuje (što ipak ne dokazuju nikojim osjetilom) a ako ovamo silazi ikakvom spra-vom povezana sa zemljanim vodenim i zračnim tvarima nužno je da postane gušća i da dobije snagu zapaljivanja uništavanja upropaštavanja ndash i stoga da postane neprikladna za mješavinu

Ni ono obrazloženje iz 1 knjige O elementima u 3 poglavlju nije dovoljno jako da utvrdi da je vatra element miješanja jer se iz miješanoga može izdvojiti raquoU mesu i drvu i u svakom takvom po-jedinom prisutna je vatra i zemlja u mogućnosti Očito se to iz njih izdvajalaquo Niti se vatra izdvaja iz drva i mesa nego nastaje u drvu i mesu naime kad izvana pristupi drvu ili mesu neka aktualna va-tra njezina razdvajajuća sila koja prodire u meso i drvo zgrabi ili vodeni ili zračni dio koji je u njima i zapali ga I tako se ne izdvaja vatra koja je bila u drvu nego tvar koja je bila prikladna da se zapa-li postaje vatra Znam da je to obrazloženje prije Aristotela37 bilo Hipokratovo38 poslije Aristotela bilo je Galenovo39 i bilo je i jest ltobrazloženjegt peripatetičara i svih liječnika hipokratovaca Želim sada s ovo malo riječi odgovoriti njihovom autoritetu i razlogu

Nipošto pak ne popuštamo drugom obrazloženju uzetom po toplini životinja [449] koje nije ništa drugo nego ltargumentgt po vatri nego tvrdimo s Aristotelom40 Filoponom41 Averoesom

37 Usp ARIST Cael 302a21ndash22 Ἐν μὲν γὰρ σαρκὶ καὶ ξύλῳ καὶ ἑκάστῳ τῶν τοιούτων ἔνεστι δυνάμει πῦρ καὶ γῆ

38 PSEUDO-HIPPOCRATES Περὶ κατασκευῆς ἀνθρώπου 28917ndash18 Συ-νέστηκεν ὁ κόσμος ἐκ στοιχείων τεσσάρων͵ οἷον πυρὸς͵ ἀέρος͵ ὕδατος͵ γῆς

39 Usp GALENUS Med De elementis ex Hippocrate libri II 14569ndash13 καὶ γὰρ ὄσπρια καὶ καρποὶ πάντες ἐκ τῶν τοῦ κόσμου στοιχείων γεγόνασι κἀκ τούτων τὰ ζῷα καὶ γεννᾶται καὶ τρέφεται καὶ αὐξάνεται καὶ χρὴ θαρρούντως ἀποφαίνεσθαι γῆν καὶ ὕδωρ καὶ πῦρ καὶ ἀέρα πάντων εἶναι κοινὰ καὶ πρῶτα στοιχεῖα

40 Usp ARIST GA 737a1ndash7 διὸ πῦρ μὲν οὐθὲν γεννᾷ ζῷον͵ οὐδὲ φαίνεται συνιστάμενον ἐν πυρουμένοις οὔτ΄ ἐν ὑγροῖς οὔτ΄ ἐν ξηροῖς οὐθέν ἡ δὲ τοῦ ἡλίου θερμότης καὶ ἡ τῶν ζῴων οὐ μόνον ἡ διὰ τοῦ σπέρματος͵ ἀλλὰ κἄν τι περίττωμα τύχῃ τῆς φύσεως ὂν ἕτερον͵ ὅμως ἔχει καὶ τοῦτο ζωτικὴν ἀρχήν ὅτι μὲν οὖν ἡ ἐν τοῖς ζῴοις θερμότης οὔτε πῦρ οὔτε ἀπὸ πυρὸς ἔχει τὴν ἀρχὴν ἐκ τῶν τοιούτων ἐστὶ φανερόν

41 Usp IOHANNES PHILOPONUS Aet Mund 51811ndash12 οὐκοῦν καὶ τὸ οὐράνιον πῦρ τοιοῦτόν ἐστιν ζωτικὸν μᾶλλον͵ οὐ καυστικόν

10

15

20


442

bus omnibus fere calorem eum qui est in animalibus coelestem esse calorem asseveramus id Aristotele ipso scribente libro De animalium ortu 2 capite 3 loco nimirum celebri et libris praece-dentibus a nobis adducto Non ergo ex animalium calore convin-citur in eorum mistione inesse ignem aut sphaeralem illum aut nostratem ullum

Atque ideo recte ac vere a nobis concludetur ignem illum nullo modo posse esse mistionis elementum ut antea compo-sitionis non esse demonstravimus optimaque ratione nullo refragante sensu sphaeram illam e natura rerum eiici debere veluti frustraneam ac supervacuam nulli rei deservientem contra Aristotelica dogmata Aristotelicis tamen edictis ac legi-bus Qui sensuum testimonia toties rationibus praetulit neque umquam scivit contra sensum rationibus uti neque eorum phi-losophiam umquam probavit qui omnia ad determinatas qua-sdam opiniones deducere conantur πρὸς ὡρισμένας τινὰς δόξας ἅπαντα ἀνάγειν βούλονται Quo nomine senatui populoque suo si nunc viveret maximopere succenseret qui verba sua ut plurimum non intellecta non cum aliis collata sensui rationibus a sensu ductis repugnantia secum ipsa pugnantia clamoribus rixis pugnisque mordicus ut oracula tuentur neque admittunt praeceptum seu monitum praeceptoris illud oportere eos ἔχειν λόγους οἵτινες πρὸς τὴν αἴσθησιν ὁμολογούμενα λέγωσιν

5

10

15

20


443

20

15

10

5

i s pitagorovcima te gotovo sa svima starima da je ona toplina koja je u životinjama nebeska toplina I sam Aristotel to piše u 2 knjizi O nastanku životinja u 3 poglavlju na mjestu zaista slav-nom koje smo mi naveli u prethodnim knjigama42 Dakle ne do-kazuje se nepobitno iz topline životinja da je u njihovoj mješavini prisutna vatra ili ona sferna ili ikoja naša

I stoga ćemo pravo i istinito zaključiti da ta vatra ni na koji način ne može biti element mješavine kao što smo prije doka-zali da nije element sastava i da tu sferu na osnovi najboljeg razloga jer ne proturječi nijedno osjetilo treba izbaciti iz priro-de stvari kao uzaludnu i suvišnu koja ničemu ne služi ndash protiv Aristotelovih poučaka ali ipak po Aristotelovim propisima i zakonima On je svjedočanstva osjetila toliko puta pretpostavio razlozima i nikada nije znao služiti se razlozima protiv osjetila i nikada nije odobravao filozofiju onih koji sve πρὸς ὡρισμένας τινὰς δόξας ἅπαντα ἀνάγειν βούλονται43 ndash raquonastoje svesti na neka određena mišljenjalaquo S obzirom na to veoma bi se ljutio na svoj senat i narod da sada živi oni njegove riječi ponajviše neshvaćene nepovezane s drugima koje proturječe osjetilu i ra-zlozima izvedenima iz osjetila koje su međusobno sukobljene vikanjima svađama i borbama ogorčeno drže proročanstvima i ne prihvaćaju propis ili ono upozorenje učitelja da trebaju ἔχειν λόγους οἵτινες πρὸς τὴν αἴσθησιν ὁμολογούμενα λέγωσιν44

42 Usp ARIST GA 736b33ndash737a3 πάντων μὲν γὰρ ἐν τῷ σπέρματι ἐνυπάρχει ὅπερ ποιεῖ γόνιμα εἶναι τὰ σπέρματα τοῦτο δ΄ οὐ πῦρ οὐδὲ τοιαύτη δύναμίς ἐστιν ἀλλὰ τὸ ἐμπεριλαμβανόμενον ἐν τῷ σπέρματι καὶ ἐν τῷ ἀφρώδει πνεῦμα καὶ ἡ ἐν τῷ πνεύματι φύσις͵ ἀνάλογον οὖσα τῷ τῶν ἄστρων στοιχείῳ διὸ πῦρ μὲν οὐθὲν γεννᾷ ζῷον͵ οὐδὲ φαίνεται συνιστάμενον ἐν πυρουμένοις οὔτ΄ ἐν ὑγροῖς οὔτ΄ ἐν ξηροῖς οὐθέν Petrić to citira u III svesku Peripatetičkih rasprava u petoj knjizi (Usp Fran-ciscus PatriciusFrane Petrić Discussionum peripateticarum tomus tertiusPeripatetičke rasprave svezak treći Zagreb 2009 str 196)

43 Usp ARIST Cael 306a8ndash9 ἀλλὰ πάντα βούλεσθαι πρός τινας δόξας ὡρισμένας ἀνάγειν

44 Usp ARIST GC 325a23ndash28 Λεύκιππος δ΄ ἔχειν ᾠήθη λόγους οἵ τινες πρὸς τὴν αἴσθησιν ὁμολογούμενα λέγοντες οὐκ ἀναιρήσο-υσιν οὔτε γένεσιν οὔτε φθορὰν οὔτε κίνησιν καὶ τὸ πλῆθος τῶν ὄντων Ὁμολογήσας δὲ ταῦτα μὲν τοῖς φαινομένοις͵ τοῖς δὲ τὸ ἓν


444

habere rationes quae ad sensum confessa dicant Quod si licuit ipsi contra veteres ac forte iniuria inferre cur non et nobis iure in memoriam revocare liceat

FINIS LIBRI SEPTIMI


445

raquoimati razloge koji govore ono što je u skladu s osjetilomlaquo Ako je to njemu dopušteno da iznese možda i nepravedno protiv starih zašto ne bi bilo dopušteno i nama da na to s pravom podsjetimo

KRAJ SEDME KNJIGE

κατασκευάζουσιν ὡς οὐκ ἂν κίνησιν οὖσαν ἄνευ κενοῦ τό τε κενὸν μὴ ὄν͵ καὶ τοῦ ὄντος οὐθὲν μὴ ὄν φησιν εἶναι

446

5

10

25

15

[449]

DISCUSSIONUM PERIPATETICARUM TOMI IIII LIBER VIII

DE ELEMENTIS II

Hactenus ingenti sane labore patentibus tamen et sensibus et rationibus igneum elementum et sphaeralem illum ignem de sede sua tam sublimi deiecimus e rerum natura ablegavimus Et si quid esset frustraneum esse elementum quod nec ad universi compositionem nec ad rerum generationem mistionemve face-ret Atque ita 1 illud de numero 16 propositorum dogmatum 4 esse sub Luna elementa falsum esse demonstravimus Cum quo sane iacent omnia ea de 16 quae ab hoc 1 pendent 9 nempe 4 esse simplicia corpora sub Luna levitate ignem sursum fer-ri ignem levissimum esse ignem omnibus supernatare ignem duabus qualitatibus praeditum esse una tamen praecipua eius qualitates cuiquam aliorum esse contrarias eum in alia elementa transmutari facilius ea quae sit illi cum altero communis Modo et haec ipsa quo ad reliqua pertinent elementa et reliqua dog-mata sex discutiamus diligenter

Ac primo an tria quae nobis sub Luna restant elementa sim-plicia corpora sint Esse simplicia videtur Aristoteles velle dum de motibus agens simplicibus et mistis 1 De coelo ait simplices motus simplicibus corporibus convenire motus autem simpli-ces rectum ac circularem Rectumque duplicem esse a medio et ad medium hunc gravibus elementis illum levibus assignans atque ita fere concludens1 Cum vero omnis physici corporis est mo-

1 Ἐπεὶ δ΄ ἐστὶ παντὸς φυσικοῦ σώματος κίνησις οἰκεία͵ τῶν δὲ κινήσεων αἱ μὲν ἁπλαῖ αἱ δὲ μικταί͵ καὶ αἱ μὲν μικταὶ τῶν μικτῶν͵ αἱ δὲ ἁπλαῖ τῶν ἁπλῶν εἰσι͵ φανερὸν ὅτι ἔσται ἄττα σώματα ἁπλᾶ Εἰσὶ γὰρ καὶ κινήσεις ἁπλαῖ Ὥστε δῆλον καὶ ὅτι ἐστὶ στοιχεῖα καὶ διὰ τί ἐστιν [ARIST Cael 302b5ndash9]

20

447

[449]


O ELEMENTIMA II

Do sada smo zaista ogromnim naporom ipak jasnim i osje-tima i razlozima zbacili vatreni element i onu smo sfernu vatru s njenog tako uzvišenog položaja udaljili iz prirode stvarī I ako bi što bila uzaludan je element koji ne bi pridonosio niti sasta-vu sveukupnosti niti nastajanju i miješanju stvari I tako smo pokazali da je onaj ltprvi poučakgt iz broja od 16 izloženih po-učaka da pod Mjesecom postoje četiri elementa neistinit S njim leže uistinu svih onih devet ltpoučakagt od 16 koji ovise o tom prvom naime [1] da postoje četiri jednostavna tijela pod Mje-secom [2] da vatra laganošću biva nošena uvis [3] da je vatra najlakša [4] da vatra nad svima pliva [5] da je vatra obdarena dvjema kvalitetama [6] da je jedna ipak važna [7] da su njezine kvalitete svakoj ltkvalitetigt drugih ltelemenatagt kontrarne [8] da se ona pretvara u druge elemente [9] lakše po onoj kvalite-ti koja bi joj bila zajednička s drugim ltelementimagt Upravo te same elemente koliko se odnose na ostalo i ostalih šest poučaka marljivo raspravimo

Prvo da li su tri elementa koji nam ostaju pod Mjesecom jednostavna tijela Čini se da Aristotel hoće da su jednostavna dok raspravljajući o kretanjima jednostavnim i miješanim u 1 knjizi O nebu kaže da jednostavna kretanja odgovaraju jednostav-nim tijelima a da su jednostavna kretanja pravocrtno i kružno Pravocrtno je dvostruko od središta i k središtu ovo pripisujući teškim elementima a ono laganima i tako zaključuje raquoBudući da

5

10

15

20

25

DISCUSSIONUM PERIPATETICARUM T IV L VIII

448

20

30

tus proprius Motuum autem hi quidem simplices hi autem misti et misti quidem mistorum simplices vero simplicium sunt clarum quod erunt quaedam corpora simplicia sunt enim motus simplices itaque manifestum et quod sint elementa et quam ob rem sint Simplicia ergo corpora sunt quae simplicibus motibus moventur recto duplici et circulari coelum scilicet et quatuor sua elementa Quae dum de motibus eorum [450] ageret simplicia vocavit et asserere sibi est visus Sed alibi nempe 2 De ortu ubi non amplius de moti-bus disputat veluti oblivione captus negat esse simplicia haec eadem Ita diversis propositis prae ingenii acumine diversa dog-mata et contraria saepe docet Eius verba sunt haec2 Non est autem ignis neque aer et unumquodque dictorum simplex sed mistum Sim-plicia vero talia quidem sunt non tamen eadem veluti quod igni simile igniforme non ignis Et quod aeri aeriforme Similiter vero et in aliis Expresse ergo negat ignem et aerem et reliqua nempe aquam et terram esse simplicia sed esse mista ait Sed quae revera simpli-cia sint his esse similia non autem eadem veluti quod est igni simile est igniforme et quod aeri simile aeriforme et quod aquae simile aquiforme et quod terrae simile terriforme

Dii boni qualis nam haec est doctrina Antea haec corpora simplicia vocabat rationemque reddebat cur simplicia essent quod scilicet de prima materia et primis qualitatibus essent con-stituta in quae ut in elementa omnia alia resolverentur ipsa in nulla alia simplicesque motus uti simplicibus tribuebat Nunc vero negat esse simplicia sed mista similia quidem igni aeri aquae terrae non autem eadem Quid hoc monstri aut chimae-rae est

Mista sunt ergo ex aliis simplicibus ubi ergo alter ignis est alter aer altera aqua altera terra Quibus haec similia non ea-dem sint Ex quibus simplicibus haec mista constent Ubi sunt ea corpora quae simplicibus motibus moventur Haec enim ut mista mistis etiam moventur motibus Et hi motus a medio et ad

2 Οὐκ ἔστι δὲ τὸ πῦρ καὶ ὁ ἀὴρ καὶ ἕκαστον τῶν εἰρημένων ἁπλοῦν͵ ἀλλὰ μικτόν Τὰ δ΄ ἁπλᾶ τοιαῦτα μέν ἐστιν͵ οὐ μέντοι ταὐτά͵ οἷον εἴ τι τῷ πυρὶ ὅμοιον͵ πυροειδές͵ οὐ πῦρ͵ καὶ τὸ τῷ ἀέρι ἀεροειδές ὁμοίως δὲ κἀπὶ τῶν ἄλλων [ARIST GC 330b21ndash25]

5

10

15

25


449

25

je kretanje vlastitost svakog fizičkog tijela a od kretanja su jedna jednostavna a druga miješana miješana kretanja pripadaju mije-šanim tijelima jednostavna pak pripadaju jednostavnim tijelima jasno je da će postojati neka jednostavna tijela postoje jednostavna kretanja očito je što su elementi i zbog čega sulaquo Jednostavna su dakle tijela koja se kreću jednostavnim kretanjima dvostrukim pravocrtnim i kružnim ndash tj nebo i njegova ltAristotelovagt četiri elementa Njih je dok je raspravljao o njihovim kretanjima [450] zvao jednostavnima i činilo mu se da to tvrdi No na drugom mjes-tu naime u 2 knjizi O nastajanju gdje više ne raspravlja o kretanji-ma kao obuzet zaboravom niječe da su ti isti ltelementigt jedno-stavni Tako pri različitim namjerama zbog oštrine duha poučava različite poučke i često kontrarne To su njegove riječi raquoNije vatra niti zrak i svako pojedino od rečenih jednostavno nego miješano Jednostavno je pak takvo ipak ne isto kao što je ono što ima oblik vatre slično vatri a nije vatra I što je ltsličnogt zraku ono što ima oblik zraka Slično pak i u drugomlaquo Izričito dakle niječe da su vatra i zrak i ostalo dakako voda i zemlja jednostavni nego kaže da su složeni No ono što je uistinu jednostavno da je ovome slič-no a ne isto kao ono što je slično vatri ima oblik vatre i ono što je slično zraku ima oblik zraka i ono što je slično vodi ima oblik vode i ono što je slično zemlji ima oblik zemlje

Dobri bogovi kakav je to nauk Prije je ta tijela zvao jed-nostavnima i obrazlagao je zašto su jednostavna tj zato jer su uspostavljena iz prve materije i iz prvih kvaliteta u njih se kao u elemente sve drugo razlaže a ona sama ni u koja druga i pri-davao im je kao jednostavnima jednostavna kretanja Sada pak kaže da nisu jednostavna nego miješana slična vatri zraku vodi zemlji ali ne ista Kakva je to nakaza ili himera

Miješana su dakle iz drugih jednostavnih ndash gdje je dakle druga vatra drugi zrak druga voda druga zemlja kojima je to slično a ne isto Iz kojih se jednostavnih mogu sastojati ova slože-na lttijelagt Gdje su ta tijela koja se kreću jednostavnim kretanji-ma Ova naime kao miješana kreću se također miješanim kre-

15

5

10

20

30


450

20

10

5

medium quibus haec terra haec aqua et hic aer et hic ignis recta moventur recti quidem sunt uti videmus at simplices non sunt sed misti Mistorum enim corporum motus misti sunt alii ergo illis erunt motus simplices non amplius recti ut his sed forte rectiores rectis ad aliud medium a medio alio vel non hoc vel hoc exquisitiore ac veriore

Salvabunt eum sui aientque haec esse mista quidem corpo-ra motus autem eorum esse simplices κινεῖσθαι δὲ κατὰ τὸ ἐπικρατοῦν3 moveri secundum praedominans subnectere statim verbis illis magistrum Sed rogo eos ego Si a praedominante mo-ventur cur dixit mistos vero mistorum Si praedominans ignem sursum et a medio fert terram deorsum et ad medium cur dixit mistos vero mistorum Nonne lsquoad mediumrsquo et lsquoa medio ferrirsquo sim-plices illi fuerunt motus Quorum motuum eo qui est ad me-dium non solum terra sed etiam saxum metallum lignum ani-mal etiam recta et ad angulos rectos feruntur eodemmet quo et simplex terra si reperiatur moveretur Idem ergo motus simplex et simplicium et mistorum est

Non ergo vera sunt illa μικτὰς δὲ τῶν μικτῶν mistos vero mistorum et μικτὰς δὲ τῶν συνθέτων4 mistos vero compositorum quod itidem dixit Aut si verum id est oporteret mista corpora non simplici motu a praedominante moveri sed misto etiam a reliquis non praedominantibus Sed tamen partem habentibus

3 [ARIST Cael 269a1ndash2]4 [ARIST Cael 269a1]

15


451

20

15

10

5

tanjima I ta kretanja od središta i k središtu kojima se pravocrtno kreću ova zemlja ova voda i ovaj zrak i ova vatra pravocrtni su zaista kako vidimo ali nisu jednostavni nego miješani Kreta-nja miješanih tijela su naime miješana Ona ltjednostavna tijelagt imat će druga jednostavna kretanja ne više pravocrtna kao ova nego možda pravocrtnija od pravocrtnih k drugom središtu od drugog središta ili ne ovog ili izvrsnijeg od ovog i istinitijeg

Spašavat će ga njegovi i reći će da su to doista miješana tije-la ali da su njihova kretanja jednostavna κινεῖσθαι δὲ κατὰ τὸ ἐπικρατοῦν ndash da se kreću u skladu s onim što prevladava ndash da nadovežu odmah onim riječima učitelja No ja ih pitam Ako se kreće u skladu s onim što prevladava zašto je rekao da miješa-na ltkretanjagt pripadaju miješanim lttijelimagt Ako vatru ono što prevladava nosi prema gore od središta a zemlju prema dolje k središtu zašto je rekao miješana ltkretanjagt pripadaju miješanim lttijelimagt Nisu li mu bila jednostavna kretanja kretati se k sre-dištu i od središta Od tih kretanja onim koje je prema središtu biva nošena ne samo zemlja nego također kamen metal drvo i životinja ndash po ravnoj crti i pod pravim kutevima ndash istim kretanjem kojim bi se kretala i jednostavna zemlja ako bi je bilo Isto je da-kle jednostavno kretanje i jednostavnih i miješanih lttijelagt

Stoga nisu istinite one ltriječigt μικτὰς δὲ τῶν μικτῶν1 da miješana kretanja pripadaju miješanim lttijelimagt i μικτὰς δὲ τῶν συνθέτων da miješana kretanja pripadaju složenim lttijelimagt ndash što je također rekao Ili ako je to istinito trebalo bi da se mije-šana tijela ne kreću jednostavnim kretanjem prema onom ltkre-

1 Doslovni citat nije pronađen a ne predstavlja ni opravdanu para-frazu Usp Simplicijevo tumačenje da se kretanja dijele na jednostavna i miješana a tijela na jednostavna i složena SIMPLICIUS In Cael 7166ndash8 δείκνυσι δὲ αὐτὰ διελὼν ὥσπερ πρότερον τὰς κινήσεις εἰς τὰς ἁπλᾶς καὶ τὰς μικτὰς οὕτως νῦν τὰ σώματα εἴς τε τὰ ἁπλᾶ καὶ τὰ σύνθετα Usp također ARIST Cael 268b29ndash269a7 ἀνάγκη καὶ τὰς κινήσεις εἶναι τὰς μὲν ἁπλᾶς τὰς δὲ μικτάς πως͵ καὶ τῶν μὲν ἁπλῶν ἁπλᾶς͵ μικτὰς δὲ τῶν συνθέτων͵ κινεῖσθαι δὲ κατὰ τὸ ἐπικρατοῦν Εἴπερ οὖν ἐστιν ἁπλῆ κίνησις͵ ἁπλῆ δ΄ ἡ κύκλῳ κίνησις͵ καὶ τοῦ τε ἁπλοῦ σώματος ἁπλῆ ἡ κίνησις καὶ ἡ ἁπλῆ κίνησις ἁπλοῦ σώματος (καὶ γὰρ ἂν συνθέτου ᾖ͵ κατὰ τὸ ἐπικρατοῦν ἔσται)͵ ἀναγκαῖον εἶναί τι σῶμα ἁπλοῦν ὃ πέφυκε φέρεσθαι τὴν κύκλῳ κίνησιν κατὰ τὴν ἑαυτοῦ φύσιν

25


452

25

5

30

Aer enim et ignis qui ex suo dogmate in animali vivo est aut tan-tumdem molis cum terrea mole est aut non multo minoris cur ergo terra praepollet illis ut deorsum recta linea non mista non spirali non alia animal feratur si ex alto cadat Cur ignis et aer partem ullam in motu isto non habent Cur levitas eorum munus suum non praestat Ut si non prohibere casum queant saltem mistum ostendant torsione aliqua et obliquitate motus Si calor qui in homine in animalibus est plerisque Aristotele libris De animalium ortu fatente ita potens est ut solidas et terreas partes ossa et carnes sursum pellat ita ut illi rectam figuram forment cur idem calor non aliquid vel pauxillum in casu non annitatur ut mistum non simplicem motum efficiat Amplius terra quae est in animali nonne mista etiam ipsa est Cur ergo misto motu non fertur deorsum sed simplici

Quaeram etiam a senatu a populo a plebe quoque Peripate-tica ut mihi mistum aliquem localem motum (nam de hoc sermo principi eorum est) in rerum natura ostendant Nullum reperient opinor Nam animalium progressio non a natura gravis et levis sed ab anima est Fumum reor afferent quem Aristoteles terreum et aereum ait esse Quaero de duobus quid in illo sit praedomi-nans Ex ascensu affirmabunt aerem Is aer qui in fumo est si prioribus principis verbis credant simplex erit simplicique motu recto feretur [451]

Cur ergo tortuose ascendit Si secundis magis credamus mistus erit cum terra movebiturque κατὰ τὸ ἐπικρατοῦν a praedominante Sed praedominans in fumo aer est aeris au-tem motus rectus atque ideo simplex est Asseruit enim mo-tum rectum a medio simplicem esse Cur ergo fumus tortuose ascendit Plumae paleae stipulae atomi si in aere varie fe-rantur id non a praedominante sed vi et impulsu aeris ven-tis aura agitato fit Aut ergo nullus est in rebus motus mistus aut si sit non a praedominante fit Aut si a praedominante fit mistus sit necesse est ex simplicibus a medio et ad medium

10

15

20


453

10

5

30

tanjugt koje prevladava nego također miješanim ltkretanjimagt koja ne prevladavaju ali ipak imaju udjela Naime zrak i vatra koji su po njegovu poučku u živoj životinji ili su u istoj masi sa zemljanom masom ili ne u mnogo manjoj zašto je onda zemlja nadmoćna nad njima tako da životinja ako pada s visine biva nošena prema dolje po ravnoj crti ne miješanoj ne spiralnoj ne ltnekojgt drugoj Zašto vatra i zrak nemaju nikakva udjela u tom kretanju Zašto njihova laganost ne vrši svoju zadaću da ako ne mogu spriječiti pad ipak pokažu miješano ltkretanjegt nekom torzijom nekom zakrivljenošću kretanja Ako je toplina koja je u čovjeku i u većini životinja kako Aristotel priznaje u knjigama O nastanku životinja tako moćna da čvrste i zemljane dijelove kosti i meso tjera prema gore tako da mu oblikuju uspravni lik zašto se ista toplina u padu ne potrudi nešto ili sasvim malo da uči-ni miješano a ne jednostavno kretanje Nadalje zar nije zemlja koja je u životinji i sama miješana Zašto dakle ne biva nošena prema dolje miješanim nego jednostavnim kretanjem

Pitat ću također senat narod i peripatetički puk da mi poka-žu u prirodi neko miješano mjesno kretanje (naime o tome govo-ri njihov prvak) Mislim ndash nijedno neće naći jer napredovanje ži-votinja nije teško ili lako po prirodi nego po duši Mislim navest će dim za koji Aristotel kaže da je i zemljan i zračan Pitam što je od dvoga u njemu prevladavajuće Po uzdizanju potvrdit će da je to zrak Taj zrak koji je u dimu ako bi vjerovali prethodnim riječima prvaka bit će jednostavan i bit će nošen pravocrtnim i jednostavnim kretanjem [451]

Zašto se dakle uzdiže vijugavo Ako bismo više vjerovali drugim ltriječimagt bit će pomiješan sa zemljom i kretat će se κατὰ τὸ ἐπικρατοῦν ndash prema onom što prevladava No u dimu prevla-dava zrak a kretanje zraka je pravocrtno je li zato jednostavno Tvrdio je naime da je pravocrtno kretanje od središta jednostav-no Zašto se dakle dim uzdiže vijugavo Ako pera pljeva slam-ke nedjeljive sitnice u zraku različito bivaju nošeni to ne biva po onome što prevladava nego biva po vladajućoj sili i poticaju zraka vjetra propuhu Ili dakle u stvarima ne postoji nikakvo miješano kretanje ili ako postoji ne postoji po onome što prevladava Ili ako biva po onome što prevladava nužno bi bilo da je miješano

15

20

25

35


454

20

quibus moventur corpora mistionem ingredientia non autem ex recto et circulari quia coelum cuius proprius est circularis motus mistionem corporum mistorum ex Aristotelis doctrina non ingreditur

Cum autem nullus umquam talis unus qui sit motus ex sur-sum et deorsum mistus sit conspectus tuto negabitur nullum mi-stum motum in rebus a natura reperiri Et quod longe mirabilius est nullus quoque ex Aristotelis philosophia hac mirabili rectus simplex comperietur quod non est difficile comprobare Nam si simplex motus simplicis est corporis nullum autem simplex corpus sit infra Lunam cui dubium nullum simplicem motum sub Lunae orbe reperiri Cuius rationis et maior et minor utraque Aristotelis esse ostensa est Vana ergo est philosophia ab Aristo-tele nobis tradita de motibus simplicibus et mistis inconstans infirma falsa

Pari inconstantia tradita est etiam ea quae est de simplicibus corporibus Antea asseruerat quatuor haec elementa esse simpli-cia deinde ait ea esse mista et simplicibus similia deinde po-steriori huic dogmati paulo post traditum contradicens infert5 Cum quatuor sint simplicia corpora Postea his quoque contradicit6 Et extrema quidem et sincerissima ignis et terra media vero et mista magis aqua et aer Si enim quatuor sunt simplicia corpora quomo-do mista magis duo ex eis Si enim aer et aqua mista magis sunt quam ignis et terra certe mista sunt certe non sunt simplicia Non ergo quatuor sunt corpora simplicia Et si εἰλικρινέστατα sunt et sincerissima ignis et terra quomodo dixit paulo infra ignem esse ex terra et aere nam flamma quae talibus constat maxime ignis est Est autem fumus ardens fumus autem est ex terra et aere Haec enim sua verba sunt7 Maxime enim flamma est ignis haec autem est fumus ardens fumus autem ex aere et terra Mistus itaque est ignis qui tamen ei erat sincerissimus Sed si dicant salvatores

5 Ὄντων δὲ τεττάρων τῶν ἁπλῶν σωμάτων͵ [ARIST GC 330b30ndash31]6 Καὶ ἄκρα μὲν καὶ εἰλικρινέστατα πῦρ καὶ γῆ͵ μέσα δὲ καὶ

μεμιγμένα μᾶλλον ὕδωρ καὶ ἀήρ [ARIST GC 330b33ndash331a1]7 Μάλιστα μὲν γὰρ πῦρ ἡ φλόξ͵ αὕτη δ΄ ἐστὶ καπνὸς καιόμενος͵ ὁ

δὲ καπνὸς ἐξ ἀέρος καὶ γῆς [ARIST GC 331b25ndash26]

10

15

30

5

25


455

15

10

5

30

iz jednostavnih ltkretanjagt od središta i k središtu Tim se ltkreta-njimagt pokreću tijela koja ulaze u miješanje ali ne iz pravocrtnog i kružnog jer nebo kojem je kružno kretanje svojstveno ne ulazi po Aristotelovu nauku u miješanje miješanih tijela

Budući da nikada nikakvo takvo kretanje koje bi bilo jedno miješano iz prema gore i prema dolje nije uočeno sa sigurnošću će se tvrditi da po prirodi ne postoji nikakvo miješano kretanje u stvarima I što je daleko čudnije neće se naći također nijed-no po ovoj divnoj Aristotelovoj filozofiji jednostavno pravo-crtno što nije teško dokazati Naime ako jednostavno kretanje pripada jednostavnom tijelu a pod Mjesecom ne postoji nijedno jednostavno tijelo kome je dvojbeno da ispod kruga Mjeseca ne postoji nijedno jednostavno kretanje Za obje ltpremisegt veću i manju ovog razloga pokazano je da su Aristotelove Bezvrijedna je dakle filozofija koju nam je Aristotel izložio o jednostavnim i miješanim kretanjima nedosljedna slaba pogrešna

Istom je nedosljednošću predana i ona koja je o jednostav-nim tijelima Prije je bio tvrdio da su ta četiri elementa jednostav-na zatim kaže da su ona miješana i slična jednostavnima zatim ovom kasnijem poučku malo poslije izloženo proturječeći uvodi raquoBudući da postoje četiri jednostavna tijelalaquo Kasnije ovime pro-turječi raquoKrajnja zaista i najčistija vatra i zemlja u sredini pak i više miješana voda i zraklaquo Ako naime postoje četiri jednostavna tijela kako su dva od njih više miješana Ako su naime zrak i voda miješani više nego vatra i zemlja sigurno su miješani si-gurno nisu jednostavni Stoga ne postoje četiri jednostavna tijela I ako su εἰλικρινέστατα i najčistija vatra i zemlja kako je malo gore rekao da je vatra iz zemlje i zraka naime plamen koji se iz takovih sastoji ponajviše je vatra No on je gorući dim a dim je iz zemlje i zraka Ovo su naime njegove riječi raquoNajviše je naime vatra plamen on je opet gorući dim a dim je iz zraka i zemljelaquo Miješana je dakle vatra koja mu je ipak bila najčistija No ako bi spasioci rekli da je to rečeno o našoj vatri a ne o elementar-

20

25


456

hoc de igne nostrate dictum non de elementali dicam ego uti contextum superiorem relegant cui haec verba cohaerent (agit enim de elementorum in se invicem transmutatione)8 Similiter vero etiam ex aere et terra ignis et aqua quando enim aeris corruptum fuerit calidum terrae autem siccum aqua erit relinquitur enim illius quidem humidum huius autem frigidum quando vero aeris quidem humidum terrae autem frigidum (corruptum fuerit) ignis eo quod re-linquatur alterius calidum alterius vero siccum quae fuerant ignis Confessa vero est etiam sensui ignis generatio maxime enim flamma est ignis ipsa vero est fumus ardens fumus autem ex aere et terra Pro eodem ergo sumpsit Aristoteles ignis elementum et flammam non solum hoc loco sed alio quoque 1 scilicet Meteoro capite 4 alias a nobis allato9 Primum quidem sub circularem lationem est calidum et siccum quod dicimus ignem innominatum enim commune est in omni fumosa secretione Et eodem10 Itaque parum motus sorti-tus incendatur saepe sicut fumus est enim flamma spiritus sicci ardor Spiritum dixit hic pro aere siccum vero pro terra eadem qua prius sententia

Si ergo ignis sphaeralis est καπνώδης fumosus ac propterea ut fumus accenditur fumus autem aereum quid et terreum est quo modo ignis sphaeralis est sincerissimus Quod si dicant hoc non absolute ab Aristotele dictum sed [452] superlative conce-dunt ergo (inquam ego) verum esse quod et omnes interpretes

8 Ὡσαύτως δὲ καὶ ἐξ ἀέρος καὶ γῆς πῦρ καὶ ὕδωρ ὅταν μὲν γὰρ τοῦ ἀέρος φθαρῇ τὸ θερμὸν τῆς δὲ γῆς τὸ ξηρόν͵ ὕδωρ ἔσται (λείπεται γὰρ τοῦ μὲν τὸ ὑγρὸν τῆς δὲ τὸ ψυχρόν)͵ ὅταν δὲ τοῦ μὲν ἀέρος τὸ ὑγρὸν τῆς δὲ γῆς τὸ ψυχρόν͵ πῦρ͵ διὰ τὸ λείπεσθαι τοῦ μὲν τὸ θερμὸν τῆς δὲ τὸ ξηρόν͵ ἅπερ ἦν πυρός Ὁμολογουμένη δὲ καὶ τῇ αἰσθήσει ἡ τοῦ πυρὸς γένεσις Μάλιστα μὲν γὰρ πῦρ ἡ φλόξ͵ αὕτη δ΄ ἐστὶ καπνὸς καιόμενος͵ ὁ δὲ καπνὸς ἐξ ἀέρος καὶ γῆς [ARIST GC 331b18ndash26]

9 πρῶτον μὲν γὰρ ὑπὸ τὴν ἐγκύκλιον φοράν ἐστιν τὸ θερμὸν καὶ ξηρόν͵ ὃ λέγομεν πῦρ (ἀνώνυμον γὰρ τὸ κοινὸν ἐπὶ πάσης τῆς καπνώδους διακρίσεως [ARIST Mete 341b13ndash16]

10 ὥστε μικρᾶς κινήσεως τυχὸν ἐκκαίεσθαι πολλάκις ὥσπερ τὸν καπνόν ἔστι γὰρ ἡ φλὸξ πνεύματος ξηροῦ ζέσις [ARIST Mete 341b20ndash22]

5

10

15

20


457

20

15

10

5

noj ja ću reći da ponovo čitaju gornji sklop s kojim su ove riječi povezane (raspravlja naime o međusobnoj promjeni elemenata jednih u druge) raquoSlično pak iz zraka i zemlje ltnastajegt vatra i voda kad je naime propala toplina zraka i suhoća zemlje bit će voda preostaje naime njegova vlažnost i njezina hladnoća kad je pak vlažnost zraka i hladnoća zemlje (propala) ltnastajegt vatra zbog toga što preostaje od jednoga toplina a od druge suhoća ndash a to su bila ltsvojstvagt vatre Također i osjetilo priznaje nastanak vatre Naime vatra je ponajviše plamen on je gorući dim a dim je iz zraka i zemljelaquo Držao je dakle Aristotel istim element vatre i plamen ne samo na tom mjestu nego i na drugom tj u 1 knjizi Meteorologije u 4 poglavlju koje smo naveli na drugom mjestu raquoPrvo je doista pod kružnim pomicanjem toplo i suho što nazi-vamo vatrom Zajednički je naziv u cijelom dimnom izdvajanjulaquo I na istom mjestu raquoStoga imajući malo kretanje zapalio bi se če-sto kao dim jer je plamen žar suhog dahalaquo Dah je ovdje rekao za zrak suho pak za zemlju na osnovi iste misli kao prije

Ako je dakle sferna vatra καπνώδης dimna i stoga se za-paljuje kao dim a dim je nešto zračno i nešto zemljano na koji je način sferna vatra najčistija Ako bi rekli da to Aristotel nije bez-uvjetno rekao nego [452] pretjerano ndash dopuštaju (reći ću ja) da je istinito što i svi tumači priznaju da ti elementi nisu jednostav-


458

fatentur elementa haec non esse simplicia Qua ergo ratione sim-plicium quae nusquam sunt simplices sunt motus Quo pacto in simplicia quae nulla sunt mista tamquam eorum elementa in indivisibilia secundum speciem resolvuntur Sed aliis etiam locis eiusdem 1 Meteori tradit ignem illum simplicem non esse11 Quod quidem sursum et usque ad Lunam aliud esse corpus dicimus ab igne et aere Sed nihilominus in ipso hoc quidem purius esse hoc vero minus sincerum et differentiam habere et maxime ubi desinit ad ae-rem et ad mundum circa terram Sed hoc ipsum corpus quod aliud dicebat modo ab igne et aere ignem quidem esse negat aerem concedit sequentibus hisce verbis12 Circa haec vero et continua hi-sce aer et quod ob consuetudinem vocamus ignem non est autem ignis Excessus enim calidi et veluti ardor est ignis Sed oportet cogitare eius quod dicitur et vocatur a nobis aer id quod est circa terram veluti ca-lidum et humidum esse eo quod evaporet et exhalationem habet terrae Quod vero supra hoc calidum et siccum Et est quidem vapor potentia veluti aqua exhalatio vero potentia veluti ignis

Neque tamen eodem vestigio manet sed nutat mutatque ne-que enim amplius ignem vult esse neque aerem neque fumosam secretionem sed exhalationem eodem libro13 Suppositum enim est nobis mundi qui circa terram quantum est sub circularem lationem esse primam partem exhalationem siccam et calidam Ignis igitur ille

11 τὸ μὲν γὰρ ἄνω καὶ μέχρι σελήνης ἕτερον εἶναι σῶμά φαμεν πυρός τε καὶ ἀέρος͵ οὐ μὴν ἀλλ΄ ἐν αὐτῷ γε τὸ μὲν καθαρώτερον εἶναι τὸ δ΄ ἧττον εἰλικρινές͵ καὶ διαφορὰς [διαφορὰν] ἔχειν͵ καὶ μάλιστα ᾗ καταλήγει πρὸς τὸν ἀέρα καὶ πρὸς τὸν περὶ τὴν γῆν κόσμον [ARISTMete 340b6ndash10]

12 περὶ δὲ ταῦτα καὶ ltτὰgt ἐχόμενα τούτων͵ ἀήρ τε [δὲ] καὶ ὃ διὰ συνήθειαν καλοῦμεν πῦρ͵ οὐκ ἔστι δὲ πῦρ ὑπερβολὴ γὰρ θερμοῦ καὶ οἷον ζέσις ἐστὶ τὸ πῦρ ἀλλὰ δεῖ νοῆσαι τοῦ λεγομένου ltκαὶ καλουμένουgt ὑφ΄ ἡμῶν ἀέρος τὸ μὲν περὶ τὴν γῆν οἷον ὑγρὸν καὶ θερμὸν εἶναι διὰ τὸ ἀτμίζειν τε καὶ ἀναθυμίασιν ἔχειν γῆς͵ τὸ δὲ ὑπὲρ τοῦτο θερμὸν ἤδη καὶ ξηρόν ἔστιν γὰρ ἀτμίδος μὲν φύσις ὑγρὸν καὶ θερμόν͵ ἀναθυμιάσεως δὲ θερμὸν καὶ ξηρόν καὶ ἔστιν ἀτμὶς μὲν δυνάμει οἷον ὕδωρ͵ ἀναθυμίασις δὲ δυνάμει οἷον πῦρ [ARIST Mete 340b21ndash29]

13 ὑπόκειται γὰρ ἡμῖν τοῦ κόσμου τοῦ περὶ τὴν γῆν͵ ὅσον ὑπὸ τὴν ἐγκύκλιόν ἐστιν φοράν͵ εἶναι τὸ πρῶτον μέρος ἀναθυμίασιν ξηρὰν καὶ θερμήν[ARIST Mete 344a8ndash10]

5

10

15

20


459

20

10

5

ni Iz kojeg su razloga jednostavna kretanja jednostavnih lttijelagt koja uopće ne postoje Na koji se način ltmiješana tijelagt razlažu u jednostavna ndash koja ne postoje ndash kao u svoje elemente nedjeljive s obzirom na vrstu No na drugim mjestima u istoj 1 knjizi Mete-orologije iznosi da ta vatra nije jednostavna raquoZa ono što je uistinu gore i sve do Mjeseca kažemo da je tijelo različito od vatre i od zraka no usprkos tome da je u njemu jedno profinjenije drugo pak manje čisto i da sadrži razliku i osobito tamo gdje prelazi u zrak i u svijet oko zemljelaquo Doduše niječe da je vatra samo to tijelo za koje je upravo govorio da je različito od vatre i zraka a dopušta da je zrak ovim riječima koje slijede raquoOko toga pak i po-vezano s tim zrak i ono što iz navike zovemo vatrom nije vatra Vatra je pretjecanje toplog i kao žar No treba misliti da je ono što zovemo i nazivamo zrakom ono što je oko zemlje kao toplo i vlažno zato što isparava i ima ltu sebigt isparavanje zemlje ndash to je isparavanje iznad toga toplo i suho I doista je para u mogućno-sti kao voda isparavanje pak u mogućnosti kao vatralaquo

Ipak ne ostaje na istom tragu nego je neodlučan i mijenja i ne želi više da je lttogt vatra niti zrak niti dimno izdvajanje nego isparavanje ndash u istoj knjizi raquoPretpostavili smo da je prvi dio svijeta koji je oko zemlje ukoliko je ispod kružnog pomicanja isparavanje suho i toplolaquo Dakle ona vatra ako je zrak ako je

15


460

5

Si aer est si exhalatio non est pro quarto ponendus elemento Cur ergo totis viribus antea quatuor esse elementa contendit Si parvo motu accenditur cur non semper ardet Cum semper non parvo motu sed maximo sed rapidissimo rotetur Raptus a coelesti motu14 Fluit circulo quia corripiatur motu universi Cur igitur non ardet quando vi de suo loco eiectus deorsum fertur15 Sed semper quavis pars ipsius gravetur expresso in locum superiorem calore deorsum fertur Et rursus16 Et ob ambientem ignem aerem scin-ditur motu saepe numero et fertur deorsum vi Neque enim parvus est hic motus quando vi scisso aere ipse vi deorsum fertur Si enim parvo motu uti dixit facile ardescit cur magno motu vim inferens aeri vim patiens a coelo motu rapidissimo rotationis non ardescit Flammas non concipit Sed rectissima ratione non con-cipit flammas non concipit ardorem id quod nusquam est quod nihil est nullam patitur transmutationem neque in aerem aut aquam aut terram mutatur umquam Neque id solum de sphae-rali illo igne assero qui nullus est in rerum natura sed de no-strate isto affirmo non enim in ullum transmutatur elementum Triplex est ignis nostras anthrax flamma lux Lucem incorpo-ream rem non puto Peripateticos consensum daturos in ullum elementum transmutari

Supersunt anthrax et flamma De anthrace primo Quid est anthrax Lignum ignitum Duae ibi res sunt Lignum res compo-sita ex elementis Ignem quid nam dicemus Elementumne vel aliud quid Si elementum anthrax ergo ex duobus ignibus al-tero priusquam lignum igniretur altero iam ignitum Si negetur id non consequi quia nullus sit ex mea assertione ignis elemen-tum confessum ab eis quoque erit nullum esse ignis elementum Quod si in aliud elementum anthrax verti debet rationi Aristote-

14 ῥεῖ δὲ κύκλῳ διὰ τὸ συνεφέλκεσθαι τῇ τοῦ ὅλου περιφορᾷ [ARIST Mete 341a1ndash2]

15 ἀλλ΄ ἀεὶ ὅ τι ἂν βαρύνηται μόριον αὐτοῦ ἐκθλιβομένου εἰς τὸν ἄνω τόπον τοῦ θερμοῦ κάτω φέρεται͵ [ARIST Mete 341a5ndash6]

16 καὶ διὰ τὸ τὸ περιέχον πῦρ τὸν ἀέρα διαρραίνεσθαι τῇ κινήσει πολλάκις καὶ φέρεσθαι βίᾳ κάτω [ARIST Mete 341a30ndash31]

10

15

20

25


461

25

5

isparavanje ne smije se postaviti za četvrti element Zašto je pri-je tolikim silama tvrdio da ima četiri elementa Ako se ltvatragt zapaljuje malim kretanjem zašto uvijek ne žari kad se uvijek vrti ne malim kretanjem nego najvećim pa i najbržim uhvaćena nebeskim kretanjem raquoTeče u krugu jer je zahvaćena kretanjem sveukupnostilaquo Zašto dakle ne žari kad na silu izbačena sa svo-jega mjesta biva nošena prema dolje raquoNo uvijek neki njezin dio može otežati ako je toplina istisnuta u više mjesto te biva nošena prema doljelaquo I opet raquoI zbog vatre koja je uokolo često razdvaja zrak kretanjem i biva nošena lttoplina2gt na silu prema doljelaquo I nije malo to kretanje kada budući da je zrak silom razdvojen sama biva na silu nošena prema dolje Ako se zbog malog kreta-nja kako je rekao lako zažari zašto se ne zažaruje velikim kre-tanjem nanoseći silu zraku najbržim kretanjem vrtnje trpeći silu od neba Zar ne začinje plamenove No iz najispravnijeg razloga ne začinje plamenove ne začinje žar ono što nije nigdje ono što nije ništa ne trpi nikakvu promjenu niti se ikada mijenja u zrak ili vodu ili zemlju Ne tvrdim to samo o toj sfernoj vatri koja ne postoji u prirodi nego potvrđujem o ovoj našoj ltvatrigt jer se ne mijenja ni u kakav element Trostruka je naša vatra ugljen pla-men svjetlost Ne mislim da će peripatetičari dati pristanak da svjetlost stvar bestjelesna prelazi u ikoji element

Preostaju ugljen i plamen Prvo o ugljenu Što je ugljen Za-paljeno drvo Tu su dvije stvari Drvo je stvar sastavljena iz ele-menata Hoćemo li reći da je vatra da li element ili nešto drugo Ako je element onda je ugljen ltsastavljengt iz dviju vatri iz jed-ne prije nego se drvo zapali iz druge kad je već zapaljeno Ako bi se poricalo da to iz toga slijedi jer po mojoj tvrdnji vatra nije nikakav element oni će također priznati da vatra nije nikakav element Pa ako se ugljen treba pretvoriti u drugi element Aristo-

2 Usp cijeli citat ARIST Mete 341a28ndash31 διά τε ταύτην οὖν τὴν αἰτίαν ἀφικνεῖται πρὸς τόνδε τὸν τόπον ἡ θερμότης͵ καὶ διὰ τὸ τὸ περιέχον πῦρ τὸν ἀέρα διαρραίνεσθαι τῇ κινήσει πολλάκις καὶ φέρεσθαι βίᾳ κάτω

10

15

20

30


462

20

10

30

licae consentaneum est verti facilius in id quod symbolum ipso habet quod scilicet aer est et terra altero cum eo communicante caliditate altero siccitate

Esto in aerem vertatur quomodo id fiet Videmus enim an-thraca ipsi ligno continue inhaerere quousque lignum in cinerem redigat in cinerem eo redacto lignum nusquam est nusquam an-thrax In aerem abiit inquient Inquiam ego sensibiliterne id fit Spectantibus et palpantibus nobis Si aiant rogabo ut libeat illis id mihi ostendere ut ego quoque id aspectem [453] Neque enim tot annis quot vivo et video mihi id contigit videre totas hyemes ad focum sedenti diligenter atque anxie inspicienti Quod si ne-que ipsi viderint sed dicant id rationibus colligi requiram ab eis ab Aristotele ipso quod ipse a veteribus saepe requisivit ut ταῖς αἰσθήσεσιν ὁμολογούμενα λέγωσιν sensibus confessa dicant Si ergo numquam visum est aut sensibus ullis comprehensum anthraca in aerem esse mutatum secure negabimus nos esse mu-tatum aut mutari In terram potius mutari videtur usque enim adeo ligno adhaeret ut id consumat tamdiu ut nihil ex eo super-sit praeter cinerem qui iami terra est vel terrae proximum quid

Quod nos non negamus Sed negamus in cinerem ignem il-lum versum qui in ligno erat Sed dicimus cinerem esse terram quidem factam at non ex igne factam sed ab igne terram ex ligno factam Sive terram quae ligno ut elementum inerat ab igne e ligno secretam si tamen pro vero acceptemus quod Aristoteles asseruit mistis elementa inesse ex hisque ea confici ignis autem ille quo abierit non videmus neque enim in aerem transitum fe-cisse visum est Quod si non in ea quae symbolum secum habent conspectus est transire multo minus credibile transisse in aquam sibi omnino contrariam Quod tamen si affirment requiremus ut id sensibus nostris obiiciant Propius sensui videtur flammam qui reliquus ignis est et ut Aristoteles ait μάλιστα πῦρ maxime

5

15

25

i Corr ex quia


463

20

15

telovu je razlogu suglasno da se lakše pretvara u ono što s njime ima zajedničku oznaku tj to je zrak i zemlja jer jedno s njim sudjeluje u toplini a drugo u suhosti

Neka bude neka se pretvara u zrak Kako će to biti Vidi-mo naime da je ugljen neprekidno u samom drvu sve dok drvo ne svede na pepeo a kad je svedeno na pepeo više nema drva nema ugljena Reći će otišao je u zrak Reći ću ja da li to biva na osjetilan način dok mi promatramo i pipamo Ako potvrde molit ću neka im bude ugodno da mi to pokažu da i ja to vidim [453] Naime tolike godine otkad živim i vidim ne događa mi se da to vidim dok čitave zime sjedim uz ognjište i marljivo i rev-no promatram Ako to i sami nisu vidjeli nego bi rekli da je to razlozima izvedeno tražit ću od njih od samog Aristotela ono što je on često tražio od starih ταῖς αἰσθήσεσιν ὁμολογούμενα λέγωσιν3 neka govore ono što je u skladu s osjetilima Ako ni-kada nije viđeno niti ikojim osjetilima opaženo da se ugljen pro-mijenio u zrak sa sigurnošću ćemo i mi nijekati da se promijenio ili da se mijenja Čini se da se prije mijenja u zemlju sve dotle je naime uz drvo da ga potroši tako dugo dok ništa od njega ne preostane osim pepela koji je već zemlja ili nešto najbliže zemlji

To mi ne niječemo Ali niječemo da se ona vatra koja je bila u drvu pretvorila u pepeo kažemo da je zemlja postala pepeo a ne da je nastala iz vatre nego da je od vatre iz drva nastala zemlja ili da je zemlja koja je kao element bila u drvu od vatre iz drva izdvojena ako ipak prihvatimo kao istinito ono što je Aristotel tvrdio da se u miješanim ltstvarimagt nalaze elementi iz kojih se one ltmiješane stvarigt dovršavaju no ne vidimo kamo je otišla ta vatra niti se vidjelo da je prešla u zrak Pa ako se ne vidi da ltvatragt prelazi u ono što međusobno ima zajedničku oznaku mnogo je manje vjerojatno da je ltvatragt prešla u vodu koja joj je sasvim kontrarna Ako bi to ipak potvrdili tražit ćemo da i to također stave pred naša osjetila Bliže osjetu čini se da se plamen koji je preostala vatra i kako kaže Aristotel μάλιστα πῦρ4͵ po-

3 Usp ARIST Cael 306a5ndash7 Συμβαίνει δὲ περὶ τῶν φαινομένων λέγουσι μὴ ὁμολογούμενα λέγειν τοῖς φαινομένοις

4 Usp ARIST GC 331b25 Μάλιστα μὲν γὰρ πῦρ ἡ φλόξ͵

5

10

25

30


464

15

5

ignis quam cernimus et in aerem ascendere in aere extingui in materia aerea fumo scilicet consistere

Haec quidem satis clara satis sunto ad demonstrandum testimoniis pluribus Aristotelis ipsius testibus sensibus ac ra-tionibus etiam elementa quae ipse fecerat simplicia non esse simplicia Neque etiam sunt simplicibus similia ubi enim alia reperiuntur nisi quis suorum novo phantasmate dicat eum opi-nionem veterum quorundam barbarorum philosophorum se-cutum autumet alia esse non haec simplicia corpora nempe coelestes orbes quorum Luna sit terra Mercurius aqua Venus aer Sol ignis rursus Mars ignis Iupiter aer Saturnus aqua fir-mamentum terra

Quam rem si quis affirmet Aristotelem sensisse somniare eum dixero Sed procedamus Ignem sursum ferri levissimum esse omnibus supereminere docuit Nos vero ostendimus ignem istum non esse in natura rerum itaque si nullis sit neque sursum feretur nec levis esse dicetur neque aliis supereminebit

Sed esto ponatur esse aliquis uti Aristoteli uti Peripato gra-tum faciamus Quid inde sequetur Quaero primo cum dicitur ignem levem esse an de toto igne dicatur atque adeo ipsa ignis sphaera Eamque levissimam totam esse prout tota caeteris ele-mentis supernatat Supernatat illa quidem caeteris elementis sed subest orbi Lunae Utrum sphaera haec ignis supernatat cateris quia levissima est aut quia levissima supernatat Utrum horum causa utrum effectus Nam utrumque causa utrumque effectus esse non potest At levitatem esse causam lationis sursum Ari-stoteles nos docuit non supernatantiae Supernatantiam non as-signavit esse causam levitatis ergo neutrum neutrius causa vel effectus est At levitatem esse causam cur ignis sursum feratur docuit Sed cum sphaera ignis sursum non feratur eam levem esse dici non potest Non est ergo verum ignem esse levem cum universitas ignis sursum non feratur Sed ignem mittamus ne de nihiliore re quam asini umbra sit tum anxie lites ingentes perpetuare videamur

10

20

25

30


465

najviše vatra za koji ltplamengt zamjećujemo da se uzdiže u zrak i da se u zraku gasi sastoji iz zračne tvari tj iz dima

To je zaista dovoljno jasno i neka bude dovoljno da se do-kaže pomoću vrlo mnogih svjedočanstava samoga Aristotela pomoću svjedoka osjetila i također razloga da elementi koje je sam učinio jednostavnima ndash nisu jednostavni Nisu također ni slični jednostavnima gdje su naime drugi osim ako bi netko od njegovih novom izmišljotinom rekao da je on slijedeći mnijenje nekih starih barbarskih filozofa smatrao da postoje druga a ne ova jednostavna tijela naime nebeski krugovi od kojih bi Mjesec bio zemlja Merkur voda Venera zrak Sunce vatra Mars opet vatra Jupiter zrak Saturn voda nebeski svod zemlja

Ako bi netko tvrdio da je Aristotel mislio na tu stvar reći ću da on sanja No idimo naprijed Učio je da vatra biva nošena prema gore da je najlaganija da sve nadilazi Mi pak pokazujemo da ta vatra ne postoji u prirodi stvari stoga ako ne postoji ne biva noše-na prema gore niti će se reći da je lagana niti će sve nadilaziti

Ali neka bude neka se postavi da postoji neka ltvatragt da udovoljimo Aristotelu i peripatetičkoj školi Što će odatle slijedi-ti Pitam prvo kad se kaže da je vatra lagana da li se govori o cijeloj vatri stoga i o samoj sferi vatre da je ona cijela najlaganija kao što cijela pliva nad ostalim elementima Pliva li zaista iznad tri ostala elementa ali je ispod kruga Mjeseca Da li ta sfera vatre pliva nad ostalima jer je najlaganija ili jer je najlaganija pliva ltnad svimagt Koje je od toga uzrok koje posljedica naime jedno i drugo ne može biti uzrok jedno i drugo ltne može bitigt poslje-dica No Aristotel nas je učio da je laganost uzrok pomicanja prema gore a ne ltuzrokgt plivanja ltnad svimegt Nije naznačio da je plivanje uzrok laganosti dakle nijedno nije uzrok nijednog niti posljedica A učio je da je laganost uzrok zbog kojeg vatra biva nošena uvis No budući da sfera vatre ne biva nošena uvis ne može se reći da je lagana Nije dakle istinito da je vatra laga-na jer cjelokupnost vatre ne biva nošena uvis No ostavimo va-tru da se ne čini da tako zabrinuto ponavljamo ogromne svađe o stvari manje značajnoj nego što je sjena magarca

5

10

15

20

25

30

35


466

DE AERE ELEMENTO

Ad aerem quem constat esse in rerum natura accedamus is sublata ignis sphaera reliquis ndash aquae et terrae superemi-net Si supereminentia levitatem faciat levissimus erit Si le-vitas causa sit lationis sursum proculdubio sursum feretur A tota aeris sphaera sursum nequaquam fertur suo loco stat universa Vel etiam suprema eius pars quam maxima fertur in orbem si quae particulae aeris istius totius moventur non quidem sursum moventur nullus enim id sensus percipit Sed obliquae feruntur Si quis aiat id aliena vi impellente fieri tum inferam ego ergo natura neque sursum neque oblique neque deorsum etiam ferentur Falsum ergo est aerem natura sursum ferri quando nec totus nec partes eius naturaliter sitae sursum moventur

Si quis aer sub terrae cavitatibus aut sub aqua recens gene-retur vel detineatur is profecto naturali suo loco non est situs si inde liberetur et ad congenerem aerem evolet cur potius levi-tatem eius motus causam asseramus quam vel naturale deside-rium partis toti suo uniri cupientis Aut totius ipsius partem ad se naturaliter attrahentis desiderio [454] perfectionis Aut quod potentissimum videatur partis ipsiusmet inter contraria loca-tae ac propriae eius substantiae inimica et destruentia omnibus viribus inde effugere admitentis ad similia ad conservantia ad foventia Nullus ergo est aeri a medio et sursum motus si in sua natura est constitutus Si vero in loco praeter naturam sit indeque evolans ad congenerem aerem feratur nulla est ratio probabilior eum levitate eo ferri quam alia quavis de tribus dictis

Non negamus aerem levem esse ad pondus At Aristoteles etiam gravem asseruit 2 De elementis cum ait17 Alias vero et grave et leve quibus ambo insunt etenim supernatant quibusdam et subsunt ut aer et aqua Mixtum ergo quid habet aer levitatis et gravita-

17 Ἄλλως δὲ βαρὺ καὶ κοῦφον͵ οἷς ἀμφότερα ὑπάρχει καὶ γὰρ ἐπιπολάζουσί τισι καὶ ὑφίστανται͵ καθάπερ ἀὴρ καὶ ὕδωρ [ARIST Cael 311a22ndash24]

5

10

15

20

25

30


467

O ZRAKU KAO ELEMENTU

Pristupimo zraku za kojega je utvrđeno da postoji u priro-di on kada je dokinuta sfera vatre lebdi nad ostalima vodom i zemljom ako lebdenje nad može činiti laganost bit će najlaganiji Ako je laganost uzrok pomicanja prema gore bit će bez sumnje nošen prema gore Od cijele sfere zraka nikada ne biva nošen prema gore sveukupna ltsferagt stoji na svojem mjestu ili tako-đer njezin najviši i ponajveći dio biva nošen u krug Ako se neki djelići tog cijelog zraka kreću ne kreću se prema gore naime to ne dohvaća nijedno osjetilo nego bivaju nošeni zakrivljeno Ako netko kaže da to biva jer ga tuđa sila tjera tada ću ja reći dakle po prirodi ne biva nošen niti prema gore niti zakrivljeno niti prema dolje Netočno je dakle da zrak po prirodi biva no-šen prema gore kada se niti cijeli niti njegovi dijelovi prirodno smješteni ne kreću prema gore

Ako neki zrak pod udubljenjima zemlje ili pod vodom nasta-je kao nov ili biva zadržavan on doista nije smješten na svojem prirodnom mjestu ako bi se odanle oslobodio i odletio srodnom zraku zašto bismo radije tvrdili da je uzrok tog kretanja laga-nost nego prirodna želja dijela koji se želi ujediniti sa svojom cje-linom ili ltželjagt same cjeline koja prirodno privlači vlastiti dio k sebi iz želje za [454] savršenstvom Ili što bi se činilo najjačim ltželjagt samog dijela smještenog između kontrarnog i neprijatelj-skog njegovoj vlastitoj supstanciji koje ju uništava ndash koji poku-šava svim silama odanle pobjeći k sličnom k onom koje čuva i koje mu je sklono Zrak nema dakle nikakvo kretanje od središta i prema gore ako je uspostavljen u svojoj naravi Ako je pak u mjestu mimo prirode te izlijećući odatle biva nošen prema srod-nom zraku nijedan razlog nije vjerojatniji da tamo biva nošen laganošću nego nekim drugim od ltonagt tri rečena

Ne niječemo da je zrak lagan po težini A Aristotel također tvrdi da je težak u 2 knjizi O elementima kad kaže raquoInače su i teški i lagani oni imaju i jedno i drugo jer plivaju nad nekima i ispod su ltdrugihgt kao zrak i vatralaquo Zar zrak ima nešto mi-

5

10

15

20

25

30


468

tis Aer ergo et ad medium et a medio feretur Si inquiat quis de Peripato id non motui sed supernatantiae et subsidentiae ab Aristotele tribui quod scilicet aer supernatet aquae subsit igni rogabo an utrumque levitati aeris vel alterum tribuendum Si utrumque dicat quomodo ergo supernatantia levitati tantum tri-buebatur antea Si et alterum quomodo leve etiam subest Sed si levitas neutrius illius causa fuerit sed causa sit motus sursum tunc iterum rogabo si aer natura sua levis est atque ideo sursum fertur quo pacto in terrae specus descendit qui motus gravium est Aient vacui vitandi causa eum descendere

Esto sed interrogo motus aeris eo naturalisne est an violen-tus Si naturalem dicant tunc aer duos habebit motus naturales et quidem invicem contrarios Cui rei contraria scripsit Aristo-teles 1 De elementis18 Etiam si multi sint qui praeter naturam at qui secundum naturam unus est motus Secundum enim naturam simpliciter praeter naturam autem habet multosii unumquodque Ergo motus aeris deorsum non est naturalis ergo praeter naturam et violentus Tum rogamus cur natura hanc vim inferat corpo-ri tam nobili Nonne satius fuit eum specus terra repleri quam vim principibus corporibus inferre et vim quidem perpetuam Si specus perpetuo specus permaneat Perpetuam istam violentiam cur patitur natura si nullum violentum durabile dixit Aristote-lesmet idem

Sed Peripatus uti hos scopulos effugiat aliquam machinam struet qua monstret non eundem aerem in eadem specu per-petuo manere sed in dies eum egredi alium ingredi Quaeso eos an hunc aeris Euripum sensu deprehenderint vel ratione id finxerint Si sensu ostendant nobis quoque non omnino caecis


ii Corr ex multas

5

10

15

20

25


469

20

25

5

ješano od laganosti i teškosti Zrak će dakle biti nošen prema središtu i od središta Ako bi netko iz peripatetičke škole rekao da to Aristotel nije pripisao kretanju nego plivanju nad i bivanju ispod jer zrak pliva nad vodom a ispod je vatre pitat ću da li se jedno i drugo treba pripisati laganosti zraka ili jedno od dvoga Ako bi rekao jedno i drugo kako se onda prije samo plivanje nad pripisivalo laganosti Ako i ono drugo kako ono lagano također biva ispod Ali ako laganost nije bila uzrok nijednoga nego je uzrok kretanja prema gore tada ću ponovo pitati ako je zrak po svojoj prirodi lagan i zato biva nošen prema gore na koji način silazi u pećinu zemlje kakvo je kretanje teških ltstvarigt Reći će da on silazi iz razloga da izbjegne prazan prostor

Neka bude ali pitam je li kretanje zraka onamo prirodno ili nasilno Ako bi rekli da je prirodno tada će zrak imati dva prirodna kretanja i zaista međusobno kontrarna Suprotno toj stvari pisao je Aristotel u 1 knjizi O elementima raquoAko i postoje mnoga kretanja koja su mimo prirode no u skladu s prirodom samo je jedno kretanje Naime u skladu s prirodom je jednostav-no ltkretanjegt a mimo naravi svako pojedino lttijelogt ima mnoga ltkretanjagtlaquo Stoga kretanje zraka prema dolje nije prirodno nego je mimo prirode i nasilno Tada pitamo zašto priroda nanosi to na-silje tako plemenitom tijelu Nije li bilo korisnije da se ona špilja ispuni zemljom nego nanositi nasilje prvotnim tijelima i to zai-sta trajno nasilje ako bi špilja trajno ostala špilja Zašto priroda trpi tu trajnu nasilnost ndash ako ništa nasilno nije trajno ndash rekao je sam Aristotel

No peripatetička će škola da izbjegne te stijene stvoriti neku spravu da pokaže da ne ostaje trajno isti zrak u istoj špilji nego da on dnevno izlazi a drugi ulazi Molim ih da li su taj zračni tje-snac5 dohvatili osjetilom ili su to razlogom izmislili Ako su osje-tilom ltdohvatiligt neka pokažu i nama ne sasvim slijepima ili

5 Odnosno tog Euripa Eurip je ime kanala između otoka Eubeje i grč-kog kopna Karakteristika tog morskog tjesnaca redovita su i neredovita strujanja plime i oseke U mitologiji Eurip je bio čovjek koji je htio istražiti plimu i oseku u Euripu ndash tjesnacu i pritom se utopio želeći preplivati tjes-nac na najužem i najopasnijem dijelu Na ovom mjestu ne govori Petrić o Euripu u kontekstu plime i oseke nego naprosto procjepa tjesnaca

10

15

30


470

5

aut insensatis si ratione qua dixi uti Aristotelem salvent praefe-rimus nos non admodum acutissimi rationem eam quae rerum naturam salvet sensui consentiat Qui metalla qui sales fodiunt deprehendunt specus ingentes et aqua et aere plenas nullo in superficie terrae hiatu Quibus ergo rimis illuc Euripus a terrae primordiis immeavit Quibus est regressus Teretismata ergo haec a philosophia eiicienda Reiicienda ea quoque e quibus haec oriuntur aerem sursum natura ferri Elementa enim tota non a medio non ad medium ferri sed quietem istis motibus agere partes quoque eorum itidem quieturas perpetuis temporibus si suis totis haereant si vero vel avellantur vel alieno loco generen-tur vel detineantur a motis obicibus ad tota sua seu ea inferiora seu superiora sint quam citissime possint accurrent

DE AQUA ELEMENTO

Aliud illud dogma de aqua eam gravem esse ideoque na-turaliter deorsum atque ad medium ferri simile est priori Quo enim pacto per tot scaturigines ubique terrarum de inferiore loco ad superiorem saliunt Idque perenniter perpetuoque Machi-nam adhibent priore faciliorem Aquam sane gravitate deorsum motum ciere naturaliter sed ita ut locus a natura ei sit statutus in superficie terrae in confinio terrae et aeris ut terrae super-natet ut aeri subsideat Si id verum est cur sub terra tanta vis aquarum loco illi non naturali semper reperitur Cur illi ista vis a natura infertur Cur terra ea loca non implevit ne natura vim pateretur Neque enim debuit esse tanta vis vacui replendi ut perpetuo vim pateretur natura cum repletionis remedio uti pos-set Isto modo naturam quam nihil frustra facere quam omnia ad optimum finem dirigere laudamus vel impotentiae vel in-scitiae accusamus quae nescierit nequiveritque res suas ita di-

10

15

20

25


471

5

nerazumnima ako ltsu izmisliligt s razlogom za koji sam rekao da spase Aristotela ndash mi ne tako jako oštroumni više volimo onaj razlog koji bi spasio prirodu i koji bi bio u skladu s osjetilom Oni koji kopaju metale sol pronalaze velike špilje pune i vode i zraka bez ikakvog otvora na površini zemlje Kojim je dakle izvornim pukotinama sa zemlje Eurip6 onamo ušao kroz koje je izašao Treba ta teretismata7 izbaciti iz filozofije Treba odbaciti također i ono iz čega to nastaje da zrak po naravi biva nošen prema gore Cjelokupni naime elementi ne bivaju nošeni niti od središta niti k središtu nego miruju s obzirom na ta kretanja njihovi dijelovi isto tako će mirovati u neprestanim vremenima ako su pri svo-jim cjelinama ako pak ili bivaju otkinuti ili nastanu na tuđem mjestu ili bivaju zadržavani kad se maknu prepreke otići će što brže mogu k svojim cjelinama bilo da su niže ili više

O VODI KAO ELEMENTU

Onaj drugi poučak o vodi da je teška i stoga da prirodno biva nošena prema dolje k središtu sličan je prethodnome Na koji način kroz tolike izvore posvuda na zemlji izviru ltvodegt iz nižeg mjesta k višemu ndash i to vječno i neprestano Primjenjuju stroj lakši od prethodnog Da se voda ltkažugt uistinu prirodno težinom pokreće prema dolje ali tako da joj je mjesto po prirodi određeno na površini zemlje na razmeđi zemlje i zraka tako da pliva nad zemljom a da se smjestila ispod zraka Ako je to istinito zašto se pod zemljom uvijek nalazi tolika sila vodacirc na mjestu neprirodnom zašto joj priroda nanosi tu silu Zašto zemlja nije ispunila ta mjesta da priroda ne bi trpila silu Nije naime trebala biti tolika sila da se ispuni praznina da bi priroda neprestano trpi-la silu kad bi se ltprirodagt mogla poslužiti lijekom ispunjavanja Na taj način prirodu koju hvalimo da ništa ne čini uzalud da sve upućuje k najboljem cilju optužujemo za nemoć ili neznanje jer nije znala i nije mogla svoje stvari tako urediti da bi daleko od nje

6 Odnosno tjesnac usp str 469 bilj 5 7 Usp str 161 bilj 10

10

15

20

25

30


472

20

15

25

10

5

30

sponere ut ab ea procul esset vis omnis et [455] violentia Aliter itaque longe est de aeris et aquae motibus statuendum quam sit ab Aristotele statutum

In quibus etiam illud disquisitione dignum Quomodo dicta sint levia a medio moveri gravia ad medium Medium istud quid nam est Terrane tota an centrum universi Videtur Aristo-teli centrum universi cum ait 1 De elementis19 Continet vero om-nia quae moventur sursum et deorsum extremum et medium Nam ut extremum non aliud est quam extima universi superficies ita medium universi centrum est dicendum Tum rogamus centrum istud nonne aeque undequaque ab extremis distat Annuent opi-nor extremum autem istud sursum est Et id concedent

Cur ergo ignis Aristotelicus ad extremum μεσουράνημα ad angulos rectos sphaerales tendit ad verticale punctum Non au-tem orientem aut occidentem versus aut alias coeli partes vel aeque vel non aeque a vertice distantes cum aeque omnes a cen-tro distent Si vera sunt illa 1 De coelo20 Ignis enim motum vide-mus a medio per rectum Nonne rectae lineae sunt omnes a centro ad circumferentiam brevissimae et non sola ea quae ad verti-cem est erecta cur ergo ignis hanc solam eligit reliquas refugit Si ad has feretur non ideo non a medio feretur non recta non ad extremum non sursum et sane ignis eorum qui in nostro horizonte habitant ad verticem eorum fertur cur ignis noster igni illorum cognatus non ad illorum verticem volvitur Ignis Antipodum nostrorum cur ad verticem nostrum non tendit sed ad verticem illorum Cur non ad alias coeli plagas Qui motum levium sursum statuerunt haec dubia solvant necesse habent si positiones suas determinatas tueri velint et haec praeterea alia In planis hisce tam amplis si quis lapidem sursum iaciat qui ad pedes recidat cur ad angulos rectos cadit non autem ad obli-quos aut acutos Cum aeque ad medium feratur

19 περιέχει δὲ πάντα τὰ κινούμενα ἄνω καὶ κάτω τό τε ἔσχατον καὶ τὸ μέσον͵ [ARIST Cael 310b8ndash9]

20 πυρὸς γὰρ κίνησιν ὁρῶμεν τὴν ἀπὸ τοῦ μέσου κατ΄ εὐθεῖαν [ARIST Cael 269b12ndash13]


473

20

15

25

10

5

30

bila svaka sila i [455] nasilnost Daleko drugačije treba utvrditi o kretanjima zraka i vode nego što je Aristotel utvrdio

U tome je također ono dostojno istraživanja na koji se način kaže da se lagano kreće od središta a teško k središtu Što je to središte da li cijela zemlja ili središte sveukupnosti Čini se da je Aristotelu to središte sveukupnosti kad kaže u 1 knjizi O ele-mentima raquoSadrži pak sve ono što se kreće prema gore i prema dolje krajnje i srednjelaquo Naime kao što krajnje nije drugo nego krajnja površina sveukupnosti tako se za ono srednje mora reći da je središte sveukupnosti Tada pitamo da li to središte nije sa svih strana jednako udaljeno od krajnosti Klimnut će mislim Da li je to krajnje gore I to će dopustiti

Zašto dakle Aristotelova vatra teži ka krajnosti μεσουρά-νημα8 k pravim sfernim kutovima k točki osi a ne prema istoku ili zapadu ili prema drugim dijelovima neba koji su ili jednako ili nejednako udaljeni od osi ndash kad su svi jednako udaljeni od središta Ako su istinite one ltriječigt u 1 knjizi O nebu raquoVidimo naime da je kretanje vatre od središta po ravnoj crtilaquo Nisu li sve ravne crte od središta prema kružnici najkraće a ne samo ona koja je uspravljena prema osi Stoga vatra samo nju izabire osta-le izbjegava Ako bi bila nošena k njima ne bi li bila nošena isto tako od središta ltne bi li bila nošenagt pravocrtno ka krajnosti prema gore I vatra onih koji stanuju na našem horizontu biva nošena k njihovoj osi zašto se naša vatra srodna njihovoj vatri ne okreće k njihovoj osi Zašto vatra naših antipoda ne teži k našoj osi nego k njihovoj osi zašto ne k ostalim stranama neba Oni koji su utvrdili kretanje laganoga prema gore neka riješe te dvojbe nužno im je ako bi htjeli vidjeti da su njihova stajališta određena a osim toga i drugo na ovim tako prostranim ravni-cama ako bi netko u vis bacio kamen koji pada k nogama zašto pada pod pravim kutovima a ne pod kosim ili oštrim kad bi jednako bio nošen prema središtu

8 Usp SIMPLICIUS In Ph 96341ndash3 εἰ οὖν μήτε ἀνατολὴ μήτε δύσις εἴη μήτε μεσου ράνημα͵ κινηθήσεται μὲν ὁμοίως ὁ οὐρανός͵ ἡμεῖς δὲ τῶν διαφόρων θέσεων τεκμήρια οὐχ ἕξομεν


474

5

Deinde alius a me mille passibus distans iaciat lapidem al-terum is itidem decidet ad angulos rectos duo hi lapides in de-scensu lineas duas parallelas ad invicem formarunt per 6 propo-sitionem XI libri Euclidis Si parallelae sunt profecto numquam concurrent ex mathematum principiis non ergo in centrum uni-versi ambae protractae concurrent Quo modo ergo lapides illi ambo ad medium motum suum cierunt

De qualitate duplici elementorum de earum contrarietatibus invicemque actionibus alius erit discutiendi locus


475

5

Potom drugi koji je od mene udaljen tisuću koraka neka baci drugi kamen taj će također padati po pravom kutu ta će dva kamena u padu tvoriti međusobno dvije paralelne crte po 6 propoziciji 11 Euklidove knjige9 Ako su paralele sigurno se neće susresti po načelima matematičara neće dakle obje produ-žene zajedno pasti u središte sveukupnosti Stoga će se ona dva kamena kretati k središtu

O dvostrukoj kvaliteti elemenata o njihovim kontrarnostima i međusobnim djelovanjima raspravit će se na drugom mjestu

9 EUCLIDES Elementa 1161ndash2 Ἐὰν δύο εὐθεῖαι τῷ αὐτῷ ἐπιπέδῳ πρὸς ὀρθὰς ὦσιν͵ παράλληλοι ἔσονται αἱ εὐθεῖαι (Si duae rectae line-ae AB CD eidem plano ad rectos angulos fuerint parallelae ipsae rectae lineae AB CD Campanusov prijevod Si fuerint duae lineae super unam superficiem perpendiculares eas aequidistantes esse necesse est)

476

5

10

15

20

[455]

DISCUSSIONUM PERIPATETICARUM TOMI IIII LIBER IX

DE GENERATIONE ET CORRUPTIONE

Asseruit Aristoteles libro 2 De generatione et corruptione melius et praestantius esse ipsum esse quam contrarium non esse His verbis1 Quoniam in omnibus semper melius expetere dicimus naturam melius autem ipsum esse quam ipsum non esse Natura esse cupit non esse ergo refugit et abhorret Quoniam vero esse non omnibus re-bus aeque contingit neque possunt res omnes semper esse subdit deum providisse ut quae res semper esse non possunt successio-nem semper haberent2 Hoc vero (esse) in omnibus impossibile est esse eo quod procul a principio distent reliquo modo adimplevit universum deus continuam faciens generationem Sic enim maxime continuabitur esse eo quia prope sit essentiae fieri semper generationem huius vero ut multoties dictum est causa est circularis latio Inter loca quibus id dixit hic est3 [456] Amplius vero cum secundum lationem motus demonstratum est quod sit aeternus necesse est his stantibus etiam ge-nerationem esse continue latio enim faciet generationem continue

Non omnis autem motus faciet generationem sed mo-tus circularis nempe coelestis et causam reddit statim διὰ τὸ

1 ἐπεὶ γὰρ ἐν ἅπασιν ἀεὶ τοῦ βελτίονος ὀρέγεσθαί φαμεν τὴν φύσιν͵ βέλτιον δὲ τὸ εἶναι ἢ τὸ μὴ εἶναι [ARIST GC 336b27ndash29]

2 τοῦτο δ΄ ἀδύνατον ἐν ἅπασιν ὑπάρχειν διὰ τὸ πόρρω τῆς ἀρχῆς ἀφίστασθαι͵ τῷ λειπομένῳ τρόπῳ συνεπλήρωσε τὸ ὅλον ὁ θεός͵ ἐνδελεχῆ [ἐντελεχῆ] ποιήσας τὴν γένεσιν οὕτω γὰρ ἂν μάλιστα συνείροιτο [συνείρητο] τὸ εἶναι διὰ τὸ ἐγγύτατα [ἐγγὺς] εἶναι τῆς οὐσίας τὸ γίνεσθαι ἀεὶ καὶ τὴν γένεσιν Τούτου δ΄ αἴτιον͵ ὥσπερ εἴρηται πολλάκις͵ ltαἰτίαgt ἡ κύκλῳ φορά [ARIST GC 336b30ndash337a1]

3 Ἔτι δὲ ἐπεὶ [ἐπειδὴ] ἡ κατὰ τὴν φορὰν κίνησις δέδεικται ὅτι ἀίδιος͵ ἀνάγκη τούτων ὄντων καὶ γένεσιν εἶναι συνεχῶς ἡ γὰρ φορὰ ποιήσει τὴν γένεσιν ἐνδελεχῶς [ARIST GC 336a15ndash17]

477

[455]1


O NASTAJANJU I PROPADANJU

Aristotel je u 2 knjizi O nastajanju i propadanju tvrdio da je bolji i izvrsniji sam bitak nego suprotno ndash ne-bitak ovim riječi-ma raquoBudući da kažemo da u svemu priroda uvijek teži za bo-ljim bolji je sam bitak nego sam ne-bitaklaquo Priroda želi bitak ne-bitak dakle izbjegava i grozi ltgagt se Budući pak bitak ne dotiču sve stvari jednako niti sve stvari mogu uvijek biti dodaje da se bog pobrinuo da one stvari koje ne mogu uvijek biti imaju uvijek sljedništvo raquoTo pak (bitak) nemoguće je da bude u svim ltstva-rimagt zato jer su daleko udaljene od počela na preostali način ispunio je bog sveukupnost čineći nastajanje neprekidnim Tako će se naime ponajviše nastavljati bitak time jer je lttogt nešto bli-zu bicircti ndash da uvijek biva nastajanje a uzrok je pak toga kako je rečeno na mnogim mjestima kružno pomicanjelaquo Među mjesti-ma na kojima je to rekao je i ovo [456] raquoDalje pak budući da je dokazano da je kretanje s obzirom na pomicanje vječno nužno je ako to stoji da je nastajanje kontinuirano jer će lttogt pomica-nje kontinuirano činiti nastajanjelaquo

Neće svako kretanje učiniti nastajanje nego kružno kreta-nje i to nebesko te odmah iznosi i uzrok διὰ τὸ προσάγειν καὶ

1 krivo paginirano 555

5

10

15

20

DISCUSSIONUM PERIPATETICARUM T IV L IX

478

προσάγειν καὶ ἀπάγειν τὸ γεννητικόν4 eo quod adducat et abdu-cat generativum Sed quia in inferioribus his non solum est genera-tio sed etiam corruptio continua quandoquidem ut ipse docuit generatio unius est corruptio alterius hae autem sunt inter se contrariae contrarias ergo causas necesse est eas habere5 Contra-riorum enim causae sunt contrariae Contrarias ergo lationes neces-se est esse quae sint causae contrariorum effectuum generatio-nis et corruptionis Si contrarias plures ergo una duas scilicet ac propterea intulit6 Ideo etiam non prima latio causa est generationis et corruptionis sed ea quae est secundum Obliquum circulum in hac enim et continuum unum est et moveri duos motus

Qua vero ratione id sit necessarium exposuit statim7 Ne-cesse est enim si semper futura est continua generatio et corruptio semper quidem aliquid moveri ut non deficiant hae mutationes duo autem ut ne alterum eveniat solum Perpetuitatis ergo causa erit perpetuus coeli motus8 Continuitatis ergo universi latio causa est Contrarietatis autem mutationum ἡ ἔγκλισις τοῦ λοξοῦ κύκλου inclinatio Obliqui circuli In quo generativum γεννητικὸν adducitur et abducitur qui sunt motus contrarii Dixerat enim ut generatio et corruptio inter se contrariae fierent9 Plures esse motus oportet et contrarios sive latione sive inaequalitate Contrarie-tatem autem istam non esse eam quae sit in latione sed eam quae est in inaequalitate cuius causa est inclinatio docet quo-modo10 Accidit enim quandoque procul quandoque vero prope Quod

4 [ARIST GC 336a17ndash18] 5 τῶν γὰρ ἐναντίων τἀναντία αἴτια [ARIST GC 336b9] 6 διὸ καὶ οὐχ ἡ πρώτη φορὰ αἰτία ἐστὶ γενέσεως καὶ φθορᾶς͵ ἀλλ΄

ἡ κατὰ τὸν λοξὸν κύκλον ἐν ταύτῃ γὰρ καὶ τὸ συνεχές ltἕνgt ἐστι καὶ τὸ κινεῖσθαι δύο κινήσεις [ARIST GC 336a31ndash34]

7 ἀνάγκη γάρ͵ εἴ γε ἀεὶ ἔσται συνεχὴς γένεσις καὶ φθορά͵ ἀεὶ μέν τι κινεῖσθαι͵ ἵνα μὴ ἐπιλείπωσιν αὗται αἱ μεταβολαί͵ δύο δ΄͵ ὅπως μὴ θάτερον συμβαίνῃ μόνον [ARIST GC 336a34ndashb2]

8 Τῆς μὲν οὖν συνεχείας ἡ τοῦ ὅλου φορὰ αἰτία͵ [ARIST GC 336b2ndash3] 9 Δεῖ δὴ πλείους εἶναι τὰς κινήσεις καὶ ἐναντίας͵ ἢ τῇ φορᾷ ἢ τῇ

ἀνωμαλίᾳ [ARIST GC 336a29ndash30]10 συμβαίνει γὰρ ὁτὲ μὲν πόρρω γίνεσθαι ὁτὲ δ΄ ἐγγύς [ARIST

GC 336b4ndash5]

5

10

15

20


479

20

15

25

10

5

ἀπάγειν τὸ γεννητικόν zato što dovodi i odvodi ono što čini nastajanje No zbog toga što u ovim nižim ltstvarimagt postoji ne samo nastajanje nego također i kontinuirano propadanje kad je kako je sam poučavao nastajanje jednog propadanje drugog a ltnastajanje i propadanjegt međusobno je kontrarno nužno je dak-le da oni imaju kontrarne uzroke raquoUzroci kontrarnog su naime kontrarnilaquo Nužno je dakle da postoje kontrarna pomicanja koja su uzroci kontrarnih posljedica nastajanja i propadanja Ako ltsugt kontrarna dakle više ltih jegt od jednog tj dva i zbog toga je uveo raquoStoga također nije prvo pomicanje uzrok nastajanja i propadanja nego ono koje je prema Kosoj kružnici u njemu postoji jedno kon-tinuirano ltkretanjegt i pokretanje dvaju kretanjalaquo

Iz kojeg je to razloga nužno izložio je odmah raquoNužno je na-ime ako uvijek bude kontinuirano nastajanje i propadanje da se uvijek nešto kreće da ne nedostaju te promjene a ltnužno jegt da su dva ltkretanjagt da se ne bi događalo samo jedno od dvoga2laquo Stalno kretanje neba bit će uzrok stalnog trajanja raquoDakle po-micanje sveukupnosti je uzrok kontinuiranostilaquo A ltuzrokgt je kontrarnosti promjena ἡ ἔγκλισις τοῦ λοξοῦ κύκλου3 raquonagnu-tost Kose kružnicelaquo U njemu se γεννητικὸν ono što uzrokuje nastajanje dovodi i odvodi a to su kontrarna kretanja Rekao je naime kako su nastajanje i propadanje međusobno kontrarni raquoTreba biti više kretanja i to kontrarnih ili pomicanjem ili nejed-nakošćulaquo A da ta kontrarnost nije ona koja je u pomicanju nego ona koja je u nejednakosti čiji je uzrok nagib ndash poučava ovako raquoDogađa se naime ltda jegt ponekad daleko ponekad pak bli-

2 Tj samo nastajanje ili samo propadanje3 Usp PHILOPONUS In GC 14229124ndash27 καί φησιν ὅτι τὸ μὲν

συνεχὲς ταύτῃ ἐστὶ διὰ τὴν ὅλην τοῦ ἡλίου σφαῖραν ἀιδίως κινουμένην͵ τὸ δὲ προσιέναι͵ φησί͵ καὶ ἀπιέναι͵ ὅπερ ἡ ἀνωμαλία͵ διὰ τὴν ἔγκλισιν τοῦ λοξοῦ κύκλου


480

20

10

5

quidem est inaequalitas in distantia11 Inaequali vero distantia exi-stente inaequalis erit motus Ita ut sequatur necessario12 Itaque si eo quod accedat et prope sit generat etiam eo quod recedat et procul fiat hoc ipsum corrumpit Et si eo quod multoties accedat generat etiam eo quod multoties recedat corrumpit Contrariorum enim contrariae sunt causae Unde etiam sequitur ut ambae in aequali tempore fiant13 Et in aequali tempore corruptio et generatio ea quae secundum naturam

Ita quoque tempora et vitae singularum rerum numerum habent eoque terminantur omnia enim sunt ordine disposita et omne tempus et omnis vita dimensa est periodo temporis longio-re et breviore scribit namque14 Ideo et tempora et vitae singulorum numerum habent et hoc terminantur omnium enim ordo est et omne tempus et vita mensuratur periodo Neque id solum sed etiam om-nia quaecumque in se invicem transmutantur circularem mo-tum imitantur Sic enim scribit15 Ideo et alia quaecumque mutantur in invicem secundum passiones et potentias veluti simplicia corpora imitantur circulo lationem

Quo autem modo ea imitatio fiat subdit16 Quando ex aqua aer fiat et ex aere ignis et rursus ex igne aqua circulo dicimus circumcur-risse generationem quoniam rursus redeat Neque id solum in eorum

11 Ἀνίσου δὲ τοῦ διαστήματος ὄντος ἀνώμαλος ἔσται ἡ κίνησις [ARIST GC 336b5ndash6]

12 ὥστ΄ εἰ τῷ προσιέναι καὶ ἐγγὺς εἶναι γεννᾷ͵ ltκαὶgt τῷ ἀπιέναι ταὐτὸν τοῦτο καὶ πόρρω γίνεσθαι φθείρει͵ καὶ εἰ τῷ πολλάκις προσελθεῖν [προσιέναι] γεννᾷ͵ καὶ τῷ πολλάκις ἀπελθεῖν φθείρει τῶν γὰρ ἐναντίων τἀναντία αἴτια [ARIST GC 336b6ndash9]

13 Καὶ ἐν ἴσῳ χρόνῳ καὶ ἡ φθορὰ καὶ ἡ γένεσις ἡ κατὰ φύσιν [ARIST GC 336b9ndash10]

14 Διὸ καὶ οἱ χρόνοι καὶ οἱ βίοι ἑκάστων ἀριθμὸν ἔχουσι καὶ τούτῳ διορίζονται πάντων γάρ ἐστι τάξις͵ καὶ πᾶς βίος καὶ χρόνος μετρεῖται περιόδῳ͵ [ARIST GC 336b10ndash13]

15 Διὸ καὶ τἆλλα ὅσα μεταβάλλει εἰς ἄλληλα κατὰ τὰ πάθη καὶ τὰς δυνάμεις͵ οἷον τὰ ἁπλᾶ σώματα͵ μιμεῖται τὴν κύκλῳ φοράν [ARIST GC 337a1ndash4]

16 ὅταν γὰρ ἐξ ὕδατος ἀὴρ γένηται καὶ ἐξ ἀέρος πῦρ καὶ πάλιν ἐκ ltτοῦgt πυρὸς ὕδωρ͵ κύκλῳ φαμὲν περιεληλυθέναι τὴν γένεσιν διὰ τὸ πάλιν ἀνακάμπτειν [ARIST GC 337a4ndash6]

15


481

15

5

zulaquo To je doista nejednakost u udaljenosti raquoAko postoji nejedna-ka udaljenost kretanje će biti nejednakolaquo Tako da nužno slijedi raquoStoga ako time što pristupa i biva blizu čini da nastaje također time što se udaljava i biva daleko čini da to isto propada I ako time što mnogo puta pristupa čini da nastaje također time što se mnogo puta udaljava čini da propada Uzroci su kontrarnog naime kontrarnilaquo Odatle također slijedi da oboje ltnastajanje i propadanjegt biva u jednakom vremenu raquoI u jednakom je vreme-nu i propadanje i nastajanje koje je prema prirodilaquo

Tako i vremena i životi pojedinih stvari imaju broj i njime su omeđeni sve je naime raspoređeno u redu svako vrijeme i svaki život izmjeren je dužim ili kraćim razmakom vremena jer piše raquoTako i vremena i životi pojedinih imaju broj i njime su omeđeni postoji red svega i svako vrijeme i život izmjereni su razmakom ltvremenagtlaquo I ne samo to nego i sve što se međusob-no mijenja jedno u drugo oponaša kružno kretanje Tako naime piše raquoStoga i drugo koje se pretvara međusobno jedno u drugo u skladu s trpnjama i moćima kao jednostavna tijela oponaša pomicanje u krugulaquo

Na koji način to oponašanje biva dodaje raquoKada iz vode biva zrak iz zraka vatra i opet iz vatre voda kažemo da je nastajanje obišlo krug jer se ponovno vraćalaquo I ne biva to samo u njiho-

10

20


482

alterna generatione fit sed etiam in motu eorum recto imitatio circularis motus conspicitur17 Itaque etiam recta horum latio imi-tans circularem continua est Non enim continue in se invicem transmutantur sed ut transmutentur continue etiam ascendunt et descendunt Hi enim sunt motus simplicium corporum recti Quam rem primo Meteoro luculentissime expressit et simul quid sit illud generativum quid inaequalitas motus quid accedere [461i] et recedere quid procul quid prope exposuit his verbis18 Ut movens sane et princeps et primum principiorum est circulus in quo manifeste Solis latio disgregans et congregans eo quod fiat prope vel longius causa est generationis et corruptionis

Id quo modo sit declarat19 Manente vero Terra quod est circa eam humidum a radiis et ab alio qui sursum venit calore in vaporem resolutum fertur sursum Habet deinde20 Compingitur rursus vapor frigefactus ob defectum caloris et ob locum Et fit aqua ex aere Et facta fertur rursus ad Terram Quam rem fine 2 De elementis sic expres-serat21 Veluti aquae et aer circulo facta Et si quidem nubes erit opor-tet etiam pluere Et si pluat oportet et nubem esse

Quem progressum nominavit circulum verbis illa sequen-tibus22 Fit autem circulus iste imitans Solis circulum [etc] Haec

17 Ὥστε καὶ ἡ εὐθεῖα ltτούτωνgt φορὰ μιμουμένη τὴν κύκλῳ συνεχής ἐστιν [ARIST GC 337a6ndash7]

18 ἡ μὲν οὖν ὡς κινοῦσα καὶ κυρία καὶ πρώτη τῶν ἀρχῶν ὁ κύκλος ἐστίν͵ ἐν ᾧ φανερῶς ἡ τοῦ ἡλίου φορὰ διακρίνουσα καὶ συγκρίνουσα τῷ γίγνεσθαι πλησίον ἢ πορρώτερον αἰτία τῆς γενέσεως καὶ τῆς φθορᾶς ἐστι [ARIST Mete 346b20ndash23]

19 μενούσης δὲ τῆς γῆς͵ τὸ περὶ αὐτὴν ὑγρὸν ὑπὸ τῶν ἀκτίνων καὶ ὑπὸ τῆς ἄλλης τῆς ἄνωθεν θερμότητος ἀτμιδούμενον φέρεται ἄνω [ARIST Mete 346b23ndash26]

20 συνίσταται πάλιν ἡ ἀτμὶς ψυχομένη διά τε τὴν ἀπόλειψιν τοῦ θερμοῦ καὶ τὸν τόπον͵ καὶ γίγνεται ὕδωρ ἐξ ἀέρος γενόμενον δὲ πάλιν φέρεται πρὸς τὴν γῆν [ARIST Mete 346b29ndash31]

21 οἷον ὕδατα καὶ ἀὴρ κύκλῳ γινόμενα͵ καὶ εἰ μὲν νέφος ἔσται͵ δεῖ ltκαὶgt ὗσαι͵ καὶ εἰ ὕσει γε͵ δεῖ καὶ νέφος εἶναι͵ [ARIST GC 338b6ndash8]

22 γίγνεται δὲ κύκλος οὗτος μιμούμενος τὸν τοῦ ἡλίου κύκλον [ARIST Mete 346b35ndash36]

i Paginarum numeri 457ndash 460 omissi sunt

5

10

15

20


483

15

10

5

vom uzajamnom nastajanju nego se i u njihovom pravocrtnom kretanju zamjećuje oponašanje kružnog kretanja raquoI tako je i nji-hovo pravocrtno pomicanje kontinuirano jer oponaša kružnolaquo Ne mijenjaju se naime međusobno jedni u druge kontinuirano nego da bi se kontinuirano pretvarali uzdižu se i silaze To su pravocrtna kretanja jednostavnih tijela Tu je stvar u 1 knjizi Me-teorologije najjasnije izrazio i istovremeno izložio što je ono što čini nastajanje što je nejednakost kretanja što je pristupati i [461] udaljavati se što je daleko što blizu ndash ovim riječima raquoKao onaj koji pokreće i prvak i prvo od počelā je kružnica po kojoj se očito odvija pomicanje Sunca koje razdvaja i povezuje Time što biva blizu ili udaljenije uzrok je nastajanja i propadanjalaquo

Na koji to način biva objašnjava raquoDok Zemlja miruje ono što je oko nje vlažno od zracirckā i od druge topline koja dolazi odozgo razloženo u paru biva nošeno prema gorelaquo Ima potom raquoZgušnjava se opet para ohlađena zbog nedostatka topline i zbog mjesta I nastaje voda iz zraka i kad je nastala biva nošena opet prema zemljilaquo Tu je stvar na kraju 2 knjige O elementima ovako izrazio raquoKao što vode i zrak nastaju u kružnici I ako doista bude oblak treba i da kiši i ako bi kišilo treba da bude i oblaklaquo

To je napredovanje prozvao krugom riječima koje za ovima slijede raquoA nastaje ta kružnica oponašajući Sunčevu kružniculaquo Te

20


484

15

sane declarant id quod superius dixerat23 Itaque et recta horum latio imitatur circulum Simul enim ille mutatur in transversa et sic sursum et deorsum Et oportet cogitare hunc veluti fluvium sursum et deorsum communem aeris et aquae Prope enim existente Sole vaporis sursum fluit fluvius recedente vero aquae fluvius deorsum Et hoc con-tinue fit ex ordine Atque hunc ait aenigmatice a veteribus dictum forte fuisse Oceanum circulo currentem circa Terram Sol itaque appropinquatione et recessu suo et generationis et corruptionis causa est efficiens ut clarissime ex hoc Meteoro prius allatis ver-bis testatus est idque efficere διακρίνουσα καὶ συγκρίνουσα di-sgregando et congregando Quod etiam eodem libro de cometis lo-quens expressit24 Quod vero nec multi nec multoties fiant cometae et magis extra tropicos quam intra causa fit Solis et astrorum motus non solum congregans calorem sed etiam disgregans congregatum

Haec sane omnia quamquam sint a nobis in ordinem redacta sunt tamen ab Aristotele nullo ordine scripta Quae praeter con-fusionem alia quoque mala in philosophia multo maxima ha-bent Nempe ambiguitatum fallaciarum falsitatum plenissima sunt Quae ut ostendamus principio Aristoteli suisque libenter damus concedimus quod primo allatum est naturam in omni-bus quod melius est semper appetere

Damus etiam non minus libenter secundum scilicet esse ip-sum praestantius esse quam sit ipsum non esse Sed pro nostra hac ingenuitate largiantur nobis ipsi quoque quod saepissime expetivimus quod ardenti desiderio sapientes multi viri liberi non Aristotelis servi expetiverunt animos studiosorum tandem

23 Ὥστε καὶ ἡ εὐθεῖα ltτούτωνgt φορὰ μιμουμένη τὴν κύκλῳ [τὸν κύκλον] [ARIST GC 337a6ndash7] etc ἅμα γὰρ ἐκεῖνος εἰς τὰ πλάγια μεταβάλλει καὶ οὗτος ἄνω καὶ κάτω ltκαὶgt δεῖ δὲ νοῆσαι τοῦτον ὥσπερ ποταμὸν ῥέοντα κύκλῳ ἄνω καὶ κάτω κοινὸν ἀέρος καὶ ὕδατοςmiddot πλησίον μὲν γὰρ ὄντος τοῦ ἡλίου ὁ τῆς ἀτμίδος ἄνω ῥεῖ ποταμός ἀφισταμένου δὲ ὁ τοῦ ὕδατος κάτω καὶ τοῦτrsquo ἐνδελεχὲς ἐθέλει γίγνεσθαι [γίνεται] κατά γε τὴν τάξινmiddot [ARIST Mete 346b36ndash347a6]

24 τοῦ δὲ μὴ γίγνεσθαι πολλοὺς μηδὲ πολλάκις κομήτας͵ καὶ μᾶλλον ἐκτὸς τῶν τροπικῶν ἢ ἐντός ltγίνεταιgt͵ αἴτιος ἡ τοῦ ἡλίου καὶ ἡ τῶν ἀστέρων κίνησις͵ οὐ μόνον ἐκκρίνουσα τὸ θερμόν͵ ἀλλὰ καὶ διακρίνουσα τὸ συνιστάμενον [ARIST Mete 345a5ndash8]

5

10

20

25


485

10

5

ltriječigt objašnjavaju ono što je prije rekao4 raquoStoga i pravocrtno njihovo pomicanje oponaša krug [itd]laquo raquoUjedno se on pretvara u ono što je nasuprot5 i tako prema gore i prema dolje I treba ga zamisliti kao rijeku ltkoja tečegt prema gore i prema dolje zajed-ničku zraku i vodi Kad je naime Sunce blizu rijeka pare teče prema gore a kada se udaljava rijeka vode lttečegt prema dolje I to neprestano redom bivalaquo A kaže da su to možda stari zagonet-no nazvali Okeanom koji u krugu obilazi oko Zemlje Sunce je dakle svojim približavanjem i udaljavanjem tvorni uzrok nasta-janja i propadanja kako je to najjasnije posvjedočio prije navede-nim riječima iz te ltknjigegt Meteorologije i da to čini διακρίνουσα καὶ συγκρίνουσα6 razdvajajući i povezujući To je izrazio u istoj knjizi ltMeteorologijegt govoreći o kometima raquoŠto ne nastaju mno-gi kometi i na više mjesta i više izvan tropskih ltkrajevagt nego unutar uzrok je kretanje Sunca i zvijezda koje ne povezuje samo toplinu nego također razdvaja ono što je združenolaquo

Premda smo mi sve to sredili Aristotel je ipak napisao bez reda To osim zbrke ima u filozofiji druga mnogo veća zla jer je prepuno dvosmislenosti pogrešaka i netočnosti Da to pokaže-mo najprije Aristotelu i njegovima drage volje dajemo dozvolja-vamo ono što je prvo navedeno da priroda u svemu uvijek teži za onim što je bolje

Dajemo također ne manje drage volje ono drugo tj da je iz-vrsniji sam bitak od samog ne-bitka Ali za ovu našu plemenitost neka nam i oni sami podare ono što smo vrlo često tražili što su gorućom željom tražili mnogi mudri muževi slobodni a ne Aris-totelovi sluge neka duše onih koji istražuju vezane neprestanim

4 Citat koji slijedi sastoji se iz dva navoda iz različitih Aristotelovih knjiga Prvi je navod jedna rečenica iz De generatione et corruptine i ta je rečenica skraćena odnosno dvije zadnje riječi su izbačene (συνεχής ἐστιν ndash usp ARIST GC 337a6ndash7) U grčkom navodu stoji umjesto tih riječi etc U latinskom navodu etc je ispalo pa se čini da se radi o kontinuiranom navodu ndash što nije slučaj Drugi dio navoda je iz Meteorologije Usp Mete 346b36ndash347a6

5 Sintagmu εἰς τὰ πλάγια ovdje je Petrić preveo kao in transversa a na str 524 bilj 48 istu je sintagmu preveo kao in latera

6 Usp ARIST Mete 346b22

15

20

25


486

dubitationibus perpetuis ligatos solvant dicant nobis quid nam rerum est ista natura quae sexcenties in libris Aristotelis dicitur meliora expetere et facere nusquam tamen traditur quid ipsa sit quod accidens quae substantia Expetere enim et facere me-liora consultantis deliberantis eligentis melius deterius reii-cientis esse videtur Natura vero ea quae 2 Physico definita est principium motus exposita pro materia et forma rerum singula-rum consultationis et electionis non est capax Philoponus qui Platonicam quandam rationalem naturam in eum locum invexit a reliquo Peripato non recipitur reiicitur

Lapidis materia non consultavit non elegit ut marmor potius quam saxum esset forma eiusdem id non elegit Plantae materia non elegit ut laurus potius quam abies ex se nasceretur neque id forma elegit non enim rationis participia sunt Rationis autem proprium est melius eligere deterius abiicere nisi velint ut Ari-stotelem salvent interpretari ea verba natura appetit melius non esse comparatione prolata sed absolute lsquomeliusrsquo id est bonum Si id dicant Aristotelem accusant nescisse loqui nescisse gram-maticen Nemo est tam ingrammaticus qui ignoret lsquomeliusrsquo [462] nomen comparativum esse comparationem relatione unius ad aliud vel alia necessario fieri iam etiam philosophici sermonis ignarum eum declarant suis legibus contradicentem metaphoris scilicet in re philosophica utentem lsquobonumrsquo cum voluerit dixisse lsquomeliusrsquo supposuisse

Sed esto demus hoc Aristotelicae magnitudini Liceat ipsi qui has leges posuit legibus iismet abuti Detur illi eum dixisse naturam bonum expetere Non cessabimus rogare nos quae sit ista natura Nam materiam id expetere non concedunt invincibiles rationes quae cum de materia eiusque appetitu ageremus pro-positae a nobis sunt

5

10

15

20

25

30


487

20

15

10

5

dvojbama konačno oslobode neka nam kažu što je u stvari ta priroda stvarī za koju se bezbroj puta u Aristotelovim knjigama kaže da teži za boljim i da čini ltboljegt ipak se nikada ne izno-si što je ona sama što joj je akcident koja supstancija Težiti i činiti bolje čini se da pripada onome tko razmišlja odmjerava izabire bolje i odbacuje lošije Ali ona priroda koja je definirana u 2 knjizi Fizike počelo kretanja izložena kao materija i forma pojedinačnih stvari nije sposobna za razmišljanje i izbor Filopo-na koji je u to mjesto uveo neku Platonovu racionalnu prirodu7 preostala peripatetička škola ne prihvaća odbacuje

Materija kamena nije smišljala nije izabrala da bude radije mramor nego stijena njegova forma lttakođergt nije to izabrala materija biljke nije izabrala da se iz nje rodi radije lovor nego jelka niti je forma to izabrala nemaju naime udjela u razboru A vlastitost je razbora izabirati bolje odbacivati lošije osim ako ne bi htjeli da spase Aristotela tumačiti ove riječi priroda teži za boljim da nije izneseno komparativno nego bezuvjetno ndash za boljim tj za dobrim Ako budu rekli optužuju Aristotela da nije znao govoriti da nije znao gramatiku Nitko nije tako nepismen da ne bi znao da je riječ bolje [462] komparativ a da kompara-cija nužno biva u odnosu jednoga prema drugom ili drugima Već izjavljuju da je neupućen u filozofski govor kad protuslovi svojim zakonima i služi se metaforama u filozofskoj stvari ndash da je podmetnuo bolje premda je htio reći dobro

Ali neka bude dajmo to Aristotelovoj veličini Neka bude dopušteno njemu koji je te zakone postavio da se o iste zakone ogriješi Neka mu se dade da je rekao Priroda teži za dobrim mi nećemo prestati pitati koja je to priroda Naime nepobjedivi ra-zlozi ne dopuštaju da materija za tim teži njih smo izložili kad smo raspravljali o materiji i o njezinoj težnji

7 Usp PHILOPONUS In Ph 1623626ndash2372 βούλεται γὰρ οὐ πᾶν εἶναι τὸ ἔσχατον τέλος͵ ἀλλὰ τὸ βέλτιστον βούλεται οὐχ ὁ ποιητής͵ ἀλλ΄ ἡ τῶν πραγμάτων φύσις ἐπεὶ οὖν τὸ βέλτιστον τοῦτο τέλος καὶ οὗ ἕνεκα͵ καὶ τῆς γενέσεως ἄρα τὸ βέλτιστον τέλος βέλτιστον δὲ ἡ ἀκμή ἐν αὐτῇ γὰρ γενόμενον τὸ ζῷον πάσας ἐνεργεῖ τὰς φυσικὰς ἐνεργείας͵ καὶ μάλιστα τὰς γεννητικάς͵ ὅπερ καὶ κυρίως τέλος τῆς φύσεως τὸ ἀγαγεῖν εἰς τοῦτο τὸ ζῷον͵ ὥστε γεννῆσαι ἕτερον οἷον αὐτό

25

30


488

5

Forma vero lapidis metalli quod nam bonum appetit Quo-modo appetit Non enim minus difficile id est perceptu cogita-tu quam prius illud de materia Si vero neutra harum naturarum aut eligit melius aut bonum appetit alia quaedam est natura quae ab Aristotele dicitur meliora appetere et facere Ea quae sit non est ab eo traditum ab suis certe non est adinventa Nam si dicant naturam eam quae dicitur cum deo nihil frustra facere eodem rogatu quaeremus ut nos doceant utrum eadem sit cum deo an alia res Si eadem iam deus non tantum speculatur non tantum supremum orbem volvit sed etiam haec inferiora facit aut inscius aut sciens Quod Peripatus tot et tantis quaestioni-bus agitat Si sciens iam eadem cognoscit etiamsi vilia sint Si nescius rogare non desistemus quomodo meliora a deterioribus secernit Haec respuat illa praeferat Eadem prorsus difficultas quae prius de natura Quae si alia res sit a deo etiam atque etiam quaeremus quid nam rerum sit Eaedem quae prius difficul-tates Ad quas donec non recte non vere a suis respondeatur asseverabimus nos fidenter Aristotelem suarum rerum ignotos autores tradidisse Suae philosophiae ignota principia statuisse Qua in re cum non esse dignum quem tanta admiratione prose-quamur ulterius progrediamur

Ait esse melius ipsum esse quam ipsum non esse Id damus damus etiam quod non clare intulit necesse autem habuit infer-re ut generationem continuam ostenderet melius esse semper esse quam aliquando esse aliquando non esse Esto melius sit ipsum esse ipso non esse Quid tum Nempe quod infert ipsum esse impossibile esse ut omnibus insit Quid ait Impossibile est omnia habere esse Quae nam sunt haec omnia Entiane an non entia Si entia dicat eas res quae sunt quae existunt quae mun-dum ex se ipsis cunctis constituunt quae nam alia dicat non esse et non entia Nihil enim est praeter ens Quae nam sunt omnia illa quae non sunt Quibus esse non datur

10

15

20

25

30


489

Za kojim naime dobrom teži forma kamena metala na koji način teži Nije to manje teško shvatiti o tome razmišljati nego prije ono o materiji Ako pak niti jedna od tih priroda ili ne izabi-re bolje ili ne teži za dobrom neka je druga priroda za koju Aris-totel kaže da za boljim teži i ltboljegt čini Koja je ta nije on iznio njegovi ju nisu pronašli Naime ako budu rekli da je ona priroda za koju se kaže da s bogom ništa ne čini uzalud istom molbom ćemo pitati da nas pouče da li je ona s bogom ista ili ltnekagt dru-ga stvar Ako je ista bog već ne samo motri ne okreće samo naj-viši krug nego također čini ovo niže ndash da li ne znajući ili znajući To razmatra peripatetička škola u tolikim i tako važnim kvesti-jama8 Ako znajući ndash spoznaje iste iako su bezvrijedne Ako ne znajući nećemo prestati pitati kako razlikuje bolje od lošijega ovo bi odbacio onome dao prednost Potpuno je ista poteškoća koja je prije bila o prirodi Ako je stvar različita od boga opet i opet ćemo pitati što je u stvari Iste su poteškoće koje i prije Dok na njih njegovi ne odgovore točno i istinito mi ćemo pouzdano tvrditi da je Aristotel za svoje stvari iznosio nepoznate autore da je postavio nepoznata počela svoje filozofije Budući da u tome tolikim divljenjem obdarujemo onoga koji toga nije dostojan idi-mo dalje

Kaže da je bolje sacircm bitak nego sacircm ne-bitak To ltmugt da-jemo Dajemo također ono što nije jasno naveo a nužno je trebao navesti da bi pokazao neprestano nastajanje da je bolje uvijek biti nego nekada biti nekada ne-biti Neka bude bolji je sacircm bitak od sacircmog ne-bitka Što tada Svakako to što unosi da je nemoguće da bi sacircm bitak bio u svemu Što kaže Nemoguće je da sve ima bitak Što je naime to sve Da li bića ili ne-bića Ako kaže da su bića one stvari koje jesu koje postoje koje uspostav-ljaju svijet iz sveukupnih samih sebe za koje druge kaže ne-bi-tak i ne-bića Ništa naime ne postoji osim bića Koje je ono sve koje ne postoji kojemu nije dan bitak

8 Quaestio znači naravno pitanje i tako je ponajčešće i prevedeno No quaestio je i skolastička metoda u kojoj se isprepleće istraživanje i pouča-vanje Kvestija sadrži prije svega tezu potom stavove autoriteta i na kraju stajalište autora koje se osniva na distinkcijama tako da se ne mora nužno suprotstaviti autoritetima Kada je riječ o toj skolastičkoj metodi quaestio se ne prevodi nego pohrvaćuje

5

10

15

20

25

30


490

Novimus apud Parmenidem Pythagoram suosque apud Platonem Platonicosque quasdam res corporeas res omnes res-pectu ad vera entia non entia appellari Idem si dicat Aristoteles iam Parmenidice Pythagorice Platoniceque loquitur Suo more minime loquitur Si id non dicat at dicat nobis omnia ista sua quae esse habere impossibile sit Quae cognitio est ista non entis Quae philosophia nobis traditur de rebus sub hoc nomine lsquoom-niarsquo comprehensis entia tamen non sunt Esse ea impossibile sit Sed excusemus Aristotelem mitius interpretemur voluisse eum ista sua lsquoomnia impossibile essersquo habere perpetuum esse atque omnibus temporibus Videmus enim haec inferiora nasci quo-dam tempore vivere dein mori atque esse desistere

Esto igitur Aristotelis verba haec quae ipse obscuritate involuit explicent explicatores suarum sententiarum non posse omnia entia semper esse non posse in esse perdurare Accipiamus conceda-mus Sed et causam quam affert audiamus τὸ πόρρω τῆς ἀρχῆς ἀφίστασθαι25 Quod procul a principio absint Haec causa quia maxima omnium est maxime omnium perpendenda est atque intelligenda

Rimandum igitur est quod nam sit principium istud quid sit istud abesse quid sit istud procul Quid ergo principium istud est quod dum prope rem est eam semper esse facit dum procul est non semper esse facit 5 Metaphysico principii multiplicem significationem docti ab eo sumus inter quae materia forma fi-nis efficiens Utrum ergo materia istud principium est quod est causa semper et non semper res esse Non videtur Contrarium enim efficit quam volumus Dum enim materia prope est cum causa sit corruptionis res non semper esse facit procul existens semper esse facit coelestia abstracta

Utrum ergo forma principium istud est At quae nam for-ma Et quo modo Dum enim forma prope rem est rem esse facit docente Aristotele Dum rebus adest forma res sunt dum non adest non sunt Sed quomodo rerum forma potest rebus aut procul aut prope esse Docet nos abeunte formaii res corrumpi

25 [ARIST GC 336b30ndash31]

ii Corr ex formas

5

10

15

20

25

30


491

5

Doznali smo kod Parmenida Pitagore i njegovih kod Plato-na i platoničara da se neke stvari sve tjelesne stvari u odnosu na istinska bića nazivaju ne-bićima Ako bi Aristotel isto govorio govori parmenidovski pitagorovski platonički a ponajmanje na svoj način lttogt govori Ako to ne govori neka nam kaže sve ono njegovo za koje je nemoguće da ima bitak Koja je to spoznaja ne-bića Koja nam se filozofija prenosi o stvarima obuhvaćenim tim imenom sve a ipak nisu bića Bilo bi nemoguće da ona budu No ispričajmo Aristotela tumačimo blaže da je on htio za ono njegovo nemoguće je sve da jest da ima neprestani bitak i u sva vre-mena Vidimo naime da se ovo niže rađa da neko vrijeme živi potom da umire i prestaje biti

Neka to budu Aristotelove riječi koje je sam obavio nejasno-ćom tumačit će tumači njegovih misli ndash da ne mogu sva bića uvijek biti da ne mogu ustrajati u bitku Prihvatimo dozvoli-mo No poslušajmo i uzrok koji donosi διὰ τὸ πόρρω τῆς ἀρχῆς ἀφίστασθαι raquoJer su daleko odsutna od počelalaquo Taj uzrok jer je najveći od svih najviše od svih treba razmotriti i shvatiti

Stoga treba istražiti koje je to počelo što je ono biti odsutan što je ono daleko Što je dakle ono počelo koje dok je blizu stvari čini da ltstvargt uvijek jest a dok je daleko čini da nije uvijek U 5 knjizi Metafizike poučio nas je o mnogostrukom značenju počela među kojima je materija forma svršni uzrok i eficijentni uzrok Da li je dakle materija to počelo koje je uzrok da stvar uvijek jest i da nije uvijek Ne čini se jer suprotno postiže od onoga što hoćemo Naime dok je materija blizu budući da je uzrok propadanja čini da stvar nije uvijek a kad je daleko čini da jest uvijek nebesko odvojeno

Da li je dakle forma to počelo I koja forma i na koji način Dok je naime forma blizu stvari čini da stvar jest kako Aristo-tel poučava Dok je forma kod stvari stvari jesu kad nije nisu No na koji način forma može stvarima biti daleko ili blizu Po-učava nas da stvari propadaju kad forma odlazi da ta forma

10

15

20

25

30


492

20

25

10

formam [463] eam in non ens in nihilum abire Nihil facta nec prope esse nec procul esse dici vere potest Forma ergo princi-pium quod quaerimus non est

Finis vero utrum id principium est Si is finis intelligatur qui aliquando generatarum rerum forma fiat ne is quidem princi-pium id quod quaerimus est Non enim procul a materia est Si quidem formae omnes ex nostratis Peripati doctrina potentia in materia sunt Si in ea sunt non procul ab ea sunt Si vero intelli-gatur finis rerum omnium universalis qualem in Metaphysico 12 dixit esse deum principium tale esse forte potest quia efficiens quoque principium inest si tamen reliquae Aristotelicae philo-sophiae consonum sit deum facere aliud quam primum orbem movere Multoties namque in ea dicitur deus et natura nihil frustra faciunt et mox subditur26 Adimplevit universum deus continuam faciens generationem Esto igitur tale principium deus vel ut finis universalis omnium vel ut efficiens causa universorum Quid igitur ait διὰ τὸ πόρρω τῆς ἀρχῆς ἀφίστασθαι 27 Quia procul a principio id est a deo absint Quid est procul a deo esse

Procul locum indicat immo duo loca neque ego procul ab Indiis sum nisi quia locus in quo sum a loco illarum distat Utrum ergo res hae nostrates procul a deo sunt quia loco procul a loco eius distent Si id dicatur deus in loco ponitur Si in loco est corpus est Quod nulla melior ne Aristotelica quidem philo-sophia nisi forte Pliniana aut Dicaearchica quaepiam patiatur Non est ergo deus in loco non ergo localiter a nobis procul nec nos localiter procul a deo

26 συνεπλήρωσε τὸ ὅλον ὁ θεός͵ ἐνδελεχῆ ποιήσας τὴν γένεσιν [ARIST GC 336b31ndash32]


5

15


493

15

25

10

[463] odlazi u ne-biće u ništa Kad je postala ništa ne može se uistinu reći niti da je blizu niti da je daleko Forma dakle nije počelo koje tražimo

Svrha pak je li ona to počelo Ako bi se podrazumijevala ona svrha koja ponekad biva forma nastalih stvari ni ona nije zaista ono počelo koje tražimo Nije naime daleko od materije ako su zaista sve forme po poučku naše peripatetičke škole u moguć-nosti u materiji Ako su u njoj nisu daleko od nje Ako bi se pak podrazumijevala univerzalna svrha svih stvari za koju je u 12 knjizi Metafizike rekao da je bog ltonagt možda može biti takvo počelo jer prisutno je i eficijentno počelo ako je ipak sukladno preostaloj Aristotelovoj filozofiji da bog čini ltigt drugo osim što pokreće prvi krug Na mnogo mjesta u njoj se kaže Bog i priroda ne čine ništa uzalud9 i zatim se dodaje raquoIspunio je bog sveuku-pnost čineći kontinuirano nastajanjelaquo Neka bude takvo počelo bog ili kao univerzalna svrha svega ili kao eficijentni uzrok sve-ukupnoga Što kaže διὰ τὸ πόρρω τῆς ἀρχῆς ἀφίστασθαι͵ raquoJer su daleko od počelalaquo tj od boga udaljeni Što znači biti daleko od boga

Daleko označava mjesto čak dva mjesta ja sam daleko od In-dije samo zato jer je mjesto u kojem jesam udaljeno od njezinih mjesta Da li su dakle naše stvari daleko od boga jer su s obzi-rom na mjesto daleko udaljene od njegova mjesta Ako bi se to reklo bog se postavlja u mjestu Ako je u mjestu tijelo je To ne bi nijedna bolja pa zaista ni Aristotelova filozofija trpjela osim možda Plinijeva ili neka Dikearhova10 Nije bog u mjestu nije po mjestu daleko od nas niti smo mi po mjestu daleko od boga

9 Nema grčkog usp ARIST Cael 271a33 Ὁ δὲ θεὸς καὶ ἡ φύσις οὐδὲν μάτην ποιοῦσιν

10 Usp stav koji Petrić kasnije izlaže u Novoj sveopćoj filozofiji u dvade-setoj knjizi raquoPanarhijelaquo 43 rb Quid igitur dicendum Omnia ex Deo ut ex loco omnia in Deo ut in loco Deum in omnibus ut in locis esse Haec sunt divinitatis miracula et investigabiles viae eius et opera eius ineffabilia Haec tametsi subcontriari sibi videantur verissima tamen sunt omnia Si Deus est in omnibus Deus est ubique Si in ipso sunt omnia Deus est nul-libi Locus enim non est in loco Si ergo et extra Deum iterum est nullibi Coelum et terram ego impleo iterum est ubique Sed si in coeli culmine

5

20


494

20

5

30

Procul ergo aliud quippiam significat quam localem distan-tiam Forte essentiarum distantiam ut sunt contraria inter se per essentiam distantia corporeum et incorporeum materiale et immateriale corruptibile et incorruptibile Si a deo dicatur pro-cul modo hoc quia ipse incorporea immaterialis incorruptibilis substantia sit nos vero quo ad corpus et corporei et materiales et corruptibiles fatebimur quidem ita nos a deo procul esse Sed duo instabimus alterum procul illud metaphoram fuisse quam Aristoteles lege non aequa nobis interdixit sibi millies usurpavit Alterum quaeremus an quia ita a deo distamus essentia scilicet corporali ideo impossibile fuit nos semper esse Ideo necesse habuisse deum altero illo modo quem subdit universum adim-plere continua scilicet generatione et successione

Deus incorporeus est nos corporei hac ratione longe a deo absumus fatemur At quia corporei sumus ideo impossibile esse nos semper esse id vero pernegamus Non enim est con-sonum Aristotelicae doctrinae in qua instituti sumus coelestia enim elementorum corpora semper fuisse semper futura esse in ea docemur si ratione qua corporei sumus non permanemus id omnibus corporeis rebus conveniet quatenus corporeae sunt

At audiamus Aristotelis vocem clamantis universum susque deque miscentis mundum coelos elementa corporea quidem permanentia tamen corporeis itaque rebus quatenus corporeae sunt non posse permanere non convenit Permanere posse non est negatum Alia id ergo ratione fuerit Forte quia materiales deus immaterialis Materia namque Peripateticis tum patriciis tum plebeis corruptionis causa parens ac mater est nescio an etiam Aristoteli Certum est illi mundi partes permaximas coelos esse mundum totum ex tota materia constare coeli ergo mate-riales Cur ergo permanent et semper sunt Cur itidem elementis

10

15

25


495

20

5

Daleko dakle znači nešto drugo od mjesne razdaljine Možda razdaljinu bicirctī kao što je ono kontrarno međusobno udaljeno po bicircti tjelesno i netjelesno materijalno i nematerijalno propadljivo i nepropadljivo Ako bi se na taj način reklo daleko od boga jer je on sam bestjelesna nematerijalna nepropadljiva supstancija a mi što se tiče tijela i tjelesni i materijalni i propadljivi priznat ćemo da smo tako i mi daleko od boga No dvoje ćemo utvrditi jedno da je ono daleko bila metafora koju je Aristotel nepraved-nim zakonom nama uskratio za sebe tisuću puta zlorabio drugo ćemo pitati da li je zato jer smo tako udaljeni od boga tj s ob-zirom na tjelesnu bicirct bilo nemoguće da budemo uvijek ndash da je zato bogu bilo nužno da na onaj drugi način koji dodaje ispuni sveukupnost tj neprekidnim nastajanjem i slijedom

Bog je netjelesan mi smo tjelesni priznajemo da smo iz tog razloga daleko od boga Ali niječemo da je zato nemoguće da budemo uvijek jer smo tjelesni Nije to naime sukladno Aristo-telovu nauku u kojem smo obrazovani u njemu smo naučili da su nebeska lttijela igt tijela elemenata uvijek bila da će uvijek biti Ako ne trajemo iz tog razloga što smo tjelesni to će odgovarati svim tjelesnim stvarima ukoliko su tjelesne

No poslušajmo glas Aristotela koji viče11 kroz cjelokupnost gore dolje koji miješa svijet nebesa elemente doduše tjelesne a ipak trajne dakle tjelesnim stvarima ukoliko su tjelesne ne pristaje da ne mogu trajati Nije zanijekano da mogu trajati Bilo je to dakle iz drugog razloga Možda zato jer su materijalne a bog je nematerijalan Materija je naime peripatetičarima kako plemenitima tako i pučanima uzrok propadanja roditeljica i majka Ne znam da li i Aristotelu Sigurno je da su mu nebesa veoma veliki dijelovi svijeta da se cijeli svijet sastoji iz cjeloku-pne materije nebesa su dakle materijalna Stoga zašto traju i uvijek jesu zašto je i vječnim elementima dano da budu ltvječ-

ubi ei cathedram posuit Aristoteles sedet est alicubi Si item supra exti-mam lationem vitam degit quam ei largitus est idem Aristoteles itidem est alicubi Čini se da Petrić na tom mjestu ipak prihvaća da je Bog negdje ndash kao u mjestu a da ga to ipak ne čini tijelom

11 Aluzija na Izaia 403

15

10

25

30


496

10

5

datum est esse perennibus Materialia tamen ea esse nemo ne-gat fatentur omnes Non est ergo praeceptori consona Peripati sententia materiam corruptionis esse parentem Quo ergo modo res materiatae a deo longe distantes permanere non possunt An quia ipsae incorruptibiles res hae corruptibiles Id vero iam principii petitio est Non permanent res id est corrumpuntur quia corruptibiles sunt idem ex seipso demonstratur non ex alio priore superiore notiore Forma sane probationis magno appa-ratu ab Aristotele damnata

Tribus ergo his modis cum longe a Deo distent res duobus permanere non prohibentur tertius irritus prorsus est An est alius reliquus Forte quia deus simplex coelum simplex ele-menta simplicia ideo perennia Res inferiores omnes reliquae quia compositae sunt non permanent diversitas enim et con-trarietas componentium partium cum semper pugnam inter se cieant atque exerceant necesse est aliquarum victoriam sequi Inde a reliquis solutio hinc compositi dissolutio reique totius non permanentia

[464] Haec sane verior causa apparuisset nisi ipsemet ut praecedentibus libris a nobis est ostensum elementa esse simpli-cia negasset nos coelos simplices non esse demonstrassemus In his quidem simplicitati non est locus perennitatis tamen locus est in aliis corporibus neutrae locus est Aenigma ergo hoc tam obscurum solvant sui si queunt at solvant ex veritate rerum neque enim aliter admittentur

Quid vero est illud aliud Adimplevit universum deus conti-nuam faciens generationem Si id verum est deus certe est aliud quid quam primus primi coeli motor etiam aliud quam intel-ligens ac se ipso solo contentus Si deus universum complevit id profecto egit ne ulla in re vacuitas foret Providentiae igitur

15

20

25

30


497

25

10

5

nigt Nitko ne niječe da su oni materijalni svi priznaju Nije uči-telju sukladna misao peripatetičke škole da je materija roditeljica propadanja Na koji dakle način stvari koje su materijalne koje su jako udaljene od boga ne mogu trajati Da li zato jer su one ltstvarigt nepropadljive a ove stvari propadljive To je već zahti-jevanje počela12 Stvari ne traju tj propadaju jer su propadljive isto se dokazuje iz sama sebe ne iz drugog koje je prvotnije više poznatije ltTugt formu dokaza Aristotel je temeljito osudio

S obzirom na ova tri načina ndash jer su stvari na velikoj udaljeno-sti od boga ndash na dva nema zapreke da traju treći je potpuno ne-važeći Je li preostao ltnekigt drugi Možda zbog toga jer je bog jednostavan nebo jednostavno elementi jednostavni ndash zato su vječni Sve ostale niže stvari ne traju jer su sastavljene za različi-tošću naime i kontrarnošću dijelova koji ltihgt sastavljaju jer ltti dijelovigt uvijek međusobno vode borbu i izvršavaju je nužno je da slijedi pobjeda nekih ltdijelovagt Odatle slijedi odvajanje od ostalih potom raspadanje složenoga i ne-trajanje cijele stvari

[464] To bi se bilo činilo istinitijim uzrokom da sacircm kako smo pokazali u prethodnim knjigama nije bio nijekao da su ele-menti jednostavni a da mi nismo bili dokazali da nebesa nisu jednostavna U njima nema mjesta za jednostavnost ali ipak ima mjesta za vječnost U ostalim tijelima nema mjesta ni za jedno ni za drugo Stoga tu tako nejasnu zagonetku neka riješe njego-vi ako mogu a neka je riješe po istini stvari neće drugačije biti saslušani

No što to drugo jest raquoIspunio je bog sveukupnost čineći kontinuirano nastajanjelaquo13 Ako je to istinito bog je sigurno nešto drugo od prvog pokretača prvog neba također drugo od onoga koji poima ltsam sebegt i sam je sa sobom samim zadovoljan Ako je bog ispunio sveukupnost to je sigurno učinio da ni u kojoj stvari ne bude praznina Dakle to je bilo djelo providnosti Zašto

12 Tj pogreška petitio principii koja se naziva i circulus in demonstrando ili circulus in probando Pogreška se sastoji u tome da se pretpostavlja ili unaprijed zahtijeva ono što tek treba dokazati

13 Nema grčkog usp ARIST GC 336b31ndash32 συνεπλήρωσε τὸ ὅλον ὁ θεός͵ ἐνδελεχῆ ποιήσας τὴν γένεσιν

15

20

30


498

20

25

5

30

id opus fuit Quid ergo Averrois quid Peripatetici caeteri aiunt deum in sui contemplatione in motione primi coeli contentum haec nostratia non curare Id praeterquam quod nefarium ac sce-lestum dogma est contra praeceptoris mentem ac dicta est Quod si alium locum habent in quo Aristoteles id quod asserunt do-ceat id iam est eum sibi non constare Quod in eo anterioribus libris non semel iam ostendimus

Sed animadvertamus quid sibi voluerit illo verbo συνεπλήρωσε complevit quod vacuitati contrarium est Quia si omnia semper permanere impossibile est ideoque necessarium aliqua corrumpi corrumpi autem sit non amplius esse certe corruptis compositis et esse desinentibus vacuus eis mundus hic inferior fieret Quod ne accideret remedium attulit deus generationem adimplens individuorum aliorum quae loco pereuntium subirent Quod si semel tantum fecisset aut bis aut ter aut etiam millies idem vacuum consequeretur tandem extinctis omnibus Ut autem id evitaretur generationem fecit continuam qua ea quae non po-terant in esse permanere hac ratione permanerent Esse namque praestantius est quam non esse

Sed cum ex Aristotelis philosophia duplex generatio esse vi-deatur altera qua toties dicitur corruptio unius est generatio alterius altera qua dicuntur homo et equus hominem et equum generare operae precium fuerit disquirere diligenter utra ha-rum generatione dixerit Aristoteles deum universum adimple-visse Si priore illa frustraneam operam videbitur deus suscepis-se non enim in esse permanent nedum individua sed ne species quidem Si enim ex equo cadaver ex equis omnibus tot cadave-ra gignantur species quoque extinguentur Quod si in omnibus etiam animalibus accidat genus quoque universum animalium peribit Ita nihil profuerit ad universi adimpletionem continua talis generatio

Altera ergo intelligenda est qua ex equo equus ex homine homo et reliquis itidem reliqua fiunt animalia et plantae In hac non minus quam in priore est excutiendum quid veri habeat

10

15


499

10

5

30

kaže Averoes zašto ostali peripatetičari da je bog zadovoljan u motrenju sebe ltsamagt u pokretanju prvog neba da se ne brine za naše ltstvarigt Osim što je to bezbožan i zločinački poučak on je protiv duha i riječi učitelja Pa ako imaju drugo mjesto na kojem Aristotel poučava to što tvrde to već znači da on sam sebi nije dosljedan To smo kod njega u prethodnim knjigama već ne jedanput pokazali

No obratimo pažnju na to što je htio onom riječju συνεπ-λήρωσε ispunio je što je suprotno praznini Jer ako je nemoguće da sve uvijek traje i stoga je nužno da nešto propada a propadati je ndash ne biti više sigurno kad bi propalo složeno i kad bi prestalo biti bio bi ovaj niži svijet bez toga Da se to ne bi dogodilo primi-jenio je bog lijek dopunjajući nastajanje drugih jedinki da dođu umjesto onih koje su propale Da je to učinio samo jedanput ili dva puta ili tri puta ili također tisuću puta ista bi praznina slije-dila kad bi konačno sve bilo zatrto Da bi se to izbjeglo učinio je nastajanje neprekidnim da bi ono što nije moglo trajati u bitku na taj način trajalo Bitak je naime savršeniji od ne-bitka

No jer se iz Aristotelove filozofije čini da je nastajanje dvo-jako jedno kojim se tako često kaže da je propadanje jednog nastajanje drugog drugo kojim se kaže da čovjek i konj rađaju čovjeka i konja ndash bit će vrijedno truda marljivo istražiti kojim je nastajanjem od ovih bog dopunio sveukupnost prema riječima Aristotela Ako onim prvim činit će se da je bog poduzeo uza-ludno djelo jer u bitku ne traju ne samo jedinke nego zaista ni vrste Ako bi naime iz konja ltnastaogt leš ako bi iz svih konja nastalo ltjednakogt toliko leševa i vrste će biti zatrte Ako bi se to dogodilo kod svih životinja propast će i cjelokupni rod životinja Tako za popunjavanje sveukupnosti ništa nije koristilo takvo ne-prestano nastajanje

Treba shvatiti dakle ono drugo nastajanje kojim iz konja na-staje konj iz čovjeka čovjek i iz ostalih isto tako ostale životinje i biljke U tom ltnastajanjugt ne manje nego u prethodnom treba

15

20

25


500

20

15

25

30

Dixit Aristoteles28 Esse in omnibus impossibile est inesse Atque Ideo deus universum adimplevit continuam faciens generationem

Quae nam illa sunt quae impossibile est esse semper habe-re Speciesne an specierum individua Species certe omnes suo dogmate semper manent Individua specierum corrumpuntur et esse desinunt In his ergo impossibile est esse ipsum consistere ob haec continua generatio adinventa est a deo per quam esse permaneret Haec generatio itidem individuorum non specierum est Si esse ipsum in individuis nequit permanere quaerimus nos quomodo per generationem continuam eorum in eis esse conser-vetur Procul enim dubio est esse quod in me est cum perma-nere non possit et in morte corrumpatur non permanere in alio individuo quod ex me generetur Non loquor de cadavere sed de filio in quem non transit meum esse me corrupto

Quod si affirmetur tunc ego affirmabo filium ex me natum me vivo et superstite meum esse non habere Num ergo me vivo in eum transibit an me corrupto in eum transiliet Si prius illud aiant tunc meam sortem lacrymabo dum vivo et sum meum esse me relicto in filium meum transisse quia dum sum et vivo nec sum amplius nec vivo et scribo et comedo iam mortuus Si vero dicant me extincto esse meum continuari in filio tunc roga-bo an antequam moriar filius meus sit an non sit An suum esse habeat an meum Si meum tunc illa priora absurda Si suum quid meo esse post obitum meum opus habet si suo iam vete-re sat habet Aut quomodo suum dum habet meo opus habet Quod iam per meum obitum in nihilum redactum est

Peto a Peripato ut me ex his labyrinthis eximant ac declarent si in filio meo esse meum permanet ac perpetuatur an antequam esse meum in illum transeat an esse ipse habeat Atque ita vivis [465] ambobus vel meum solum esse consistat in duobus vel me extincto duo esse in illo repertum iri

Haec si absurda sunt et impossibilia concedant necesse est meum esse in illum non transire aut transiturum Sed dum vi-

28 τοῦτο δ΄ ἀδύνατον ἐν ἅπασιν ὑπάρχειν [τὸ εἶναι ἐν ἅπασιν ἀδύνατον ὑπάρχειν] [ARIST GC 336b28ndash30]

5

10


501

istražiti koliko je lttogt istinito Aristotel je rekao raquoNemoguće je da u svemu bude bitaklaquo I raquoStoga je bog ispunio sveukupnost čineći nastajanje neprekidnimlaquo14

No što je ono za što je nemoguće da uvijek ima bitak Da li vrste ili jedinke vrsta Sve vrste sigurno po njegovu poučku uvijek traju Jedinke vrsta propadaju i prestaju biti Stoga je ne-moguće da u njima lttrajnogt postoji sacircm bitak Zbog njih je bog izumio kontinuirano nastajanje po kojem bi trajale To je također nastajanje jedinki a ne vrsta Ako sacircm bitak u jedinkama ne može trajati pitamo mi kako će se u njima bitak sačuvati na temelju njihovog kontinuiranog nastajanja Nema sumnje da bitak koji je u meni budući da ne može trajati i u smrti propada neće trajati u drugoj jedinki koja bi iz mene nastala Ne govorim o lešu nego o sinu u kojega ne prelazi moj bitak kad ja umrem

Ako bi se to potvrdilo tada ću ja potvrditi da sin rođen iz mene dok sam ja živ i na nogama nema moj bitak Da li će dak-le dok sam živ prijeći u njega ili će kad ja umrem preskočiti u njega Ako bi rekli ono prije tada ću oplakivati svoju sudbinu da je moj bitak dok živim i jesam napustivši me prešao u mojeg sina jer dok jesam i živim niti jesam više niti živim ndash i pišem i je-dem već mrtav Ako bi rekli da se moj bitak nastavlja u sinu kad ja umrem tada ću pitati da li moj sin jest ili nije prije nego što ću umrijeti Da li ima svoj bitak ili moj Ako moj ndash tada je ono prvo besmisleno Ako svoj čemu treba moj bitak poslije moje smrti kad ima već dovoljno svoj stari ltbitakgt Ili kako dok ima svoj ima potrebu za mojim koji je mojom smrću sveden na ništa

Tražim od peripatetičke škole da me izbave iz tih labirinata i objasne ako u mojem sinu moj bitak ostaje i trajno biva da li on sacircm ima bitak prije nego što moj bitak prijeđe u njega I tako dok obojica živimo [465] ili samo moj bitak postoji u dvojici ili kad ja umrem dva će se bitka naći u njemu

Ako je to besmisleno i nemoguće neka dozvole da je nužno da moj bitak ne prelazi u njega ili da neće prijeći nego dok obo-

14 Nema grčkog teksta usp ARIST GC 336b30ndash32 διὰ τὸ πόρρω τῆς ἀρχῆς ἀφίστασθαι͵ τῷ λειπομένῳ τρόπῳ συνεπλήρωσε τὸ ὅλον ὁ θεός͵ ἐνδελεχῆ ποιήσας τὴν γένεσιν To je malo produžen navod iz str 497 bilj 14

5

10

15

20

25

30


502

5

30

vimus ambo et hac aura fruimur me meum esse habere illum itidem esse suum Me extincto illo superstite meum esse perire suum illi remanere Generatio itaque continua individuorum il-lud esse quod ipsis impossibile est semper habere non efficit ut permaneat Nihil ergo profuit ad universi completionem ad in-dividuorum permanentiam In quibus si opus fuerat ipsum esse permanere non oportuit ea extingui ut generatio induceretur Quam qui potuit introducere cur non etiam potuit efficere ea individua semper integra ut permanerent Cur in ea re tantum virium habuit in hac nihil potuit Quae haec potentiae dispari-tas ac inaequalitas

Si dicatur quia individua haec necesse habuere ut corrum-perentur cui necessitati non potuerit obviam ire author dicam ego si maius potuit cur non potuit minus Si generationem fecit non semel aut bis ut fieret sed ut continue cur etiam non potuit facere conservationem Maius namque opus est facere quod non erat quam conservare quod est Sed detur necessitati imperma-nentia illa Cui necessitati quaeram An ei scilicet quae causa est corruptionis seu materia illa sit seu mistio contrariorum quae in individuis sunt Si materia est cur coelum cur elementa quae individua etiam sunt permanent Si mistio contrariorum ea cau-sa sit cur terra aqua aer cum mista sint permanent tamen Ne-que enim corpora haec Aristotelica confessione simplicia sunt sed mista Testatur id in terra inenarrabilis varietas ponderum colorum saporum odorum eadem haec in aqua

Cur ergo terra cur aqua quae mistae ex contrariis sunt quae individua permanent et non corrumpuntur Si dicatur eas non individuas sed species duas in singulo quoque corpore esse atque ratione speciei non corrumpi quia sit necesse species per-manere tum rogabo cur id speciebus concessum sit non etiam individuis Aeque enim species manerent si individua perma-nerent ac si continue haec generentur Quod ergo potuit unico actu unica individuorum permanentia effici aeque bene ac forte melius cur pluribus infinitis scilicet actibus continuitatis gene-

25

20

15

10


503

20

15

10

5

jica živimo i uživamo u ovome zraku da ja imam svoj bitak a on također svoj bitak kad ja umrem a on me nadživi da moj bitak propadne a njegov da njemu ostane Stoga kontinuirano nastaja-nje jedinki ne postiže lttogt da traje onaj bitak za koji je nemoguće da ga oni zauvijek imaju Ništa nije dakle koristilo za potpunost sveukupnosti za trajnost jedinki Ako je trebalo da u njima traje sacircm bitak nije ih trebalo zatrti da se uvede nastajanje Onaj koji ga je mogao uvesti zašto nije mogao također učiniti da te jedinke traju uvijek cjelovite Zašto je u onoj stvari imao toliko sila a u ovoj nije ništa mogao Koja je to različitost i nejednakost moći

Ako bi se reklo jer je tim jedinkama bilo nužno da propadnu a toj se nužnosti tvorac nije mogao suprotstaviti ndash ja ću reći ako je mogao više zašto nije mogao manje Ako je učinio da biva nastajanje ne jedanput ili dva puta nego kontinuirano zašto nije mogao učiniti očuvanje Veći je naime posao učiniti ono što nije bilo nego sačuvati ono što jest Ali neka se pripiše nužnosti ona netrajnost Kojoj nužnosti pitat ću Da li onoj koja je uzrok pro-padanja bila to ona materija ili miješanje kontrarnog koji su u jedinkama Ako je lttaj uzrokgt materija zašto traje nebo zašto elementi koji su također jedinke Ako je taj uzrok miješanje kon-trarnog zašto ipak traju zemlja voda zrak premda su miješani Ni ta tijela naime po Aristotelovu priznanju nisu jednostavna nego miješana To potvrđuje u zemlji neizreciva različitost teži-na boja okusa mirisa ndash isto to i u vodi

Stoga zašto zemlja zašto voda koje su miješane iz kontrar-nog ostaju kao jedinke i ne propadaju Ako bi se reklo da one nisu jedinke nego da su dvije vrste također u pojedinom tijelu15 i da ne propadaju s obzirom na vrstu jer je nužno da vrste traju ndash tada ću pitati zašto je to dozvoljeno vrstama a ne također i jedinkama jednako bi naime vrste trajale ako bi trajale jedinke i ako bi kontinuirano nastajale Što je dakle mogao učiniti jed-nim činom jednim jedinim trajanjem jedinki ndash jednako dobro i možda bolje ndash zašto se čini s više činā tj s beskonačno mnogo

15 Zemlja voda zrak i vatra imaju svaka dvije kvalitete (npr vatra toplo i suho voda hladno i mokro itd) Te se kvalitete smatraju (u ovom argumentu) kao jedinke ndash ujedinjene u jednom tijelu vatri vodi itd

25

30


504

rationibus efficitur Nonne id frustraneum opus est ex doctrina Aristotelica

Si individuis impossibilitas permanentiae ista convincatur ut impossibile sit eam non fateri tum aiam ego Aristotelem non in eodem pede stetisse dum scripsit omnia individua impos-sibile est habere esse adimplet ergo deus universum continua generatione ut illud esse per eam permaneret quod tamen in individuis non sit sed in speciebus Atque ita esse istud quod in individuis deperit non individuis sibi aequalibus sed in spe-ciebus amplioribus servatur Individuorum enim generatio non ad individuorum continuationem conducit sed ad specierum conservationem De quibus tamen non dixerat esse impossibile esse ipsum permanere Atque ita quod de uno proposuit de alio conclusit quae qualis sit vel logica vel philosophia doceant sal-vatores illi sui qui tot recessus tot thecas tot technas habent ex quibus quascumque libuerit promant salvationes

Quid sequitur videamus29 Sic enim maxime continuabitur esse eo quod sit quam proximum essentia fieri semper generationem Ait quia generatio a deo facta sit continua futurum ut ita maxime esse ipsum perpetuetur Rogo ego quarum nam rerum esse perpetua-bitur Inferiorum scilicet horum in quibus dixit impossibile esse ipsum esse perpetuari individuorum nempe nullae enim aliae res in his nostratibus mundi partibus quam vel genera vel species vel individua sunt At genera et species non recipiunt generationem non corruptionem esse suum permanet Eorum ergo causa non est generatio adinventa sed individuorum quae esse suum nequeunt perpetuare At horum generatio esse suum non perpetuat corrupto enim eorum aliquo aliud prorsus esse generatur suum prius perit vel si ex se aliquid generent aliud esse illi dant quam proprium

Non igitur hoc generationis modo maxime συνείροιτοiii con-tinuabitur esse individuorum neque erunt quam proxime ad

29 οὕτω γὰρ ἂν μάλιστα συνείροιτο [συνείρητο] τὸ εἶναι διὰ τὸ ἐγγύτατα εἶναι τῆς οὐσίας τὸ γίνεσθαι ἀεὶ καὶ τὴν γένεσιν [ARIST GC 336b32ndash34]

iii Auct συνείρητο

5

10

15

20

25

30


505

neprekidnim nastajanjima Nije li to po Aristotelovu nauku uza-ludan posao

Ako se za jedinke dokazuje ta nemogućnost trajanja kako je nemoguće ne priznati ju tada ću reći da Aristotel nije bio sebi dosljedan kad je napisao da je nemoguće da sve jedinke imaju bitak ndash bog dakle ispunjava sveukupnost neprekidnim nasta-janjem da bi onaj bitak po nastajanju trajao ndash a to ipak ne biva u jedinkama nego u vrstama I tako onaj bitak koji je propao u jedinkama ne čuva se u sebi jednakim jedinkama nego u širim vrstama Nastajanje naime jedinki ne dovodi do nastavljanja je-dinki nego do očuvanja vrsta A o njima ipak nije rekao da je ne-moguće da sacircm ltnjihovgt bitak traje I tako što je o jednome izlo-žio o drugome je zaključio Koja bi ta bila ili logika ili filozofija neka pouče oni njegovi spasitelji koji imaju tolike ustupke tolike zakutke tolika lukavstva iz kojih vade kojigod spas se svidi

Pogledajmo što slijedi raquoTako će se ponajviše nastavljati bitak ndash zato što je najbliže biti ndash da uvijek biva nastajanjelaquo Kaže jer je bog učinio kontinuirano nastajanje bit će da ponajviše tako sam bitak traje Pitam ja kojih će se naime stvari bitak učiniti traj-nim Ovih nižih u kojima je rekao da je nemoguće da sam bitak bude trajan ndash naime jedinki jer ne postoje druge stvari u ovim našim dijelovima svijeta nego rodovi ili vrste ili jedinke A rodo-vi i vrste ne prihvaćaju nastajanje niti propadanje njihov bitak ostaje Nije dakle zbog njih izumljeno ltkontinuiranogt nastaja-nje nego zbog jedinki koje ne mogu učiniti da njihov bitak traje No njihovo nastajanje ne čini da traje njihov bitak kad propadne neka od njih potpuno drugi bitak nastaje onaj prije ltbitakgt pro-pada ili ako iz sebe ltjedinkegt nešto rađaju daju mu drugi bitak a ne svoj

Neće se dakle tim načinom nastajanja ponajviše συνείροιτο nastavljati bitak jedinki niti će one biti najbliže do bicircti nego ltće

5

10

15

20

25

30


506

15

10

essentiam sed specierum et generum At species et genera non habuerunt opus ista per generationem continuatione poterant enim per individuorum etiam permanentiam perennia esse

Generatio ergo continua individuis non prodest ut [466] esse suum perpetuent Ad specierum vero et generum quae ea non indigent frustra est excogitata Vel si indigent longe meliore conservatione potuit adimpleri Atque ideo non recte ab Aristo-tele dictum est hoc modo maxime esse ipsum continuari Neque etiam recte dictum aliud illud quia proxima est ad essentiam con-tinua generatio Quo in loco illud lsquoproximersquo contrapositum est illi lsquoproculrsquo superiori lsquoproximersquo istud si localiter accipiatur ea patie-tur absurda quae passum est lsquoproculrsquo illud Si vero contrapona-tur ad id lsquoproculrsquo quod ibi non invenimus tunc amplius disqui-rendum ut inveniatur si potest

Si dicatur haec nostratia procul distare a principio quia il-lud simplex haec composita sint quae compositio efficiat ut ne-queant semper manere aiam ego si continua generatio debeat proxime ad substantiam accedere oportet ut quam simplicissi-ma sit ipsa vel simplicissimorum vel genita efficere simplicis-sima quorum quidem nullum est Neque enim generatio quae multo apparatu qualitatum tum primarum tum secundarum tum motionibus localibus alterationibus caloribus eget simpli-cissima dici potest vel si in instanti dicatur fieri forma etenim quae eo instanti inducitur simplex non est Neque simplicium rerum est nam quod generatur compositum ex elementis in sua philosophia est et quicquid ex generatione nascitur compositum est ex iisdem

Aliud ergo lsquoproximersquo illud significat Sed quid significare possit aliud Nam distantia omnis aut localis est aut essentia-lis aut accidentium natura propinquorum Essentialem appa-ruit non esse quia principium simplicissimum est generatio talis non est Localis minime quia principium in loco non est Accidentium aliorum omnium minime nulla enim accidentia in

5

20

25

30


507

15

se nastavljati bitakgt vrsta i rodova A vrste i rodovi nisu imali potrebe za tim nastavljanjem na temelju nastajanja ndash mogli su biti vječni također na temelju trajanja jedinki

Stoga kontinuirano nastajanje jedinkama ne koristi da [466] učine trajnim svoj bitak i uzalud je izmišljeno za vrste i rodove koji ga ne trebaju Ili ako trebaju moglo je biti ispunjeno dale-ko boljim očuvanjem I stoga Aristotel nije ispravno rekao da se ponajviše na taj način sam bitak nastavlja Niti je točno rečeno ono drugo raquoJer je kontinuirano nastajanje najbliže bitilaquo16 Na tom mjestu ono najbliže suprotstavljeno je onom gornjem daleko To najbliže ako bi se prihvatilo u mjesnom značenju trpit će one besmislenosti koje je pretrpjelo ono daleko Ako se pak stavi nasu-prot onom daleko koje tamo ne nalazimo tada treba šire istražiti da se pronađe ako je moguće

Ako bi se reklo da je to naše daleko od počela jer je ono ltpo-čelogt jednostavno a ovo ltnašegt složeno ta složenost čini da ne može ostati zauvijek ja ću reći Ako bi kontinuirano nastajanje trebalo prići najbliže supstanciji ndash treba sacircmo biti što jednostav-nije ili ltnastajanjegt najjednostavnijeg ili da čini najjednostavnije nastalo Ništa nije od toga Niti se naime za nastajanje koje tre-ba biti tako opremljeno kvalitetama kako prvim tako i drugim tako i imati mjesna kretanja mijenjanja i topline može reći da je najjednostavnije ndash ili ako bi se reklo da nastaje u trenutku forma koja se u tom trenutku uvodi nije jednostavna niti je ltformagt jednostavnih stvari Naime ono što nastaje u njegovoj je filozo-fiji sastavljeno iz elemenata i što god se rađa iz nastajanja složeno je iz tih istih

Nešto drugo dakle znači ono najbliže No što bi drugo mo-glo značiti Naime svaka udaljenost ili je mjesna ili je bitna ili s obzirom na narav blizih akcidenata Čini se da nije bitna udalje-nost jer ltbitgt je najjednostavnije počelo a nastajanje nije takvo Ponajmanje je mjesna jer počelo nije u mjestu Ponajmanje je ltudaljenostgt od svih drugih akcidenata nikoji naime akcidenti

16 Nema grčkog navoda usp ARIST GC 336b32ndash34 οὕτω γὰρ ἂν μάλιστα συνείροιτο τὸ εἶναι διὰ τὸ ἐγγύτατα εἶναι τῆς οὐσίας τὸ γίνεσθαι ἀεὶ καὶ τὴν γένεσιν

5

10

20

25

30


508

25

10

5

principio sunt si modo pro principio deum intelligamus aut in-telligentiam aliquam vel coelestem aliquam essentiam vel ele-mentalem quae perpetua sit non Aristotelico sed Pythagorico Parmenidico Platonicoqueiv vocum usu Sed principium istud esto coelum et Sol causa ut docebimur inferiorum horum con-tinuae generationis

Mitto quaerere qua ratione principium dictum sit et essen-tia generico nomine per metaphoram ad speciem contracto con-tra edicta sua Illud requiro quo pacto generatio quae accidens est proxima substantiae dici possit Si vero proximitas ista sit imitatio ea qua dicet elementa suis rectis motibus generationem continuam efficientibus circularem coeli motum imitari tunc di-cam motus eos motibus coelorum similes fieri non autem coe-lorum substantiae aut coelis ipsis Quod si exponant generatio-nem continuam proxime ad substantiam accedere hac ratione scilicet quod res generabiles perpetuitatem quae in simplicibus substantiis omnibus est acquirant aiemus nos falsum esse indi-vidua quae suo dogmate primae substantiae sunt perpetuari secundas vero substantias aut opus non habuisse generatione seu continua seu interpolata aut meliore modo incorruptione nimirum potuisse perpetuari Speciosa ergo haec Aristotelis philosophia est precii tamen nullius nullius veritatis nullius necessitatis

Prosequamur30 Huius autem ut dictum est multoties causa est latio circularis Et causam sane subdit31 Eo quod adducat et abdu-cat generativum Illud primum aio in praecedentibus libris nul-libi id ab eo dictum atque ita librum hunc post Meteoros apparet scriptum Deinde illud est animadvertendum non negligenter quomodo dicat tam saepe continuam generationem quae con-tinua non sit sed deinceps Superius eam appellavit ἐνδελεχῆ

30 Τούτου δ΄ αἴτιον͵ ὥσπερ εἴρηται πολλάκις͵ ltαἰτίαgt ἡ κύκλῳ φορά [ARIST GC 336b34ndash337a1]

31 διὰ τὸ προσάγειν καὶ ἀπάγειν τὸ γεννητικόν [ARIST GC 336a17ndash18]

iv Corr ex Planicoque

15

20

30


509

15

25

5

nisu u počelu osim ako pod počelom shvaćamo boga ili nekakvu inteligenciju ili nekakvu nebesku ili elementarnu bit koja je traj-na ndash ne po Aristotelovoj nego Pitagorinoj Parmenidovoj i Plato-novoj upotrebi riječi Neka to počelo bude nebo i Sunce ndash uzrok kako nas uče kontinuiranog nastajanja ovog nižeg

Propuštam pitati iz kojeg se razloga počelo naziva i bit rod-nim imenom svedenim na vrstu metaforom protiv njegovih pra-vila Pitam to na koji se način nastajanje koje je akcident može nazivati najbližim supstanciji Ako je pak ta najbližost ono opo-našanje kojim kaže da elementi svojim pravocrtnim kretanjima koja proizvode kontinuirano nastajanje oponašaju kružno kre-tanje neba tada ću reći da ta kretanja bivaju slična kretanjima nebesa a ne supstanciji nebesa ili samim nebesima Ako izlože to da je kontinuirano nastajanje najbliže supstanciji tj iz tog ra-zloga ndash jer stvari koje mogu nastati postižu trajnost koja postoji u svim jednostavnim supstancijama ndash mi ćemo reći da je netočno da jedinke koje su po njegovom poučku supstancije traju a da druge supstancije ili nisu imale potrebe za nastajanjem bilo ne-prekidnim bilo ponovljenim ili da su uistinu mogle biti trajne na bolji način tj ne-propadanjem Izvanredna je ta Aristotelova filozofija ali ipak bez ikakve vrijednosti bez ikakve istine ika-kve nužnosti

Nastavimo raquoA uzrok toga je kako je rečeno na mnogo mje-sta kružno pomicanjelaquo I dodaje uzrok raquoTime što dovodi i od-vodi ono što rađalaquo Prvo kažem u prethodnim knjigama on to nigdje nije rekao tako da se čini da je ta knjiga napisana poslije Meteorologije Zatim treba brižljivo paziti na to kako tako često zove neprekidnim nastajanjem ltonogt koje nije kontinuirano nego s preki-dom Gore ga je nazivao ἐνδελεχῆ a u drugima raquoNužno je ako to

10

20


510

5

in his aliis32 Necesse est his existentibus etiam generationem esse con-tinue Neque enim generatio fit continue συνεχῶς sed deinceps ἐφεξῆς seu unius rei sit seu plurium Fit enim interrupto et non continuato motu ut est coeli motus συνεχής continuus Sed no-mina mittamus res ipsas perpendamus

Ait saepe ab eo dictum circularem motum esse causam gene-rationis Sed non omnis circularis motus non primus sed33 Qua-re non prima latio causa est generationis et corruptionis Sed ea quae est secundum Obliquum circulum Zodiacum nimirum in quo Sol generativus accedendo et recedendo generationem continuam facit De planetis qui in eodem circulo feruntur nulla conside-ratio nulla mentio ab eo habita cui ob id reliqui philosophi et astrologi illud obiicient quod ipse veteribus obiecit [467] dum de Solis nutrimento disputaret inconveniens eos fecisse Solem solum curasse caeteros neglexisse

Sed maius me quiddam torquet quid est per deos immorta-les illud προσάγειν καὶ ἀπάγειν 34 adducere et abducere per quae fiat generatio Quid ista adductio et abductio efficiat considere-mus Forte sit id ipsum quod etiam προσιέναι καὶ ἐγγὺς εἶναι35 advenire et prope esse et ἀπιέναι καὶ πόρρω γίνεσθαι36 abire et pro-cul fieri Quod alibi hac de re ipsa interspersit Ea dupliciter pos-sunt intelligi accessionem adventumque ad tropicum nostrum recessionem abitumque ad tropicum Capricorni potest etiam pro apogeo et perigeo accipi Sed Graecorum astrologi ad sua usque tempora haec duo non noverant postea Hipparchus ea est commentus De altero ergo accessu et recessu agamus Ait τὸν λοξὸν κύκλον κατὰ τὴν ἔγκλισιν προσάγειν καὶ ἀπάγειν τὸ γεννητικόν Obliquum circulum secundum inclinationem adducere et abducere generativum quod Solem alibi exprimit

32 ἀνάγκη τούτων ὄντων καὶ γένεσιν εἶναι συνεχῶς [ARIST GC 336a16]

33 διὸ καὶ οὐχ ἡ πρώτη φορὰ αἰτία ἐστὶ γενέσεως καὶ φθορᾶς͵ ἀλλ΄ ἡ κατὰ τὸν λοξὸν κύκλον [ARIST GC 336a31ndash32]

34 [ARIST GC 336a17ndash18]35 [ARIST GC 336b6]36 [ARIST GC 336b7]

10

15

20

25


511

25

5

postoji da i nastajanje biva kontinuiranolaquo Ne biva naime nasta-janje kontinuirano συνεχῶς nego s prekidom ἐφεξῆς bilo da je ltnastajanjegt jedne stvari ili više njih biva naime u isprekidanom a ne kontinuiranom kretanju kao što je kretanje neba συνεχής ndash kontinuirano No ostavimo imena ispitajmo same stvari

Kaže da je često govorio da je kružno kretanje uzrok nastaja-nja Ali ne svako kružno kretanje ne prvo nego raquoStoga nije prvo pomicanje uzrok nastajanja i propadanja nego ono koje je prema Kosoj kružnicilaquo ndash zaista zodijaku u kojem Sunce koje rađa pri-stupajući i udaljavajući se čini kontinuirano nastajanje O plane-tima koji bivaju nošeni u istom krugu nije ništa promišljao niti ih spominjao Zbog toga će mu ostali filozofi i astrolozi prigovo-riti ono što je sam prigovorio starima kad [467] je raspravljao o ishrani Sunca da su neprikladno učinili što su se brinuli samo za Sunce a zanemarili ostale17

No nešto me veće muči što je o besmrtni bogovi ono προσά-γειν καὶ ἀπάγειν dovoditi i odvoditi po kojima biva nastajanje Razmotrimo što to dovođenje i odvođenje čini Možda je to ono isto što i προσιέναι καὶ ἐγγὺς εἶναι doći i biti blizu i ἀπιέναι καὶ πόρρω γίνεσθαι otići i biti daleko ndash što je na drugom mjestu o toj stvari rasijao To se može dvostruko shvatiti kao pristupanje i dolazak k našoj obratnici i odstupanje i odlazak k Jarčevoj obrat-nici a može se uzeti kao apogej i perigej18 No grčki astrolozi sve do njegova doba to dvoje nisu poznavali Kasnije je to Hiparh izmislio Raspravljajmo dakle o drugom pristupanju i odstupa-nju Kaže19 τὸν λοξὸν κύκλον κατὰ τὴν ἔγκλισιν προσάγειν καὶ ἀπάγειν τὸ γεννητικόν raquoda Kosa kružnica prema nagibu dovodi i odvodi ono što rađalaquo ndash a to na drugom mjestu izražava kao Sunce

17 Usp ARIST Mete 355a18ndash21 ἄτοπον δὲ καὶ τὸ μόνον φροντίσαι τοῦ ἡλίου͵ τῶν δ΄ ἄλλων ἄστρων αὐτοὺς παριδεῖν τὴν σωτηρίαν͵ τοσούτων καὶ τὸ πλῆθος καὶ τὸ μέγεθος ὄντων

18 Vidi ovdje knj 6 bilj 419 Termini i sintagme povezani s raznih mjesta usp ARIST GC

336a32 τὸν λοξὸν κύκλον ARIST Col 792a21ndash22 κατὰ τὴν ἔγκλισιν ARIST GC 336a17ndash18 προσάγειν καὶ ἀπάγειν τὸ γεννητικόν

10

15

20


512

20

15

10

Primo itaque quaeramus qua ratione id dicatur Sol quo modo a Terra abducitur aut ad eam adducitur Quae ad omnes coelestes orbes veluti centrum residet Quomodo abducitur si semper Terrae dimidiae facies ad Solem versa illius radiis col-lustratur Si calore illius aeque semper calescit Non negabunt id sui sed docebunt alio tempore ab aliis Terrae partibus non a tota longius Solem abduci alio ad easdem propius adduci

Concedemus id nos in partibus terrae concedentibus illis a tota non abduci Sed quaeramus an putent totam Terram ge-nerationem rerum proferre An vero plagas tantum aliquas Si plagas dicant experientiam afferemus sub ipso nostrate polo qui longissime a tropicis distat generationem rerum celebrari nubium pluviarum nivium ventorum lapidum herbarum ar-borum animalium avium piscium hominum

Si dicant excusatum iri Aristotelem quod suis temporibus inveterata fuerit opinio sub polis ob frigus habitare homines non posse fatebor ego id ita censitum esse non tamen hinc sequi ibi nec aliud quippiam gigni Quod si haec quoque opinio invalue-rat eo aevo (quod tamen non constat et qui id asserat sua non veterum authoritate affirmet) constat nostro aevo falsam eam fuisse opinionem quam si Aristoteles credidit falsum credidit a qua falsitate philosophos nos quamquam in contraria Aristotelis authoritas trahat debet avertere in iis saltem rebus quae oculis caeterisque sensibus obiectae sunt

Esto concedent nostrates veritatis amatores omnibus Terrae locis etiam sub septemtrionibus generationis rerum celebrari in eoque ipso sententiam Aristotelis veram esse id namque fie-ri dum Sol ad septemtriones quam proxime accedit etiamsi eo usque non progrediatur radiis tamen suis caloreque generatio-nes effici accessuque suo generationem ut recessu corruptionem consequi Id enim Aristoteles his verbis docuit37 Itaque si acces-sione et propinquatione generat etiam recessione et procul abitione hoc ipsum corrumpit

37 ὥστ΄ εἰ τῷ προσιέναι καὶ ἐγγὺς εἶναι γεννᾷ͵ ltκαὶgt τῷ ἀπιέναι ταὐτὸν τοῦτο καὶ πόρρω γίνεσθαι [καὶ πόρρω γίνεσθαι αὐτὸ τοῦτο] φθείρει [ARIST GC 336b6ndash7]

5

25

30


513

15

5

Prvo pitajmo iz kojeg se to razloga kaže Na koji se način Sunce udaljuje od Zemlje ili k njoj približava koja kao središte miruje prema svim nebeskim krugovima Kako se udaljuje ako je lice polovice Zemlje uvijek okrenuto k Suncu biva obasjano njegovim zrakama ako se grije uvijek jednako njegovom topli-nom Neće to njegovi nijekati nego će poučavati da se Sunce u drugo vrijeme od drugih dijelova Zemlje ne od cijele dalje uda-ljuje a da se u drugo ltvrijemegt k tim istima bliže približava

Dopustit ćemo mi to što se tiče dijelova Zemlje ako oni pri-znaju da se od cijele ne povlači No pitat ćemo da li misle da cijela Zemlja pokazuje nastajanje stvari ili pak samo neki prosto-ri Ako kažu ndash ltnekigt prostori navest ćemo iskustvo da se pod samim našim polom koji je najviše udaljen od obratnica slavi na-stajanje stvarī oblaka kiša snjegova vjetrova kamenja biljaka drveća životinja ptica riba ljudi

Ako bi rekli da će Aristotel biti ispričan jer je u njegovo vrije-me bilo uvriježeno mišljenje da pod polovima ljudi ne mogu obi-tavati zbog hladnoće ja ću priznati da se tako smatralo ali da iz toga ne slijedi da tamo ne nastaje nešto drugo Ako je to mišljenje u to doba i prevladavalo (što nije poznato i onaj tko bi to tvrdio potvrđuje to svojim a ne ugledom starih) u naše se doba slažu da je to bilo netočno mišljenje ako je Aristotel u njega vjerovao netočno je vjerovao od te netočnosti treba nas filozofe odvratiti ndash premda Aristotelov ugled vuče u suprotno ndash bar u onim stvari-ma koje leže pred očima i ostalim osjetilima

Neka bude priznat će naši ljubitelji istine da se na svim mje-stima Zemlje i na Sjeveru slavi nastajanje stvarī i da je u tom samom Aristotelova misao istinita ndash da to naime biva kad Sunce najbliže prilazi Sjeveru premda ne napreduje sve do tamo da ipak svojim zrakama i toplinom čini nastajanja i svojim prilaže-njem nastajanje kao što odstupanjem postiže propadanje To je naime Aristotel poučavao ovim riječima raquoStoga ako prilaže-njem i približavanjem čini da nastaje također odlaskom i udalja-vanjem čini da to isto propadalaquo

10

20

25

30


514

30

Esto accedente Sole ad Cancrum generatio fiat sub sep-temtrione interrogo an idem ipsum quod tunc generatur re-cedente a Cancro Sole corrumpatur Maxime omnium asseve-rabunt hoc enim clare Aristotelem dixisse αὐτὸ τοῦτο φθείρει Hoc ipsum corrumpit Tum praeterea rogabo an id in omnibus re-bus eveniat An in aliquibus tantummodo Si in omnibus dicant usus rerum eos falsitatis convincet Nam ego qui Sole ad Can-crum accedente XXV die Aprilis genitus sum anno MDXXIX non sum extinctus Sole eodem inde ad sex menses iisdem spaciis ad Capricornum contrarium accedente et a nostro etiam ante re-cedente neque quadraginta aut amplius aliis eius Solis ad eos-dem tropicos et ab eisdem tropicis accessionibus et recessioni-bus quae ab ea die ad hanc usque secutae sunt esse desii aut meum esse periit

Neque omnes homines omnia animalia omnes arbores quae Sole ad aquilones propinquante generantur semestre tantum spacium vivunt Sole inde regrediente Aliquae ergo res tantum recedente Sole corrumpuntur An vero ex hoc dogmate nulla res nostra aestate corrumpitur nullum animal moritur nullus homo interit quia Sol prope nos est Et cum procul est a nobis in hye-me nullus infans nascitur nullum animal in lucem prodit quia Sol sua longinquitate ea non fovet torve respicit Rogamus ut nos doceant quae et quot et quales sint istae res quae acceden-te Sole generantur recedente corrumpuntur eaedem Si dicant herbas appropinquante Sole flores fructus germinare virescere dicemus nos easdem herbas maxime propinquo Sole etiam are-scere emori iterum Sole regrediente [468] saepenumero revire-scere reflorere maturescere

Animalia vero ac homines omnibus aeque anni tempestati-bus oriuntur atque occidunt Sole et accidente et revertente Quo-modo ergo Sol dictus est γεννητικὸν τῷ προσιέναι generativum cum accedit corruptivum cum recedit αὐτὸ τοῦτο φθείρει hoc ipsum quod accedendo generavit recedendo corrumpit Si ad

5

10

15

20

25


515

5

Neka bude kad Sunce prilazi k Raku neka bude nastajanje na Sjeveru pitam da li to isto što tada nastaje kad se Sunce uda-ljava od Raka propada Od svih će najviše potvrditi da je to naime Aristotel jasno rekao αὐτὸ τοῦτο φθείρει ndash to isto čini da propada Osim toga tada ću pitati da li se to događa u svim stva-rima ili samo u nekima Ako budu rekli u svima iskustvo stvarī dokazat će im netočnost Naime ja koji sam rođen kad je Sunce prilazilo k Raku 25 travnja godine 1529 nisam umro kada je isto Sunce od tada za šest mjeseci na istim prostorima prilazilo k Jarcu koji je suprotan i kada se također udaljavalo od našeg ltRakagt niti sam četrdeset ili više puta pri drugim prilaženjima tog Sunca k istim obratnicama i pri udaljavanjima od istih obrat-nica koja su uslijedila od toga dana sve do ovoga niti prestao biti niti je moj bitak propao

I ne žive svi ljudi sve životinje sva drveća koji nastaju kad se Sunce približava Sjeveru samo razdoblje od šest mjeseci kad se Sunce od tamo povlači Dakle samo neke stvari propadaju kad se Sunce udaljava Da li pak po tom poučku nijedna stvar ne propa-da u naše ljeto nijedna životinja ne umire nijedan čovjek ne pogi-ba jer je Sunce blizu nas A kada je daleko od nas zimi zar se ne rađa nijedno dijete nijedna životinja ne dolazi na svjetlo dana jer ih Sunce zbog svoje udaljenosti ne grije ili mrko gleda Molimo da nas pouče koje su koliko ih je i kakve su te stvari koje nastaju kad Sunce prilazi i iste propadaju kad se udaljava Ako bi rekli da trave kad se Sunce približava pupaju cvjetovima plodovima i da počinju zelenjeti mi ćemo reći da se iste trave kad je Sunce veoma blizu također suše i umiru iznova kad se Sunce povlači [468] često ponovo ozelene ponovo cvjetaju i dozrijevaju

Životinje se pak i ljudi jednako u svim godišnjim dobima ra-đaju i umiru kad Sunce zapada i kada se opet vraća Na koji je način dakle Sunce nazvano ono što čini nastajanje kad prilazi γεννητικὸν τῷ προσιέναι ono što čini propadanje kad se uda-ljava αὐτὸ τοῦτο φθείρει20 ndash da li to isto što je prilazeći činilo

20 Usp ARIST GC 336b6ndash9 ὥστ΄ εἰ τῷ προσιέναι καὶ ἐγγὺς εἶναι γεννᾷ͵ τῷ ἀπιέναι ταὐτὸν τοῦτο καὶ πόρρω γίνεσθαι φθείρει͵ καὶ εἰ τῷ πολλάκις προσελθεῖν γεννᾷ͵ καὶ τῷ πολλάκις ἀπελθεῖν φθείρει ndash no u citatu nije riječ o Suncu nego o kretanju cijelog (neba) ἡ τοῦ ὅλου φορά

10

15

20

25

30


516

hoc dogma rerum generatio atque corruptio conferatur in her-bis in foliis arborum nec eorum tamen omnium vera esse com-prehendentur nec non in ranis palustribus muscis pulicibus talibus insectis aliis verum esse reperietur in reliquis cunctis rebus falsa itaque Sol suo accessu ranarum ac muscarum erit γεννητικὸν generativum ex Aristotelis speciosa philosophia

Si vera sit ea alia philosophia quam 2 Physico protulit Sol et homo generat hominem id certe alio modo quam aggressu ad tro-picum et regressu a tropico necesse est evenire quandoquidem omni anni non dico tempore aut mense aut die sed hora sed momento mas cum foemina concumbit ubique terrarum Sole et prope et procul existente et pueros et puellas procreant Cur ergo illa recipiamus38 Et in aequali tempore corruptio et generatio ea quae secundum naturam cum nulla aequalitas temporum ullo-rum nedum accessuum et recessuumv Solis in his servetur

Neque illa veriora sunt39 Ideo et tempora et vitae uniuscuiusque numerum habent et hoc terminantur omnium enim est ordo et omne tempus et vita mensuratur periodo Si de periode accessus et reces-sus Solis intelligatur cum hanc periodum nullae res aliae servent ordine quo dicit quam ranae ac muscae ac talia alia ingenti no-bilitate ornata animalia quae digna sint quorum Sol ac coelum universum curam habeant ac periodos suas revolvant Atque haec quidem in illa generatione ac corruptione demonstratum esto quae fit per temporum intervalla

In altera autem illa de qua dicitur generatio unius corruptio al-terius multo minus habet locum cum eodemmet instanti quo ge-neratio fit fiat etiam corruptio neque haec expectet Solem ad Ca-pricornum proximantem aut ad Cancrum Non ergo fuit necesse ad generationes utrasque utrasque etiam corruptiones plures So-lis motus imaginari necessarios neque duos neque contrarios


39 Διὸ καὶ οἱ χρόνοι καὶ οἱ βίοι ἑκάστων ἀριθμὸν ἔχουσι καὶ τούτῳ διορίζονται πάντων γάρ ἐστι τάξις͵ καὶ πᾶς βίος καὶ χρόνος μετρεῖται περιόδῳ͵ [ARISTGC 336b10ndash13]

v Corr ex accesivum et recesivum

5

15

20

25

30

10


517

da nastaje udaljavajući se čini da propada Ako bi se taj poučak usporedio s nastajanjem i propadanjem stvarī shvatit će se da je istinito u travama u lišću drveća ali ipak ne svog drveća tako-đer otkrit će se da je to istinito u močvarnim žabama muhama buhama i takvim drugim insektima ndash u svim je ostalim stvarima to netočno Stoga će Sunce biti γεννητικόν ono koje čini nasta-janje žaba i muha ndash po osobitoj Aristotelovoj filozofiji

Ako bi bila istinita ona druga filozofija koju je iznio u 2 knjizi Fizike raquoSunce i čovjek rađa čovjekalaquo21 ndash sigurno je nužno da se to dogodi na drugi način a ne pristupanjem obratnici i povlače-njem od obratnice budući da svake godine ne kažem u ltsva-kogt godišnje doba ili svakog mjeseca ili dana nego svakog sata svakog trenutka muškarac ima odnos sa ženom i posvuda na Zemlji kad je Sunce i blizu i daleko stvaraju dječake i djevojčice Zašto bismo dakle prihvatili ono raquoI u jednakom vremenu biva propadanje i nastajanje ono koje je u skladu s prirodomlaquo ndash kad se nikakva jednakost nikojih vremena niti prilaženja niti udalja-vanja Sunca u tome neće očuvati

Ni ono nije istinitije raquoStoga i vremena i životi svakog pojedi-nog imaju broj i njime su omeđeni postoji naime poredak svega i svako vrijeme i život mjeri se vremenskim razdobljemlaquo Ako se pod vremenskim razdobljem shvati prilaženje i udaljavanje Sun-ca budući da to vremensko razdoblje u poretku o kojem govori ne čuvaju nijedne druge stvari nego žabe i muhe i druge takve ži-votinje ukrašene neizmjernom plemenitošću koje su dostojne da se za njih brinu Sunce i cjelokupno nebo i da kružeći ponavljaju svoja vremenska razdoblja To zaista neka bude dokazano u tom nastajanju i propadanju koje se odvija u vremenskim razmacima

A u onom drugom ltnastajanjugt o kojem se kaže nastajanje jednog propadanje je drugog mnogo je manje umjesno ndash kad u istom trenutku u kojem biva nastajanje biva također i propadanje ndash i to ltpropadanjegt ne može čekati Sunce koje se približava Jarcu ili Raku Nije bilo potrebno ni za jedno ni za drugo nastajanje ni za jedno ni za drugo propadanje zamišljati više nužnih kretanja Sunca niti dva niti kontrarna

21 Nema grčkog usp ARIST Ph 194b13 ἄνθρωπος γὰρ ἄνθρωπον γεννᾷ καὶ ἥλιος

5

10

15

20

25

30

35


518

20

Neque hac in re verum est τῶν γὰρ ἐναντίων τὰ αἴτια ἐναντία contrariorum causas esse contrarias Neque etiam verum est alterum illud40 Necesse est enim si semper futura est continua generatio et corruptio semper quidem aliquid moveri ne deficiant hae mutationes duo autem ne alterum eveniat solummodo Neque enim generatio et corruptio continuae sunt neque duo motus ad id sunt necessarii Neque ad continuam facit generationem quod ait41 Continuitatis ergo universi latio causa est Tum quia genera-tionem continuam esse non est verum tum quia primi mobilis motus (ita enim exponunt sui) causa est ut Sol continue mo-veatur aut horum continua generatio fiat per Solis continuam motionem a primi mobilis motione dependentem Sol namque ut ipse primo De coelo capite 9 ut astrologi plerique asserunt duobus motibus movetur sibi invicem contrariis diurno scilicet raptu primi mobilis ab ortu ad occasum et proprio deinde suo ab occasu in ortum Atque per hunc proprium accessus et recessus illos facit nihil ad id faciente mobili primo Neque potest dici Solem proprio hoc motu non continue moveri Continue enim movetur nulla interposita mora

Non est igitur universi latio causa continuitatis motus pro-prii Solis ab occasu ad ortum quo solo accessus et recessus suos Sol facit per quos duos generatio et corruptio asserta est fieri Non ergo latio primi mobilis continuae generationis et corrup-tionis causa est Falsa igitur hac quoque in parte Aristotelis phi-losophia est

Non minus etiam inconstans in hac alia est42 Ideo etiam alia quaecumque mutantur in invicem secundum passiones et potentias ve-


41 Τῆς μὲν οὖν συνεχείας ἡ τοῦ ὅλου φορὰ αἰτία [ARIST GC 336b 2ndash3]

42 Διὸ καὶ τἆλλα ὅσα μεταβάλλει εἰς ἄλληλα κατὰ τὰ πάθη καὶ τὰς δυνάμεις͵ οἷον τὰ ἁπλᾶ σώματα͵ μιμεῖται τὴν κύκλῳ φοράν ὅταν γὰρ ἐξ ὕδατος ἀὴρ γένηται καὶ ἐξ ἀέρος πῦρ καὶ πάλιν ἐκ πυρὸς ὕδωρ͵ κύκλῳ φαμὲν περιεληλυθέναι τὴν γένεσιν διὰ τὸ πάλιν ἀνακάμπτειν [ARIST GC 337a1ndash6]

5

10

15

25


519

20

5

Nije u toj stvari istinito τῶν γὰρ ἐναντίων τὰ αἴτια ἐναντία22 raquoDa su uzroci kontrarnog kontrarnilaquo Nije istinito niti ono drugo raquoNužno je naime ako kontinuirano nastajanje i propadanje bude uvijek da se uvijek nešto kreće da ne nedostaju te promjene i to dvije da se ne dogodi samo jednolaquo Niti su naime nastajanje i propadanje neprekidni niti su za to potrebna dva kretanja Niti je u prilog kontinuiranog nastajanja to što kaže raquoUzrok kontinuiteta je pomicanje sveukupnostilaquo ndash kako zato jer nije istinito da je na-stajanje kontinuirano tako i zato jer je kretanje prvog pokretljivog (jer tako izlažu njegovi) uzrok da se Sunce kontinuirano kreće ili da njihovo kontinuirano nastajanje biva po kontinuiranom pokre-tanju Sunca koje ovisi o pokretanju prvog pokretljivog Sunce se naime kako on sam u 1 knjizi O nebu u 9 poglavlju kako mnogi astrolozi kažu kreće dvama kretanjima sebi međusobno kontrar-nima dnevnim tj povlačenjem prvog pokretljivog od istoka pre-ma zapadu i zatim svojim vlastitim od zapada k istoku I upravo zbog tog vlastitog vrši ona prilaženja i udaljavanja dok ono prvo pokretljivo za to ne čini ništa I ne može se reći da se Sunce tim vlastitim kretanjem ne kreće kontinuirano Kontinuirano se na-ime kreće ako nije umetnuta nikakva stanka

Nije dakle pomicanje sveukupnosti uzrok kontinuiteta vlas-titog kretanja Sunca od zapada prema istoku kojim jedinim Sun-ce čini svoja prilaženja i udaljavanja a na osnovi tih dvaju tvrdi se da biva nastajanje i propadanje Nije dakle pomicanje prvog pokretljivog uzrok kontinuiranog nastajanja i propadanja Stoga je Aristotelova filozofija netočna i u tom dijelu

Nije manje nedosljedna u ovom drugom raquoZato i drugo što-god se mijenja jedno u drugo s obzirom na trpnje i mogućnosti

22 Usp ARIST GC 336b9 τῶν γὰρ ἐναντίων τἀναντία αἴτια

10

15

25


520

luti simplicia corpora imitantur circularem lationem Quando enim ex aqua aer fit et ex aere ignis et rursus ex igne aqua circulo dicimus per-currisse generationem eo quod iterum revertatur Neque enim om-nia quaecumque transmutantur in invicem transmutantur nam ex bove cadaver quidem fit non fit autem ex cadavere bos non ergo horum transmutatio circularem motum imitatur sunt alia talia fere universa quae in generatione versantur Cur ergo intu-lit paucissimorum elementorum circularem generationem [469] imitari lationem circularem cum antea de Sole egisset tamquam de efficiente generationis universae universali Quod nam privi-legium divinius elementis datum quam aliis quae in generatio-ne et corruptione eadem causa versantur Nonne ut contrario-rum contrariae causae sunt ita eorundem eaedem

Deinde quis modus transmutationis est secundum passiones et potentias quae inter qualitates et accidentia sunt repositae ge-neratio autem substantiarum propria sit Si per passiones et po-tentias elementa transmutantur quomodo in invicem transmu-tantur Quomodo ex aqua aer fit Quod si fiat formas necesse est mutatas esse non passiones et qualitates Si ex aqua aer fit nonne oportuit aquae formam corruptam aeris formam genitam esse Si id opus fuit cur dictum est quae transmutantur secundum passiones et potentias non autem κατὰ τὰ εἴδη secundum formas Forte ex hac tam argutavi philosophia surripuit Alexander quali-tates formas elementorum esse quia vidisset praeceptorem tra-didisse elementa ad invicem transmutari per mutationem quali-tatum

Quae sententia si vera est cur amplius in corporibus quaera-mus substantiales formas Formas alias quam qualitatum tem-perierum Cur nobis traditur substantiam triplicem esse mate-

vi Auct corr ex auguta

5

10

15

20

25


521

15

25

10

kao jednostavna tijela oponaša kružno pomicanje Kada iz vode biva zrak i iz zraka vatra i opet iz vatre voda kažemo da je nasta-janje prošlo krug time što se ponovno vraćalaquo Naime ne mijenja se sve štogod se mijenja međusobno ltjedno u drugogt iz goveda zaista postaje leš a ne nastaje iz leša govedo ne oponaša dakle njihovo mijenjanje kružno kretanje drugo je takvo gotovo sve što biva u nastajanju Zašto je dakle naveo da kružno nastajanje sasvim malobrojnih elemenata [469] oponaša kružno pomicanje kad je prije raspravljao o Suncu kao o univerzalnom eficijentnom uzroku sveukupnog nastajanja Zašto je elementima dana božan-skija povlastica nego drugome što u nastajanju i propadanju po-čiva na istom uzroku Nije li tako kao što su kontrarni uzroci kontrarnoga tako su isti ltuzrocigt istog

Potom koji je to način mijenjanja prema trpnjama i moguć-nostima koje su smještene među kvalitete i akcidente ndash a nasta-janje je svojstvo supstancija Ako se elementi mijenjaju prema trpnjama i mogućnostima kako se mijenjaju jedni u druge Kako iz vode nastaje zrak Ako bi to bilo nužno je da su se forme promijenile a ne trpnje i kvalitete Ako iz vode nastaje zrak nije li trebalo da je forma vode propala a da je forma zraka nastala Ako je to trebalo zašto je rečeno raquoOno što se pretvara prema trpnjama i mogućnostimalaquo ndash a ne κατὰ τὰ εἴδη prema formama Možda je iz tako mudre filozofije Aleksandar potajno preuzeo23 da su kvalitete forme elemenata jer je vidio da je učitelj prenio da se elementi pretvaraju jedni u druge na temelju mijenjanja kvaliteta

Ako je ta misao istinita zašto da dalje u tijelima tražimo sup-stancijalne forme forme različite od kvaliteta od blage topline24 Zašto nam se prenosi da je supstancija trostruka materija forma

23 Usp ALEXANDER PHIL de An 1717ndash18 οὔτε γὰρ ὕλη τὸ εἶδος (ἡ μὲν γὰρ ἄποιος͵ τὸ δὲ ποιότης τις)͵ οὔτε ἐξ ὕλης Aleksandar iz Afrodizi-jade često rabi sintagmu τὸ εἶδος καὶ τὴν ποιότητα

24 Usp ARIST GA 737a3ndash7 ἡ δὲ τοῦ ἡλίου θερμότης καὶ ἡ τῶν ζῴων οὐ μόνον ἡ διὰ τοῦ σπέρματος͵ ἀλλὰ κἄν τι περίττωμα τύχῃ τῆς φύσεως ὂν ἕτερον͵ ὅμως ἔχει καὶ τοῦτο ζωτικὴν ἀρχήν ὅτι μὲν οὖν ἡ ἐν τοῖς ζῴοις θερμότης οὔτε πῦρ οὔτε ἀπὸ πυρὸς ἔχει τὴν ἀρχὴν ἐκ τῶν τοιούτων ἐστὶ φανερόν

5

20


522

15

10

riam formam ex utrisque compositum Si vero vera est haec substantiae triplicitas quomodo mutatis qualitatibus tantum ex uno elemento elementum aliud fit Si vero non tantum qualita-tibus mutatis elementum unum fit ex alio sed praeter et prop-ter qualitates etiam substantiali forma cur haec cuius proprium opus est reticetur Proferuntur ea quorum negotium non est Quis modus hic philosophiae tradendae docendaeve

Si qualitatibus tantum mutatis ex aqua aerem fieri falsum est cur hoc profertur Si formis mutatis aerem ex aqua fieri ve-rum est cur hoc non profertur Si aient necessaria quoque est mutatio qualitatum esto cur utrumque non profertur Aut si reticeri alterum oportuit principale proferri oportuit non prin-cipale oportuit reticeri

Si Aristoteles non proferat ego vero re docente addam quip-piam non equidem Aristoteles sed ego eam philosophiam con-do At Aristoteles occasionem praebuit cur non potius res ipsa mihi commonstret sensus ipsi qui et illi

Quid est praeterea illud quod ait διὰ τὸ πάλιν ἀνακάμπτειν43 eo quod iterum revertatur Nonne etiam in recta reversio fieri po-test et non tantum in circulo Si Ferraria Venetias proficiscar dein Venetiis Ferrariam itinere eodem regrediar an verum erit dicere circulo me reversum esse Si vapor ab aqua recta ascendat in aeris regionem aliquam ibique condensatus aqua fiat et de-scendens eadem recta cur dicetur circulo reversus Nonne do-cuit nos primo De coelo alibi etiam circularem et rectum motum motus esse inter se longe diversos Rectum in contrarios duos partitus est ascensum et descensum Qua ergo ratione hic doce-mur rectos motus aquae terrae aeris ignis circulo generationem facere aut imitari

Cur etiam additur44 Ideo etiam recta horum latio imitans circu-larem continua est Neque enim generatio ut ostensum est con-tinua est sed deinceps neque etiam itio et reversio continuae sunt neque circularem ullo modo imitantur cum in recta itio et

43 [ARIST GC 337a6]44 Ὥστε [Διὸ] καὶ ἡ εὐθεῖα ltτούτωνgt φορὰ μιμουμένη τὴν κύκλῳ

συνεχής ἐστιν [ARIST GC 337a6ndash7]

5

20

25

30


523

5

i iz obiju ono složeno Ako je pak istinita ta trostrukost supstan-cije kako kad se kvalitete samo promijene iz jednog elementa biva drugi element Ako pak jedan element nastaje iz drugoga ne samo kada se promijene kvalitete nego mimo i zbog kvaliteta također ltkada se promijenigt supstancijalna forma ndash zašto se ona čije je to vlastito djelo prešućuje Zašto se iznosi ono čiji to nije posao Koji je to način prenošenja i poučavanja filozofije

Ako je netočno da iz vode biva zrak ako se samo promijene kvalitete ndash zašto se to iznosi Ako je istinito da kad se promije-ne forme zrak nastaje iz vode zašto se to ne donosi Ako budu rekli da je također nužno mijenjanje kvaliteta neka bude zašto se ne donosi i jedno i drugo Ili ako je jedno trebalo prešutjeti trebalo je donijeti ono glavno a ono ne-glavno prešutjeti

Ako Aristotel ne iznese ja ću doista budući da stvar ltsamagt to poučava nešto dodati zaista ne Aristotel nego ja zasnivam tu filozofiju Aristotel je dao povoda zašto mi ne bi radije stvar sama pokazala sama osjetila koja su i njemu ltpokazalagt

Što je osim toga ono što kaže διὰ τὸ πάλιν ἀνακάμπτειν raquoTime što se ponovo vraćalaquo ndash zar vraćanje ne može biti također i na ravnoj crti a ne samo po kružnici Ako budem putovao iz Ferrare u Veneciju zatim iz Venecije u Ferraru vraćat ću se istim putem je li istinito reći da sam se vratio u krugu Ako se para od vode po ravnoj crti uzdiže u neki predio zraka i ondje zgusnuta postane voda i silazi po istoj ravnoj crti zašto će se reći da se vra-tila u krugu Nije li nas poučio u 1 knjizi O nebu također i drug-dje da su kružno i pravocrtno kretanje kretanja jako međusobno različita da je pravocrtno podijeljeno u dva kontrarna uzdizanje i silaženje Iz kojeg se razloga nas ovdje poučava da pravocrtna kretanja vode zemlje zraka vatre u krugu čine nastajanje ili da ga oponašaju

Zašto se također dodaje raquoStoga također njihovo pravocrtno pomicanje koje oponaša kružno jest kontinuiranolaquo Niti je na-stajanje kako je pokazano kontinuirano nego s prekidom niti su također odlazak i povratak kontinuirani niti na ikoji način opo-

10

15

20

25

30


524

25

10

5

reversio fiat ab eodem in eundem locum Per quas cum elemen-torum generatio fiat cur non rectam motionem imitatur non autem circularem cum qua nullam habet similitudinem quam ab eodem in idem itionem quae rectae etiam est Qua acutie in-geniorum dicetur motum interpolatum similem continuo esse quando 8 Physico magno molimine ostensum sit motum in recta continuum esse non posse Unde etiam ut sibi visus est aeter-nam circularis motus continuitatem adstruxisse

Generatio aeris ex aqua et ex aere aquae per lationem sursum et deorsum fieri paulo post affirmavit45 Manente enim Terra quod circa eam est humidum a radiis et alia sursum caliditate in vapores so-lutumvii fertur sursum At ferri sursum est a medio ferri a medio vero ferri est simplicium duorum rectorum alter motus46 Con-densatur rursus vapor frigefactus ob defectum caloris et ob locum et fit aqua ex aere et facta fertur rursus ad Terram Hic autem est alter rectorum simplicium motuum hoc autem nullam cum circulo cognationem magis quam cum quolibet recto habet

Itaque non recte aliud illud prolatum est47 [470] Fit autem circulus iste imitans solarem circulum Est enim in rectis ad eadem reversio neque recta ea imitatio est quam ostendit cum omni careat similitudine et expressione48 Simul enim ille in latera muta-tur et hic sursum et deorsum Neque ille motus ullam habet causam cum vaporum ascensu vel descensu Non est etenim verum acce-dente Sole vaporem ascendere non est verum recedente descen-dere Eadem saepe die vapor ascendit et pluvia factus descendit




48 ἅμα γὰρ ἐκεῖνος εἰς τὰ πλάγια μεταβάλλει καὶ οὗτος ἄνω καὶ κάτω [ARIST Mete 346b36ndash347a1]

vii Corr ex solum (v ἀτμιδούμενον)

15

20


525

15

5

našaju kružno ltkretanjegt jer na ravnoj crti odlazak i povratak biva od istog u isto mjesto Budući da nastajanje elemenata biva preko njih zašto ne oponaša pravocrtno kretanje a ne kružno s kojim nema nikakve sličnosti osim odlaska od istog u isto što je također svojstvo pravocrtnog Kojom će se oštrinom umova reći da je ponovljeno25 kretanje slično kontinuiranom kad je u 8 knji-zi Fizike s velikim teškoćama pokazano da kretanje na ravnoj crti ne može biti kontinuirano ndash gdje je također kako mu se činilo zasnovao vječnu kontinuiranost kružnog kretanja

Malo poslije je tvrdio da nastajanje zraka iz vode i vode iz zra-ka biva pomicanjem prema gore i prema dolje raquoDok Zemlja mi-ruje ono što je oko nje vlažno zrakama i drugom toplinom gore pretvoreno u paru biva nošeno prema gorelaquo A biti nošen prema gore jest biti nošen od središta biti pak nošen od središta jedno je kretanje od dva jednostavna pravocrtna raquoZgušnjava se opet para ohlađena zbog nedostatka topline i zbog mjesta i biva voda iz zraka i kad nastane opet biva nošena k Zemljilaquo A to je drugo od pravocrtnih jednostavnih kretanja a ono nema nikakvu srodnost više s kružnicom nego s bilo kojim pravocrtnim ltkretanjemgt

Stoga nije točno ono drugo izneseno [470] raquoBiva kružnicom ndash oponašajući sunčanu kružniculaquo ndash postoji naime u pravocrtnim ltkretanjimagt povratak k istom i nije točno ono oponašanje koje pokazuje jer je lišeno svake sličnosti i lttočnoggt prikaza raquoSlično se naime ono ltkružno kretanjegt mijenja u ltnasuprotnegt stra-ne26 i ovo ltpravocrtno kretanjegt prema gore i prema doljelaquo To kretanje nema nikakve veze s uzdizanjem i silaskom parā Nije istinito da se para uspinje kad Sunce prilazi nije istinito da se spuš-ta kad se udaljava Istoga dana često se para uspinje i kad postane

25 Petrić misli na ponovljeno kretanje u obrnutom smjeru dakle po-vratno kretanje

26 Sintagmu εἰς τὰ πλάγια ovdje je Petrić preveo kao in latera a na str 484 r 2 istu je sintagmu preveo kao in transversa ndash što je jasnije

10

20

25


526

hyemis tempore quando Sol procul a nobis distat aestate etiam quam proximus nobis est vere et autumno etiam magis quando Sol est in mediis itineribus Quare falsa illa sunt quae subnectit49 Prope enim existente Sole vaporis sursum fluit fluvius absente vero aquae fluvius deorsum Non enim sex mensibus vapor ascendit ut Sol sex mensibus accedit neque sex mensibus pluit ut sex men-sibus Sol recedit cum saepe longissime per noctem absente Sole vapor ascendat et praesente Sole interdiu pluat

Falsa illa quoque50 Et hoc continue fieri secundum ordinem sane Falsum inquam easdem ob causas est sensus enim aliter distat cui quidem plus tribuet ingenium non caecum quam ornamentis ac κομψεύμασιν istis quam fluminibus his aqueis aereisque sur-sum deorsumque cursantibus quae descripserat in his51 Oportet enim cogitare hunc veluti fluvium fluentem circulo sursum et deor-sum communem aeris et aquae Neque hic est Oceanus ille quem veteres dixere Terram ambire sed hic qui vere est Oceanus qui circa Terram quaqua versum navigatur eamque circulo et ambit et lambet

FINIS LIBRI NONI

49 πλησίον μὲν γὰρ ὄντος τοῦ ἡλίου ὁ τῆς ἀτμίδος ἄνω ῥεῖ ποταμός͵ ἀφισταμένου δὲ ὁ τοῦ ὕδατος κάτω [ARIST Mete 347a3ndash5]

50 καὶ τοῦτ΄ ἐνδελεχὲς ἐθέλει γίγνεσθαι κατά γε τὴν τάξιν [ARISTMete 347a5ndash6]

51 δεῖ δὲ νοῆσαι τοῦτον ὥσπερ ποταμὸν ῥέοντα κύκλῳ ἄνω καὶ κάτω͵ κοινὸν ἀέρος καὶ ὕδατος [ARIST Mete 347a2ndash3]

5

10

15


527

20

15

10

5

kiša silazi u vrijeme zime kada je Sunce daleko od nas udaljeno za vrijeme ljeta također kad nam je najbliže a još više u proljeće i jesen kada je Sunce na srednjim putevima Stoga je netočno ono što dodaje raquoKad je Sunce blizu prema gore teče rijeka pare kad je pak odsutno rijeka vode lttečegt prema doljelaquo Naime ne uzdi-že se para šest mjeseci kao što Sunce šest mjeseci prilazi niti kiši šest mjeseci kao što se Sunce šest mjeseci udaljava jer se često kad je Sunce najduže po noći odsutno para diže i kad je Sunce prisutno preko dana kiši

Netočno je i ono raquoI to kontinuirano biva u skladu s poret-komlaquo Kažem ndash netočno je iz istih razloga jer osjet se od toga jako razlikuje njemu će um koji nije slijep više vjerovati nego ukrasi-ma i tim κομψεύμασιν ltlijepo izraženim riječimagt ltvišegt nego tim vodenim i zračnim rijekama koje teku prema gore i prema dolje a koje je opisao ovim riječima raquoTreba naime misliti da je to kao rijeka koja teče ukrug prema gore i prema dolje zajed-nička zraku i vodilaquo To nije onaj Okean za kojeg su stari rekli da obilazi oko Zemlje nego je on onaj koji je uistinu Okean po kojem se oko Zemlje posvuda plovi i koji nju ukrug obilazi i koji će ju oplakivati

KRAJ DEVETE KNJIGE

528

5

10

15

[470]

DISCUSSIONUM PERIPATETICARUM TOMI IIII LIBER X

DE SEX COELI DISTANTIIS

Pythagoreos bonos ac sapientes viros Aristoteles insectatur quod cum sex distantiae sint coeli sursum deorsum ante retro dextrum sinistrum duas tantum has posteriores inter principia posuerint reliquas omiserint ita enim scribit 2 De coelo capite 21 Ideo Pythagoreos etiam admirabitur quispiam quod duo haec tantum principia dicerent dextrum et sinistrum quatuor vero praetermiserint nihil minus principalia existentia

Iudicavit ipse contrario se habere modo quam illi statuissent nempe non dextrum et sinistrum sed sursum et deorsum princi-pii habere rationem principiumque esse rationem reddit2 Prae-terea ut longitudo latitudine prior est si sursum longitudinis dextrum verso latitudinis prioris autem principium prius est prius sane fuerit

1 Διὸ καὶ τῶν Πυθαγορείων ἄν τις θαυμάσειεν ὅτι δύο μόνας ταύτας ἀρχὰς ἔλεγον͵ τὸ δεξιὸν καὶ τὸ ἀριστερόν͵ τὰς δὲ τέτταρας παρέλιπον οὐθὲν ἧττον κυρίας οὔσας [ARIST Cael 285a10ndash13]

2 Ἔτι δ΄ ὡς τὸ μῆκος τοῦ πλάτους πρότερον͵ εἰ τὸ μὲν ἄνω τοῦ μήκους ἀρχή͵ τὸ δὲ δεξιὸν τοῦ πλάτους͵ ἡ δὲ τοῦ προτέρου ἀρχὴ προτέρα͵ πρότερον ἂν εἴη τὸ ἄνω τοῦ δεξιοῦ κατὰ γένεσιν [ARIST Cael 285a19ndash22]

529

[470]


O ŠEST SMJEROVA NEBA

Pitagorovce dobre i mudre muževe Aristotel progoni jer su premda ima šest smjerova neba gore dolje naprijed natrag de-sno lijevo samo ta dva kasnije postavili među počela a ostale su ispustili tako naime piše u 2 knjizi O nebu u 2 poglavlju raquoStoga će se također netko čuditi pitagorovcima što su samo za ova dva rekli da su počela ndash desno i lijevo četiri su pak previdjeli koja nisu ništa manje važnalaquo

Sacircm je sudio da je to drugačije nego što su to oni postavili da desno i lijevo nemaju razlog počela nego gore i dolje i da su po-čelo izložio je razlog raquoUostalom kao što je duljina1 prije širine ako je gore svojstvo duljine desno pak širine a počelo onoga što je prije i samo je prije uistinu prije je bilo samo gore od samog desno

1 Prijevod latinskih termina longitudo latitudo i profunditas ima mno-ge zamke i poteškoće Hrvatski termini za prostorne dimenzije tijela su duljina širina i visina Prema prirodnom nazoru na svijet u čijem horizontu filozofiraju i Aristotel i Petrić dimenzija kojoj Aristotel pripisuje smjer gore-dolje (longitudo) trebala bi se zvati visinom Ona kojoj pripisuje desno-lije-vo (latitudo) duljinom a ona kojoj pripisuje naprijed-natrag (profunditas) dubinom U tom smislu bi longitudo bila visina latitudo duljina a profunditas dubina To je neuobičajeno Dodatni je problem u tome da Petrić za longi-tudo latitudo i profunditas ne prihvaća te Aristotelove smjerove Et praeterea falsa est haec sententia undequaque nempe sursum longitudinis dextrum latitu-dinis ante profunditatis esse principia (Ovdje str 546 r 22ndash24) Petrić drži da se podjela smjerova-prostornih dimenzija vrši prema duljinskim odnosima longitudo je najdulja dimenzija latitudo kraća a profunditas najkraća Kako onda prevesti Odlučili smo se za jezično korektni prijevod longitudo = du-ljina latitudo = širina profunditas = dubina Treba međutim imati u vidu da taj prijevod ne odgovara smislu koji tim terminima daje Aristotel a među-sobno duljinski određene dimenzije tijela u prostoru ne odgovaraju sasvim ni prostornim dimenzijama kako ih danas definiramo

5

10

15

DISCUSSIONUM PERIPATETICARUM T IV L X

530

5

ipsum sursum ipso dextro secundum generationem Et libro De [471] partibus ad localem motum utilibus capite 4 ita ἀρχὴ δὲ τὸ ἄνω 3 principium vero sursum Esse vero has omnes distantias non solum in animalibus sed etiam plantis et universo et perfectis denique corporibus omnibus tradidit sic eodem 2 De coelo4 Has vero di-stantias consonum rationi est inesse corporibus perfectis omnes Cum-que has omnes universum sua sententia obtineat 1 capite libri 2 De elementis tacite increpavit Platonem qui negaret in Timaeo sursum ac deorsum quicquam esse in universo5 Absurdum enim est non putare esse aliquid in coelo hoc sursum aliud deorsum quemad-modum quidam autumant Hasce reprehensiones discutiamus

Pythagorei in syzygia illa quam ipse 1 Metaphysico capite 5 affert dextrum et sinistrum cum reliquis ibi numeratis pro principiis statuerant sua quadam de more eius scholae recondi-ta sententia philosophati Quae quidem ibi non sunt posita pro corporum principiis sed rerum omnium cum caeteris coniugi-bus Quod Aristoteles forte torsit in aliam sententiam de more scilicet suo qua quidem in re non est admodum laudandus At minus certe hac in alia quando veluti sui oblitus scribit Pytha-goreos duas alias etiam de sex distantiis novisse eodemmet illo capite6 Nos vero deorsum et in sinistris contrario modo quam ut Pythagorei dicunt illi enim nos sursum faciunt et in dextra parte illos vero deorsum et in sinistra Quae sane verba Pythagoreos non duas tantum distantias in universo constituisse contra priorem Aristo-telis assertionem ostendunt sed quatuor et contradictionem in Aristotelis verbis quam nullae salvantium salvent salvationes et praeterea eius non satis saepe consideratam antiquos arguendi cupiditatem declarant

3 [ARIST IA 705b2] 4 ταύτας γὰρ τὰς διαστάσεις εὔλογον ὑπάρχειν τοῖς σώμασι τοῖς

τελείοις πάσας [ARIST Cael 284b23ndash24]5 Ἄτοπον γὰρ τὸ μὴ νομίζειν εἶναί τι ἐν τῷ οὐρανῷ τὸ μὲν ἄνω τὸ

δὲ κάτω͵ καθάπερ τινὲς ἀξιοῦσιν [ARIST Cael 308a17ndash18]6 ἡμεῖς δ΄ ἐν τῷ κάτω καὶ πρὸς τοῖς ἀριστεροῖς͵ ἐναντίως ἢ ὡς οἱ

Πυθαγόρειοι λέγουσιν ἐκεῖνοι γὰρ ἡμᾶς ἄνω ποιοῦσι καὶ ἐν τῷ δεξιῷ μέρει͵ τοὺς δ΄ ἐκεῖ κάτω καὶ ἐν τῷ ἀριστερῷ [ARIST Cael 285b24ndash27]

10

15

20

25


531

20

15

25

10

5

prema nastankulaquo I u knjizi O dijelovima [471] korisnima za mjesno kretanje2 u 4 poglavlju ovako ltpišegt ἀρχὴ δὲ τὸ ἄνω ndash raquopočelo je pak gorelaquo Da svi ti smjerovi nisu samo u životinjama nego također u biljkama i u sveukupnosti i konačno u svim savršenim tijelima iznio je u istom 2 poglavlju O nebu ovako raquoSukladno je razumu da su svi ti smjerovi u savršenim tijelimalaquo Budući da ih sve po njegovom mišljenju sadrži sveukupnost u 1 poglavlju 2 knjige O elementima prešutno3 je kudio Platona koji je u Timeju nijekao da su gore i dolje bilo što u sveukupnosti raquoBesmisleno je naime ne misliti da je u nebu jedno gore drugo dolje kao što neki mislelaquo Raspravimo ta pobijanja

Pitagorovci u onoj sizigiji koju sacircm donosi u 1 knjizi Metafi-zike u 5 poglavlju postavili su desno i lijevo s ostalim tamo na-brojenim kao počela filozofirajući nekim svojim sakrivenim mi-šljenjem na način Pitagorine škole To tamo nije postavljeno kao počela tijela nego svih stvari s ostalim parovima4 To je možda Aristotel izvrnuo u drugu misao na svoj način u kojoj ga stvari ne treba baš hvaliti A sigurno još manje u onoj drugoj kada kao da je zaboravio piše u istom onom poglavlju da su pitagorovci poznavali također i dva druga od šest smjerova raquoMi ltsmogt pak dolje i lijevo na način suprotan od onoga kako pitagorovci kažu oni naime čine da smo mi gore i na desnoj strani a oni pak dolje i na lijevojlaquo Te riječi pokazuju da pitagorovci nisu uspostavili samo dva smjera u sveukupnosti suprotno prethodnoj Aristote-lovoj tvrdnji nego četiri i jasno pokazuju proturječnost u Aristo-telovim riječima koje neće spasiti nikakva spašavanja spasitelja i osim toga njegovu često nedovoljno uočenu želju za pobijanjem starih

2 Knjiga se sada zove ΠΕΡΙ ΠΟΡΕΙΑΣ ΖΩΙΩΝ3 Tj bez navođenja Platonova imena4 Coniunx i coniux je Petrićev prijevod za συζυγiacuteα


532

20

15

10

5

Non duae ergo ut accusantur sunt a Pythagoreis positae di-stantiae sed quatuor dextrum sinistrum sursum deorsum et nisi omnino caecos eos omnes fuisse credamus saltem in se ip-sis ante et retro verisimile est agnovisse Quae igitur haec tanti viri contra tantos viros puerilis argutatio Aient sui at contrario modo Pythagorei quam Aristoteles in universo quatuor distan-tias collocarunt Quid vero tum An hoc piaculum est

Eia ergo in medium proferamus quam recte eas Aristoteles statuerit expendamusque utrorum melior sensibus rationique consonantior sit collocatio neque enim minima haec est philo-sophicarum speculationum

Duae sunt hae pugnantes inter se sententiae Pythagorei nos qui ad arctoum polum habitamus sursum et ad dextrum latus di-cunt esse eos vero qui ad antarcticum deorsum et ad sinistrum Aristoteles contra nos deorsum esse et a sinistris illos vero sur-sum et a dextris respectu primi orbis nam ad planetarum orbes concedit Aristoteles eiusdem capitis fine nos sursum et in dextris illos deorsum et in sinistris utriusque Aristotelicae sententiae haec sunt verba Prioris quidem illius haec7 Clarum itaque quod non apparens polus est sursum et ii qui ibi habitant in superno sunt hemysphaerio et in dextris nos vero in inferiore et in sinistris Secundae vero sententiae haec alia sunt scripta8 Sed in secunda circumlatione veluti planetarum nos quidem in superis et in dextris sumus illi vero in inferis et in sinistris Utra vero harum verior sit ac melior sententia non nisi ex harum distantiarum principiis percipi potest Ea prin-cipia Aristoteles posuit ea itaque in manus sumamus

Ait Aristoteles harum distantiarum tractationem propriam esse eius philosophiae quae motus animalium contemplatur9 Determinatum quidem est de his in iis quae de animalium motibus

7 Δῆλον τοίνυν ὅτι ὁ ἀφανὴς πόλος ἐστὶ τὸ ἄνω Καὶ οἱ μὲν ἐκεῖ οἰκοῦντες ἐν τῷ ἄνω εἰσὶν ἡμισφαιρίῳ καὶ πρὸς τοῖς δεξιοῖς͵ ἡμεῖς δ΄ ἐν τῷ κάτω καὶ πρὸς [ἐν] τοῖς ἀριστεροῖς͵ [ARIST Cael 285b22ndash25]

8 Ἀλλὰ τῆς μὲν δευτέρας περιφορᾶς͵ οἷον τῆς τῶν πλανήτων͵ ἡμεῖς μὲν ἐν τοῖς ἄνω καὶ ἐν τοῖς δεξιοῖς ἐσμεν͵ ἐκεῖνοι δὲ ἐν τοῖς κάτω καὶ ἐν τοῖς ἀριστεροῖς [ARIST Cael 285b28ndash30]

9 Διώρισται μὲν οὖν περὶ τούτων ἐν τοῖς περὶ τὰς τῶν ζῴων κινήσεις διὰ τὸ τῆς φύσεως οἰκεῖα τῆς ἐκείνων εἶναι [ARIST Cael 284b13ndash14]

25


533

10

5

Nisu dakle pitagorovci postavili dva kako ih se optužuje smjera nego četiri desno lijevo gore dolje i ako ne bismo vjerovali da su svi oni bili potpuno slijepi vjerojatno je da su poznavali bar u odnosu na same sebe naprijed i natrag Koje je to dakle dje-tinjasto brbljanje tako velikog muža protiv tako velikih muževa Reći će njegovi ali na suprotan su način od Aristotela pitagorov-ci smjestili u sveukupnosti četiri smjera Što tada je li to grijeh

Deder dakle iznesimo na vidjelo koliko ih je ispravno Ari-stotel postavio i ispitajmo smještanje kojih je bolje sukladnije osjetilima i razumu nije to naime najmanje od filozofskih mo-trenja

Dva su to međusobno sukobljena mišljenja Pitagorovci za nas koji boravimo prema arktičkom polu kažu da smo gore i na desnu stranu a za one koji ltsugt prema antarktiku dolje i na lijevu Aristotel nasuprot tome da smo mi dolje i lijevo oni pak gore i desno s obzirom na prvi ltnebeskigt krug5 naime prema krugovima planeta dozvoljava Aristotel na kraju istog poglavlja da smo mi gore i desno oni dolje i lijevo to su riječi jedne i druge Aristotelove misli zaista njegove prve ove raquoStoga je jasno da je pol koji se ne pokazuje gore i oni koji ondje prebivaju u gornjoj su hemisferi i desno mi pak u donjoj i lijevolaquo A druga je misao zapisana drugačije raquoNo u drugom kruženju tj planeta mi smo zaista gore i desno oni pak dolje i lijevolaquo Koja je misao od ovih istinitija i bolja može se razabrati samo iz počela tih smjerova Ta počela postavio je Aristotel stoga ih uzmimo u ruke

Aristotel kaže da je razmatranje tih smjerova svojstveno onoj filozofiji koja motri kretanje životinja raquoOdređeno je zaista o tome u onim ltspisimagt koji su nazvani O kretanju životinja jer

5 To je krug zvijezda stajaćica naziva se i orbis supremus

15

20

25


534

dicta sunt quia propria illorum natura sint Rationem quoque eius rei statim addit10 Manifesto enim in animalibus inexistentia appa-rent in quibus sane omnes tales particulae dico autem veluti sinistrum et dextrum aliquibus vero quaedam plantis vero sursum et deorsum solum Quare [472] cum animalium propriae sint recte videri possit ad coelum non pertinere Ac ideo subiunxit dubitanter11 Quod si oporteat etiam coelo annectere aliquid talium rationabile est Rationabile inquit est coelo etiam inesse quod in animalibus est horum primum sursum et deorsum quia et haec et reliqua ante et retro dextrum et sinistrum principium quoddam est12 Singu-la veluti principium quoddam est Atque ideo13 has enim distantias rationabile est inesse corporibus perfectis omnes Non solum coelo non solum animalibus sed corporibus perfectis non quasdam sed omnes quia omnes sint principia quaedam Quaenam14 Est vero sursum quidem longitudinis principium dextrum autem latitu-dinis ante vero profunditatis Corpus autem omne perfectum esse tum Pythagoreorum tum sua ipsius sententia primo De coelo ca-pite 1 scripsit idque ratione confirmavit15 Corpus solum fuerit ex magnitudinibus perfectum solum enim terminatur tribus hoc vero est omne trine cum sit divisibile undequaque divisibile fuerit Et paulo post in eandem hanc sententiam16 Omnesi enim habet distantias Longitudinem scilicet latitudinem et profunditatem

10 φανερῶς γὰρ ἔν γε τοῖς ζῴοις ὑπάρχοντα φαίνεται τοῖς μὲν πάντα τὰ τοιαῦτα μόρια͵ λέγω δ΄ οἷον τό τε δεξιὸν καὶ τὸ ἀριστερόν͵ τοῖς δ΄ ἔνια͵ τοῖς δὲ φυτοῖς τὸ ἄνω καὶ τὸ κάτω μόνον [ARIST Cael 284b15ndash18]

11 Εἰ δὲ δεῖ καὶ τῷ οὐρανῷ προσάπτειν τι τῶν τοιούτων͵ καὶ τὸ πρῶτον͵ καθάπερ εἴπομεν͵ ἐν τοῖς ζῴοις ὑπάρχον εὔλογον [ARIST Cael 284b18ndash20]

12 ἕκαστον οἷον ἀρχή τις ἐστίν [ARIST Cael 284b20ndash21]13 ταύτας γὰρ τὰς διαστάσεις εὔλογον ὑπάρχειν τοῖς σώμασι τοῖς

τελείοις πάσας [ARIST Cael 284b23ndash24]14 Ἔστι δὲ τὸ μὲν ἄνω τοῦ μήκους ἀρχή͵ τὸ δὲ δεξιὸν τοῦ πλάτους

τὸ δrsquo ἔμπροσθεν τοῦ βάθους [ARIST Cael 284b24ndash25]15 τὸ σῶμα μόνον ἂν εἴη τῶν μεγεθῶν τέλειον μόνον γὰρ ὥρισται

τοῖς τρισίν͵ τοῦτο δ΄ ἐστὶ πᾶν Τριχῇ δὲ ὂν διαιρετὸν πάντῃ διαιρετόν ἐστιν [ARIST Cael 268a22ndash25]

16 πάσας γὰρ ἔχει τὰς διαστάσεις [ARIST Cael 269a16ndash17]

i Corr ex Onnes

5

10

15

20


535

20

5

je svojstveno njihovoj prirodilaquo Odmah također dodaje razlog te stvari raquoOčito se naime pokazuje da su u životinjama u kojima ltpostojegt svi ti djelići6 kažem kao lijevo i desno u nekima pak neki u biljkama samo gore i doljelaquo Stoga [472] budući da su svoj-stvene životinjama može se činiti da je točno da ne pripadaju nebu Zato je dodao dvojeći raquoAko bi nešto od takvoga trebalo pridati nebu razumno jelaquo Kaže razumno je da jest i u nebu ono što je u životinjama prvo od toga gore i dolje ndash jer je i to i ostalo naprijed i natrag desno i lijevo neko počelo raquoPojedino je kao neko počelolaquo I stoga raquoRazumno je da su svi ti smjerovi u savršenim tijelimalaquo Ne samo u nebu ne samo u životinjama nego u savr-šenim tijelima ne neki nego svi jer svi su neka počela Koja to raquoGore je počelo duljine desno širine naprijed pak dubinelaquo Da je svako tijelo savršeno bila je kako ltmisaogt pitagorovaca tako i njegova vlastita misao u 1 knjizi O nebu u 1 poglavlju napisao je i potvrdio razlogom raquoJedino bi tijelo bilo savršeno među ve-ličinama jedino je naime omeđeno trima ltsmjerovimagt a to je pak ono cijelo budući da je trostruko djeljivo bit će posve djelji-volaquo I malo kasnije o toj istoj misli raquoIma naime sve smjerove tj duljinu širinu i dubinulaquo

6 Particulae je Petrićev prijevod za μόρια τὸ μόριον osim što znači poddio mali dio nečega ndash znači također i dio neke podjele ndash što se čini da znači na ovom mjestu

10

15


536

15

10

5

Neque enim ullum usquam reperiatur corpus quod tres has distantias non habeat quas cum habet omnes habet omnes vero cum habeat perfectum est omne igitur corpus perfectum est Cur ergo ait rationabile est corporibus perfectis inesse omnes Neque enim rationabile id tantum est sed etiam ex positis necessarium Cur etiam ait corporibus perfectis quasi sint aut esse possint cor-pora aliqua imperfecta distantiarum harum ratione cum omnia omnes habeant et qui omnia habet nil ei desit et cui nihil desit perfectum esse definiit ipse in Metaphysicis itaque impossibile est copora alia esse imperfecta

Quod cum verissimum sit omnia corpora inanima arbores animalia coelum item ac universum perfecta sunt si tres habeant distantias hasce omnes enim habent Si vero verum quoque sit quod ipse ait longitudinis principium esse ipsum sursum la-titudinis dextrum profunditatis ante cur dubitanter protulit εἰ δὲ δεῖ si oportet etiam coelo annectere horum aliquid Cum enim coelum uti corpus tres distantias possideat principia quoque earum possidebit Cur itidem cum plantae corpora perfecta sint habeantque longum latum et profundum protulit plantis vero sursum et deorsum solum17 Quasi longae tantum sint reliquis duabus careant

Cur etiam dixit animalibus aliquibus omnes has partes aliqui-bus aliquas esse18 Cumque omnibus corporibus communes sint distantiae hae omnes cur dixit proprias esse animalium naturae19 Si enim vera sunt corpora omnia tres hasce habere distantias ideoque omnes distantias atque iccirco perfecta omnia sint Si etiam vera sunt harum distantiarum principia esse sursum dex-trum ante uti aperte asseruit absurda profecto sunt haec omnia et rationabile id esse et de coelo dubitanter protulisse et plantis duas tantum esse et aliquas animalibus quibusdam et proprias eas animalium naturae esse

17 τοῖς δὲ φυτοῖς τὸ ἄνω καὶ τὸ κάτω μόνον [ARIST Cael 284b17ndash18]18 τοῖς μὲν πάντα τὰ τοιαῦτα μόρια͵ λέγω δ΄ οἷον τό τε δεξιὸν καὶ

τὸ ἀριστερόν͵ τοῖς δ΄ ἔνια [ARIST Cael 284b15ndash17]19 διὰ τὸ τῆς φύσεως οἰκεῖα τῆς ἐκείνων εἶναι [ARIST Cael 284b 14]

20

25

30


537

20

15

10

5

30

Ne može se naći nikakvo tijelo koje nema ta tri smjera kad ima njih ima ih sve kad ih ima sve savršeno je svako je stoga ti-jelo savršeno Zašto onda kaže7 raquoRazumno je da su svi ltsmjero-vigt u savršenim tijelimalaquo Nije to naime samo razumno nego je također na temelju postavljenog nužno Zašto također kaže ndash u savršenim tijelima ndash kao da bi bila ili mogla biti neka nesavršena s obzirom na te smjerove kad sva imaju sve ltsmjerovegt i tko ima sve tome ništa ne nedostaje kome ništa ne nedostaje sam je u Metafizici definirao da je savršeno stoga je nemoguće da postoje neka nesavršena tijela

Budući da je to potpuno istinito sva neživa tijela stabla ži-votinje nebo i također sveukupnost savršena su ako imaju ova tri smjera imaju ih onda sve Ako je pak istinito također što sam kaže da je počelo duljine ono samo gore širine desno dubine na-prijed zašto je dvojeći iznio εἰ δὲ δεῖ ako treba također nebu pripi-sati nešto od toga Budući da nebo kao tijelo posjeduje tri smjera posjedovat će također i njihova počela Zašto je isto tako budući da su biljke savršena tijela i imaju dugo široko i duboko iznio raquoBiljke pak imaju samo gore i doljelaquo ndash kao da su samo duge a da im ostala dva ltsmjeragt nedostaju

Zašto je također rekao raquoNeke životinje ltimajugt sve te dije-love a neke ltsamogt nekelaquo ndash kad su svim tijelima zajednički svi ti smjerovi Zašto je rekao raquoDa su svojstveni prirodi životinjalaquo ndash ako je istinito da sva tijela imaju sva ta tri smjera i stoga sve smjerove i da su stoga sva savršena Ako je također istinito da su počela tih smjerova gore desno naprijed kako je otvoreno tvrdio zaista je besmisleno sve ono i da je to razumno i da je dvoje-ći iznio o nebu i da biljke imaju samo dva ltsmjeragt i da neke životinje imaju neke ltsmjerovegt i da su ltsmjerovigt svojstveni prirodi životinjā

7 Nema grčkog usp ARIST Cael 284b23ndash24 εὔλογον ὑπάρχειν τοῖς σώμασι τοῖς τελείοις πάσας

25


538

5

Quae tot absurda tam paucis verbis comprehensa admiratio-nem mihi non exiguam incutiunt Sed sunt haec principia dili-gentius perpendenda unde tot absurda pendere videntur Forte enim accuratius pensiculata viam nobis ad veritatem patefacient Itaque ab universalioribus Aristotelico more ac methodo rem ag-grediamur videamusque an omnino verum sit corpora omnia tres distantias habere et si omnia tres habeant an alias etiam habere possint vel nulla praeter has tres usquam reperiatur Post quae ea quae ex his nectuntur consideranda

Ac quidem si Aristoteli geometrisque omnibus credamus omnia corpora videntur tres distantias habere Si quidem in om-nibus linea longitudinis extendi potest quam ad angulos rectos secet linea latitudinis ambasque alia linea eodem in puncto se-cet ad rectos itidem angulos quae vocata est linea profunditatis Quae cum in omnibus corporibus sectiones fieri queant asser-tum est omnia corpora tres has distantias habere Quod Aristote-les approbavit prooemio librorum De coelo

Utrum autem plures aut pauciores esse possint in corpore aliquo id dubium videri queat [473] Nam pauciores in aliquibus esse tum res ipsa tum Aristotelis authoritas videtur velle Ait enim plantis sursum et deorsum inesse tantum quae longitu-dinem solam constituunt eius namque principium docuit esse τὸ ἄνω sursum Animalibus etiam aliquibus aliquas tantum esse asseruit

Res etiam ipsa id ostendere videtur in corporibus sphaeri-cis nullam horum inesse natura Nullo enim sphaerae aut pilae loco naturalem longitudinem nullo latitudinem nullo profun-ditatem quam non etiam nomine aliarum nequeas appellare Cubum etiam longitudine carere naturali oculis non lippis om-nibus videatur manifestum quod idem in octaedro in dodecae-dro in icosaedro quoque clarum est perspicere nullam enim in his lineam ad latera ducas caeteris longiorem Latitudinis nul-lam nullam itidem profunditatis per quas non tantum tres sed innumeras inveneris distantias tot nempe quot possunt lineae ad angulos rectos sese in eodem puncto intersecantes duci at hae nulla certa in parte erunt constitutae in dictis corporibus In aliis vero ibi longitudo apparet ubi longior linea ducta est lati-

10

15

20

25

30

35


539

15

10

5

Te tolike besmislice iskazane s tako malo riječi izazivaju u meni ne malo čuđenje No treba pažljivije istražiti ta počela o kojima se čini da ovise tolike besmislenosti Možda će nam briž-ljivije istražena otvoriti put k istini Stoga na Aristotelov način i ltnjegovomgt metodom krenimo na stvar od onog općenitijeg i vidimo da li je uopće istinito da sva tijela imaju tri smjera i ako bi imala sva tri da li bi mogla imati druge ili ne postoji nijedan ltsmjergt osim ovih triju Poslije toga treba razmotriti ono što se na to nadovezuje

A zaista ako bismo vjerovali Aristotelu i svim geometrima čini se da sva tijela imaju tri smjera ndash ako se u svima crta duljine može protegnuti a nju pod pravim kutovima siječe crta širine i obje siječe druga crta u istoj točki također pod pravim kutovima koja se zove crta dubine Budući da ta presijecanja mogu biti u svim tijelima tvrdilo se da sva tijela imaju ta tri smjera To je Aris-totel potvrdio u predgovoru knjiga O nebu

A da li bi ih u nekom tijelu moglo biti više ili manje to bi se moglo činiti dvojbenim [473] Naime da ih ima manje u ne-kim lttijelimagt čini se da hoće kako sama stvar tako i autoritet Aristotela Kaže naime da je u biljkama samo gore i dolje što uspostavlja samo duljinu učio je da je njezino počelo τὸ ἄνω ndash gore Također je tvrdio da neke životinje ltimajugt samo neke ltsmjerovegt

Čini se da i sama stvar to pokazuje da u sfernim tijelima po prirodi nema ničega takvoga Ni na jednom naime mjestu kugle ili lopte nema prirodne duljine ni na jednom širine ni na jednom dubine koju ne bi mogao nazvati također imenom drugih dvaju ltsmjerovagt Svima sa zdravim očima može se činiti jasnim da kocka također nema prirodnu duljinu ndash to se također očito vidi u oktaedru u dodekaedru u ikosaedru nećeš u njima povući ni-jednu crtu k stranicama dulju od ostalih ltnećeš povućigt nijednu ltcrtugt širine također nijednu dubine Pomoću njih naći ćeš ne samo tri nego bezbrojne smjerove toliko naime koliko se može povući crtacirc koje se sijeku u istoj točki pod pravim kutom a te ltcrtegt neće biti u spomenutim tijelima uspostavljene u nijednom točnom udjelu U drugim se pak lttijelimagt duljina pojavljuje on-dje gdje je povučena dulja crta širina gdje je ta manja ali veća

20

25

30

35


540

20

25

10

5

tudo ubi minor haec sed maior quam tertia quae designat pro-funditatem Quod si profunditatis linea aequa sit cum linea lati-tudinis tum et se ipsam et latitudinem confundit et non minus altera quam altera et profunditas et latitudo appareat Si vero etiam longitudo ita decurtetur ut aequalis fiat aliis duabus tum et nomina et res ipsae longitudinis latitudinis ac profunditatis perierunt

Quid ergo in hoc principio quod firmissimum videbatur quod omnibus notum ab omnibus concessum fuerat dicendum Linearum eodem in puncto ad rectos angulos sese secantium in-numerabiles sectiones fieri posse nemo geometrarum in dubium vertet Sed innumerabiles hae ad tres tantum primas ac simplices redire Sed qui tres has lineas nominibus longitudinis latitudinis ac profunditatis insignivit in simplicibus illis quinque corpori-bus iam dictis non videtur eadem perspicacia usus non enim praeterquam pyramidi soli accomodantur et si cui competunt naturaliter longitudo latitudo profunditas necesse est tres has-ce lineas omnes inter se inaequales esse quarum maior longitu-dinem constituat media latitudinem minima profunditatem

Id cum ita sit neque necessarium neque εὔλογον est in om-nibus corporibus seu perfectis seu imperfectis eas omnes distinc-tas reperiri Nam in quibus vel omnes vel duae aequales sunt vel omnium nomina et effectus pereunt vel duarum vel unius Omnium quidem in sphaera in cubo reliquisque Pyramis vero si omnes inaequales habeat omnium et nomina et facta conser-vabit Si vero duas duarum tantum

Itaque hoc manifesto ita constituto dicimus falsam esse Ari-stotelis sententiam rationabile esse corporibus perfectis omnes inesse Omnia enim corpora quatenus trium linearum intersectionem in puncto eodem recipiunt perfecta sunt quidem non tamen dis-tinctas tres distantias continent Haec itaque prima Aristotelicae sententiae falsitas arguatur

15

30


541

15

5

nego treća koja označava dubinu Pa ako je crta dubine jednaka s crtom širine tada pomiješa sebe samu i širinu i pokazuju se jednako jedna i druga kao dubina i širina Ako bi se pak duljina tako skratila da bi bila jednaka drugim dvjema tada bi propala kako imena tako i same stvari duljine širine i dubine

Stoga što treba reći u vezi s tim počelom koje se činilo najčvr-šće koje su svi poznavali i dopuštali Nitko od geometara neće dovesti u dvojbu da mogu postojati bezbrojna sjecišta crtā koje se sijeku u istoj točki pod pravim kutom ali da se ta bezbrojna svo-de na samo tri prva i jednostavna No onaj koji je te tri crte ozna-čio imenima duljine širine i dubine s obzirom na već rečenih pet jednostavnih tijela8 ne čini se da se poslužio istim oštroumljem jer odgovaraju jedino piramidi i ako nekome lttijelugt prirodno pripadaju duljina širina dubina nužno je da sve te tri crte budu međusobno nejednake od kojih veća uspostavlja duljinu sred-nja širinu najmanja dubinu

Budući da je to tako nije nužno niti εὔλογον ltrazumnogt da se ltcrte smjerovagt nađu sve razlučene u svim tijelima bilo savr-šenim bilo nesavršenima Naime u onim u kojima su ili sve ili dvije jednake propadaju imena i učinci ili svih ili dviju ili jedne A u kugli u kocki i u ostalima ltpropadaju imena i učincigt svih Piramida pak ako bi imala sve nejednake sačuvat će imena i djelovanja svih ako pak dva ltima nejednakagt samo dviju

Stoga kad je to jasno uspostavljeno kažemo da je netočna Aristotelova misao raquoda je razumno da su svi ltsmjerovigt prisutni u savršenim tijelimalaquo9 Sva naime tijela ukoliko prihvaćaju sje-cište triju crta u istoj točki zaista su savršena ali ipak ne sadrže tri odijeljena smjera I tako se može pokazati ta prva netočnost Aristotelove misli

8 Petrić ovdje misli na konveksna pravilna ili Platonova tijela (corpora regularia) tetraedar (Petrić ga zove piramidom i pritom misli na pravilni tetraedar ali i na onaj koji ima različitu bazu) kocku (cubus) oktaedar dodekaedar i ikosaedar Platonovih tijela ima pet a definicije za to postoje već kod Euklida

9 Nema grčkog usp ARIST Cael 284b23ndash24 ταύτας γὰρ τὰς διασ-τάσεις εὔλογον ὑπάρχειν τοῖς σώμασι τοῖς τελείοις πάσας

10

20

25


542

Secunda forte est atque hac non minor ea quae asserit20 Est vero sursum quidem longitudinis principium dextrum autem latitu-dinis ante vero profunditatis Quae res ut plene planeque perspi-ciatur statuendum prius quod Aristoteles statuit sursum duplex esse positione θέσει et opere ἔργῳ Sic enim libro De partibus ad localem motum utilibus capite 4 scripsit21 Distinctum vero opere est et non positione solum ad terram atque ad coelum unde enim nutrimen-ti transitus et auctio singulis sursum hoc est Horum autem duorum sursum alterum est in universo quod positione dicitur alterum in animalibus et animatis corporibus quod dicitur sursum opere De illo 2 De elementis 1 sic22 Nos vero universi extremum sursum dicimus quod et positione sursum est et natura primum

Sursum autem opere triplex esse asserit libello De vita capite 223 [474] Praeterea cum distinguatur corpus viventium omnium ipso sursum et deorsum (omnia enim habent sursum et deorsum) itaque et plantae clarum quod nutritivum principium habent in medio horum Eam enim partem per quam nutrimentum ingreditur sursum voca-mus ad ipsam respicientes sed non ad universum continens Deorsum vero eam partem per quam excrementum eiicit primum Habet autem hoc contrario modo plantis et animalibus Homini enim ob rectitudi-nem maxime animalium inest hoc habere scilicet supernam partem ad universi sursum aliis vero inter haec medium

20 Ἔστι δὲ τὸ μὲν ἄνω τοῦ μήκους ἀρχή͵ τὸ δὲ δεξιὸν τοῦ πλάτους͵ τὸ δ΄ ἔμπροσθεν τοῦ βάθους [ARIST Cael 284b24ndash25]

21 διείληπται δ΄ ἔργῳ͵ καὶ οὐ θέσει μόνον τῇ πρός τε τὴν γῆν καὶ τὸν οὐρανόν ὅθεν μὲν γὰρ ἡ τῆς τροφῆς διάδοσις καὶ ἡ αὔξησις ἑκάστοις͵ ἄνω τοῦτ΄ ἐστι [ARIST IA 705a31ndash33]

22 Ἡμεῖς δὲ τὸ τοῦ παντὸς ἔσχατον ἄνω λέγομεν͵ ὃ καὶ κατὰ τὴν θέσιν ἐστὶν ἄνω καὶ τῇ φύσει πρῶτον [ARIST Cael 308a21ndash22]

23 ἔτι δὲ διῃρημένου τοῦ σώματος τῶν ζώντων πάντων τῷ τ΄ ἄνω καὶ ltτῷgt κάτω (πάντα γὰρ ἔχει τὸ ἄνω καὶ τὸ κάτω͵ ὥστε καὶ τὰ φυτά)͵ δῆλον ὅτι τὴν θρεπτικὴν ἀρχὴν ἔχοι ἂν ἐν μέσῳ τούτων καθ΄ ὃ μὲν γὰρ εἰσέρχεται μόριον ἡ τροφή͵ ἄνω καλοῦμεν͵ πρὸς αὐτὸ βλέποντες ἀλλ΄ οὐ πρὸς τὸ περιέχον ὅλον͵ κάτω δὲ καθ΄ ὃ τὸ περίττωμα ἀφίησι τὸ πρῶτον ἔχει δ΄ ἐναντίως τοῖς φυτοῖς τοῦτο καὶ τοῖς ζῴοις τῷ μὲν γὰρ ἀνθρώπῳ διὰ τὴν ὀρθότητα μάλιστα ὑπάρχει τοῦτο τῶν ζῴων͵ τὸ ἔχειν τὸ ἄνω μόριον πρὸς τὸ τοῦ παντὸς ἄνω͵ τοῖς δ΄ ἄλλοις μεταξύ [ARIST Juv 467b32ndash468b19]

5

10

15

20


543

20

15

25

10

5

Druga je ltnetočna misaogt možda i ne manja od ove ona koja tvrdi raquoGore je zaista počelo duljine a desno širine naprijed pak dubinelaquo Da bi se ta stvar potpuno i jasno razumjela treba prvo utvrditi da je Aristotel utvrdio da je gore dvostruko θέσει po položaju i ἔργῳ͵ s obzirom na djelovanje Tako je naime u knjizi O dijelovima korisnima za mjesno kretanje u 4 poglavlju na-pisao raquoRazlikuje se s obzirom na djelovanje a ne samo po polo-žaju prema zemlji i prema nebu odakle je naime za pojedine prelazak hrane i povećavanje ndash to je gorelaquo Od ta dva gore jedno je u sveukupnosti što se naziva po položaju drugo je u životinjama i oživljenim tijelima što se naziva gore s obzirom na djelovanje O onome u 2 knjizi O elementima u 1 poglavlju ovako raquoMi pak krajnost sveukupnosti zovemo gore što je i po položaju gore i po prirodi prvolaquo

A gore s obzirom na djelovanje tvrdi da je trostruko u knjižici O životu u 2 poglavlju [474] raquoOsim toga budući da se razlikuje tijelo svih živih bića samim gore i dolje (jer sva imaju gore i dolje) tako je očito da i biljke imaju hranidbeno počelo u njihovoj sredi-ni Onaj dio kroz koji ulazi hrana zovemo gore gledajući prema njoj a ne na obuhvatnu sveukupnost Dolje ltzovemogt pak onaj dio kroz koji prvo izbacuje izlučevinu To se događa na supro-tan način biljkama i životinjama Jer čovjeku je zbog uspravnog položaja najviše od svih životinja svojstveno da ima gornji dio prema onom gore sveukupnosti a drugima ltje gornji diogt ono srednje između togalaquo


544

5

30

Ex quibus licet colligere sursum esse triplex opere Aliorum sursum esse ad universi sursum ut hominis Aliorum ad univer-si deorsum ut plantarum Aliorum inter haec medium ut ani-malium reliquorum Plantarum sursum esse universi deorsum etiam libro De partibus ad motum etc capite 4 docuit his24 Videa-tur autem plantis proprium esse deorsum magis non enim similiter habet sursum positione et deorsum his et animalibus Habet quidem ad universum non similiter sed opere habet similiter radices enim sunt in plantis ipsum sursum Inde enim nutrimentum transmittitur plantis et his accipiunt ipsum sicuti animalia ore

Quavis autem harum significationum sursum ipsum suma-tur nequaquam vera est illa Aristotelis sententia sursum esse longitudinis principium Nam in universo est quidem sursum at nulla in ea longitudo naturalis omnes enim a centro lineae ad circumferentiam aequales sunt At in talibus corporibus ut etiam simplicibus aliis nullam esse natura longitudinem supra est ostensum itaque in universo sursum ipsum nullius longitu-dinis principium est

Multa quoque in universo corpora sunt metalla lapides in quibus quantumvis perfectis nihil sursum vel positione vel ope-re est longitudinem tamen habent pleraque non ergo longitudo a sursum ut a principio pendet neque hoc est longitudinis prin-cipium neque id verum esse aut sensibus aut rationibus persua-detur Falsa est ergo in his Aristotelis traditio Falsa etiam alia illa qua dextrum esse latitudinis principium est assertum Tabu-la enim haec mea papyrus item quae scriptionem hanc suscipit latitudinem habent dextrum tamen natura sua nullum habent non est ergo dextrum latitudinis principium Veluti neque pro-funditatis tabulae ullum ante est principium In universo ergo in inanimis corporibus nihil horum quantumvis perfectissimis

24 καίτοι δόξειέ γ΄ ἂν τοῖς φυτοῖς οἰκεῖον εἶναι τὸ κάτω μᾶλλον οὐχ ὁμοίως γὰρ ἔχει τῇ θέσει τὸ ἄνω καὶ κάτω τούτοις καὶ τοῖς ζῴοις ἔχει δὲ πρὸς μὲν τὸ ὅλον οὐχ ὁμοίως͵ κατὰ δὲ τὸ ἔργον ὁμοίως αἱ γὰρ ῥίζαι εἰσὶ τὸ ἄνω τοῖς φυτοῖς ἐκεῖθεν γὰρ ἡ τροφὴ διαδίδοται τοῖς φυομένοις͵ καὶ λαμβάνει ταύταις αὐτήν͵ καθάπερ τὰ ζῷα τοῖς στόμασιν [ARIST IA 705b2ndash8]

10

15

20

25


545

15

10

5

Iz toga je dopušteno povezati da je gore s obzirom na djelo-vanje trostruko da je gore jednih prema onom gore sveukupno-sti npr ltgoregt čovjeka a drugih da je u odnosu na sveukupnost dolje npr biljaka ltGore opetgt drugih je između tih srednje npr ostalih životinja Da je gore biljaka dolje sveukupnosti poučavao je također u knjizi o Dijelovima za kretanje itd u 4 poglavlju ovim ltriječimagt raquoMože se činiti da je biljkama više svojstveno dolje ne odnosi se jednako gore i dolje po položaju njima i životinjama Ne odnosi se slično prema sveukupnosti ali se ltgore i doljegt s obzirom na djelovanje odnosi slično korijenje je u biljkama ono samo gore Odatle se naime biljkama prenosi hrana i njime ju primaju kao životinje ustimalaquo

U kojem god da se od ovih značenja uzme samo gore nikako nije istinita ona Aristotelova misao da raquogore je počelo duljinelaquo Naime u sveukupnosti postoji zaista gore ali ltne postojigt pri-rodna duljina jer su sve crte iz središta prema kružnici jednake a u takvim tijelima kao također i u drugim jednostavnim gore je pokazano da ne postoji nikakva duljina po prirodi Stoga u sveu-kupnosti samo gore nije počelo nijedne duljine

Postoje također u sveukupnosti mnoga tijela kovine kame-nje u kojima ma kako savršenima ne postoji ništa gore bilo po položaju bilo s obzirom na djelovanje a ipak većina ima duljinu Ne ovisi dakle duljina o gore kao o počelu niti je to počelo du-ljine te niti osjetila niti razlozi ne uvjeravaju da je istinito Ne-točna je dakle u tome Aristotelova predaja Netočna je također ona druga kojom se tvrdi da je desno počelo širine Naime ova moja ploča koja prima ovo pisanje kao i papir imaju širinu ipak po svojoj prirodi nemaju nikakvo desno nije dakle desno po-čelo širine kao što nikakvo naprijed nije počelo dubine ploče U sveukupnosti dakle u neživim premda najsavršenijim tijelima nema ništa od toga

20

25

30


546

20

Haec quamvis sunt ab Aristotele universaliter de corporibus omnibus prolata attamen in animalibus eadem consideremus de quibus eodem libello De partibus ad motum etc capite eodem 4 sic est ab eo scriptis mandatum25 Quaecumque vero non solum vivunt sed etiam animalia sunt his talibus inest ante et retro sensum enim habent haec omnia determinatur autem secundum hunc ante et retro Mox deinde26 Quaecumque vero animalium non solum sensu participant sed possunt facere ipsa per se ipsa motum secundum loca in his praeter iam dicta determinatum est sinistrum atque dextrum Ex quibus clara est Aristotelis sententia in animalibus sensu tantum praeditis esse ante in iis vero quae motum etiam localem ha-bent esse dextrum Quod etiam his aliis confirmavit27 A dextris vero motus secundum locum ab ante vero (motus) secundum sensum Ante enim voco in quo sensus ideo non in omni corpore sursum et deorsum et dextrum et sinistrum est quaerendum Sed quaecumque ha-bent motionis principium in seipsis cum sint animata

Quae inanima sunt quae non perfecte animata corpora ne-quaquam ex eius sententia ante et dextrum obtinent At obtinent profunditatem ac latitudinem non ergo ante profunditatis est principium dextrum latitudinis

Nonne haec superioribus ab eo universaliter prolatis contra-dicunt Et praeterea falsa est haec sententia undequaque nempe sursum [475] longitudinis dextrum latitudinis ante profundita-tis esse principia Neque vero multo verior est ea quam illi sub-

25 ὅσα δὲ μὴ μόνον ζῇ ἀλλὰ καὶ ζῷά ἐστι [εἰσι]͵ τοῖς τοιούτοις ὑπάρχει τό τε ἔμπροσθεν καὶ τὸ ὄπισθεν αἴσθησιν γὰρ ἔχει ταῦτα πάντα͵ ὁρίζεται δὲ κατὰ ταύτην τό τε ὄπισθεν καὶ τὸ ἔμπροσθεν [ARIST IA 705b8ndash11]

26 ὅσα δὲ τῶν ζῴων μὴ μόνον αἰσθήσεως κοινωνεῖ͵ ἀλλὰ δύναται ποιεῖσθαι τὴν κατὰ τόπον [τόπους] μεταβολὴν αὐτὰ δι΄ αὑτῶν [αὐτά]͵ ἐν τούτοις δὴ διώρισται πρὸς τοῖς λεχθεῖσι τό τ΄ ἀριστερὸν καὶ τὸ δεξιὸν [ARIST IA 705b13ndash17]

27 ἀπὸ δὲ τῶν δεξιῶν ἡ κατὰ τόπον͵ ἀπὸ δὲ τῶν ἔμπροσθεν ἡ κατὰ τὴν αἴσθησιν ἔμπροσθεν γὰρ λέγω ἐφ΄ ὃ αἱ αἰσθήσεις Διὸ καὶ οὐκ ἐν ἅπαντι σώματι τὸ ἄνω καὶ ltτὸgt κάτω καὶ τὸ δεξιὸν καὶ ltτὸgt ἀριστερὸν καὶ τὸ ἔμπροσθεν καὶ ltτὸgt ὄπισθεν ζητητέον͵ ἀλλ΄ ὅσα ἔχει κινήσεως ἀρχὴν ἐν αὑτοῖς ἔμψυχα ὄντα [ARIST Cael 284b28ndash33]

5

10

15


547

20

10

5

Premda je to Aristotel općenito iznio o svim tijelima ipak ćemo razmotriti to isto u životinjama o kojima je u istoj knjiži-ci O dijelovima za kretanje itd u istom 4 poglavlju tako predao spisima raquoŠto god pak ne samo živi nego su također životinje u njima takvima je prisutno naprijed i natrag sve one naime imaju osjetilo a prema njemu biva određeno naprijed i natraglaquo Uskoro zatim raquoOne životinje koje imaju udjela ne samo u osjeti-lu nego mogu same po sebi izvoditi mjesno kretanje u njima je osim rečenoga određeno lijevo i desnolaquo Iz toga je jasna Aristote-lova misao da u životinjama koje su opskrbljene samo osjetilom postoji naprijed u onima pak koje imaju također mjesno kretanje postoji desno To je također potvrdio ovim drugim raquoS desna pak je mjesno kretanje od naprijed pak (kretanje) u skladu s osjetom Naprijed naime zovem ono u čemu je osjetilo stoga se ne smije u svakom tijelu tražiti gore i dolje i desno i lijevo nego u svima koja imaju počelo kretanja u sebi samima jer su oživljenalaquo

Tijela koja nisu oživljena koja nisu savršeno produševljena po njegovom mišljenju nikako ne posjeduju naprijed i desno No posjeduju dubinu i širinu nije dakle naprijed počelo dubine a desno počelo širine

Zar to ne proturječi onome što je on općenito prije iznio I osim toga ta je misao posve netočna naime da su gore počela duljine [475] desno širine naprijed dubine Nije mnogo istinitija niti ova koju onoj dodaje raquoPrema tome drugačije s obzirom na

15


548

20

10

5

didit28 Adhuc vero aliter secundum motus Principia enim haec dico unde incipiunt motus habentibus Est autem a sursum quidem aug-mentum a dextris autem motus localis ab ante vero motus secundum sensum Eandem hanc sententiam libello iam citato De partibus eodem capite 4 et libello De vita capite 2 replicavit Non pergam verba proferre

Singulas has partes perpendamus Ac primo sursum quod primo loco ipse constituit principium augmentiii Alio loco pro-tulerat29 Per quam etenim particulam intrat cibus sursum vocamus ad ipsum respicientes sed non ad continens universum Idem aliis verbis libello eodem De partibus capite eodem30 Unde enim cibi distributio et augmentum singulis sursum hoc est Itaque id erit in animalibus sursum quo cibum capiunt Id autem in animalibus os dicitur in plantis ut ipse docuit radices31 Correspondent enim radices plantis et quod vocatur os animalibus radices enim sunt ipsum sursum plantis illinc enim cibus distribuitur plantis et accipiunt his ipsum veluti animalia ore

Duo sunt in hac sententia expendenda Alterum an augmen-ti principium sit os et radix Alterum quam ob causam pars haec sursum dicatur potius quam ulla alia

In priore illo non videtur Aristoteles sibi constare Nam alibi aliter scripsit nempe libro De vita capite 2 ubi non os non radi-

28 lt῎Ετι δrsquogt ἄλλως κατὰ τὰς κινήσεις ἀρχὰς γὰρ ταύτας λέγω ὅθεν ἄρχονται πρῶτον αἱ κινήσεις τοῖς ἔχουσιν Ἔστι δὲ ἀπὸ μὲν τοῦ ἄνω ἡ αὔξησις͵ ἀπὸ δὲ τῶν δεξιῶν ἡ κατὰ τόπον͵ ἀπὸ δὲ τῶν ἔμπροσθεν ἡ κατὰ τὴν αἴσθησιν [ARIST Cael 284b26ndash29]

29 καθ΄ ὃ μὲν γὰρ εἰσέρχεται μόριον ἡ τροφή͵ ἄνω καλοῦμεν͵ πρὸς αὐτὸ βλέποντες ἀλλ΄ οὐ πρὸς τὸ περιέχον ὅλον [ARIST Juv 468b13ndash15]

30 ὅθεν μὲν γὰρ ἡ τῆς τροφῆς διάδοσις καὶ ἡ αὔξησις ἑκάστοις͵ ἄνω τοῦτ΄ ἐστι [ARIST IA 705a32ndash33]

31 ἀνάλογον γάρ εἰσιν αἱ ῥίζαι τοῖς φυτοῖς καὶ τὸ καλούμενον στόμα τοῖς ζῴοις͵ [ARIST Juv 468b21ndash23] αἱ γὰρ ῥίζαι εἰσὶ τὸ ἄνω τοῖς φυτοῖς ἐκεῖθεν γὰρ ἡ τροφὴ διαδίδοται τοῖς φυομένοις͵ καὶ λαμβάνει ταύταις αὐτήν͵ καθάπερ τὰ ζῷα τοῖς στόμασιν [ARIST IA 705b6ndash8]

ii Corr ex argumenti

15


549

15

5

kretanje Počelima nazivam ono odakle započinju kretanja oni-ma koji ih imaju A povećavanje je zaista od onog gore od desnog mjesno kretanje a od naprijed kretanje s obzirom na osjetilolaquo Istu je tu misao ponovo razvio u već navedenoj knjižici O dijelovima u istom 4 poglavlju i u knjižici O životu u 2 poglavlju Neću na-staviti izlagati riječi

Odvagnimo ove pojedine dijelove a prvo gore koje je na pr-vom mjestu sam uspostavio kao počelo povećavanja Na dru-gom je mjestu iznio raquoJer nazivamo gore prema djeliću po kojem ulazi hrana gledajući samo na to ali ne na obuhvaćajuću sveuku-pnostlaquo Isto drugim riječima u istoj knjižici O dijelovima u istom poglavlju raquoOdakle je naime pojedinima podjela hrane i pove-ćavanje ndash to je gorelaquo Dakle to će biti u životinjama gore gdje uzi-maju hranu To se kod životinja naziva usta kod biljaka kako je sam poučavao korijenje raquoOdgovara korijenje biljkama i ono što se zove usta životinjama Korijenje je ono samo gore biljkama jer se odatle hrana raspodjeljuje biljkama i njime primaju nju samu kao životinje ustimalaquo

U toj misli treba odvagnuti dvoje prvo da li su počelo pove-ćavanja usta i korijen drugo zbog kojeg se uzroka taj dio naziva gore radije nego neki drugi

U onom prvom čini se da Aristotel nije sam sebi dosljedan Naime na drugom je mjestu drugačije napisao u knjizi O životu

10

20


550

20

ces nutrimento dat sed mediam corporis partem32 Cum partes tres sint in quas dividuntur perfecta omnia animalia una quidem qua recipiunt nutrimentum una qua excrementa proiiciunt tertia media harum Haec in maximis quidem animalibus vocatur pectus in aliis vero quod proportione respondet Et paulo post33 Sed nutrientis ani-mae principium in media trium partium et ad sensum videtur esse et per rationem Atque34 Itaque et plantae nimirum nutritivum principium habeant in medio harum Quam rem sequenti capite latius tum in plantis tum in animalibus sanguine carentibus et praeditis expli-cat cuius fine sic concludit35 Secundum quidem ea quae apparent clarum ex dictis quod in hac et in media corporis trium partium sensi-tivae principium animae est et augmentativae et nutritivae

Quo ergo pacto verum est quod superius dixerat augmen-ti principium esse os Si vera est altera haec principium nutri-tionis et incrementi est pars media corporis Cor nimirum ut eodem capite ipse explicat Aut si illa vera est quo modo haec falsa non est Neque solvent hunc nodum haec eiusdem capitis verba36 Clarum ergo quod unam quandam operationem oris ministrat potentia aliam vero potentia stomachi circa cibum Imo potius auget difficultatem iam enim accedit et ventriculus pro tertio principio incrementi

32 Τριῶν δὲ μερῶν ὄντων εἰς ἃ διαιρεῖται πάντα τὰ τέλεια τῶν ζῴων͵ ἑνὸς μὲν ᾗ δέχεται τὴν τροφήν͵ ἑνὸς δ΄ ᾗ τὸ περίττωμα προΐεται͵ τρίτου δὲ τοῦ μέσου τούτων͵ τοῦτο ἐν μὲν τοῖς μεγίστοις τῶν ζῴων καλεῖται στῆθος͵ ἐν δὲ τοῖς ἄλλοις τὸ ἀνάλογον [ARIST Juv 468b25ndash29]

33 ἀλλ΄ ἥ γε τῆς θρεπτικῆς ἀρχὴ ψυχῆς ἐν τῷ μέσῳ τῶν τριῶν μορίων καὶ κατὰ τὴν αἴσθησιν οὖσα φαίνεται καὶ κατὰ τὸν λόγον [ARIST Juv 468b32ndash469a3]

34 ὥστε καὶ τὰ φυτά)͵ δῆλον ὅτι τὴν θρεπτικὴν ἀρχὴν ἔχοι ἂν ἐν μέσῳ τούτων [ARIST Juv 467b34ndash468a1]

35 κατὰ μὲν οὖν τὰ φαινόμενα δῆλον ἐκ τῶν εἰρημένων ὅτι ἐν τούτῳ τε καὶ ἐν τῷ μέσῳ τοῦ σώματος τῶν τριῶν μορίων ἥ τε τῆς αἰσθητικῆς ψυχῆς ἀρχή ἐστι καὶ ἡ τῆς αὐξητικῆς καὶ ltἡ τῆςgt θρεπτικῆς [ARIST Juv 469a23ndash2728]

36 φανερὸν τοίνυν ὅτι μίαν μέν τινα ἐργασίαν ἡ τοῦ στόματος λειτουργεῖ δύναμις͵ ἑτέραν δ΄ ἡ τῆς κοιλίας͵ περὶ τὴν τροφήν͵ [ARIST Juv 469a2ndash4]

5

10

15


551

20

15

u 2 poglavlju gdje hrani ne daje usta niti korijenje nego srednji dio tijela raquoBudući da postoje tri dijela na koja se dijele sve savrše-ne životinje jedan kojim primaju hranu drugi kroz koji izbacuju izlučevine treći u sredini tih taj se zaista u najvećim životinjama naziva prsa a u ostalima pak ono što tome proporcionalno od-govaralaquo I malo poslije raquoNo čini se da je počelo hranidbene duše u sredini triju dijelova ndash čini se da je lttamogt i osjetilom i po ra-zumulaquo Također raquoStoga i biljke uistinu imaju hranidbeno počelo u svojoj sredinilaquo Tu stvar u sljedećem poglavlju šire objašnjava kako u biljkama tako i u životinjama koje nemaju krvi i koje su opskrbljene ltkrvljugt na kraju toga ovako zaključuje raquoPrema onome što se pokazuje jasno je iz rečenog da je u tom ltdijelugt i u srednjem od triju dijelova tijela počelo osjetilne duše i poveća-vajuće i hranidbenelaquo

Na koji je dakle način istinito što je gore rekao da su usta po-čelo povećavanja ako je istinita ova druga ltmisaogt da je počelo hranjenja i rasta srednji dio tijela ndash uistinu srce kako sam u istom poglavlju tumači Ili ako je istinita ona kako ova nije neistinita Taj čvor neće razriješiti ove riječi istog poglavlja raquoJasno je dakle da neko jedno djelovanje poslužuje moć usta drugo pak moć že-luca u vezi s hranomlaquo Dapače još povećava poteškoću pristupa još i trbuh za treće počelo rasta

5

10


552

20

10

5

Quod si detur tria esse incrementi principia in animali dabi-tur etiam illud rationi consonum esse quod trium horum princi-piorum principalius est id esse quoque principalius incrementi principium Id autem esse cor ipse declarat quia sine corde nulla animalia vivunt sine ore ac etiam sine capite in quo os est multa animalia vivere ipse testatur eodem 2 capite libri De vita37 Multa enim animalia ablatis utrisque partibus vocato capite et ea qua recipit nutrimentum vivunt cum quaiii sit tamen media

Cur ergo cor principalis principium principalioris distan-tiae sursum scilicet [476] principium non docuit esse Sed mi-nus principale os posuit Natura enim cum in omnibus (ipsomet millies docente) optimum semper opus peragat principaliora ac praestantiora principalioribus ac praestantioribus coniungit quod et ipse facere debuit cor distantiae sursum et non os aut stomachum statuere oportuit haec enim duo causae potius sine qua non rationem habent quam efficientis

Qua ratione manus in homine in avibus rostrum in reliquis quod rostri habet locum nutritionis ac incrementi possent dici prin-cipium esse quia ut instrumenta inserviant quemadmodum et os et stomachus Sed si hominis os respectans sursum principium esse dixerit quia in parte sit quae sursum totius universi petit non est iam cibi ac incrementi respectus ab eo consideratus sed universi positio atque sursum ipsius sed si haec causa fuit cur solum ho-minem respexit non autem tot plantarum tot animalium species quae os in parte habent quae ad universi deorsum spectat Nonne solidior ea est doctrina quae rerum naturae respondet

Natura autem non unius rei curam gerit sed universarum Potius studium naturae est ut omnes quam ut plurimas nedum unas curet Soli homini os sursum dedit reliquis animalibus plantis omnibus os dedit deorsum Quid satius dicemus Pro-fecto si nullam rem umquam ea frustra egit non est negandum

37 πολλὰ γὰρ τῶν ζῴων [ζῶα] ἀφαιρουμένου ἑκατέρου [ἀφαιρου-μένον ἑκατέρων] τῶν μορίων͵ τῆς τε [γε] καλουμένης κεφαλῆς καὶ τοῦ δεκτικοῦ τῆς τροφῆς͵ ζῇ μεθ΄ οὗπερ ἂν ᾖ τὸ μέσον [ARIST Juv 469a3ndash5]

iii Corr ex quo

15

25

30


553

15

25

5

Pa ako bi se dalo da u životinji postoje tri počela rasta dat će se također i to da je u skladu s razlogom da je ono što je od tih triju počela glavnije također glavnije počelo rasta A da je to srce sacircm objašnjava jer bez srca ne žive nijedne životinje a bez usta i također bez glave u kojoj su usta sacircm posvjedočuje da žive mno-ge životinje u istom 2 poglavlju knjige O životu raquoNaime mnoge životinje kad se oduzmu oba dijela tzv glava i onaj ltdiogt koji uzima hranu žive s onim koji je ipak srednjilaquo

Stoga zašto nije učio da je važnije počelo ndash srce počelo važ-nijeg smjera tj počelo onog gore [476] nego je postavio usta ono manje glavno ltpočelogt Priroda naime budući da u svemu (kako je sam tisuću puta učio) uvijek izvršava najbolje djelo po-vezuje ono što je važnije i izvrsnije s važnijim i izvrsnijim a to je i sam trebao učiniti Srce je trebao dodijeliti smjeru gore a ne usta ili želudac jer ova dva uzroka imaju prije značenje onog bez čega se ne može nego eficijentnog uzroka

U tom smislu za ruku u čovjeka za kljun kod ptica kod osta-lih za ono što je na mjestu kljuna moglo bi se reći da su počelo hranjenja i rasta jer služe kao oruđa kao i usta i želudac No ako je za ljudska usta uzimajući u obzir ono gore rekao da je počelo jer je u dijelu koji teži prema gore cijele sveukupnosti nije više uzeo u obzir odnos prema hrani i rastu nego položaj sveukup-nosti i samoga gore no ako je to bio uzrok zašto je uzeo u obzir samo čovjeka a ne tolike vrste biljaka i životinja koje imaju usta u onom dijelu koji gleda prema dolje sveukupnosti Nije li čvršći onaj nauk koji odgovara prirodi

Priroda se ne brine za jednu stvar nego za sve Dostojnije je nastojanje prirode da se brine za sve nego za više njih a kamoli za pojedine Samo je čovjeku dala usta gore ostalim životinjama svim biljkama dala je usta dolje Što ćemo bolje reći Sigurno ako nikada nijednu stvar nije radila uzalud ne smije se nijekati da se

30

20

10


554

20

animalium reliquorum eam curam habuisse non dicam maiorem quam hominis at saltem aequam Et tamen os illis sursum scilicet illorum ad deorsum universi convertit et tamen et nutrimentum capiunt et crescunt et sursum per consequens habent homini contrarium An id non melius illis futurum iudicavit Cur vero ita An non potuit aliter facere An non debuit

Sed nos quoque Aristotelicam methodum in hac re sequa-mur Constituit universo sursum vulgi opinionem secutus eamque opinioni praeceptoris Platonis anteposuit Hanc enim 1 capite 2 De elementis ut sibi suisque visum est fregit vulgi vero opinionem praetulit et induxit scribens ita38 Cum vero sit aliquid in coelo extremum et medium clarum quod erit sursum et deorsum si-cuti etiam multitudo dicit Mox subnectit39 Cum praeterea opinentur et circulo tale et medium similiter habere ad universum hoc quidem sursum dicent esse medium vero deorsum Vulgi ergo nos quoque sententiam approbemus

At vulgus in omnibus et naturae et artis operibus id agno-scit sursum quod est coelum versus erectum Ergo plantarum sursum non erit in radicibus sursum animalium ea parte erit quae coelum spectat frontem capitis sumitatem non os non ventrem non cor Nemo umquam de plebe vir haec dixit sursum esse non sunt ergo haec sursum Aristotelico argumento ex au-thoritate vulgi contra Aristotelicum dogma Atque ut praecepto-ris sui Platonis sententiae vulgi sententiam Aristoteles discipulus praetulit ita nos discipuli Aristotelis praeceptoris sententiae vul-gi sententiam praeferamus id in omnibus rebus sursum vocan-tes quod vulgus vocat partem scilicet ad coelum erectam Idque non contentione sed eius exemplo sed veritatis amore Potiorem enim esse docuit eam philosophandi methodum qua communes sententias τὰς κοινὰς ἐννοίας sequimur quam eam qua unius dogmati adhaeremus Potissimam vero eam per quam sententia rerum veritati conformis ac consona sit

38 ἐπεὶ δ΄ ἐστί τι τοῦ οὐρανοῦ ἔσχατον καὶ μέσον͵ δῆλον ὅτι ἔσται καὶ ἄνω καὶ κάτω͵ ὥσπερ καὶ οἱ πολλοὶ λέγουσι [ARIST Cael 308a22ndash24]

39 ἐπεὶ προσυπολαβόντες καὶ κύκλῳ τοιοῦτον͵ καὶ τὸ μέσον ὁμοίως ἔχειν πρὸς ἅπαν͵ τὸ μὲν ἄνω φήσουσιν εἶναι͵ τὸ δὲ μέσον κάτω [ARIST Cael 308a26ndash29]

5

10

15

25

30


555

20

10

5

brinula za ostale životinje neću reći više nego za čovjeka ali bar jednako A ipak im je usta tj za njih gore okrenula prema dolje sveukupnosti ipak uzimaju hranu i rastu i sljedno tome imaju gore čovjeku kontrarno Nije li prosudila da će im to biti bolje Zašto pak tako Nije li mogla učiniti drugačije Nije li trebala

No i mi također u toj stvari slijedimo Aristotelovu metodu Uspostavio je u sveukupnosti gore slijedeći mnijenje puka i njega je suprotstavio mnijenju učitelja Platona Njega je naime pobio kako se njemu i njegovima činilo u 1 poglavlju 2 knjige O ele-mentima Dao je prednost mnijenju puka i uveo ga pišući ova-ko raquoBudući da u nebu postoji nešto krajnje i srednje jasno je da će biti gore i dolje kako također mnoštvo govorilaquo Zatim dodaje raquoBudući da osim toga smatraju da je takvo i u krugu i da se sre-dina slično odnosi prema sveukupnosti za hemisferu10 će reći da je zaista gore a sredina pak doljelaquo Stoga ćemo i mi odobriti mišljenje puka

No puk u svim djelima i prirode i vještine priznaje ono gore koje je uspravljeno prema nebu dakle gore biljaka neće biti u ko-rijenju gore životinja bit će u onom dijelu koji gleda nebo čelo vrh glave ne usta ne trbuh ne srce Nikada nijedan čovjek iz puka nije rekao da je to gore nije to dakle gore na temelju Ari-stotelova argumenta po autoritetu puka ndash a protiv Aristotelova nauka I kao što je Aristotel učenik dao prednost mišljenju puka pred mišljenjem svojeg učitelja Platona tako ćemo mi učenici dati prednost mišljenju puka pred mišljenjem učitelja Aristote-la nazivajući u svim stvarima gore ono što tako puk naziva tj dio uspravljen prema nebu I to ne radi svađe nego po njego-vom primjeru iz ljubavi prema istini Učio je da je važnija ona metoda filozofiranja kojom slijedimo zajednička mišljenja ndash τὰς κοινὰς ἐννοίας od one kojom pristajemo uz nauk jednoga a da je najvažnija ona po kojoj je mišljenje u skladu i sukladno istini stvarī

10 Usp cijeli citat ARIST Cael 308a25ndash29 Τούτου δ΄ αἴτιον ὅτι νομίζουσιν οὐχ ὅμοιον εἶναι πάντῃ τὸν οὐρανόν͵ ἀλλ΄ ἓν εἶναι μόνον τὸ ὑπὲρ ἡμᾶς ἡμισφαίριον͵ ἐπεὶ προσυπολαβόντες καὶ κύκλῳ τοιοῦτον͵ καὶ τὸ μέσον ὁμοίως ἔχειν πρὸς ἅπαν͵ τὸ μὲν ἄνω φήσουσιν εἶναι͵ τὸ δὲ μέσον κάτω

30

25

15


556

5

Consonum autem est rebusque ipsis conforme ut rerum om-nium sursum ad universi sursum rerum deorsum ad universi deorsum statuatur Illud scilicet quod natura et usu in omnibus summum omne hominum vulgus et senatus vocant Hoc vero deorsum quod in omnibus imum Neque enim recta ratione dici posse videtur id sursum summumque esse quo alia sint superio-ra neciv deorsum ac imum quibus alia subsint Quo sane recte constituto falsa erunt dogmata illa os ventrem cor sursum anum deorsum in animalibus esse Falsa quoque in plantis sursum esse in radicibus imum in summitate At vero si etiam officium libet adiicere ad positionem id erit sursum quo in longitudinem cre-scunt viventia quod versus coelum est

Ad lsquoantersquo et lsquoretrorsquo transeamus Antev Aristoteles statuit ea parte animalis qua sensus principium est Quo de tribus supra allatis locis fuit manifestum Cum sensus dicit communi no-mine sensus omnes dicere videtur Id si ita est quod ipse re-tro vocat et retro et ante est [477] et quod ante appellat et ante et retro est Namque primarius sensus tactus qui animal omne constituit etiam in tergo animalibus est est et sursum in capite tactus est et deorsum in pedibus est a lateribus utrisque dex-tris sinistrisque Auditus in auribus hae autem numquam ante locatae sunt plerisque ad latera Gustatus in ore omnibus est At his raiis pastinacis aliis multis inferna corporis parte est Nemo tamen de plebe vulgi id ante appellavit aut existimavit Non est ergo verum hoc dogma ante id est ubi sensus principium Si vero quis sensus vere ante constituat id facere vel odoratum vel visum necesse est Sed praestantior visus praestantiora autem a natura videntur minus praestantibus praelata Non ergo sensus absolute sed unus praestantissimus ipsum ante constituit Quam sententiam Aristoteles corrigens melius scripsit eodem libello De partibus 7 capite 440 Sed ad oculos determinatum est ipsum ante hoc

40 ἀλλ΄ ἐπεὶ [ἐπὶ] τοῖς ὄμμασι διώρισται τὸ πρόσθιον [πρόσθεν] [IA 712b17ndash18]

iv Corr ex nev Corr ex an

10

15

20

25

30


557

20

15

10

A sukladno je i u skladu sa samim stvarima da se postavi gore svih stvari prema onom gore sveukupnosti a dolje stvari prema onom dolje sveukupnosti tj ltgoregt ono što po prirodi i običaju sav narod ljudi i senat u svemu zovu najvišim ono pak dolje što je u svemu najniže I ne čini se da se može s pravim razlogom reći da je ono gore i najviše od čega je drugo više niti dolje i najniže ono ispod čega je drugo Kada je to ispravno postavljeno netočni će biti oni poučci da su usta trbuh srce gore a da je analni otvor u životinjama dolje Netočno je također da je u biljkama gore u ko-rijenju a ono najniže u najvišem dijelu Ako se pak mili položaju dodati službu ono će biti gore kamo u duljinu rastu živa bića ono što je prema nebu

Prijeđimo na naprijed i natrag Aristotel je postavio naprijed u onom dijelu životinje u kojem je počelo osjeta To je bilo jasno iz tri gore navedena mjesta Kada naziva osjetilo zajedničkim ime-nom11 čini se da govori o svim osjetilima Ako je to tako ono što sam zove natrag je i natrag i naprijed [477] i što naziva naprijed je i naprijed i natrag Naime primarno osjetilo dodir koje određuje svaku životinju životinjama je također na leđima i dodir je gore na glavi i dolje je također na nogama na obje strane desnoj i lijevoj Sluh je u ušima a one nikada nisu smještene naprijed ve-ćini su sa strane Okus je svima u ustima A ovim žutim ražama i mnogim drugima na donjem je dijelu tijela Nitko ipak iz puka naroda nije to prije zvao naprijed ili tako smatrao Nije dakle isti-nit taj poučak naprijed je ono gdje je počelo osjeta Ako bi neko osjetilo uistinu uspostavljalo ono naprijed nužno je da to čini ili osjetilo mirisa ili vid No izvrsniji je vid a čini se da se po prirodi izvrsnijem daje prednost pred manje izvrsnim Ne uspostavlja dakle ono sacircmo naprijed osjetilo bezuvjetno nego jedno najizvr-snije ltosjetilogt Tu misao ispravljajući Aristotel je bolje napisao u istoj 7 knjižici O dijelovima u 4 poglavlju12 raquoNo prema očima

11 Petrić tu ne misli na sensus communis nego na imenovanje osjetila a da se ne specificira o kojem je riječ

12 Usp ARIST PA 665a14ndash15 ἀλλrsquo ἐπὶ τοῖς ὄμμασιν [αὐτῷ γὰρ τῷ λόγῳ τούτῳ] διώρισται τὸ πρόσθεν [ἔμπροσθεν καὶ ὄπισθεν])͵ nema doslovnog citata

5

25

30


558

20

25

sane rebus consonum est oculi enim omnibus animalibus sunt ea parte quam et vulgus et sapientes ante nominant Recipimus praeterea eam partem in animalibus dextram esse in qua localis motus principium est

Colligamus itaque tres distantias longitudinis latitudinis profunditatis non omnibus corporibus inesse contra Aristotelis philosophiam Et in quibus sint omnes non esse longitudinis principium illud sursum quod ipse constituit nec latitudinis dextrum nec profunditatis ante Praeterea omnibus corporibus inanimis animatis animalibus sursum et deorsum ad universi sursum et deorsum esse Animalibus omnibus dextrum et ante inesse reliquorum nullis natura quod et ipse vel immemor iam scriptorum vel nescius scribendorum 2 De coelo capite 2 agno-vit et explanavit41 Inanimatorum enim in nullo videmus unde prin-cipium motus nam alia omnino non moventur alia moventur quidem sed non undequaque similiter veluti ignis sursum solum et terra ad medium Sed in his dicimus sursum et deorsum et dextrum et sini-strum ad nosvi referentes ndash et quae sequuntur Atque haec de no-stratibus hisce

De coelo vero in quo et Pythagorei et Aristoteles has distan-tias locarunt quid dicendum Si eas habeat vel natura ea ha-bet vel relatione ad nos Natura eas non habere scilicet longi-tudinem latitudinem et profunditatem superius est ostensum quia sphaericum corpus sit in quo omnes diametri omnes a centro ad circumferentiam semidiametri aequales inter se sint Cum primarias hasce tres natura non habeat statuerunt tamen secundarias sex habere inter se tamen ipsi discordes Hac in re Aristoteles non solum a Pythagoreis sed a se etiam ipso discors est Ait polum australem sursum esse nostrum deorsum supe-

41 τῶν γὰρ ἀψύχων ἐν οὐθενὶ ὁρῶμεν ὅθεν ἡ ἀρχὴ τῆς κινήσεως Τὰ μὲν γὰρ ὅλως οὐ κινεῖται͵ τὰ δὲ κινεῖται μὲν ἀλλ΄ οὐ πανταχόθεν ὁμοίως͵ οἷον τὸ πῦρ ἄνω μόνον καὶ ἡ γῆ ἐπὶ τὸ μέσον Ἀλλ΄ ἐν μὲν τούτοις λέγομεν τὸ ἄνω καὶ τὸ κάτω καὶ τὸ δεξιὸν καὶ τὸ ἀριστερὸν πρὸς ἡμᾶς ἐπαναφέροντες [ARIST Cael 284b33ndash285a3]

vi Corr ex non

5

15

10


559

25

je određeno samo naprijedlaquo ndash to je uistinu sukladno stvarima oči su naime svim životinjama u onom dijelu koji i narod i mudraci zovu naprijed Prihvaćamo osim toga da je desni onaj dio kod životinja u kojem je počelo mjesnog kretanja

Povežimo stoga da tri smjera duljine širine i dubine ne pri-padaju svim tijelima ndash suprotno Aristotelovoj filozofiji A ko-jima sve pripadaju da nije počelo duljine ono gore koje je sam uspostavio niti širine desno niti dubine naprijed Osim toga da je svim tijelima neživim živim životinjama gore i dolje prema gore i dolje sveukupnosti Da svim životinjama pripada desno i naprijed a od ostalih po prirodi nijednima što je i sam priznao i izložio ili ne sjećajući se više napisanog ili ne znajući ono što će napisati u 2 knjizi O nebu u 2 poglavlju raquoU nijednom od neživih ne vidimo ono odakle je počelo kretanja13 naime jedna se uopće ne kreću druga se zaista kreću ali ne podjednako na sve strane kao što se vatra kreće samo gore zemlja prema središtu No kažemo da je u tima gore i dolje i desno i lijevo stavljajući u odnos prema namalaquo ndash i ono što slijedi14 Toliko o tom našem

O nebu pak u kojem su pitagorovci i Aristotel smjestili te smjerove što treba reći Ako bi ih bilo ili ih ima po prirodi ili u odnosu prema nama Da ih nema po prirodi tj duljine širine i dubine gore je pokazano jer je sferno tijelo u kojemu su svi pro-mjeri svi polumjeri od središta do kružnice međusobno jednaki Premda ltnebogt nema ta tri primarna smjera ipak su postavi-li da ima šest sekundarnih no sami se međusobno ne slažu U toj se stvari Aristotel ne slaže ne samo s pitagorovcima nego ni sam sa sobom Kaže da je južni pol gore a naš da je dolje ipak

13 unde principium motus grčki ὅθεν ἡ ἀρχὴ τῆς κινήσεως ndash izraz koji se kasnije uzima često kao causa efficiens

14 raquoono što slijedilaquo ndash nije dio Aristotelova citata nego Petrićevo uklju-čivanje onoga što sam nije doslovno naveo u citatu Petrić pretpostavlja da čitatelj poznaje tekst Usp ono što slijedi u citatu ARIST Cael 285a3ndash7 ἢ γὰρ κατὰ τὰ ἡμέτερα δεξιά͵ ὥσπερ οἱ μάντεις͵ ἢ καθ΄ ὁμοιότητα τοῖς ἡμετέροις͵ ὥσπερ τὰ τοῦ ἀνδριάντος͵ ἢ τὰ ἐναντίως ἔχοντα τῇ θέσει͵ δεξιὸν μὲν τὸ κατὰ τὸ ἡμέτερον ἀριστερόν͵ ἀριστερὸν δὲ τὸ κατὰ τὸ ἡμέτερον δεξιόν͵ [καὶ ὄπισθεν τὸ κατὰ τὸ ἡμέτερον ἔμπροσθεν]

5

10

15

20


560

rioribus tamen universi sursum non polum illum sed simpliciter universi extremum τὸ τοῦ παντὸς ἔσχατον42 dixerat esse sic enim primo capite 2 De elementis ut in memoriam revocemus scribit43 Nos vero universi extremum sursum dicimus quod etiam secundum positionem est sursum et natura primum Quibus verbis universi extima superficies universa sursum dicitur

Non ergo est una particula coeli sursum et si haec sursum est illa superficies universa sursum non est Si vero quis dicat eam discordiam tolli quia aliud coelum sit cuius polus austra-lis sursum sit aliud sit universum cuius extima superficies sit universi sursum dicemus nos id quidem videri recte distinctum nisi obstarent eius capitis quinque loca quae de universo lo-quuntur contraposita locis quatuor quae de coelo tantum scrip-ta apparent Haec quidem sunt [1]44 Cum quidam sint qui dicunt esse aliquid dextrum et sinistrum coeli [2]45 Si vero oportet etiam coe-lo annectere aliquid talium et [3]46 Coelum vero animatum et habet motionis principium et [4]47 Principium vero circumlationis coeli id unde ortus astrorum

Sed loca de universo haec alia sunt primum statim ab initio [1]48 Si quidem oportet annectere universi corpori haec principia [2]49 Non enim oportet dubitare eo quia sphaerica sit figura universi [3]50

42 [Usp ARIST Cael 308a21] 43 Ἡμεῖς δὲ τὸ τοῦ παντὸς ἔσχατον ἄνω λέγομεν͵ ὃ καὶ κατὰ τὴν

θέσιν ἐστὶν ἄνω καὶ τῇ φύσει πρῶτον [ARIST Cael 308a21ndash22]44 Ἐπειδὴ δέ τινές εἰσιν οἵ φασιν εἶναί τι δεξιὸν καὶ ἀριστερὸν τοῦ

οὐρανοῦ͵ [ARIST Cael 284b6ndash7]45 Εἰ δὲ δεῖ καὶ τῷ οὐρανῷ προσάπτειν τι τῶν τοιούτων [ARIST

Cael 284b18]46 ὁ δ΄ οὐρανὸς ἔμψυχος καὶ ἔχει κινήσεως ἀρχήν͵ [ARIST Cael

285a29ndash30]47 τοῦ δ΄ οὐρανοῦ ἀρχὴ τῆς περιφορᾶς͵ ὅθεν αἱ ἀνατολαὶ τῶν

ἄστρων [ARIST Cael 285b17ndash18]48 εἴπερ δεῖ προσάπτειν τῷ τοῦ παντὸς σώματι ταύτας τὰς ἀρχάς

[ARIST Cael 284b9ndash10]49 Οὐ δεῖ γὰρ ἀπορεῖν διὰ τὸ σφαιροειδὲς εἶναι τὸ σχῆμα τοῦ

παντός [ARIST Cael 285a31ndash32]50 Λέγω δὲ μῆκος μὲν αὐτοῦ τὸ κατὰ τοὺς πόλους διάστημα [ARIST

Cael 285b8ndash9]

5

10

15

20


561

5

je rekao da onim gornjima gore sveukupnosti nije onaj pol nego jednostavno ono krajnje sveukupnosti τὸ τοῦ παντὸς ἔσχατον15 tako naime u prvom poglavlju 2 knjige O elementima da pono-vo dozovemo u pamćenje piše raquoMi pak ono krajnje sveukupno-sti zovemo gore što je također prema položaju gore i po prirodi prvolaquo Tim se riječima cjelokupna krajnja površina sveukupnosti naziva gore

Nije dakle jedan djelić neba gore i ako on jest gore ona cje-lokupna površina nije gore Ako bi pak netko rekao da se to pro-tuslovlje dokida jer je jedno nebo čiji je južni pol gore a drugo je sveukupnost čija je krajnja površina ono gore sveukupnosti ndash mi ćemo reći da bi se moglo činiti da je to ispravno razlikovano kad to ne bi priječila pet mjesta tog poglavlja koja govore o sveuku-pnosti suprotstavljena četirima mjestima za koja se čini da su napisana samo o nebu To su ova [1] raquoBudući da postoje neki koji kažu da postoji nešto desno i lijevo nebalaquo [2] raquoAko pak treba i nebu pridodati nešto takvoglaquo I [3] raquoNebo je pak oživljeno i ima počelo kretanjalaquo I [4] raquoPočelo pak kruženja neba je ono odakle su izlasci zvijezdalaquo

No mjesta o sveukupnosti su ova druga prvo odmah na počet-ku [1] raquoAko zaista treba pridodati tijelu sveukupnosti ta počelalaquo [2] raquoNe treba naime dvojiti zbog toga jer je sferni oblik sveukup-

15 Usp Cael 308a21

10

15

20


562

Dico autem longitudinem ipsius distantiam secundum polos [4]51 [478] Simul etiam consuevimus dicere latera in mundo non sursum et deorsum sed id quod est ad polos veluti hoc sit longitudo [5]52 Clarum itaque quod occultus polus est sursum et qui ibi habitant in supero sunt hemisphaerio

Itaque si ex maiore parte dicamus eum locutum de univer-so quod etiam coelumvii uti partem comprehendit non possunt inter se convenire hae inter se pugnantes sententiae Sursum est universi extremum Sursum est australis polus

Si vero de coelo sermonem habuisse dicant sui an salvare pos-sint nescio intempestivam hanc confusionem ac inconstantiam Quod si confusionis crimen levius putent quam inconstantiae ma-lintque eum de coelo eo capite locutum dicemus nos Astruit ergo coelum sursum et deorsum dextrum et sinistrum habere in his53 Coelum autem animatum et habet motionis principium clarum quod habet sursum et deorsum et dextrum et sinistrum Ante vero et retro coeloviii neque conclusione neque toto capite tribuit cum tamen omnibus animatis ea tribuisset54 Ideo etiam non in omni corpore est sursum et deorsum et dextrum et sinistrum et ante et retro quaerendum sed in iis quae habent principium motionis in se ipsis quia animata sint

Quod si coelum animatum est ante etiam et retro habet Cur ergo id ei non tribuitur Non autem oportuit has duas omitte-

51 Ἅμα δὲ καὶ εἰώθαμεν λέγειν τὰ πλάγια ἐν τῷ κόσμῳ οὐ τὸ ἄνω καὶ τὸ κάτω͵ ἀλλὰ τὸ παρὰ τοὺς πόλους͵ ὡς τούτου μήκους ὄντος [ARIST Cael 285b11ndash13]

52 Δῆλον τοίνυν ὅτι ὁ ἀφανὴς πόλος ἐστὶ τὸ ἄνω Καὶ οἱ μὲν ἐκεῖ οἰκοῦντες ἐν τῷ ἄνω εἰσὶν ἡμισφαιρίῳ [ARIST Cael 285b22ndash24]

53 ὁ δ΄ οὐρανὸς ἔμψυχος καὶ ἔχει κινήσεως ἀρχήν͵ δῆλον ὅτι ἔχει καὶ τὸ ἄνω καὶ τὸ κάτω καὶ τὸ δεξιὸν καὶ τὸ ἀριστερόν [ARIST Cael 285a29ndash31]

54 Διὸ καὶ οὐκ ἐν ἅπαντι σώματι τὸ ἄνω καὶ ltτὸgt κάτω καὶ τὸ δεξιὸν καὶ ltτὸgt ἀριστερὸν καὶ τὸ ἔμπροσθεν καὶ ltτὸgt ὄπισθεν ζητητέον͵ ἀλλ΄ ὅσα ἔχει κινήσεως ἀρχὴν ἐν αὑτοῖς ἔμψυχα ὄντα [ARIST Cael 284b30ndash33]

vii Corr ex coeliumviii Corr ex coelum

5

10

15

20


563

20

15

5

nostilaquo [3] raquoKažem da je njegova duljina s obzirom na polovelaquo [478] [4] raquoUjedno smo također navikli govoriti da strane u sveu-kupnosti nisu gore i dolje nego ono što je prema polovima kao da je to duljinalaquo [5] raquoJasno je stoga da je skriveni pol gore i oni koji tamo prebivaju u gornjoj su hemisferilaquo

Stoga ako kažemo da je on većim dijelom govorio o sveu-kupnosti koja uključuje kao dio nebo ne mogu se međusobno slagati ove misli koje su međusobno sukobljene Gore je krajnost sveukupnosti Gore je južni pol

Ako bi pak njegovi rekli da je govorio o nebu ne znam da li bi mogli spasiti ovu nepriličnu zbrku i nedosljednost Pa ako bi zbrku smatrali lakšom krivicom od nedosljednosti i radije bi htjeli da je u tom poglavlju govorio o nebu reći ćemo tvrdio je dakle da nebo ima gore i dolje i desno i lijevo ovim ltriječimagt raquoNebo je oživljeno i ima počelo kretanja jasno je da ima gore i dolje i desno i lijevolaquo Naprijed pak i natrag nije dodijelio nebu niti u konkluziji niti u cijelom poglavlju premda je to dodijelio svem oživljenom raquoStoga se ne smije tražiti u svakom tijelu gore i dolje i desno i lijevo i naprijed i natrag nego u onima koja imaju počelo kretanja u sebi samima jer su oživljenalaquo

Pa ako je nebo oživljeno ima također naprijed i natrag Zašto mu to nije dodijelio Nije trebao to dvoje ispustiti nisu manje

10


564

15

10

re οὐθὲν ἧττον κυρίας οὔσας non minus principales Ita quod Pythagoreis ab initio crimen obiecit ipse committit

Surripuit autem ante et retro coelo forte quia sibi non vi-derentur posse accomodari vel quia principium essent profun-ditatis quam in coelo non agnosceret vel quia sensus essent principia quos coelo non concederet Quod si hae rationes eum moverunt coelo ante et retro non adscribere eo quod nulla in coelo profunditas esset debuit etiam illi sursum et deorsum au-ferre quia nulla in coelo erat longitudo nullum incrementi prin-cipium Atque ita Pythagoreorum sententia rata maneret dex-trum et sinistrum esse in coelo non qua longitudo in eo esset sed qua motus principium

Sed etiam alia ratione frangitur sententia Aristotelis ex hisce suismet verbis55 Adhuc si sursum est id unde motus At in polo an-tarctico non est motus neque coelum motus sui inde principium sumit non est ergo polus ille sursum potius in eo dextrum est ex aliis his verbis capitis eiusdem56 A dextris motio localis ndash et57 Dextrum enim cuiusque dicimus unde principium localis motus Hae contradictiones Aristotelem reum faciunt inconstantis philo-sophiae Nulla ergo trium conditione sursum coelo aut polis con-venit vel quia sit longitudinis vel incrementi vel localis motus principium

Sed illa prope ridicula sunt58 Sed cogitare veluti si quis habeat dextrum differens a sinistro etiam figuris deinde circumponat sphae-ram habebit enim potentiam differentem non videbitur tamen ob simi-litudinem figurae

55 Πρὸς δὲ τούτοις͵ εἰ τὸ μὲν ἄνω ἐστὶ τὸ ὅθεν ἡ κίνησις [ARIST Cael 285a22ndash23]

56 ἀπὸ δὲ τῶν δεξιῶν ἡ κατὰ τόπον͵ [ARIST Cael 284b28]57 Δεξιὸν γὰρ ἑκάστου λέγομεν͵ ὅθεν ἡ ἀρχὴ τῆς κατὰ τόπον

κινήσεως [ARIST Cael 285b16ndash17]58 ἀλλὰ νοεῖν ὥσπερ ἂν εἴ τις͵ ἐν οἷς ἔχει [ἔχοι] τὸ δεξιὸν πρὸς τὸ

ἀριστερὸν διαφορὰν καὶ τοῖς σχήμασιν͵ εἶτα περιθείη σφαῖραν ἕξει [ἕξη] μὲν γὰρ τὴν δύναμιν διαφέρουσαν͵ δόξει δ΄ οὔ͵ διὰ τὴν ὁμοιότητα τοῦ σχήματος [ARIST Cael 285b1ndash5]

5

20

25


565

glavni οὐθὲν ἧττον κυρίας οὔσας16 Tako krivicu koju je od po-četka predbacio pitagorovcima sam čini

Oduzeo je naprijed i natrag nebu možda zato jer mu se činilo da se ne mogu prilagoditi bilo zato što su počelo dubine koju nije priznavao u nebu ili jer bi im počela bila osjetila koja nije dopuštao nebu Pa ako su ga ti razlozi potakli da nebu ne pripiše naprijed i natrag zato što u nebu ne postoji nikakva dubina tre-bao je dokinuti gore i dolje jer ne postoji nikakva duljina u nebu nikakvo počelo rasta I tako bi preostala sigurna misao pitagoro-vaca da u nebu postoji desno i lijevo ne utoliko što bi u njemu bila duljina nego utoliko što u njemu postoji počelo kretanja

No također se iz drugog razloga pobija Aristotelova misao iz ovih njegovih riječi raquoK tome ako je ono gore odakle je kretanjelaquo A na antarktičkom polu nema kretanja niti nebo odatle uzima počelo svojeg kretanja nije dakle onaj pol gore radije je u njemu ono desno ndash iz ovih drugih riječi istog poglavlja raquoZdesna je mje-sno kretanjelaquo I raquoKažemo da je desno nečega ono odakle je po-čelo mjesnog kretanjalaquo Te kontradikcije optužuju Aristotela za nedosljednu filozofiju Ni po kojem dakle uvjetu od triju gore ne odgovara nebu niti polovima ili zato jer je počelo duljine ili rasta ili mjesnog kretanja

Ali ovo je gotovo smiješno raquoltNe treba dvojiti hellip17gt nego mi-sliti kao kad bi neko lttijelogt imalo desno koje se razlikuje od lijevog i po oblicima potom ako bi na to postavio kuglu imat će različitu mogućnost ltdesnog i lijevoggt ali to se neće vidjeti zbog jednakosti18 lika ltkuglegtlaquo

16 Usp ARIST Cael 285a10ndash13 Διὸ καὶ τῶν Πυθαγορείων ἄν τις θαυμάσειεν ὅτι δύο μόνας ταύτας ἀρχὰς ἔλεγον͵ τὸ δεξιὸν καὶ τὸ ἀριστερόν͵ τὰς δὲ τέτταρας παρέλιπον οὐθὲν ἧττον κυρίας οὔσας

17 Rečenica je dosta nejasna bez tog umetka koji jasno proizlazi iz ci-jele rečenice Usp ARIST Cael 285a31ndash28b5 Οὐ δεῖ γὰρ ἀπορεῖν διὰ τὸ σφαιροειδὲς εἶναι τὸ σχῆμα τοῦ παντός͵ ὅπως ἔσται τούτου τὸ μὲν δεξιὸν τὸ δὲ ἀριστερὸν ὁμοίων γ΄ ὄντων τῶν μορίων ἁπάντων καὶ κινουμένων τὸν ἅπαντα χρόνον͵ ἀλλὰ νοεῖν ὥσπερ ἂν εἴ τις͵ ἐν οἷς ἔχει τὸ δεξιὸν πρὸς τὸ ἀριστερὸν δια φορὰν καὶ τοῖς σχήμασιν͵ εἶτα περιθείη σφαῖραν ἕξει μὲν γὰρ τὴν δύναμιν διαφέρουσαν͵ δόξει δ΄ οὔ͵ διὰ τὴν ὁμοιότητα τοῦ σχήματος

18 Tj homogenosti

5

10

15

20

25


566

Cui nam sphaeram hanc circumponamus hominine an bovi Liceat homini et habeat dextrum et sinistrum in sphaera occulta ita ut non conspicianturix at quomodo movebitur Protensusne intra sphaeram veluti alter Diogenes in dolio An vero pedibus gradietur An veluti verui infixus rotabitur Si haec dicamus ridiculi philosophi videbimur qui rem non in sua natura consi-deremus non rei veritatem sed fictiones ac fabulas Sed si quis tamen fingat hominem in rota pedibus ire motumque cieat rotae ad motionem universi ab ortu ad occasum tunc sane poterit dici similiore fictione illi dextrum esse nostrum polum sinistrum an-tarcticum ante quo oculos versat is graditor ad occasum retro vero ad ortum atque ita longe verisimilior fuerit fictio Pythago-reorum quix duas de tribus distantias habeant rebus ipsis uni-versi conformes ac forte tertiam cum sursum ei graditori sit sur-sum universi quam fictio Aristotelica quae nullam habeat cum rebus similitudinem

Vana ergo est Aristotelica reprehensio contra Pythagoreos vana etiam fictio quae nulla similitudine constet quae nullis ab eo positis distantiarum principiis respondeat

Altera illa59 [479] Eodem modo de principio motus etenim et si numquam coepit nihilominus necesse est habere principium a quo in-ciperet si incepisset motum moveri et si sistatur moveatur rursus Si coelum coepisset moveri haberet principium unde moveretur Esto sed non coepit ergo tale principium non habet Si sistatur eius motus et rursus moveatur necesse est habere istius motus principium Esto Sed non sistitur nec sistetur suo dogmate ergo tale principium non habet Qualis ergo haec est philosophia ficta impossibilis inconstans falsa

Sed detur coelum coepisse moveri sisti posse iterum posse moveri a qua nam eius parte incoepit aut incipiet Quae nam

59 Τὸν αὐτὸν δὲ τρόπον καὶ περὶ τῆς ἀρχῆς τοῦ κινεῖσθαι καὶ γὰρ εἰ μηδέποτ΄ ἤρξατο͵ ὅμως ἔχειν ἀναγκαῖον ἀρχήν͵ ὅθεν ἂν ἤρξατο͵ εἰ ἤρχετο κινούμενον ltκινεῖσθαιgt͵ κἂν εἰ σταίη͵ κινηθείη ἂν πάλιν [ARIST Cael 285b5ndash8]

ix Corr ex conspirianturx Corr ex quae

5

10

15

20

30

25


567

10

5

Na što bismo stavili tu sferu da li na čovjeka ili na govedo Neka bude dopušteno ndash na čovjeka i neka bude desno i lijevo skriveno u sferi tako da se ne vide ali kako će se kretati Da li protegnut unutar sfere kao drugi Diogen u bačvi Ili će pak no-gama koračati ili će se vrtiti kao naboden na ražanj Ako bismo to rekli činit će se da smo smiješni filozofi koji ne razmatramo stvar u njezinoj naravi ne razmatramo istinu stvarī nego fikcije i bajke Ali ako netko ipak zamisli da čovjek korača u kotaču i pokreće kotač prema kretanju sveukupnosti od istoka prema zapadu tada bi se sličnom fikcijom uistinu moglo reći da je nje-mu desno naš pol lijevo antarktik naprijed kamo okreće oči taj hodač prema zapadu natrag pak prema istoku i tako bi bila daleko vjerojatnija fikcija pitagorovaca koji imaju dva od triju smjerova koji su u skladu sa samim stvarima a možda i treći jer je ono gore tom hodaču ono gore sveukupnosti ndash od Aristotelove fikcije koja nema nikakve sličnosti sa stvarima

Uzaludno je dakle Aristotelovo pobijanje pitagorovaca uzaludna je i fikcija koja se ne zasniva ni na kakvoj sličnosti koja ne odgovara nikakvim počelima smjerova koja je on postavio

Ono drugo [479] raquoNa isti način o počelu kretanja naime ako nikada nije započelo ne manje je nužno da ima početak od kojega bi počelo da se kretanje započelo kretati i ako bi stalo da bi se kretalo ponovolaquo Da se nebo započelo kretati imalo bi počelo odakle bi se kretalo Neka bude no nije započelo stoga nema takav početak Ako bi njegovo kretanje stalo i kretalo se ponovo nužno je da ima početak tog kretanja Neka bude Ali ne staje niti će stati po njegovu poučku dakle nema takav početak Stoga kakva je ta filozofija fiktivna nemoguća nedosljedna netočna

Ali neka se dopusti da se nebo počelo kretati da se može za-ustaviti da se ponovno može pokrenuti od kojeg je svojeg dijela

15

20

25

30


568

in eo pars est quae dextro vel signo vel pedi animalium possit comparari Quam prius proferendo motum incipiat Sed detur aliquam esse Esto Aries itane movebitur ut hominis pes dexter sinistro stante Libra scilicet illi opposita vel aliud quoppiam sig-num

Si id fit cur id ipsum negavit libro De motu animalium capite 360 Et hoc sane recte dicunt dicentes quod circulo lata sphaera nulla manet pars vel enim totam necesse esset manere vel distrahi conti-nuum ipsius Figmenta igitur ista explodantur illa retineantur nullum in coelo esse natura dextrum et sinistrum nullum sur-sum natura et deorsum nullum ante et retro natura

Sed si quis πρὸς ἡμᾶς ἀναφέρων καθ΄ ὁμοιότητα τοῖς ἡμετέροις Ad nos referens per similitudinem ad nostra quod ipse in inanimatis dixit a confesso principio id est faciendum Confes-sum autem principium et per se notum est omnia animalia ad ante (praeter forte unum cancrum) moveri et quia coelum animatum sit illuc quoque suo motu moveri nulla tamen eius ad id parte determinata sed ut dixit ad nostratium similitudinem Itaque cum ab oriente motus eius vergat in occidens hoc ante illud retro erit Qua positione necessario sequetur nostrum polum dextrum esse ex Pythagoreorum sententia antarcticum esse sinistrum Si vero et sursum et deorsum velimus hac similitudine annectere non polos sed coeli verticem summum sursum statuemus deorsum terram ipsam super qua stabili manente motus eius cieatur

Idque consonantius alteri eius doctrinae futurum est qua statuit ex vulgi sententia sursum esse τὸ τοῦ παντὸς ἔσχατον61 universi extremum sic enim 1 capite 2 De elementis conclusit con-tra Platonem qui in universo sursum et deorsum esse negabat Rationes autem duas Plato attulerat quas Aristoteles recenset in illis verbis62 Non enim esse hoc quidem sursum illud vero deorsum

60 καὶ τοῦτό γ΄ ὀρθῶς λέγουσιν οἱ λέγοντες͵ ὅτι κύκλῳ φερομένης τῆς σφαίρας οὐδ΄ ὁτιοῦν μένει μόριον ἢ γὰρ ἂν ὅλην ἀναγκαῖον ἦν μένειν͵ ἢ διασπᾶσθαι τὸ συνεχὲς αὐτῆς [ARIST MA 699b13ndash16]

61 [ARIST Cael 308a21]62 οὐ γὰρ εἶναι τὸ μὲν ἄνω τὸ δὲ κάτω φασίν͵ εἴπερ πάντῃ ὅμοιός

ἐστι͵ καὶ πανταχόθεν ἀντίπους ἔσται πορευόμενος ἕκαστος αὐτὸς αὑτῷ [ARIST Cael 308a18ndash21]

30

5

10

15

20

25


569

10

5

počelo ltkretati segt ili će početi Koji je u njemu dio koji bi se mogao usporediti ili s desnim znakom ili desnom nogom životi-nja kojom prije stupajući započinje kretanje No neka se dopusti da neki postoji Neka to bude Ovan Da li će se tako kretati kao desna noga čovjeka ndash dok lijeva stoji npr Vaga koja mu je nasu-protna ili neki drugi znak

Ako to biva zašto je to nijekao u knjizi O kretanju životinja u 3 poglavlju raquoI to uistinu točno kažu oni koji govore da ne miru-je nijedan dio kada sfera biva nošena u krugu ili bi bilo nužno da cijela miruje ili da se prekine njezin kontinuumlaquo Neka se izbace te izmišljotine neka se zadrže one da ne postoji u nebu po priro-di nikakvo desno i lijevo nikakvo gore po prirodi i dolje nikakvo po prirodi naprijed i natrag

Ali ako netko πρὸς ἡμᾶς αναφέρων καθ΄ ὁμοιότητα τοῖς ἡμετέροις19͵ raquostavljajući u odnos prema nama po sličnosti s na-šimlaquo što je i sam rekao u vezi s neživim to treba i učiniti od pri-znatog počela A priznato je počelo i po sebi poznato da se sve životinje kreću prema naprijed (osim možda jedino rak) i budući da je nebo oživljeno i onamo ltprema naprijedgt se kreće svojim kretanjem premda nije za to određen nijedan njegov dio nego kako je rekao prema sličnosti s našim ltkretanjimagt Stoga kada se njegovo kretanje okreće od istoka na zapad ndash to će biti naprijed ono ltobratnogt natrag Iz tog položaja nužno će slijediti da je naš pol desno po mišljenju pitagorovaca a da je antarktik lijevo Ako bismo pak i gore i dolje željeli povezati tom sličnošću nećemo po-staviti polove nego najviši vrhunac neba za gore a samu zemlju za dolje nad kojom se dok ona ostaje nepomičnom ono kreće

To će biti sukladnije drugom njegovom nauku kojim je po mišljenju naroda postavio da je gore τὸ τοῦ παντὸς ἔσχατον ndash ono krajnje sveukupnosti tako je naime u 1 poglavlju 2 knjige O elementima zaključio protiv Platona koji je nijekao da u sveuku-pnosti postoji gore i dolje Platon je naveo dva razloga koje Aristo-tel ocjenjuje onim riječima raquoKažu da nije ovo gore ono pak dolje

19 Usp ARIST Cael 285a2ndash4 πρὸς ἡμᾶς ἐπ αναφέροντες ἢ γὰρ κατὰ τὰ ἡμέτερα δεξιά͵ ὥσπερ οἱ μάντεις͵ ἢ καθ΄ ὁμοιότητα τοῖς ἡμετέροις͵

15

20

25

30


570

10

5

dicunt siquidem quaqua versum similis est et undequaque antipes erit quisque progrediens ipse sibi ipsi Has tamen rationes non confutat sed absurdas vocare satis habet memor forte se quoque scriptum alicubi reliquisse63 Similibus sane existentibus partibus omnibus Et qui hominem sphaerae inclusum ac verui infixum finxeritxi ut polum antarcticum sursum ostenderet et terram in orbem Lunae sustulerit ridendum fore arbitratus si non facile etiam admiserit hominem coeli convexum perambulantem ita ut ad loca veniat in quibus pedes habuerit contrapositos eaque sursum et deorsum appellet contrariis nominibus nimirum quam contrarietatem in similium partium corpore Plato fugiendam est arbitratus

FINIS QUARTI TOMI

Od 2 do 10 knjige latinski tekst transkribiraoTOMISLAV ĆEPULIĆ

Korektura latinskog tekstaOLGA PERIĆ

63 ὁμοίων γ΄ ὄντων τῶν μορίων ἁπάντων [ARIST Cael 285a33ndash285b1]

xi Corr ex finxerint


571

ako je ltnebogt slično kamogod okrenuto i posvuda će biti tko god hoda naprijed antipod sam sebi samomlaquo Ipak te razloge ne pobija nego mu je dovoljno da ih zove besmislenima sjećajući se možda da je sam negdje ostavio napisano raquoKad su svi dije-lovi homogenilaquo I onaj tko je izmislio čovjeka zatvorenog u sferi i nabodenog na ražanj da bi pokazao da je antarktički pol gore i koji je zemlju dignuo u krug Mjeseca20 mislio je da će to biti za podsmijeh ako također lako ne pretpostavi da čovjek šeće kon-veksnom ltpovršinomgt neba tako da stiže na mjesta na kojima je već imao noge nasuprot da bi ih nazvao kontrarnim imenima gore i dolje Platon je držao da tu kontrarnost treba izbjegavati u tijelu homogenih dijelova

KRAJ ČETVRTOG SVESKA

Od 2 do 10 knjige prevelaMIHAELA GIRARDI-KARŠULIN

Filološka redaktura prijevodaOLGA PERIĆ

20 Usp ARIST Cael 310b3ndash5 οὐ γὰρ ἐάν τις μεταθῇ τὴν γῆν οὗ νῦν ἡ σελήνη͵ οἰσθήσεται τῶν μορίων ἕκαστον πρὸς αὐτήν͵ ἀλλ΄ ὅπου περ καὶ νῦν

5

10

573

KAZALO POJMOVA

ab eodem in aliud 31021ab eodem in idem 31021 31022 31023

31030 3122 31210 31211 31411 31816 5244

abductio 51018abies 48613abitio 13826 27421 51232abitus 13826ablatio 2047 2048 21032 21415 21418abortus 43230absentia 9216 9612 1002 10024 10622abstractio 20822 20824absurditas 27626 27634 42621accessio 51022 51231 51412accessus 51230 5165 5165 51615

51618 51816 51821accidens 123 1823 243 244 245

246 389 3815 3824 627 6225 6228 6229 6414 6419 6613 6617 6619 684 6819 8622 8624 884 886 887 8810 8811 8814 8821 9210 9413 983 984 9817 9820 10822 1207 12220 12222 12223 12226 12416 1267 12612 12613 12615 12621 12627 1287 12811 12817 1303 13020 13022 13024 13028 1326 1327 13210 13213 13226 13424 13425 13428 13431 1368 13612 1404 1405 14014 14216 14218 14421 16223 16226 1821 18630 18631 18814 19019 1928 1948 2307 23014 23016 23019 23020 23022 23023 23025 23026 23028 23029 23031 2321 2322 2324 23211 23231 2345 2346 32610 36821 36825 4864 50630 5089 51430 52015commune 122 1948

dimensionum 13024naturale 14216

accretio 1526 15216 21025 21418actio 123 248 5828 6012 6021

6217 6219 6222 6227 6234 647 6412 6416 6427 6432 6433 665 668 6610 6614 6620 6816 1165 13420 13421 13621 13820 14011 17615 1901 19020 19033 19034 20828 2102 22020 34613 35411 35419 35421 4749corruptiva 35422materialis 13820terminata 20828

activitas 6429 28620actu (abl) 2415 11226 11229 11230

1144 1148 1149 11410 11415 1168 1169 11829 1204 1349 1364 14626 15210 18016 1823 18224 18834 18835 20031 2043 2045 2128 21228 21414 3162 3164 31611 31613 3181 3189 32024 32225 32226 32227 32228 3241 3242 3243 3244 32426 32428 32432 33223 39011 4022 4269 44013 50233

actus 582 967 969 11034 1145 11610 1201 1203 1205 12019 1423 1429 12029 13428 13432 1363 1364 13610 1403 1425 1429 14212 17031 1723 1725 17421 1809 18211 18216 1842 18414 21018 21022 28410 28817 2629 2669 2684 27014 27018 27024 33224 34630 39022 42221 50234incorporeus 14626 15210mobilis 26610 2684 27014 27018

27024

Kazalo pojmova

574

naturalis 27024necessarius 1363perfectus 1201sempiternus 12030

acuties 43013 5244additio 1185 2044 2048 2049 2081

20824 21010 21223adductio 51018adimpletio 49830adventus 7821 7823 7828 809 8017

13612 13619 13824 1548 15420 15431 51022

aenigma 7016 40010obscurum 49624

aequalitas 14210 14216 51614aequivocatio 21819aer 6018 6423 8613 9030 15616

15617 15622 16822 17429 1761 1766 1768 17617 17618 17619 1784 1785 1787 1789 17813 17815 17817 17818 17819 3445 3529 35212 35817 35818 35829 35832 3601 3606 36411 36314 36416 36418 36623 3845 38419 3865 38613 38614 3886 3887 3907 39219 3969 39611 39615 40015 40021 4021 4025 4026 40215 40220 40222 40223 40419 40421 40614 40615 40618 40620 40622 40623 40626 40627 4081 4083 4087 40816 40819 40820 40824 4105 41221 41229 41230 42011 42014 42020 42018 42024 42029 42213 42216 42415 42615 42616 42617 42618 42619 42810 42816 42821 4305 43210 43224 43420 4368 43610 43613 43618 43620 43629 44812 44814 44815 44818 44825 44829 4501 4521 4524 45221 45226 45229 45230 45422 45423 45427 45428 45430 4564 4566 45610 45617 4587 4588 45810 45812 45814 45819 4601 4608 46010 46012 46015 4622 4624 4627 46216 46226 4641 46411 4661 4662 4666 4668 46612 46615 46617 46624 46626 46629 46632 4681 4683 4684 4688 46811 46812 46817 46825 46827

4704 4708 47021 47022 4722 48020 48215 4844 48019 48217 50222 5202 52018 52019 52020 5228 5229 52223 52228 5249 52415 52615calidus 3887durus 3601frigidus 40615 40620 43618gravis 46630humidus 3887levis 46629 4688rotundus 35829

aes 9028 11625 14024 1465 1622 1625 16210 16214informe 1625

aestas 51419 5261aetas 1021 21220 38412 4129aeternitas 4 12029 12213 13015 1727

1949 19410 19622 20017 2029 20210 20216 2106 2108 21218 21824 21826 22813 22821 2322 23216 24011 24014 24019 24617 24621 25410 2561 25620 25622 25626 2604 2627 26210 26212 26216 26219 26221 27016 27426 27633 2901 29816 3027 32829 32830 3348 33411 33417 33618 33621 33624 3426 37010 37422 37423 4227coeli 4 1949 20210 20215 24622

3424 37422 37423 4227motoris 20017 25622 33411 33417

33621motus 4 2029 20216 21824 22813

24011 25620 2624 26210 26212 26216 26219 26221 27426 29816

mundana 19621mundi 1949 20210 2106 2108

27016 33624temporis 22813 25622 25626 2604

26210aeternum n 18620 2286 33426 33616

33617aevum 28429 51219 51220affirmatio 949 2563 34631agens 5815 5822 5827 6027 9022

12616 12617 13832 15426 1828 18423 18617 1881

aggeratio diversimoda 15014

Kazalo pojmova

575

aggressus ad tropicum 5168agitatio 17626 17827aliquid in nihil non abit 28416alteratio 15019 1522 22212 29824

3009 30021 50622continua 30019

altercatio puerilis 20818amator veritatis 39423 51225ambages mirae 1648ambiguitas 5011 11613 16810 27213

27414 27425 27634 48418ambitio 1962ambitus 10615 35416amor 187

inseparabilis 18624veritatis 186 1864 55428

amplexus 35413 35414 35417angulus 32815

acutus 47231aequalis 32627obliquus 47230rectus 45016 47214 47230 4742

53812 53814 53835 54010anima 613 125 965 1122 1125 1126

1286 1287 1289 12810 1327 13826 20823 20826 21019 2402 2404 2407 3682 3683 39629 43220 45219augmentativa 55012nutriens 5505nutritiva 1389 55012sensitiva 10216 13622 1389 55011vegetalis 13622

animal 124 2012 2219 8615 10213 10222 1046 10413 10613 1127 12626 13030 13611 13616 1465 1545 1568 16012 1862 1863 1867 1883 19421 2146 25227 27622 32824 32826 3681 3689 36810 36812 36814 36816 36818 44021 4421 4423 4424 45015 4524 4528 4529 45213 45218 49829 49833 51214 51415 51419 51421 51621 5304 53228 53229 5342 5345 5348 53413 53612 53622 53624 53630 53631 54210 54220 54221 5443 5447 54410 5462 5465 5467 54610 54813 54815 54817 5504 5509 5521

5525 5526 5527 55224 55229 5541 55419 5569 55614 55618 55619 5581 5583 55810 5681 5686 56815lapideum 32825ligneum 32825perfectum 5502vivum 4521

animus 2661 10421 10423 14610 25017

annulus 2988annus 67 1021 1613 18419 19415

1963 1965 19613 21221 26420 27611 27619 3827 28216 39416 42019 42021 46210 5148 51429 51610praeteritus 21221

ante 5286 5324 5349 53415 53615 53628 5423 54429 5465 5466 54611 54613 54614 54618 54619 54623 5483 55613 55617 55621 55624 55625 55626 55629 55631 5582 5589 55811 56216 56219 56221 5643 5647 56611 56811 56815 56819

anthrax 41020 41022 41025 41026 4122 4266 46019 46022 46023 46025 46029 4624 4626 46216gravis 41022

antipes 5701antoeci 3728apogeus 34626 51024apparatus 4966 50621apparentia 37425 3762 3982 39813appetitio 18811appetitus 1869 48629approbatio contraria 15415appropinquatio 4848aptitudo 1845 1847 1848aqua 2011 6019 6423 6425 1503

15616 15622 1605 16024 16821 17428 17429 1784 1786 1788 1789 17810 17811 17813 17817 17820 17823 17825 17827 17828 1844 18413 3445 35210 35212 35214 35818 35819 35822 36623 3845 38419 3865 38613 38614 3886 3906 39218 39219 3969 39611 40015 40025 42213 42811

Kazalo pojmova

576

42816 42821 4306 4329 43210 43623 44815 44818 44826 44829 4501 45422 45423 4564 4565 45817 46016 46228 46410 46411 4662 46615 46632 4683 4704 47014 47015 47019 47023 4722 48019 48020 48215 48217 4844 4845 50222 50225 50226 5202 52018 52019 52020 5228 5229 52222 52223 52228 5249 52415 5265 52615adnata 17812frigida 3888gravis 47015humida 1606 3888rotunda 35829 35832

aquilo 51416arbor 305 9028 9030 30027 51214

51415 5162 53611arcus 40624ardor 4149 45813 46014

spiritus sicci 41228 4189 45616argumentatio 21612 23222 25420

29813 3047 30826 31015 31017 31212 37417 4105 41612impropria 21613valida 2582

argumentum 183 3226 3415 361 1728 19623 19624 19631 20017 20020 2564 26215 27632 2781 27810 27827 3043 30417 3063 3088 31222 31421 31423 31826 31828 32019 32222 33411 33414 33420 3365 3429 34210 34219 3463 37013 37616 37813 3849 4049 40425 40611 41426 4168 42411 4286 43825 4407 44016 44021 55422fallax 28834falsum 28835validum 3342 41422

argutatio puerilis 5325aries 5683 30625 30626ars 4216 4816 8421 8613 31016

33016 55417ascensus 41216 42228 42412 42415

42427 42617 45221 52227 52423accidentalis 42425 42426

asperitas 36017

assertio 2765 27628 33427 46027 53025falsa 18225

assumptio 21624 2182 21817astrum 32220 36221 36223 3688

36816 36817 37829 48413 56018calidum 36626

astrologus 51013 51024 51813atomus 142 45229auctio 21028 5428auditor 19427 19618auditus 34413augmentum 14623 14624 1481

15019 1528 15212 2125 22212 5482 5488 54812 54818 55013

auris 561 55621author 2420 5211 927 1088 1224

19827 50213authoritas 1616 185 3624 3625 381

7611 17829 25620 35022 35622 38822 39422 4007 40423 4286 44019 51220 51223 53828 55422

autumnus 5262avis 51214 55217axis 3246 32621 3307 33010

bitumen 4146 41413 41629 4183 42612 42613

bonum n 14422 18425 18426 18431 1869 18611 18612 18625 27832 48617 48623 48627 4881 4884

bos 304 305 3828 5611 5612 5613 16025 5205 5661

cachinus 2281 31414cadaver 13823 13825 3823 49827

50013 5205caelum 32217 3726 38019 3827calefactio 507caliditas 4427 461 462 463 465 466

467 4625 6235 642 128211307 13010 13410 13421 1502 1769 3589 3647 36810 36812 36818 40820 40824 41418 4221 4623 52411

calidum n 264 406 4420 626 6218 6427 6429 9813 14820 34811 34820 35827 36618 36619 3684 3686 3882 40020 4028 4048

Kazalo pojmova

577

40416 4565 4568 45614 45813 45814 45816

calor 4618 542 543 544 569 5613 5621 603 629 12629 1284 1469 19010 19016 19018 19021 30016 30017 30022 36814 36817 36818 36821 36824 3705 40414 4305 43427 44021 4421 4422 4424 4527 45211 4608 48213 48215 48414 50622 5125 51229 52414elementalis 36819dispositivus 565recedens 36825

cancer 5141 514 5147 51628 56816candela 4148 42013 42422cantilena morosa 14010capra 40818 42016 42413

ardens 42418saltans 40429

Capricornus 51023 514105 1628caput 5525 5527 55420 55619carbo 41013 41016 41018cardo 39810carentia 8824 30811 33216 33217

40213 40221caro carnis 1906 1907 1908 19010

19014 2148 21410 21411 1909 39019 39021 4409 44011 44012 44013

casus pad 36425 3661 4526 45211cathena 2983 2984 3623 3625causa 202 206 209 2015 2017 2020

2215 4018 6429 705 707 7012 8810 8821 9026 9027 929 963 9615 9628 9811 1047 10819 10821 11219 1161 11615 11828 11829 1207 1208 13017 14022 14421 1488 15621 1584 16424 17624 17629 1802 18221 18821 19226 26410 29424 3004 30018 3104 32010 3324 33213 33214 33218 33611 3542 35411 35415 35416 3664 36624 39820 40019 4024 40824 40826 40827 4222 46425 46426 46428 46429 4665 4687 46810 47616 47621 4787 4789 47815 47816 47823 48211 48413 49016 49017 49025 49027 49427 49619 50218 50221 50425

5085 50824 50825 5106 5108 5188 51810 51820 51824 52012 52422 54819 55223 52610agens 2801contraria 3501 4786 4806 52013

4785 5182efficiens 485 2801 281 3363 4849

49216intrinseca 11616 1849motus 33010 33215 46618principalis 31829sine qua non 55215universalis 17633vera 13018 33010

causalitas 12213 13015 12014 12029centrum 3667 47210 5123 32011

3783 47216 47218 54414 55825mundi 2764universi 4726 4727 47210 4745

cera 4183cereus 40820 4148 42016 40820

4148cessio 35420 35430 3561 3566chimaera 20814 25010 44826cibus 5489 54813 54811 54816

55019 55222cinus 43832 4625 4626 46219 46220

46221circuitus 43010circulatio 32220 3241 3727circulus 2484 3027 30212 30425

30617 30621 30815 3101 3103 31010 31210 31211 31225 3145 31819 32017 32018 32023 3221 3226 32211 32624 32625 32630 32635 3281 3289 32827 33220 33223 33226 3342 3344 34619 37410 37415 3801 4605 48018 48020 4829 48217 48219 48220 4842 4847 51011 5202 52220 52222 52224 52228 52416 52419 52614 52617 55414 5687accidentalis 3268artificialis 3268aureus 32634 32636coelestis 32634 32636in genere 32630lapideus 32634ligneus 32633

Kazalo pojmova

578

linearis 32633non naturalis 3268obliquus 47810 47818 5109 51028plumbeus 32633simpliciter 32636 3282

circumferentia 3048 3143 3161 3163 3165 3167 3169 31610 3181 3184 3185 3206 32012 47219 54415 55825

circumlatio 53222 56017circumvolutio 31812 31814 31824clamatio 14018coelum 4 123 2013 11210 1607

16010 16622 16818 17017 17019 17417 17418 17425 17626 18818 1949 19625 2008 2009 20011 20013 20017 20018 20210 20215 2061 20623 2144 2321 2323 23210 23214 23216 23219 24617 24618 24622 25621 2764 28023 28024 28027 28028 28029 28030 2867 2869 28614 28615 28620 2881 28827 2948 29815 30623 3083 30815 30817 3102 31012 31015 31018 31223 3162 3167 3168 301610 3184 3185 3187 31813 31815 3201 32215 32218 32219 32221 32222 3241 3269 32614 3261532618 32623 32637 32828 32829 3304 3308 33217 3346 33416 3365 33619 33621 3441 3424 3447 3449 34413 34422 34424 3464 3466 3469 34612 34621 3488 3509 35011 35012 35013 35018 35020 35021 3541 3544 35414 35423 35435 35424 35425 35426 35434 3562 3566 35611 35617 35625 35627 35629 3583 35824 36010 36017 36026 36028 3624 3629 36210 36212 36215 36216 3641 36613 36618 36621 36819 36819 3703 3708 3709 37012 37021 37027 37028 3744 37421 37422 37423 3761 3769 37612 37623 3784 37816 3807 38010 38023 38024 38032 3825 3862 3863 3864 39628 39829 4089 41419 41421 41422 41424 41425 41426 41428

42017 4227 42810 42816 42819 4304 43210 43223 43410 43422 43431 46012 4486 4542 47215 47226 47816 49422 49428 49429 49612 49621 49628 4982 50220 5085 50812 50813 50814 5104 5284 5286 53010 5346 5347 5348 53412 53612 53616 53617 53629 5427 55412 55418 55420 55427 55612 55820 5607 5609 56013 56015 56017 56210 56213 56214 5643 5645 5646 5647 5648 5649 56411 56415 56420 56623 56629 56810 56823 5708aeternum 2006 23214 23219 2465

32616 32623 33416 3364 3368animatum 56016 56215 56221 56816circulare 32615 32623 3303 3304continuum 23210immortale 3786 3787 3788 3789

37811immutabile 3821molle 35435 3568 3569 35610

3583rotundum 32615sphaericum 32624 35024 3526

35217 35221 35222universum 51621

coeptio 26613 2727cogitatio 12826 12829 17011 17023

2027 2085 21417 21419 2166 25018 33230 33232 39820

cognatio 22019 2582 3325 33217 3943 41225 52417elementalis 36614

collectio 31018collocatio 53210color 39628 50225columna 17812 42013combinatio 39814 39824 39826

4001proposita 3509

comes 7814 807cometa 40428 4067 40821 42010

48411 48412commentatio 169commentum 4363commodum 617 3725comparatio 48617 48620

Kazalo pojmova

579

completio 5025compositum 4813 11220 11230

1142 1143 1144 1145 1148 1149 11414 11415 11416 11420 11610 11616 11622 1183 11812 12013 12023 12029 1222 1226 1227 12211 12214 12817 12818 12822 13217 13227 15014 15223 18833 1901 1902 19019 19022 19025 19027 19028 19030 19032 19035 1921 2066 21215 2528 2865 33219 49617 49812 50616 50625 50626 5221purum 18410sensibile 2066 33219substantiale 12820

compressio 35419 3569concausa 11617 14421 1584 19226concavum n 2485 17617conceptus 10423 41825

animi 10421conclusio 8424 20414 2324 23212

23215 24421 30825 4264 56217falsa 24823futura 21225naturalis 20627nota 25617universalis 22216 37022

conditio 2425 2617 2618 283 284 3032 327 3215 3219 4411 4624 721 762 849 9611 9615 9628 9833 1006 1027 1945 1049 10622 1087 1089 10814 10815 1343 1367 13611 1403 1405 15410 1727 25014 29617 29620 2982 36613 43612 43811 56420falsa 822vera 823

confessio 361 17818 2249 50223confirmatio 2749confusio 347 20028 48416 56211

56212coniectatio 8618 17631coniugatio 3881 3884 38811 38819

4001 4163coniunctio 13816 3808coniux iugis 53016consensus 1023 1212 46020

conservatio 50216 5067specierum 50412

consideratio 51011consuetudo 40015 40018 40220

45812consultatio 4868contactus 17615

continuus 17613mutuus 17610

contemplatio 1621 888 4982contentio 1612 19219 19633 2068

32822 55428continuatio 20018 21826 22818 24018

24423 3024 31014 3348 5062individuorum 50411

continue (ἐνδελεχῆ i συνεχῶς) 29415 29425 29426 30419 30421 30817 30823 30827 30829 31210 31211 3141 3143 32015 32017 32018 41626 41627 4625 47619 4823 4824 4845 50215 50232 5101 5102 51810 51818 5269

continuitas 20020 21823 24010 25427 25623 25624 2627 26213 3024 30216 3106 3108 31013 47816 50234 5188aeterna 5248magnitudinis 30810motus 23217 29417 3022 30810

51820 5248continuum n 22015 2927 2928 29214

29215 29217 29221 29222 29227 29412 29419 2966 2969 30012 30014 31031 3122 5688

contradictio 5815 5826 943 945 948 16810 19223 31410 31420 32223 32228 33428 53025 56419manifesta 1686

contradictor 426 19810 19812 31418contrarietas 341 343 345 349 3410

3411 3412 3414 3415 3417 3421 368 3610 3611 3613 3614 3616 387 3818 3819 402 404 405 5426 5427 6021 621 623 624 626 627 6215 6218 6219 6223 6224 6228 6235 641 648 6410 6415 6427 6430 6431 6432 6433 661 662 666 667 669 6612 6613 6620 725 7217

Kazalo pojmova

580

743 748 7412 7414 7416 7418 788 12024 1226 14812 14815 1502 15011 15416 15613 15821 15824 30426 3067 30811 34425 3462 3464 3467 34611 34613 34622 34625 3703 37012 37414 38814 39216 4748 47817 47821 49614 57010activa 3466antecessionis 34625loci 3069 37414passiva 3462 3466prima 344 3617qualitatum 35624qualitatum activarum et passiva-

rum 34628quantitatis 665relationum 34612retrocessionis 34625situs 34617stationis 34626temporis 34616

contrarium n 163 164 266 267 2616 2617 2624 2625 2626 2630 2631 281 282 283 284 286 287 288 2811 2813 2815 2816 2818 2821 2822 2823 302 3017 3020 3024 322 324 3215 3220 3224 3225 3619 3621 3623 3812 3813 3815 3816 3825 3829 3832 3833 405 4010 447 4414 4415 4418 4420 4421 464 4422 467 4614 4615 4618 4619 4627 4628 481 482 483 486 4810 4811 4814 504 5010 5012 5013 5018 5019 5020 5021 5022 5024 5025 523 527 528 5219 547 548 5411 5412 5413 5424 567 5610 5613 5614 5616 5617 5618 5619 5625 5628 5629 5631 585 586 5812 5813 5819 5821 601 6024 6221 646 6413 6418 6421 6432 661 6610 6611 6816 6817 6825 7014 723 728 7210 7212 7213 7215 7217 7218 7220 7223 7421 7422 7423 7424 7425 7426 761 766 767 768 769 7612 7621 788 7810 7820 7821 8426 8427 861 862 908 9013 9019 9022

9024 9215 9214 9216 9410 9611 9834 11422 12018 13022 1448 14425 14426 1461 14819 1524 15415 15417 15816 15822 19211 20011 21020 21214 2501 2544 2545 2546 25414 2942 29420 29822 30010 30419 30420 3064 3065 3069 30612 30613 30629 30822 30824 30829 3103 3104 31030 3222 3227 34213 34214 34215 34216 34218 3441 3448 34410 34422 3501 3503 3505 35410 3563 35610 35611 35810 35831 3607 3628 3665 37014 37017 37018 37021 37028 3724 3881 39215 39216 42419 42818 42819 43622 46621 46813 4766 4785 4787 4805 49025 4942 4989 50219 50221 50226 5182 52012 5545artificiale 287

controversia 1612 2702conversio 363 17824 2246 35434convexum n 17616 2485 5708cor cordis 55015 5524 5529 55214

55421 5568corpus 2012 606 6017 6019 6020

6022 6023 9826 10613 1122 1123 1126 11211 12811 13024 1328 13623 13627 1385 13817 13823 1422 1468 14626 14627 1482 1484 1487 14812 14814 14817 1501 1522 15210 15211 15213 15215 15216 15217 15222 1545 1565 1569 15623 15626 15820 1644 1645 1646 16413 16424 16426 16428 16430 1661 1662 1664 1665 1666 1669 16611 16615 16618 16621 16623 16624 1683 1684 1685 1687 1688 1689 16812 16813 16815 16817 16820 16821 16822 16825 16826 16827 16829 1703 1705 1707 18023 1927 19226 21216 21411 2529 27616 30028 30619 30621 30623 3083 3185 3186 3187 3229 32210 32221 3301 3307 33011 33013 35012 35019 35023 35025 35211 35213 35430

Kazalo pojmova

581

3623 36215 36218 3682 36815 36822 37817 3885 3889 3901 39010 39019 3921 3923 3925 3929 39213 3949 39630 40210 40211 40212 40219 40418 4184 41822 42630 4287 43414 43622 43829 44613 44621 44623 44626 4483 4485 44820 44831 4503 4507 45021 4541 4543 45410 45411 45417 45420 45422 45425 4586 4589 4649 46818 46820 48017 4825 49223 4946 49418 49623 50223 50228 5201 52027 5305 5306 53016 53412 53413 53415 53417 5361 5363 5364 5366 53611 53617 53618 53623 53625 5386 53811 53815 53816 53818 53825 53836 54014 54021 54028 54029 54210 54214 54415 54419 54430 5461 54614 54617 5501 55011 55015 55623 5586 5589 55824 56020 56218 57011animatum 54210 54617 55810carens qualitate 1669 16611circulare 32221commune 1645 16618 16623 16815

16826 16827 16829 1703compositum 1545 1927 27615divinum 36815divisibile 53419elementale 16817exanimum 43830formatum 15623 15626frustraneum 42630inanimum 606 6023 53611 54430

54617 55810inqualificatum 16615 16813 16825

1705 1707insensibile 1689 16825 1705 1708mathematicum 1664mistum 6017 6019 6021 1385

4184 41822 4507 45021 45022 4503 4543

molle 35012naturale 1662 1665nobile 46819non sensibile 1484 15215 15217

16413 16428 16615 1684perfectum 53415 5363

primum 1501 35019qualificatum 1689 16812sensibile 14812 1522simplex 6019 45410sphaericum 30623 55824vivum 43830

corporeitas 1649 16610 16612corrolarium 2001corruptibile n 323 10627 1084 11823

11826 15225 2842 4944corruptio 4 3011 521 8014 949

12227 1241 12615 13212 13818 15018 15219 18428 20011 22211 2843 2861 2863 2865 28817 29821 3005 3367 34219 34221 3442 3801 4184 4764 4765 4784 4788 47810 47813 47820 4807 48211 4848 49027 49427 4963 49821 50219 50425 5108 51230 5161 51613 51623 51625 51627 51629 5184 51822 51823 52012continua 4783 5186

corruptor 13619corruscatio 40619crassitudo 36219crassum n 34813 34817 36211 36218

3643crimen 56212 5642cubus 32813 53829 54024cuius gratia 4222 4813culina 41611cupiditas 53028cura 889 9415 35823 51622 55227

5541cursus 37824

infinitus 22623 22625in stadio aeternus 2284in stadio continuus 23223in stadio finitus 22622

cutis 1906

daemon 31416 31419debilitas 1748 17412 17832 2701decrementum 14623 14624 15019

1528 22212 29823 30032deductio

ad absurdum 2725ad impossibile 27422

Kazalo pojmova

582

definitio 4024 4027 421 424 428 4212 441 444 447 448 4412 11017 12222 12413 13233 1361 1406 14013 14015 14017 14027 1427 1428 14217 14218 14220 2209 22013 2347 23819 2666 2669 2686 2705 27011 27014 27021 2744 27427 29022 29023 29219 30026 31215 35434 41413 42634falsa 2965vera 1104

definitum n 23821deinceps (ἐφεξῆς) 2906 29020 2922

2925 2926 29210 29210 29213 29220 29221 29223 29224 2943 2945 2947 2949 29420 29622 30215 33622 3528 50830 5102 52232

demonstratio 2583 2941 3764 38619 4106 4206celebris 2326circularis 25628exacta 3762scientifica 37424

densum n 644 34814 36220 3643denudatio 15610denudator 15430 15614deorsum 11032 3061 3068 30819

33016 34618 38611 38612 39410 40811 42015 42023 42025 42410 42414 42420 42428 43420 43613 45012 4523 45214 4546 4606 4608 4609 46010 46612 46817 47016 47019 4728 4843 4844 4845 52410 52422 5265 52613 52614 5286 52813 5309 53010 53021 53023 5322 53214 53215 53218 5344 5349 53620 53821 54215 54218 5446 5447 54615 55230 55412 55415 5562 5565 5567 5569 55620 55810 55817 55829 5623 56214 56216 56219 5648 56811 56822 56823 56828 56830 5709universi 5443 5444 55225 5543

5563 55811descensus 42413 42428 4381 4722

52227 52423

accidentalis 42425naturalis 33017 42416rectus 3329

desiderium 42217 46618 46620 48425destructio 21415detrusio 43431deus 881 19425 19428 23226 31421

3369 33611 37430 3761 3766 3769 37610 37615 37618 38620 3789 37812 37813 41830 47614 4887 4889 48815 49213 49214 49215 49218 49221 49222 49225 49226 4944 4947 49410 49612 49414 4964 49610 49626 49627 49629 49813 49825 5002 5007 5046 50419genitus 1962immaterialis 49426immortalis 51016 3781incorporeus 49414

dextrum n 3242 3244 3728 52810 52813 5301 53013 5322 53216 53217 53221 53223 5344 5349 53627 54425 54427 54428 5469 54612 54615 54618 5483 55620 55811 55817 56214 56216 56219 56410 56416 56417 56418 56424 5662 5681 56810latitudinis 52815 534124 53615

5422 54620 54623 5589coeli 5287 56015

dialectica 37424 3764 41816diametrum 30414 30610 30616 30620

30622 30624 30816 37219 3741 3743 37415 55824

diaphanum n 34426 34427dictio absurda 31413dies 17627 27613 28216 38011 3986

46826 5148 51413 51610 52425differentia 5822 5824 803 808 8823

1424 1842 18413 18414 18434 34818 3889 43826 4588contraria 39217

difficultas 523 15812 1682 16810 18812 29624 3768 48814 48816 55020

diffinitio 2208 25621dignitas 615 12026 12027 3683 3684

Kazalo pojmova

583

dimensio 13024 16420dimidium 4023 1023 12021 29627

33627 40626 5124diminutio 21029 21031discursio 40810discursus 4245discussio 2805disparitas 41021 50210dispositio 5420disputatio 225 2217 2417 9213 2004

25420 39827disquisitio 4724dissolutio 49617distantia (udaljenost) 610 3982 4801

accidentium 50630communis 53623essentialis 50629essentiarum 4942inaequalis 4801localis 4941 50629per essentiam 4943

distantia (smjer) 4 5284 5286 5303 5305 53020 53024 5321 5326 53225 53227 53411 53421 5362 5367 53613 53617 53624 53625 53626 53627 5387 53811 53816 54031 5529 55214 5585 55820 5621 56613 56619innumera 53834posterior 5287principalis 5641primaria 55826secundaria 55827

distinctio 1821 1182 13222 1868 32225 32229

diversitas 3664 49614divisio 20019 20021 20022 20032

2025 20213 2048 20628 20825 21026 21029 21030 2125 21415 22013 22015 22026 2241 2244 22410 22416 22419 22420 22613 22623 2282 2283 2288 22813 2363 2386 2409 24012 24018 24023 25624 2627 26213

doctrina 631 186 2417 2825 307 3215 3221 4015 9620 1127 11212 11417 11614 1264 1289 14413 15414 15612 15814 15827 21413 22025 2369 2405 24023

24420 2466 24614 27214 27221 27222 27825 27826 27831 30024 30818 31214 31617 3183 32626 3362 3502 3507 35432 36010 3645 40225 41223 41622 42220 44820 4543 4927 49417 5041 55226 56825acuta 24616contraria 323 40224inaudita 31024vera 2225 23422

dodecaedron 32813 53830dogma 2 108 3010 3832 6616 7411

8012 9415 11810 11823 12024 12215 12219 16022 1644 1666 17418 17422 17615 18031 18214 18629 1923 1924 1964 1983 20412 20625 2141 2249 22613 2429 2464 25210 2768 28625 28816 30029 30030 3088 35811 36211 38024 38029 3947 39416 39617 4325 44212 44618 4521 47015 5005 50818 51418 5161 55423 55431 55625 56626contrarium 5819 21020 44811diversum 44810falsum 5568nefarium 4984posterius 45419propositum 44610scelestum 4984traditum 25415

domus 2812 4010 503 5021 8612 14025 1421 1425

draco 40819 42016dubio onis 10418dubitator 3218dubium 4426 5612 7222 9023 1521

15220 16418 1907 2106 25811 29412 29419 3666 3743 3745 40012 4144 4367 43829 45411 47227 50011 53819 54011

duratio 11818 11821durities 35011 35611 35614 35616

35620 35629 3587contraria 3562

durum n 645 34812 34817 35613 3642

ebullitio 40020 4048

Kazalo pojmova

584

ecclipsis 38015 38018edictum 40624 41428 41430 41815

4207 42621 4301 44212 5089effector 43219effectus 3831 6216 6624 6625

46425 46429 4787 54023perfectus 11827

efficiens 166 4011 4013 485 5022 584 5810 5811 5812 49024 49210 40216 50812 55216universalis 52010

electio 4216 4222 489 4817 43220 4868

elementum 4 123 209 2015 2017 222 4221 477 488 802 805 806 808 8012 8013 10012 10014 10020 10211 10223 10411 10413 11031 1128 122912624 1285 13025 13029 13424 13425 13628 1381 1382 1385 14421 14811 14816 15011 15012 15220 15222 15223 15615 1584 15821 1647 16621 16817 17411 17425 17427 1765 1769 17627 17633 1801 1807 18019 18020 1865 18622 18627 18629 1883 1884 19225 3366 36214 36611 36613 3683 36815 3844 3845 38410 38413 38416 3862 3864 3866 38620 3883 38812 3901 3903 3909 39010 39013 39014 39015 39018 3921 3926 39216 3948 3968 39612 39821 39826 4004 4006 4184 42211 42629 42631 42632 42633 42634 4282 4285 4288 4289 4304 43015 43017 43018 43019 43020 43221 4342 43833 43835 4408 4428 4464 44611 44616 44618 44620 4484 4486 44823 45417 4563 45611 4581 4583 4601 4602 460 18 46021 46024 46025 4627 46028 46029 46223 46225 4645 46421 46422 4661 4708 47014 4748 49418 49612 49620 50220 50625 5083 50811 5208 52011 52017 52024 52025 5223 5224 5241astrorum 3688 36816calidum 39815

commistum 462corporeum 49422corruptibile 28816formatum 1383frustraneum 4468grave 44625igneum 4466incorruptibile 18818informe 1383insignitum 3904intellegibile 20618materiale 4961mistum 488 41813perenne 4961quintum 3864sensibile 133siccum 39815terminatum 21216 2529

elenchus 4 4106 42610eloquentia divina 38421enumeratio 4213 34813ens 1621 1817 1822 203 2223 2224

2226 244 245 246 2410 3413 625 702 7215 8817 9026 9027 9220 943 944 949 9416 11627 1183 11811 11814 11815 11816 1206 1209 12010 1307 1308 13010 13013 13014 13021 1329 1363 1364 13610 1403 16019 1624 16225 1823 18216 1889 2061 20813 20815 23620 28418 28422 2861 40623 4301 48829 48831 4908 49014ipsum 701naturale 21612 929non ens 3423 362 363 364 626

8621 8622 8623 882 885 8811 8813 8818 8820 8824 901 9011 9026 9027 924 943 944 9410 9416 1308 14420 16223 16224 16226 1821 18215 1888 18814 18817 23617 23619 2862 48829 48831 4903 4906 4921

reale 10426 1061uti ens 1815 1817 1822 1823

1824 202 204 2226 245 247verum 4903

entelechia 966 969 26224error 1021 11019 18212 43815

Kazalo pojmova

585

essentia 4 4222 8415 12422 1309 13222 13234 16018 2101 23617 32617 3425 47615 4942 4943 49410 50418 5061 5069 5082corporea 1685definita 2101elementalis 5082finita 2101generico nomine 5087perpetua 5083

etymon 37428euripus 46827 4705excessus 21421 40020 4048 40414

40416 45813excrementum 36811 54219 5503exhalatio 124 40022 40024 40025

40420 40610 40622 40815 41229 41231 41232 4141 4143 41417 42025 4242 4246 42417 4261 45815 45817 45820 4601fumosa 40210 40222sicca et calida 42028 45822

ex nihilo nihil fit 881 28416exemplum 2812 8419 8421 8422

8425 965 968 11620 1468 14613 1542 16211 22211 2641 26413 33012 3661 4248 55428artificiale 303naturale 866 8614

existentia 23622 52811experientia 529 4382 51211experimentum 1764 17810 17816

17820 17830 17833 18027 4384explicatio 14218 36020extra rem 4421 4423 4622 27026extremum n 1488 16426 16429

1683 22011 22016 22027 2221 223 2225 226 2221 2222 22224 2243 2246 2247 2248 22614 22617 22619 22621 22625 2289 22810 22811 22814 2401 24022 29216 29217 29221 2966 2967 2968 29832 30019 30020 30028 3121 3205 32013 3505 38417 38418 42814 42816 42821 45421 4728 4729 47211 47212 47213 47222 54211 55412 5602 5604 5629universi 56827

fabula 4412 4413 37622 41829 5667facies

Lunae 34427Terrae 5124

facilitas 3941factum n 1616 2418 54025facula 39621facundia 423fallacia 20026 2185 21818 21820

2584 2628 2827 3268 48418falsitas 18427 2089 2468 2629 27421

27634 30035 39423 48418 51222 5147 54032

fatuitas 9221fautor 41830ferula 13620 1384fictio 5667 56610 56612 56615 56618fides 5820 1983 2024 35211 37027

38213 43423figmentum 13810 1562 17413 43218

43230 5689figura 145 11625 1328 14023 14024

14025 25621 31022 32427 3265 32616 32618 32620 32635 32810 32822 32828 3302 3305 3307 3308 33013 33015 33019 33020 33023 3326 33210 33213 33215 33621 35019 3541 3547 35418 35419 3581 37819 38032 3822 56424 56426angularis 35020circularis 3269 3309coeli 19625irregularis 32810mathematica 33221ovalis 35020recta 45210regularis 3328sphaerica 3288 33216 35018

35628 56021figuratum n 2813 301 8612filius 4822 19412 19427 50014 50015

50019 50021 50021 50028filum continuatum 19827finis (kraj) 3412 4020 425 7417 846

907 9025 988 2022 2122 21811 2482 2485 2487 24813 24815 24819 24820 24821 24829 2503 25425 2507 25012 25017 25021

Kazalo pojmova

586

25022 25224 2543 2544 2546 30020 3042 3145 3204 3208 32011 32024 3223 3227 32221 32430 32432 3265 32614 32617 32620 32623 32630 32632 3281 3284 3289 32812 32814 32818 32822 32827 32830 3301 33014 33021 33224 33227 33229 3343 3344 36011 36618 37211 48216 53217 55010praeteriti 2483 2547

finis (svrha) 4012 4813 18635 1887 27832 39821 42219 42225 47028 4929 49023 4924frustraneus 42230universalis 49215propositus 18635

finitudo 21210finitum n 21021 25412 21212 21215

25412firmamentum 46411flamma 41013 41020 41021 41216

41219 41220 41225 41228 41232 4148 4149 41417 41426 41610 41613 41617 41623 41626 4183 4185 4188 4203 4208 42019 42022 4229 42210 42211 42215 42218 42222 42228 4241 4244 4247 4248 4249 42410 42412 42419 42422 42425 4262 4267 45427 45429 4569 45611 45616 46013 46014 46019 46022 46230aerea 42223culinaria 4224culinaris 4142facinaria 4224subterranea 4144 42223superterranea 42223

flammula 42422fluvius 4845 5264 5265

sursum et deorsum 4843 52614foecunditas 422foemina 622 6624 6627 14422 1827

51611femina 1589

folium 9029 5162fons 35614forma 4 165 2015 2018 222 2625

2629 2826 2828 2830 301 306 308 3010 3011 3014 3015 3024

3029 3225 3418 3421 368 4011 4013 4419 4420 4422 484 487 4812 5021 5417 5429 562 565 5611 5621 5622 5623 609 6013 623 624 6810 6811 7420 7614 7617 7619 7623 7627 789 7811 7812 7818 7823 7825 8018 8020 8027 845 848 849 8413 8611 9021 9211 9217 9420 9423 961 962 967 9611 9618 9620 9627 981 9829 9831 1006 10017 10021 10022 10023 10024 10025 10029 10030 10214 10220 1041 1049 10622 1082 1085 1088 10811 10814 10816 10819 10823 10826 1101 1103 1105 1106 1109 11023 11024 11025 11027 11032 11033 1111 1122 11210 11212 11216 11218 11223 11224 1144 1146 1147 1148 1149 11411 11412 11420 11426 1161 1162 1163 1168 1169 11615 11618 11622 11624 11625 11626 1182 1185 1186 1188 1189 11813 11814 11815 11819 11822 11828 11829 1201 1203 1208 1209 12010 12011 12012 12015 12023 12028 12030 1222 1225 12210 12216 12222 12223 1241 1242 1245 1246 12410 12411 12412 12422 12423 1264 1267 12610 12612 12615 12617 12620 12621 12622 12627 12628 1288 12812 12813 12814 12825 12828 1301 1307 13017 13020 13021 13025 13027 1322 1326 13210 13211 13213 13217 13226 13227 1345 1348 1349 13413 13416 13417 13419 13423 13424 13427 1367 1368 13610 13612 13618 13621 13624 13625 13823 13825 1404 1407 14010 14017 14019 1425 1426 14214 14210 14212 14213 14217 14620 14621 1489 15014 15015 1548 1549 15410 15411 15413 15419 15420 15422 15428 15431 1561 15611 15613 15615 15617 15618 15620 15624 15625 1581 1585 1586 15810 15816 15819 15824 15825 15828

Kazalo pojmova

587

1603 1604 16014 16015 16018 16021 16022 16023 16026 1623 1624 1625 1626 16221 16224 1646 16419 1703 1706 17028 17033 17211 17212 17215 17218 17221 17226 17228 17230 17232 1741 1749 17410 17418 17419 1807 1808 18010 18011 18014 18015 18016 18023 18029 1823 1826 1828 18210 18216 18222 18224 18226 18227 18229 18232 1843 18413 18414 18422 18426 18428 18431 18432 18433 1864 18612 18619 18622 18625 18626 18627 18628 18629 18630 1884 18822 18824 18829 18830 18831 18832 18833 1901 1908 19010 19014 19018 19019 19020 19021 19024 19025 19030 19031 19035 19037 1922 1927 19210 19215 19217 1947 27217 27218 27224 2741 2742 2743 2744 2746 27420 27621 29421 2863 2865 28610 28611 28614 28615 28621 28622 28814 28815 30417 31430 32617 33615 34630 37317 3963 4867 48612 48614 4881 49023 49029 49031 49032 49033 4921 4922 4925 4927 4968 50623 52028 5221 5229abstrusa 3964accidentalis 9624 1303aequalis 9832 10810aliena 16023 16026 16221 1825animati 10613 12625artificialis 14215 27224 14215coelestis 804communis 10412corporeitatis 1649 16610corporis 10613 1126corrupta 28419 52020corruptibilis 9625divina 7628 783 1862 1863durabilis 11821elementalis 10014 10018 1747elementorum 806 809 10212

10411 11031 12219 12624 13025 13028 1385 1743 18615 18622 18628

generabilis 27216generica 10416 10420 1061 1068

10610 10613 10619 10630 10813

genita 27217incorruptibilis 9624individua 10028 1024 10210 10623magis ens 11811magis substantia 11811 14020media 10210 10812misti 13029mundi 7828 1002naturalis 7623 7626 27213partialis 8015 8017 8023particularis 10026physica 785 986 989 9812 9813

10624postrema 10812potentialis 1841praestantior 1387 1861 1862prima substantia 11811 1221primaria 1822principalis 14010prior substantia 14020rationalis 13031simplex 50624simpliciter 10417 10420 1068specifica 10612substantialis 5421 5422 9814

9822 12415 13010 14214 14219 5225

substantiae 10614ultima 1043 10612universalis 7822 1004 1007 1062

1068valida 17412

fragmentum 3848 3946friabile n 645 34812 34817 36030

3643frigiditas 4425 464 466 467 469

4625 4819 507 508 542 564 565 6218 6423 6424 689 1502 35810 3647 3703 40821 40825 42024 42216

frigidum n 264 406 4420 5622 5810 626 6236 6428 9813 14820 34811 34820 35827 36618 3882 3885 3907 39220 43621 4566 4567

frigor 1469 19018 42026

Kazalo pojmova

588

frigus 542 543 544 545 6237 19010 19016 19020 40816 51216

frons 55420fuga 16828fulgur 40619fulmen 42018fumus 40218 40223 4069 41229

4141 4142 4143 42419 42422 4261 4263 4264 42612 42614 42616 42617 42618 45219 45221 45226 45228 45430 45610 45616 45620 4642aereus 45620ardens 41231 45428 45430 45610humidus 4149terreus 45620

fundamentum 503 1505 19411 21818 33627 33629 40424

funis 3625furor 4164futurum n 21220 21222 21225 23418

23612 23615 24423 24427 24812 24825 24826 2502 2505 2508 25223 2541 2546 2547 25423

generatio 4 2413 299 3621 3622 403 5010 5012 5014 5016 5019 521 546 547 5410 5411 5416 5423 5424 562 566 567 5615 5618 5619 5620 5627 5811 5813 5827 6231 648 6412 6416 668 6610 6614 6618 6620 688 6816 7629 8024 8617 8624 9015 9026 949 9421 9623 10426 14425 1463 1467 14612 14618 15018 15219 15221 15223 1542 15414 15618 15621 1581 1582 18428 20011 22211 2861 29821 3005 3366 3367 34219 34221 3442 3443 3445 3941 4305 4308 43433 4367 43818 43821 4469 4764 47619 47620 4782 4784 4787 4789 47820 4807 48020 4821 48211 4848 49413 498 13 49820 49821 49824 5008 5027 50214 50418 50419 50424 50426 50427 50430 5062 50620 50626 50631 5101 5102 5106 5108 51018 5129 51212 51226 51229

51230 5141 5161 51613 51623 51625 51626 51629 5187 51822 5203 5207 52011 52015 52228 52231 5242 5249 5301circularis 5208confessa 4569continua 47614 47813 48824 49215

49627 49817 49831 5002 5007 50010 5023 5047 5064 50610 50617 50811 50814 50820 50829 51010 5183 5186 5188 51811 51823

ex contrariis 3629 3623 3825 405formarum 28611in contraria 39215individuorum 50411interpolata 50820partialis 8014proxima 5069 5089simplex 909 9013 9016 9020universa 52010

generativum n 4782 47818 4827 50826 51029 51431 5166

generatum n 5616 5618 5622 5627 569 1585

genitor 2686genus 342 3411 3616 748 7415

15416 15417 2063 2083 20822 31028 41019 49829 2624 3012 3013 3014 3015 341 3410 3412 3414 3417 3420 3421 367 369 3610 2611 3612 3617 3620 384 402 403 583 584 5824 605 7216 7217 7218 7223 7224 7225 7414 7416 7613 11615 15417 2063 2083 2086 20816 22215 23820 24024 25611 25612 28836 29015 29019 29023 29212 29214 29220 30211 30213 32630 35618 4123 41225 41417 41427 50423 50424 5061 5065entis 3413 7215primum 342 3616 7222

geometres 53810 54011glabricies 36017gleba 42212globus 3101 32418 32419 32424

3281 3283coelestis 3246

Kazalo pojmova

589

terrestris 3246terrae universus 3662

graditor 56611 56614gradus 10220 15016 1961 30017

30020 30626 30627 30629 3081 35828 3967

grammatice-es 48618grave n 644 30819 34812 36612

38611 46630 4689 4725gravitas 33212 34821 3646 3665

3667 38613 39410 4006 46632 47019

gressus continuus 23225gustatus 55622gustus 34413gutta 42212gyrus 32411 33011 43225

habitus 24218 27218 27224 2741 2745 34630artificialis 27223naturalis 27223

haereditas 36024haesitatio 526hemisphaerium (hemysphaerium) 5625

53221supernum 53221

herba 51213 51425 51426 5161hiatus 4705hoc aliquid 23410 23417 23419 23421

23613hoc unum 23419homaeomeria homoemeria 141 261

266 6823homo 619 1023 186 2829 304 308

385 386 388 389 3827 4614 4620 5015 583 5820 5823 742 8025 9029 9030 9814 10213 10220 10414 10612 11418 1227 12626 12810 13615 13617 13619 13623 1389 13816 13822 1464 1605 16011 16012 16025 1744 18023 18024 1863 186ndash6 1868 18616 18618 1903 1905 20823 2103 2105 2109 21010 21221 21812 26421 27621 29613 33613 36420 37429 3769 37613 38026 38028 38411 39423 39424 39617 4042 4226 42631 42825 4382

4528 49822 49832 49833 51214 51216 51415 51419 51429 5168 54220 5442 55217 55220 55223 55229 5542 5544 5564 5661 5661 5662 5668 5683 5705 5708generatus 10221genitus 5821rationalis 4619 4620

hora 22622 22623 22625 27613 3725 51610aeterna 2284

humiditas 6425 1469 19026 35617 3588 36021 36218

humidum n 642 643 6421 6427 6430 34812 34820 34824 35614 35826 36029 3622 3628 3644 3689 3883 3884 3885 3907 41623 4566 4567 45815 48213 52411aeris 6423aquae 6422

hyems 40616 46210 51420 5261hypeccauma 40216

iactatio 13011icosaedron 32813 53831ignis 2011 461 466 4618 4625 507

583 5821 603 604 608 609 6015 6016 621 624 625 626 6210 6235 642 6424 6621 6624 6628 12628 12629 1282 1283 1284 1285 13414 13418 13422 13423 13424 1368 1503 16024 1766 1767 17617 1843 18411 18413 18416 28825 3044 3528 35212 35812 35813 35816 3601 36415 36418 3686 3688 36813 36814 38417 3865 38615 3886 3908 39020 39217 39620 39621 39622 4007 40016 40020 40026 4025 4026 40220 40223 4049 40410 40416 40420 40425 4062 40625 40822 40827 40828 4103 4104 4107 41018 41021 41023 41025 4121 4123 4124 4125 41421 41422 41425 41427 4166 4167 41617 4184 41827 42021 42210 42215 42230 42231 4249

Kazalo pojmova

590

42410 42412 42414 42426 4265 4268 4269 42610 42611 42612 42614 42616 42618 42622 4307 43212 43219 43220 43224 4343 43420 43424 4365 43613 43616 43626 43820 43822 43826 44010 44011 44015 44016 44812 44813 44814 44817 44825 44828 4501 4521 4524 45421 45424 45426 45427 45429 45431 4564 4567 4568 4569 45610 45611 45812 45813 45817 45822 46019 46025 46027 46028 46225 46231 4641 46411 46420 46423 46429 46430 46432 4663 4683 47213 47217 47220 47222 47223 47224 48020 5202 52228 55816ambiens 35830calidus 3886concavus 17622culinarius 39614elementalis 36819 3863 4561gravis 41024humidus 35814 35817levis 3649rotundus 35830siccus 3887sphaeralis 40412 41017 4124 43816

43824 45619 45621sub lunae orbe 39615sublimis 40429 40612 4167subterraneus 39614supra aerem 39615 40623 42619visibilis 39619visilis 3986

illusio 27425 2929imbecillitas 32417 39818imitatio 48019 4821 50811 52420immateriale n 4944immutatio 3622impermanentia 50217impetus 43223 43717impossibile n 19228 2021 2041

21810 2501 27422 27423 2844 42227 50032

impossibilitas 25014 42621 5043impotentia 47028impressio 35418 3561

impulsus 32425 43219 43221 45230violentus 33017

in actu 1145 1168 1203 13428 13432 1363 1364 13610 1403

in intellectione 21422in potentia 11229 11230 1142 1145

1148 1168 1169 1201 13427 13432 1365 14422 18233 18412 1865 3226 3242

in re 11228 21421 2407 2501 29418 29619 3362

in utramque partem 3725inaequalitas 1841 47821 47823 4801

4827 50211inanimatum n 3820 3822 3823 55814

56814inceptio 3244inclinatio 47818 47823 51028inconcinnum n 8420 10825 14420

1629 16213inconstantia 45416 56211 56212incorporeum n 3819 3821 14626

28622 4943 4945incorruptibile n 11824 11827 34211

34218 37016 4944incorruptio 50820incrementum 29823 30027 55015

55021 5521 5523 55218 55222 5649 56421

indagatio 29023 4103indagator 3626indeficientia 31014individuum n 309 3013 743 10027

10028 1024 1029 1063 10616 10623 1081 10811 21210 21211 21219 49814 49826 5004 5005 5008 5009 50013 5023 5025 50212 50220 50221 50227 50228 50231 50233 5043 5045 5048 5049 50410 50411 50422 50424 50426 50431 5063 5064 50817integrum 5029sensibile 1083

indivisibile n 1643 22414 23425 23811 24412 24821 3007 4281 4584

inductio 2829 5422 19211 41818 41821 4206

inexistens n 1816 247 4215 501 12418 2349 39016 43020 4322 5342

Kazalo pojmova

591

non inexistens 4216 4818 8622 8623 884

infans 10215 10217 51421infiguratio 8420 868infinitas 20021 20022 21011 21610

21615 21616 21622 21624 21825 22018 22019 22026 2221 2224 22215 22410 22420 2264 22813 22820 25218 25426 25623 3027 30218divisionis 22410 22420 25624extremorum 22814finita 25426hominum 2109magnitudinis 20211motus 2081numeri 21225temporis 2082 21619 2183 21816

2201 25410 2626 26213 3348infinitudo 21218 21813 22612 22614

2423 2443 3024 30224infinitum 1231 6826 1365 20019

20021 20022 20030 2021 2023 2024 2025 2026 2045 2047 20619 2087 21029 2128 21212 21215 21216 21217 21222 2163 21613 21620 21621 2184 2187 21812 2204 2206 22010 22012 22014 22214 2242 2265 22610 22617 22618 22620 23624 24817 2523 25220 25222 25225 25226 2542 25412 25411 25412 25413 26615 27422 27423 30219 33623

informalitas 1722informe n 14420 1624 1625 16212

16219 16221 16223ingenium 327 423 5015 903 10224

11613 20016 32224 4009 43013 44810 5244 52611

ingressus 15611 2585 2707initium 1825 5014 10820 18614 19418

20023 20024 24815 30020 30021 3749 56019 5642

iniuria 9222 1506 3287 4442inordinatio 869inquisitio 3765inscitia 47028insectus 5164insinuatio 19823 20024

instrumentum 706 707 4306 4308 55219

intellectio 20612 20613 20616 20620 20622 20624 21422 21815

intellectus 12810 13617 13619 13625 1387 13815 13819 13824 1746 17832 20612 20827 2701 34412deforis 13812imbecillis 4385immaterialis 13820

intelligentia 43630 43814 5081non errans 43432 4365 43624 4387

intensio 11818 11819 11820intentio 18634 18635 1885 1886

1889prima 10423secunda 10423

intermedium 2815 2816 8427 3505 42820

intermissio 2962 30018interpres 1668 16615 27013 31615

31619 31625 45623interpretatio 5213 11414intervallum 1015 41616 43610 51624ipsum esse 4766 4768 48822 48826

5026 50422ipsum non esse 4768 48423 48822ipsum nunc 2448 24410 24418 2482

2487irrationale n 3820 3823 3824 3826

3827iudicium 129 36621 36622iuramentum 185 31622ius 1505 4442

rectum et iustum 9411

labyrinthus 11612 50027lapis 4010 5021 6020 8613 10212

11032 12625 13029 1421 1466 16025 18020 18022 1861 1867 1883 27622 30032 33015 33021 3321 3328 3826 47229 4741 4742 4746 48611 4881 51213 54419formatus 15625rotundus 3261

largitas 3029 4348latio 3524 37413 3803 46426 4665

47617 47619 47816 47821 47822

Kazalo pojmova

592

48018 4822 48210 4842 5188 51820 51823circularis 34216 37015 37212 37213

4028 45613 45821 47616 50825 5201 5209 52230

continua 31010 4823 52230contraria 34215 3729 4786prima 4789 5108recta 31010secundum obliquum circulum 47810

5109sursum et deorsum 5249

latitudo 52815 52816 53414 53421 53614 53813 53827 53832 5402 5403 5404 5406 54013 54017 54019 5422 54425 54427 54428 54619 54620 54623 5585 5588 55823

lator 2420latum n 53619latus 32814 32819 52421 53213

5383255620 55622 56laurus 48613laus 4016 4017legislator 41431levitas 12630 13411 33212 34821

3646 3649 36414 3664 38613 3949 4006 4221 44613 4525 46426 46428 46429 4664 46617 46627 46632 4684 4685 4687

lex 2218 2420 422 10025 12622 2062 20628 2083 3128 37023 40422 4301 43612 43627 44212 48622 48626aequa 4949prompta 43811

libra 30625 3081 5684lignum 4426 4427 461 462 464

465 466 467 468 4618 4625 4819 507 543 544 5610 5823 604 6010 6014 6016 6019 621 623 625 626 6226 6228 6621 6623 6628 689 1421 1466 16025 1623 1629 16214 18417 18418 30022 39019 39021 4125 4127 41211 41615 41629 4183 42420 42423 4409 44011 44012 44013 44015 45015 46023 46026 4625 4626 46218 46221 46222 46223 46224

calidum 629 6210 6214 6216frigidum 4425 542 663 6223

30016humidum 42612ignitum 41027 46023informe 1626verum 4426

linea 1487 16423 16426 16429 1683 2122 23428 2364 2387 31611 3207 32817 4743 53812 53813 53814 53832 53834 53837 5402 54010 54013 54018 54029 54414infinite divisa 2103mista 4523spiralis 4524recta 31822 33210 4523 47218

lingua 423 37430 3761lippus 1546 36417loca 17813 30622 31821 38212

40219 41616 47024 49219 51226 5468 56019 5708contraria 30622 30625 37415

locus 610 181 1812 1817 1483 15214 15216 1565 1569 1644 1646 1648 16412 16418 16419 16420 16424 16623 20614 28813 30413 30426 3069 30610 3062 30613 30615 30624 3081 3087 31616 32010 3229 32210 32221 32229 34613 35021 36214 36413 36424 3667 3669 36625 37414 47020 37218 37221 37222 3741 49220 25817 25826 2603 29614 29628 3001 3067 3107 31429 3165 3166 31615 3186 3188 3445 34610 37220 3769 37612 37613 37617 37618 37619 37620 3802 4023 40421 4327 43827 4606 4666 47011 47017 48215 4869 49219 49220 49221 49222 49225 50632 5241 52414 53827 54613 55218contrarius 30630corruptibilis 3782ignitus 40810immortalis 37611 3781 3785in terrae superficie 41221naturalis 46616non naturalis 47023

Kazalo pojmova

593

oppositus 30622 30630praeter naturam 46625proximus 42012superior 36624 39017 40810 4607supremus 3766 37625triplex 41220universus 36216

logicus 24016longitudo 509 22014 22016 2243

2244 22415 23018 30415 52815 53414 53421 53614 53812 5382153827 53829 53837 5406 54013 54017 54018 5422 54413 54414 54416 54417 54421 54422 54623 55611 5585 5587 55822 5621 5623 5649 56411 56421aequalis 5405

longum n 53619lucerna 18417 4246 4247lumen 34417 34422 34614 34620

38011 38013 38015 38019 39619 39620 39625 39630 3985 4267 4304semimortuum 38017

luminosum n 34426Luna 34427 3461 34610 34611 34614

34620 3528 3584 35812 35830 3601 3604 36218 36412 36420 36424 3663 38012 38015 38413 39615 3989 44611 44613 44620 45411 45412 4586 46410 46423 5706

lux 18211 27817 34423 39628 41013 46019 51421incorporea 46019visilis 39629

machina 587 26218 4403 46824 47018

magister 4614 668 9811 12426 16411 1654 21413 23030 30417 31624 3249 4322 43221 45010

magnitudo 4019 5417 5620 5624 14624 14626 14627 1528 15210 15211 15216 16619 1703 20023 20032 2025 20211 20213 20619 20628 20811 21013 21017 21026 21031 2147 2149 21410 2165 21617 21624 2208 22021 2242

2245 22413 22422 2266 22611 22816 22826 23018 23024 23027 23426 25818 25826 2602 30224 30810 3107 31615 31616 31820 31822 32011 48625 53418continua 22822 22827 22829 2301

23020 23024 23813 23815 31026

divisibilis 2023 22411 2266 22620 23020 23024 23813 23815

infinita 2045 2048 20825 21027 21229 21418 22025 2221 2223 2225 22221 245 2248 22421 22422 2262 22621

mathematica 20410 20623 2088 2125 21610 21615

minima 2145naturalis 20615 21227 21228

2141 2143 21413naturalis maxima 2144naturalis minima 21416

manus 626 8412 19819 3043 32411 32424 34220 35218 36013 53226 55217

marmor 48611Mars 46411mas 6627 51611mater 3027 4822 6625 14422 1589

1827 27011 2742 3306 3587 3588 36026 36027 36219 41825 42211 4242 4261 4306 4308 43625 49427

materia 165 2015 2018 222 2415 2416 2626 409 4011 4419 484 487 4812 5021 7620 7827 7810 7811 7812 7814 7815 7816 7817 7822 7826 801 803 806 808 8026 8027 847 8414 8616 8819 8821 9021 9422 983 9824 9825 0828 9830 9832 1003 10012 10015 10016 10017 10020 10022 10027 10029 10030 102 10810 10823 10824 1103 1105 1106 1109 11023 11025 11027 11034 11210 11216 11219 11223 11225 11228 11229 11230 1141 1142 1147 1149 11410 11411 11413 11415 11419 11420 11421 11422 11426 1163 1167 1169 11610

Kazalo pojmova

594

11611 11621 11624 11625 11626 1183 1186 1189 11812 11814 11815 11822 11828 11829 1201 1203 1204 1205 1208 12010 12013 12014 12018 12022 12028 1221 1222 1226 12211 12214 1243 1244 1246 1264 12611 12616 12617 12619 12623 12624 12632 12633 1282 12816 12817 12817 12821 13013 13024 13217 13227 1348 13410 13427 1364 13623 13815 1421 1426 14211 1448 14412 14414 14415 14424 14611 1481 1486 1487 1488 14810 14814 14817 14818 14820 1506 15015 15016 15021 15212 15217 15219 15221 15424 15430 1564 1566 15610 15616 15619 15622 15818 15819 15822 15823 15827 1603 16014 16019 16020 16021 16027 1623 16222 1642 1645 16415 16417 16423 16425 16429 16430 1663 16618 16621 16624 1681 1682 1684 1685 1687 1689 16812 16814 16819 16823 16824 1704 1709 17015 17021 17026 17027 17029 17032 1721 1725 1726 17211 17214 17218 17219 17220 17226 17230 17233 1749 17417 17419 17425 17426 1807 18010 18014 18020 18022 18023 18029 18030 18031 1826 18214 18221 18226 16227 18228 18230 18410 18412 18416 18422 18425 18431 1864 1868 18617 18618 18623 18624 18635 1886 18811 18814 18824 18829 18830 18831 18833 1902 1905 1908 19010 19013 19015 19018 19023 19027 19035 19036 1903 1926 1928 1929 19221 1947 27620 28023 2866 2869 28612 28624 28813 37417 38610 38618 38816 44015 4642 4867 48611 48612 48628 48629 4883 49023 49024 49026 4926 4928 49426 49429 4963 50219 50220activa 19217aeterna 1244 33614coelestis 10011

communis 16621 16816 16824corporea 14811deformis 18815duplex 1509 15010formarum datrix 19217formis insignita 28610formata 13430 1907incorporea 16410incorruptibilis 18819informis 10211 1586 16017 1649

1906 2869 28616 28618 2884ingenita 14422 18816insensibilis 15823 38816inseparabilis 15612 15823 38816multiplex 18415nuda 13026 13411 1361 1364

1368 14620 1546 1549 15431 15625 15626

loco non separata 16620 1701particularis 16820passiva 18832per se informis 16414prima 4 9825 9826 12410 12627

13430 1443 1445 14615 15017 15620 16213 16214 16216 16218 1641 2869 3963 42623 44822

ratione separata 16619 1701receptiva 19211sensibilis 1564universalis 9826 1004vestita 14621 1563 19014

materiatum n 13820materies 802 8612 16220 28024

32635 4146 41615terrea 4404

mathematicus 2026 3306 30618medium 425 15822 3203 3208

32011 32013 32024 3281833223 33226 33228 3521 35211 35820 38417 38816 40013 40014 42815 42821 4343 43410 43411 43416 43417 4368 44624 44625 44832 4501 4505 45012 45013 45014 45228 45233 46624 4681 4709 47016 4725 4728 47210 47218 47221 47231 4747 52412 5328 54216 54222 5443 5508 55412 55414 55415 55817

Kazalo pojmova

595

memoria 63 83 2009 2305 26811 37815 37823 37827 3804 3805 3806 38023 38027 38028 38029 38030 38032 3826 38210 3868 4129 4226 4227 4228 4443 5603

mens 5011 5018 561 6212 8423 10032 10215 10222 1041 15826 21419 24013 25017 3041 32417 3448 39818 4984

mensis 51610 38017 5149 5265 5266

mensura 23027 2568mentio 1224 37014 51012Mercurius (planet) 46410Mercurius (živa) 1466metallum 12625 13030 1861 1862

1867 1883 45015 4703 4881 54419

metaphora 37622 48622 4948 5088methodus 2612 9811 2709 5385

5547 55429mistio 609 6014 6016 1329 41828

42633 43018 4322 43214 43411 43433 4366 43822 43829 43835 4406 4408 4425 4428 4469 4541 4543 50219 50221

mixtio 608mobile n 26224 2643 2648 26610

26611 2683 2684 27014 27018 27021 2721 27426 27428 27429 2766 27610 27615 28616 27618 27633 2782 2783 2788 2789 27824 2802 28013 28019 28227 2848 2849 28414 2868 2881 2884 28833 29626 29628 2984 2987 2989 29813 3001 31428 3166 3167 3168 32419 33416 33618aeternum 2724 27424 33415 33423

33424animasticum 27020artificiale 27020mentale 27020naturale 27019 27021 27024 2722

2723 2804 28016non physicum 28018 28021primum 51817 5189 51812 51815

51823modus 225 407 4013 502 564

5614 6012 684 704 8025 8611

908 9022 9215 10415 10625 10826 10827 1167 11624 1204 1248 12416 1288 13831 14022 14212 14625 1481 1482 14817 1529 15212 15213 15224 16024 17021 17229 1747 17416 18811 20624 2203 2225 22217 22415 22416 22417 23028 2405 2406 2407 2408 24024 24222 25019 2664 28812 28815 29223 29414 29819 3024 30222 31812 31819 3209 32212 34213 35210 36013 3702 37428 37620 39011 39624 40013 4043 43214 43421 43423 43614 43822 4428 45621 47027 4746 47613 48019 48212 49030 4945 49412 4963 49610 50430 5068 50820 5122 5168 52014 5227 52233 52812 53021 5326 54220 55016 56620

moles 4522 1647 1227 10032terrea 4522

molimen 5246molle n 645 34812 34817 34825

35613 3642mollities 35011 35012 35014 3561

35620 3584 3588 35824momentum 4022 15432 15619 37622

51611monitum 44222

celebre 3486mons 42214 43225monstrum 16013 25411 3581cedil5 35819

35822 35823 3608 4223 44826morbus 6212 1469mortalis mf 1022 20819motio (τὸ κίνημα) 23425 2361 2386

24611motio (kretanje) 30033 32413 40217

4084 4982 51812 54616 56017 56215 56220 5669circularis 5243continua 51812localis 50622 56417recta 5242

motor 20017 25621 2781 2783 2786 2787 2789 27812 27814 27815 27818 27819 27828 27829 28021 28022 28027 28028 28029 2821

Kazalo pojmova

596

28210 28211 28219 28626 29624 29628 29629 2987 29812 33411 33417 33621aeternus 33414 33415 33421 33422

33617immobilis 28011non physicus 28017 28019 28025non naturalis 2805 2810 28011primi coeli 49628primus 27815 27830 27831 28218

49628sempiternus 2908

motus 4 1620 243 245 248 2419 4821 508 5013 5014 5416 5419 1101 1105 1106 11010 11012 11014 11020 11021 17018 17019 1949 20018 20022 20023 2029 20216 2061 2081 21815 21822 21823 21824 2208 22017 22021 22025 2226 2229 22211 22214 22221 22222 2248 22413 22415 2261 2268 22611 22619 2282 2288 22810 22813 22816 22818 22822 22823 22824 22825 22826 2303 2306 23010 23012 23013 23014 23016 23021 23022 23024 23027 23217 2342 2346 23420 23421 23423 23425 23426 23428 2363 2381 2388 2389 23811 23813 23815 23821 23822 23823 2406 24011 24018 2425 2467 2469 24612 24613 24614 24616 24617 24618 24620 24628 2481 24810 2567 25610 25613 25620 2586 2587 25819 25821 25822 25824 25826 2602 2605 2624 2628 26210 26212 26214 26218 26221 26224 26225 2644 2646 2649 26411 2666 2669 26610 26611 26612 26614 26616 2683 2684 2685 2688 26813 26814 2704 2705 2708 2709 27014 27018 2723 2728 2729 27210 2746 2747 2748 27410 27417 27419 27423 27426 27427 27428 27430 2765 27632 2781 2782 2783 2784 2785 2787 2788 2789 27815 27818 27820 27824 2808 2809 28013 28020 28021 28030

2821 2825 28210 28212 28213 28225 28413 28414 2868 28610 28611 28615 28617 28619 2883 2885 2886 2887 28810 28832 28833 2901 2904 2909 29012 29018 29019 290 21 29022 2921 2922 2923 2925 2943 2945 29418 29420 29421 2962 2963 2964 29610 29612 29625 2981 2982 2983 2986 2988 29816 29818 29826 29829 30021 3025 3028 3029 30210 30212 30215 30225 30227 30810 30823 3101 3105 3108 310283124 31215 3146 31423 3162 3164 3165 31612 31615 31624 3182 3186 3189 31811 31814 31821 31825 32016 32018 3222 3223 3227 32214 32221 3243 32411 32418 32424 32429 32430 33015 33018 33020 33021 33023 3321 3327 3329 33221 33225 33228 3343 3344 3347 33418 3366 3367 34623 3625 3729 37819 3808 3923 3926 39210 4004 40224 30628 4086 40815 40824 42016 4244 43010 43015 43216 43226 4343 4349 43415 43420 4481 4487 4488 44832 45014 4525 4527 4545 45615 4603 4604 4605 4609 46010 46011 46012 46618 4682 4689 46815 4709 4722 47217 47226 47617 47620 47811 4802 4825 4827 48413 4867 50813 5186 51810 51814 51818 5246 52413 52422 53228 5468 54613 5481 5482 5483 55815 56412 56414 56415 5668 56620 56622 56625 5682 56817 56819 56824aeris violentus 46811a medio 46624activus 11015 11033ad medium 4747aeternus 20013 2323 23218 25615

256 17 25618 25628 2581 26215 26617 27016 27416 28210 2845 30212 30218 31223 32419 330ndash20 3346 33413 334ndash20 33421

Kazalo pojmova

597

animalium 53229artificialis 2689circularis 19626 29821 29827

3022 30220 3041 30420 30421 3064 3066 30813 31021 31023 31024 3147 3148 31411 31412 31816 31817 31823 3226 32217 32222 3262 3283 33010 33215 33622 37020 3723 37215 3746 37411 43421 4543 47621 48015 4822 50812 5106 5107 5206 52225 5248

coelestis 24610 37017 3804 4605 47621

coelestis spherae 25611coeli 20013 20018 2323 23210

23214 2948 3102 31012 31015 31018 3166 3184 32215 32218 33217 37027 38024 47816 50812 50813 50813 5104

continuatus 5104continuus 22823 22828 2301

23031 2329 23210 23214 23218 23219 23215 23415 2947 29414 29424 2964 2965 29610 29616 29618 29820 29828 3003 30025 30026 3021 30218 31011 31023 31024 31026 31810 33622 5104

contrarius 3084 3086 34217 37015 37018 37021 37028 3723 37215 37410 37411 374ndash15 46813 47819 47821

deinceps 29223 29224 2943 2945 2947 2949 33622

diversus 29621deorsum 47020divisibilis 2268 22618 2302elementalis 30214elementalium 30213elementorum 3366 4004genitus 28221in genere 25611 28836 29015 29019

29023 30211 30213incorruptibilis 28222 28224 2846ingenitus 28222interpolatus 5245interruptus 5103

localis 15019 1521 22213 3066 30813 45216 5302 5426 54611 5483 5584 56418 56421

menstruus 27420mistus 30813 44622 4503 45213

45216 45231 4547 45414mobilis 26224 2683 2782 2984

5189mundanus 27015naturalis 27010 27015 27019

27023 2725 2804 28028 43015 46811 46812 46817

non genitus 28221non physicus 28025 28030 2821

28212passivus 11015per continuitatem 30216perpetuus 47816physicus 28024 28029 28219posterior 2848 28411raptus 4344rectus 3046 30813 30817 31011

31021 31819 31825 33211 43422 45227 4821 50811 52225 52228 52416

secundum deinceps 29019 2922 30215

secundum naturam 43217 43226 43228 4341 4344 4349 43413 46815

sempiternus 32431simplex 3949 44622 44623 4483

4485 44824 44831 4504 4508 45014 45017 45022 45212 45214 45222 45228 45411 45414 4582

sursum 46624 4687ultimus 2847 28412 2889violentus 43015 46811 46818

motus Solis 19420 51630ab ortu ad occasum 51815 5669ab occasu ad ortum 51820

movens n 2643 2648 2649 26812 2904 2907 29627 33412 4829

multitudo 7424 21216 2529 27817 3889 55413

multum 7424 7427 764 765 766 768 1047 10631066 1069 13029 2021 2041 21810 26812 27814 3945

Kazalo pojmova

598

mundus 4 7827 7828 7829 1002 1003 1647 17034 1727 17417 1945 1949 19417 19425 1962 1987 19820 20210 20215 2062 2106 2108 2144 246ndash17 246ndash19 24622 25020 27016 2764 2867 2869 28614 28621 28819 33624 36015 38028 3845 38416 3862 3903 39810 42630 42813 45821 48829 49422 49428 49429 50423 5622aeternus 1724 18817 19824 2005

2465continuus 2321exacte tornatus 36012genitus 1964 19611incorruptibilis 1989inferior 4283 49812ingenitus 1989sphaericus 36012sublunaris 3866universus 9827

munus 1614 1615 2215 2217 2418 43813 4525alienum 2220

musca 5163 5165 51620musica 19414musicum n 2812 2831 3810 8420

867 8612 9622 1465 2308 2343 2344

mutatio 4822 9217 9218 942 945 946 961 9612 1002 10028 10623 14624 1528 1805 229 2644 26412 26418 2708 28225 2844 3144 47814 47817 5185 52025necessaria 52211

mysterium mysticum 1343nativitas 18420 25212 27617natura 1813 1818 3810 3814 4014

4221 4418 484 486 5631 6220 668 702 706 7811 7817 7818 861 9615 9627 9811 10214 10424 10616 10819 10820 10821 10824 10827 1104 1105 11014 11017 11020 11021 11022 11023 11212 11213 11216 11218 11220 11224 1146 11412 11413 11415 11416 11418 11419 11421 11422 11423 1161 1163 12228 1446

14411 14422 14423 15828 1603 1605 1606 1607 1608 16010 16012 16014 16017 1622 1627 1629 1642 17022 17024 17026 17028 17030 17033 1722 1725 17218 17222 17225 18014 18032 1822 18215 18610 1881 1885 19421 20015 20030 2086 2109 21015 21016 21017 21613 22815 2545 25414 25616 25627 2605 2686 2688 2708 2709 27026 27428 28820 29211 32610 33016 3369 33611 34217 3506 35413 3564 3565 3684 3686 36822 3709 37016 37018 37021 3789 37811 3882 39211 39630 3986 39813 40215 41211 41212 42210 42218 42220 42222 42226 42622 42626 42818 43011 43012 43213 43215 43217 43222 43226 43228 43229 4341 4342 4344 4345 4347 4349 43413 43418 43432 4365 43610 43631 43632 43824 43826 43828 4401 45218 4547 46611 46612 46625 4688 46814 46815 46816 46817 46818 46822 4708 47020 47024 47026 47027 4767 4768 4808 48420 4862 4869 48616 48626 48628 4883 4884 4887 48815 49213 50630 51614 5341 53624 53631 53826 54212 54416 54427 55211 55417 5563 55628 55812 55821 55822 55826 5605 5666 56811calida 40024coeli 25621definita 4866divina 21019finita 21018 21019generalis 10822humida 40024materialis 21018proxima 40219specialis 10823universalis 485

natura rerum 3829 4413 4415 846 1445 15814 1628 16415 17014 1867 2224 22615 23619 3306 39419 40826 41023 4126 41423

Kazalo pojmova

599

44210 4467 45217 46017 46416 4662 4703 55226 55227 55228

navigium 503nebula 1788 36624necessitas 9220 12616 17225 28626

28821 36217 3962 39621 39824 39828 4008 40221 40621 40623 42824 50213 50217 50218 50823

negatio 941 949 2563 2749 34631 40421

negotium 614 3214 7624 9225 21623 2183 33222 41220 41412 4309 43427 5226futurum 43630

nihil 2416 2824 4810 688 749 7411 8620 884 985 9834 1048 10412 10413 1067 11021 1124 13810 15810 17220 18015 18213 18214 20212 20215 21611 22812 2326 23418 23424 23610 2447 24422 24423 24426 2463 2465 24610 24614 25225 25226 2543 26410 29011 29212 29213 29415 29426 2983 3048 30415 30826 31222 31620 32211 33225 33227 33425 3369 33611 34216 34411 3463 36012 37811 42221 42625 43828 46015 46218 47027 4887 48831 49213 49830 5025 50210 52811 5368 54420 54430

nihilum 8621 881 882 9420 18633 24427 2763 28218 28416 4921 50026

nix nivis 51213nomen 630 185 187 5817 683

6818 961 967 9610 9830 1041 11618 12224 12825 13216 13220 13223 13229 13232 1341 1345 1346 13415 14411 14412 14424 15016 19629 19826 2743 27414 29216 32020 36822 37428 3761 38022 4029 40211 40213 40221 41015 4283 43412 44217 48620 4907 5104 53828 5406 54013 54023 54025aequivocum 10019analogum 13233commune 55615contrarium 57010genericum 5088

univocum 13233nubes 17818 4024 40618 40619 48217

48218 51213nuditas 14622numerus 145 4417 963 1486 17210

1784 20025 20032 2023 2027 20211 20213 2043 2048 2049 20622 20811 20813 20815 20824 2104 2109 210ndash16 21025 21029 2121 2122 21615 21617 21624 21814 21821 21822 22220 23026 23413 23415 23820 23821 23823 23824 2408 2409 24010 2424 2444 2568 2582 29611 31425 3368 33612 38812 3903 4346 43833 44610 4609 4809 48013 51617mathematicus 2081 2087 2124

2169naturalis 20410 20615 2127 21225in anima 2407in re ipsa 2407

nunc (τὸ νῦν) 23424 23428 2363 23610 23611 23611 2387 2402 2428 24215 2447 2448 2449 24410 24412 24418 24423 24424 24426 24612 2482 2487 24815 24816 24817 24818 24819 26417 2769 27612 2788

nutrimentum 51014 5427 54217 5449 5501 5503 5528 5543

obex obicis 42214 47012obiecta

communia 34416propria 34415visibilia 34415

obliquitas 33213 42418 42426 42428 4527

obliquum n 34618oblivio 613 4489obscuritas 34417 34423 49013obscurum n 34427observatio 17628 3829occasio 12217 52216occasus 51815 51816 51821 5669

56611occidens 30628 3081 3082 30816

3181334624 3742 3744 3983 3985 398ndash7 47215 56819

Kazalo pojmova

600

octaedron 32813 53830odor 4146 50225officium 1623 55610oleum 360300 42612 42613olfactus 34413olus oleris 418 26opacitas 34418 34423opacum n 34426 3461opera f 1215 19413 2181 22018

49823frustranea 632 49825

operatio 55018opinio 1342 13613 1547 16610

18422 19615 19623 19629 20826 2703 37430 39420 4361 44216 4647 51218 51221 5549 55411communis 1023inveterata 51216praeceptoris Platonis 5549probabilior 17210vulgata 12610vulgi 5548

oppositio 30811opus 2214 3810 468 706 903 1349

15426 17225 20016 21229 24013 32618 35413 35417 37626 37812 39822 39823 40620 42815 4321 4981 50024 50025 5026 50216 5062 50827 52021 5226 5425 5426 54210 54213 5441 5448 54420 55212 55417frustraneum 5041

oraculum 5819 44221oratio 19827orbis 3581 3584 3585 35812 35830

3601 3604 36222 36223 36412 36420 36421 36425 3663 39615 3989 43011 45412 46410 46423 4668 5123 53216 5706extimus 3604maximus stellatus 3469 3665minimus Lunae 34610supremus 35831 3602 48810 49212terrarum 26420

ordo 629 3814 4024 4026 4416 1447 1885 19826 20027 27816 35825 37418 48010 48013 4846 48415 48416 51617 51620 5269immutabilis 1882

mirus 6618oriens 30627 3082 30815 31812

31813 34624 3742 3744 3745 3983 3985 3987 47215 56819

ornamentum 52611ortus 51815 51816 51821 5669 56612

astrorum 56018os oris 1344 21023 54410 54814

5481554817 54819 54822 55014 55018 5525 55211 55214 55219 55220 55225 55229 55230 5542 55420 5568 55622

os ossis 2148ovum 3822 3824

immortale 3823immutabile 3823

papyrus 9029 9030 54426paralogismus 3721

absurdus 37023pars 1010 1016 1018 1221 1224

2012 2013 2219 421 586 6632 7815 7816 7820 802 803 805 807 808 8013 8025 9828 9831 12021 12627 12628 1504 15215 17417 1765 1766 1768 17613 17616 17621 17622 17623 17628 18011 18018 18030 19821 20010 23412 23416 2361 2367 2369 23611 23612 23618 23620 23621 23619 2383 2388 24211 24213 24220 24221 24122 24125 24413 24419 24610 24612 2504 2505 2507 2509 25011 25013 25024 25032 2521 2523 2525 2526 25213 25214 25215 25217 25218 25221 25223 2548 2626 2687 2702 27627 2781 28816 29814 31426 32225 33023 3321 3546 36024 3644 3626 36212 36216 36223 3725 37817 3825 40021 40222 40612 41016 41018 4123 4125 41215 41230 41420 41421 41425 41610 41613 41617 41627 41822 42211 42213 42216 42220 42222 43224 43425 43426 43428 43431 4365 4368 43614 43815 45023 4525 45822 4607 4667 46613 46619 46621 47010 47215

Kazalo pojmova

601

49428 49615 50423 5126 5128 51824 53022 53622 53836 54217 54219 5487 54819 5501 5506 55011 55015 5527 55221 55225 55419 55426 55614 55623 558 2 5583 5626 5627 56630 5681 5688 56817 5704 57011aerea 44014aquea 44014calida 28825 4022 40419formata 7816futura 24219 24220gravis 3668ignea 40611praeterita 2384sicca 4022 40419superna 54221terminata 25210terrea 4529

participatio 35610particula 18019 18020 18029 1866

18618 2363 24215 24410 24816 28813 28815 36415 36418 36419 3665 36611 39810 41827 4366 4668 5343 5489 5607gravis 36610levis 36610

parvitas 2147 21411passio 124 248 6016 6021 647

6413 6610 6816 1164 1489 15818 16619 1701 1702 1706 17215 17615 18821 18835 1902 1904 23011 2569 29614 32630 32631 32634 3283 35420 3802 48017 51827 52014 52016 52019 52022artificialis 32632contraria 5828 1524 34613corruptiva 35421naturalis 32631

pater 3027 4822 6625 927 11823 2707 27815 36027 4305

patiens 5811 5812 5822 6027 14423 46012simile 584dissimile 585contrarium 585 5811 5815 5827

pectus 5504pecus 41826

pentagonus 32813perennitas 49622perfectio 1165 11818 11826 12027

46620perigeus 34627 51024periodus 48011 48014 51618 51619

51622permanentia 1410 6233 49423 49618

5026 50233 5043 5063perpetuitas 47815 50816perspicuitas 34418 34423persuasio 3722 37425 3765pes 5683 8824 35424 39610 47230

5045 55620 5664 5668 5681 5709

petitio principii 1781 41811 4966phantasia 20826phantasma 4647philosophia 66 627 82 107 108

109 2817 3418 365 424 5614 6629 6633 6813 985 10219 11420 1165 12024 1306 13629 1409 15610 1729 18025 18620 19218 19224 19229 21223 24016 2828 2867 3149 37217 39427 42226 42627 42634 44214 4548 4707 48417 48819 4907 49211 49223 49820 50414 50626 50822 51824 5227 52215 53228 5587arguta 52023de salute 1287exacta 127falsa 45415 56628ficta 56617impossibilis 56628inconstans 45414 56419 56628infirma 45415naturalis 1024 128physica 1615 189 2221prima 1618 189 1814 1815 1822

2221 7625 7628 8815 9615 9624

secunda 7629speciosa 5166universa 4044vana 13011 45413vera 127 5167

philosophunculus 2328

Kazalo pojmova

602

philosophus 206 106 185 187 3625 421 5817 13218 13224 13232 1341 1785 1802 1986 24015 2527 27629 30015 32423 32513 35015 37024 38015 38022 43833 4648 51012non sensatus 17822physicus 1614 1619primus 1615 2225 2418ridiculus 5666sensatus 39427

physica 1614 189 1813 1818 1820 2220 2420 786 9614

physiologia 19413pila 53826piscis 51214plaga 47226 51210 51211planeta 3461 34625 3523 3527

35821 3727 37212 3744 38012 51011 53216 53223

planta 124 2012 4010 8615 922 10213 10217 10222 10413 1228 13030 13611 13615 1465 1545 1568 1861 1862 1867 18627 16528 18630 1882 2146 27622 48612 49833 5304 5344 53618 53619 53629 53821 54216 54220 5443 5444 5446 5449 54814 54815 54816 5507 5509 55224 55230 55418 5569

plasma 1562 16015pluma 45229plumbum 40627pluvia 17818 17819 51213 52425poema 19418 19420

mysticum 19426polus 34618 51216 56015621 5623

56416 56420 56822antarcticus 56610 56821 5706

56614arctous 53213australis 55829 5609 5629non apparens 53220noster 56610 56820nostras 51211occultus 5624

pondus 37217 43431 46629 50224porta coeli 42017

positio 466 23412 23413 23417 23420 2369 23613 23621 23622 2384 25828 47228 5429 5447 55611 5605 56820universi 55223

positione (θέσει) 29211 5425 5427 54212 54420

posterius n 7410 7411 1067 2403 2427 24225 2441 2446 2586 2588 25810 25814 25817 25819 25820 25825 25827 28210 34616

potentia 2416 2419 11034 11227 11229 11610 1202 12019 12020 12021 13813 14626 1529 1588 17223 17228 17419 17420 1808 18014 18029 18033 18211 18219 18229 2101 21017 21021 2849 28410 28824 34630 3682 368ndash6 39020 39021 42221 42225 48017 50210 51827 52015 52016 52022 55019 56425absurda 21023aequa 1849 18433 1868 18418finita 20828infinita 21020 21021innumera 18219materialis 13814naturalis 28811 28825nutritiva 13814proxima 42610pura 15810 18016 18215 18220

18221 18222 18228 18430 1887 18815

sensitiva 13814potentiāin potentia 2415 11230 1141

1142 1145 1148 11411 1168 1169 1201 13410 13427 1332 1365 1421 14422 1501 1587 18033 18218 18224 18233 18413 1841 1865 18834 18835 20031 2043 2044 2046 2128 2142 21414 31613 3188 32225 32226 32228 32229 3242 3245 32426 32428 32432 33224 39011 40025 4022 40223 40420 4269 42611 44010 45816 45817 4927

potestas 4018praeceptor 2824 2825 321 3614 389

3828 905 10416 11022 13620

Kazalo pojmova

603

17832 19616 19620 27414 2823 28417 2868 37821 41012 41428 4187 4189 41810 41814 4329 43226 4341 4343 43427 4363 43611 44222 4962 4984 52024 5549 55423 55425

praedicamentum 248 2410 345 3613 12016 12421 1263 2304 23227 23230 23411 2366 23627 27219 34621 34623

praedominans n 4509 45010 45011 45022 45023 45220 45226 45230 45232

praeparatio 5420 13832praerogativa 38215 43412praesentia 9216 9423 9612 1001

10024 10622 3789 37812 37813praeteritum n 23612 24422 24426

2483 2502 2507 25221 25223 2543 2547

princeps 10419 1067 11821 12025 13225 1644 17012 18632 27822 27831 2861 32612 32823 36412 37217 3904 40814 41023 4207 4245 4325 4829 45217 45222philosophorum 19628 32816iste Pythagoras 19615Peripati 28421rerum 744

principale n 13420 1321 52212principium (početak) 2485 2486 2488

24810 24814 24819 24821 24823 24824 24826 24828 2503 2508 25011 25022 25224 2541 2542 2544 25418 25421 25422 25424 25425 25426 25430 2565 2944 3041 3145 3203 3207 3208 32011 32024 3222 3226 32214 32216 32217 32218 3242 32412 32418 32425 32429 3263 32614 32617 32619 32622 32629 32632 3281 3284 3289 32812 32814 32818 32821 32827 32829 32830 33019 33216 33223 33226 33228 3343 3344 35411 35412 37210circulationis 32219circularis motus 3262figurae 32428 33013 33015 3326futuri 2484 24812 2546 2547

motus 32215 32221 32222 33015 33018 33021 33023 3321 3326 33217 3729

motionis 32413temporis 2482 24815 24820

principium (počelo) 1213 1214 1223 1224 1226 1229 149 166 1620 181 201 206 209 2015 2016 2019 222 224 226 227 2216 2223 2425 2428 2610 2618 2619 2620 2621 2622 2623 2624 2817 2817 2822 2823 3016 3023 3024 3027 3030 3032 3033 327 328 3210 3211 3213 3219 4014 4016 4017 4018 4019 4023 4024 4026 425 428 429 4210 4213 4219 4221 441 443 444 4411 4412 4416 4621 4623 482 483 484 4815 4818 501 504 509 6230 6231 6630 682 683 685 6816 6817 6821 709 7015 7016 721 725 727 729 7211 7214 749 7410 7421 7423 762 763 764 766 767 769 7610 7614 7615 7617 7619 7624 788 7810 7821 7830 801 8010 8014 8016 8017 8021 8026 821 822 823 844 849 8617 8619 8815 8817 901 904 906 9021 9023 926 9219 9413 9420 9612 987 988 9813 9825 9828 9830 1006 1007 10013 10026 10028 10029 10032 1021 1023 1024 1027 10210 10221 1044 1047 10416 10619 10620 10628 1087 10810 10815 10821 1101 11015 11026 11027 1121 1128 11213 11220 1161 12214 14421 14818 1501 15814 1644 1781 1806 18827 18828 19020 19023 19224 19630 2022 2123 21224 21811 21818 2807 29022 29211 30625 32825 36813 3961 4169 4181 41813 4187 41815 4745 47613 4829 49017 49019 49020 49022 49024 49029 4922 4924 4925 49210 49211 49215 49218 4966 50615 50631 50632 5081 5084 5087 5287 52810 52813 52814 52816

Kazalo pojmova

604

5303 53014 53225 5349 53411 53413 53414 53617 5382 53822 5408 54422 54429 54624 5481 54819 55020 5522 5529 55210 55220 56020 5646 56415 56619 56620 56621 56623 56624 56627 56815accidentale 6232actionis 6416 669 19020 19033alienum 19023 20412augmentativae animae 55012augmenti 5488 55014beatum 5016circumlationis 56017confessum 56814contrarium 263 2615 2616 2626

2628 2017 3018 3030 3832 5013 6814 7010 7011 7013 7820 8018

corporum 53016corruptibile 1083 15225distantiarum 53225 53627 56619efficiens 166entium 2223 2224 9416 1061falsum 1947 20215 23810finale 166finitum 6824 707formae 10028generationis 5014 545 547 6416

7629 9015 9421 1042615621 1581 1582

generatorum 15621 1583grammaticum 9225homogeneum 1082ignotum 3026 48819incertum 6619incrementi 55014 55020 5521

5524 55218 5649 56421individuum 10616 1083ingenerabile 727inordinatum 6619instabile 6619intrinsecum 1583latitudinis 54425 54428 54620localis motus 5584 56418 56421logicum 9225longitudinis 53614 5422 54413

54418 54422 5588 56421mathematicum 20413 20625

motionis 54616 56017 56215 56220motus 5014 1104 1106 11010

11011 11012 11014 11020 11033 2708 2808 28021 39210 4867 55814 56412 56620 56626

naturale 2211 269 2611 8610naturalium entium 929naturialium substantiarum 2213 241notum 56815nutrientis animae 5506nutritionis 55014 55218nutritivae animae 55012nutritivum 54216 5507obscurum 41815ordinatum 6233passionis 6610 18820passivum 18821 18826 1921 1925

1928physicae philosophiae 1614physicarum rerum 786 9224 986

9813physicum 1619 28014pensiculatum 5384per accidens 6617 6619 9413posterius 7410primum 3026 3030primorum contrariorum 7425 7427

766principale 52810 55210profunditatis 54620 5644proprium 19024 20412quaestionis 35619quietis 11020receptivum 19015rerum 448 4413 4415 5025 6616

6633 761 7612 766 8021 8417 902 9412 986 10017 10023 10628 1445 19229 3968 42624

rerum ipsarum 8817rerum generatarum 7620 10610

10616 1085rerum naturalium 4 104 122 2418

3216 6815 7627 9619 9815 9823 9832 1008 27215

receptivum 19015secundare 3967sensibile 1083 12831

Kazalo pojmova

605

sensitivae animae 55012sensus 55614 55625substantiae 983 11010 11025 11026terminatum 6824 6826universale 1218 7410verum 823 846 8411vitale 36812

privatio 4 165 2625 2628 2826 2828 2830 301 306 308 3010 3011 3014 3015 3024 3029 3224 3418 3419 3420 3421 3422 361 362 367 368 4011 4420 5429 5430 561 5611 5612 5613 5617 5626 623 625 6810 7420 7614 7617 7622 781 784 789 7814 7820 7823 7824 7828 7829 801 804 807 8018 8020 8027 845 848 8412 8414 8416 8418 8422 866 8611 8617 8619 8622 8623 8813 8818 8820 8821 8822 8823 901 904 907 908 9013 9014 9019 9021 9022 9023 9027 9029 921 925 941 9415 9420 1581 1947 24218 27213 27220 2742 2743 2746 2747 27410 27418 27420 34630 42623abstrusa 3963adnata 1586duplex 27212 27215 27224formam et habitum consequens 2741habitum et formam praecedens

27224motus 26411 26614 2727 2729

2748 27410 27417 2784necessaria 9218 9412partialis 8015 8016universa 7825universalis 7818

probatio 2005 2006 2188 2561 3046 31218 3224 32226 3607 38414 38419 3867 38814 38821 3902 41816 4968dialectica 37424 3764

productio 3364profunditas 53416 53421 53615 53814

51427 51433 5401 5402 5404 5406 54014 54016 54019 5423 54428 54619 54623 5586 5588 55823 5644 5648

profundum n 53619progenies 1964 1986progressio

gravis 45218in infinitum 1365levis 45218

proportio 5505propositio 2182 2327 23211 23215

25615 3061 4743contraria 30423maior 30822 31423 32022 3444mathematica 20626minor 30423particularis 37022

propositum n 9610 30410proprietas 31820 32622 3285

communis 4218providentia 28820 49630proxime 50610 50611 50628proximitas 50810puella 51612puer 27827 51612pugna 4822 2667 44221 49615pulex icis 5163pulvis 42611punctum 1483 1487 15215 1643

16413 16417 16418 16421 16422 16423 16426 16429 1683 21031 2122 23426 23428 2364 2387 24822 3162 3164 31611 31613 31616 3182 3183 3188 3189 31811 31814 31821 47214 53813 53835 54010 54030

pyramis 32814 54016 54024

quadrangulus 32812quaestio 630 1612 788 14611 19814

24622 24625 2584 28417 3026 31620 3546 35422 35620 35622 36619 48811

qualitas 3616 3618 404 5419 5624 5626 627 6225 6430 11819 11820 12631 12632 12633 1285 1324 1328 13412 13414 13418 14216 15414 15416 1669 16611 16829 1704 1706 17016 17021 17022 17026 17027 19020 19023 19027 1927 27219 51429 34416 34612 35615 35624 3609 36614

Kazalo pojmova

606

36825 3706 37819 3804 3904 39412 39814 4163 43431 44615 44616 44822 4748 50621 52015 52019 52023 52025 52028 5222 5223 5225 5228 52211activa 25423 19029 19032 34628

3487 3589communis 39415contraria 563 6418 35825 3707elementalis 35616generata 5418generativa 35619occulta 4307passiva 35423 19028 34628 3487

3589 3641praeparatoria 15412 15429prima 6418 6433 13429 50621secunda 6415 35613 36019 50621secundaria 34816

quantitas 3613 403 5626 6431 665 1328 16830 1706 17016 21410 22417 2303 23227 23411 23627 2406 31429 3467 34612continua 23414 24012

quantum n 12414 12417 2304 2305 2306 2308 2309 23012 23014 23015 23019 23027 23230 23231 2342 2344 2345 2346 2347 2348 2349 23411 2365 2369 2362323627 23816 23817 23823 25021 2563 45821continuum 22022 22825 2301

23010 23412 2365 2369 2382 23814 2462

discretum 23412 2366 2461 2468divisibile 22022 22825 2302 23814

2462 2468quies 1105 1107 11010 11012 11021

1427 14216 26411 26613 26614 2727 2728 2729 27210 2749 27417 27418 27626 27632 27813 27823 27824 2802 28013 28023 2825 2963 3124 32411 41218 4709localis 2765naturalis 2804perpetua 2766

quod quid 968 12410 12419 12420 1624 16225

quod quid erat esse 965 11619 1187

radix 54819 5448 54814 54815 55419 55610

raia pastinaca 55623rana 51620 5165

palustris 5163ratio 1618 2418 262 2617 381 601

606 607 6015 6021 6022 6025 6213 6215 6218 6219 6223 6234 6235 641 6426 661 662 663 6611 6816 6824 6826 703 7218 7225 768 7612 821 924 962 965 968 9833 10617 10827 1102 1107 11210 11214 11225 1147 11427 11620 1208 1209 12011 12030 12213 12815 12816 12827 1304 1305 1306 1309 13011 13015 1329 13833 14012 14018 1486 16619 16622 1701 17010 17013 17014 17015 17016 17018 17413 17414 1763 1768 17611 1788 17814 17831 17833 1806 1827 19013 19014 19015 19227 19810 20012 20014 20826 21420 2181 21817 22210 22214 22413 22615 22813 23224 2345 23416 2382 2388 23811 2409 24220 2468 2482 2489 24811 26211 26214 26220 26221 26715 2749 27424 2761 2767 27610 27626 27627 27630 28224 29226 29823 3006 30011 30023 30029 31016 31426 31623 32614 32615 32820 3309 3324 33411 33418 33619 3484 34822 3504 3508 35014 35015 35018 35020 35022 35024 35213 35218 35220 3542 35622 3582 36419 3665 36615 3704 3786 38021 3847 38416 38810 37020 38811 39420 3965 3982 39812 39814 39817 39824 4003 4005 40415 40424 40427 4084 4087 40817 40822 41213 41418 41428 41430 4161 4163 4164 4168 41631 42027 42232 4241 42620 42624 42811 42814 42817 42823 42825 4301 43220 43222 4386 4401 44019 4429 44213 44214 44219 4441 4466 45412 4581 46029 46212 4645

Kazalo pojmova

607

46827 4701 4702 47812 48614 49414 49419 49425 49818 50229 5087 50815 5121 52227 52814 5306 5341 53417 5367 54423 5507 5522 55217 55216 5646 56413 56829 5702absurda 2768aenigmatica 31621anterior 2567arguta 1622celebris 3362contraposita 25614infirma 2763invincibilis 48629probabilior 46626proposita 35828recta 33617 3885 46013 5565subtilis 1622universalis 17830valida 31621 31623 18028 2347

3302 3962 38215vera 33616 31623 2604 42822

ratiocinium 4221 489rationale n 3820 3823 3824 3826receptio 19211 35419receptrix 19018recessio 5102351232 51412recessus 4848 50415 51026 51230

51615 51618 51816 51821rectitudo 33213 54220rectum n 3041331825 3203 34618

47218refractio 1323 17412 36817regio 40429 40828 43618 52223

frigidissima 40618 42029inferior 40626 4086infima 40614 41223 42018media 40819 41223nobilis 42625superna 42026suprema 41223triplex 41222

regressus 24218 4706a tropico 5169

relatio 34612 48620ad nos 55822

remedium 47026 49813repletio 36213 47026

reprehensio 53011 56617res 1216 304 306 3025 3625 381

3814 3816 3829 3830 3831 421 425 4214 4217 448 4413 4415 4417 4418 4418 4421 4423 4424 4612 4621 4622 4815 502 506 508 5025 528 5215 541 5817 5825 62136225 6230 6232 6412 6413 664 6614 6616 6617 6633 702 744 749 761 7612 7613 7618 7619 7620 7622 7629 786 682 688 6814 8021 8426 8417 865 8617 8817 902 9224 9225 9412 9421 9610 986 9812 10017 10023 10028 10031 1042 10414 10417 10824 11018 11228 1165 12028 12223 12224 1248 12825 13234 1341 1345 1346 1347 1348 1349 13416 13419 13420 13427 13428 13432 14010 14011 14012 1445 14424 1464 14618 15814 1628 16215 16022 1642 16415 1704 17013 17014 17015 17029 1726 17629 1888 17821 18027 18216 18231 1866 1868 1882 18834 18835 1902 19012 19213 19229 19627 19634 1981 1985 19818 19825 19828 2003 20029 20031 20212 20610 2085 20811 2081421022 21024 2127 21420 21421 2224 22615 2325 23216 23618 2407 24013 24014 24016 24017 24621 2501 25810 25812 25815 25822 2628 26813 26814 27015 27026 27222 2743 27812 27814 27816 27822 28022 28419 29017 29410 29416 29418 2961 29619 30213 30812 31219 3169 3241 3306 33217 3362 33610 34819 35219 35415 35824 35827 36617 37024 37621 37819 38028 38029 38033 38619 38821 2928 39419 39422 39424 3967 40414 40826 4121 41412 41416 41423 4164 42222 42423 42622 42624 43411 43433 43810 43811 43817 43819 43821 43828 4383143835 44210 44211 4467 4469 4484 45217 45231 4547 46017 46023 4641346416

Kazalo pojmova

608

46433 4662 468134702 47029 4769 47610 47611 4809 4826 48216 4862 4867 48623 4889 48815 48816 48818 48820 48829 4902 4907 49021 49025 49027 49030 49031 49032 49033 4929 4922149420 49423 49610 49613 49624 49630 5029 50420 5042250625 5103 5105 51021 51210 51212 51223 51226 5145 5147 51417 51418 51423 5161 5165 51619 5181 52214 52216 53016 53018 5385 53820 53825 5406 5423 5508 55226 55231 5547 55426 55432 5561 5562 5581 55827 5666 56613 56616abstracta 41820aequivoca 27415aeterna 2643contraria 18230 43414corporea 4902corruptibilis 4965 4967divina 20815fatua 4613formata 13428generabilis 50816generata 7620 1024 10411 10425

10610 10616 1085 2642 4925immaterialis 20815impossibilis 1602incongrua 13231incorporea 46020incorruptibilis 4965materialis 20816materiata 4964mathematica 3342 3345mundana 1946naturalis 4 104 122 123 2419

3216 6815 7627 8422 9619 9816 9823 9832 1008 10014 1463 1467 1468 1663 20413 2064 20614 20625 20816 21611 27216 33221 3345 24014 39823

obscura 1601particularis 41821proposita 427 3485realis 10421 1065sensata 6213 17830 41821sensibilis 10628 33221 3345

sensu probata 18028universalis 41820vera 4364

retro 5286 5324 5349 5465 5467 55613 55616 55617 55618 56216 56219 56221 5643 5647 56611 56811 56819

reverentia 1811reversio 52219 52232 5241 52420rhombus 32812rima 4705robur 687 20012 22814 2429 2563rostrum 55217 55218rota 5668rotatio 43223 43424 43428 43429

46012rotundatio 35817rotunditas 20017 3263 35415 35427

35435 35631 36014

sagitta 40624 40627sal 4703saltatio obliqua 42414salvatio 50416 53026salvator 587 12025 2782 37621

4041 45431 50414sanguis 5611 5823 6622 2741 5509sanitas 1469sapor 50225Saturnus 35221 35223 3544 35435

3602 46411saxum 45015 48612scientia 1818 1819 1821 1823 204

6230 6819 787 889 8815 8816 902 9413 9414 20822 23030 2325 2703 27022 32820 3765activa 8812contemplativa 8813factiva 8812 39822naturalis 15814prima 41816vera 24016

scopulum 10415 16828 46823scriptio 54426secretio 45615 45820sectator 129 17023seculum 1406 17619 1984secundum prius et posterius 2427

24225 2446

Kazalo pojmova

609

semen 409 5611 6622 8615 8618 921 1465 1545 1568 2185 21820 2829 35816 35819 3675 41826foecundum 3685

semicirculus 3142sensibile n 143 223 10626 1083

12831 15225 2066 2084 33219 33220 33222

sensus 12826 12828 16222 16411 17823 17831 1805 18028 1902 19012 19227 20826 25824 2701 31426 32417 34410 34411 34412 36622 37429 38029 39428 3961 3964 39612 39817 39823 4005 40428 41430 4161 4162 4166 4169 41631 41817 41821 4207 42620 4289 42825 4386 4403 44210 44213 44214 44219 44220 4441 4569 46215 46230 4644 4659 46827 46828 4693 51224 52610 5465 5467 54610 54613 54614 5484 5506 55614 55616 55625 55628 5645

sententia 2428 5217 541 8610 9220 11225 1324 1489 18424 1965 19621 19810 2008 21214 2424 2446 24416 25026 32415 3465 3525 36819 36824 37810 39014 39017 39418 4027 43414 45618 49014 4963 51227 5307 53017 53212 53218 53222 53224 53416 53420 54028 54032 54618 5484 54818 55416 55424 55425 55426 55431 55630 5628 56413 56821 56826aurea 19813clara 54618communis 55430falsa 54622rata 56410recondita 53015vera 3812 10625 29411 52027

54412vulgata 17427

septentrio 3988sermo 2426 784 785 789 867 9024

9619 1424 14611 28010 29820 3067 34215 36622 3767 3968 45216 48621 56210

servus 28211 31622 48426sexagonus 32813siccitas 6425 12629 13411 1469

19026 35617 3588 36022 36219 41419 4221 4623

siccum n 643 6421 6428 34812 34821 35614 35826 36030 3644 36810 3882 3884 3906 3908 4028 40419 40621 41228 41410 41623 4189 4565 4568 45614 45616 45617 45816

sidera volantia 40818 42018significatio 4210 4213 483 683

29830 49023 54411significatum n 4024 4026 4212

4217 504significatus 12016 16218 2801 3026

31013signum 888 5684 5681

sufficiens 4089 40813silentium 18026 27822simile n 3220 3221 3222 3223

3620 3622 3623 385 3813 3825 3829 405 4012 4618 4621 584 6625 6626 6627 6628 6811 6812 46623

similitudo 3617 3618 385 6621 6812 1845 1846 5243 52421 56425 56616 56618 56813 56818 56822

simplicitas 609 6015 6016 49622sinistrum 3729 5287 52810 52813

53013 53021 53023 5322 53214 53215 53218 53221 53224 5343 5349 546ndash9 54615 55621 55817 56015 56214 56216 56219 56411 56424 5662 56610 5684 56810 56821

Sol 629 8024 19420 33614 34614 34620 36810 36818 37825 3801 38016 38017 46411 48210 48220 4844 4847 48413 5085 51014 51029 5121 5124 5127 51228 5141 5143 5147 5149 51411 51416 51417 51418 51420 51422 51424 51425 51427 51430 5167 51611 51615 51619 51621 51627 51629 51810 51811 51812 51818 51821 51822 5209 52424 5261 5263 5264 52665267 5267 5268

Kazalo pojmova

610

generativus 51010 51431 5165lucidus 1608 16010propinquus 51426

solutio 24626 49617somnium 13827 17011 18031 20813sophisma 365 20026 21819 22621

23212 2825 2827 29013 3346 3347 33410 33624 33625 37027 38219fallax 1981 19816

spacium 30034 3987 3988 43616 5149 51417continuum 30034

spatium temporis 15423species 3012 3013 582 585 586

587 5817 5826 5824 6026 6028 621 624 628 6225 6624 747 8824 907 9011 923 963 964 967 10826 1101 12411 14423 2128 21210 3066 306ndash14 39012 39017 39211 41017 4281 4584 49826 49828 5004 5005 5008 50228 50229 50230 50231 5048 5049 50411 50423 50424 5061 5065 5088 55224indivisibilis 39016

speculatio 2019 53211speculum 37626sperma 3687sphaera 30815 3209 32625 34418

35821 3668 39615 4108 4169 41616 41627 4263 42614 42618 4328 44210 53826 54024 56424 5661 5662 5664 5687 5705aeris 4666frustranea 44211ignea 41610ignis 1766 1767 28825 3528 3863

3865 40410 40625 4104 4107 41421 41422 41428 4166 4249 42410 42412 42414 42426 42618 42622 42629 43224 43424 4365 46420 46423 46430 4662

obliqua 42415prima 35416 35419secunda 35416superior 3524superna 27214terrae 40217

sphaericitas 35425spiritus 3687 3688 36822 41410

45617calidus 41418siccus 41228 41418 4188 45616

spuma 3687stadium 22622 22623 22625 2285

23223statua 2812 8612 9623 11626 14023

14024 1465 1622 1625 16210 16225

stellae 34418 34614 34620 38210 40811 42418discurrentes 40812volantes 40613

stipulae 42016 45229ardentes 40819

stirps 19421 19426stomachus 19627 55019 55215 55220studiosus 48426

philosophiae 627 2828rerum naturae 39419

studium 625 186 187 13214 19633 27412 29025 31618 32823 42421 55228

subiectum 1621 4419 4421 5620 56225623 5625 8613 9211 9423 9613 9819 9822 9824 1025 1049 10628 1081 10825 12227 12228 1241 1242 12412 12613 12615 12626 13023 1323 13212 14420 1461 1462 1464 1469 14611 14820 15020 1524 1526 1541 15422 15623 16214 16220 16222 16226 16417 1686 1749 2548 34213 34214corruptibile 1082deforme 14420formatum 13023 13026 16221genitum 1082inconcinnum 14420individuum 1082informe 14420necessarium 150201524nudum 13023primum 11623 1628 16215 16216proximum 16217 16223ultimum 1249

Kazalo pojmova

611

substantia 1813 1817 205 207 208 2014 2019 221 2215 2226 242 244 246 341 344 345 346 347 348 349 3410 3411 3413 3414 3415 3417 34183419 3420 3421 3422 3423 361 363 364 367 368 3610 3611 3613 384 387 3817 3818 3819 3820 402 4810 4811 5419 5425 5427 605 6023 667 7222 7223 745 7413 7415 7416 9211 9417 9418 966 968 9614 983 984 9817 9819 9834 1001 1005 10016 1026 10410 10411 10614 10618 10630 10824 11011 11015 11025 11026 11027 1126 11219 11223 11619 11620 11623 1181 1185 11812 1181311820 1206 12011 12022 12023 1226 1228 12211 12216 12217 12220 12218 1248 12422 12423 12425 1262 1265 1267 1269 12610 12619 12627 1281 1288 12812 12814 12816 12819 12820 12823 12825 12828 1301 1305 13013 1325 13216 13223 13226 13229 13233 1344 1346 1347 13425 1369 1406 1407 14010 14015 14016 14019 14020 14021 14022 1424 1425 1427 14215 14219 14421 15411 15413 15416 1628 28422 3466 36823 3701 3706 37820 38022 38025 38032 4042 46622 4864 50618 50810 50814 50815 50818 50819 52016 52029 5222confessa 209 2011 2227corporea 16617 1681immaterialis 4945immobilis 1814incorporea 4945incorruptibilis 4945materialis 13813naturalis 2213 242particularis 1265posterior 1281prima 257227 1187 11811 12012

1221 14019separata 1819sensibilis 14211

successio 20018 20020 2128 21822 21825 24225 24616 25411 25428 25622 25624 2623 26213 28811 3025 30215 3348 47611 49413aeterna 21211 24020sempiterna 2421

sulphur 4146 41414sumitas capitis 55420summum n 36414 40412 5564 5566

56823superficies 16430 1661 35023 35214

41221 4705 47021 4729 56010convexa 17618extima 5606universa 3187 5606 5608

supernatantia 46427 4682 4685suppositum 6013 2886 58813sursum 30426 3068 30819 34618

35213 38610 38612 39410 4023 4063 4104 41210 41212 41424 42010 42017 42022 42024 4249 42412 42427 4263 43213 4344 43613 43826 44613 45012 45210 4345 4586 46414 46416 46426 46429 46430 46432 4665 4666 4669 46611 46612 46613 46624 4687 4688 4707 4728 47212 47222 47227 47229 48213 48214 4843 4843 4845 5249 52411 52412 52422 5264 52612 52614 5286 52813 52815 5301 5303 5309 53010 53022 5322 53213 53215 53217 53220 5344 5349 53414 5361453620 53627 53821 53823 5422 5424 5428 5429 54210 54211 54212 54213 54215 54217 5441 5442 5444 5447 5449 54411 54412 54413 54417 54420 54422 54614 54623 5482 5487 5489 54812 54813 54816 54820 55210 55214 55220 55221 55223 55229 5542 5544 5548 55412 55415 55418 55419 55419 55421 55422 55426 5562 5566 5568 5569 55611 55619 5588 55810 55811 55816 55817 55829 5601 5604 5605 5606 5607 5608 56010 56011 5622 5624 5628 5629 56214 56216 56219 5648

Kazalo pojmova

612

56414 56416 56420 56614 56810 56822 56823 56826 56828 56830 5706 5709universi 54222 5442 5601 56011

56614ipsum 5301 53614 5449 54411

54417 54815summum 56823

sydera Helenae 40820sydus 19420 37824 42417syllogismus 23220 28026 3128

integer 23218symbolum 1769 4621 46227syzygia 53012

tabula 54425 54429tactus 34413 35012 55618 55620tarditas 34626techna 4627 2583 50415

mira 21824temperies 10318 52028tempestas 4610 51429temporaneum n 11827tempus 4 1021 4613 4616 4617

12013 12014 12015 15421 15422 15425 1568 15619 15824 17018 17034 17213 17612 17821 19213 1945 1949 19419 1967 19626 20010 20019 20025 20031 2022 2024 20213 2061 2082 21619 21620 2182 2183 2188 21810 21811 21812 21814 21816 21821 21825 2201 2202 2204 2208 22015 22017 22021 22026 2226 22223 2241 2243 2244 2247 2249 22412 22413 22415 22416 22418 22419 22420 22422 2261 2264 2266 2268 2269 22610 22611 22617 2283 2288 22810 22813 22816 22818 22823 22825 22826 2301 2304 2306 23010 23013 23022 23026 2322 2329 23213 23227 23229 2342 2346 23415 23417 23423 23424 23427 23428 2363 2365 2367 2368 23611 23612 23616 23618 23620 23623 23625 23626 23628 2381 2387 2388 23811 23813 23816 23819 23820 23821 23822 23823

2403 2404 2405 24011 24018 24021 24022 2424 2426 24210 24211 24214 24215 24219 2444 2445 2447 24410 24411 24413 24415 24417 24418 24419 24420 24422 24424 24425 24426 24427 2461 2462 2467 24616 24617 24618 24620 24621 24624 24626 24627 2481 2483 2485 2489 24812 24814 24815 24816 24817 24818 24819 24820 24821 24822 24823 24824 24825 24827 24829 2502 2503 2504 2509 25010 25016 25017 25018 25021 25023 25027 25029 25032 2523 2525 25212 25217 25218 25410 25417 25421 25422 25423 25424 25425 25426 25428 25430 256ndash1 2565 2568 2569 25613 25614 25616 25619 25622 25626 2581 2585 2587 2588 25810 25811 25812 25813 25815 25816 25820 25821 25822 25823 25826 2601 2602 2603 2604 2627 26210 26211 26212 26216 27429 2769 27614 27616 27619 27624 29416 29417 2961 29614 29619 29622 29626 29628 3001 30033 30225 30416 30421 3081 3084 30827 30828 3101 3105 3108 33020 3348 33623 34424 34616 38016 38027 41621 41625 41627 41629 4225 43626 47010 4809 48011 48012 48014 49011 49012 51025 5126 51215 51610 51614 51616 51618 51624 5261aequale 4806 4807 51613aeternum 21219continuatum 30023continuum 21823 22828 23018

23028 2323 2329 23213 2367 2368 23626

discretum 2366 2462divisibile 2368 2323 2463finitum 24624 25213futurum 21220 23418 23612 23615

24423 24424 24426 24624 24825 24826 2502 2508 25018 25223 2541 25422 25423 25425 25430 2566

Kazalo pojmova

613

indivisibile 22415infinitum 2368 2463 25220interpolatum 17612interruptum 30023praeteritum 23418 23612 24422

24424 25223reale 2502325029 25032sempiternum 24813terminatum 22418 2422 24627

2524tenacitas 36028tenax n 644 34812 34817 34824

36029 3621 3624 3627 3643tenebrae 23226 39619 39620tenor continuatus 221tenue n 34813 34817 36210 36211

36217 3643terminus 949 13215 2143 22011

22012 22217 2506 25013 25030 25222 25223 25413 27026 2967 2968 29825 3007 30013 30813 30814 30815 30818 30820 31029 31030 31215 31430 3206 32817 34624ab eodem in idem in alius 31030contrarius 3006 30820quo 30820 31029unde 30820 31029

teretisma 16015 1649 2929 33410 4705mirum 1648

tergum 1015 55619terra 618 2011 6019 6422 6023

6424 6425 1606 16821 17428 1784 1786 17811 17824 17825 17826 17827 2764 28812 30033 31410 3445 3504 35212 35822 3662 36625 36626 3783 3808 3845 38427 3865 38614 3886 3888 3906 39020 39211 39411 3969 39622 39626 39627 40014 40022 40217 40613 41221 4145 41615 42018 42027 42214 42811 42816 42818 4306 4329 43211 4367 43613 43623 44010 44816 44819 4486 44829 4501 45012 45015 45017 4523 45212 45225 45421 45434 45426 45427 45428 45430 4564 4565 4567 45610

45617 4589 45814 45815 45821 46016 4622 46217 46219 46221 46222 46223 46410 46412 4663 46615 4689 46819 4705 4705 47017 47021 47021 47022 47024 4726 48212 48216 4847 50222 50224 50226 5122 5124 5126 5128 5129 51225 51611 52228 52410 52415 52616 52617 5427 55816 56823 5706frigida 3888sicca 6422 3888

testimonium 1216 22812 26421 5829 4065 4209 42620 44213 4644

tetragonus 10611 10615theca 50415theorema 125 1211 1213 424thesis 121 1227 148 168 1610 423

19821 2005 30030titio onis 2013tonitrum 40619tormentum 5015torsio 524 4527

mira 10224trabes 40429 42013tractatio 228 2414 228 443 1447

16410 19830 21027 2127 53227tractatus 20619 2184 2204 2206traditio 1326 41023 4329

falsa 54424tragoedus 41830transfuga 11825transitus 32013 33231 46226 5428transmutatio 222 2413 10025 15415

1762 17611 22217 3944 46015 5206 52014velox 3943in se invicem 4563

triangulum 32626 32812 32819aequicrure 32627aequilaterum 32627in universum 32628scalenum 32627

trigonus 10611 10614tropicus 48413 51212 51412 5168

5169Capricorni 51023noster 51022

Kazalo pojmova

614

turpe n 14422 1825

unitas 21030 21031 2122 3022universale n 2829 7410

ante multa 1065in multis 1063post multa 1066

universitas 4063 4101 46432universum 2223 6618 702 27625

32014 33616 3667 4262542632 4303 43017 4469 4605 4726 47274729 47210 4745 47613 47816 49214 49216 49412 49421 49626 49629 49824 49830 5002 5025 5046 5188 51820 5304 5307 5309 53024 5326 53612 5429 54211 54218 54222 5442 5444 5448 54413 54417 54419 54429 54810 55221 55223 55225 5543 5548 55414 5562 55810 5601 5602 5604 5606 56010 56011 56012 56019 56020 56021 5626 5629 5669 56613 56615 56827 56828

unum n 7423 23419 2903 29218 29222 29663564 38615 38616 3945 3946 39419

unum et multa 7424 7427 764 766 768

unum quid 12418 23410unum quoddam 3411 342 341 3413

23416usus 4611 13216 13218 13219

13223 13228 13229 1341 14617 5084 5147 5563

vacuitas 49630 4989vacuum n 265 1484 15215 1643

16413 16415 16418 16420 35021 46810 47025 49816

vanitas 16410 21026vapor 1787 17813 17814 17816

17818 3887 40024 40025 41413 45816 48213 48214 4844 52222 52411 52414 52423 52424 52425 5264 52625 5268humidus 41413

varietas inenarrabilis 50224vehiculum 4305 4308

venditor sophismatum 365venter 1201 12031589 1821018226

19210 33614 55421 5568ventriculus 55020ventus 398104523051213Venus 46411ver veris 5262verbum 1812 201 208 2016 2814

347 4218 9010 9018 9021 925 9422 10417 10826 1103 1125 1248 12830 14028 14213 14613 1527 1566 15817 1601 16210 16412 16617 19012 2065 2061820624 21012 2121 2185 21821 22016 2227 22224 2269 22614 22827 23014 23019 2362 1443 24626 24811 24816 24826 2528 25421 25816 2601 2685 26810 28223 29020 2925 29227 29623 3047 30424 3085 3109 32011 3224 32212 32227 32816 3361 34210 372ndash7 3748 37413 38620 39424 40026 40212 40214 4287 43230 44019 44218 44819 45010 45222 45429 4562 45811 4767 4828 48219 4849 48616 49013 4988 51231 53023 53026 53219 5381 548654811 55018 5605 56414 56417 56830continuatum 4820inane 10421 10422

veritas 631 82 186 3626 569 5614 12212 1946 19631 19633 19815 22814 23220 234ndash1 2429 2682 27421 30821 32823 3765 39422 39423 3982 39813 39825 41412 49624 50822 51225 5384 55428 55432 5667

vertex 47216 47219 47223 47224 47225 47226 56823

veru verus 5665 5705verum n 19812 31818 3485 46224vestigium 101628830 4188 45818via 508 5013 5014 5410 1988

19816 2562 2585 28830 37828 4363 43631 43818 5384

vinculum 23215 42817 42821violentia 43812 4721

perpetua 46821

Kazalo pojmova

615

vir 127 182 3624 6622 903 9014 921 9223 13232 2068 2662 27412 3306 37026 3827 38421 4009 41824 5325 5325 55421sapiens 2611 905 2067 27413

42416 48425 5285virtus 688 6813 3281 3789vis 183 481 687 6811 6817 10032

1388 15410 17024 18617 18618 20016 23224 2429 2466 26222 24811 2565 2661 27828 28414 28624 28831 31017 3285 33414 34221 3542 3548 3567 3666 37624 37625 37819 3806 38010 3965 40425 4127 43213 43215 43222 43610 43611 43615 43627 43631 43812 43831 4405 44013 45230 4602 4606 4609 46010 46011 46012 46623 46818 46820

47022 47023 47024 47025 47026 4721 50210aliena 46610corruptiva 43831gignitiva 43830perpetua 46820violenta 4127 43816

visus 27219 27220 34414 34417 35013 41426 55627

vita 125 10217 13615 1744 2742 4809 48012 48011 48014 51616 51618

voluntas 28623 28820

zodiacus 466 23412 23413 23417 23420 2369 23613 23621 23622 2384 25828 29211 47228 5425 5427 5429 54212

617

KAZALO IMENA

ABARID (Ἄβαρις) 6 st pr Kr Skitski propovjednik i čudotvorac legen-darna osoba u djelu Heraklida Pontskog Kod Sude je naveden popis nje-govih djela Pitagorovci su ga držali jednim od preteča 1977

AGLAOFEM (Ἀγλαόφημος) navodni Pitagorin orfički učitelj koji ga je u Trakiji uveo u misterije 19714

AHILEJ (Ἀχιλλεύς) glavni grčki junak pod Trojom Petrić međutim ne misli ovdje na taj lik Homerove Ilijade (kao što ne misli ni na Homerovog Terzita) nego tim nazivom aludira na Zenonov argument protiv kretanja nazvan Ahilej Tim je argumentom (Ahilej ndash poslovično brz junak ne može prestići kornjaču ndash poslovično sporu životinju jer je ne može ni dostići) Zenon dokazivao neinteligibilnost kretanja ndash (beskonačno) raščlanjujući put i vrijeme kretanja na neprotežne točke Aristotel je da bi pobio taj Ze-nonov argument otkrio i uveo pojam kontinuiteta djeljivosti na uvijek djeljive dijelove (a ne na nedjeljive točke) Petrić međutim Ahilejem zove Aristotelov argument za vječnost kretanja neba Time hoće reći da je Ari-stotelov argument doduše jak tj ozbiljan problem ali rješiv onim protu-argumentima koje sam Petrić donosi 26522 2676 26717 2696 27112 279132839 28322 28323 28516 28931 37519

ALEKSANDAR (Ἀλέξανδρος) iz Afrodizijade 23 st Grčki filozof peri-patetičar jedan od najznačajnijih komentatora Aristotela Petrić ga citira i kao Aphrodisicus 11528 12319 13325 25313ndash14 29120 3171 52123

ALEKSANDAR VELIKI MAKEDONSKI (ὁ μέγας Ἀλέξανδρος ndash 356ndash323 pr Kr) sin Filipa II Odgojio ga je Aristotel Istaknuo se u bici kod Herone-je Nakon ubojstva Filipa II preuzeo je vlast U osvajačkom pohodu osvojio je cijelo Perzijsko carstvo i nastavio napredovanje prema Indiji Zaustavila ga je pobuna njegovih trupa pa se vratio u Babilon gdje je umro Njegovo se carstvo brzo raspalo na države kojima su vladali njegovi vojskovođe Uz ime Aleksandra Velikog vezuje se priča o nerazmrsivom čvoru na boj-nim kolima kralja Gordija Po predanju vlast nad Azijom mogao je osvojiti samo onaj koji bi razriješio taj čvor Aleksandar Veliki razmrsio ga je ma-čem nasilno ga je prerezao 28713

Kazalo imena

618

ALESSANDRO BARANZONI ndash osobu nije bilo moguće utvrditi 722

ANAKSAGORA (Ἀναξαγόρας) iz Klazomene 5 st Dulje vremena živio je u Ateni bio je Periklov prijatelj Optužen za bezbožnost Pobjegao je iz Atene Smatrao je da su bitak homeomerije (pratvar iz koje miješanjem i razdvajanjem nastaju stvari u svijetu) i um 151 2526 271ndash2 276 6924 19712 2155 25119 27117 27514 28727 3837

ANAKSIMANDAR (Ἀναξίμανδρος) 6 st pr Kr Učenik i nasljednik Talesov Napisao je spis O prirodi Držao je da je bitak apeiron ndash ono što je s obzirom na masu i kvalitetu neodređeno i u sebi sadrži sve mogućnosti 154

ANAKSIMEN (Ἀναξιμένης) vjerojatno učenik Anaksimandrov Držao je da je bitak zrak Sve stvari nastaju iz zraka zgušnjavanjem i razrjeđivanjem 154

ANTIMAH iz Heliopola (Ἀντίμαχος) nepoznato vrijeme Prema Sudi au-tor spjeva o stvaranju svijeta 1977

ARHENET (Ἀρχαίνετος ndash možda varijanta imena Ἀρχύτας) vrlo slabo poznat autor navodno pitagorovac spominje ga na jednom mjestu Sirijan u komentaru Β Metafizike 19717

ARHITA (Ἀρχύτας) 4 st pr Kr Grčki filozof matematičar inženjer i državnik iz Tarenta pitagorovac Tekstovi na koje se poziva Petrić su Pseudo-Arhita i treba ih datirati nakon Aristotela 1438 19716

ARISTEJA iz Prokonesa (Ἀριστέας) 7 ili 6 st pr Kr grčki epski pjesnik Napisao je geografski ep Ἀριμάσπεια 1976

ATENEJ (Ἀθηναῖος) iz Naukratije 23 st Grčki gramatičar Napisao je spis Gozba sofista U literarnom smislu djelo nije značajno ali je opsežno 1118

ATLANT sin titana Japeta njegova su braća Prometej i Epimetej Zadatak mu je da nosi nebo On je također personifikacija svjetske osi kralj Atlan-tide ili astronom matematičar ili filozof 19514 19516

ATLANT čarobnjak lik u Ariostovom Bijesnom Orlandu 3391

AVEROES (Ibn Rušd) 1126ndash1198 španjolsko-arapski filozof liječnik i mi-stičar Smatrao je da je logika (Aristotelova) najvažnija za postizanje sreće Izuzetno se divio Aristotelu čija je djela komentirao u više oblika Veliki Averoesovi komentari svojim su oblikom (Averoes prvo navodi Aristo-telov tekst i potom ga komentira) imali znatan utjecaj na Zapadu 1120 2923 16710 16920 17526 37728 44122 4991

Kazalo imena

619

BOET (Βόηθος) najvjerojatnije Boet iz Sidona 1 st n e Grčki filozof peripatetičar bavio se pitanjem kategorija predstavnik konkordizma tj slaganja Platona i Aristotela 1127

BRO[N]TIN (Βρο[ν]τῖνος) nepoznato vrijeme života grčki filozof iz Me-taponta Navodno pitagorovac pripisuju mu se neke orfičke pjesme Lek-sikon antičkih autora (uredio Dubravko Škiljan) Zagreb 1996 donosi ga u obliku Brontin Petrić ga citira kao Brotin a tako donose i Petrićevi citati U tekstovima mogu se naći oba oblika 19717

DEMOKRIT (Δημόκριτος) 460ndash370 pr Kr Grčki filozof Leukipov učenik Putovao je u Perziju Babilon i Egipat živio je dugo vremena u Ateni Glav-ni predstavnik grčkog materijalizma 152 275 19713 27117ndash18 27514 31517 379 21ndash22

DIKEARH (Δικαίαρχος) 4 st pr Kr Grčki filozof iz Mesene učenik Aristotelov Suprotstavio se tezi o besmrtnosti duše nasuprot kontempla-tivnom životu isticao je praktički život 49326

DIODOR (Διοόδωρος) vjerojatno Diodor iz Aleksandrije 1 st pr Kr Grč-ki matematičar stoik bavio se astronomskim mjerenjima Utvrdio je pra-vila za izgradnju sunčanog sata 38311

DIOGEN (Διογένης) iz Sinope Živio je u Ateni i Korintu učio je da je sreća imati što manje potreba pa je živio kao prosjak spavajući po trije-movima i u bačvi Nadimak mu je bio pas (κύων) Sljedbenici mu se zovu kinici 5674

EAGAR (Οἴαγρος) trački kralj S muzom Kaliopom rodio je pjesnike Or-feja i Lina Petrić navodi drugačiju genealogiju 19522

EMPEDOKLO (Ἐμπεδοκλῆς) 483ndash423 pr Kr Grčki filozof iz Akraganta (Agrigenta) Izložio je (u stihovima) učenje o 4 elementa (vatra voda zrak i zemlja) iz kojih sve nastaje spajanjem i razdvajanjem a pod utjecajem lju-bavi i mržnje 153 271 19716 25119 27117 27514 28727 37527 3858 39723 39724 3991 3994 39912

EPIKUR (Ἐπίκουρος) 341ndash270 pr Kr Grčki filozof sa Sama U Ateni je otvorio filozofsku školu razvio je Demokritovo učenje i jedan je od glavnih predstavnika antičkog materijalizma 1112

EPIMENID (Ἐπιμενίδης) 7 st pr Kr Kretski pjesnik iz Knosa historijsko-le-gendarna osoba Pripisuje mu se spis Teogonija i knjiga o povijesti Krete 1976

EPIMETEJ (Ἐπιμηθεύς) mitska osoba brat Prometejev sin Japetov ože-nio je protiv bratova savjeta prelijepu Pandoru koju je učinio Hefest Pan-

Kazalo imena

620

dora je otvorila posudu u kojoj su bila sva zla koja su prešla na ljude U Platonovom dijalogu Protagora Epimetej je preuzeo zadatak da sva živa bića opskrbi sposobnostima da mogu preživjeti Kad mu za čovjeka nije preostalo više nikakvih moći zove u pomoć Prometeja koji za čovjeka ukrade vatru Zeus ga je kaznio i Prometej je prikovan za stijenu a orao mu kljuca jetru 19514

EUGAMNON iz Kirene (Εὐγάμμων) 6 st pr Kr Grčki epičar iz Ki-rene Vjerojatno je napisao Telegoniju 1977

EUKLID iz Aleksandrije (Εὐκλείδης) 43 st pr Kr Grčki matematičar u doba Ptolemeja I ili Ptolemeja II živio je u Aleksandriji i poučavao matema-tiku Djelom Elementi postavio je temelje matematici kao znanosti 4754

FAETONT (Φαέθων) sin boga Helija i okeanide Klimene ukrao je ocu sunčana kola U vožnji ga je obuzeo strah i srušio se u Eridan (mitološka rijeka) Zeus ga je zapalio munjom i zapalio zemlju 3811

FEREKID sa Sira (Φερεκύδης) 6 st pr Kr Grčki filozof s otoka Sira po-znat kao Teolog Napisao je prvi kozmogonijsko-teogonijski spis u prozi Bio je pod utjecajem orfika i utjecao je na novoplatoničare 1976 19714

FILOLAJ (Φιλόλαος) 54 st pr Kr Grčki filozof iz Krotone na Siciliji Pitagorovac prvi je počeo zapisivati Pitagorino učenje 19717

FILOPON IVAN (Ἰωάννης Φιλόπονος) 5 st kasnoantički kršćanski filo-zof Učio je filozofiju kod novoplatoničara Amonija Hermejevog u Ale-ksandriji Danas se smatra da je Komentar Metafizike koji je Petrić preveo Pseudo-Filopon tj neautentično djelo 5313 5315 26524 44122 4878ndash9

GALEN (Γαληνός) 129ndash199 g Grčki liječnik rodom iz Pergama 13325ndash26 38510 44117

HERAKLIT iz Efeza (Ἡεράκλειτος) oko 550 do oko 480 pr Kr Grčki filo-zof prvi u tradiciji filozofa prirode mislio je o svijetu kao jedinstvu supro-tnosti U grčku je filozofiju uveo pojam dijalektike 19711

HESIOD (Ἡσίοδος) 87 stpr Kr Grčki pjesnik iz Ashre u Beotiji napisao je prvu grčku teogoniju Glavno mu je djelo Poslovi i dani 1033 19527 1971 1975

HIPARH (Ἵππαρχος) iz Nikeje oko 190 ndash oko 120 g pr Kr Jedan od naj-većih astronoma staroga vijeka Prvi je izmjerio precesiju ekvinocija Od djela ostao je sačuvan samo komentar uz Pojave Arata iz Sola Sastavio je prvi katalog neba s podacima za oko 850 zvijezda 38313 51124

Kazalo imena

621

HIPOKRAT (Ἱπποκράτης) s Kosa oko 460-oko 370 pr Kr Grčki liječnik najpoznatiji liječnik antike 3857 3859 38512 44117

HOMER (Ὥμηρος) 9 st pr Kr Najstariji grčki pjesnik legendarni tvorac Ilijade i Odiseje 19528 1975

HRIZIP (Χρύσιππος) 3 st pr Kr grčki filozof porijeklom iz Sola u Kilikiji poglavar stoičke škole Kao prvi formulirao je ideal stoičkog mudraca Dao je značajan doprinos logici uvevši u logiku pet nedokazivih silogizama tj hipotetičke silogizme Oštro ga je napadao Sekst Empirik no njegovo je učenje o hipotetičkom silogizmu ušlo doduše anonimno u formalnu logiku 31313

JAPET (Ἰαπετός) jedan od Titana koje je Zeus srušio u Tartar Sinovi su mu Prometej i Epimetej 19512

KARNEAD (Καρνεάδης) 32 st pr Kr Grčki filozof iz Kirene sljedbenik skeptičke Akademije Držao je predavanja u Rimu suprotstavljao se sto-icima i učio suzdržavanje od suda Nije pisao učenje su zapisali njegovi učenici 38115

KALDEJCI su pleme semitskih Aramejaca Pod Kaldejcima se prvo podra-zumijevalo Babilonce uopće a potom babilonsko svećenstvo koje se bavilo magijom proricanjem i astronomijom ndash astrologijom 3871

KSENARH (Ξέναρχος) iz Seleukije 1 st pr Kr1 st Grčki filozof peripa-tetičar Strabonov učitelj Pobijao je Aristotelovo učenje o eteru 1118

KSENOFAN (Ξενοφάνης) 65 st pr Kr Grčki pjesnik i filozof iz Kolo-fona Suprotstavio se religioznom antropomorfizmu Bio je blizak Parme-nidu 19712

LEUKIP (Λεύκιππος) 5 st pr Kr Grčki filozof vjerojatno porijeklom iz Mi-leta utemeljitelj atomizma U Abderi je osnovao svoju školu 152 19713

LINCEJ (Λυγκεύς) sin Afareja i Arene sudjelovao je u pohodu Argonauta na Kolhidu Bio je obdaren posebno oštrim vidom kojim je mogao gledati kroz čvrste i neprozirne stvari 557

LINO (Λίνος) sin Hermesa i muze Uranije ndash po jednoj od genealogija Pri-pisuje mu se kozmogonija u kojoj je opisao put Sunca i Mjeseca i stvaranje živih bića 19517 19521

MANZOLI BENEDETTO (Benedictus Manzolius ndash Modena 1530 ndash Tivoli 1585) biskup pokrajine Reggio Emilia od 1578 do 1585 7

MELIS (Μέλισσος) sa Sama 5 st pr Kr Grčki filozof posljednji pred-stavnik elejske škole učenik Parmenidov 1327 19712

Kazalo imena

622

MOJSIJE centralna osoba Petoknjižja Po biblijskoj Predaji kao Božji posla-nik izveo je izraelski narod iz Egipta u Kanaan 19515

MOLZA TARKVINIJA (Tarquinia Molza Molsa) 1542ndash1617 talijanska muzičarka i pjesnikinja kćerka Camilla Molze i Isabelle Colomba djed joj je bio pisac Francesco Maria Molza Zajedno s braćom imala je kućnog učitelja istakla se kao pjesnikinja Dobila je pohvale od Guarinija i Tassa Godine 1560 udala se za Paola Porrina brak je ostao bez djece Bila je dvorska dama kneginje Margherite Gonzaga dacuteEste Prevela je Platonov dijalog Kriton Petrićeva Lrsquoamorosa filosofia iz 1577 najvažniji je izvor za njezinu biografiju 722

MUSEJ (Μουσαῖος) 6 st pr Kr Legendarni grčki pjesnik učenik Orfeja 19527

OKEL (Ὄκκελος ili Ὄγκελος) grčki filozof iz Lukanije pogrešno smatran za Pitagorina učenika Djelo mu pokazuje Aristotelov utjecaj 14719 1515 1736 1738 17316 17521 19717 19722 1997 20113ndash14 20118 20123 32120 3857 38512 38514 3874 3876 38911 39714 4011 4172

ORFEJ (Ὀρφεύς Λειβήθριος) iz Leibetre najpoznatiji mitološki muzičar Otac mu je bio Eagar majka muza Kaliopa Domovina mu je Trakija Nje-gova muzika imala je moć da pokrene sve živo i neživo Sišao je u Had za umrlom ženom Euridikom dobio je dozvolu da je povede sa sobom ali ju je izgubio jer se nije pridržavao uvjeta da se ne okrene prije nego izađe iz Hada Ubile su ga tračke žene ili menade Leibetra je antički grad u br-dovitom kraju uz Olimp u kojem se Orfej ili rodio ili umro ili je tu neko vrijeme živio 19522 19526 19528 1971 37922

ORFEJ iz Krotone (Ὀρφεύς) DRUGI ORFEJ 65 st pr Kr Grčki pjesnik koji je djelovao u Ateni Sudjelovao je u izdanju Homerovih pjesama sa-stavio je spjev o Argonautima i jedan astronomski spjev 1979

PALEFAT (Παλαίφατος) iz Atene 4 st pr Kr Grčki pisac rodom iz Egip-ta ili Atene Pokušao je racionalno tumačiti mitove 1979

PARMENID (Παρμενίδης) 65 st pr Kr Grčki filozof iz Eleje Poznati filozofski stav koji mu se pripisuje Bitak jest a ne-bitak nije Napisao je filozofski ep O prirodi 1327 274 278 2711 19712 41531 4911 5093

PERNA PIETRO (Petrus Perna) prije 1522 ndash 1582 tiska knjige od 1558ndash1582 rođen u Italiji u gradu Lucca Odlazi iz Italije zbog simpatije prema pro-testantima Preuzima tiskaru Thomasa Plattera Građanin Basela od 1557 g Njegove knjige u posljednjim godinama nose oznaku apud Perneam Le-cythum 2

Kazalo imena

623

PIERO (Πίερος) mitska osoba s dvostrukom genealogijom 1 Sin Make-dona i junak makedonske pokrajine Pijerije i 2 sin Magneta i njegove kćer-ke muze Klio 19521

PITAGORA (Πυθαγόρας) 65 stpr Kr Grčki filozof s otoka Sama U južnoj Italiji osnovao je religijsko-filozofsku zajednicu Imao je velik utjecaj na kasnija filozofska i matematička istraživanja 1112 19713 37922 38515 3871 4911 5093 53115

PITAGOROVCI pripadnici religiozno-filozofske škole koju je u 6 st pr n e osnovao Pitagora Ta škola postojala je nekoliko desetljeća nakon njego-ve smrti U širem smislu pitagorovcima se nazivaju filozofi koji su prihva-tili Pitagorina učenja (odnosno Pitagori pripisana učenja ndash jer ne postoje autentični Pitagorini spisi) U helenizmu dolazi do povezivanja pitagorov-skih i platoničkih učenja 156 5295 5299 53112 53312

PIZISTRAT (Πεισίστρατος) oko 600 ndash 5287 sin Hipokrata Atenjanina i jedne rođakinje Solonove majke 19710

PLINIJE (vjerojatno Gaius Plinius Secundus Minor) 12 st Rimski držav-nik govornik i pisac 49326

PLOTIN (Πλωτῖνος) 205 ndash 270 g Grčki filozof porijeklom vjerojatno iz Likopola u Egiptu učenik Amonija Sakasa učitelj Porfirijev osnivač i najznačajniji predstavnik novoplatonizma Spise mu je u nizovima izdao učenik Porfirije poznate pod naslovom Eneade 1119

POMPONIJE MELA (Pomponius Mela) 1 st rimski geograf rodom iz Hispanije Napisao je knjigu Opis zemalja (Chorographia) 37926

PORFIRIJE (Πορφύριος) 234 ndash 304 g Grčki filozof iz Tira novoplatoničar učenik Plotinov napisao je brojne komentare uz Platonove i Aristotelove spise životopis Pitagorin 11515 11517ndash18 12328

PROKLO (Πρόκλος) oko 412485 g Grčki filozof učenik Sirijana i Plutar-ha poslije Sirijana na čelu Akademije Novoplatoničku misao nastojao je izraziti u obliku čvrstog sistema 1119

PROMETEJ (Προμηθεύς) titan sin Japeta i Limene brat Atlanta Menetija i Epimeteja Ukrao je vatru bogovima i dao je ljudima Ta vatra se tuma-či alegorijski kao filozofija pismo lječništvo umijeće građenja Za kaznu biva prikovan za stijenu a orao mu svakodnevno čupa jetru Postoje razli-čite verzije priče o Prometeju 19512 4393

SIMPLICIJE (Σιμπλίκιος) 6 st Grčki filozof novoplatoničar učenik Amonija napisao je komentar Aristotelovih spisa Fizika Kategorije O

Kazalo imena

624

duši O nebu sklon konkordizmu Aristotela i Platona 9726 11528 16919 17526 2673 26717 29120 2954 30520 3171 3173 31931 32122 3311 38318 43113 43317 43324 43332 4358

SOKRAT (Σωκράτης) oko 470ndash399 pr Kr Grčki filozof iz Atene bio je učitelj Platonov 28523

TALES (Θάλης) iz Mileta 6 st pr Kr Prognozirao pomrčinu Sunca 28 svibnja 585 Držao je da je bitak voda 153 1974 37922

TEMISTIJE (Θεμίστιος) 4 st grčki filozof i retor iz Paflagonije Imao je utjecajnu školu u Konstantinopolu Pisao je parafraze Aristotelovih djela i komentare Platonovih djela Komentari Platona su izgubljeni 31719

TERZIT (Θερσίτης) pripadnik grčke vojske pod Trojom antijunak svad-ljivac koji potiče na pobunu hulitelj i bijednik kojemu se rugaju kad ga Odisej kazni Petrić ovdje ne misli na taj lik Homerove Ilijade nego na peri-patetički argument za vječnost kretanja koji stavlja nasuprot Aristotelovu argumentu za vječnost kretanja koji prema Zenonovom argumentu protiv kretanja zove Ahilejem Argumenti koje Petrić zove Ahilejima jaki su ar-gumenti ozbiljni protivnici argumenti pak koje zove Terzitima slabi su argumenti ništavni bijedni protivnici 37521 37524 37915

TEOFRAST (Θεόφραστος) oko 370 ndash oko 288 pr Kr Grčki filozof iz Eresa na Lezbu učenik Aristotelov 1111 1118 41111 41114 41515 4276

TIMEJ (Τίμαιος) iz Lokra 5 st pr Kr Grčki filozof pitagorovac 19716 38514 41112 42910

ZENON (Ζήνων) iz Eleje 5 st pr Kr Grčki filozof učenik Parmenidov Poznati su njegovi dokazi da nema gibanja 24715

Indeksirana su imena koja Petrić navodi u četvrtom svesku Peripatetičkih rasprava osim imena Platona i Aristotela koja se nalaze na gotovo svakoj stranici

625

POPIS CITIRANIH MJESTA I IZVORA GRČKIH CITATA

ARISTOTEL [ARIST]

Aristotelis Categoriae et liber de interpretatione ed Minio-Paluello L Oxford Clarendon Press 1966

Categoriae [ARIST Cat]4b20ndash22 234

Aristotelis Analytica priora et posteriora ed Ross W D Oxford Clarendon Press 1968

Analytica posteriora [ARIST APo]100b3ndash5 418Aristotelis topica et sophistici elenchi ed WD Ross Oxford Clarendon Press repr 1970

Topica [ARIST Top]102b6ndash7 122108b26ndash27 212

Aristotelis Physica ed Ross W D Oxford Clarendon Press 1966

Physica [ARIST Ph]187b16ndash17 214187b20ndash21 214187b36ndash188a2 214188a28ndash29 26188a29ndash30 28188a30 26188a36ndash188b1 28188b21ndash23 84188b21ndash24 28188b 25ndash26 56 84

189a13ndash14 32 34189a17ndash20 70189a19ndash20 102189a32ndash33 34189a33ndash34 94189b23ndash24 34189b25ndash26 34189b26ndash27 74190b3ndash5 154190b 17ndash20 92190b33 32191a4ndash7 92191a7ndash12 162191b13ndash16 86192a3ndash5 88192a21ndash22 32 80193a30ndash31 108192b20ndash23 108193a9ndash11 108193a9ndash12 162193a30ndash31 108193b3ndash5 108193b5ndash7 114193b7ndash8 112193b 19ndash21 90198a35ndashb3 280200b12ndash14 270203b15ndash17 218203b15ndash18 202203b23ndash25 202 206204b11ndash13 212 252206a9ndash11 218206a9ndash12 200206a25ndash26 218206a27ndash29 242 252206b2 218207b14ndash15 218 242 332

Popis citiranih mjesta i izvora grčkih citata

626

207b15 238208a15ndash16 214208a14ndash15 170 206 332 398208a20ndash21 218208a21ndash22 210 214209a18 206217b33ndash218a3 236219a10ndash13 228219a14ndash19 258219a23ndash25 258219a26ndash29 240219b1ndash2 238219b9ndash10 234 238 242 246220a18ndash19 244220a18ndash20 236220b9ndash10 242220b24ndash26 220 238220b24ndash28 228222a10ndash11 244222a28ndash30 246222a29ndash30 256222a31 238222a33- b7 248223a26 240225a1 222225b3ndash4 90226b27ndash29 294226b34ndash227a1 292227a11ndash12 292227b23ndash26 296227b29 296231a22 292231a23 292231b18ndash20 224 238232a18ndash19 224233a16ndash21 224233a24ndash26 220233a26ndash28 224233a32ndash34 224235a22ndash23 226235a37ndash235b1 220235b1 222235b13ndash17 94237b20ndash21 224 226238b20ndash22 226239a9ndash10 226241a2ndash4 234241a26ndash27 222

241a26ndash30 94241b9ndash10 222241b10ndash11 222241b11ndash12 222242a64ndash66 222251a8ndash11 262251a11 290251a13ndash14 290251a16ndash28 264251a21ndash22 274251b5ndash10 264251b10ndash12 258251b24ndash25 244251b28ndash252a4 282253a32ndash34 178 398 438253a32ndashb2 268253a33ndash34 324256a18ndash19 252 254258b10ndash11 334259a13ndash19 290259a15 290259a16 290259a16ndash17 292259a18ndash19 296259b32ndash260a1 334261b27ndash28 298 302264b9ndash18 304264b15ndash16 306 372264b17ndash18 308264b18ndash19 310 314264b19ndash20 314264b19ndash28 312265a19ndash20 220265a27ndashb8 320265a32ndash34 328

Aristote Du ciel ed Moraux P Paris Les Belles Lettres 1965

De caelo [ARIST Cael]268a22ndash25 534269a1 450269a1ndash2 450269a16ndash17 534269b1ndash3 392269b12ndash13 472270a12ndash22 342270a18ndash21 370


627

271a24ndash25 304271a27ndash28 374271b11ndash13 40279b1ndash2 364279b2ndash3 322279b10ndash12 198279b11ndash12 348284a11ndash14 376284b6ndash7 560284b9ndash10 560284b13ndash14 532284b14 536284b15ndash17 536284b15ndash18 534284b17ndash18 536284b18 560284b18ndash20 534284b20ndash21 534284b23ndash24 530 534284b24ndash25 534 542284b26ndash29 548284b28 564284b28ndash33 546284b30ndash33 562284b33ndash285a3 558285a10ndash13 528285a19ndash22 528285a22ndash23 564285a29ndash30 560285a29ndash31 562285a31ndash32 560285a33ndash285b1 570285b1ndash5 564285b5ndash8 322 566285b8ndash9 560285b11ndash13 562285b16ndash17 564285b17ndash18 322 560285b19 324285b22ndash24 562285b22ndash25 532285b24ndash27 530285b28ndash30 532285b28ndash33 372286a3 372286a23ndash24 350287a5ndash6 350287a6ndash7 358

287a6ndash11 352287a8ndash9 358287a30ndashb4 352287b14ndash18 360300a25ndash27 432 468302a15ndash19 390302a19ndash25 390302a21ndash23 440302b5ndash9 392 446306a9ndash11 106306a16ndash17 398308a17ndash18 530308a18ndash21 568308a21 560 568308a21ndash22 542 560308a22ndash24 554308a26ndash29 554310b8ndash9 472311a22ndash24 466312a22ndash31 386312b14ndash15 436

Aristote De la geacuteneacuteration et de la corruption ed Mugler C Paris Les Belles Lettres 1966

De generatione er corruptione [ARIST GC]316a22ndash23 210319b10ndash12 152320a27ndash34 152320a27-b2 146320a34-b2 152 164320b12ndash17 148320b14ndash16 164320b16 164320b16ndash17 158320b17ndash20 58320b22ndash24 166320b23 164 168320b23ndash24 168323b31ndash33 58324a9ndash12 58325a13ndash14 414325a17ndash19 416325a23ndash24 414329a8ndash11 148329b20ndash21 348


628

329a24ndash27 158329a24ndash34 148329b31ndash33 348330a1ndash2 362330a5ndash6 348 360330a8ndash9 348 354330a30ndashb7 386330b7ndash9 388 428330b21ndash25 448330b30ndash31 454330b33ndash331a1 454331a3ndash6 390331a12ndash21 392331a22ndash26 394331b18ndash26 456331b25ndash26 454332a34ndashb5 388332a35-b1 158333b24ndash26 374336a15ndash17 476336a16 510336a17ndash18 478 508 510336a20ndash22 90336a29ndash30 478336a30ndash31 350336a31ndash32 510336a31ndash34 478336a34ndashb2 478 518336b2ndash3 478 518336b4ndash5 478336b5ndash6 480336b6 510336b6ndash7 512336b6ndash9 480336b7 510336b9 478336b9ndash10 480 516336b10ndash13 480 516336b27ndash29 476336b28ndash30 500336b30ndash31 490 492336b30ndash337a1 476336b31ndash32 492336b32ndash34 504336b34ndash337a1 508337a1ndash4 480337a1ndash6 518337a4ndash6 480

337a6 522337a6ndash7 310 482 484 522338b6ndash8 482

Aristotelis meteorologicorum libri quattuor ed Fobes F H Cambridge Mass Harvard University Press 1967

Meteorologica [ARIST Mete]340a24ndash29 366340b6ndash10 458340b19ndash22 400340b21ndash29 458340b23 404340b23ndash29 400340b29ndash32 402341a1ndash2 460341a5ndash6 460341a17ndash19 406341a26ndash28 408341a30ndash31 434 460341a31ndash34 408341b13ndash16 456341b13ndash18 402341b18ndash21 402341b20ndash22 456341b21ndash22 412341b35ndash342a1 408342a3ndash5 424344a8ndash10 458345a5ndash8 484345a13ndash18 378346b20ndash23 482346b23ndash26 482 542346b29ndash31 482 524346b35ndash36 482 524346b36ndash347a1 524346b36ndash347a6 484347a2ndash3 526347a3ndash5 526347a5ndash6 526355a9ndash11 416363a30ndash31 372363a30ndash34 306363a32ndash34 372387a11ndash14 362


629

Aristotle De anima ed Ross W D Oxford Clarendon Press 1967

De anima [ARIST de An]412a19ndash20 112418b20ndash23 396418b23ndash26 398419a23ndash24 396

[De sensu et sensibilibus] Aristotle Parva naturalia ed Ross W D Oxford Clarendon Press 1970

De sensu [ARIST Sens] 445b13ndash15 206 332

De memoria et reminiscentia ed WD Ross Aristotle Parvanaturalia Oxford Clarendon Press 1955 (repr 1970) 449b4ndash453b11

de Memoria [Mem]452a7ndash10 268

De juventute et senectute De vita et morte ed WD Ross Aristotle Parva naturalia Oxford Clarendon Press 1955

De iuventute et senectute De vita et morte [Juv]467b32ndash468b19 542467b34ndash468a1 550468b13ndash15 548468b21ndash23 548468b25ndash29 550468b32ndash469a3 550469a2ndash4 550469a3ndash5 552469a23ndash2728 550

De partibus animalium ed P Louis Aristote Les parties des animaux Paris Les Belles Lettres 1956

De partibus animalium [ARIST PA]642b21ndash24 88642b22ndash23 93

665a 14ndash15 556649a 22 412694b13ndash14 70

Aristotelis de animalium motione et de animalium incessu Ps-Aristotelis de spiritu libellus ed Jaeger W Leipzig Teubner 1913

De motu animalium [ARIST MA]699b13ndash16 568

De incessu animalium [IA]705a31ndash33 542705a32ndash33 548705b2 530705b2ndash8 544705b6ndash8 548705b8ndash11 546705b13ndash17 546712b 17ndash18 556

Aristotelis de generatione animalium ed H J Drossaart Lulofs Oxford Clarendon Press 1965

De generatione animalium [ARIST GA]736b29ndash737a7 368 740a15ndash17 328742b20ndash21 252788a13ndash14 100788a14ndash16 104

Mechanica ed I Bekker Aristotelis opera vol 2 Berlin Reimer 1831

Mechanica [ARIST Mech]848a4 374848a4ndash5 308

De Xenophane de Zenone de Gorgia ed I Bekker Aristotelis opera vol 2 Berlin Reimer 1831

De Xenophane [ARIST Xen]978a 17ndash18 220


630

Aristotlersquos Metaphysics 2 vol ed Ross W D Oxford Clarendon Press 1970

Metaphysica [ARIST Metaph]1003a21ndash22 181003a26ndash32 201003b15ndash19 201003b36ndash1004a1 741005a3ndash5 741013a17ndash21 421014a26ndash27 3901017b23ndash24 1241017b24ndash26 1241019a6ndash9 1201020a7ndash8 124 2341020a26ndash32 2301026a27ndash32 181026b3ndash5 881026b21 881029a1ndash7 1161029a29ndash30 1181032a13ndash15 1241032a18ndash19 1221032b1ndash2 1181042a4ndash11 201043a2ndash3 1401043a14ndash20 1421043a23ndash24 1421043a25ndash26 1421043a26ndash28 1421064b9ndash14 181069a18ndash19 20

Aristotelis ethica Nicomachea ed Bywater I Oxford Clarendon Press 1962

Ethica Nicomachea [ARIST EN]1098b4ndash7 40Aristotelis de arte poetica liber ed Kassel R Oxford Clarendon Press 1968

Poetica [ARIST Po]1450b27ndash28 44

OSTALI AUTORI

In Aristotelis physicorum libros commentaria Ed by H Diels Simplicii in Aristotelis physicorum libros octo commentaria 2 vols [Commentaria in Aristotelem Graeca 9 amp 10] Berlin Reimer 1882ndash95

SIMPLICIUS [SIMP]

In Aristotelis Physica commentaria [SIMP in Ph]1012567ndash8 294

Isagoge sive quinque voces ed A Busse Porphyrii isagoge et in Aristotelis categorias commentarium [Commentaria in Aristotelem Graeca IV 1 Berlin Reimer 1887]

PORPHYRIUS [PORPH]

Isagoge sive quinque voces [Intr]411224ndash25 122

Diogenis Laertii vitae philosophorum ed HS Long 2 vols Oxford Clarendon Press 1964 (repr 1966)

DIOGENES LAERTIUS [D L]

Diogenis Laertii de clarorum philosophorum vitis [hellip] libri decem [Vit]144 194

631

BIBLIOGRAFIJA

Izdanja Peripatetičkih rasprava Frane Petrića

Discussionum Peripateticarum tomi primi libri XIII Venetiis apud Domini-cum de Franciscis 1571

Discussionum Peripateticarum tomi IV Basileae ad Perneam Lecythum 1581

Discussiones Peripateticae herausgegeben von Zvonko Pandžić pretisak baselskog izdanja iz 1581 Boumlhlau Verlag Koumlln Weimar Wien 1999

Petrić FranePatricius Franciscus Peripatetičke rasprave svezak trećiDiscus-sionum peripateticarum tomus tertius s latinskog preveli Tomislav Čepulić i Mihaela Girardi-Karšulin Girardi-Karšulin Mihaela i Perić Olga (ur) Institut za filozofiju Zagreb 2009

Sekundarna literatura o Peripatetičkim raspravama Frane Petrića1

(Izbor)

Antonaci Antonio Ricerche sul neoplatonismo del Rinascimento Francesco Patrizi da Cherso Volume I La redazione delle opere filosofiche-Analisi del primo tomo delle Discussiones Pubblicazioni dellrsquoIstituto di Filosofia e Storia della filosofia 2 editrice Salentina Galatina1984 409 pp

Bačeković Alica raquoUz predstavljanje knjige Discussiones peripateticae (Boumlhlau Verlag Koumlln Weimer Wien 1999) Frane Petrića u Zagrebu (8 III 2000)laquo Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 51ndash52 (2000) pp 288ndash291

Banić-Pajnić Erna raquoIshodište Petrićeva promišljanja Jednoglaquo Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 23ndash24 (1986) pp 99ndash126

Izbor sekundarne literature o Peripatetičkim raspravama Frane Petrića pore-dan je alfabetski

Bibliografija

632

Banić-Pajnić Erna raquoOsnovne značajke aristotelizma u djelima hrvatskih renesansnih filozofalaquo Godišnjak za povijest filozofije 5 (1987) pp 64ndash94

Banić-Pajnić Erna Smisao i značenje Hermesove objave Globus Institut za povijesne znanosti Sveučilišta u Zagrebu ndash Odjel za povijest filozofije Za-greb 1989 pp 115ndash144

Banić-Pajnić Erna Duhovno-povijesna raskršća Hrvatsko filozofsko druš-tvo Zagreb 1991 pp 35ndash62 i 189ndash216

Banić-Pajnić Erna raquoDie Voraussetzungen des Denkens des Einen bei Fra-ne Petrićlaquo Studia historiae philosophiae Croaticae 2 (1993) pp 57ndash89

Banić-Pajnić Erna raquoPeripatetičke rasprave (Frane Petrić lsquoDiscussionum pe-ripateticarum libri IVrsquo ndash Juraj Dubrovčanin lsquoPeripateticae disputationesrsquo)laquo Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 43ndash44 (1996) pp 167ndash193

Banić-Pajnić Erna raquoPetrić o materijilaquo u Martinović Ivica (ur) raquoPetrić među Hrvatima Kratka povijest istraživanja Petrićeva djela u Hrvatskoj od 1779 do 1997laquo u Dubrovnik 81ndash3 (1997) pp 608ndash609

Banić-Pajnić Erna raquoPetrićeve lsquoPeripatetičke raspraversquo kao pokušaj rješa-vanja hermeneutičkog problemalaquo Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 49ndash50 (1999) pp 99ndash124

Banić-Pajnić Erna Petrićev put od kritike Aristotela do pobožne filozofije Insti-tut za filozofiju Zagreb 2001 pp 15ndash91 i 187ndash224

Banić-Pajnić Erna raquoPetrićevo viđenje Platona i Aristotela prema dodatku lsquoNove sveopće filozofijersquolaquo Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 53ndash54 (2001) pp 53ndash75

Banić-Pajnić Erna raquoPetrićrsquos View of Plato and Aristotele According to the Appendix of Nova de universis philosophialaquo u Banić-Pajnić Erna Blažetić Laura Girardi-Karšulin Mihaela Kordić Ivan Martinović Ivica (ur) Phi-losophical Topics Interpreting Tradition amp Modernity Institut za filozofiju Zagreb 2004 pp 9ndash34

Bazala Albert raquoPetrićeve lsquotek nanovo pregrijane misli novoplatonskersquolaquo u Martinović Ivica (ur) raquoPetrić među Hrvatima Kratka povijest istraži-vanja Petrićeva djela u Hrvatskoj od 1779 do 1997laquo u Dubrovnik 81ndash3 (1997) pp 402ndash405 na p 402

Bayle Pierre raquoNatuknica o Petriću filozofu u prvom izdanju Rječnikalaquo preveo s latinskoga i popratio bilješkama Ivica Martinović u Martinović Ivica (ur) raquoPetrić među Hrvatima Kratka povijest istraživanja Petrićeva djela u Hrvatskoj od 1779 do 1997laquo u Dubrovnik 81ndash3 (1997) pp 364ndash369 na pp 364ndash366

Bibliografija

633

Boršić Luka raquoTa endoksa ndash Probabilia oder opiniones receptae Aristoteles ndash Cicero ndash Petrićlaquo u Banić-Pajnić Erna Blažetić Laura Girardi-Karšulin Mihaela Kordić Ivan Martinović Ivica (ur) Philosophical Topics Interpre-ting Tradition amp Modernity Institut za filozofiju Zagreb 2004 pp 65ndash89

Boršić Luka raquoPetrićeva kritika Aristotelova pojma ousia u Discussiones pe-ripateticaelaquo Cris 1 (2009) pp 177ndash185

Boršić Luka raquoJedna talijanska recepcija F Petrića ndash Maria Muccillolaquo Prilo-zi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 69ndash70 (2009) pp 383ndash389

Broek van den Roelof Hanegraaff Wouter J Gnosis and Hermeticism from Antiquity to Modern Times State University of New York Press New York 1998 pp 126ndash129 132 134 142 145

Bošnjak Branko Povijest filozofije knjiga druga Nakladni zavod Matice hrvatske Zagreb 1993 p 77

Bottin Francesco raquoFrancesco Patrizi e lrsquoaristotelismo padovanolaquo u Sc-hiffler Ljerka (ur) Zbornik radova VI međunarodnog filozofskog simpozija raquoDani Frane Petrišalaquo Cres 13-17 srpnja 1997 Hrvatsko filozofsko društvo Grad Cres Zagreb 1999 pp 56ndash68

Bottin Francesco raquoFrane Petrić i šest Aristotelovih pogrešaka u definiciji vremenalaquo Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 51ndash52 (2000) pp 77ndash86

Bruno Giordano raquoPetrić ndash govno i magaraclaquo preveo s talijanskoga Mate Zorić u Martinović Ivica (ur) raquoPetrić među Hrvatima Kratka povijest istraživanja Petrićeva djela u Hrvatskoj od 1779 do 1997laquo u Dubrovnik 81ndash3 (1997) p 257

Copenhaver Brian P Schmitt Charles B A History of Western Philosop-hy 3 Renaissance Philosophy Oxford University Press Oxford-New York 1992 pp 188ndash191

Čvrljak Krešimir raquoAristotelov glazbeno-teorijski spis Peri akoustōnDe au-dibilibus (U latinskom prijevodu Frane Petrića) (I dio)laquo Arti musices 391 (2008) pp 101ndash134

Čvrljak Krešimir raquoAristotelov glazbeno-teorijski spis Peri akoustōnDe au-dibilibus (U latinskom prijevodu Frane Petrić) (II dio)laquo Arti musices 392 (2008) pp 179ndash218

Čvrljak Krešimir Uvod u filozofiju renesanse Sveučilište u Zagrebu ndash Hrvat-ski studiji Ogranak Matice hrvatske ndash Rijeka Zagreb 2008 pp 166ndash170

Bibliografija

634

Dadić Žarko Hrvati i egzaktne znanosti u osvitu novovjekovlja Naprijed Za-greb 1994 pp 113ndash116

Dadić Žarko Franjo Petriš (Franciscus Patricius) Školska knjiga Zagreb 2000 pp 36ndash41

Deitz Luc raquorsquoFalsissima est ergo haec de triplici substantia Aristotelis doc-trinarsquo A Sixteenth-Century Critic of Aristotle ndash Francesco Patrizi da Cher-so on Privation Form and Matterlaquo Early Science and Medicine 2 (1997) pp 227ndash250

Deitz Luc raquoFrancesco Patrizi da Chersorsquos Criticism of Aristotlersquos Logiclaquo Vivarium 45 (12007) pp 113ndash124

Erdmann-Pandžić von Elisabeth raquoEinleitunglaquo u Petrić Frane Discussio-nes Peripateticae Boumlhlau Verlag Koumlln Weimar Wien 1999 pp VndashXXXVI

Filipović Vladimir raquoTeme Petrićeve filozofijelaquo u Martinović Ivica (ur) raquoPetrić među Hrvatima Kratka povijest istraživanja Petrićeva djela u Hr-vatskoj od 1779 do 1997laquo u Dubrovnik 81ndash3 (1997) pp 445ndash446

Fortis Alberto raquoBilješka o životopisu Frane Petrića filozofa Crešaninalaquo pre-veo s talijanskoga i popratio bilješkama Ivica Martinović u Martinović Ivi-ca (ur) raquoPetrić među Hrvatima Kratka povijest istraživanja Petrićeva djela u Hrvatskoj od 1779 do 1997laquo u Dubrovnik 81ndash3 (1997) pp 377ndash379

Gaukroger Stephen The Emergence of a Scientific Culture Science and the Shaping of Modernity 1210 ndash 1685 Clarendon Press Oxford 2006 pp 263ndash264

Girardi Karšulin Mihaela raquoPetrićevo tumačenje predmeta Aristotelove metafizikelaquo Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 9ndash10 (1979) pp 237ndash255

Girardi Karšulin Mihaela raquoPetrićevo tumačenje Aristotelova određenja predmeta teorijske znanosti (matematika Metafizika)laquo Prilozi za istraživa-nje hrvatske filozofske baštine 25ndash26 (1987) pp 31ndash69

Girardi Karšulin Mihaela Filozofska misao Frane Petrića Odjel za povijest filozofije Instituta za povijesne znanosti Sveučilišta u Zagrebu Zagreb 1988 pp 57ndash241 i 259ndash269

Girardi Karšulin Mihaela raquoPetrićeva kritika Aristotelova pojma vremenalaquo Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 29ndash30 (1989) pp 99ndash126

Girardi Karšulin Mihaela raquoCassirerova interpretacija renesansne astrolo-gije F Grisogono i F Petrićlaquo Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 31ndash32 (1990) pp 147ndash166

Bibliografija

635

Girardi Karšulin Mihaela raquoCassirers Interpretation der Renaissance-astro-logie F Grisogono und F Petrićlaquo Studia historiae philosophiae Croaticae 1 (1990) pp 59ndash81

Girardi Karšulin Mihaela raquoBegriff der Zeit in Petrićs lsquoneuer Philosophiersquolaquo Synthesis philosophica 9 (11990) pp 245ndash267

Girardi Karšulin Mihaela raquoFrane Petrić od lsquoantropološkogrsquo problema do novoplatonističkog sustavalaquo Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 33ndash34 (1991) pp 139ndash157

Girardi Karšulin Mihaela Hrvatski renesansni aristotelizam Hrvatsko filo-zofsko društvo Zagreb 1993 pp 10 13 51ndash76 101ndash147 i 225ndash254

Girardi Karšulin Mihaela raquoPetrićrsquos Interpretation of Aristotelersquos Meta-physicslaquo Studia historiae philosophiae Croaticae 2 (1993) pp 119ndash136

Girardi Karšulin Mihaela raquoFrane Petrić Od lsquoantropološkogrsquo problema do novoplatoničkog sustavalaquo u Banić-Pajnić Erna Girardi Karšulin Mihae-la Josipović Marko Magnum miraculum ndash homoVeliko čudo ndash čovjek Hrvat-ska sveučilišna naklada Zagreb 1995 pp 143ndash164

Girardi Karšulin Mihaela raquoDiscussiones peripateticae između doksografije i povijesti filozofije kao filozofske disciplinelaquo Filozofska istraživanja 56ndash57 (1ndash21995) pp 149ndash156

Girardi Karšulin Mihaela raquoDie Discussiones peripateticae zwischen Doxo-graphie und Philosophiegeschichte als philosophischer Disziplinlaquo Synthe-sis philosophica 22 (21996) pp 371ndash379

Girardi Karšulin Mihaela raquoVrančićeva i Petrićeva kritika Metafizikelaquo Filo-zofska istraživanja 60 (11996) pp 41ndash49

Girardi-Karšulin Mihaela raquoFrane Petrićlaquo u Zenko Franjo (ur) Starija hrvatska filozofija Školska knjiga Zagreb 1997 pp 214ndash217

Girardi Karšulin Mihaela raquoPetrićeva analiza principa prirodnih stvarilaquo Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 45ndash46 (1997) pp 55ndash79

Girardi Karšulin Mihaela raquoPetrićeva usporedba Platonove i Aristotelo-ve dijalektikelaquo u Martinović Ivica (ur) raquoPetrić među Hrvatima Kratka povijest istraživanja Petrićeva djela u Hrvatskoj od 1779 do 1997laquo u Du-brovnik 81ndash3 (1997) pp 385ndash610 na pp 469ndash471

Girardi Karšulin Mihaela raquoPetrićevo osporavanje Aristotelove Metafi-zikelaquo u Martinović Ivica (ur) raquoPetrić među Hrvatima Kratka povijest

Bibliografija

636

istraživanja Petrićeva djela u Hrvatskoj od 1779 do 1997laquo u Dubrovnik 81ndash3 (1997) pp 472ndash473

Girardi Karšulin Mihaela raquoFilozofska misao Frane Petrića Kazalo dok-torske disertacijelaquo u Martinović Ivica (ur) raquoPetrić među Hrvatima Krat-ka povijest istraživanja Petrićeva djela u Hrvatskoj od 1779 do 1997laquo u Dubrovnik 81ndash3 (1997) pp 514ndash515

Girardi Karšulin Mihaela raquoPetrićevo određenje matematikelaquo u Martino-vić Ivica (ur) raquoPetrić među Hrvatima Kratka povijest istraživanja Petri-ćeva djela u Hrvatskoj od 1779 do 1997laquo u Dubrovnik 81ndash3 (1997) pp 523ndash525

Girardi Karšulin Mihaela raquoPetrić o beskonačnom u matematicilaquo u Mar-tinović Ivica (ur) raquoPetrić među Hrvatima Kratka povijest istraživanja Petrićeva djela u Hrvatskoj od 1779 do 1997laquo u Dubrovnik 81ndash3 (1997) pp 532ndash536

Girardi Karšulin Mihaela raquoKako protumačiti Petrićevu tvrdnju o lsquobiblio-tekarskom porijeklu naslova Metafizikarsquolaquo u Martinović Ivica (ur) raquoPetrić među Hrvatima Kratka povijest istraživanja Petrićeva djela u Hrvatskoj od 1779 do 1997laquo u Dubrovnik 81ndash3 (1997) pp 577ndash579

Girardi Karšulin Mihaela raquoJe li Faust Vrančić čitao Petrićeve Peripatetičke raspravelaquo u Martinović Ivica (ur) raquoPetrić među Hrvatima Kratka povi-jest istraživanja Petrićeva djela u Hrvatskoj od 1779 do 1997laquo u Dubrov-nik 81ndash3 (1997) pp 595ndash596

Girardi Karšulin Mihaela raquoPrincipi prirodnih stvari Aristotel ndash Petrićlaquo Filozofska istraživanja 68 (11998) pp 75ndash83

Girardi Karšulin Mihaela raquoPetrićrsquos Analysis of the Principles of Natural Thingslaquo Studia historiae philosophiae Croaticae 4 (1999) pp 49ndash75

Girardi Karšulin Mihaela raquoAristotel i Petrić o pojmu kaosa i slučajalaquo Pri-lozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 49ndash50 (1999) pp 75ndash97

Girardi Karšulin raquoPetrić o sličnim principima prirodnih stvarilaquo Filozofska istraživanja 72ndash73 (1ndash21999) pp 37ndash41

Girardi Karšulin Mihaela raquoPrincipi prirodnih stvari Aristotel ndash Petrićlaquo u Schiffler Ljerka (ur) Zbornik radova VI međunarodnog filozofskog simpozija raquoDani Frane Petrišalaquo Cres 13ndash17 srpnja 1997 Hrvatsko filozofsko društvo Grad Cres Zagreb 1999 pp 173ndash179

Girardi Karšulin Mihaela raquoPetrićev pojam vremenalaquo Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 51ndash52 (2000) pp 95ndash118

Bibliografija

637

Girardi Karšulin Mihaela raquoPetrićevo razumijevanje Platonove dijalekti-kelaquo Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 53ndash54 (2001) pp 35ndash52

Girardi Karšulin Mihaela raquoDer Begriff der Zeit bei Petrićlaquo Synthesis philo-sophica 32 (22001) pp 267ndash290

Girardi-Karšulin Mihaela raquoPolemika između Frane Petrića i Teodora An-geluccijalaquo Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 59ndash60 (2004) pp 103ndash117

Girardi-Karšulin Mihaela raquoAristoteles und Petrić uumlber die Begriffe des Chaos und des Zufallslaquo u Banić-Pajnić Erna Blažetić Laura Girardi-Kar-šulin Mihaela Kordić Ivan Martinović Ivica (ur) Philosophical Topics Interpreting Tradition amp Modernity Institut za filozofiju Zagreb 2004 pp 35ndash64

Girardi-Karšulin Mihaela raquoPetrićev pojam filodoksijelaquo u Girardi-Kar-šulin Mihaela Kutleša Stipe (ur) Filozofija i filodoksija Zbornik radova sa znanstvenoga skupa Zagreb 19ndash20 prosinca 2002 Institut za filozofiju Za-greb 2004 pp 117ndash123

Girardi-Karšulin Mihaela raquoPetrić u sedamnaestom stoljećulaquo Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 67ndash68 (2008) pp 43ndash53

Girardi-Karšulin raquoStrategije Petrićeve obrane Nove sveopće filozofijelaquo Prilo-zi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 69ndash70 (2009) pp 37ndash44

Girardi-Karšulin Mihaela Perić Olga raquoPredgovorlaquo u Petrić FranePatricius Franciscus Peripatetičke rasprave svezak trećiDiscussionum peri-pateticarum tomus tertius s latinskog preveli Tomislav Čepulić i Mihaela Girardi-Karšulin Girardi-Karšulin Mihaela i Perić Olga (ur) Institut za filozofiju Zagreb 2009 pp VIIndashX

Girardi-Karšulin Mihaela raquoUvodlaquo u Petrić FranePatricius Franciscus Peripatetičke rasprave svezak trećiDiscussionum peripateticarum tomus tertius s latinskog preveli Tomislav Čepulić i Mihaela Girardi-Karšulin Girardi-Karšulin Mihaela i Perić Olga (ur) Institut za filozofiju Zagreb 2009 pp XIndashXLI

Grbavac Branka raquoFranciscus PatriciusFrane Petrić Discussionum pe-ripateticarum tomus tertius Peripatetičke rasprave svezak treći prir Mihaela Girardi-Karšulin i Olga Perić prev Tomislav Ćepulić i Mihaela Girardi-Karšulin Institut za filozofiju Zagreb 2009 406 strlaquo Zbornik Od-sjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 28 (2010) pp 253ndash254

Bibliografija

638

Gretić Goran Duša i um Mišljenje F Petrića u opreci platonizma i aristoteliz-ma Globus Zagreb 1989 pp 141 145 154 163ndash182 i 251

Jovanović Neven raquoPretiskane peripetije peripatetikalaquo Zarez 26 listopada 2000 godište II br 41 p 42

Kristeller Paul Oskar Eight Philosophers of the Italian Renaissance Stanford University Press Stenford 1964 pp 110ndash126

Krstić Kruno raquoNajčistiji predstavnik humanističkog duha među Hrvati-malaquo u Martinović Ivica (ur) raquoPetrić među Hrvatima Kratka povijest istraživanja Petrićeva djela u Hrvatskoj od 1779 do 1997laquo u Dubrovnik 81ndash3 (1997) pp 408ndash409 na p 408

Leijenhorst Cees raquoFrancesco Patrizirsquos Hermetic Philosophylaquo u van den Broek Roelof Hanegraaff Wouter J (ur) Gnosis and hermeticism from An-tiquity to Modern Times Suny Press Albany 1998 pp 125ndash146

Leinkauf Thomas raquoNeoplatonizam Frane Petrića kao pretpostavka njego-ve kritike Aristotelalaquo Godišnjak za povijest filozofije 5 (1987) pp 119ndash168

Leinkauf Thomas raquoFrancesco Patrizi (1529ndash1597) New Philosophies of History Poetry and the Worldlaquo u Blum Paul Richard (ur) Philosophers of the Renaissance The Chatolic University of America Press Washington DC 2010 pp 205ndash219

Martinović Ivica raquoFrane Petrić i svijet fizike (2)laquo Svijet fizike 47 (19961997) pp 4ndash12

Martinović Ivica raquoPetrićeva prosudba Aristotelove prirodne filozofijelaquo Obnovljeni život 1 (1997) pp 3ndash20 s iscrpnom bibliografijom

Martinović Ivica raquoRane hrvatske pouke Petrićeva djela (1624-1811) Do-minis Baglivi Michieli Vitturilaquo u Martinović Ivica (ur) raquoPetrić među Hrvatima Kratka povijest istraživanja Petrićeva djela u Hrvatskoj od 1779 do 1997laquo u Dubrovnik 81ndash3 (1997) pp 212ndash247 na p 236

Martinović Ivica raquoApparatus ad philosophiam Antonija Possevina i Petrićlaquo u Martinović Ivica (ur) raquoPetrić među Hrvatima Kratka povijest istraži-vanja Petrićeva djela u Hrvatskoj od 1779 do 1997laquo u Dubrovnik 81ndash3 (1997) pp 277ndash286 na pp 282ndash284

Martinović Ivica raquoPrvi obrisi Petrićeve filozofije prirodelaquo u Martinović Ivi-ca (ur) raquoPetrić među Hrvatima Kratka povijest istraživanja Petrićeva djela u Hrvatskoj od 1779 do 1997laquo u Dubrovnik 81ndash3 (1997) pp 597ndash598

Martinović Ivica raquoRazvojni oblici i kronologija Petrićeve prirodne filo-zofijelaquo u Martinović Ivica (ur) raquoPetrić među Hrvatima Kratka povijest

Bibliografija

639


Martinović Ivica raquoBibliografija o Frani Petriću između dviju obljetnica 1979ndash1997laquo u Martinović Ivica (ur) raquoPetrić među Hrvatima Kratka povijest istraživanja Petrićeva djela u Hrvatskoj od 1779 do 1997laquo u Du-brovnik 81ndash3 (1997) pp 613ndash630

Martinović Ivica raquoThe Evaluation of Aristotelersquos Natural Philosophy in Petrićrsquos Discussiones peripateticaelaquo Studia historiae philosophiae Croaticae 4 (1999) pp 77ndash95

Martinović Ivica raquoUz Petrićev Index Pancosmiaelaquo Filozofska istraživanja 72ndash73 (1ndash21999) pp 139ndash191

Martinović Ivica raquoŽanrovi hrvatske filozofske baštine od 15 do 18 sto-ljećalaquo u Barišić Pavo (gl ur) Otvorena pitanja povijesti hrvatske filozofije Institut za filozofiju Zagreb 2000 pp 69ndash151

Martinović Ivica raquoPetrićevi prigovori Aristotelovu pojmu neprekidninelaquo Filozofska istraživanja 119 (32010) pp 467ndash485

Martinović Ivica Žanrovi hrvatske filozofske baštine od 15 do 18 stoljeća Filo-zofski fakultet Sveučilišta u Splitu Split 2011 pp 68 i 71

Metesi Deronjić Željka raquoFranciscus Patricius Discussionum peripateticarum tomus tertiusFrane Petrić Peripatetičke rasprave svezak treći ur M Girardi-Karšulin i O Perić prev T Ćepulić M Girardi-Karšulin Zagreb Institutu za filozofiju 2009 406 strlaquo Prolegomena 10 (22011) pp 323ndash328

Mišić Anto Metafisica della luce in raquoNova de universis philosophialaquo di Francis-cus Patricius izvaci iz doktorske disertacije Pontificia Universitas Gregori-ana Roma 1995 pp 7 i 32ndash28

Muccillo Maria raquoLa storia della filosofia presocratica nelle lsquoDiscussiones peripateticaersquo di Francesco Patrizi da Chersolaquo La Cultura 13 (1ndash21975) pp 48ndash105

Muccillo Maria raquoLa vita e le opere di Aristotele nelle lsquoDiscussiones peri-pateticaersquo di Francesco Patrizi da Chersolaquo Rinascimento 21 (1981) pp 53ndash119

Muccillo Maria raquoIl problema del metodo e la concezione della matematica in Francesco Patrizilaquo u Verum et Factum Beitraumlge zur Geistesgeschichte und Philosophie der Renaissance zum 60 Geburtstag von Stephan Otto Peter Lang Frankfurt am Main-Berlin-Bern-New York-Paris-Wien 1993 pp 463ndash476

Muccillo Maria raquoLa filosofia antica nelle Discussiones peripateticae di Fran-cesco Patrizi da Chersolaquo u Olschki Leo S (ur) Platonismo ermetismo e

Bibliografija

640

raquoprisca theologialaquo Ricerche di storiografia filosofica rinascimentale Istituto Na-zionale di Studi del Rinascimento Firenze 1996 pp 73ndash193

Muccillo Maria raquoAristotelov život i djela prema Discussiones peripateticae od Frane Petrića iz Cresalaquo Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 9ndash10 (1997) pp 193ndash23

Muccillo Maria raquoLa dissoluzione del paradigma aristotelicolaquo u Vasoli Cesare Il Rinascimento e le sue filosofie Pissavino Paolo Mondadori-Para-via Bruno (ur) Milano 2002 pp 506ndash533

Muccillo Maria raquoUn dibattito sui libri metafisici di Aristotele fra plato-nici aristotelici e telesiani (con qualche complicazione ermetica) Patrizi Angelucci e Muti sul soggetto della Metafisicalaquo Medioevo ndash Rivista di storia della filosofia medievale 34 (2009) XXXIV pp 221ndash304

Poppi Antonio raquoFrancesco Patrizi i Iacopo Zabarella o lsquode optima in Aris-totele philosophandi rationersquolaquo Filozofska istraživanja 56ndash57 (1ndash21995) pp 139ndash148

Poppi Antonio raquoFrancesco Patrizi et Iacopo Zabarella sur lsquode optima in Aristotele philosophandi rationersquolaquo Synthesis philosophica 22 (21996) pp 356ndash369

Possevino Antonio raquoPetrić proučavatelj Aristotelove filozofijelaquo preveo s latinskoga i popratio bilješkama Ivica Martinović u Martinović Ivica (ur) raquoPetrić među Hrvatima Kratka povijest istraživanja Petrićeva djela u Hrvatskoj od 1779 do 1997laquo u Dubrovnik 81ndash3 (1997) pp 275ndash276

Premec Vladimir raquoIstina u Patricijalaquo u Hrvatska filozofija u prošlosti i sa-dašnjosti Zbornik iz 1968 godine Posavac Zlatko (priredio) Hrvatsko filo-zofsko društvo Zagreb 1992 pp 203ndash207

Premec Vladimir Petrićeva kritika Aristotelesa Hijatus Zenica 1996 pp 15ndash60 74 i 77ndash92

Premec Vladimir raquoKronologija Patricijeva života i djelalaquo u Martinović Ivi-ca (ur) raquoPetrić među Hrvatima Kratka povijest istraživanja Petrićeva djela u Hrvatskoj od 1779 do 1997laquo u Dubrovnik 81ndash3 (1997) pp 423ndash424

Premec Vladimir raquoPetrić o istinilaquo u Martinović Ivica (ur) raquoPetrić među Hrvatima Kratka povijest istraživanja Petrićeva djela u Hrvatskoj od 1779 do 1997laquo u Dubrovnik 81ndash3 (1997) pp 425ndash426

Premec Vladimir raquoPetrić o Aristotelovoj koncepciji materije i forme Iz perspektive djela Discussiones peripateticaelaquo u Martinović Ivica (ur) raquoPe-trić među Hrvatima Kratka povijest znanstvenih istraživanja Petrićeva

Bibliografija

641

djela u Hrvatskoj od 1779 do 1997laquo u Dubrovnik 81ndash3 (1997) pp 385ndash610 na 427ndash429

Ryan Eugene E raquoFinalnost red i ljepota kod Aristotela i u Discussiones pe-ripateticae Frane Petrićalaquo Filozofska istraživanja 64 (11997) pp 173ndash180

Ryan Eugene E raquoReflections on Light and Time in the Philosophy of Fran-ciscus Patricius and in the 1905 Paper of Albert Einstein lsquoThe Electrody-namics of Moving Bodiesrsquolaquo Synthesis philosophica 42 (22006) pp 195ndash208

Schiffler Ljerka Frane Petrić na engleski preveo Srećko Premec Hrvatsko filozofsko društvo Zagreb 1996 pp 16ndash19

Schiffler Ljerka Frane PetrićFranciscus Patricius Od škole mišljenja do slobo-de mišljenja Institut za filozofiju Zagreb 1997 pp 79ndash90

Schiffler Ljerka raquoFrane Petrićlaquo u Šišak Marinko (ur) Hrvatska filozofija I Studije i odabrani tekstovi raquoBiblioteka Scopuslaquo Zagreb 2001 pp 133ndash135

Schuhmann Karl raquoFrancesco Patrizi und die hermetische Philosophielaquo u Schuhmann Karl Selected Papers on Renaissance Philosophy and on Thomas Hobbes Steenbakkers Piet Leijenhorst Cees (ur) Kluwer Academic Pu-blishers Dordrecht 2004 pp 157ndash171

Stausberg Michael Faszination Zarathushtra Zoroaster und die Europaumlische Religionsgeschichte der Fruumlhen Neuzeit knjiga prva Walter de Gruyter Ber-lin New York 1998 pp 311ndash320

Špika Antun raquoFrane Petrić i njegov nauk o Bogu Kazalo doktorske diserta-cijelaquo preveo s latinskoga Ivica Martinović u Martinović Ivica (ur) raquoPetrić među Hrvatima Kratka povijest istraživanja Petrićeva djela u Hrvatskoj od 1779 do 1997laquo u Dubrovnik 81ndash3 (1997) pp 410ndash413 na pp 410ndash411

Vasoli Cesare Francesco Patrizi da Cherso Bulzoni Roma pp 149ndash179

Vasoli Cesare raquoGli ultimi due Libri delle Discussiones peripateticae di Fran-cesco Patrizi la generazione e la corruzione e le sei dimensioni del cielolaquo Rivista di storia della filosofia 61 (22006) pp 263ndash298

Volpi Franco raquoExercitationes paradoxicae adversus Aristoteleos Pierre Gassendilaquo u Volpi Franco Nida-Ruumlmelin Julian (izd) Lexikon der philo-sophischen Werke Alfred Kroumlner Verlag Stuttgart 1988 p 270Vratović Vladimir raquoDragocjeni pretisak djela Frane Petrićalaquo Vjesnik 10 kolovoza 2000 p 15Wilmott Michael James Francesco Patrizi da Chersorsquos Humanist Critique of Aristotle Ph D University of London The Warburg Institute 1984 ne-objavljena doktorska disertacija

Bibliografija

642

Woumlhler Hans-Urlich Dialektik in der mittelalterlichen Philosophie Akademie Verlag Deutsche Zeitschrift fuumlr Philosophie (Sonderband 13) Berlin 2006 pp 212ndash216

Zenko Franjo raquoFranciscus PatriciusFrane Petrić Discussionum peripa-teticarum tomus tertiusPeripatetičke rasprave svezak treći uredile Mihaela Girardi-Karšulin i Olga Perić prijevod Tomislav Ćepulić i Mihaela Gi-rardi-Karšulin Institut za filozofiju Zagreb 2009laquo Filozofska istraživanja 117ndash118 (1ndash22010) pp 336ndash339

Hrvatski prijevodi djela Frane Petrića2

Petrić Frane Trimeron Odgovor gospodinu Torquatu Tassu s talijanskog prevela Ljerka Šifler-Premec Forum 12 (1973) pp 1005ndash1026

Petrić FranePatricius Franciscus Nova opća filozofijaNova de universis phi-losophia s latinskog preveo Veljko Gortan (u ovom izdanju je preveden slje-deći dio Presvetom našem gospodinu papi Grguru XIV i svim budućim papa-maSanctissimo domino nostro Gregorio XIIII pontifici maximo futurisque romanis pontificibus maximis) u Bogišić Rafo (ur) Hrvatski latinisti I ndash Croatici auctores qui latine scripserunt I Matica hrvatska ndash Zora Zagreb 1969 pp 714ndash725

Petrić Frane O poetici s talijanskog prevela Ljerka Schiffler Forum 12 (1973) pp 13ndash34

Petrić Frane Sretan grad s talijanskog preveo Vladimir Premec Fakultet političkih nauka Sveučilišta u Zagrebu Sveučilišna naklada Liber Zagreb 1975

Petrić FranePatricius Franciscus Nova sveopća filozofijaNova de universis philosophia s latinskog preveli Tomislav Ladan i Serafin Hrkač Sveučilišna naklada Liber Zagreb 1979

Petrić FranePatritio Francesco Deset dijaloga o povijestiDella historia di-ece dialoghi s talijanskog preveo Krešimir Čvrljak raquoIstra kroz stoljećalaquo II kolo knjiga 7 Pula Rijeka 1980

Petrić FranePatritio Francesco Deset dijaloga o retoriciDella retorica dieci dialoghi s talijanskog preveo Mate Maras raquoIstra kroz stoljećalaquo IV kolo knjiga 20 Pula Rijeka 1983

Petrić Frane O poetici s talijanskog prevela Mirjana Vujanović Dometi 1 (1986) pp 13ndash42

Hrvatski prijevodi djela Frane Petrića poredani su kronološki

Bibliografija

643

Petrić Frane Vrlo uzvišenom i velikodušnom gospodinu Giacomu Regazzoniju Al molto magnifico et magniamo M Giacomo Regazzoni (predgovor uredni-ka i izdavača) s talijanskog preveo Žarko Muljačić u Cotrugli Raugeo BenedettoKotruljević Dubrovčanin Beno Della mercatura et del mercante perfettoO trgovini i o savršenom trgovcu DTS Dubrovnik 1989 pp 10ndash29

Petrić FranePatrizi Francesco Sretan gradLa cittagrave felice s talijanskog preveo Vladimir Premec u Mutnjaković Andrija Sretan gradThe Happy Town Architectonica Croatica knjiga 4 Zagreb 1993

Petrić Frane Razrješenje onoga što je Aristotel u aktivnoj filozofiji prigovorio PlatonuSolutio eorum quae Aristoteles in activa philosophia Platoni obiecit s la-tinskog preveo Daniel Nečas Hraste u Banić-Pajnić Erna Girardi Karšu-lin Mihaela Josipović Marko (ur) Magnum miraculum ndash homoVeliko čudo ndash čovjek Hrvatska sveučilišna naklada Zagreb 1995 pp 444ndash483

Petrić Frane Peripatetičke rasprave s latinskog preveo Augustin Pavlović (u ovo izdanje uvršteni su sljedeći dijelovi Svezak I knjiga III (izvadak) Svezak I knjiga V (izvadak) Svezak II knjiga II Sadrži slaganje u onom što se odnosi na znanost o biću (skraćeno) Svezak III knjiga IV Uspoređivanje i neslaganje platonske dijalektike s aristotelskom) u Zenko Franjo (ur) Starija hrvatska filozofija Školska knjiga Zagreb 1997 pp 227ndash264

Petrić Frane Nova sveopća filozofija s latinskog preveo Tomislav Ladan (u ovo izdanje uvršteni su sljedeći dijelovi Panaugia deseta knjiga raquoO izvoru i ocu svjetlostilaquo Panarchia četvrta knjiga raquoŠto je počelolaquo Peta knjiga raquoO jednomelaquo Pancosmia knjiga prva raquoFizički prostorlaquo) u Zenko Franjo (ur) Starija hrvatska filozofija Školska knjiga Zagreb 1997 pp 265ndash292

Petrić FranePatritio Francesco Amora vidjeh gdje na bijelosnježneVidi Amor che bel candido seno prepjevao s talijanskog Tonko Maroević u Mar-tinović Ivica (ur) raquoPolihistor Petrićlaquo u Dubrovnik 81ndash3 (1997) pp 15ndash183 na pp 34ndash35

Petrić FranePatritius Franciscus Ad Tarquiniam Molziam diam mulieremTarquiniji Molza božanstvenoj ženi prepjevao s latinskog Ivica Martinović u Martinović Ivica (ur) raquoPolihistor Petrićlaquo u Dubrovnik 81ndash3 (1997) pp 15ndash183 na pp 36ndash37

Petrić FranePatritius Franciscus Index PancosmiaeKazalo Pankozmije s latinskog preveo Ivica Martinović u Martinović Ivica (ur) raquoPolihistor Petrićlaquo u Dubrovnik 81ndash3 (1997) pp 15ndash183 na pp 152ndash169

Petrić Frane Mletački mir i dubrovački danak ndash ljubavni uzlovi za Turke Sugo-vornici Lionardo Donati Giovanni Donati i Frane Petrić (deveti dijalog u Pa-

Bibliografija

644

tritio Francesco Della historia diece dialoghi) s talijanskog preveo i popratio bilješkama Ivica Martinović u Martinović Ivica (ur) raquoPetrić i Dubrov-niklaquo u Dubrovnik 81ndash3 (1997) pp 185ndash247 na pp 187ndash188

Petrić Frane Dubrovnik ndash republika pisanog prava Sugovornici Florio Maresio i Frane Petrić (sedmi dijalog u Patritio Francesco Della retorica dieci dialog-hi) s talijanskog preveo Ivica Martinović u Martinović Ivica (ur) raquoPetrić i Dubrovniklaquo u Dubrovnik 81ndash3 (1997) pp 185ndash247 na pp 189ndash190

Petrić Frane Slava dubrovačke domovine (Patritio Francesco Al molto ma-gnifico et magnanimo M Giacomo RagazzoniVrlo uzvišenom i velikodušnom gosparu Giacomu Ragazzoniju predgovor urednika i izdavača s nadnevkom raquoDi Casa alli XV di Novembre M D L XXIIIlaquo ff 4r-8v na ff 5r-5v u Cotrugli Raugeo Benedetto Della mercatura et del mercante perfetto in Vine-gia AllrsquoElefanta 1573) s talijanskog preveo Žarko Muljačić u Martinović Ivica (ur) raquoPetrić i Dubrovniklaquo u Dubrovnik 81ndash3 (1997) pp 185ndash247 na pp 191ndash192

Petrić Frane Sretan grad s talijanskog preveo Vladimir Premec Matica hrvatska Zagreb 1998

Petrić Frane Sretan grad s talijanskog preveo Vladimir Premec u Sana-der Ivo (ur) Izabrani politički spisi Golden marketing Narodne novine Zagreb 1998 pp 45ndash58

Petrić Frane Deset dijaloga o povijesti preveo s talijanskog Krešimir Čvr-ljak u Sanader Ivo (ur) Izabrani politički spisi Golden marketing Narod-ne novine Zagreb 1998 pp 61ndash172

Petrić Frane Vojne usporedbe s talijanskog prevela Irena Ćosić s latinskog prevela Tamara Tvrtković (u ovom izdanju prevedeni su sljedeći tekstovi Paralleli militari parte I Proemio p 1ndash2 Paralleli militari parte I Libro II Della guerra cap I p 27ndash29 Per quante cagioni si guerreggi capo II p 29ndash31 Delle cagioni giuste et ingiuste della guerra cap III p 31ndash35 Paralleli militari parte I Libro VI capo I p 107ndash108 Prima parte di porsi in istato cap II p 109ndash110 Confermazione che i sudditi si debbano agguerrire cap III p 110ndash112 Quanta parte del nostro popolo si dee agguerrire cap IV p 112ndash115 Per quante vie srsquoacquisti lrsquoamore de sudditi cap V p 115ndash117 Del timore drsquoun prencipato a nemici cap VI p 118ndash119 Paralleli militari parte II Libro I Della maniera che pochi possano sempre vincere molti p 16ndash17 Paralleli militari parte II Libro XVIII Regole generali p 307ndash317) u Sanader Ivo (ur) Izabrani politički spisi Golden marketing Narodne novine Zagreb 1998 pp 181ndash210

Bibliografija

645

Petris FranjoPatritio Francesco Sretan gradLa citta felice s talijanskog preveo Vladimir Premec Architectonica Croatica knjiga 9 Zagreb 1999

Petrić FranePatritio Francesco In morte di Irene di SpilimbergoDva soneta za Irene di Spilimbergo s talijanskog preveo Tonko Maroević Dubrovnik 1ndash2 (1999) pp 289ndash292

Petrić Frane Čitanje Petrarcina soneta Ždrijelo i san u Šišak Marinko (ur) Hrvatska filozofija I raquoBiblioteka Scopuslaquo Zagreb 2001 pp 140ndash143

Petrić Frane Nova sveopća filozofija (u ovom izdanju se nalaze sljedeći dije-lovi Najsvetijem gospodinu našem papi Grguru XIV i ostalim budućim papama Panaugia prva knjiga o svjetlu) u Šišak Marinko (ur) Hrvatska filozofija I raquoBiblioteka Scopuslaquo Zagreb 2001 pp 144ndash149

Petrić Frane Vojne usporedbe (u ovom izdanju nalaze se sljedeći dijelovi Predgovor Knjiga II O ratu Knjiga VI glava I) u Šišak Marinko (ur) Hr-vatska filozofija I raquoBiblioteka Scopuslaquo Zagreb 2001 pp 150ndash155

Petrić Frane Deset dijaloga o povijesti (u ovom izdanju nalaze se slijedeći dijelovi Zeno ili općoj povijesti šesti dijalog) u Šišak Marinko (ur) Hrvat-ska filozofija I raquoBiblioteka Scopuslaquo Zagreb 2001 pp 155ndash159

Petrić Frane Čitanje Petrarkina soneta Ždrijelo i san s talijanskog prevela Sanja Roić u Schiffler Ljerka (ur) Frane Petrić o pjesničkom umijeću Insti-tut za filozofiju Zagreb 2007 pp 5ndash30

Petrić Frane Razgovor o različitosti pjesničkih bjesova s talijanskog prevela Sanja Roić u Schiffler Ljerka (ur) Frane Petrić o pjesničkom umijeću Insti-tut za filozofiju Zagreb 2007 pp 61ndash78

Petrić Frane O poetici s talijanskog prevele Karmen Milačić i Sanja Roić (u ovom izdanju prevedeni su sljedeći dijelovi Della Poetica di Francesco Patrici La Deca Disputata lib II Se la poesia nacque per le ragioni da Aristotile assegnate Della Poetica di Francesco Patrici La Deca Disputata lib III Se la po-esia sia imitazione Della Poetica di Francesco Patrici La Deca Disputata lib IV Se il poeta sia imitatore Della Poetica di Francesco Patrici La Deca Disputata lib VIII Se drsquoistoria formar si possa poesia Della Poetica di Francesco Patrizi La Deca Ammirabile lib I Delle poetiche proprietadi Della Poetica di Francesco Patrizi La Deca Ammirabile lib IV Come il poeta egrave facitore del mirabile Della Poetica di Francesco Patrici La Deca Ammirabile lib VI Il mirabile ciograve che sia Della Poetica di Francesco Patrici La Deca Ammirabile lib IX Come e perchegravela maraviglia divenne fine proprio della poesia Della Poetica di Francesco Patrici La Deca Dogmatica Universale lib VI Dersquo veri trovati del poeta Della Poetica di Francesco Patrici La Deca Disputata Trimerone Risposta al Signor Torquato

Bibliografija

646

Tasso) u Schiffler Ljerka (ur) Frane Petrić o pjesničkom umijeću Institut za filozofiju Zagreb 2007 pp 33ndash58 81ndash212 i 245ndash284

Petrić Frane Potpore novom herojskom stihu u Carducci G La poesia barba-ra nei secoli XV e XVI Bologna Zanichelli 1881 s talijanskog prevela Sanja Roić u Schiffler Ljerka (ur) Frane Petrić o pjesničkom umijeću Institut za filozofiju Zagreb 2007 pp 215ndash220

Petrić Frane Mišljenje Frane Petrića gosparu Giovanniju Bardiju od Vernija u Opere di Torquato Tasso colle controverse sulla Gerusalemme vol X Pisa ed N Cappuro 1824 s talijanskog prevela Sanja Roić u Schiffler Ljerka (ur) Fra-ne Petrić o pjesničkom umijeću Institut za filozofiju Zagreb 2007 pp 215ndash242

Petrić Frane Pismo Bacciu Valoriju u Firencu u Patrizi da Cherso F Lettere ed opuscoli inediti (ed crit D Aguzzi-Barbagli) Firenze Instituto Nazio-nale di Studi sul Rinaschimento 1975 s talijanskog prevela Sanja Roić u Schiffler Ljerka (ur) Frane Petrić o pjesničkom umijeću Institut za filozofiju Zagreb 2007 pp 287ndash294

Petrić FranePatritius Franciscus Aristotel O čujninamaAristoteles De audibilibus (Interprete [ex Graeco]Francisco Patricio) u Patritius Franciscus Discussionum peripateticarum Tomi primi libri XIIIhellip Venetiis M D LXXI s latinskog preveo Krešimir Čvrljak u Čvrljak Krešimir raquoAristotelov glaz-beno-teorijski spis Peri akoustōnDe audibilibus (U latinskom prijevodu Fra-ne Petrića) (II Dio)laquo Arti musices 392 (2008) pp 196ndash201

Petrić FranePatricius Franciscus Peripatetičke rasprave svezak trećiDiscu-ssionum peripateticarum tomus tertius s latinskog preveli Tomislav Čepulić i Mihaela Girardi-Karšulin Girardi-Karšulin Mihaela i Perić Olga (ur) Institut za filozofiju Zagreb 2009 pp 1ndash349

Petrić FranePatritius Franciscus Aristotel O čujninamaAristoteles De audibilibus (Interprete [ex Graeco]Francisco Patricio) s latinskog preveo Kreši-mir Čvrljak u Čvrljak Krešimir Zlato i srebro hrvatskoga renesansnog huma-nizma i latinizma Vlastita naklada Zagreb 2010 pp 491ndash498

Petrić FranePatricius Franciscus Zoroaster i njegovih tristo i dvadeset Kal-dejskih proroštavaZoroaster et eius CCCXX Oracula chaldaica s latinskog preveo Ivan Kapec Banić-Pajnić Erna (ur) Institut za filozofiju Zagreb 2011 pp 86ndash133 i 136ndash185

Bibliografiju sastavilaIVANA SKUHALA KARASMAN

IZDAVAČINSTITUT ZA FILOZOFIJU

ZA IZDAVAČAFilip Grgić

PRIJELOMStjepan Ocvirk

TISAKGRAFOMARK

Zagreb lipanj 2012

CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 809653

ISBN 978-953-7137-11-3 (cjelina)ISBN 978-953-7137-20-5 (Sv 4) (cjelina)ISBN 978-953-7137-14-4 (Sv 42)

IZDAJE

INSTITUT ZA FILOZOFIJU

ZA IZDAVAČA

Filip Grgić

UREDNICI

Mihaela Girardi-KaršulinIvica Martinović

Olga Perić

PREVELA

Mihaela Girardi-Karšulin

FILOLOŠKA REDAKTURA LATINSKOG TEKSTA I HRVATSKOG PRIJEVODA

Olga Perić

RECENZENTI

Erna Banić-PajnićBranko Despot

Darko Novaković

Knjiga je proizašla iz znanstvenog projekta Grisogono i Petrić ndash dva svijeta renesansne filozofije (191-1911112-1100) koji je financiralo Mini-starstvo znanosti obrazovanja i športa RH

Knjiga je izrađena i tiskana uz potporu Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Ministarstva znanosti obrazovanja i športa RH i Ministarstva kulture RH


Frane Petrić







Zagreb 2012

V







VI



Predgovor VII







Frane Petrić



342

5

10

15

20

[428]





343

[428]




5

10

15

20


344

15

5





10

20

25


345

15

10

5








20

25


346

10

5

30




15

20

25


347

20

15

25

10

5






30


348

5








10

15

20

25


349

20

15

25

10

5





350

20

10










5

15

25


351

10

5






15

20

25


352





iv Corr ex corpore

5

10

15

20


353



5

10

15

20


354






5

10

15

20

25

35

30


355

20

15

10

5






25

30


356

30




15


5

10

20

25


357

20

15

25

5

30






10


358










5

10

15

20

25

30


359








5

10

15

20

25

30


360








5

10

15

20

30

25


361

10

5






30

20

15

25


362

10






5

20

15


363







5

10

20

15


364

15






5

10

20

25


365

5






10

15

20

25


366

10





25

15

5

20


367

5





10

15

20

20


368

10

5




15

20

25


369

20

15

25

10




5


370

5







10

15

20

25


371

10








5

15

20

25


372

5









vi Corr ex ille

10

15

20


373

15

10

5






20


374

20

25

10

5







15

30


375

20

15

25

10

5

30







376

15

10







5

20

25


377









10

15

20

25

5


378




25

20

15

10

5


379

20

15

25

10

5







380







5

10

15

20

25

30


381








5

10

15

20

25

30


382

15

10

5




FINIS LIBRI SEXTI



383

15

10

5




KRAJ ŠESTE KNJIGE

20

384

[437]


DE ELEMENTIS I


5

10

20

15

385

[437]


O ELEMENTIMA I





5

10

20

15


386






5

10

15

20


387

15

10

5




20


388

20

15







5

10


389

10

5






15

20


390

20

15

10








5


391

20

15

10

5





392

15







5

10

20


393

5




10

15

20


394

10

5






15

20

25


395

15

25

5






20

10


396






5

10

15

20

30

25


397

20

15

25

30






5

10


398






10

15

25

20

5


399

20

15

25

10

5

30






400

20

15

25






10

5


401





5

10

15

20

25


402

25

10

5







15

20


403




25

20

15

10

5


404

5





10

15

20

25


405







5

10

15

20

25

30


406

15

5






i Corr ex lypecauma

10

20

25


407

5







20

25

10

15


408

15

10









5

20

25


409

5






10

15

20

25

30


410




ii Corr ex nostra

5

10

15

20

25


411

20

25

5






10

15


412






5

10

15

20

25

30


413

20

25

10

5

30





15

35


414

15







5

10

20

25

30


415

15

10

5





20

25

30


416

10

5






15

20

25

30


417

20

15




5

10

25


418

20

25

30





5

10

15


419

20

15

25

5

30






10


420

25

10

5

30




15

20


421

20

15

5





10

25

30


422

10

30




5

15

20

25


423

20

15

5

30





10

25


424

10

5





15

20

25


425

20

15

25

5

30






10


426

20

25

10





5

15

30


427

15

10

5






20

25

30

35


428

20

15

25

10

5







429

10

5






15

20

25


430

5




10

15

20


431

15







20

10

5


432

10

30





25

5

15

20


433

10

5






15

20

25

30


434

25

10






5

15

20

30


435

5







10

15

20

25

30


436

20

10

5







15

25

30


437

20

15

10

5






25

30


438

15

10





vii Corr ex nullis

5

20

25

30

35


439

5






10

15

20

25

30


440

10





5

15

20


441

5









10

15

20


442



5

10

15

20


443

20

15

10

5







444


FINIS LIBRI SEPTIMI


445


KRAJ SEDME KNJIGE


446

5

10

25

15

[449]


DE ELEMENTIS II




20

447

[449]


O ELEMENTIMA II



5

10

15

20

25


448

20

30





5

10

15

25


449

25




15

5

10

20

30


450

20

10

5





15


451

20

15

10

5





25


452

25

5

30




10

15

20


453

10

5

30




15

20

25

35


454

20







10

15

30

5

25


455

15

10

5

30




20

25


456






5

10

15

20


457

20

15

10

5




458






5

10

15

20


459

20

10

5



15


460

5






10

15

20

25


461

25

5




10

15

20

30


462

20

10

30




5

15

25

i Corr ex quia


463

20

15






5

10

25

30


464

15

5





10

20

25

30


465





5

10

15

20

25

30

35


466

DE AERE ELEMENTO





5

10

15

20

25

30


467





5

10

15

20

25

30


468





ii Corr ex multas

5

10

15

20

25


469

20

25

5





10

15

30


470

5


DE AQUA ELEMENTO


10

15

20

25


471

5


O VODI KAO ELEMENTU



10

15

20

25

30


472

20

15

25

10

5

30







473

20

15

25

10

5

30






474

5




475

5




476

5

10

15

20

[455]








477

[455]1






5

10

15

20


478








GC 336b4ndash5]

5

10

15

20


479

20

15

25

10

5






480

20

10

5










15


481

15

5




10

20


482











5

10

15

20


483

15

10

5




20


484

15






5

10

20

25


485

10

5







15

20

25


486




5

10

15

20

25

30


487

20

15

10

5





25

30


488

5



10

15

20

25

30


489




5

10

15

20

25

30


490






ii Corr ex formas

5

10

15

20

25

30


491

5





10

15

20

25

30


492

20

25

10






5

15


493

15

25

10






5

20


494

20

5

30




10

15

25


495

20

5






15

10

25

30


496

10

5





15

20

25

30


497

25

10

5







15

20

30


498

20

25

5

30





10

15


499

10

5

30





15

20

25


500

20

15

25

30







5

10


501







5

10

15

20

25

30


502

5

30




25

20

15

10


503

20

15

10

5





25

30


504







5

10

15

20

25

30


505





5

10

15

20

25

30


506

15

10





5

20

25

30


507

15






5

10

20

25

30


508

25

10

5







15

20

30


509

15

25

5




10

20


510

5







10

15

20

25


511

25

5







10

15

20


512

20

15

10






5

25

30


513

15

5





10

20

25

30


514

30




5

10

15

20

25


515

5





10

15

20

25

30


516








5

15

20

25

30

10


517






5

10

15

20

25

30

35


518

20







5

10

15

25


519

20

5





10

15

25


520





5

10

15

20

25


521

15

25

10






5

20


522

15

10








5

20

25

30


523

5






10

15

20

25

30


524

25

10

5









15

20


525

15

5






10

20

25


526



FINIS LIBRI NONI




5

10

15


527

20

15

10

5



KRAJ DEVETE KNJIGE

528

5

10

15

[470]







529

[470]






5

10

15


530

5







10

15

20

25


531

20

15

25

10

5





532

20

15

10

5








25


533

10

5






15

20

25


534









i Corr ex Onnes

5

10

15

20


535

20

5



10

15


536

15

10

5






20

25

30


537

20

15

10

5

30





25


538

5





10

15

20

25

30

35


539

15

10

5





20

25

30

35


540

20

25

10

5





15

30


541

15

5







10

20

25


542







5

10

15

20


543

20

15

25

10

5




544

5

30





10

15

20

25


545

15

10

5




20

25

30


546

20







5

10

15


547

20

10

5




15


548

20

10

5










15


549

15

5





10

20


550

20








5

10

15


551

20

15



5

10


552

20

10

5






iii Corr ex quo

15

25

30


553

15

25

5





30

20

10


554

20






5

10

15

25

30


555

20

10

5





30

25

15


556

5





10

15

20

25

30


557

20

15

10





5

25

30


558

20

25





vi Corr ex non

5

15

10


559

25






5

10

15

20


560












Cael 285b8ndash9]

5

10

15

20


561

5




15 Usp Cael 308a21

10

15

20


562










5

10

15

20


563

20

15

5





10


564

15

10









5

20

25


565







18 Tj homogenosti

5

10

15

20

25


566







5

10

15

20

30

25


567

10

5





15

20

25

30


568








30

5

10

15

20

25


569

10

5






15

20

25

30


570

10

5


FINIS QUARTI TOMI






571






5

10

573

KAZALO POJMOVA


31030 3122 31210 31211 31411 31816 5244


51618 51816 51821accidens 123 1823 243 244 245

246 389 3815 3824 627 6225 6228 6229 6414 6419 6613 6617 6619 684 6819 8622 8624 884 886 887 8810 8811 8814 8821 9210 9413 983 984 9817 9820 10822 1207 12220 12222 12223 12226 12416 1267 12612 12613 12615 12621 12627 1287 12811 12817 1303 13020 13022 13024 13028 1326 1327 13210 13213 13226 13424 13425 13428 13431 1368 13612 1404 1405 14014 14216 14218 14421 16223 16226 1821 18630 18631 18814 19019 1928 1948 2307 23014 23016 23019 23020 23022 23023 23025 23026 23028 23029 23031 2321 2322 2324 23211 23231 2345 2346 32610 36821 36825 4864 50630 5089 51430 52015commune 122 1948


accretio 1526 15216 21025 21418actio 123 248 5828 6012 6021



1144 1148 1149 11410 11415 1168 1169 11829 1204 1349 1364 14626 15210 18016 1823 18224 18834 18835 20031 2043 2045 2128 21228 21414 3162 3164 31611 31613 3181 3189 32024 32225 32226 32227 32228 3241 3242 3243 3244 32426 32428 32432 33223 39011 4022 4269 44013 50233


27024

Kazalo pojmova

574


acuties 43013 5244additio 1185 2044 2048 2049 2081


13612 13619 13824 1548 15420 15431 51022



15617 15622 16822 17429 1761 1766 1768 17617 17618 17619 1784 1785 1787 1789 17813 17815 17817 17818 17819 3445 3529 35212 35817 35818 35829 35832 3601 3606 36411 36314 36416 36418 36623 3845 38419 3865 38613 38614 3886 3887 3907 39219 3969 39611 39615 40015 40021 4021 4025 4026 40215 40220 40222 40223 40419 40421 40614 40615 40618 40620 40622 40623 40626 40627 4081 4083 4087 40816 40819 40820 40824 4105 41221 41229 41230 42011 42014 42020 42018 42024 42029 42213 42216 42415 42615 42616 42617 42618 42619 42810 42816 42821 4305 43210 43224 43420 4368 43610 43613 43618 43620 43629 44812 44814 44815 44818 44825 44829 4501 4521 4524 45221 45226 45229 45230 45422 45423 45427 45428 45430 4564 4566 45610 45617 4587 4588 45810 45812 45814 45819 4601 4608 46010 46012 46015 4622 4624 4627 46216 46226 4641 46411 4661 4662 4666 4668 46612 46615 46617 46624 46626 46629 46632 4681 4683 4684 4688 46811 46812 46817 46825 46827


aes 9028 11625 14024 1465 1622 1625 16210 16214informe 1625


1949 19410 19622 20017 2029 20210 20216 2106 2108 21218 21824 21826 22813 22821 2322 23216 24011 24014 24019 24617 24621 25410 2561 25620 25622 25626 2604 2627 26210 26212 26216 26219 26221 27016 27426 27633 2901 29816 3027 32829 32830 3348 33411 33417 33618 33621 33624 3426 37010 37422 37423 4227coeli 4 1949 20210 20215 24622

3424 37422 37423 4227motoris 20017 25622 33411 33417

33621motus 4 2029 20216 21824 22813

24011 25620 2624 26210 26212 26216 26219 26221 27426 29816

mundana 19621mundi 1949 20210 2106 2108

27016 33624temporis 22813 25622 25626 2604

26210aeternum n 18620 2286 33426 33616


12616 12617 13832 15426 1828 18423 18617 1881


Kazalo pojmova

575


3009 30021 50622continua 30019






53812 53814 53835 54010anima 613 125 965 1122 1125 1126


animal 124 2012 2219 8615 10213 10222 1046 10413 10613 1127 12626 13030 13611 13616 1465 1545 1568 16012 1862 1863 1867 1883 19421 2146 25227 27622 32824 32826 3681 3689 36810 36812 36814 36816 36818 44021 4421 4423 4424 45015 4524 4528 4529 45213 45218 49829 49833 51214 51415 51419 51421 51621 5304 53228 53229 5342 5345 5348 53413 53612 53622 53624 53630 53631 54210 54220 54221 5443 5447 54410 5462 5465 5467 54610 54813 54815 54817 5504 5509 5521


animus 2661 10421 10423 14610 25017

annulus 2988annus 67 1021 1613 18419 19415

1963 1965 19613 21221 26420 27611 27619 3827 28216 39416 42019 42021 46210 5148 51429 51610praeteritus 21221

ante 5286 5324 5349 53415 53615 53628 5423 54429 5465 5466 54611 54613 54614 54618 54619 54623 5483 55613 55617 55621 55624 55625 55626 55629 55631 5582 5589 55811 56216 56219 56221 5643 5647 56611 56811 56815 56819

anthrax 41020 41022 41025 41026 4122 4266 46019 46022 46023 46025 46029 4624 4626 46216gravis 41022


15616 15622 1605 16024 16821 17428 17429 1784 1786 1788 1789 17810 17811 17813 17817 17820 17823 17825 17827 17828 1844 18413 3445 35210 35212 35214 35818 35819 35822 36623 3845 38419 3865 38613 38614 3886 3906 39218 39219 3969 39611 40015 40025 42213 42811

Kazalo pojmova

576


aquilo 51416arbor 305 9028 9030 30027 51214

51415 5162 53611arcus 40624ardor 4149 45813 46014





33016 55417ascensus 41216 42228 42412 42415

42427 42617 45221 52227 52423accidentalis 42425 42426

asperitas 36017

assertio 2765 27628 33427 46027 53025falsa 18225


36816 36817 37829 48413 56018calidum 36626


15019 1528 15212 2125 22212 5482 5488 54812 54818 55013

auris 561 55621author 2420 5211 927 1088 1224

19827 50213authoritas 1616 185 3624 3625 381

7611 17829 25620 35022 35622 38822 39422 4007 40423 4286 44019 51220 51223 53828 55422


bitumen 4146 41413 41629 4183 42612 42613

bonum n 14422 18425 18426 18431 1869 18611 18612 18625 27832 48617 48623 48627 4881 4884

bos 304 305 3828 5611 5612 5613 16025 5205 5661



467 4625 6235 642 128211307 13010 13410 13421 1502 1769 3589 3647 36810 36812 36818 40820 40824 41418 4221 4623 52411

calidum n 264 406 4420 626 6218 6427 6429 9813 14820 34811 34820 35827 36618 36619 3684 3686 3882 40020 4028 4048

Kazalo pojmova

577

40416 4565 4568 45614 45813 45814 45816





40213 40221caro carnis 1906 1907 1908 19010

19014 2148 21410 21411 1909 39019 39021 4409 44011 44012 44013


2215 4018 6429 705 707 7012 8810 8821 9026 9027 929 963 9615 9628 9811 1047 10819 10821 11219 1161 11615 11828 11829 1207 1208 13017 14022 14421 1488 15621 1584 16424 17624 17629 1802 18221 18821 19226 26410 29424 3004 30018 3104 32010 3324 33213 33214 33218 33611 3542 35411 35415 35416 3664 36624 39820 40019 4024 40824 40826 40827 4222 46425 46426 46428 46429 4665 4687 46810 47616 47621 4787 4789 47815 47816 47823 48211 48413 49016 49017 49025 49027 49427 49619 50218 50221 50425

5085 50824 50825 5106 5108 5188 51810 51820 51824 52012 52422 54819 55223 52610agens 2801contraria 3501 4786 4806 52013

4785 5182efficiens 485 2801 281 3363 4849



3783 47216 47218 54414 55825mundi 2764universi 4726 4727 47210 4745

cera 4183cereus 40820 4148 42016 40820


55019 55222cinus 43832 4625 4626 46219 46220



Kazalo pojmova

578


circumferentia 3048 3143 3161 3163 3165 3167 3169 31610 3181 3184 3185 3206 32012 47219 54415 55825


16010 16622 16818 17017 17019 17417 17418 17425 17626 18818 1949 19625 2008 2009 20011 20013 20017 20018 20210 20215 2061 20623 2144 2321 2323 23210 23214 23216 23219 24617 24618 24622 25621 2764 28023 28024 28027 28028 28029 28030 2867 2869 28614 28615 28620 2881 28827 2948 29815 30623 3083 30815 30817 3102 31012 31015 31018 31223 3162 3167 3168 301610 3184 3185 3187 31813 31815 3201 32215 32218 32219 32221 32222 3241 3269 32614 3261532618 32623 32637 32828 32829 3304 3308 33217 3346 33416 3365 33619 33621 3441 3424 3447 3449 34413 34422 34424 3464 3466 3469 34612 34621 3488 3509 35011 35012 35013 35018 35020 35021 3541 3544 35414 35423 35435 35424 35425 35426 35434 3562 3566 35611 35617 35625 35627 35629 3583 35824 36010 36017 36026 36028 3624 3629 36210 36212 36215 36216 3641 36613 36618 36621 36819 36819 3703 3708 3709 37012 37021 37027 37028 3744 37421 37422 37423 3761 3769 37612 37623 3784 37816 3807 38010 38023 38024 38032 3825 3862 3863 3864 39628 39829 4089 41419 41421 41422 41424 41425 41426 41428

42017 4227 42810 42816 42819 4304 43210 43223 43410 43422 43431 46012 4486 4542 47215 47226 47816 49422 49428 49429 49612 49621 49628 4982 50220 5085 50812 50813 50814 5104 5284 5286 53010 5346 5347 5348 53412 53612 53616 53617 53629 5427 55412 55418 55420 55427 55612 55820 5607 5609 56013 56015 56017 56210 56213 56214 5643 5645 5646 5647 5648 5649 56411 56415 56420 56623 56629 56810 56823 5708aeternum 2006 23214 23219 2465




35217 35221 35222universum 51621


2027 2085 21417 21419 2166 25018 33230 33232 39820



4001proposita 3509

comes 7814 807cometa 40428 4067 40821 42010


Kazalo pojmova

579




animi 10421conclusio 8424 20414 2324 23212











32822 55428continuatio 20018 21826 22818 24018

24423 3024 31014 3348 5062individuorum 50411



51820 5248continuum n 22015 2927 2928 29214

29215 29217 29221 29222 29227 29412 29419 2966 2969 30012 30014 31031 3122 5688



3411 3412 3414 3415 3417 3421 368 3610 3611 3613 3614 3616 387 3818 3819 402 404 405 5426 5427 6021 621 623 624 626 627 6215 6218 6219 6223 6224 6228 6235 641 648 6410 6415 6427 6430 6431 6432 6433 661 662 666 667 669 6612 6613 6620 725 7217

Kazalo pojmova

580



contrarium n 163 164 266 267 2616 2617 2624 2625 2626 2630 2631 281 282 283 284 286 287 288 2811 2813 2815 2816 2818 2821 2822 2823 302 3017 3020 3024 322 324 3215 3220 3224 3225 3619 3621 3623 3812 3813 3815 3816 3825 3829 3832 3833 405 4010 447 4414 4415 4418 4420 4421 464 4422 467 4614 4615 4618 4619 4627 4628 481 482 483 486 4810 4811 4814 504 5010 5012 5013 5018 5019 5020 5021 5022 5024 5025 523 527 528 5219 547 548 5411 5412 5413 5424 567 5610 5613 5614 5616 5617 5618 5619 5625 5628 5629 5631 585 586 5812 5813 5819 5821 601 6024 6221 646 6413 6418 6421 6432 661 6610 6611 6816 6817 6825 7014 723 728 7210 7212 7213 7215 7217 7218 7220 7223 7421 7422 7423 7424 7425 7426 761 766 767 768 769 7612 7621 788 7810 7820 7821 8426 8427 861 862 908 9013 9019 9022

9024 9215 9214 9216 9410 9611 9834 11422 12018 13022 1448 14425 14426 1461 14819 1524 15415 15417 15816 15822 19211 20011 21020 21214 2501 2544 2545 2546 25414 2942 29420 29822 30010 30419 30420 3064 3065 3069 30612 30613 30629 30822 30824 30829 3103 3104 31030 3222 3227 34213 34214 34215 34216 34218 3441 3448 34410 34422 3501 3503 3505 35410 3563 35610 35611 35810 35831 3607 3628 3665 37014 37017 37018 37021 37028 3724 3881 39215 39216 42419 42818 42819 43622 46621 46813 4766 4785 4787 4805 49025 4942 4989 50219 50221 50226 5182 52012 5545artificiale 287


55421 5568corpus 2012 606 6017 6019 6020

6022 6023 9826 10613 1122 1123 1126 11211 12811 13024 1328 13623 13627 1385 13817 13823 1422 1468 14626 14627 1482 1484 1487 14812 14814 14817 1501 1522 15210 15211 15213 15215 15216 15217 15222 1545 1565 1569 15623 15626 15820 1644 1645 1646 16413 16424 16426 16428 16430 1661 1662 1664 1665 1666 1669 16611 16615 16618 16621 16623 16624 1683 1684 1685 1687 1688 1689 16812 16813 16815 16817 16820 16821 16822 16825 16826 16827 16829 1703 1705 1707 18023 1927 19226 21216 21411 2529 27616 30028 30619 30621 30623 3083 3185 3186 3187 3229 32210 32221 3301 3307 33011 33013 35012 35019 35023 35025 35211 35213 35430

Kazalo pojmova

581



54617 55810inqualificatum 16615 16813 16825


4184 41822 4507 45021 45022 4503 4543


16413 16428 16615 1684perfectum 53415 5363



11826 15225 2842 4944corruptio 4 3011 521 8014 949

12227 1241 12615 13212 13818 15018 15219 18428 20011 22211 2843 2861 2863 2865 28817 29821 3005 3367 34219 34221 3442 3801 4184 4764 4765 4784 4788 47810 47813 47820 4807 48211 4848 49027 49427 4963 49821 50219 50425 5108 51230 5161 51613 51623 51625 51627 51629 5184 51822 51823 52012continua 4783 5186



5541cursus 37824


cutis 1906


1528 22212 29823 30032deductio


Kazalo pojmova

582



2925 2926 29210 29210 29213 29220 29221 29223 29224 2943 2945 2947 2949 29420 29622 30215 33622 3528 50830 5102 52232



33016 34618 38611 38612 39410 40811 42015 42023 42025 42410 42414 42420 42428 43420 43613 45012 4523 45214 4546 4606 4608 4609 46010 46612 46817 47016 47019 4728 4843 4844 4845 52410 52422 5265 52613 52614 5286 52813 5309 53010 53021 53023 5322 53214 53215 53218 5344 5349 53620 53821 54215 54218 5446 5447 54615 55230 55412 55415 5562 5565 5567 5569 55620 55810 55817 55829 5623 56214 56216 56219 5648 56811 56822 56823 56828 56830 5709universi 5443 5444 55225 5543

5563 55811descensus 42413 42428 4381 4722

52227 52423





5422 54620 54623 5589coeli 5287 56015


30622 30624 30816 37219 3741 3743 37415 55824


46826 5148 51413 51610 52425differentia 5822 5824 803 808 8823

1424 1842 18413 18414 18434 34818 3889 43826 4588contraria 39217

difficultas 523 15812 1682 16810 18812 29624 3768 48814 48816 55020


Kazalo pojmova

583






distinctio 1821 1182 13222 1868 32225 32229


2025 20213 2048 20628 20825 21026 21029 21030 2125 21415 22013 22015 22026 2241 2244 22410 22416 22419 22420 22613 22623 2282 2283 2288 22813 2363 2386 2409 24012 24018 24023 25624 2627 26213

doctrina 631 186 2417 2825 307 3215 3221 4015 9620 1127 11212 11417 11614 1264 1289 14413 15414 15612 15814 15827 21413 22025 2369 2405 24023




domus 2812 4010 503 5021 8612 14025 1421 1425


15220 16418 1907 2106 25811 29412 29419 3666 3743 3745 40012 4144 4367 43829 45411 47227 50011 53819 54011


35620 35629 3587contraria 3562

durum n 645 34812 34817 35613 3642


Kazalo pojmova

584



46425 46429 4787 54023perfectus 11827


electio 4216 4222 489 4817 43220 4868





8621 8622 8623 882 885 8811 8813 8818 8820 8824 901 9011 9026 9027 924 943 944 9410 9416 1308 14420 16223 16224 16226 1821 18215 1888 18814 18817 23617 23619 2862 48829 48831 4903 4906 4921

reale 10426 1061uti ens 1815 1817 1822 1823

1824 202 204 2226 245 247verum 4903


Kazalo pojmova

585









1683 22011 22016 22027 2221 223 2225 226 2221 2222 22224 2243 2246 2247 2248 22614 22617 22619 22621 22625 2289 22810 22811 22814 2401 24022 29216 29217 29221 2966 2967 2968 29832 30019 30020 30028 3121 3205 32013 3505 38417 38418 42814 42816 42821 45421 4728 4729 47211 47212 47213 47222 54211 55412 5602 5604 5629universi 56827

fabula 4412 4413 37622 41829 5667facies



2584 2628 2827 3268 48418falsitas 18427 2089 2468 2629 27421

27634 30035 39423 48418 51222 5147 54032


38213 43423figmentum 13810 1562 17413 43218

43230 5689figura 145 11625 1328 14023 14024




907 9025 988 2022 2122 21811 2482 2485 2487 24813 24815 24819 24820 24821 24829 2503 25425 2507 25012 25017 25021

Kazalo pojmova

586

25022 25224 2543 2544 2546 30020 3042 3145 3204 3208 32011 32024 3223 3227 32221 32430 32432 3265 32614 32617 32620 32623 32630 32632 3281 3284 3289 32812 32814 32818 32822 32827 32830 3301 33014 33021 33224 33227 33229 3343 3344 36011 36618 37211 48216 53217 55010praeteriti 2483 2547







51611femina 1589


2629 2826 2828 2830 301 306 308 3010 3011 3014 3015 3024

3029 3225 3418 3421 368 4011 4013 4419 4420 4422 484 487 4812 5021 5417 5429 562 565 5611 5621 5622 5623 609 6013 623 624 6810 6811 7420 7614 7617 7619 7623 7627 789 7811 7812 7818 7823 7825 8018 8020 8027 845 848 849 8413 8611 9021 9211 9217 9420 9423 961 962 967 9611 9618 9620 9627 981 9829 9831 1006 10017 10021 10022 10023 10024 10025 10029 10030 10214 10220 1041 1049 10622 1082 1085 1088 10811 10814 10816 10819 10823 10826 1101 1103 1105 1106 1109 11023 11024 11025 11027 11032 11033 1111 1122 11210 11212 11216 11218 11223 11224 1144 1146 1147 1148 1149 11411 11412 11420 11426 1161 1162 1163 1168 1169 11615 11618 11622 11624 11625 11626 1182 1185 1186 1188 1189 11813 11814 11815 11819 11822 11828 11829 1201 1203 1208 1209 12010 12011 12012 12015 12023 12028 12030 1222 1225 12210 12216 12222 12223 1241 1242 1245 1246 12410 12411 12412 12422 12423 1264 1267 12610 12612 12615 12617 12620 12621 12622 12627 12628 1288 12812 12813 12814 12825 12828 1301 1307 13017 13020 13021 13025 13027 1322 1326 13210 13211 13213 13217 13226 13227 1345 1348 1349 13413 13416 13417 13419 13423 13424 13427 1367 1368 13610 13612 13618 13621 13624 13625 13823 13825 1404 1407 14010 14017 14019 1425 1426 14214 14210 14212 14213 14217 14620 14621 1489 15014 15015 1548 1549 15410 15411 15413 15419 15420 15422 15428 15431 1561 15611 15613 15615 15617 15618 15620 15624 15625 1581 1585 1586 15810 15816 15819 15824 15825 15828

Kazalo pojmova

587


10411 11031 12219 12624 13025 13028 1385 1743 18615 18622 18628


10610 10613 10619 10630 10813



9822 12415 13010 14214 14219 5225


1068valida 17412


3643frigiditas 4425 464 466 467 469

4625 4819 507 508 542 564 565 6218 6423 6424 689 1502 35810 3647 3703 40821 40825 42024 42216

frigidum n 264 406 4420 5622 5810 626 6236 6428 9813 14820 34811 34820 35827 36618 3882 3885 3907 39220 43621 4566 4567

frigor 1469 19018 42026

Kazalo pojmova

588

frigus 542 543 544 545 6237 19010 19016 19020 40816 51216



fundamentum 503 1505 19411 21818 33627 33629 40424


23612 23615 24423 24427 24812 24825 24826 2502 2505 2508 25223 2541 2546 2547 25423

generatio 4 2413 299 3621 3622 403 5010 5012 5014 5016 5019 521 546 547 5410 5411 5416 5423 5424 562 566 567 5615 5618 5619 5620 5627 5811 5813 5827 6231 648 6412 6416 668 6610 6614 6618 6620 688 6816 7629 8024 8617 8624 9015 9026 949 9421 9623 10426 14425 1463 1467 14612 14618 15018 15219 15221 15223 1542 15414 15618 15621 1581 1582 18428 20011 22211 2861 29821 3005 3366 3367 34219 34221 3442 3443 3445 3941 4305 4308 43433 4367 43818 43821 4469 4764 47619 47620 4782 4784 4787 4789 47820 4807 48020 4821 48211 4848 49413 498 13 49820 49821 49824 5008 5027 50214 50418 50419 50424 50426 50427 50430 5062 50620 50626 50631 5101 5102 5106 5108 51018 5129 51212 51226 51229


49627 49817 49831 5002 5007 50010 5023 5047 5064 50610 50617 50811 50814 50820 50829 51010 5183 5186 5188 51811 51823


generativum n 4782 47818 4827 50826 51029 51431 5166

generatum n 5616 5618 5622 5627 569 1585

genitor 2686genus 342 3411 3616 748 7415

15416 15417 2063 2083 20822 31028 41019 49829 2624 3012 3013 3014 3015 341 3410 3412 3414 3417 3420 3421 367 369 3610 2611 3612 3617 3620 384 402 403 583 584 5824 605 7216 7217 7218 7223 7224 7225 7414 7416 7613 11615 15417 2063 2083 2086 20816 22215 23820 24024 25611 25612 28836 29015 29019 29023 29212 29214 29220 30211 30213 32630 35618 4123 41225 41417 41427 50423 50424 5061 5065entis 3413 7215primum 342 3616 7222


3281 3283coelestis 3246

Kazalo pojmova

589


graditor 56611 56614gradus 10220 15016 1961 30017

30020 30626 30627 30629 3081 35828 3967


38611 46630 4689 4725gravitas 33212 34821 3646 3665

3667 38613 39410 4006 46632 47019




53221supernum 53221



266 6823homo 619 1023 186 2829 304 308

385 386 388 389 3827 4614 4620 5015 583 5820 5823 742 8025 9029 9030 9814 10213 10220 10414 10612 11418 1227 12626 12810 13615 13617 13619 13623 1389 13816 13822 1464 1605 16011 16012 16025 1744 18023 18024 1863 186ndash6 1868 18616 18618 1903 1905 20823 2103 2105 2109 21010 21221 21812 26421 27621 29613 33613 36420 37429 3769 37613 38026 38028 38411 39423 39424 39617 4042 4226 42631 42825 4382


hora 22622 22623 22625 27613 3725 51610aeterna 2284

humiditas 6425 1469 19026 35617 3588 36021 36218




583 5821 603 604 608 609 6015 6016 621 624 625 626 6210 6235 642 6424 6621 6624 6628 12628 12629 1282 1283 1284 1285 13414 13418 13422 13423 13424 1368 1503 16024 1766 1767 17617 1843 18411 18413 18416 28825 3044 3528 35212 35812 35813 35816 3601 36415 36418 3686 3688 36813 36814 38417 3865 38615 3886 3908 39020 39217 39620 39621 39622 4007 40016 40020 40026 4025 4026 40220 40223 4049 40410 40416 40420 40425 4062 40625 40822 40827 40828 4103 4104 4107 41018 41021 41023 41025 4121 4123 4124 4125 41421 41422 41425 41427 4166 4167 41617 4184 41827 42021 42210 42215 42230 42231 4249

Kazalo pojmova

590




21810 2501 27422 27423 2844 42227 50032



in actu 1145 1168 1203 13428 13432 1363 1364 13610 1403


1148 1168 1169 1201 13427 13432 1365 14422 18233 18412 1865 3226 3242

in re 11228 21421 2407 2501 29418 29619 3362


4827 50211inanimatum n 3820 3822 3823 55814





55021 5521 5523 55218 55222 5649 56421



indivisibile n 1643 22414 23425 23811 24412 24821 3007 4281 4584

inductio 2829 5422 19211 41818 41821 4206

inexistens n 1816 247 4215 501 12418 2349 39016 43020 4322 5342

Kazalo pojmova

591

non inexistens 4216 4818 8622 8623 884



2201 25410 2626 26213 3348infinitudo 21218 21813 22612 22614

2423 2443 3024 30224infinitum 1231 6826 1365 20019

20021 20022 20030 2021 2023 2024 2025 2026 2045 2047 20619 2087 21029 2128 21212 21215 21216 21217 21222 2163 21613 21620 21621 2184 2187 21812 2204 2206 22010 22012 22014 22214 2242 2265 22610 22617 22618 22620 23624 24817 2523 25220 25222 25225 25226 2542 25412 25411 25412 25413 26615 27422 27423 30219 33623


16219 16221 16223ingenium 327 423 5015 903 10224

11613 20016 32224 4009 43013 44810 5244 52611


20023 20024 24815 30020 30021 3749 56019 5642


instrumentum 706 707 4306 4308 55219

intellectio 20612 20613 20616 20620 20622 20624 21422 21815





intermedium 2815 2816 8427 3505 42820




2487irrationale n 3820 3823 3824 3826





largitas 3029 4348latio 3524 37413 3803 46426 4665

47617 47619 47816 47821 47822

Kazalo pojmova

592

48018 4822 48210 4842 5188 51820 51823circularis 34216 37015 37212 37213

4028 45613 45821 47616 50825 5201 5209 52230



latitudo 52815 52816 53414 53421 53614 53813 53827 53832 5402 5403 5404 5406 54013 54017 54019 5422 54425 54427 54428 54619 54620 54623 5585 5588 55823



3646 3649 36414 3664 38613 3949 4006 4221 44613 4525 46426 46428 46429 4664 46617 46627 46632 4684 4685 4687


libra 30625 3081 5684lignum 4426 4427 461 462 464

465 466 467 468 4618 4625 4819 507 543 544 5610 5823 604 6010 6014 6016 6019 621 623 625 626 6226 6228 6621 6623 6628 689 1421 1466 16025 1623 1629 16214 18417 18418 30022 39019 39021 4125 4127 41211 41615 41629 4183 42420 42423 4409 44011 44012 44013 44015 45015 46023 46026 4625 4626 46218 46221 46222 46223 46224





40219 41616 47024 49219 51226 5468 56019 5708contraria 30622 30625 37415


Kazalo pojmova

593



2244 22415 23018 30415 52815 53414 53421 53614 53812 5382153827 53829 53837 5406 54013 54017 54018 5422 54413 54414 54416 54417 54421 54422 54623 55611 5585 5587 55822 5621 5623 5649 56411 56421aequalis 5405


38011 38013 38015 38019 39619 39620 39625 39630 3985 4267 4304semimortuum 38017

luminosum n 34426Luna 34427 3461 34610 34611 34614

34620 3528 3584 35812 35830 3601 3604 36218 36412 36420 36424 3663 38012 38015 38413 39615 3989 44611 44613 44620 45411 45412 4586 46410 46423 5706


machina 587 26218 4403 46824 47018

magister 4614 668 9811 12426 16411 1654 21413 23030 30417 31624 3249 4322 43221 45010

magnitudo 4019 5417 5620 5624 14624 14626 14627 1528 15210 15211 15216 16619 1703 20023 20032 2025 20211 20213 20619 20628 20811 21013 21017 21026 21031 2147 2149 21410 2165 21617 21624 2208 22021 2242

2245 22413 22422 2266 22611 22816 22826 23018 23024 23027 23426 25818 25826 2602 30224 30810 3107 31615 31616 31820 31822 32011 48625 53418continua 22822 22827 22829 2301

23020 23024 23813 23815 31026

divisibilis 2023 22411 2266 22620 23020 23024 23813 23815

infinita 2045 2048 20825 21027 21229 21418 22025 2221 2223 2225 22221 245 2248 22421 22422 2262 22621

mathematica 20410 20623 2088 2125 21610 21615



manus 626 8412 19819 3043 32411 32424 34220 35218 36013 53226 55217


1827 27011 2742 3306 3587 3588 36026 36027 36219 41825 42211 4242 4261 4306 4308 43625 49427

materia 165 2015 2018 222 2415 2416 2626 409 4011 4419 484 487 4812 5021 7620 7827 7810 7811 7812 7814 7815 7816 7817 7822 7826 801 803 806 808 8026 8027 847 8414 8616 8819 8821 9021 9422 983 9824 9825 0828 9830 9832 1003 10012 10015 10016 10017 10020 10022 10027 10029 10030 102 10810 10823 10824 1103 1105 1106 1109 11023 11025 11027 11034 11210 11216 11219 11223 11225 11228 11229 11230 1141 1142 1147 1149 11410 11411 11413 11415 11419 11420 11421 11422 11426 1163 1167 1169 11610

Kazalo pojmova

594




1368 14620 1546 1549 15431 15625 15626


13430 1443 1445 14615 15017 15620 16213 16214 16216 16218 1641 2869 3963 42623 44822



32635 4146 41615terrea 4404


32011 32013 32024 3281833223 33226 33228 3521 35211 35820 38417 38816 40013 40014 42815 42821 4343 43410 43411 43416 43417 4368 44624 44625 44832 4501 4505 45012 45013 45014 45228 45233 46624 4681 4709 47016 4725 4728 47210 47218 47221 47231 4747 52412 5328 54216 54222 5443 5508 55412 55414 55415 55817

Kazalo pojmova

595

memoria 63 83 2009 2305 26811 37815 37823 37827 3804 3805 3806 38023 38027 38028 38029 38030 38032 3826 38210 3868 4129 4226 4227 4228 4443 5603

mens 5011 5018 561 6212 8423 10032 10215 10222 1041 15826 21419 24013 25017 3041 32417 3448 39818 4984

mensis 51610 38017 5149 5265 5266


1867 1883 45015 4703 4881 54419


5547 55429mistio 609 6014 6016 1329 41828

42633 43018 4322 43214 43411 43433 4366 43822 43829 43835 4406 4408 4425 4428 4469 4541 4543 50219 50221

mixtio 608mobile n 26224 2643 2648 26610

26611 2683 2684 27014 27018 27021 2721 27426 27428 27429 2766 27610 27615 28616 27618 27633 2782 2783 2788 2789 27824 2802 28013 28019 28227 2848 2849 28414 2868 2881 2884 28833 29626 29628 2984 2987 2989 29813 3001 31428 3166 3167 3168 32419 33416 33618aeternum 2724 27424 33415 33423



51823modus 225 407 4013 502 564

5614 6012 684 704 8025 8611

908 9022 9215 10415 10625 10826 10827 1167 11624 1204 1248 12416 1288 13831 14022 14212 14625 1481 1482 14817 1529 15212 15213 15224 16024 17021 17229 1747 17416 18811 20624 2203 2225 22217 22415 22416 22417 23028 2405 2406 2407 2408 24024 24222 25019 2664 28812 28815 29223 29414 29819 3024 30222 31812 31819 3209 32212 34213 35210 36013 3702 37428 37620 39011 39624 40013 4043 43214 43421 43423 43614 43822 4428 45621 47027 4746 47613 48019 48212 49030 4945 49412 4963 49610 50430 5068 50820 5122 5168 52014 5227 52233 52812 53021 5326 54220 55016 56620

moles 4522 1647 1227 10032terrea 4522

molimen 5246molle n 645 34812 34817 34825

35613 3642mollities 35011 35012 35014 3561

35620 3584 3588 35824momentum 4022 15432 15619 37622

51611monitum 44222



24611motio (kretanje) 30033 32413 40217


motor 20017 25621 2781 2783 2786 2787 2789 27812 27814 27815 27818 27819 27828 27829 28021 28022 28027 28028 28029 2821

Kazalo pojmova

596

28210 28211 28219 28626 29624 29628 29629 2987 29812 33411 33417 33621aeternus 33414 33415 33421 33422



motus 4 1620 243 245 248 2419 4821 508 5013 5014 5416 5419 1101 1105 1106 11010 11012 11014 11020 11021 17018 17019 1949 20018 20022 20023 2029 20216 2061 2081 21815 21822 21823 21824 2208 22017 22021 22025 2226 2229 22211 22214 22221 22222 2248 22413 22415 2261 2268 22611 22619 2282 2288 22810 22813 22816 22818 22822 22823 22824 22825 22826 2303 2306 23010 23012 23013 23014 23016 23021 23022 23024 23027 23217 2342 2346 23420 23421 23423 23425 23426 23428 2363 2381 2388 2389 23811 23813 23815 23821 23822 23823 2406 24011 24018 2425 2467 2469 24612 24613 24614 24616 24617 24618 24620 24628 2481 24810 2567 25610 25613 25620 2586 2587 25819 25821 25822 25824 25826 2602 2605 2624 2628 26210 26212 26214 26218 26221 26224 26225 2644 2646 2649 26411 2666 2669 26610 26611 26612 26614 26616 2683 2684 2685 2688 26813 26814 2704 2705 2708 2709 27014 27018 2723 2728 2729 27210 2746 2747 2748 27410 27417 27419 27423 27426 27427 27428 27430 2765 27632 2781 2782 2783 2784 2785 2787 2788 2789 27815 27818 27820 27824 2808 2809 28013 28020 28021 28030


256 17 25618 25628 2581 26215 26617 27016 27416 28210 2845 30212 30218 31223 32419 330ndash20 3346 33413 334ndash20 33421

Kazalo pojmova

597


3022 30220 3041 30420 30421 3064 3066 30813 31021 31023 31024 3147 3148 31411 31412 31816 31817 31823 3226 32217 32222 3262 3283 33010 33215 33622 37020 3723 37215 3746 37411 43421 4543 47621 48015 4822 50812 5106 5107 5206 52225 5248

coelestis 24610 37017 3804 4605 47621


23214 2948 3102 31012 31015 31018 3166 3184 32215 32218 33217 37027 38024 47816 50812 50813 50813 5104


23031 2329 23210 23214 23218 23219 23215 23415 2947 29414 29424 2964 2965 29610 29616 29618 29820 29828 3003 30025 30026 3021 30218 31011 31023 31024 31026 31810 33622 5104


deinceps 29223 29224 2943 2945 2947 2949 33622



localis 15019 1521 22213 3066 30813 45216 5302 5426 54611 5483 5584 56418 56421


45216 45231 4547 45414mobilis 26224 2683 2782 2984


27023 2725 2804 28028 43015 46811 46812 46817



31021 31819 31825 33211 43422 45227 4821 50811 52225 52228 52416




4485 44824 44831 4504 4508 45014 45017 45022 45212 45214 45222 45228 45411 45414 4582



movens n 2643 2648 2649 26812 2904 2907 29627 33412 4829

multitudo 7424 21216 2529 27817 3889 55413

multum 7424 7427 764 765 766 768 1047 10631066 1069 13029 2021 2041 21810 26812 27814 3945

Kazalo pojmova

598



munus 1614 1615 2215 2217 2418 43813 4525alienum 2220


867 8612 9622 1465 2308 2343 2344



4221 4418 484 486 5631 6220 668 702 706 7811 7817 7818 861 9615 9627 9811 10214 10424 10616 10819 10820 10821 10824 10827 1104 1105 11014 11017 11020 11021 11022 11023 11212 11213 11216 11218 11220 11224 1146 11412 11413 11415 11416 11418 11419 11421 11422 11423 1161 1163 12228 1446


natura rerum 3829 4413 4415 846 1445 15814 1628 16415 17014 1867 2224 22615 23619 3306 39419 40826 41023 4126 41423

Kazalo pojmova

599

44210 4467 45217 46017 46416 4662 4703 55226 55227 55228


28821 36217 3962 39621 39824 39828 4008 40221 40621 40623 42824 50213 50217 50218 50823

negatio 941 949 2563 2749 34631 40421


nihil 2416 2824 4810 688 749 7411 8620 884 985 9834 1048 10412 10413 1067 11021 1124 13810 15810 17220 18015 18213 18214 20212 20215 21611 22812 2326 23418 23424 23610 2447 24422 24423 24426 2463 2465 24610 24614 25225 25226 2543 26410 29011 29212 29213 29415 29426 2983 3048 30415 30826 31222 31620 32211 33225 33227 33425 3369 33611 34216 34411 3463 36012 37811 42221 42625 43828 46015 46218 47027 4887 48831 49213 49830 5025 50210 52811 5368 54420 54430

nihilum 8621 881 882 9420 18633 24427 2763 28218 28416 4921 50026

nix nivis 51213nomen 630 185 187 5817 683


univocum 13233nubes 17818 4024 40618 40619 48217

48218 51213nuditas 14622numerus 145 4417 963 1486 17210



nunc (τὸ νῦν) 23424 23428 2363 23610 23611 23611 2387 2402 2428 24215 2447 2448 2449 24410 24412 24418 24423 24424 24426 24612 2482 2487 24815 24816 24817 24818 24819 26417 2769 27612 2788

nutrimentum 51014 5427 54217 5449 5501 5503 5528 5543



obliquitas 33213 42418 42426 42428 4527


56611occidens 30628 3081 3082 30816

3181334624 3742 3744 3983 3985 398ndash7 47215 56819

Kazalo pojmova

600



operatio 55018opinio 1342 13613 1547 16610


oppositio 30811opus 2214 3810 468 706 903 1349

15426 17225 20016 21229 24013 32618 35413 35417 37626 37812 39822 39823 40620 42815 4321 4981 50024 50025 5026 50216 5062 50827 52021 5226 5425 5426 54210 54213 5441 5448 54420 55212 55417frustraneum 5041




mirus 6618oriens 30627 3082 30815 31812

31813 34624 3742 3744 3745 3983 3985 3987 47215 56819


astrorum 56018os oris 1344 21023 54410 54814

5481554817 54819 54822 55014 55018 5525 55211 55214 55219 55220 55225 55229 55230 5542 55420 5568 55622




absurdus 37023pars 1010 1016 1018 1221 1224

2012 2013 2219 421 586 6632 7815 7816 7820 802 803 805 807 808 8013 8025 9828 9831 12021 12627 12628 1504 15215 17417 1765 1766 1768 17613 17616 17621 17622 17623 17628 18011 18018 18030 19821 20010 23412 23416 2361 2367 2369 23611 23612 23618 23620 23621 23619 2383 2388 24211 24213 24220 24221 24122 24125 24413 24419 24610 24612 2504 2505 2507 2509 25011 25013 25024 25032 2521 2523 2525 2526 25213 25214 25215 25217 25218 25221 25223 2548 2626 2687 2702 27627 2781 28816 29814 31426 32225 33023 3321 3546 36024 3644 3626 36212 36216 36223 3725 37817 3825 40021 40222 40612 41016 41018 4123 4125 41215 41230 41420 41421 41425 41610 41613 41617 41627 41822 42211 42213 42216 42220 42222 43224 43425 43426 43428 43431 4365 4368 43614 43815 45023 4525 45822 4607 4667 46613 46619 46621 47010 47215

Kazalo pojmova

601



18618 2363 24215 24410 24816 28813 28815 36415 36418 36419 3665 36611 39810 41827 4366 4668 5343 5489 5607gravis 36610levis 36610

parvitas 2147 21411passio 124 248 6016 6021 647


pater 3027 4822 6625 927 11823 2707 27815 36027 4305





51622permanentia 1410 6233 49423 49618


5045 55620 5664 5668 5681 5709



2221 7625 7628 8815 9615 9624



Kazalo pojmova

602


physica 1614 189 1813 1818 1820 2220 2420 786 9614


35821 3727 37212 3744 38012 51011 53216 53223

planta 124 2012 4010 8615 922 10213 10217 10222 10413 1228 13030 13611 13615 1465 1545 1568 1861 1862 1867 18627 16528 18630 1882 2146 27622 48612 49833 5304 5344 53618 53619 53629 53821 54216 54220 5443 5444 5446 5449 54814 54815 54816 5507 5509 55224 55230 55418 5569


mysticum 19426polus 34618 51216 56015621 5623

56416 56420 56822antarcticus 56610 56821 5706




positione (θέσει) 29211 5425 5427 54212 54420

posterius n 7410 7411 1067 2403 2427 24225 2441 2446 2586 2588 25810 25814 25817 25819 25820 25825 25827 28210 34616


18221 18222 18228 18430 1887 18815


1142 1145 1148 11411 1168 1169 1201 13410 13427 1332 1365 1421 14422 1501 1587 18033 18218 18224 18233 18413 1841 1865 18834 18835 20031 2043 2044 2046 2128 2142 21414 31613 3188 32225 32226 32228 32229 3242 3245 32426 32428 32432 33224 39011 40025 4022 40223 40420 4269 42611 44010 45816 45817 4927


3828 905 10416 11022 13620

Kazalo pojmova

603

17832 19616 19620 27414 2823 28417 2868 37821 41012 41428 4187 4189 41810 41814 4329 43226 4341 4343 43427 4363 43611 44222 4962 4984 52024 5549 55423 55425

praedicamentum 248 2410 345 3613 12016 12421 1263 2304 23227 23230 23411 2366 23627 27219 34621 34623

praedominans n 4509 45010 45011 45022 45023 45220 45226 45230 45232


10024 10622 3789 37812 37813praeteritum n 23612 24422 24426

2483 2502 2507 25221 25223 2543 2547




motus 32215 32221 32222 33015 33018 33021 33023 3321 3326 33217 3729



Kazalo pojmova

604


2628 2017 3018 3030 3832 5013 6814 7010 7011 7013 7820 8018


7629 9015 9421 1042615621 1581 1582



54418 54422 5588 56421mathematicum 20413 20625

motionis 54616 56017 56215 56220motus 5014 1104 1106 11010

11011 11012 11014 11020 11033 2708 2808 28021 39210 4867 55814 56412 56620 56626





6633 761 7612 766 8021 8417 902 9412 986 10017 10023 10628 1445 19229 3968 42624



3216 6815 7627 9619 9815 9823 9832 1008 27215


Kazalo pojmova

605



27224motus 26411 26614 2727 2729




51427 51433 5401 5402 5404 5406 54014 54016 54019 5423 54428 54619 54623 5586 5588 55823 5644 5648







16413 16417 16418 16421 16422 16423 16426 16429 1683 21031 2122 23426 23428 2364 2387 24822 3162 3164 31611 31613 31616 3182 3183 3188 3189 31811 31814 31821 47214 53813 53835 54010 54030

pyramis 32814 54016 54024


24622 24625 2584 28417 3026 31620 3546 35422 35620 35622 36619 48811

qualitas 3616 3618 404 5419 5624 5626 627 6225 6430 11819 11820 12631 12632 12633 1285 1324 1328 13412 13414 13418 14216 15414 15416 1669 16611 16829 1704 1706 17016 17021 17022 17026 17027 19020 19023 19027 1927 27219 51429 34416 34612 35615 35624 3609 36614

Kazalo pojmova

606

36825 3706 37819 3804 3904 39412 39814 4163 43431 44615 44616 44822 4748 50621 52015 52019 52023 52025 52028 5222 5223 5225 5228 52211activa 25423 19029 19032 34628





23010 23412 2365 2369 2382 23814 2462


2462 2468quies 1105 1107 11010 11012 11021


quod quid 968 12410 12419 12420 1624 16225


radix 54819 5448 54814 54815 55419 55610


palustris 5163ratio 1618 2418 262 2617 381 601

606 607 6015 6021 6022 6025 6213 6215 6218 6219 6223 6234 6235 641 6426 661 662 663 6611 6816 6824 6826 703 7218 7225 768 7612 821 924 962 965 968 9833 10617 10827 1102 1107 11210 11214 11225 1147 11427 11620 1208 1209 12011 12030 12213 12815 12816 12827 1304 1305 1306 1309 13011 13015 1329 13833 14012 14018 1486 16619 16622 1701 17010 17013 17014 17015 17016 17018 17413 17414 1763 1768 17611 1788 17814 17831 17833 1806 1827 19013 19014 19015 19227 19810 20012 20014 20826 21420 2181 21817 22210 22214 22413 22615 22813 23224 2345 23416 2382 2388 23811 2409 24220 2468 2482 2489 24811 26211 26214 26220 26221 26715 2749 27424 2761 2767 27610 27626 27627 27630 28224 29226 29823 3006 30011 30023 30029 31016 31426 31623 32614 32615 32820 3309 3324 33411 33418 33619 3484 34822 3504 3508 35014 35015 35018 35020 35022 35024 35213 35218 35220 3542 35622 3582 36419 3665 36615 3704 3786 38021 3847 38416 38810 37020 38811 39420 3965 3982 39812 39814 39817 39824 4003 4005 40415 40424 40427 4084 4087 40817 40822 41213 41418 41428 41430 4161 4163 4164 4168 41631 42027 42232 4241 42620 42624 42811 42814 42817 42823 42825 4301 43220 43222 4386 4401 44019 4429 44213 44214 44219 4441 4466 45412 4581 46029 46212 4645

Kazalo pojmova

607


3302 3962 38215vera 33616 31623 2604 42822



47218refractio 1323 17412 36817regio 40429 40828 43618 52223



relatio 34612 48620ad nos 55822


reprehensio 53011 56617res 1216 304 306 3025 3625 381

3814 3816 3829 3830 3831 421 425 4214 4217 448 4413 4415 4417 4418 4418 4421 4423 4424 4612 4621 4622 4815 502 506 508 5025 528 5215 541 5817 5825 62136225 6230 6232 6412 6413 664 6614 6616 6617 6633 702 744 749 761 7612 7613 7618 7619 7620 7622 7629 786 682 688 6814 8021 8426 8417 865 8617 8817 902 9224 9225 9412 9421 9610 986 9812 10017 10023 10028 10031 1042 10414 10417 10824 11018 11228 1165 12028 12223 12224 1248 12825 13234 1341 1345 1346 1347 1348 1349 13416 13419 13420 13427 13428 13432 14010 14011 14012 1445 14424 1464 14618 15814 1628 16215 16022 1642 16415 1704 17013 17014 17015 17029 1726 17629 1888 17821 18027 18216 18231 1866 1868 1882 18834 18835 1902 19012 19213 19229 19627 19634 1981 1985 19818 19825 19828 2003 20029 20031 20212 20610 2085 20811 2081421022 21024 2127 21420 21421 2224 22615 2325 23216 23618 2407 24013 24014 24016 24017 24621 2501 25810 25812 25815 25822 2628 26813 26814 27015 27026 27222 2743 27812 27814 27816 27822 28022 28419 29017 29410 29416 29418 2961 29619 30213 30812 31219 3169 3241 3306 33217 3362 33610 34819 35219 35415 35824 35827 36617 37024 37621 37819 38028 38029 38033 38619 38821 2928 39419 39422 39424 3967 40414 40826 4121 41412 41416 41423 4164 42222 42423 42622 42624 43411 43433 43810 43811 43817 43819 43821 43828 4383143835 44210 44211 4467 4469 4484 45217 45231 4547 46017 46023 4641346416

Kazalo pojmova

608



3216 6815 7627 8422 9619 9816 9823 9832 1008 10014 1463 1467 1468 1663 20413 2064 20614 20625 20816 21611 27216 33221 3345 24014 39823



retro 5286 5324 5349 5465 5467 55613 55616 55617 55618 56216 56219 56221 5643 5647 56611 56811 56819



35435 35631 36014



3602 46411saxum 45015 48612scientia 1818 1819 1821 1823 204



24225 2446

Kazalo pojmova

609

semen 409 5611 6622 8615 8618 921 1465 1545 1568 2185 21820 2829 35816 35819 3675 41826foecundum 3685


12831 15225 2066 2084 33219 33220 33222

sensus 12826 12828 16222 16411 17823 17831 1805 18028 1902 19012 19227 20826 25824 2701 31426 32417 34410 34411 34412 36622 37429 38029 39428 3961 3964 39612 39817 39823 4005 40428 41430 4161 4162 4166 4169 41631 41817 41821 4207 42620 4289 42825 4386 4403 44210 44213 44214 44219 44220 4441 4569 46215 46230 4644 4659 46827 46828 4693 51224 52610 5465 5467 54610 54613 54614 5484 5506 55614 55616 55625 55628 5645


54412vulgata 17427


9619 1424 14611 28010 29820 3067 34215 36622 3767 3968 45216 48621 56210


19026 35617 3588 36022 36219 41419 4221 4623

siccum n 643 6421 6428 34812 34821 35614 35826 36030 3644 36810 3882 3884 3906 3908 4028 40419 40621 41228 41410 41623 4189 4565 4568 45614 45616 45617 45816


29830 49023 54411significatum n 4024 4026 4212

4217 504significatus 12016 16218 2801 3026

31013signum 888 5684 5681


3620 3622 3623 385 3813 3825 3829 405 4012 4618 4621 584 6625 6626 6627 6628 6811 6812 46623

similitudo 3617 3618 385 6621 6812 1845 1846 5243 52421 56425 56616 56618 56813 56818 56822


53013 53021 53023 5322 53214 53215 53218 53221 53224 5343 5349 546ndash9 54615 55621 55817 56015 56214 56216 56219 56411 56424 5662 56610 5684 56810 56821

Sol 629 8024 19420 33614 34614 34620 36810 36818 37825 3801 38016 38017 46411 48210 48220 4844 4847 48413 5085 51014 51029 5121 5124 5127 51228 5141 5143 5147 5149 51411 51416 51417 51418 51420 51422 51424 51425 51427 51430 5167 51611 51615 51619 51621 51627 51629 51810 51811 51812 51818 51821 51822 5209 52424 5261 5263 5264 52665267 5267 5268

Kazalo pojmova

610



23212 2825 2827 29013 3346 3347 33410 33624 33625 37027 38219fallax 1981 19816






3865 40410 40625 4104 4107 41421 41422 41428 4166 4249 42410 42412 42414 42426 42618 42622 42629 43224 43424 4365 46420 46423 46430 4662



45617calidus 41418siccus 41228 41418 4188 45616

spuma 3687stadium 22622 22623 22625 2285

23223statua 2812 8612 9623 11626 14023

14024 1465 1622 1625 16210 16225





studium 625 186 187 13214 19633 27412 29025 31618 32823 42421 55228


Kazalo pojmova

611





56823superficies 16430 1661 35023 35214



35213 38610 38612 39410 4023 4063 4104 41210 41212 41424 42010 42017 42022 42024 4249 42412 42427 4263 43213 4344 43613 43826 44613 45012 45210 4345 4586 46414 46416 46426 46429 46430 46432 4665 4666 4669 46611 46612 46613 46624 4687 4688 4707 4728 47212 47222 47227 47229 48213 48214 4843 4843 4845 5249 52411 52412 52422 5264 52612 52614 5286 52813 52815 5301 5303 5309 53010 53022 5322 53213 53215 53217 53220 5344 5349 53414 5361453620 53627 53821 53823 5422 5424 5428 5429 54210 54211 54212 54213 54215 54217 5441 5442 5444 5447 5449 54411 54412 54413 54417 54420 54422 54614 54623 5482 5487 5489 54812 54813 54816 54820 55210 55214 55220 55221 55223 55229 5542 5544 5548 55412 55415 55418 55419 55419 55421 55422 55426 5562 5566 5568 5569 55611 55619 5588 55810 55811 55816 55817 55829 5601 5604 5605 5606 5607 5608 56010 56011 5622 5624 5628 5629 56214 56216 56219 5648

Kazalo pojmova

612

56414 56416 56420 56614 56810 56822 56823 56826 56828 56830 5706 5709universi 54222 5442 5601 56011

56614ipsum 5301 53614 5449 54411

54417 54815summum 56823





12013 12014 12015 15421 15422 15425 1568 15619 15824 17018 17034 17213 17612 17821 19213 1945 1949 19419 1967 19626 20010 20019 20025 20031 2022 2024 20213 2061 2082 21619 21620 2182 2183 2188 21810 21811 21812 21814 21816 21821 21825 2201 2202 2204 2208 22015 22017 22021 22026 2226 22223 2241 2243 2244 2247 2249 22412 22413 22415 22416 22418 22419 22420 22422 2261 2264 2266 2268 2269 22610 22611 22617 2283 2288 22810 22813 22816 22818 22823 22825 22826 2301 2304 2306 23010 23013 23022 23026 2322 2329 23213 23227 23229 2342 2346 23415 23417 23423 23424 23427 23428 2363 2365 2367 2368 23611 23612 23616 23618 23620 23623 23625 23626 23628 2381 2387 2388 23811 23813 23816 23819 23820 23821 23822 23823


23028 2323 2329 23213 2367 2368 23626


24423 24424 24426 24624 24825 24826 2502 2508 25018 25223 2541 25422 25423 25425 25430 2566

Kazalo pojmova

613





36217 3643terminus 949 13215 2143 22011


teretisma 16015 1649 2929 33410 4705mirum 1648

tergum 1015 55619terra 618 2011 6019 6422 6023

6424 6425 1606 16821 17428 1784 1786 17811 17824 17825 17826 17827 2764 28812 30033 31410 3445 3504 35212 35822 3662 36625 36626 3783 3808 3845 38427 3865 38614 3886 3888 3906 39020 39211 39411 3969 39622 39626 39627 40014 40022 40217 40613 41221 4145 41615 42018 42027 42214 42811 42816 42818 4306 4329 43211 4367 43613 43623 44010 44816 44819 4486 44829 4501 45012 45015 45017 4523 45212 45225 45421 45434 45426 45427 45428 45430 4564 4565 4567 45610

45617 4589 45814 45815 45821 46016 4622 46217 46219 46221 46222 46223 46410 46412 4663 46615 4689 46819 4705 4705 47017 47021 47021 47022 47024 4726 48212 48216 4847 50222 50224 50226 5122 5124 5126 5128 5129 51225 51611 52228 52410 52415 52616 52617 5427 55816 56823 5706frigida 3888sicca 6422 3888

testimonium 1216 22812 26421 5829 4065 4209 42620 44213 4644










Kazalo pojmova

614

turpe n 14422 1825




32014 33616 3667 4262542632 4303 43017 4469 4605 4726 47274729 47210 4745 47613 47816 49214 49216 49412 49421 49626 49629 49824 49830 5002 5025 5046 5188 51820 5304 5307 5309 53024 5326 53612 5429 54211 54218 54222 5442 5444 5448 54413 54417 54419 54429 54810 55221 55223 55225 5543 5548 55414 5562 55810 5601 5602 5604 5606 56010 56011 56012 56019 56020 56021 5626 5629 5669 56613 56615 56827 56828

unum n 7423 23419 2903 29218 29222 29663564 38615 38616 3945 3946 39419

unum et multa 7424 7427 764 766 768


23416usus 4611 13216 13218 13219

13223 13228 13229 1341 14617 5084 5147 5563


16413 16415 16418 16420 35021 46810 47025 49816

vanitas 16410 21026vapor 1787 17813 17814 17816

17818 3887 40024 40025 41413 45816 48213 48214 4844 52222 52411 52414 52423 52424 52425 5264 52625 5268humidus 41413





veritas 631 82 186 3626 569 5614 12212 1946 19631 19633 19815 22814 23220 234ndash1 2429 2682 27421 30821 32823 3765 39422 39423 3982 39813 39825 41412 49624 50822 51225 5384 55428 55432 5667

vertex 47216 47219 47223 47224 47225 47226 56823


19816 2562 2585 28830 37828 4363 43631 43818 5384


perpetua 46821

Kazalo pojmova

615

vir 127 182 3624 6622 903 9014 921 9223 13232 2068 2662 27412 3306 37026 3827 38421 4009 41824 5325 5325 55421sapiens 2611 905 2067 27413

42416 48425 5285virtus 688 6813 3281 3789vis 183 481 687 6811 6817 10032

1388 15410 17024 18617 18618 20016 23224 2429 2466 26222 24811 2565 2661 27828 28414 28624 28831 31017 3285 33414 34221 3542 3548 3567 3666 37624 37625 37819 3806 38010 3965 40425 4127 43213 43215 43222 43610 43611 43615 43627 43631 43812 43831 4405 44013 45230 4602 4606 4609 46010 46011 46012 46623 46818 46820


visus 27219 27220 34414 34417 35013 41426 55627

vita 125 10217 13615 1744 2742 4809 48012 48011 48014 51616 51618


zodiacus 466 23412 23413 23417 23420 2369 23613 23621 23622 2384 25828 29211 47228 5425 5427 5429 54212

617

KAZALO IMENA






Kazalo imena

618













Kazalo imena

619












Kazalo imena

620












Kazalo imena

621














Kazalo imena

622










Kazalo imena

623












Kazalo imena

624










625


ARISTOTEL [ARIST]










626






627






628


337a6 522337a6ndash7 310 482 484 522338b6ndash8 482




629











665a 14ndash15 556649a 22 412694b13ndash14 70











630






OSTALI AUTORI


SIMPLICIUS [SIMP]



PORPHYRIUS [PORPH]





631

BIBLIOGRAFIJA







(Izbor)





Bibliografija

632













Bibliografija

633













Bibliografija

634














Bibliografija

635














Bibliografija

636













Bibliografija

637











Bibliografija

638














Bibliografija

639














Bibliografija

640













Bibliografija

641













Bibliografija

642













Bibliografija

643










Bibliografija

644








Bibliografija

645










Bibliografija

646













TISAKGRAFOMARK

Zagreb lipanj 2012




Frane Petrić







Zagreb 2012

V







VI



Predgovor VII







Frane Petrić



342

5

10

15

20

[428]





343

[428]




5

10

15

20


344

15

5





10

20

25


345

15

10

5








20

25


346

10

5

30




15

20

25


347

20

15

25

10

5






30


348

5








10

15

20

25


349

20

15

25

10

5





350

20

10










5

15

25


351

10

5






15

20

25


352





iv Corr ex corpore

5

10

15

20


353



5

10

15

20


354






5

10

15

20

25

35

30


355

20

15

10

5






25

30


356

30




15


5

10

20

25


357

20

15

25

5

30






10


358










5

10

15

20

25

30


359








5

10

15

20

25

30


360








5

10

15

20

30

25


361

10

5






30

20

15

25


362

10






5

20

15


363







5

10

20

15


364

15






5

10

20

25


365

5






10

15

20

25


366

10





25

15

5

20


367

5





10

15

20

20


368

10

5




15

20

25


369

20

15

25

10




5


370

5







10

15

20

25


371

10








5

15

20

25


372

5









vi Corr ex ille

10

15

20


373

15

10

5






20


374

20

25

10

5







15

30


375

20

15

25

10

5

30







376

15

10







5

20

25


377









10

15

20

25

5


378




25

20

15

10

5


379

20

15

25

10

5







380







5

10

15

20

25

30


381








5

10

15

20

25

30


382

15

10

5




FINIS LIBRI SEXTI



383

15

10

5




KRAJ ŠESTE KNJIGE

20

384

[437]


DE ELEMENTIS I


5

10

20

15

385

[437]


O ELEMENTIMA I





5

10

20

15


386






5

10

15

20


387

15

10

5




20


388

20

15







5

10


389

10

5






15

20


390

20

15

10








5


391

20

15

10

5





392

15







5

10

20


393

5




10

15

20


394

10

5






15

20

25


395

15

25

5






20

10


396






5

10

15

20

30

25


397

20

15

25

30






5

10


398






10

15

25

20

5


399

20

15

25

10

5

30






400

20

15

25






10

5


401





5

10

15

20

25


402

25

10

5







15

20


403




25

20

15

10

5


404

5





10

15

20

25


405







5

10

15

20

25

30


406

15

5






i Corr ex lypecauma

10

20

25


407

5







20

25

10

15


408

15

10









5

20

25


409

5






10

15

20

25

30


410




ii Corr ex nostra

5

10

15

20

25


411

20

25

5






10

15


412






5

10

15

20

25

30


413

20

25

10

5

30





15

35


414

15







5

10

20

25

30


415

15

10

5





20

25

30


416

10

5






15

20

25

30


417

20

15




5

10

25


418

20

25

30





5

10

15


419

20

15

25

5

30






10


420

25

10

5

30




15

20


421

20

15

5





10

25

30


422

10

30




5

15

20

25


423

20

15

5

30





10

25


424

10

5





15

20

25


425

20

15

25

5

30






10


426

20

25

10





5

15

30


427

15

10

5






20

25

30

35


428

20

15

25

10

5







429

10

5






15

20

25


430

5




10

15

20


431

15







20

10

5


432

10

30





25

5

15

20


433

10

5






15

20

25

30


434

25

10






5

15

20

30


435

5







10

15

20

25

30


436

20

10

5







15

25

30


437

20

15

10

5






25

30


438

15

10





vii Corr ex nullis

5

20

25

30

35


439

5






10

15

20

25

30


440

10





5

15

20


441

5









10

15

20


442



5

10

15

20


443

20

15

10

5







444


FINIS LIBRI SEPTIMI


445


KRAJ SEDME KNJIGE


446

5

10

25

15

[449]


DE ELEMENTIS II




20

447

[449]


O ELEMENTIMA II



5

10

15

20

25


448

20

30





5

10

15

25


449

25




15

5

10

20

30


450

20

10

5





15


451

20

15

10

5





25


452

25

5

30




10

15

20


453

10

5

30




15

20

25

35


454

20







10

15

30

5

25


455

15

10

5

30




20

25


456






5

10

15

20


457

20

15

10

5




458






5

10

15

20


459

20

10

5



15


460

5






10

15

20

25


461

25

5




10

15

20

30


462

20

10

30




5

15

25

i Corr ex quia


463

20

15






5

10

25

30


464

15

5





10

20

25

30


465





5

10

15

20

25

30

35


466

DE AERE ELEMENTO





5

10

15

20

25

30


467





5

10

15

20

25

30


468





ii Corr ex multas

5

10

15

20

25


469

20

25

5





10

15

30


470

5


DE AQUA ELEMENTO


10

15

20

25


471

5


O VODI KAO ELEMENTU



10

15

20

25

30


472

20

15

25

10

5

30







473

20

15

25

10

5

30






474

5




475

5




476

5

10

15

20

[455]








477

[455]1






5

10

15

20


478








GC 336b4ndash5]

5

10

15

20


479

20

15

25

10

5






480

20

10

5










15


481

15

5




10

20


482











5

10

15

20


483

15

10

5




20


484

15






5

10

20

25


485

10

5







15

20

25


486




5

10

15

20

25

30


487

20

15

10

5





25

30


488

5



10

15

20

25

30


489




5

10

15

20

25

30


490






ii Corr ex formas

5

10

15

20

25

30


491

5





10

15

20

25

30


492

20

25

10






5

15


493

15

25

10






5

20


494

20

5

30




10

15

25


495

20

5






15

10

25

30


496

10

5





15

20

25

30


497

25

10

5







15

20

30


498

20

25

5

30





10

15


499

10

5

30





15

20

25


500

20

15

25

30







5

10


501







5

10

15

20

25

30


502

5

30




25

20

15

10


503

20

15

10

5





25

30


504







5

10

15

20

25

30


505





5

10

15

20

25

30


506

15

10





5

20

25

30


507

15






5

10

20

25

30


508

25

10

5







15

20

30


509

15

25

5




10

20


510

5







10

15

20

25


511

25

5







10

15

20


512

20

15

10






5

25

30


513

15

5





10

20

25

30


514

30




5

10

15

20

25


515

5





10

15

20

25

30


516








5

15

20

25

30

10


517






5

10

15

20

25

30

35


518

20







5

10

15

25


519

20

5





10

15

25


520





5

10

15

20

25


521

15

25

10






5

20


522

15

10








5

20

25

30


523

5






10

15

20

25

30


524

25

10

5









15

20


525

15

5






10

20

25


526



FINIS LIBRI NONI




5

10

15


527

20

15

10

5



KRAJ DEVETE KNJIGE

528

5

10

15

[470]







529

[470]






5

10

15


530

5







10

15

20

25


531

20

15

25

10

5





532

20

15

10

5








25


533

10

5






15

20

25


534









i Corr ex Onnes

5

10

15

20


535

20

5



10

15


536

15

10

5






20

25

30


537

20

15

10

5

30





25


538

5





10

15

20

25

30

35


539

15

10

5





20

25

30

35


540

20

25

10

5





15

30


541

15

5







10

20

25


542







5

10

15

20


543

20

15

25

10

5




544

5

30





10

15

20

25


545

15

10

5




20

25

30


546

20







5

10

15


547

20

10

5




15


548

20

10

5










15


549

15

5





10

20


550

20








5

10

15


551

20

15



5

10


552

20

10

5






iii Corr ex quo

15

25

30


553

15

25

5





30

20

10


554

20






5

10

15

25

30


555

20

10

5





30

25

15


556

5





10

15

20

25

30


557

20

15

10





5

25

30


558

20

25





vi Corr ex non

5

15

10


559

25






5

10

15

20


560












Cael 285b8ndash9]

5

10

15

20


561

5




15 Usp Cael 308a21

10

15

20


562










5

10

15

20


563

20

15

5





10


564

15

10









5

20

25


565







18 Tj homogenosti

5

10

15

20

25


566







5

10

15

20

30

25


567

10

5





15

20

25

30


568








30

5

10

15

20

25


569

10

5






15

20

25

30


570

10

5


FINIS QUARTI TOMI






571






5

10

573

KAZALO POJMOVA


31030 3122 31210 31211 31411 31816 5244


51618 51816 51821accidens 123 1823 243 244 245

246 389 3815 3824 627 6225 6228 6229 6414 6419 6613 6617 6619 684 6819 8622 8624 884 886 887 8810 8811 8814 8821 9210 9413 983 984 9817 9820 10822 1207 12220 12222 12223 12226 12416 1267 12612 12613 12615 12621 12627 1287 12811 12817 1303 13020 13022 13024 13028 1326 1327 13210 13213 13226 13424 13425 13428 13431 1368 13612 1404 1405 14014 14216 14218 14421 16223 16226 1821 18630 18631 18814 19019 1928 1948 2307 23014 23016 23019 23020 23022 23023 23025 23026 23028 23029 23031 2321 2322 2324 23211 23231 2345 2346 32610 36821 36825 4864 50630 5089 51430 52015commune 122 1948


accretio 1526 15216 21025 21418actio 123 248 5828 6012 6021



1144 1148 1149 11410 11415 1168 1169 11829 1204 1349 1364 14626 15210 18016 1823 18224 18834 18835 20031 2043 2045 2128 21228 21414 3162 3164 31611 31613 3181 3189 32024 32225 32226 32227 32228 3241 3242 3243 3244 32426 32428 32432 33223 39011 4022 4269 44013 50233


27024

Kazalo pojmova

574


acuties 43013 5244additio 1185 2044 2048 2049 2081


13612 13619 13824 1548 15420 15431 51022



15617 15622 16822 17429 1761 1766 1768 17617 17618 17619 1784 1785 1787 1789 17813 17815 17817 17818 17819 3445 3529 35212 35817 35818 35829 35832 3601 3606 36411 36314 36416 36418 36623 3845 38419 3865 38613 38614 3886 3887 3907 39219 3969 39611 39615 40015 40021 4021 4025 4026 40215 40220 40222 40223 40419 40421 40614 40615 40618 40620 40622 40623 40626 40627 4081 4083 4087 40816 40819 40820 40824 4105 41221 41229 41230 42011 42014 42020 42018 42024 42029 42213 42216 42415 42615 42616 42617 42618 42619 42810 42816 42821 4305 43210 43224 43420 4368 43610 43613 43618 43620 43629 44812 44814 44815 44818 44825 44829 4501 4521 4524 45221 45226 45229 45230 45422 45423 45427 45428 45430 4564 4566 45610 45617 4587 4588 45810 45812 45814 45819 4601 4608 46010 46012 46015 4622 4624 4627 46216 46226 4641 46411 4661 4662 4666 4668 46612 46615 46617 46624 46626 46629 46632 4681 4683 4684 4688 46811 46812 46817 46825 46827


aes 9028 11625 14024 1465 1622 1625 16210 16214informe 1625


1949 19410 19622 20017 2029 20210 20216 2106 2108 21218 21824 21826 22813 22821 2322 23216 24011 24014 24019 24617 24621 25410 2561 25620 25622 25626 2604 2627 26210 26212 26216 26219 26221 27016 27426 27633 2901 29816 3027 32829 32830 3348 33411 33417 33618 33621 33624 3426 37010 37422 37423 4227coeli 4 1949 20210 20215 24622

3424 37422 37423 4227motoris 20017 25622 33411 33417

33621motus 4 2029 20216 21824 22813

24011 25620 2624 26210 26212 26216 26219 26221 27426 29816

mundana 19621mundi 1949 20210 2106 2108

27016 33624temporis 22813 25622 25626 2604

26210aeternum n 18620 2286 33426 33616


12616 12617 13832 15426 1828 18423 18617 1881


Kazalo pojmova

575


3009 30021 50622continua 30019






53812 53814 53835 54010anima 613 125 965 1122 1125 1126


animal 124 2012 2219 8615 10213 10222 1046 10413 10613 1127 12626 13030 13611 13616 1465 1545 1568 16012 1862 1863 1867 1883 19421 2146 25227 27622 32824 32826 3681 3689 36810 36812 36814 36816 36818 44021 4421 4423 4424 45015 4524 4528 4529 45213 45218 49829 49833 51214 51415 51419 51421 51621 5304 53228 53229 5342 5345 5348 53413 53612 53622 53624 53630 53631 54210 54220 54221 5443 5447 54410 5462 5465 5467 54610 54813 54815 54817 5504 5509 5521


animus 2661 10421 10423 14610 25017

annulus 2988annus 67 1021 1613 18419 19415

1963 1965 19613 21221 26420 27611 27619 3827 28216 39416 42019 42021 46210 5148 51429 51610praeteritus 21221

ante 5286 5324 5349 53415 53615 53628 5423 54429 5465 5466 54611 54613 54614 54618 54619 54623 5483 55613 55617 55621 55624 55625 55626 55629 55631 5582 5589 55811 56216 56219 56221 5643 5647 56611 56811 56815 56819

anthrax 41020 41022 41025 41026 4122 4266 46019 46022 46023 46025 46029 4624 4626 46216gravis 41022


15616 15622 1605 16024 16821 17428 17429 1784 1786 1788 1789 17810 17811 17813 17817 17820 17823 17825 17827 17828 1844 18413 3445 35210 35212 35214 35818 35819 35822 36623 3845 38419 3865 38613 38614 3886 3906 39218 39219 3969 39611 40015 40025 42213 42811

Kazalo pojmova

576


aquilo 51416arbor 305 9028 9030 30027 51214

51415 5162 53611arcus 40624ardor 4149 45813 46014





33016 55417ascensus 41216 42228 42412 42415

42427 42617 45221 52227 52423accidentalis 42425 42426

asperitas 36017

assertio 2765 27628 33427 46027 53025falsa 18225


36816 36817 37829 48413 56018calidum 36626


15019 1528 15212 2125 22212 5482 5488 54812 54818 55013

auris 561 55621author 2420 5211 927 1088 1224

19827 50213authoritas 1616 185 3624 3625 381

7611 17829 25620 35022 35622 38822 39422 4007 40423 4286 44019 51220 51223 53828 55422


bitumen 4146 41413 41629 4183 42612 42613

bonum n 14422 18425 18426 18431 1869 18611 18612 18625 27832 48617 48623 48627 4881 4884

bos 304 305 3828 5611 5612 5613 16025 5205 5661



467 4625 6235 642 128211307 13010 13410 13421 1502 1769 3589 3647 36810 36812 36818 40820 40824 41418 4221 4623 52411

calidum n 264 406 4420 626 6218 6427 6429 9813 14820 34811 34820 35827 36618 36619 3684 3686 3882 40020 4028 4048

Kazalo pojmova

577

40416 4565 4568 45614 45813 45814 45816





40213 40221caro carnis 1906 1907 1908 19010

19014 2148 21410 21411 1909 39019 39021 4409 44011 44012 44013


2215 4018 6429 705 707 7012 8810 8821 9026 9027 929 963 9615 9628 9811 1047 10819 10821 11219 1161 11615 11828 11829 1207 1208 13017 14022 14421 1488 15621 1584 16424 17624 17629 1802 18221 18821 19226 26410 29424 3004 30018 3104 32010 3324 33213 33214 33218 33611 3542 35411 35415 35416 3664 36624 39820 40019 4024 40824 40826 40827 4222 46425 46426 46428 46429 4665 4687 46810 47616 47621 4787 4789 47815 47816 47823 48211 48413 49016 49017 49025 49027 49427 49619 50218 50221 50425

5085 50824 50825 5106 5108 5188 51810 51820 51824 52012 52422 54819 55223 52610agens 2801contraria 3501 4786 4806 52013

4785 5182efficiens 485 2801 281 3363 4849



3783 47216 47218 54414 55825mundi 2764universi 4726 4727 47210 4745

cera 4183cereus 40820 4148 42016 40820


55019 55222cinus 43832 4625 4626 46219 46220



Kazalo pojmova

578


circumferentia 3048 3143 3161 3163 3165 3167 3169 31610 3181 3184 3185 3206 32012 47219 54415 55825


16010 16622 16818 17017 17019 17417 17418 17425 17626 18818 1949 19625 2008 2009 20011 20013 20017 20018 20210 20215 2061 20623 2144 2321 2323 23210 23214 23216 23219 24617 24618 24622 25621 2764 28023 28024 28027 28028 28029 28030 2867 2869 28614 28615 28620 2881 28827 2948 29815 30623 3083 30815 30817 3102 31012 31015 31018 31223 3162 3167 3168 301610 3184 3185 3187 31813 31815 3201 32215 32218 32219 32221 32222 3241 3269 32614 3261532618 32623 32637 32828 32829 3304 3308 33217 3346 33416 3365 33619 33621 3441 3424 3447 3449 34413 34422 34424 3464 3466 3469 34612 34621 3488 3509 35011 35012 35013 35018 35020 35021 3541 3544 35414 35423 35435 35424 35425 35426 35434 3562 3566 35611 35617 35625 35627 35629 3583 35824 36010 36017 36026 36028 3624 3629 36210 36212 36215 36216 3641 36613 36618 36621 36819 36819 3703 3708 3709 37012 37021 37027 37028 3744 37421 37422 37423 3761 3769 37612 37623 3784 37816 3807 38010 38023 38024 38032 3825 3862 3863 3864 39628 39829 4089 41419 41421 41422 41424 41425 41426 41428

42017 4227 42810 42816 42819 4304 43210 43223 43410 43422 43431 46012 4486 4542 47215 47226 47816 49422 49428 49429 49612 49621 49628 4982 50220 5085 50812 50813 50814 5104 5284 5286 53010 5346 5347 5348 53412 53612 53616 53617 53629 5427 55412 55418 55420 55427 55612 55820 5607 5609 56013 56015 56017 56210 56213 56214 5643 5645 5646 5647 5648 5649 56411 56415 56420 56623 56629 56810 56823 5708aeternum 2006 23214 23219 2465




35217 35221 35222universum 51621


2027 2085 21417 21419 2166 25018 33230 33232 39820



4001proposita 3509

comes 7814 807cometa 40428 4067 40821 42010


Kazalo pojmova

579




animi 10421conclusio 8424 20414 2324 23212











32822 55428continuatio 20018 21826 22818 24018

24423 3024 31014 3348 5062individuorum 50411



51820 5248continuum n 22015 2927 2928 29214

29215 29217 29221 29222 29227 29412 29419 2966 2969 30012 30014 31031 3122 5688



3411 3412 3414 3415 3417 3421 368 3610 3611 3613 3614 3616 387 3818 3819 402 404 405 5426 5427 6021 621 623 624 626 627 6215 6218 6219 6223 6224 6228 6235 641 648 6410 6415 6427 6430 6431 6432 6433 661 662 666 667 669 6612 6613 6620 725 7217

Kazalo pojmova

580



contrarium n 163 164 266 267 2616 2617 2624 2625 2626 2630 2631 281 282 283 284 286 287 288 2811 2813 2815 2816 2818 2821 2822 2823 302 3017 3020 3024 322 324 3215 3220 3224 3225 3619 3621 3623 3812 3813 3815 3816 3825 3829 3832 3833 405 4010 447 4414 4415 4418 4420 4421 464 4422 467 4614 4615 4618 4619 4627 4628 481 482 483 486 4810 4811 4814 504 5010 5012 5013 5018 5019 5020 5021 5022 5024 5025 523 527 528 5219 547 548 5411 5412 5413 5424 567 5610 5613 5614 5616 5617 5618 5619 5625 5628 5629 5631 585 586 5812 5813 5819 5821 601 6024 6221 646 6413 6418 6421 6432 661 6610 6611 6816 6817 6825 7014 723 728 7210 7212 7213 7215 7217 7218 7220 7223 7421 7422 7423 7424 7425 7426 761 766 767 768 769 7612 7621 788 7810 7820 7821 8426 8427 861 862 908 9013 9019 9022

9024 9215 9214 9216 9410 9611 9834 11422 12018 13022 1448 14425 14426 1461 14819 1524 15415 15417 15816 15822 19211 20011 21020 21214 2501 2544 2545 2546 25414 2942 29420 29822 30010 30419 30420 3064 3065 3069 30612 30613 30629 30822 30824 30829 3103 3104 31030 3222 3227 34213 34214 34215 34216 34218 3441 3448 34410 34422 3501 3503 3505 35410 3563 35610 35611 35810 35831 3607 3628 3665 37014 37017 37018 37021 37028 3724 3881 39215 39216 42419 42818 42819 43622 46621 46813 4766 4785 4787 4805 49025 4942 4989 50219 50221 50226 5182 52012 5545artificiale 287


55421 5568corpus 2012 606 6017 6019 6020

6022 6023 9826 10613 1122 1123 1126 11211 12811 13024 1328 13623 13627 1385 13817 13823 1422 1468 14626 14627 1482 1484 1487 14812 14814 14817 1501 1522 15210 15211 15213 15215 15216 15217 15222 1545 1565 1569 15623 15626 15820 1644 1645 1646 16413 16424 16426 16428 16430 1661 1662 1664 1665 1666 1669 16611 16615 16618 16621 16623 16624 1683 1684 1685 1687 1688 1689 16812 16813 16815 16817 16820 16821 16822 16825 16826 16827 16829 1703 1705 1707 18023 1927 19226 21216 21411 2529 27616 30028 30619 30621 30623 3083 3185 3186 3187 3229 32210 32221 3301 3307 33011 33013 35012 35019 35023 35025 35211 35213 35430

Kazalo pojmova

581



54617 55810inqualificatum 16615 16813 16825


4184 41822 4507 45021 45022 4503 4543


16413 16428 16615 1684perfectum 53415 5363



11826 15225 2842 4944corruptio 4 3011 521 8014 949

12227 1241 12615 13212 13818 15018 15219 18428 20011 22211 2843 2861 2863 2865 28817 29821 3005 3367 34219 34221 3442 3801 4184 4764 4765 4784 4788 47810 47813 47820 4807 48211 4848 49027 49427 4963 49821 50219 50425 5108 51230 5161 51613 51623 51625 51627 51629 5184 51822 51823 52012continua 4783 5186



5541cursus 37824


cutis 1906


1528 22212 29823 30032deductio


Kazalo pojmova

582



2925 2926 29210 29210 29213 29220 29221 29223 29224 2943 2945 2947 2949 29420 29622 30215 33622 3528 50830 5102 52232



33016 34618 38611 38612 39410 40811 42015 42023 42025 42410 42414 42420 42428 43420 43613 45012 4523 45214 4546 4606 4608 4609 46010 46612 46817 47016 47019 4728 4843 4844 4845 52410 52422 5265 52613 52614 5286 52813 5309 53010 53021 53023 5322 53214 53215 53218 5344 5349 53620 53821 54215 54218 5446 5447 54615 55230 55412 55415 5562 5565 5567 5569 55620 55810 55817 55829 5623 56214 56216 56219 5648 56811 56822 56823 56828 56830 5709universi 5443 5444 55225 5543

5563 55811descensus 42413 42428 4381 4722

52227 52423





5422 54620 54623 5589coeli 5287 56015


30622 30624 30816 37219 3741 3743 37415 55824


46826 5148 51413 51610 52425differentia 5822 5824 803 808 8823

1424 1842 18413 18414 18434 34818 3889 43826 4588contraria 39217

difficultas 523 15812 1682 16810 18812 29624 3768 48814 48816 55020


Kazalo pojmova

583






distinctio 1821 1182 13222 1868 32225 32229


2025 20213 2048 20628 20825 21026 21029 21030 2125 21415 22013 22015 22026 2241 2244 22410 22416 22419 22420 22613 22623 2282 2283 2288 22813 2363 2386 2409 24012 24018 24023 25624 2627 26213

doctrina 631 186 2417 2825 307 3215 3221 4015 9620 1127 11212 11417 11614 1264 1289 14413 15414 15612 15814 15827 21413 22025 2369 2405 24023




domus 2812 4010 503 5021 8612 14025 1421 1425


15220 16418 1907 2106 25811 29412 29419 3666 3743 3745 40012 4144 4367 43829 45411 47227 50011 53819 54011


35620 35629 3587contraria 3562

durum n 645 34812 34817 35613 3642


Kazalo pojmova

584



46425 46429 4787 54023perfectus 11827


electio 4216 4222 489 4817 43220 4868





8621 8622 8623 882 885 8811 8813 8818 8820 8824 901 9011 9026 9027 924 943 944 9410 9416 1308 14420 16223 16224 16226 1821 18215 1888 18814 18817 23617 23619 2862 48829 48831 4903 4906 4921

reale 10426 1061uti ens 1815 1817 1822 1823

1824 202 204 2226 245 247verum 4903


Kazalo pojmova

585









1683 22011 22016 22027 2221 223 2225 226 2221 2222 22224 2243 2246 2247 2248 22614 22617 22619 22621 22625 2289 22810 22811 22814 2401 24022 29216 29217 29221 2966 2967 2968 29832 30019 30020 30028 3121 3205 32013 3505 38417 38418 42814 42816 42821 45421 4728 4729 47211 47212 47213 47222 54211 55412 5602 5604 5629universi 56827

fabula 4412 4413 37622 41829 5667facies



2584 2628 2827 3268 48418falsitas 18427 2089 2468 2629 27421

27634 30035 39423 48418 51222 5147 54032


38213 43423figmentum 13810 1562 17413 43218

43230 5689figura 145 11625 1328 14023 14024




907 9025 988 2022 2122 21811 2482 2485 2487 24813 24815 24819 24820 24821 24829 2503 25425 2507 25012 25017 25021

Kazalo pojmova

586

25022 25224 2543 2544 2546 30020 3042 3145 3204 3208 32011 32024 3223 3227 32221 32430 32432 3265 32614 32617 32620 32623 32630 32632 3281 3284 3289 32812 32814 32818 32822 32827 32830 3301 33014 33021 33224 33227 33229 3343 3344 36011 36618 37211 48216 53217 55010praeteriti 2483 2547







51611femina 1589


2629 2826 2828 2830 301 306 308 3010 3011 3014 3015 3024

3029 3225 3418 3421 368 4011 4013 4419 4420 4422 484 487 4812 5021 5417 5429 562 565 5611 5621 5622 5623 609 6013 623 624 6810 6811 7420 7614 7617 7619 7623 7627 789 7811 7812 7818 7823 7825 8018 8020 8027 845 848 849 8413 8611 9021 9211 9217 9420 9423 961 962 967 9611 9618 9620 9627 981 9829 9831 1006 10017 10021 10022 10023 10024 10025 10029 10030 10214 10220 1041 1049 10622 1082 1085 1088 10811 10814 10816 10819 10823 10826 1101 1103 1105 1106 1109 11023 11024 11025 11027 11032 11033 1111 1122 11210 11212 11216 11218 11223 11224 1144 1146 1147 1148 1149 11411 11412 11420 11426 1161 1162 1163 1168 1169 11615 11618 11622 11624 11625 11626 1182 1185 1186 1188 1189 11813 11814 11815 11819 11822 11828 11829 1201 1203 1208 1209 12010 12011 12012 12015 12023 12028 12030 1222 1225 12210 12216 12222 12223 1241 1242 1245 1246 12410 12411 12412 12422 12423 1264 1267 12610 12612 12615 12617 12620 12621 12622 12627 12628 1288 12812 12813 12814 12825 12828 1301 1307 13017 13020 13021 13025 13027 1322 1326 13210 13211 13213 13217 13226 13227 1345 1348 1349 13413 13416 13417 13419 13423 13424 13427 1367 1368 13610 13612 13618 13621 13624 13625 13823 13825 1404 1407 14010 14017 14019 1425 1426 14214 14210 14212 14213 14217 14620 14621 1489 15014 15015 1548 1549 15410 15411 15413 15419 15420 15422 15428 15431 1561 15611 15613 15615 15617 15618 15620 15624 15625 1581 1585 1586 15810 15816 15819 15824 15825 15828

Kazalo pojmova

587


10411 11031 12219 12624 13025 13028 1385 1743 18615 18622 18628


10610 10613 10619 10630 10813



9822 12415 13010 14214 14219 5225


1068valida 17412


3643frigiditas 4425 464 466 467 469

4625 4819 507 508 542 564 565 6218 6423 6424 689 1502 35810 3647 3703 40821 40825 42024 42216

frigidum n 264 406 4420 5622 5810 626 6236 6428 9813 14820 34811 34820 35827 36618 3882 3885 3907 39220 43621 4566 4567

frigor 1469 19018 42026

Kazalo pojmova

588

frigus 542 543 544 545 6237 19010 19016 19020 40816 51216



fundamentum 503 1505 19411 21818 33627 33629 40424


23612 23615 24423 24427 24812 24825 24826 2502 2505 2508 25223 2541 2546 2547 25423

generatio 4 2413 299 3621 3622 403 5010 5012 5014 5016 5019 521 546 547 5410 5411 5416 5423 5424 562 566 567 5615 5618 5619 5620 5627 5811 5813 5827 6231 648 6412 6416 668 6610 6614 6618 6620 688 6816 7629 8024 8617 8624 9015 9026 949 9421 9623 10426 14425 1463 1467 14612 14618 15018 15219 15221 15223 1542 15414 15618 15621 1581 1582 18428 20011 22211 2861 29821 3005 3366 3367 34219 34221 3442 3443 3445 3941 4305 4308 43433 4367 43818 43821 4469 4764 47619 47620 4782 4784 4787 4789 47820 4807 48020 4821 48211 4848 49413 498 13 49820 49821 49824 5008 5027 50214 50418 50419 50424 50426 50427 50430 5062 50620 50626 50631 5101 5102 5106 5108 51018 5129 51212 51226 51229


49627 49817 49831 5002 5007 50010 5023 5047 5064 50610 50617 50811 50814 50820 50829 51010 5183 5186 5188 51811 51823


generativum n 4782 47818 4827 50826 51029 51431 5166

generatum n 5616 5618 5622 5627 569 1585

genitor 2686genus 342 3411 3616 748 7415

15416 15417 2063 2083 20822 31028 41019 49829 2624 3012 3013 3014 3015 341 3410 3412 3414 3417 3420 3421 367 369 3610 2611 3612 3617 3620 384 402 403 583 584 5824 605 7216 7217 7218 7223 7224 7225 7414 7416 7613 11615 15417 2063 2083 2086 20816 22215 23820 24024 25611 25612 28836 29015 29019 29023 29212 29214 29220 30211 30213 32630 35618 4123 41225 41417 41427 50423 50424 5061 5065entis 3413 7215primum 342 3616 7222


3281 3283coelestis 3246

Kazalo pojmova

589


graditor 56611 56614gradus 10220 15016 1961 30017

30020 30626 30627 30629 3081 35828 3967


38611 46630 4689 4725gravitas 33212 34821 3646 3665

3667 38613 39410 4006 46632 47019




53221supernum 53221



266 6823homo 619 1023 186 2829 304 308

385 386 388 389 3827 4614 4620 5015 583 5820 5823 742 8025 9029 9030 9814 10213 10220 10414 10612 11418 1227 12626 12810 13615 13617 13619 13623 1389 13816 13822 1464 1605 16011 16012 16025 1744 18023 18024 1863 186ndash6 1868 18616 18618 1903 1905 20823 2103 2105 2109 21010 21221 21812 26421 27621 29613 33613 36420 37429 3769 37613 38026 38028 38411 39423 39424 39617 4042 4226 42631 42825 4382


hora 22622 22623 22625 27613 3725 51610aeterna 2284

humiditas 6425 1469 19026 35617 3588 36021 36218




583 5821 603 604 608 609 6015 6016 621 624 625 626 6210 6235 642 6424 6621 6624 6628 12628 12629 1282 1283 1284 1285 13414 13418 13422 13423 13424 1368 1503 16024 1766 1767 17617 1843 18411 18413 18416 28825 3044 3528 35212 35812 35813 35816 3601 36415 36418 3686 3688 36813 36814 38417 3865 38615 3886 3908 39020 39217 39620 39621 39622 4007 40016 40020 40026 4025 4026 40220 40223 4049 40410 40416 40420 40425 4062 40625 40822 40827 40828 4103 4104 4107 41018 41021 41023 41025 4121 4123 4124 4125 41421 41422 41425 41427 4166 4167 41617 4184 41827 42021 42210 42215 42230 42231 4249

Kazalo pojmova

590




21810 2501 27422 27423 2844 42227 50032



in actu 1145 1168 1203 13428 13432 1363 1364 13610 1403


1148 1168 1169 1201 13427 13432 1365 14422 18233 18412 1865 3226 3242

in re 11228 21421 2407 2501 29418 29619 3362


4827 50211inanimatum n 3820 3822 3823 55814





55021 5521 5523 55218 55222 5649 56421



indivisibile n 1643 22414 23425 23811 24412 24821 3007 4281 4584

inductio 2829 5422 19211 41818 41821 4206

inexistens n 1816 247 4215 501 12418 2349 39016 43020 4322 5342

Kazalo pojmova

591

non inexistens 4216 4818 8622 8623 884



2201 25410 2626 26213 3348infinitudo 21218 21813 22612 22614

2423 2443 3024 30224infinitum 1231 6826 1365 20019

20021 20022 20030 2021 2023 2024 2025 2026 2045 2047 20619 2087 21029 2128 21212 21215 21216 21217 21222 2163 21613 21620 21621 2184 2187 21812 2204 2206 22010 22012 22014 22214 2242 2265 22610 22617 22618 22620 23624 24817 2523 25220 25222 25225 25226 2542 25412 25411 25412 25413 26615 27422 27423 30219 33623


16219 16221 16223ingenium 327 423 5015 903 10224

11613 20016 32224 4009 43013 44810 5244 52611


20023 20024 24815 30020 30021 3749 56019 5642


instrumentum 706 707 4306 4308 55219

intellectio 20612 20613 20616 20620 20622 20624 21422 21815





intermedium 2815 2816 8427 3505 42820




2487irrationale n 3820 3823 3824 3826





largitas 3029 4348latio 3524 37413 3803 46426 4665

47617 47619 47816 47821 47822

Kazalo pojmova

592

48018 4822 48210 4842 5188 51820 51823circularis 34216 37015 37212 37213

4028 45613 45821 47616 50825 5201 5209 52230



latitudo 52815 52816 53414 53421 53614 53813 53827 53832 5402 5403 5404 5406 54013 54017 54019 5422 54425 54427 54428 54619 54620 54623 5585 5588 55823



3646 3649 36414 3664 38613 3949 4006 4221 44613 4525 46426 46428 46429 4664 46617 46627 46632 4684 4685 4687


libra 30625 3081 5684lignum 4426 4427 461 462 464

465 466 467 468 4618 4625 4819 507 543 544 5610 5823 604 6010 6014 6016 6019 621 623 625 626 6226 6228 6621 6623 6628 689 1421 1466 16025 1623 1629 16214 18417 18418 30022 39019 39021 4125 4127 41211 41615 41629 4183 42420 42423 4409 44011 44012 44013 44015 45015 46023 46026 4625 4626 46218 46221 46222 46223 46224





40219 41616 47024 49219 51226 5468 56019 5708contraria 30622 30625 37415


Kazalo pojmova

593



2244 22415 23018 30415 52815 53414 53421 53614 53812 5382153827 53829 53837 5406 54013 54017 54018 5422 54413 54414 54416 54417 54421 54422 54623 55611 5585 5587 55822 5621 5623 5649 56411 56421aequalis 5405


38011 38013 38015 38019 39619 39620 39625 39630 3985 4267 4304semimortuum 38017

luminosum n 34426Luna 34427 3461 34610 34611 34614

34620 3528 3584 35812 35830 3601 3604 36218 36412 36420 36424 3663 38012 38015 38413 39615 3989 44611 44613 44620 45411 45412 4586 46410 46423 5706


machina 587 26218 4403 46824 47018

magister 4614 668 9811 12426 16411 1654 21413 23030 30417 31624 3249 4322 43221 45010

magnitudo 4019 5417 5620 5624 14624 14626 14627 1528 15210 15211 15216 16619 1703 20023 20032 2025 20211 20213 20619 20628 20811 21013 21017 21026 21031 2147 2149 21410 2165 21617 21624 2208 22021 2242

2245 22413 22422 2266 22611 22816 22826 23018 23024 23027 23426 25818 25826 2602 30224 30810 3107 31615 31616 31820 31822 32011 48625 53418continua 22822 22827 22829 2301

23020 23024 23813 23815 31026

divisibilis 2023 22411 2266 22620 23020 23024 23813 23815

infinita 2045 2048 20825 21027 21229 21418 22025 2221 2223 2225 22221 245 2248 22421 22422 2262 22621

mathematica 20410 20623 2088 2125 21610 21615



manus 626 8412 19819 3043 32411 32424 34220 35218 36013 53226 55217


1827 27011 2742 3306 3587 3588 36026 36027 36219 41825 42211 4242 4261 4306 4308 43625 49427

materia 165 2015 2018 222 2415 2416 2626 409 4011 4419 484 487 4812 5021 7620 7827 7810 7811 7812 7814 7815 7816 7817 7822 7826 801 803 806 808 8026 8027 847 8414 8616 8819 8821 9021 9422 983 9824 9825 0828 9830 9832 1003 10012 10015 10016 10017 10020 10022 10027 10029 10030 102 10810 10823 10824 1103 1105 1106 1109 11023 11025 11027 11034 11210 11216 11219 11223 11225 11228 11229 11230 1141 1142 1147 1149 11410 11411 11413 11415 11419 11420 11421 11422 11426 1163 1167 1169 11610

Kazalo pojmova

594




1368 14620 1546 1549 15431 15625 15626


13430 1443 1445 14615 15017 15620 16213 16214 16216 16218 1641 2869 3963 42623 44822



32635 4146 41615terrea 4404


32011 32013 32024 3281833223 33226 33228 3521 35211 35820 38417 38816 40013 40014 42815 42821 4343 43410 43411 43416 43417 4368 44624 44625 44832 4501 4505 45012 45013 45014 45228 45233 46624 4681 4709 47016 4725 4728 47210 47218 47221 47231 4747 52412 5328 54216 54222 5443 5508 55412 55414 55415 55817

Kazalo pojmova

595

memoria 63 83 2009 2305 26811 37815 37823 37827 3804 3805 3806 38023 38027 38028 38029 38030 38032 3826 38210 3868 4129 4226 4227 4228 4443 5603

mens 5011 5018 561 6212 8423 10032 10215 10222 1041 15826 21419 24013 25017 3041 32417 3448 39818 4984

mensis 51610 38017 5149 5265 5266


1867 1883 45015 4703 4881 54419


5547 55429mistio 609 6014 6016 1329 41828

42633 43018 4322 43214 43411 43433 4366 43822 43829 43835 4406 4408 4425 4428 4469 4541 4543 50219 50221

mixtio 608mobile n 26224 2643 2648 26610

26611 2683 2684 27014 27018 27021 2721 27426 27428 27429 2766 27610 27615 28616 27618 27633 2782 2783 2788 2789 27824 2802 28013 28019 28227 2848 2849 28414 2868 2881 2884 28833 29626 29628 2984 2987 2989 29813 3001 31428 3166 3167 3168 32419 33416 33618aeternum 2724 27424 33415 33423



51823modus 225 407 4013 502 564

5614 6012 684 704 8025 8611

908 9022 9215 10415 10625 10826 10827 1167 11624 1204 1248 12416 1288 13831 14022 14212 14625 1481 1482 14817 1529 15212 15213 15224 16024 17021 17229 1747 17416 18811 20624 2203 2225 22217 22415 22416 22417 23028 2405 2406 2407 2408 24024 24222 25019 2664 28812 28815 29223 29414 29819 3024 30222 31812 31819 3209 32212 34213 35210 36013 3702 37428 37620 39011 39624 40013 4043 43214 43421 43423 43614 43822 4428 45621 47027 4746 47613 48019 48212 49030 4945 49412 4963 49610 50430 5068 50820 5122 5168 52014 5227 52233 52812 53021 5326 54220 55016 56620

moles 4522 1647 1227 10032terrea 4522

molimen 5246molle n 645 34812 34817 34825

35613 3642mollities 35011 35012 35014 3561

35620 3584 3588 35824momentum 4022 15432 15619 37622

51611monitum 44222



24611motio (kretanje) 30033 32413 40217


motor 20017 25621 2781 2783 2786 2787 2789 27812 27814 27815 27818 27819 27828 27829 28021 28022 28027 28028 28029 2821

Kazalo pojmova

596

28210 28211 28219 28626 29624 29628 29629 2987 29812 33411 33417 33621aeternus 33414 33415 33421 33422



motus 4 1620 243 245 248 2419 4821 508 5013 5014 5416 5419 1101 1105 1106 11010 11012 11014 11020 11021 17018 17019 1949 20018 20022 20023 2029 20216 2061 2081 21815 21822 21823 21824 2208 22017 22021 22025 2226 2229 22211 22214 22221 22222 2248 22413 22415 2261 2268 22611 22619 2282 2288 22810 22813 22816 22818 22822 22823 22824 22825 22826 2303 2306 23010 23012 23013 23014 23016 23021 23022 23024 23027 23217 2342 2346 23420 23421 23423 23425 23426 23428 2363 2381 2388 2389 23811 23813 23815 23821 23822 23823 2406 24011 24018 2425 2467 2469 24612 24613 24614 24616 24617 24618 24620 24628 2481 24810 2567 25610 25613 25620 2586 2587 25819 25821 25822 25824 25826 2602 2605 2624 2628 26210 26212 26214 26218 26221 26224 26225 2644 2646 2649 26411 2666 2669 26610 26611 26612 26614 26616 2683 2684 2685 2688 26813 26814 2704 2705 2708 2709 27014 27018 2723 2728 2729 27210 2746 2747 2748 27410 27417 27419 27423 27426 27427 27428 27430 2765 27632 2781 2782 2783 2784 2785 2787 2788 2789 27815 27818 27820 27824 2808 2809 28013 28020 28021 28030


256 17 25618 25628 2581 26215 26617 27016 27416 28210 2845 30212 30218 31223 32419 330ndash20 3346 33413 334ndash20 33421

Kazalo pojmova

597


3022 30220 3041 30420 30421 3064 3066 30813 31021 31023 31024 3147 3148 31411 31412 31816 31817 31823 3226 32217 32222 3262 3283 33010 33215 33622 37020 3723 37215 3746 37411 43421 4543 47621 48015 4822 50812 5106 5107 5206 52225 5248

coelestis 24610 37017 3804 4605 47621


23214 2948 3102 31012 31015 31018 3166 3184 32215 32218 33217 37027 38024 47816 50812 50813 50813 5104


23031 2329 23210 23214 23218 23219 23215 23415 2947 29414 29424 2964 2965 29610 29616 29618 29820 29828 3003 30025 30026 3021 30218 31011 31023 31024 31026 31810 33622 5104


deinceps 29223 29224 2943 2945 2947 2949 33622



localis 15019 1521 22213 3066 30813 45216 5302 5426 54611 5483 5584 56418 56421


45216 45231 4547 45414mobilis 26224 2683 2782 2984


27023 2725 2804 28028 43015 46811 46812 46817



31021 31819 31825 33211 43422 45227 4821 50811 52225 52228 52416




4485 44824 44831 4504 4508 45014 45017 45022 45212 45214 45222 45228 45411 45414 4582



movens n 2643 2648 2649 26812 2904 2907 29627 33412 4829

multitudo 7424 21216 2529 27817 3889 55413

multum 7424 7427 764 765 766 768 1047 10631066 1069 13029 2021 2041 21810 26812 27814 3945

Kazalo pojmova

598



munus 1614 1615 2215 2217 2418 43813 4525alienum 2220


867 8612 9622 1465 2308 2343 2344



4221 4418 484 486 5631 6220 668 702 706 7811 7817 7818 861 9615 9627 9811 10214 10424 10616 10819 10820 10821 10824 10827 1104 1105 11014 11017 11020 11021 11022 11023 11212 11213 11216 11218 11220 11224 1146 11412 11413 11415 11416 11418 11419 11421 11422 11423 1161 1163 12228 1446


natura rerum 3829 4413 4415 846 1445 15814 1628 16415 17014 1867 2224 22615 23619 3306 39419 40826 41023 4126 41423

Kazalo pojmova

599

44210 4467 45217 46017 46416 4662 4703 55226 55227 55228


28821 36217 3962 39621 39824 39828 4008 40221 40621 40623 42824 50213 50217 50218 50823

negatio 941 949 2563 2749 34631 40421


nihil 2416 2824 4810 688 749 7411 8620 884 985 9834 1048 10412 10413 1067 11021 1124 13810 15810 17220 18015 18213 18214 20212 20215 21611 22812 2326 23418 23424 23610 2447 24422 24423 24426 2463 2465 24610 24614 25225 25226 2543 26410 29011 29212 29213 29415 29426 2983 3048 30415 30826 31222 31620 32211 33225 33227 33425 3369 33611 34216 34411 3463 36012 37811 42221 42625 43828 46015 46218 47027 4887 48831 49213 49830 5025 50210 52811 5368 54420 54430

nihilum 8621 881 882 9420 18633 24427 2763 28218 28416 4921 50026

nix nivis 51213nomen 630 185 187 5817 683


univocum 13233nubes 17818 4024 40618 40619 48217

48218 51213nuditas 14622numerus 145 4417 963 1486 17210



nunc (τὸ νῦν) 23424 23428 2363 23610 23611 23611 2387 2402 2428 24215 2447 2448 2449 24410 24412 24418 24423 24424 24426 24612 2482 2487 24815 24816 24817 24818 24819 26417 2769 27612 2788

nutrimentum 51014 5427 54217 5449 5501 5503 5528 5543



obliquitas 33213 42418 42426 42428 4527


56611occidens 30628 3081 3082 30816

3181334624 3742 3744 3983 3985 398ndash7 47215 56819

Kazalo pojmova

600



operatio 55018opinio 1342 13613 1547 16610


oppositio 30811opus 2214 3810 468 706 903 1349

15426 17225 20016 21229 24013 32618 35413 35417 37626 37812 39822 39823 40620 42815 4321 4981 50024 50025 5026 50216 5062 50827 52021 5226 5425 5426 54210 54213 5441 5448 54420 55212 55417frustraneum 5041




mirus 6618oriens 30627 3082 30815 31812

31813 34624 3742 3744 3745 3983 3985 3987 47215 56819


astrorum 56018os oris 1344 21023 54410 54814

5481554817 54819 54822 55014 55018 5525 55211 55214 55219 55220 55225 55229 55230 5542 55420 5568 55622




absurdus 37023pars 1010 1016 1018 1221 1224

2012 2013 2219 421 586 6632 7815 7816 7820 802 803 805 807 808 8013 8025 9828 9831 12021 12627 12628 1504 15215 17417 1765 1766 1768 17613 17616 17621 17622 17623 17628 18011 18018 18030 19821 20010 23412 23416 2361 2367 2369 23611 23612 23618 23620 23621 23619 2383 2388 24211 24213 24220 24221 24122 24125 24413 24419 24610 24612 2504 2505 2507 2509 25011 25013 25024 25032 2521 2523 2525 2526 25213 25214 25215 25217 25218 25221 25223 2548 2626 2687 2702 27627 2781 28816 29814 31426 32225 33023 3321 3546 36024 3644 3626 36212 36216 36223 3725 37817 3825 40021 40222 40612 41016 41018 4123 4125 41215 41230 41420 41421 41425 41610 41613 41617 41627 41822 42211 42213 42216 42220 42222 43224 43425 43426 43428 43431 4365 4368 43614 43815 45023 4525 45822 4607 4667 46613 46619 46621 47010 47215

Kazalo pojmova

601



18618 2363 24215 24410 24816 28813 28815 36415 36418 36419 3665 36611 39810 41827 4366 4668 5343 5489 5607gravis 36610levis 36610

parvitas 2147 21411passio 124 248 6016 6021 647


pater 3027 4822 6625 927 11823 2707 27815 36027 4305





51622permanentia 1410 6233 49423 49618


5045 55620 5664 5668 5681 5709



2221 7625 7628 8815 9615 9624



Kazalo pojmova

602


physica 1614 189 1813 1818 1820 2220 2420 786 9614


35821 3727 37212 3744 38012 51011 53216 53223

planta 124 2012 4010 8615 922 10213 10217 10222 10413 1228 13030 13611 13615 1465 1545 1568 1861 1862 1867 18627 16528 18630 1882 2146 27622 48612 49833 5304 5344 53618 53619 53629 53821 54216 54220 5443 5444 5446 5449 54814 54815 54816 5507 5509 55224 55230 55418 5569


mysticum 19426polus 34618 51216 56015621 5623

56416 56420 56822antarcticus 56610 56821 5706




positione (θέσει) 29211 5425 5427 54212 54420

posterius n 7410 7411 1067 2403 2427 24225 2441 2446 2586 2588 25810 25814 25817 25819 25820 25825 25827 28210 34616


18221 18222 18228 18430 1887 18815


1142 1145 1148 11411 1168 1169 1201 13410 13427 1332 1365 1421 14422 1501 1587 18033 18218 18224 18233 18413 1841 1865 18834 18835 20031 2043 2044 2046 2128 2142 21414 31613 3188 32225 32226 32228 32229 3242 3245 32426 32428 32432 33224 39011 40025 4022 40223 40420 4269 42611 44010 45816 45817 4927


3828 905 10416 11022 13620

Kazalo pojmova

603

17832 19616 19620 27414 2823 28417 2868 37821 41012 41428 4187 4189 41810 41814 4329 43226 4341 4343 43427 4363 43611 44222 4962 4984 52024 5549 55423 55425

praedicamentum 248 2410 345 3613 12016 12421 1263 2304 23227 23230 23411 2366 23627 27219 34621 34623

praedominans n 4509 45010 45011 45022 45023 45220 45226 45230 45232


10024 10622 3789 37812 37813praeteritum n 23612 24422 24426

2483 2502 2507 25221 25223 2543 2547




motus 32215 32221 32222 33015 33018 33021 33023 3321 3326 33217 3729



Kazalo pojmova

604


2628 2017 3018 3030 3832 5013 6814 7010 7011 7013 7820 8018


7629 9015 9421 1042615621 1581 1582



54418 54422 5588 56421mathematicum 20413 20625

motionis 54616 56017 56215 56220motus 5014 1104 1106 11010

11011 11012 11014 11020 11033 2708 2808 28021 39210 4867 55814 56412 56620 56626





6633 761 7612 766 8021 8417 902 9412 986 10017 10023 10628 1445 19229 3968 42624



3216 6815 7627 9619 9815 9823 9832 1008 27215


Kazalo pojmova

605



27224motus 26411 26614 2727 2729




51427 51433 5401 5402 5404 5406 54014 54016 54019 5423 54428 54619 54623 5586 5588 55823 5644 5648







16413 16417 16418 16421 16422 16423 16426 16429 1683 21031 2122 23426 23428 2364 2387 24822 3162 3164 31611 31613 31616 3182 3183 3188 3189 31811 31814 31821 47214 53813 53835 54010 54030

pyramis 32814 54016 54024


24622 24625 2584 28417 3026 31620 3546 35422 35620 35622 36619 48811

qualitas 3616 3618 404 5419 5624 5626 627 6225 6430 11819 11820 12631 12632 12633 1285 1324 1328 13412 13414 13418 14216 15414 15416 1669 16611 16829 1704 1706 17016 17021 17022 17026 17027 19020 19023 19027 1927 27219 51429 34416 34612 35615 35624 3609 36614

Kazalo pojmova

606

36825 3706 37819 3804 3904 39412 39814 4163 43431 44615 44616 44822 4748 50621 52015 52019 52023 52025 52028 5222 5223 5225 5228 52211activa 25423 19029 19032 34628





23010 23412 2365 2369 2382 23814 2462


2462 2468quies 1105 1107 11010 11012 11021


quod quid 968 12410 12419 12420 1624 16225


radix 54819 5448 54814 54815 55419 55610


palustris 5163ratio 1618 2418 262 2617 381 601

606 607 6015 6021 6022 6025 6213 6215 6218 6219 6223 6234 6235 641 6426 661 662 663 6611 6816 6824 6826 703 7218 7225 768 7612 821 924 962 965 968 9833 10617 10827 1102 1107 11210 11214 11225 1147 11427 11620 1208 1209 12011 12030 12213 12815 12816 12827 1304 1305 1306 1309 13011 13015 1329 13833 14012 14018 1486 16619 16622 1701 17010 17013 17014 17015 17016 17018 17413 17414 1763 1768 17611 1788 17814 17831 17833 1806 1827 19013 19014 19015 19227 19810 20012 20014 20826 21420 2181 21817 22210 22214 22413 22615 22813 23224 2345 23416 2382 2388 23811 2409 24220 2468 2482 2489 24811 26211 26214 26220 26221 26715 2749 27424 2761 2767 27610 27626 27627 27630 28224 29226 29823 3006 30011 30023 30029 31016 31426 31623 32614 32615 32820 3309 3324 33411 33418 33619 3484 34822 3504 3508 35014 35015 35018 35020 35022 35024 35213 35218 35220 3542 35622 3582 36419 3665 36615 3704 3786 38021 3847 38416 38810 37020 38811 39420 3965 3982 39812 39814 39817 39824 4003 4005 40415 40424 40427 4084 4087 40817 40822 41213 41418 41428 41430 4161 4163 4164 4168 41631 42027 42232 4241 42620 42624 42811 42814 42817 42823 42825 4301 43220 43222 4386 4401 44019 4429 44213 44214 44219 4441 4466 45412 4581 46029 46212 4645

Kazalo pojmova

607


3302 3962 38215vera 33616 31623 2604 42822



47218refractio 1323 17412 36817regio 40429 40828 43618 52223



relatio 34612 48620ad nos 55822


reprehensio 53011 56617res 1216 304 306 3025 3625 381

3814 3816 3829 3830 3831 421 425 4214 4217 448 4413 4415 4417 4418 4418 4421 4423 4424 4612 4621 4622 4815 502 506 508 5025 528 5215 541 5817 5825 62136225 6230 6232 6412 6413 664 6614 6616 6617 6633 702 744 749 761 7612 7613 7618 7619 7620 7622 7629 786 682 688 6814 8021 8426 8417 865 8617 8817 902 9224 9225 9412 9421 9610 986 9812 10017 10023 10028 10031 1042 10414 10417 10824 11018 11228 1165 12028 12223 12224 1248 12825 13234 1341 1345 1346 1347 1348 1349 13416 13419 13420 13427 13428 13432 14010 14011 14012 1445 14424 1464 14618 15814 1628 16215 16022 1642 16415 1704 17013 17014 17015 17029 1726 17629 1888 17821 18027 18216 18231 1866 1868 1882 18834 18835 1902 19012 19213 19229 19627 19634 1981 1985 19818 19825 19828 2003 20029 20031 20212 20610 2085 20811 2081421022 21024 2127 21420 21421 2224 22615 2325 23216 23618 2407 24013 24014 24016 24017 24621 2501 25810 25812 25815 25822 2628 26813 26814 27015 27026 27222 2743 27812 27814 27816 27822 28022 28419 29017 29410 29416 29418 2961 29619 30213 30812 31219 3169 3241 3306 33217 3362 33610 34819 35219 35415 35824 35827 36617 37024 37621 37819 38028 38029 38033 38619 38821 2928 39419 39422 39424 3967 40414 40826 4121 41412 41416 41423 4164 42222 42423 42622 42624 43411 43433 43810 43811 43817 43819 43821 43828 4383143835 44210 44211 4467 4469 4484 45217 45231 4547 46017 46023 4641346416

Kazalo pojmova

608



3216 6815 7627 8422 9619 9816 9823 9832 1008 10014 1463 1467 1468 1663 20413 2064 20614 20625 20816 21611 27216 33221 3345 24014 39823



retro 5286 5324 5349 5465 5467 55613 55616 55617 55618 56216 56219 56221 5643 5647 56611 56811 56819



35435 35631 36014



3602 46411saxum 45015 48612scientia 1818 1819 1821 1823 204



24225 2446

Kazalo pojmova

609

semen 409 5611 6622 8615 8618 921 1465 1545 1568 2185 21820 2829 35816 35819 3675 41826foecundum 3685


12831 15225 2066 2084 33219 33220 33222

sensus 12826 12828 16222 16411 17823 17831 1805 18028 1902 19012 19227 20826 25824 2701 31426 32417 34410 34411 34412 36622 37429 38029 39428 3961 3964 39612 39817 39823 4005 40428 41430 4161 4162 4166 4169 41631 41817 41821 4207 42620 4289 42825 4386 4403 44210 44213 44214 44219 44220 4441 4569 46215 46230 4644 4659 46827 46828 4693 51224 52610 5465 5467 54610 54613 54614 5484 5506 55614 55616 55625 55628 5645


54412vulgata 17427


9619 1424 14611 28010 29820 3067 34215 36622 3767 3968 45216 48621 56210


19026 35617 3588 36022 36219 41419 4221 4623

siccum n 643 6421 6428 34812 34821 35614 35826 36030 3644 36810 3882 3884 3906 3908 4028 40419 40621 41228 41410 41623 4189 4565 4568 45614 45616 45617 45816


29830 49023 54411significatum n 4024 4026 4212

4217 504significatus 12016 16218 2801 3026

31013signum 888 5684 5681


3620 3622 3623 385 3813 3825 3829 405 4012 4618 4621 584 6625 6626 6627 6628 6811 6812 46623

similitudo 3617 3618 385 6621 6812 1845 1846 5243 52421 56425 56616 56618 56813 56818 56822


53013 53021 53023 5322 53214 53215 53218 53221 53224 5343 5349 546ndash9 54615 55621 55817 56015 56214 56216 56219 56411 56424 5662 56610 5684 56810 56821

Sol 629 8024 19420 33614 34614 34620 36810 36818 37825 3801 38016 38017 46411 48210 48220 4844 4847 48413 5085 51014 51029 5121 5124 5127 51228 5141 5143 5147 5149 51411 51416 51417 51418 51420 51422 51424 51425 51427 51430 5167 51611 51615 51619 51621 51627 51629 51810 51811 51812 51818 51821 51822 5209 52424 5261 5263 5264 52665267 5267 5268

Kazalo pojmova

610



23212 2825 2827 29013 3346 3347 33410 33624 33625 37027 38219fallax 1981 19816






3865 40410 40625 4104 4107 41421 41422 41428 4166 4249 42410 42412 42414 42426 42618 42622 42629 43224 43424 4365 46420 46423 46430 4662



45617calidus 41418siccus 41228 41418 4188 45616

spuma 3687stadium 22622 22623 22625 2285

23223statua 2812 8612 9623 11626 14023

14024 1465 1622 1625 16210 16225





studium 625 186 187 13214 19633 27412 29025 31618 32823 42421 55228


Kazalo pojmova

611





56823superficies 16430 1661 35023 35214



35213 38610 38612 39410 4023 4063 4104 41210 41212 41424 42010 42017 42022 42024 4249 42412 42427 4263 43213 4344 43613 43826 44613 45012 45210 4345 4586 46414 46416 46426 46429 46430 46432 4665 4666 4669 46611 46612 46613 46624 4687 4688 4707 4728 47212 47222 47227 47229 48213 48214 4843 4843 4845 5249 52411 52412 52422 5264 52612 52614 5286 52813 52815 5301 5303 5309 53010 53022 5322 53213 53215 53217 53220 5344 5349 53414 5361453620 53627 53821 53823 5422 5424 5428 5429 54210 54211 54212 54213 54215 54217 5441 5442 5444 5447 5449 54411 54412 54413 54417 54420 54422 54614 54623 5482 5487 5489 54812 54813 54816 54820 55210 55214 55220 55221 55223 55229 5542 5544 5548 55412 55415 55418 55419 55419 55421 55422 55426 5562 5566 5568 5569 55611 55619 5588 55810 55811 55816 55817 55829 5601 5604 5605 5606 5607 5608 56010 56011 5622 5624 5628 5629 56214 56216 56219 5648

Kazalo pojmova

612

56414 56416 56420 56614 56810 56822 56823 56826 56828 56830 5706 5709universi 54222 5442 5601 56011

56614ipsum 5301 53614 5449 54411

54417 54815summum 56823





12013 12014 12015 15421 15422 15425 1568 15619 15824 17018 17034 17213 17612 17821 19213 1945 1949 19419 1967 19626 20010 20019 20025 20031 2022 2024 20213 2061 2082 21619 21620 2182 2183 2188 21810 21811 21812 21814 21816 21821 21825 2201 2202 2204 2208 22015 22017 22021 22026 2226 22223 2241 2243 2244 2247 2249 22412 22413 22415 22416 22418 22419 22420 22422 2261 2264 2266 2268 2269 22610 22611 22617 2283 2288 22810 22813 22816 22818 22823 22825 22826 2301 2304 2306 23010 23013 23022 23026 2322 2329 23213 23227 23229 2342 2346 23415 23417 23423 23424 23427 23428 2363 2365 2367 2368 23611 23612 23616 23618 23620 23623 23625 23626 23628 2381 2387 2388 23811 23813 23816 23819 23820 23821 23822 23823


23028 2323 2329 23213 2367 2368 23626


24423 24424 24426 24624 24825 24826 2502 2508 25018 25223 2541 25422 25423 25425 25430 2566

Kazalo pojmova

613





36217 3643terminus 949 13215 2143 22011


teretisma 16015 1649 2929 33410 4705mirum 1648

tergum 1015 55619terra 618 2011 6019 6422 6023

6424 6425 1606 16821 17428 1784 1786 17811 17824 17825 17826 17827 2764 28812 30033 31410 3445 3504 35212 35822 3662 36625 36626 3783 3808 3845 38427 3865 38614 3886 3888 3906 39020 39211 39411 3969 39622 39626 39627 40014 40022 40217 40613 41221 4145 41615 42018 42027 42214 42811 42816 42818 4306 4329 43211 4367 43613 43623 44010 44816 44819 4486 44829 4501 45012 45015 45017 4523 45212 45225 45421 45434 45426 45427 45428 45430 4564 4565 4567 45610

45617 4589 45814 45815 45821 46016 4622 46217 46219 46221 46222 46223 46410 46412 4663 46615 4689 46819 4705 4705 47017 47021 47021 47022 47024 4726 48212 48216 4847 50222 50224 50226 5122 5124 5126 5128 5129 51225 51611 52228 52410 52415 52616 52617 5427 55816 56823 5706frigida 3888sicca 6422 3888

testimonium 1216 22812 26421 5829 4065 4209 42620 44213 4644










Kazalo pojmova

614

turpe n 14422 1825




32014 33616 3667 4262542632 4303 43017 4469 4605 4726 47274729 47210 4745 47613 47816 49214 49216 49412 49421 49626 49629 49824 49830 5002 5025 5046 5188 51820 5304 5307 5309 53024 5326 53612 5429 54211 54218 54222 5442 5444 5448 54413 54417 54419 54429 54810 55221 55223 55225 5543 5548 55414 5562 55810 5601 5602 5604 5606 56010 56011 56012 56019 56020 56021 5626 5629 5669 56613 56615 56827 56828

unum n 7423 23419 2903 29218 29222 29663564 38615 38616 3945 3946 39419

unum et multa 7424 7427 764 766 768


23416usus 4611 13216 13218 13219

13223 13228 13229 1341 14617 5084 5147 5563


16413 16415 16418 16420 35021 46810 47025 49816

vanitas 16410 21026vapor 1787 17813 17814 17816

17818 3887 40024 40025 41413 45816 48213 48214 4844 52222 52411 52414 52423 52424 52425 5264 52625 5268humidus 41413





veritas 631 82 186 3626 569 5614 12212 1946 19631 19633 19815 22814 23220 234ndash1 2429 2682 27421 30821 32823 3765 39422 39423 3982 39813 39825 41412 49624 50822 51225 5384 55428 55432 5667

vertex 47216 47219 47223 47224 47225 47226 56823


19816 2562 2585 28830 37828 4363 43631 43818 5384


perpetua 46821

Kazalo pojmova

615

vir 127 182 3624 6622 903 9014 921 9223 13232 2068 2662 27412 3306 37026 3827 38421 4009 41824 5325 5325 55421sapiens 2611 905 2067 27413

42416 48425 5285virtus 688 6813 3281 3789vis 183 481 687 6811 6817 10032

1388 15410 17024 18617 18618 20016 23224 2429 2466 26222 24811 2565 2661 27828 28414 28624 28831 31017 3285 33414 34221 3542 3548 3567 3666 37624 37625 37819 3806 38010 3965 40425 4127 43213 43215 43222 43610 43611 43615 43627 43631 43812 43831 4405 44013 45230 4602 4606 4609 46010 46011 46012 46623 46818 46820


visus 27219 27220 34414 34417 35013 41426 55627

vita 125 10217 13615 1744 2742 4809 48012 48011 48014 51616 51618


zodiacus 466 23412 23413 23417 23420 2369 23613 23621 23622 2384 25828 29211 47228 5425 5427 5429 54212

617

KAZALO IMENA






Kazalo imena

618













Kazalo imena

619












Kazalo imena

620












Kazalo imena

621














Kazalo imena

622










Kazalo imena

623












Kazalo imena

624










625


ARISTOTEL [ARIST]










626






627






628


337a6 522337a6ndash7 310 482 484 522338b6ndash8 482




629











665a 14ndash15 556649a 22 412694b13ndash14 70











630






OSTALI AUTORI


SIMPLICIUS [SIMP]



PORPHYRIUS [PORPH]





631

BIBLIOGRAFIJA







(Izbor)





Bibliografija

632













Bibliografija

633













Bibliografija

634














Bibliografija

635














Bibliografija

636













Bibliografija

637











Bibliografija

638














Bibliografija

639














Bibliografija

640













Bibliografija

641













Bibliografija

642













Bibliografija

643










Bibliografija

644








Bibliografija

645










Bibliografija

646













TISAKGRAFOMARK

Zagreb lipanj 2012



franciscus patricius discussionum peripateticarum tomus

Documents