god.xxiv. br.1-2,(20), 1998. sveti otac drugi...

GOD.XXIV. Br.1-2,(20), 1998. POSTULATUREGLASILO

ISSN 1330-6251

CYAN BLACKMAGENTA YELLOW


Sveti Otac Ivan Pavao II.na odmoru u Dolomitima,na sjeveru Italije.

MEPs Papom uDolomitima

Ljeto, 1998.

DUHOVNA BAŠTINA IVANA MERZA

MLADE@EUHARISTIJSKOG POKRETA

U GODINI 1998.Mladi ~lanovi MEP-a iz Slavonije sudjelovalisu zajedno s mladim Talijanima iz Trsta,~lanovima istog Euharistijskog pokreta naljetnoj {koli u srpnju 1998.g. u Dolomitima uItaliji, u mjestu Lorenzagu. U isto vrijemeSveti Otac Papa Ivan Pavao II. ondje jeprovodio svoj odmor. Susret s Papom bio jevrhunac ljetovanja.

Mladi Francuzi i Hrvati,~lanovi Euharistijskog

pokreta na taboravanjuu Pirinejima (Francuska)

u srpnju 1998.

Prigodom hodo~a{}a u Lurd u srpnju 1998. ~lanovi MEP-a izHrvatske posjetili su paviljon MEJ-a (francuskog ogrankaEuharistijskog pokreta) i pred njim su se fotografirali zajednos francuskom bra}om i sestrama, ~lanovima istoga pokreta skojima su se sprijateljili.

Pred paviljonom MEJ-a u Lurdu

âsovi sabranja, duhovnosti, zajedni~ke molitve i zajedni~keliturgije sastavni su dio pedagogije Euharistijskog pokreta. Naslici: jedna od sve~anih liturgija MEP-a u Sveti{tu Srca Isusovau Osijeku 1998.g.

Mlade` Euharistijskog pokretaiz Hrvatske sudjeluje na Euhari-stijskoj procesiji prigodom ho-do~a{}a u Lurd u srpnju 1998.

Hodo~aš}e u Lurd

Na Pirinejima u Francuskoj

^lanovi hrvatskog MEP-a italijanskog MEG-a u Dolo-mitima u srpnju 1998. na pla-ninarenju. Odlazak premasvrati{tu »Giaf«.

SVETI OTAC DRUGI PUT U HRVATSKOJ

Papa Ivan Pavao na grobu kardinala Alojzija Stepincau zagreba~koj katedrali uo~i njegova

progla{enja blaènim

U Splitu 4. X. 1998. Papa je spomenuo slugu Bo`jegaIvana Merza; navode}i njegovu re~enicu "Katoli~ka je vjera mojeìvotno zvanje" Sveti je Otac u njoj saèo svjedo~anstva ìvota

hrvatskih duhovnih velikana

II.2. X. 1998.,

MEPna izletuDolomiti

Italija

SADR@AJ

Sveti Otac spomenuo Ivana Merza . . . . . . . . . . . 1Dovr{ena Pozicija Ivana Merza . . . . . . . . . . . . . 3Merz je dar Providnosti - Razgovor s Mons.Verajom . . 3Kardinal Kuhari} o Ivanu Merzu . . . . . . . . . . . . 5O potrebnom ~udu za progla{enje blaènim . . . . . 5Proslava 70. obljetnice smrti Ivana Merza. . . . . . . . 6Propovijed Msgr.Josipa Bozani}a o Merzu . . . . . . . 7Bl.Kardinal Alojzije Stepinac i Ivan Merz . . . . . . . . 10Propovijed nadbiskupa Stepinca o Merzu . . . . . . . 11Posjet nadbiskupa Stepinca majci I.Merza . . . . . . 13B. Nagy: Novi Duhovi u Rimu . . . . . . . . . . . . . 14Susret s Petrom na{ih dana . . . . . . . . . . . . . . 15Merz govori: Krist Kralj . . . . . . . . . . . . . . . . . 17I. Merz: Duhovna obnova po liturgiji . . . . . . . . . . 18F. B. Krili}: Uzoru hrvatske mladeì . . . . . . . . . . 19[kola “Dr.Ivan Merz” u Drvaru . . . . . . . . . . . . . 20Drvarski gimnazijalci o Merzu . . . . . . . . . . . . . 20Mlade` Euharistijskog pokreta u Hrvatskoj . . . . . . 23Merz u Poljskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30Merz na Internetu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31Usli{anja - zahvale . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32Sredstva informiranja o Merzu . . . . . . . . . . . . . 32

Sadràj

List za promicanje poznavanjai {tovanja Sluge Bo`jega

Ivana Merza

Izdava~:POSTULATURA

ZA BEATIFIKACIJUIVANA MERZA

10000 ZAGREB,Vla{ka 93, tel. 031/211-509

Odgovorni urednik:Boìdar Nagy

Lektura i korektura:prof. Marija Omr~en

List izlazi povremeno.

Cijena: 5 kuna

Kompjutorska priprema:MC“Glas Slavonije” d.d., Osijek

Tisak:»SITOGRAF«, Osijek

Slika na omotu:

Papa Ivan Pavao II. 2.X.1998. nagrobu Kardinala Alojzija Stepin-ca u zagreba~koj katedrali uo~injegova progla{enja blaènim.

Najvi{i ckrveni autoritet na zemlji,poglavar Rimokatoli~ke Crkve nakoljenima moli se i odaje po{to-vanje hrvatskom mu~eniku Aloj-ziju Stepincu, novom hrvatskomblaèniku.

Foto: »Leos«, Zagreb

Papa u Hrvatskoj

IVAN MERZ - GLASILO POSTULATURE, Br. 1-2/1998. 1

Drugi pohod Pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj 2.-4. X. 1998.

SVETI OTAC PONOVNOSPOMENUO IVANA MERZA

U Mer~evoj re~enici “Katoli~ka je vjera moje ìvotno zvanje” Papa saèosvjedo~anstva kr{}anskog ìvota hrvatskih duhovnih velikana

Prigodom svoga dru-gog pohoda HrvatskojSveti Otac je i ovaj putspomenuo sluguBo`jega Ivana Merzakao {to je to u~inio i kodprvoga pohoda Hrvat-skoj 1994. Kod ovogdrugog pohoda Papa gaje spomenuo u svojojpropovijedi na sve~anojsv. misi s vjernicimaJu`ne Hrvatske, u Splituna @njanu, 4. listopada1998. Donosimo ovdjenavod iz ~etvrte to~kegovora Svetoga Oca dabismo bolje mogli uo~itikontekst u kojemu jeMerz spomenut.

“Predragi, Split i Solinsu druga i zavr{na posta-ja ovoga mojeg pastir-skog pohoda u Hrvat-skoj. Ova dva mjestaimaju sasvim posebnozna~enje u razvojukr{}anstva u ovda{njim krajevima - najprijeu rimskom, a potom u hrvatskom razdoblju,te dozivlju u pamet dugu i divnu povijest vje-re od apostolskih vremena do na{ih dana.‘Da imate vjere koliko je zrno goru{i~ino ...’,re~e nam malo prije Isus u Evan|elju. Mi-lost je Bo`ja u~inila da ono zrno vjere prok-lija i uzraste te postane veliko stablo, bogatoplodovima svetosti. Ni u najteìm razdoblji-ma va{e povijesti nisu nedostajali muèvi i

ène, koji su neumornoponavljali: »Katoli~ka jevjera moje ìvotno zvan-je« (sluga Bo`ji IvanMerz, in Positio supervita, virtutibus et famasanctitatis, Roma 1998.,p. 477.); nisu nedostajalimuèvi i ène za koje jevjera bila program njiho-va ìvota. Tako je to biloza mu~enika Dujma urimsko doba, za brojnemu~enike u doba turskeokupacije, kao i zablaènoga mu~enikaAlojzija Stepinca u na{edane. Odluka va{ih otacada prihvate katoli~kuvjeru, vjeru koju su pro-povijedali i ispovijedalisveti apostoli Petar i Pa-vao, odigrala je glavnuulogu u vjerskoj i gra|an-skoj povijesti va{e naci-je”.

Kada se pro~itaju svigovori Svetoga Oca moè se uo~iti da jeosim kardinala Stepinca od svih hrvatskihduhovnih velikana i kandidata oltara Papaspomenuo jo{ samo Ivana Merza. (Ovdje neubrajamo sv.Dujma kojega je Papa tako|erspomenuo, a koji je ìvio i podniomu~eni~ku smrt prije nego su Hrvati do{li usvoju dana{nju domovinu.) I ne samo da gaje spomenuo, nego je i naveo poznatuMer~evu misao o katoli~koj vjeri koja mu je

Papa Ivan Pavao II. u Splitu na @njanu4. listopada 1998.

Papa u Hrvatskoj

2 IVAN MERZ - GLASILO POSTULATURE, Br. 1-2/1998.

postala ìvotno zvanje. Tko je slu{ao izrav-no Papin govor mogao je ~uti kako je SvetiOtac navode}i re~enicu Ivana Merza, izgo-vorio i njegovo ime kao autora iste re~enice.No, ima i ne{to vi{e u tom navo|enju njego-ve re~enice. Kad se pa`ljivo analiziraju Pa-pine rije~i o Merzu vidi se da je u toj re~eniciPapa saèo svjedo~anstva kr{}anskog ìvo-ta svih ostalih hrvatskih duhovnih velika-na; u izvjesnom smislu, prema Papinimrije~ima, Merz ih sve predstavlja i zastupatom svojom izrekom, kao i svojim ìvotom isveto{}u. Drugim rije~ima moglo bi se zak-lju~iti, imaju}i u vidu i tre}u fazu u koju jeu{ao Mer~ev proces, da je nakon kardinalaStepinca Ivan Merz najozbiljniji sljede}ihrvatski kandidat za beatifikaciju.

Prisjetimo se ovom zgodom i prvog Papi-na pohoda Hrvatskoj 1994. I tom je prigo-dom Sveti Otac spomenuo Ivana Merza i tou prvom svome govoru u zagreba~koj kate-drali 10. rujna 1994. na susretu sa sve}enici-ma i redovnicima i ostalim Bogu po-sve}enim osobama. Nabrajaju}i hrvatskeduhovne velikane nakon {to je najprije na-

veo dva kanonizirana hrvatska sveca, sv. Ni-kolu Taveli}a i sv.Leopolda Mandi}a, SvetiOtac je, spomenuv{i Merza, jo{ nadodao daje bio “istaknuti laik u svjedo~enjuEvan|elja.” No, evo izvatka iz toga Papinagovora: “Iz dugog niza muèva i èna koji suse u na{e vrijeme istakli ìvljenjem kr{}an-skih vrlina, èlim spomenuti sluge Bo`je:Josipa Langa, pomo}nog zagreba~kog bi-skupa, franjevce Antu Anti}a i VendelinaVo{njaka, kao i Ivana Merza, istaknutoglaika u svjedo~enju Evan|elja. Najsvjetlijilik je, bez sumnje, nadbiskup i kardinalAlojzije Stepinac...”

Dodajmo ovome i ~injenicu da je Papa uRimu, a prigodom susreta s mladim hrvat-skim hodo~asnicima na generalnim audijen-cijama ~e{}e spominjao Ivana Merza postav-ljaju}i im ga za uzor kr{}anskog ìvljenja.Bilo je to 30.IV.1980., 29.IV.1981., 29. IV.1982. i 2.V.1983.(Vidi: B.Nagy, Ivan Merz-Istak-nuti laik u svjedo~enju Evandelja, Zagreb, Postu-latura za beatifikaciju, 1996., str. 51.).

Pola milijuna hrvatskih vjernika u Splitu na •@njanu, u nedjelju 4. listopada 1998. pred kojima je Sveti OtacIvan Pavao II. spomenuo Ivana Merza u svojoj propovijedi za vrijeme euharistijskog slavlja


Merz prema oltaru

DOVRŠENA POZICIJA IVANA MERZAProces beatifikacije Ivana Merza u{ao u tre}u fazu

Postulator kauze Ivana Merza, o.BoìdarNagy, predao je 27. kolovoza 1998. na Kon-gregaciji za kauze svetaca u Vatikanu Pozi-ciju i time je proces beatifikacije IvanaMerza u{ao u tre}u fazu. Pozicija jest doku-ment - dosje koji sadrì nekoliko dijelova:povijesni kontekst u kojem je ìvio i djelo-vao Sluga Bo`ji, njegova op{irna i doku-mentirana biografija, spisi informativnogprocesa sa svjedo~anstvima te podaci o nje-govim herojskim vrlinama i svetosti koju jeìvio. Pozicija Ivana Merza sadrì 1104 str. i16 stranica fotografija. Napisao ju je na tali-janskom jeziku mons. Fabijan Veraja natemelju svih materijala samoga procesa igra|e {to ju je postulator skupljao kroz pu-nih 26 godina. Pozicija je objavljena u iz-danju Vatikanske izdava~ke knjiàre (Li-

breria Editrice Vaticana) i s vremenom }ebiti dostupna {irem krugu ~itatelja; kroz nju}e strana javnost mo}i bolje upoznati povi-jest Crkve u Hrvata u ovom stolje}u.

U tre}oj fazi Mer~evog procesa konzulto-ri kongregacije trebaju ovu Pozicijuprou~iti i dati svoj sud o Mer~evoj svetosti,nakon ~ega Sveti Otac potpisuje dekret oherojskim krjepostima Sluge Bo`jega, na-kon ~ega slijedi beatifikacija (kad za todo|e vrijeme). Mons. Fabijan Veraja, kaodugogodi{nji stru~njak u Kongregaciji zaprogla{avanje svetih, ovim djelom je daokonkretan primjer kako se studira i pred-stavlja ìvot jednog kandidata za kanoniza-ciju prema novim normama za pro-gla{avanje svetaca.

Razgovor s mons. Fabijanom Verajom, relatorom kauze zabeatifikaciju Ivana Merza

Merz je dar Providnostihrvatskoj Crkvi i mladeì

Sveti Otac Ivan Pavao II. imenovao je relatorom za kauzu Ivana Merza mons.Fabijana Ve-raju, koji ìvi u Rimu. On je dugogodi{nji djelatnik i stru~njak u Kongregaciji za kauze svetaca.Vr{io je slu`bu i dotajnika iste Kongregacije. Na temelju sve prikupljene dokumentacije, kaorelator, mons. Veraja napisao je Poziciju, tj. osnovni dokument na temelju kojega Kongregaci-ja za kauze svetaca donosi sud o herojskim krepostima Sluge Bo`jega. Zamolili smo ga za kra-tak razgovor o dovr{enoj poziciji.

Za svaku kauzu potrebno je napisati povijesniosvrt da bi se kandidat oltara mogao smjestiti u po-vijest i vrijeme u kojem je ìvio. Vi ste u to uloìlimnogo truda i izvrsno ste to obradili. Koje su poseb-nosti vremena u kojem je Merz ìvio na koje bisteèljeli svratiti pozornost?

Povijesni kontekst u kojem je ìvio IvanMerz bio je vrlo kompleksan i prili~no mutan.Radi se o razdoblju u kojem se promijenilolice Europe, nestala su carstva, nastale novedràve, a sam Merz je aktivno bio uvu~en usudbonosne doga|aje Prvog svjetskog rata i

prvog desetlje}a prve Jugoslavije. Iz ratnihzbivanja u kojima su mnogi doìvjeli brodo-lom u vjerskom i moralnom ìvotu, iza{ao jeo~eli~en ovaj atleta duha koji je onda, vo|enposebnom Bo`jom providno{}u, duboko zao-rao u tlo hrvatskog katolicizma. Merz nije biojedini istaknuti hrvatski katoli~ki radnik na-kon Prvog svjetskog rata, no on je jedini od-mah poslije smrti bio smatran vrijednim da gaCrkva podigne na ~ast oltara.

U prvih petnaest godina nakon njegovesmrti iza{la su dva ìvotopisa o njemu (do


Merz prema oltaru

onda jedini slu~aj u hrvatskoj hagiografiji!), ada se ne govori o esejima i ~lancima (preko270!) u kojima su suvremenici iznosili svojasje}anja i zapaànja o svetom ìvotu ovog lai-ka kojemu je i u zapadnoj Europi te{ko na}iravna.

Jeste li imali kakvih problema s dokumentacijomo Merzu za vrijeme pisanja Pozicije o njemu?

Komunisti su, do{av{i na vlast, nastojaliuni{titi i sam spomen na sve ono {to je Kato-li~ki pokret stvorio u Hrvatskoj. I spomen naIvana Merza smetao je vladaju}oj ideologiji,no Bog ima svoja vremena: kad je u planuProvidnosti da proslavi jednoga svoga Slugu,ona ve} sa~uva spomen na njega i sve {to jepotrebno da se njegova li~nost moè svestra-no upoznati i predstaviti. I doista, dok sumnogi dokumenti bili sistematski uni{tavani,za Merza se sa~uvalo sve {to je bilo potrebnoza studij u vidu njegove kanonizacije. Takodanas imamo ovu opse`nu knjigu iz koje }esvaki stranac mo}i iscrpno upoznati IvanaMerza i, donekle, njegovu domovinu. Ovoposljednje nije mala stvar, pogotovo kad sezna kako malo i povr{nih znanja stranci imajuo Hrvatskoj.

Iz na~ina na koji ste napisali Poziciju i kako jeobjavljena moè se zaklju~iti da ovo djelo nadilazipotrebe samoga procesa za Mer~evu beatifikaciju.

Knjiga ima i mnogo {ire zna~enje za hrvat-sku kulturu jer usput daje uvid u na{u novijupovijest (djelomi~no na temelju dosad neob-javljenih dokumenata), i to pod vidom kojinije uobi~ajen u hrvatskoj historiografiji, gdjesu vjersko-moralno-odgojni aspekti zanema-reni, a radi se o faktorima o kojima ovisi sud-bina hrvatskog naroda. Knjiga }e omogu}itistranom svijetu da osim lika Ivana Merzaupozna bolje i hrvatsku narodnu te pogotovocrkvenu stvarnost u prvim desetlje}ima XX.stolje}a na na{im prostorima.

Što sada slijedi u postupku beatifikacije IvanaMerza nakon objavljivanja njegove Pozicije?

Tiskanjem ove knjige dovr{ena je drugafaza kauze Ivana Merza, tj. studij, na temeljukojega nadle`ni organi Svete Stolice moguizre}i sud o svetosti Sluge Bo`jega. Ako tajsud bude pozitivan, kao {to se nadamo, i kadbude potvr|en od Sv. Oca, bit }e izdan Dekreto herojskim krepostima Ivana Merza. A da biIvan Merz bio {tovan kao blaènik, budu}i dase ne radi o mu~eniku - traì se jedno ~udo ponjegovu zagovoru, koje kao takvo mora bitipriznato od nadle`ne Kongregacije ipotvr|eno od Svetoga Oca.

Pozicija koja je iza{la u izdanju Vatikanske izda-va~ke knjiàre u Rimu pisana je na talijanskom je-ziku pa je za sada nedostupna hrvatskoj ~itala~kojpublici koja ne zna talijanski. O~ito je da bi je tre-balo {to prije prevesti?

Sada je potrebno da se knjiga {to prije pre-vede na hrvatski, jer je Merz dar Providnosti uprvom redu hrvatskoj Crkvi, hrvatskoj mla-deì, hrvatskoj budu}nosti. Za njega je poslijesmrti hrvatski pjesnik isusovac Milan Paveli}napisao:

“Premda ne bi na{e krvi,

na{ si sav i od svih prvi,

Hrvatska Ti kosti krije,

ko svoj program Tebe vije,

umni pravedni~e!"

Merz je svojim ìvotom, svojim radom, svo-jom `rtvom za hrvatsku mlade` doista pro-gram Hrvatskoj, samo treba sve u~initi dahrvatska javnost, osobito mlade` upozna tajprogram, a onda }e sam Merz povu}i mnogeda ga nasljeduju.

Razgovor vodio o. B. Nagy, postulator

Naslovna stranica Pozicije Ivana Merza.Kupola Bazilike sv. Petra u podlozi podsje}a na dvije

velike ljubavi Ivana Merza: prema Crkvi i Papi.

Merz prema oltaru


Kardinal Franjo Kuhari} o Ivanu MerzuPrimiv{i Poziciju Ivana Merza za njego-

vu beatifikaciju koju mu je uputila Postu-latura, kardinal Franjo Kuhari} uputio jepostulatoru pismo sljede}eg sadràja:

Vele~asni O~e,

Primio sam knjigu mons. Fabijana Veraje kaoPoziciju Sluge Bo`jega Ivana Merza pa Vam zah-valjujem za knjigu i za pa`nju.

Veseli me da kauza Sluge Bo`jega ide naprijed ijo{ }u biti radosniji kada i njega Sveti Otac progla-si blaènim da bude poruka s neba i uzor ìvota nazemlji suvremenoj mladeì koja je izloènastra{nim napastima suvremene civilizacije.

Sveti su uvijek suvremeni jer je svetost ostvaren-je otkupljenja u ~ovjeku do ”punine Kristove”(usp. Iv 1,16) koja nikad ne zastaruje. Sluga Bo`ji

Ivan Merz moè biti primjer mladima ba{ u tomotkrivanju Boga kojega je njegova mlada du{atraìla i nalazila kao svoju ljubav u veoma nesklo-nim vanjskim okolnostima. U svakom traènju iotkrivanju Bo`jih stvarnosti prisutan je Duh Svetikojemu je mladi Ivan bio poslu{an. On je primjerda se u svim okolnostima ìvota, makar se protivi-le Bo`jim planovima s ~ovjekom, moè rasti dokr{}anske savr{enosti.

Svetost je mladost u svakoj dobi ìvota jer je toneprolaznost Bo`je prisutnosti u du{i ~ovjeka.

U Va{em nastojanju da dovedete do sretnogzavr{etka kauzu èlim Vam Bo`ji blagoslov, uziskreni pozdrav u Gospodinu

Franjo kard. Kuhari},nadbiskup zagreba~ki u m.

O potrebnom ~udu za progla{enje blaènimDa bi Sveta Stolica proglasila nekoga

“blaènim”, tj. da bi uvela crkveni kult u ~astdoti~nog Sluge Bo`jega, zahtijeva se jedno~udo koje se dogodilo na njegov zagovor. To,dakako, treba dokazati posebnim procesom,a u Kongregaciji }e stru~njaci prosuditi, radi lise o naravno neprotuma~ivom doga|aju, tepostoji li uzro~na veza izme|u molitavaupu}enih Sluzi Bo`jemu i samoga doga|aja.ûdo ~ini sam Bog, i sigurno ga ne bi u~iniona zagovor nekoga koga ne kani proslaviti uCrkvi.

[to se ti~e stanja ~udesnih usli{anja u kauziIvana Merza moèmo odgovoriti potvrdno.Jedno od dosada najve}ih usli{anja jest ~ude-sno ozdravljanje Anice Ercegovi} iz Sunje jo{1930. godine na grobu Ivana Merza o ~emu jeve} pisano u Mer~evim biografijama. AnicaErcegovi} jo{ u djetinjstvu se te{ko razboljela.

Bolovala je od raznih bolesti kroz cijelu mla-dost (tbc, bolest srca, upala zglobova itd.) Na-kon {est godina lije~enja lije~nici joj nisu mo-gli pomo}i i poslali su je ku}i da umre. Ona je,medutim, po{la na grob Ivana Merza, iskrenose molila za ozdravljanje. Dogodilo se ~udo.Nakon molitve na Mer~evom grobu vratila seku}i potpuno zdrava. Poìvjela je jo{ punih 55godina u punom zdravlju. Umrla je 1985. god.u 80. godini ìvota. No, kako se tada jo{ nijepomi{ljalo na pokretanje postupka za pro-gla{enje Ivana Merza blaènim, nije sa~uvanadostatna lije~ni~ka dokumentacija pa je pi-tanje ho}e li odgovorni u Kongregaciji uvaìtiovo ~udesno usli{anje po zagovoru IvanaMerza. Osim ovoga postoje i druga usli{anjakako to svjedo~e brojne zahvalnice naMer~evom grobu, kao i one objavljene upro{lim brojevima ovoga Glasila.

Poziv na molitvu Ivanu MerzuNeovisno o do sada postignutim usli{anji-

ma veoma je potrebno i nadalje moliti se ipreporu~ivati u zagovor Ivanu Merzu da Bogpo njegovu nebeskom posredovanju u~ini~udesa koja }e potvr|ivati Ivanovu svetost. A~udesnih usli{anja, naravno, ne}e biti ako nebude molitve. Stoga preporu~amo svim {to-

vateljima Ivana Merza da se sami mole i dru-gima neka preporu~uju molitvu u zagovorIvana Merza. O dobivenim usli{anjima nekase obavijesti Postulatura za beatifikaciju Iva-na Merza (10000 Zagreb, @upni ured sv. Pe-tra, Vla{ka 93).


Obljetnica

Proslava 70. obljetnice smrtiSluge Bo`jega Ivana Merza

10. svibnja 1998. u Zagrebu je proslavlje-na 70.obljetnica smrti Sluge Bo`jega IvanaMerza. Sve~ano euharistijsko slavlje u Ba-zilici Srca Isusova u Zagrebu, gdje se nalazigrob Sluge Bo`jega, predvodio je zagre-ba~ki nadbiskup msgr. Josip Bozani} ukoncelebraciji s isusova~kim provincijalom,postulatorom kauze Ivana Merza i drugimsve}enicima. Brojni {tovatelji Ivana Merzaispunili su Baziliku. Kod mise je pjevao aka-demski zbor “Palma” otpjevav{i “Missu so-lemnis” od Ivana Zajca. U propovijedi jenadbiskup J.Bozani} primijenio Mer~evou~enje i njegov primjer na aktualni trenu-tak crkvenih udruènja. Medu ostalim nad-biskup je istaknuo kako je Merz dobro raz-likovao politi~ki i crkveni katolicizam te je

napose naglasio da “ni{ta u na{oj Crkvi nesmije postati ideologija”.

Dan prije, 9.svibnja, u dvorani “Vijenac”na Kaptolu odràn je kolokvij posve}enIvanu Merzu na kojem su nastupili raznipredava~i. U nedjelju, 10. svibnja, u velikojdvorani Nadbiskupske klasi~ne gimnazije uZagrebu na Šalati u poslijepodnevnim sati-ma odràna je akademija posve}ena IvanuMerzu. (Op{irniji prikaz ove dvije manife-stacije donio je Glas Koncila, br. 21 od24.V.1998. str.6. i ~asopis Kri`, br. 3, 1998.).U nastavku donosimo propovijed nadbi-skupa Josipa Bozani}a koju je izrekao na sv.misi u Bazilici Srca Isusova 10. svibnja 1998.prigodom 70. obljetnice smrti SlugeBo`jega Ivana Merza.

Zagrebaèki nadbiskup msgr. Josip Bozani} predvodi koncelebrirano euharistijsko slavlje uBazilici Srca Isusova u Zagrebu 10. svibnja 1998. prigodom 70. obljetnice smrti sluge Bo`jega

Ivana Merza.

Obljetnica


Msgr. JOSIP BOZANI]

Kardinal Stepinac i Merz - svijetle zvijezdePropovijed zagreba~kog nadbiskupa na euharistijskom slavlju povodom

70. obljetnice ulaska Ivana Merza u vje~ni ìvotu Zagrebu, Bazilika Srca Isusova 10.V.1998.

Duh Bo`ji sve ~ini novoBra}o i sestre! Èuli smo u drugom ~itanju rije~i

iz Ivanova Otkrivenja: “Ja, Ivan, vidjeh novo neboi novu zemlju. Jer prvo nebo i prva zemlja uminu. Isveti grad Jeruzalem vidjeh.“(Otk 21,1-2) Je li tovi|enje nebesko ili zemaljsko? Pi{e li to netko tkoje na nebu ili netko tko je na zemlji? Ivan je ovo na-pisao prije svoje smrti. Ali se dogodilo ne{to {to jeu druk~iji odnos postavilo ono {to je gore i ono {toje dolje. Dogodilo se ne{to {to je granice uni{tilo izbrisalo granice i ~ovjeku otvorilo vrata prema no-vim stvarnostima. Ivan je mogao vidjeti novo neboi novu zemlju i sveti grad Jeruzalem koji silazi jer jeme|u nama Onaj koji sve ~ini novo. A taj je DuhBo`ji, Duh Sveti koga je Isus obe}ao, Duh Svetikoji se dogodio na Duhove. Duh Sveti koji je plodKristova Uskrsnu}a. To je bra}o i sestre novi dje-latnik ve} ovdje na zemlji, onaj koji ~ovjeku nazemlji ve} otvara budu}nost, koja ga ~eka, u koju,ako je s Kristom zajedno, ulazi poslije smrti u novonebo i novu zemlji, novi grad i Onoga koji sve ~ininovo.

Sveti Otac Ivan Pavao II. èli da ova godina uvidu priprave na veliki jubilej kr{}anstva bude naosobit na~in posve}ena Duhu Svetome, tre}ojBoànskoj Osobi, Duhu Svetom koga je Kristobe}ao, Duhu Svetomu za koga je Krist Gospodinrekao: “On }e vas uvesti u svu istinu... On }e nasta-viti moje djelo... Bolje je za vas da ja sada odem, ada do|e onaj kojemu je dano da dovr{i Bo`je djelona zemlji.” Duh Sveti, plod Kristova Uskrsnu}a,bra}o i sestre, koji i danas djeluje na svijetu, koji idanas djeluje medu onima i u onima koji su Kristo-vi, koji se priznaju Kristovima, koji Krista uzimajuza put i istinu svoga ìvota. Duh Sveti izvodi ~ude-sna djela. Kr{}anin, Kristov vjernik u svijetu jepozvan da raspoznaje to Bo`je djelovanje i da seBo`jem djelovanju otvara. Kr{}anin, zbog toga {toDuh Bo`ji djeluje i danas u svijetu, pozvan je da nasvoje o~i stavi bijele, svijetle nao~ale, ne crnenao~ale. Unato~ svega {to ne valja na svijetu,kr{}anin je onaj koji stalno mora unositi optimi-zam i nadu, koji stalno treba traìti oko sebe i gle-dati dobra djela, koji treba imati o~i koje }e ra-spoznavati i ono {to je dobro i ono {to je svjetlo.

Duh Bo`ji podigao je Ivana MerzaDruk~iji je ìvot u blizini onoga koji i usred tam-

nih stvari ovoga ìvota zna vidjeti svijetle strane,zna se radovati dobromu, zna pohvaliti ono {to jedobro od ìvota, od onoga koji oko sebe vidi samotamu, vidi samo crno, vidi samo zlo. Evo, bra}o isestre, to je zvanje kr{}anina, da se otvara djelo-vanju Duha Bo`jega, koji i danas, jer je tako Kristobe}ao, djeluje u svijetu i da zna oko sebe raspoz-nati, vidjeti, prihvatiti i pohvaliti ono {to je dobro,{to valja. Dakako, uvijek distanciraju}i se od ono-ga {to je zlo i grijeh. Jer Duh Sveti, onaj koji sve ~ininovo, onaj koji obnavlja, kako kaè sv. Ivan uOtkrivenju, jest Bog budu}nosti, jest Bog i Bo`japrisutnost sada i s nama, jest Bog nade, nade za~ovjeka, nade za ~ovje~anstvo, nade za ~itav sve-mir. Duh je onaj koji stalno iznova poti~e i podiè.Taj Duh Sveti, taj Duh Bo`ji je na poseban na~inpodigao Slugu Bo`jega dr. Ivana Merza.

Mer~ev ìvot je ìvot otvaranja Duhu Svetomu,Duhu Bo`jemu. I dok listamo njegove zapise vidi-mo da je to bio jedan rast, rast od one obiteljskevjere do one prosvijetljene vjere, vjere odraslogkatoli~kog intelektualca koji je znao u svakom mo-mentu svoga ìvota dati obrazloènje vjere kojunosi u sebi. To je, bra}o i sestre, dr. Ivan Merz.

Merz spaja akciju i kontemplaciju,ljubav i trpljenje

Dr. Ivan Merz je onaj koji je izvrsno znao spojitiakciju i kontemplaciju, koji je znao spojiti vanjskuaktivnost sa unutarnjom molitvom i razmatran-jem. To je od Merza u~inilo ono {to je on postao.Jer ~ovjek je bi}e na ovom svijetu koje je pozvanoda upravo te dvije stvari koje nekad izgledaju i kaokrajnosti, spaja: akciju, rad, zalaganje s kontem-placijom, s molitvom, s razmatranjem. Što dublje ija~e ìvi ~ovjek svoj nutarnju ìvot, to je sposobnijida se otvara Duhu Bo`jemu i da na Bo`ji na~inprihva}a sve izazove koje pred njega postavlja ovajsvijet.

Dr. Ivanu Merzu je dano, on je u svojoj vjeri na-rastao do toga da je mogao tako sjajno, osobito uzadnjim godinama svoga ìvota, spajati ljubav i

Obljetnica


trpljenje. A to je najve}i domet ljudskoga ìvota.Spojiti ljubav i trpljenje. Vrhunac toga je Krist Go-spodin pokazao, o~itovao na kriù. Kri` je stalniznak u kr{}anstvu kako ~ovjek moè u svom ìvotuspojiti ~istu ljubav s trpljenjem. Dr. Ivan Merz jesvjedok upravo tu. Zato je on tolike privla~io, zatoje on pred tolikima svjetlo.

Poput Merza otvorimo se Petruna{ih dana

Ivan Merz je kr{}anin laik koji je imao jedanosobit osje}aj, jednu duboku kr{}ansku i crkvenuljubav prema Svetom Ocu Papi. On je na SvetogaOca gledao iz dubine svoje kr{}anske vjere. On jejako dobro osje}ao dar papinstva za Crkvu i~ovje~anstvo. Dobro je to, bra}o i sestre, danas na-glasiti. Prekju~er, 8. svibnja u Kra{i}u je sve~anoobjavljena vijest da }e Sveti Otac Ivan Pavao II. podrugi put pohoditi Hrvatsku u listopadu ove godi-ne. I taj dogadaj, i ta vijest je poziv za sve nas. Pozivza sve nas da se poput Ivana Merza i mi otvorimoPetru dana{njih dana. Da poku{amo u Petrudana{njih dana gledati onoga i na onakav na~in,kao je to gledao Sluga Bo`ji dr. Ivan Merz.

Svijetle zvijezde -kardinal Stepinac i Merz

Papa dolazi k nama po drugi put. I tada }e, kakoje javljeno proglasiti blaènim slugu Bo`jega kar-dinala Alojzija Stepinca. I to je jedan od suvreme-nika dr. Ivana Merza. Samo dvije godine ranije ro-dio se Ivan Merz (od kardinala Alojzija Stepinca).Bili su suvremenici. I, zanimljivo je to da se ~estoputa doga|a u povijesti Crkve kako se u jednomvremenu odjednom pojavljuju svijetle zvijezde naraznim stranama, kao da to postaje posebni Bo`jipohod ljudskoj povijesti. To se doga|alo i na prije-lazu od pro{log u ovo stolje}e; Sluga Bo`ji dr. IvanMerz je katoli~ki laik ili, kako se to èli re}i, svje-tovnjak. On je katoli~ki laik s po~etka ovoga stol-je}a. Ali, dok ~itamo njegove zapise nalazimo damnoge stvari koje je on tako bistro uo~io napo~etku ovoga stolje}a, da su i te kako aktualne idanas za ovo na{e vrijeme na kraju toga istoga dva-desetog stolje}a.

Ne dopustiti da i{ta u vjeri i Crkvipostane ideologija

Izme|u ostalog moèmo napomenuti i ovo: dr.Ivan Merz je umro 1928.g. On je tada pozivao vjer-nike, katolike u Hrvatskoj, Hrvate da dobro razli-kuju neke stvari koje se doga|aju u katoli{tvu.Izme|u ostalog je i ovo napomenuo: »Potrebno je

da dobro uo~imo razliku izmedu politi~kog kato-li~anstva i crkvenog katoli~anstva«.

Mislim da je to i te kakav poziv i izazov nama da-nas koji ìvimo na kraju ovoga stolje}a. A, za{to?Jer ovo prvo, politi~ko katoli~anstvo, vodi u ideo-logiju. Crkveno katoli~anstvo pomaè vjernikukako }e ìvjeti kao vjernik katolik i u Crkvi i u svije-tu. To je poziv, bra}o i sestre, i nama danas kojiìvimo u ovom razdoblju kada vidimo da su iza nasideologije, da su sve ideologije koje su se pojavilenekako jako brzo do{le do svoga kraja. Ne smije-mo nikada dopustiti da i{ta u na{oj vjeri i u na{ojCrkvi postaje razlog za bilo koju ideologiju.

Dana{nje Evan|elje nam govori o novoj zapovi-jedi. Isus je apostolima, kaè Evan|elist, dao novuzapovijed, koja je i za nas zapovijed, a ona glasiovako: Ljubite se, ljubite jedni druge, neka bude toznak raspoznavanja, neka vas po tome prepozna-ju. Djelotvorna ljubav, otvorena ljubav, ljubav kojaljubi ~isto, ljubav koja ljubi ~ovjeka, ljubav koja jespremna `rtvovati se za drugoga bez ra~una, to jeljubav Evan|elja. To je ta nova zapovijed. To je tazadnja zapovijed koja nas spa{ava da ne upadne-mo u ono prvo o ~emu je na po~etku ovoga stolje}agovorio dr. Ivan Merz.

Aktualnost zapisaDušana @anka o Merzu

I, kao kraj ovoga razmatranja, dopustite mi dapro~itam jednu stranicu iz zapisa {to je napisaoMer~ev suvremenik i Mer~ev kolega u Katoli~kojAkciji, dr. Du{an @anko, deset godina poslijeMer~eve smrti. On se obra}a dr. Ivanu Merzu:

“Dobri i dragi prijatelju. S najdubljim uzbu|en-jem sje}am se tvoga najteèg krià, o kojem nisiostavio ni slova na ovoj zemlji, nego si ga cjelovita iod ljudi nevi|ena odnio pred Krista propetoga i zana{e otkupljenje: sje}am se tvoje osamljenosti. Svetvoje dragovoljne pokore i sve patnje koje si snosioi èlio snositi nisu ni{ta prema osje}aju osamljeno-sti kojim si uni{ao u osje}aj Krista na Maslinskojgori. Radio si me|u nama i za nas, a mi smo bilitvoja pustinja, mi smo iz prikrajka klimali glavamanad tobom, ne zato {to te ne bismo ljubili i cijenili,ne zbog toga {to te u zlobi srca ne bismo htjelislu{ati i slijediti, nego zato {to smo bili siroma{na,nezrela djeca, bez snage da te do dna shvatimo i sli-jedimo. Èak smo te se htjeli rije{iti u ~asovimaku{nje, kad nam se ~inilo da presporo stizava{ sasvojim Pijom u grozni~avoj trci na{ega vremena, ukojem se brzo radi; a radilo se stvarno o tom {to miza tobom daleko ostadosmo bez tvoga svjetla i beztvoje vjere, {to nam je ~asovito bilo gore s tobomnego bez tebe. Ti si vidio da mi nismo odgojeni za

Obljetnica


Crkvu i za pasionizam, da se na{e staze te{ko pok-lapaju s tvojom, makar se tu i tamo kriàju, i nije tibilo druge, nego i}i svojim putem sam, slijede}i vi-soki poziv s one strane ìvota i ìve}i u svijetloj sje-ni svoje sudbine.

Kud god si prolazio osje}alo se da prolazi{ sam,jer mi, koliko god smo imali dobru volju, uvijeksmo pone{to skrivali pred tobom, zadràvali smosebi i za sebe, dok si se ti davao sav.

U zore smo te pu{tali sama da skupa s dobrimènama prikazuje{ Ocu “`rtvu hvale”, a mi smodolazili kasnije s bubnjevima i zastavama da nasbolje vide, prepuni sebe i “organizacijske snage”koju si ti smatrao tek jednim od sredstava za usponduha, a ne ciljem svih moralnih i materijalnih he-katomba (`rtvovanja).

Kao mladi David s pra}kom, ti si se srcem naba-cio na stra{nog modernog Golijata... Nama katoli-cima si rekao da samo u nadnaravnom leì tajnana{ih uspjeha i da se svaka stvar s atributom ‘kato-li~ka’ moè okrenuti protiv nas ako u njoj nemanadnaravnoga soka iz misterija ljubavi.

Da odvrati{ katastrofu mnogo~ega s atributom‘katoli~ko’, posegnuo si da objasni{ nadnaravnujezgru u literaturi, u organizaciji, u socijalnomìvotu, u }udorednim obi~ajima, u crkvenom apo-stolatu, u politici.

Ali tu te do~ekao najteì kri` – kri` osamljenosti.I dok si sve ostale kriève nosio kao heroj, rado-

sna srca, pod krièm osamljenosti u dva si navrataproplakao....

Ti si htio slobodu djece Bo`je, a mi volimo rop-stvo na{oj grupi; htio si da boànske ideje budu svi-ma spasenje, a mi ih najve}om stra{}u monopolizi-ramo; ti si bio ponizan i velikodu{an, a mi smo nasva zvona vje{ali da smo bolji od drugih i neosvr}u}i se na mudrost Imitacije (Nasljeduj Kri-sta): ‘Da i vidi{ drugoga, gdje javno grije{i ili da~ini grdno zlo, ne bi smio zato misliti da si bolji, jerne zna{ kako dugo moè{ ostati u dobru. Svi smoslabi...’ (Nasljeduj Krista, 2, 4); ti si ìvio za Crkvu,a mi ìvimo za na{u grupu i kao {to si ti nau~avaoda izvan Crkve nema spasa ni vrijednosti, mi gala-mimo da izvan na{e grupe i na{e tradicije nema nidobre volje, ni po{tena srca, a ako se, Boè sa~uvaj,bjelodano pojavi, ne priznajemo ni{ta i zaobilazi-mo sve; ti si za neprijatelje i klevetnike molio pro-svjetljenje Duha, a mi smo im krojili osudu i sra-motu, nikada siti tu|eg poniènja; tvoj centralniproblem je bio poslu{nost i sluènje, a na{ je vlast ivodstvo, ~ak i tamo gdje nas ne traè. Mi ‘uvijekpomi{ljamo na trijumfe i kako }emo na kraju imatipravo’, a ti si ‘priznao da nije ni{ta na{a zasluganego da se pokoravamo istini koja je pobijedila.’(usp. I.Merz, Dnevnik, 14.I.1916.)

Dosta, dosta! Èini se kao da te tjeram od nas,kao da smo dva tu|a i daleka svijeta, zlobnicima nakorist. Nisam tako mislio, htio sam o desetogo-di{njici tvoga odlaska odati najdublju po~ast kriùtvoje osame i zamoliti te da nam oprosti{ svutvrdo}u srca i tu`nu oholost, kojom smo te saobadvije strane okruìli kao Saharom.” (Du{an@anko, Du{a dr.Ivana Merza, esej o 10. obljetnicismrti, @ivot br.5, 1938., str. 271.-273.).

Draga bra}o i sestre, o aktualnosti ovoga zapisamoèmo razmi{ljati!

Merz o sv. Misi i sv. Prièesti»Budite uvjereni, da je sveta misa bez

svete pri~esti donekle fragmentarna. Spasi-telj se je mogao utjeloviti tako|er pod prili-kama zlata ili kamena, on to nije uèinio, ve}je primio prilike kruha i vina i time nam jejasno rekao da ‘eli da ga kod svake svetemise blagujemo. Mi se u sv. misi, mi, mi-sti~no tijelo, punina tijela Kristova, mi se‘rtvujemo s na{om glavom. @rtva je tekonda potpuna, ako se u misi najtjesnijim ve-zama ljubavi sjedinimo s Isusom pretapan-jem jedne biti u drugu. To ~inimo po sv.pri~esti. Zato su se prvi kr{}ani pri~e{}ivaliprigodom svake svete mise, a Tridentski jesabor ve} prije 350 godina izrazio ‘elju dase kr{}ani pri~e{}uju uvijek kada prisustvu-

ju svetoj misi. U~inimo i mi tako, budimosavremeni katolici i postanimo po sv.Pri~esti dionicima beskrajnog ‘ivota Rije~iBo`je. U tom ~inu, gdje se Va{e tijelo iVa{a du{a ujedinjuju sa samim Boàn-stvom, mora da je vrhunac va{ega ‘ivota; utom je ~inu i vrhunac cjelokupne sv. Litur-gije. Sve veli~anstvene molitve i pjesme, svava{a razmatranja, svi va{i ~ini tijekom danamoraju da budu kristocentri~ni; moraju bitiusmjereni prema tom jedinom ~asu va{egadnevnoga ‘ivota. Na taj se na~in ve} nazemlji ispunjava va{a zadnja svrha i posta-jete dionicima same biti Bo`je«.

Iz ~lanka Duhovna obnova po liturgiji,Lu~ broj 1, 1924.

Stepinac i Merz


Blaèni Kardinal Alojzije Stepinaci Sluga Bo`ji Ivan Merz

Bl. Alojzije Stepinac i Ivan Merz bili su suvreme-nici. Merz je bio samo dvije godine stariji od bl.Alojzija Stepinca. Sasvim je izvjesno da su znali je-dan za drugoga i da su se poznavali za vrijeme doksu obojica ìvjeli. Do sada, me|utim, ne raspo-laèmo ni jednim podatkom da su bili u osobnomkontaktu.

Ono {to je sigurno to su ove ~injenica. Obojica supripadali istoj katoli~koj organizaciji koja se najpri-je zvala Hrvatski katoli~ki omladinski savez, a po-tom, od 1923. g., Hrvatski orlovski savez. Sa~uvalanam se dragocjena fotografija od jeseni 1922.g.kada je na skup{tini Hrvatskog katoli~kog omladin-skog saveza mladi profesor Ivan Merz, tek {to jedo{ao iz Pariza, bio izabran za njegovog predsjedni-ka. Na fotografiji su svi sudionici skup{tine me|ukojima je bio i mladi} Alojzije Stepinac. Dakle ve}po Mer~evu dolasku u Zagreb Stepinac sudjelujena skup{tini katoli~ke organizacije gdje je sasvim si-gurno vidio i slu{ao nastupe Ivana Merza. Mladi}Alojzije Stepinac nastavlja dalje biti ~lan Orlovskeorganizacije ~iji je dopredsjednik i potom tajnik bioIvan Merz. Na sletu orlovske omladine u Brnu mla-di Stepinac je na ~elu povorke i nosi hrvatsku zasta-vu. U jednom od svojih pisama zaru~nici citira

na~ela orlovske “Zlatne knjige”, priru~nika orlov-ske organizacije i nadodaje: “To je uistinu suho zla-to knjiga. Napose kad pi{e o pona{anju prema dje-vojkama. Djevoja~ku ~ast ~uvati i braniti kao zjeni-cu oka - nalaè nam na{a Zlatna knjiga!” (Dian Ba-ton, Mladi Stepinac - Pisma zaru~nici, Rim, Ziral1975.str.89.-90.). Poznato je me|utim da je hrvat-sko izdanje te knjige s nadopunama priredio upravoIvan Merz.

Kada je Stepinac bio na studiju u Rimu Ivan Merzje izmijenio nekoliko pisama s njegovim kolegomFranjom Šeperom. Pisma su nam se sa~uvala. U nji-ma Merz moli posredovanje bogoslova F.Šepera zanabavku dijapozitiva o Rimu. Merz je, naime, jo{ odprije poznavao mladi}a Franju Šepera, jer ga je kao~lana Marijine kongregacije vodio na onaj poznati“liturgijski izlet” u trapisti~ki samostanu u Rajhen-burg. Dapa~e, sam kardinal Šeper je ~e{}e znao iz-javiti, takoder i postulatoru Mer~eve kauze, da Iva-nu Merzu duguje svoje sve}eni~ko zvanje. Rimskibogoslovi Šeper i Stepinac u Rimu su sigurno mora-li razgovarati o Merzu jer je upravo tih godina bilomnogo diskusije unutar katoli~kih redova u {to je iMerz bio ìvo uklju~en. Alojzije Stepinac je, kaobogoslov, jo{ bio u Rimu kad je Ivan Merz umro.

Sluga Bo`ji Ivan Merz (u sredini) na dan izbora za predsjednika Hrvatskogkatolièkog omladinskog saveza 1922. godine u Zagrebu. Desno gore mladi}Alojzije Stepinac, èlan iste katolièke organizacije (oznaèen bijelim krugom).

Stepinac i Merz


Propovijed nadbiskupa Alojzija Stepinca na proslavi15. obljetnice smrti Ivana Merza, 1943.,

u Zagrebu, u crkvi katedralne ùpe sv. Marije

Ljudi kreposti i kr{}anskogsavr{enstva usre}uju narode

Nadbiskup Stepinac, govore}i o kr{}anskoj svetosti i svecima,javno je potvrdio svetost Ivana Merza

1943. godine navr{ilo se petnaest godina od smrti sluge Bo`jega Ivana Merza. U nedjelju 9.svibnja, dan uo~i same obljetnice Ivanova ulaska u vje~nost, zagreba~ki nadbiskup Alojzije Ste-pinac sluìo je svetu misu u crkvi katedralne ùpe sv.Marije u Zagrebu i izrekao posebnu pro-povijed koju ovdje donosimo u cijelosti. Kod ove svete mise okupili su se brojni {tovatelji IvanaMerza, kako mladi tako i odrasli. Ako se pa`ljivo analizira nadbiskupova propovijed uo~ava seda je cijela posve}ena kr{}anskoj svetosti i poticanju nazo~nih da se ide putem evan|eoskesavr{enosti po uzoru na tolike kr{}anske svece. Va`na je ~injenica da je nadbiskup Stepinac iza-brao upravo obljetnicu Ivana Merza da govori o svetosti i potrebi njezina ostvarivanja. Za Iva-na Merza do tada jo{ nije bio pokrenut postupak za progla{enje blaènim i svetim. No, upravote godine, za 15. obljetnicu njegove smrti, javno je u tisku, u tjedniku “Nedjelji” iznesen prije-dlog da se taj postupak pokrene.

Tko god pa`ljivije pro~ita propovijed nadbiskupa Stepinca dolazi nedvojbeno do slijede}egzaklju~ka: ne èle}i direktno prejudicirati sud Crkve o svetosti Ivana Merza kad jo{ i nije biopokrenut postupak za njegovo progla{enje blaènim, nadbiskup Stepinac je govorio op}enitoo kr{}anskoj svetosti i ulozi svetaca u na{em ìvotu. Takvim na~inom govora o svetosti u okol-nosti Mer~eve obljetnice ulaska u vje~ni ìvot sasvim je o~ito da je nadbiskup Stepinac potvrdiosvetost Ivana Merza, te ga je indirketno svrstao medu svece koje je spominjao, premda to nijeizravno spomenuo. To se, takoder, moè zaklju~iti i iz njegovih rije~i odmah na po~etku propo-vijedi, kad nagla{ava da su sveci oni koji usre}uju narode, da bi odmah nadodao: “To bih vamèlio staviti na srce kad slavite spomen na jednog mladog ~ovjeka...” te nastavlja kako je Merznastojao slijediti poziv sv.Pavla apostola o nasljedovanju Krista. Evo u cijelosti propovijedinadbiskupa Stepinca:

Sveci nad cezarima“U jednoj crkvi stoje poredani s jedne i s druge

strane veliki kameni kipovi preko 2 m visoki. Je-dan od tih kipova predstavlja sv. Mavru, drugi sv.Inocencija, tre}i sv. Ivana Krstitelja, ~etvrti sv. Pe-tra apostola, peti sv. Pavla, {esti sv. Andriju apo-stola i tako redom. Pod svakim od tih velikih kipo-va nalazi se sagnut jedan lik, na kojega je doti~nisvetac stupio nogom. Kaù, da su to likovi cezara,koji su mu~ili te ljude. A {to su umjetnici htjeli za-pravo izraziti tom svojom umjetno{}u? Ni{ta dru-go nego da su sveci nad cezarima. Da oni kojiusre}uju narode nisu ni cezari, ni vojskovode, ni

demagozi, nego ljudi kreposti, kr{}anskogsavr{enstva.

To bih vam èlio staviti na srce kad slavite spo-men na jednog mladog ~ovjeka, koji je nastojaoslijediti poziv sv. Pavla apostola prvim kr{}anima:“Budite sljedbenici moji, kao {to sam i ja Kri-stov!”(1 Kor 4,16).

Bezbo{ci - kao prah koji raznosi vjetars lica zemlje

Mo`da nam nitko nije dao bolju definiciju poj-ma sveca nego {to ga nalazimo u prvome psalmu uSvetom Pismu: “Blaèn ~ovjek, koji ne ide po sav-


Stepinac i Merz

jetu bezbo`ni~kom, i na putu grje{ni~kom ne stoji:i u opakom dru{tvu ne sjedi. Nego je u zakonu Go-spodnjem volja njegova; i o zakonu njegovu raz-mi{lja dan i no}. On je kao stablo zasa|eno kraj vode{to te~e; koje donosi rod svoj u svoje vrijeme. Koje-mu li{}e ne otpada, i {to god radi u svemu uspijeva.Nisu takvi bezbo{ci, nisu takvi: nego su kao prah,koji raznosi vjetar s lica zemlje.” (Ps 1, 1-4).

Što je ostalo, recite mi, od svih djela silnogaDìngiskana, Sulejmana, Nerona, Bajazita i kakosu se sve zvale te veli~ine? Ni{ta drugo do {aka pra-ha, kojem mo`da ni u grobu ne daju mira kletve isuze milijuna ljudi, smrvljenih samo radi pohlepeza slavom i zemaljskim blagom, tih toliko ~uvenihosvaja~a ili opakih vladara. Što je ostalo od svih to-liko razvikanih politi~kih demagoga {irom svijeta?Bijedna uspomena da su nekada bili i da od sveganjihovog rada nikakve koristi.

Veli~ina svetaca je u primjeru naZemlji i u zagovoru na nebu

Pogledajte s druge strane sveta~ke likove, kojenam Crkva stavlja pred o~i. Pogledajte jednoga sv.Benedikta, jednoga sv. Dominika, jednoga sv.Franju Asi{kog, jednoga sv. Igancija Loyolu, sv.Vinka Paulskoga, sv.Ivana Boska, sv.FranjuSale{koga, sv.Ivana Ar{koga, sv. Tereziju Veliku,sv. Tereziju od Malog Isusa, sv. Francisku Chantal,sv. Klaru. Ali {to da dalje nabrajam. Jer, kojegagod bih vam jo{ stavio pred o~i, a ne znamo im svi-ma ni broja, za svakoga bi se mogle ponoviti rije~iSvetoga Pisma: “On je kao stablo zasa|eno krajvode, {to te~e: koje donosi rod svoj u svoje vrijeme.Kojemu li{}e ne otpada: i {to god radi u svemuuspijeva!”

U ~emu je taj rod, pitat }ete me, u ~emu jeveli~ina svetaca u povijesti ~ovje~anstva? U prim-jeru na zemlji, u zagovoru na nebu!

Sveci su duboko urezali brazde uìvotu ~ovje~anstva

Primjer na Zemlji! Malena stvar, zar ne? Da, alisamo za one, koji povr{no gledaju stvari. I korijenstabla, o kojemu govori Sveto Pismo, sakriven jepod zemljom. Za povr{nog promatra~a, dakle, bezzna~enja i koristi. I donji dio stabla nije ba{ lijep,niti izgleda puno vrijedan. I, kad do|e zima, izgle-da da je stablo umrlo. Ali, pogledajte sada u mjese-cu svibnju kad se rascvate jabuka, kru{ka, tre{nja,vinova loza. Kakav divan cvat! Pogledajte u jeseni,kad se grane svijaju pod teretom slasnih plodova.Samo budala }e re}i da je korijen i donji dio stablabez koristi. To isto zapaàmo i u ìvotu svetacakroz povijest ~ovje~anstva. Svi od reda zakopani u

svijetu, bilo u ti{ini samostanskih zidina, biloina~e. Od svijeta ve}inom smatrani nerazboritim,ludim radi svoga bijednoga odijela, stana, hrane,bdijenja, bi~evanja, posta. Ali povijest sveteCrkve, a i objektivna svjetska povijest, svjedo~i danitko, pa ni najve}i dràvnici svijeta, nisu tako du-boko urezali brazde u ìvotu ~ovje~anstva i donije-li toliko koristi ljudskome dru{tvu kao jedan svetiFranjo, Dominik, Ignacije, Benedikt, Vinko, Te-rezija i tako redom. Jer, njihov, naoko, bijedanìvot, bio je sjajan primjer i poticaj milijunimadu{a, da prezru zemaljsko blago i bogatstvo, daprezru ~asti i slasti ovoga svijeta (a to je uvijek raz-log sukobima u svijetu) i da, posvetiv{i se Bogu,rade na dobrobit bli`njih svojih, na dobrobit ~ita-vog ~ovje~anstva.

Europu iz krize spa{avajusveta~ki likovi

Tko je od svjetskih ljudi toliko koristio ~ovje~an-stvu koliko jedan sv. Franjo Asi{ki, kad je na ljuturanu svoga doba (lakomost za imetkom, uìvan-jem itd.) prilijepio ljuti i izvanredno spasonosni li-jek svetoga siroma{tva, ~isto}e i poslu{nosti poredu koji je osnovao? Da li je ikoji svjetovnjaku~inio za dobrobit bijednika koliko jedan sv. Vin-ko Paulski, ~iji duh i danas djeluje u nebrojenimbolnicama, siroti{tima, na dobrobit ~ovje~anstva,preko mu{ke i ènske loze Reda, koji su osnovani

Zagrebaèki nadbiskup Alojzije Stepinac(1898.-1960.)

Stepinac i Merz


po njegovu primjeru i poticaju? Da li je ikoji svje-tovnjak pedagog toliko koristio ~ovje~anstvu kaorecimo jedan sveti Ivan Bosko, koji je spasio ispa{ava i dandanas po svojim duhovnim sinovimana tisu}e mladeì od propasti koju im sprema uli-ca, i ~ini od njih najkorisnije ~lanove ljudskogadru{tva?

Europa je ve} pred dva stolje}a po~ela zaborav-ljati u ~emu je zapravo njezina veli~ina. I danasima prilike ispa{tati svoje pogrje{ke, omalo-vaàvanje duhovne snage Crkve i njezine prepo-rodne vrijednosti. I mi moèmo sa sigurno{}u re}i,a ne samo naga|ati, da je iz ove strahovite krize ukoju je upala ne }e spasiti nitko drugi, doli sveta~kilikovi, {to ih je Crkva kroz stolje}a izbacivala napozornicu ljudske povijesti i jo{ }e ih dati. I {to ih,draga katoli~ka omladino, vi{e bude, tim brè iuspje{nije idemo k blagostanju, k sre}i, smirenosti~ovje~anstva.

Zagovor svetaca na nebuTreba li dodati jo{ i onu drugu stvar {to smo je

spomenuli na po~etku? Zagovor svetaca na nebu?Èovjek na{ih dana, koji ne vjeruje ni u {to osim uono {to stavlja u usta i dèp, prezirno }e mahnutirukom. Ali kr{}anin ne! Jer, ako su ra{irene rukejednoga Mojsija, okrenute prema nebu na molitvu,

bile u stanju izvojevati pobjedu narodu izraelskom,{to li ne}e biti u stanju u~initi ruke svetaca na nebupred prijestoljem Boga Svemogu}ega?

I, {to su drugo one nepregledne procesije na{egasela k Majci Bo`joj Bistri~koj nego li ìva vjera,koju potvr|uje iskustvo, ìva, rekoh, vjera u mo}zagovora Majke Bo`je, te najsvetije predstavniceroda ljudskoga? Što li su drugo negoli ìva vjera upomo} svetaca koju potvr|uje iskustvo one vru}emolitve i priprostog puka a i mnogih u~enih glava,kad se mole i zavjetuju da hodo~aste sv. Antunu, sv.Barbari, sv. Florijanu, sv. Roku, sv. Ani, sv. Terezi-ji, sv. Josipu i nebrojenim drugim svetim mu~enici-ma i ispovjednicima.

Predaleko bi nas odvelo, kad bismo htjeli osvijet-liti sa svih strana ulogu svetaca u ìvotu pojedinaca,u ìvotu obitelji, u ìvotu naroda, u ìvotu ~ovje~an-stva. I zato je razumljiva bilje{ka, koju je neki slugaBo`ji zabiljeìo u svojoj knjiìci: ‘Jedina moja èljana ovome svijetu jest - pod svaku cijenu postatisvet!’ No za nas to nije samo èlja, nego je i nalogKrista Spasitelja: ‘Budite dakle, savr{eni kao {to jesavr{en Otac va{ nebeski.’ (Mt. 5,48)

(Ova propovijed nadbiskupa Stepinca objavlje-na je u “Nedjelji” br. 11, 23. svibnja 1943. i u Gla-sniku Postulature “Sluga Bo`ji Alojzije Stepinac”,br.2-3. 8.V.1996., str. 50.-51.)

Posjet novoposve}enog nadbiskupa-koadjutoraStepinca bolesnoj majci Ivana Merza

Kada je 24. lipnja 1934. g. nadbiskup A.Stepi-nac posve}en za biskupa - odmah sutradan, 25.lipnja u poslijepodnevnim satima posjetio je bole-snu majku Ivana Merza. Bio je to njegov prvi po-sjet kao nadbiskupa-koadjutora jednoj obitelji. Otome je tjednik “Nedjelja” br. 27 od 1. srpnja 1934.na str. 6. donio ~lanak pod naslovom: “Nadbi-skup-koadjutor poha|a bolesnu majku dr.IvanaMerza”. ^lanak glasi:

“To~no u 4 sata poslije podne (25.lipnja 1934. -op. ur.) odvezao se preuzvi{eni Dr.Stepinac u stan g.inspektora Mavre Merza. G|a Merz, koja ve} godi-

nu dana leì te{ko bolesna, do~ekala je visokoga go-sta sva sretna i uzbu|ena. To je za nju bio najzna~aj-niji dan i velika utjeha. Makar te{ko govori, zanosnoje pozdravila preuzvi{enoga, zamolila ga da je bla-goslovi, {to je mladi nadbiskup srda~no i u~inio. Za-tim se zadrào jo{ desetak minuta u razgovoru opok. Ivanu, {to je za njegove sretne roditelje bila naj-ve}a radost. Dobra gospo|a je iznosila razne zgode iuspomene iz ìvota svoga kreposnoga sina, {to jepreuzvi{eni velikim zanimanjem pratio. Èitavakriàrska organizacija dijeli radost sa obitelji Merz,{to je eto prvi posjet nadbiskupa-koadjutora po-sve}en bolesnoj majci i gospodinu ocu na{ega veli-kog zastavnika i u~itelja pok. Ivana Merza.”

Misli Ivana Merza o liturgiji

»Po liturgijskom razmatranju svaki katolik postaje velik i univerzalan. On ostavlja po strani svoje osobne interese i po~injeosje}ati {to osje}a sama Crkva, taj velebni odraz samog neizmjernog Krista. Na temelju se Liturgije svaka pojedina du{a od-gaja. Moè se re}i, da je Liturgija pedagogija u pravom smislu rije~i, jer pomo}u nje vjernik u svojoj du{i proìvljava sve fazevje~nog Kristovog ‘ivota. Po katoli~koj liturgiji svi ljudi na cijeloj zemlji razmatraju istoga dana o istim stvarima i na taj se na~inu~vr{}uje svijest o katoli~kom jedinstvu svih naroda. Napokon po Liturigji ~ovjek na najsavr{eniji na~in odaje Bogu onu ~ast,koja ga zapada. Vjernik, koji se moli liturgijski pridruùje se korovima an|eoskim, koji neprestano hvale Tvorca i ~ovjek se za-pravo na taj na~in ve} na ovoj zemlji po~inje vje`bati u onoj slu`bi, koju }e pun radosti i ushi}enja obavljati u vje~nosti.« - Du-hovna obnova po liturgiji, Lu~ broj 1, 1924. g.

Crkveni pokreti i zajednice


PRVI SVJETSKI KONGRES I SUSRET CRKVENIH POKRETA INOVIH ZAJEDNICA

NOVI DUHOVI U RIMUPola milijuna angaìranih vjernika-laika s Papom u Rimu

Kr{}anska novost mijenja osobe i povijest - Prolje}e zalaganja katoli~kih laika uslu`bi Crkve – Opipljivi dokaz djelovanja Duha u Crkvi – Susret i sklad

institucionalne i karizmatske dimenzije Crkve

U subotu, 30. svibnja 1998. uo~i Duhova zbio seu Rimu jedinstven doga|aj. Po prvi put u povijestiCrkve na poziv Petrova nasljednika okupili su se uRimu utemeljitelji, voditelji i brojni predstavnicinovih crkvenih pokreta i kr{}anskih zajednica.Okupilo ih se oko pola milijuna pod geslom kon-gresa “Dar Duha – nada za ljude”. Do{li su iz svihkrajeva svijeta. Ispunili su cijeli trg sv.Petra, cijeluulicu Conciliazione i pokrajne uli~ice. Jedinstvendogadaj koji je svojim odazivom i brojno{}u izne-nadio i same organizatore, i sudionike, i sam Vati-kan. Radi se o jednoj novosti u Crkvi pred kojomse vi{e ne moè biti indiferentan, a jo{ manje skep-ti~an. Duh Sveti sna`no je zahvatio u kr{}anskubazu, pokrenuo je tolike vjernike laike da dublje,zauzetije ìve kr{}ansku vjeru i navije{taju je u za-jedni{tvu s Petrom.

Prvi svjetski kongres crkvenih pokretaSredi{njem susretu pokreta s Papom prethodio

je Prvi svjetski kongres crkvenih pokreta koji seodràvao tri dana prije u Rimu od 27. do 29.svibnjana kojem je sudjelovalo 350 delegata, predstavni-ka 56 pokreta i novih zajednica. Organiziralo ga jePapinsko vije}e za laike, a tema mu je bila: “Crkve-ni pokret: zajedni{tvo i poslanje na pragu tre}egtisu}lje}a.” Kroz tri dana sudionici su imali zajed-ni~ko razmi{ljanje o teolo{koj naravi pokreta i nji-hovoj ulozi u djelu evangelizacije. Bio je to i vaànmomenat uzajamnih susreta i upoznavanja kao izajedni~kog svjedo~enja. Osim predstavnika pok-reta na kongresu je sudjelovalo pedesetak biskupate ~lanovi raznih kongregacija i ureda Svete Stoli-ce.

Prvo predavanje na Kongresu odrào je kardi-nal Jozef Ratzinger, prefekt Kongregacije za naukvjere, a tema je bila: Crkveni pokreti - nada zaCrkvu i ljude. Slijedili su ostali predava~i, profeso-

ri s raznih crkvenih u~ili{ta iz Rima i svijeta, kojisu, svatko sa svoje strane, osvjetljavali tu novu du-hovsku stvarnost u Crkvi. Evo va`nijih predava~a:D.L.Schindler(Washington): Instititucija i kariz-ma; prof.P.Coda (Rim-Lateransko sveu~ili{ta):Pokreti – dar Duha; G.Ghirlanda (Rim-Grego-riana): Karizma i pravo; msgr.A.M.de Monleon,biskup Pamiersa (Francuska): Pokreti-mjesto pre-obraènog ~ovje~anstva. Nastupili su potom ute-meljitelji i predstavnici crkvenih pokreta koji su iz-nosili svoja svjedo~anstva i razmi{ljanja o ìvotu idjelovanju pokreta u koje ih je Duh Sveti pozvaoda aktivno ìve kr{}ansku vjeru.



Susret s Petrom na{ih danaSredi{nji dio ovoga skupa bio je susret s Papom u

subotu, 30.svibnja na Trgu Sv.Petra. Ve} iza pod-neva mno{tvo pripadnika crkvenih pokreta iz cije-loga svijeta pohrlilo je prema srcu kr{}anstva, pre-ma Trgu ispred Bazilike sv.Petra gdje se susret od-vijao. Zahvaljuju}i velikim ekranima i zvu~nicimai oni najudaljeniji mogli su slijediti sve {to se odvi-jalo pred Bazilikom. Na poticaj Pape Ivana PavlaII. jo{ od prije dvije godine ovaj susret, kao i kon-gres koji mu je prethodio, organiziralo je Papinskovije}e za laike u suradnji sa samim pokretima. Trisu bila cilja ovoga susreta: 1. o~itovanje crkvenogjedinstva s Petrom na{ih dana i pokreta me|usob-no u istoj vjeri i istom kr{}anskom zajedni{tvu, 2.potom zahvala Crkve pokretima za sve duhovnodobro {to su ga do sada u~inili, te 3. obnova apo-stolskog i misionarskog poslanja. Sve je biloproèto pjesmom, rado{}u, veseljem, visokimstupnjem duhovnog i Duhovskog ozra~ja. Fokola-rinski sastav Gen Rosso odu{evljavao je nazo~nesvojim pjesmama koje su se izmjenjivale sa neoka-tekumenskim napjevima koji su zahva}alimno{tvo. Veliki drveni kri` – simbol svjetskih danamladih koji putuje po kontinentima bio je uzdi-gnut pred Bazilikom Sv. Petra. Ali ono najva`nije:bilo je to o~itovanje nazo~nosti Duha u svojojCrkvi koji obnavlja lice zemlje i lice Crkve, kako jeto i Papa u svome govoru istaknuo.

Prije nego {to je Papa uputio svoj govor predpolmilijuntim mno{tvom, dali su svoja svjedo~an-stva nekoliko utemeljitelja posebno velikih pokre-ta. Nakon pozdrava kardinala Stafforda, pred-stojnika Papinskog vije}a za laike, govorila je prvaChiara Lubich (Italija) - utemeljiteljica pokretaFokolarina-Djela Marijina. Ovaj pokret je osno-van 1943. g. i okuplja 110.000 ~lanova i pet miliju-na pripadnika i simpatizera na svih pet kontinena-ta. Nastupio je potom Kiko Arguello (Španjol-ska), za~etnik neokatekumenskog pokreta osno-vanog 1960.g. koji je nazo~an danas u 850 biskupi-ja diljem svijeta, u 105 naroda, i broji 15.000 zajed-nica koje djeluju u 4.500 ùpa; svoje svjedo~anstvodao je zatim Jean Vanier (Francuska), utemelji-telj dvaju pokreta Arche i “Vjera i Svjetlo”. Ovipokreti ustanovljeni su 1964.g.; Arche broji 108 za-jednica u 28 nacija i brinu se za hendikepirane oso-be, dok “Vjera i Svjetlo” ima 1.300 zajednica i pri-sutna je u 70 naroda. Govorio je takoder i mons.Luigi Giussani (Italija) - za~etnik pokreta “Co-munione e Liberazione – Zajedni{tvo i Oslo-bo|enje”, osnovanog 1954.g. a djelatan je u 70 na-roda. Nakon Papinog govora i prije blagoslova uime svih pokreta Svetom Ocu zahvalio je CharlesWhitehead, predsjednik Me|unarodnog Kariz-matskog Katoli~kog pokreta Obnove u Duhu.

Papa Ivan Pavao II.:“Crkveni pokreti - opipljiv dokaz izlijevanja Duha!”

Govor Pape Ivana Pavla II. bio je vrhunac cijelogovog susreta. U njemu je Papa jasno istaknuo vri-jednost novih crkvenih pokreta za evangelizacijudana{njeg svijeta i naveo je kriterije njihove auten-ti~nosti, ispravnosti i crkvenog zajedni{tva. Dono-simo samo neke va`nije misli iz Papinog govora.Nakon {to je podsjetio na doga|aj silaska DuhaSvetoga nad Apostole Papa je nastavio:

“Ono {to se dogodilo u Jeruzalemu prije dvijetisu}e godina, kao da se ve~eras obnavlja na ovomtrgu, u sredi{tu kr{}anskog svijeta. Kao tada Apo-stoli i mi se danas nalazimo okupljeni u jednom ve-likom cenakulumu Duhova, o~ekuju}i silazakDuha. Ovdje èlimo ispovijediti s cijelom Crkvomda je jedan Duh, jedan Gospodin, jedan Bog kojidjeluje sve u svima. (l Kor, 12,4-6).... Dana{nji do-gadaj jest stvarno jedinstven; po prvi puta se pok-reti i nove crkvene zajednice nalaze svi zajedno sPapom. To je veliko “zajedni~ko svjedo~enje” {tosam ga èlio u godini koja je u hodu Crkve prema

velikom Jubileju posve}ena Duhu Svetome. DuhSveti je ovdje s nama.! On je du{a toga divnogdoga|aja crkvenog zajedni{tva....

Uvijek kad Duh intervenira ostavlja ljudezapanjene. Budi doga|aje ~ija novost zbunjuje;radikalno mijenja osobe i povijest. To je bilo neza-boravno iskustvo Drugog vatikanskog sabora zavrijeme kojega je, pod vodstvom istoga Duha,Crkva ponovno otkrila kao konstitutivnu dimen-ziju same sebe karizmatsku dimenziju: “Duh Sve-ti ne ograni~ava se da posve}uje i vodi narod Bo`jipomo}u sakramenata i ministerija i ukra{avaju}iga krepostima, nego ‘dijele}i svakome vlastite da-rove kako mu se svida’ (1 Kor 12,11) dijeli tako|erme|u vjernicima svakog reda posebne milostikoje su korisne obnovi i ve}em {irenjuCrkve.”(LG 12)

Institucionalan i karizmatski vidik su gotovokoesencijalni za ustanovljenje Crkve i zajedni~ki



pridonose, iako na razli~it na~in, njezinu ìvotu,njezinoj obnovi i posve}enju naroda Bo`jega. I odtog providencijalnog otkri}a karizmatske dimen-zije Crkve, prije i poslije Koncila afirmirala se po-sebna linija razvoja crkvenih pokreta i novih zajed-nica....

Vi ste opipljiv dokaz toga “izlijevanja” Duha.Svaki pokret razlikuje se od drugoga, ali su svi uje-dinjeni u istom zajedni{tvu i istom poslanju. ..... Nezaboravite da je svaka karizmadana za zajedni~ko dobro, tj.za dobro cijele Crkve!”..... Na-stajanje i {irenje crkvenihpokreta dali su ìvotu Crkveneo~ekivanu i koji puta ~akprodornu novost.... Danas sepred Vama otvara nova etapa;etapa crkvene zrelosti.... Crkvaod vas o~ekuje “zrele” plodovezajedni{tva i zalaga-nja...

U na{em svijetu, kojim ~estodominira sekularizirana kultu-ra koja promi~e i reklamirauzore ìvota bez Boga, vjeratolikih dolazi u te{ku ku{nju, inerijetko je ugu{ena i uga{ena.Stoga se sa ùrno{}u zamje}ujepotreba sna`nog navije{tanjaevan|elja i solidne i produb-ljene kr{}anske foramcije. Ko-liko danas trebamo zrelihkr{}anskih osobnosti, koje susvjesne vlastitog krsnog identi-teta, vlastitog zvanja i poslanjau Crkvi i svijetu! Koliko nam jepotrebno ìvih kr{}anskih zajednica! I, evo upravopokreta i novih crkvenih zajednica: oni su odgo-vor probu|en od Duha Svetoga ovom drama-ti~nom izazovu na koncu tisu}lje}a. ... U pokreti-ma i novim zajednicama nau~ili ste da vjera nijeapstraktan govor, niti neodre|eni religiozniosje}aj, nego novi ìvot u Kristu probu|en DuhomSvetim....

Danas, iz ovog cenakula s Trga Sv.Petra, uzdièse velika molitva: Do|i du{e sveti, do|i i obnovilice zemlje... Daj novu snagu i misionarski poletovim tvojim sinovima i k}erima ovdje okupljeni-ma. Ra{iri njihova srca, oìvi njihovu kr{}ansku za-uzetost u svijetu. U~ini ih hrabrim navjestiteljimaevan|elja, svjedocima Isusa Krista uskrslog, Otku-pitelja i Spasitelja ~ovjeka. U~vrsti njihovu ljubav injihovu vjernost prema Crkvi..... Danas sa ovogaTrga Krist ponavlja svakome od nas: “Po|ite posvem svijetu i propovijedajte evan|elje svakomestvorenju.” (Mk 16,15). On ra~una sa svakim odvas, Crkva ra~una na vas: “Evo, jam~i Gospodin, ja

sam s Vama u sve dane do svr{etka svijeta.”(Mt.28,20).”

Na sam dan Duhova Papa je sluìo svetu misu uBazilici Sv.Petra na kojoj su ponovno sudjelovalibrojni predstavnici crkvenih pokreta. U svojoj jepropovijedi, me|u ostalim, Papa rekao: “Crkvenipokreti i nove zajednice, providencijalni izraz no-vog prolje}a probu|enog Duhom kroz Drugi vati-kanski sabor, sa~injavaju navje{taj snage Bo`je

ljubavi, koja nadvladavaju}i podjele i barijeresvake vrste, obnavlja lice zemlje da bi se gradilacivilizacija ljubavi.”

A u svome nagovoru prigodom molitve an|eo-skog pozdravljenja Sveti Otac je jo{ rekao i ovo:“Zahvalimo Gospodinu za ovo prolje}e Crkve {toju je potaknula obnoviteljska snaga Duha.”

U zaklju~ku moèmo re}i da je ovo {to se dogo-dilo u Rimu o Duhovima 1998. veliki znak na{egvremena u Crkvi, za Crkvu i za svijet. Iz tolikih go-vora, napose iz izjava predstavnika hijerarhijskeCrkve na ~elu sa Svetim Ocem jasno proizlazi da jeinstitucionalna Crkva, barem u svome sredi{tu uRimu, potpuno svjesna uloge i va`nosti crkvenihpokreta i novih zajednica za svoje poslanje ìvljen-ja i navije{tanja Evan|elja napose na pragu novogtisu}lje}a koje nam nadolazi. Za poèljeti je da seta svijest iz Rima pro{iri i na sve ostale dijeloveCrkve.

o.Boìdar Nagy, DI

Susret Pape i mladih hrvatskih vjernika - laika u Vatikanu u privatnojaudijenciji 1983. godine.


Merz govori

M E R Z G O V O R I

K R I S T K R A L JOvo je posthumni Mer~ev ~lanak. Objavljen je tek 1943.god. u ~asopisu za ènsku katoli~ku

mlade` "Za Vjeru i Dom". U uvodu ~lanka uredništvo objašnjava kako je nastao taj ~lanak koji jebio namijenjen ènskoj grani katoli~ke organizacije u okviru Katoli~ke Akcije.

Uvod uredništva èasopisa “Za vjeru i dom”.

Pod tim naslovom prona{le smo jedan Mer~ev ~la-nak. Papir je ve} odavno poùtio, ali o{tro urezanaslova jednako su svjeà. Izgleda, da je to koncept, jerima dosta ispravljenih rije~i i re~enica; ne znamo kojeje godine pisan, ali biti }e neposredno iza misijskeizlo`be u Rimu god.1925. Mo`da je ve} negdje iod{tampan, makar nam se ~ini, da je koncept. Ali miga radi sadràja predajemo na{im najmla|impokoljenjima, jer je za mla|i djevoja~ki svijet i pisan.

Èlanak Ivana Merza “Krist Kralj”:

Kada smo se ove godine {etali Misijskom izlo`bomu Rimu, imali smo prilike pregledati jednu dvoranukoja je bila duga~ka vi{e stotina metara. S jedne i sadruge strane visjele su ogromne zemljopisne karte,statistike, izvje{taji raznih redova. U prvi mah se ~ov-jeku ~inilo, da je do{ao u jedno ratno ministarstvo, ukojemu se stvaraju nacrti za osvajanje svijeta. Zaosvajanje? A gdje su pu{ke i topovi? Gdje je ubojitooru`je? Tko je vojskovo|a toj velikoj vojsci, koja }eosvojiti svijet?

Jama~no je pri tome svaki hodo~asnik osjetio u Mi-sijskoj izlo`bi, da je Krist Kralj i da je Krist Bog. Jerkoji ~ovjek na svijetu ima toliku kraljevinu? Kojakraljevina traje tolike tisu}e godina? U Rimuosje}ate, da je Crkva djelo Bo`je, da je Krist Bog.

I upravo pro{la Jubilejska godina, koja je u Rimprimamila mnoge stotine tisu}a katolika, raznih na-roda i rasa u~vrstila je u svima svijest o KristovomKraljevstvu na zemlji. Nije ~udo da je Sveti Otac PapaPio XI. upravo na izmaku Jubilarne godine upraviosvim katolicima svijeta okru`nicu, u kojoj govori ozna~enju Kristova Kraljevstva nare|uju}i da se uspo-stavi jedna nova svetkovina - posve}ena Kristu Kral-ju. Ta se slavi zadnju nedjelju prije Svih Svetih. Ova jesvetkovina od osobite va`nosti upravo za na{audruènja. Mogli bismo re}i da je ta svetkovina naj-bolji izraàj onoga za ~im teì Katoli~ka Akcija.

A kako to?

Mi u na{im udruènjima ho}emo odgajati ~laniceza Katoli~ki socijalni Apostolat, to jest svaka na{a~lanica mora znati kako }e Krist postati Kraljemna{ih du{a, na{ih obitelji i cijelog ljudskog du{tva.

KRIST KRALJ U NA[IM DU[AMA. Kako topostièmo? Da prou~avamo katoli~ke istine i da ìvi-mo po njima, obavljamo dnevno razmatranje, pogla-vito na temelju svete Liturgije. I~ekujemo KristaKralja u Adventu, promatramo njegovu poniznost uJaslicama, ~inimo s njim pokoru u Korizmi, radujemose s njim o Uskrsu. Ako budemo o Njemu dnevno raz-matrale, na{a }e du{a postati sli~na Njegovoj. Bit}emo ~edne u no{nji, u zabavi, ne }emo mi ìvjeti, ve}}e Krist ìvjeti u nama.

Krist mora postati KRALJEM OBITELJI. Obiteljje prva stanica ljudskog dru{tva. Ona ima zada}u dase u njoj ra|aju i odgajaju djeca koja }e Krista prizna-ti svojim Kraljem. Krist je ve} po sebi sveti bra~niugovor uzvisio na Sakramenat. Ta Krist je Kralj u obi-telji, kada je brak svet, jedinstven i nerazrje{iv. Na{audruènja odgajaju apostole svetog, jedinstvenog,nerazrje{ivog sakramentalnog braka. Bez takvog bra-ka narodi neminovno jure u propast.

KRIST KRALJ DRU[TVA. Nije dosta da mi Kri-sta priznajemo Kraljem u privatnom i obiteljskomìvotu. Krist mora postati Kraljem i cijelog javnogìvota. On je Bog i Gospodar svega. Mi smo ~lanicevojuju}e Crkve - Ecclesiae militantis - svaka jekr{}anka vojnik, a poglavito ona koja ratuje pod za-stavom katoli~kih udruènja. Zato je na{a du`nost daposvuda postanemo apostolkama Kristova Kraljev-stva nagla{uju}i, da katolkinja ne moè biti ~lanicomonih udruènja, gdje se Krist ne priznaje Kraljem. A{to se ti~e dràve, u kojoj moramo svi biti, jer je tonu`no dru{tvo, na{e nastojanje mora biti da sustav-nim odgajanjem naroda teìmo za onim idealom, {tosu nam ga Pape zacrtali.

I evo, Sveti Otac Papa svojom okru`nicom, kojapo~inje rije~ima QUAS PRIMAS obvezao nas je daodsele jo{ juna~kije poradimo za Kraljevstvo Kristo-vo, u du{ama pojedinca, u obiteljima, u dràvi i u ljud-skome dru{tvu.

“Razgledao sam u no}nom vi|enju i evo u oblaci-ma no}i kao Sin ~ovje~ji... I dade mu mo} i ~ast i Kral-jevstvo i svi }e puci i plemena i jezici Njemu sluìti.Mo} njegova, mo} vje~na, koja se ne }e skr{iti i kral-jevstvo Njegovo ne}e nestati” (Dan.7,13,14). IvanMerz

Za Vjeru i Dom, br. 8-9,1943.,str.3.


Merz govori

Duhovna obnova po liturgijiIvan Merz bio je veliki promicatelj liturgijske obnove. Napisao je o toj temi mnoge ~lan-

ke, a i njegova doktorska disertacija izradena je na tu temu (Utjecaj liturgije na francuskepisce). Ovdje donosimo izvatke iz njegova ~lanka “Duhovna obnova po liturgiji” {to ga jeobjavio u ~asopisu Lu~, br. 1, 1924.g.

Ono {to je zajedni~ko svim katolicima jest nji-hov vjerski ìvot. I, ~im ovaj vjerski ìvot vi{ebude savr{eniji, to }e i rad pojedinaca oko “ob-nove svega u Kristu” (Ef.I,10) biti uspje{niji. Ajer je ~ovjek dru{tveno bi}e, koje se mora oslan-jati na svojega bli`njega, ako se èli usavr{iti ukojem mu drago pogledu - pa i u vjerskom - to jepotrebno, da se svaki pojedinac okoristi tekovi-nama drugih - jednom rije~i, da od drugih nau~iduhovno ìvjeti.

A tko je bolja u~iteljica duhovnoga ìvota odSv.Crkve, koja osim svog dvijetisu}godi{njegiskustva djeluje pod uplivom samog Duha Sve-tog; koje su bolje metode od onih, koje onasama nau~ava. Pokucajmo dakle smjerno nanjena vrata i zamolimo je, da nam Ona bude vo-diteljicom u na{emu duhovnom ìvotu, zamoli-mo je, da na{ ograni~eno, ni{tetni ìvot postanedionikom Njenog beskrajnog unutarnjeg ìvota,da se na{a sitna du{a pro{iri do neizmjernostiboànskog ìvota.

Crkva to i onako ~ini po svojoj svetoj Liturgi-ji. Liturgija je slu`bena molitva Crkve, slu`benamolitva Zaru~nice Kristove, razgovor izme|uZaru~nice i Boànskog Zaru~nika. O! Kako mirado prislu{kujemo, kada se dva veoma mudra~ovjeka me|usobno razgovaraju; nama se ~inida se na{e grudi pro{iruju i da mi postajemo mu-drijima. A {ta biva tek onda kada prislu{kujemorazgovor izme|u Krista - Boga i njemu slu~neCrkve? Zar da sav taj idejni svijet ostane za nasbespredmetan, da ne digne na{ ìvot do neiz-mjernih visina boànskog ìvota? Oh ne! I kadajo{ k tome pomislite, da je svaka ljudska du{azaru~nica Kristova i da va{a du{a postaje ogle-dalom neizmjernosti Rije~i Bo`je, tada se u~udu preneraèno pitate: “Gospode Boè, je limogu}e, da si tako ograni~enog stvora u~inionosiocem vje~nosti; da sa ljudskom du{om ~ini{tolika ~udesa?

Do svih tih spoznaja mi dolazimo po sv.Li-turgiji. Potrebno je zato, da je {to temeljitijeupoznamo i da se s njom {to vi{e okoristimo.Evo {to je najbitnije. Najve}a stvar, koja opstojina svijetu jest sv.Crkva, najve}a stvar u Crkvijest misa, a u misi pretvorba. I kao {to je Krist zasvog zemnoga ìvota bio uperio sve svoje misliprema Golgoti, tako zaru~nica Kristova, Crkva,

upire sve svoje poglede prema oltaru. [to sedakle de{ava na oltaru, to je najve}a stvar, kojase uop}e de{ava u svijetu. Tamo se zbiva socijal-no djelo kategzohen, molitva i `rtva, koju je zaspas cijeloga svijeta prikazao Isus na Kalvariji ikoju katoli~ka hijerarhija - taj nosilacsve}eni~kog reda Kristova - javno prikazujeBogu za sve ljude i u ime njih svih.

No da uzmognemo razumijeti svu veli~inutoga ~ina i okoristiti se njime, to je sveta misaodjevena u posebno ruho. Molitve, koje se tomprilikom mole i pjevaju, prava su remek-djelaknjièvnosti i glazbe, odijela i kretnje, kojeuljep{avaju ~ar bogoslu`ja, oboga}uju na{uspoznaju. Razni nas liturgijski ciklusi upoznajutijekom godine najva`njim otajstvima na{esv.vjere. Tako se tijekom godine upoznajemo scijelim ìvotom Isusovim i o Adventu razmatra-mo kako je Rije~ Bo`ja stanovala u beskrajnomkrilu oca nebeskog, o Boì}u ga gledamo, kakoje poput orla probio tmine svjetske i si{ao u bet-lehemsku {talicu. Pratimo nadalje svojim misij-skim putovanjima, pla~emo s Marijom ispodkrià, klik}emo od radosti nakon Uskrsnu}a,primamo njegove darove o Duhovima, tei{~ekujemo ~as da se vrati poduhovsko doba i dase On pokaè na oblacima, odjeven u nebeskomsjaju, okruèn an|elima i svecima. Sve mi ovefaze Isusovog ìvota proìvljujemo pomo}u Li-turgije; mi nastojimo da zaronimo u du{u Spasi-teljevu u pojedinim ~asovima i pitamo se, {ta jeon mislio ovom ili onom prilikom: “[ta si mislioSpasitelju, kada si leào na tvrdoj slami u Betle-hemskoj {talici? Jama~no da te moramo opo-na{ati, da se moramo zadovoljiti s malim i ljubitisiroma{tvo...

Tako kroz cijelu godinu razmatram o neiz-mjernom ìvotu Kristovu; na{a du{a na taj na~inpostaje odrazom same neizmjernosti. Liturgijanam nadalje iznosi pred svijet ìvot bl.DjeviceMarije, An|ela te napokon svu povijestsv.Crkve, kako se odraàva u njenim reprezen-tantima - svecima. Kada razmotrimo o svim timotajstvima, to ve} na zemlji postajemo dionici-ma Boànstva.

Ivan Merz, Duhovna obnova po liturgiji,Lu~ broj 1, 1924. strana 11.-17.

Pjesnici o Merzu


Dr. Ivanu Merzu

Uzoru hrvatske mladeì

Ivane, premili brate, hrvatske mladeì diko,Vite{ki uzore na{, kr{}anske kreposti sliko!An|elu sli~an si bio pojavom, zborom i djelom;Nebeske Kraljice dijete, s nevinom haljinom bijelomU{‘o si u ku}u Oca s pobjede zastavom smjelom.

Milosti Bo`je snaga du{u je krijepila tvoju,Eda bi uspje{no mog’o ispunit zada}u svoju.Radom si plodnim svojim zaor’o duboke brazde;Zvao si hrvatsku mlade`, te{kom da sprema se boju,Ustrajno idu}i naprijed, da u kreposti raste.

Ulogu im’o si te{ku primjerom prednja~it drugim,Zorno im izlaù}, kako trudom }e svladati dugimOgromne zapreke, koje vlastiti preporod krije.Radostan i{‘o si prvi, kazuju} kako se dajeUsjeva zdravoga sjeme niz duge i drage nam kraje.

Hrvatske mladeì nado, pogledaj oblake crne,Rastjeraj tamu nam ovu, ne daj da lu~ nam se trne.Vedrine èljni smo, svjetla, orlovskih visina ~istih,An|ela opojne pjesme, ìvota s izvora bistrih.

Tvoja smo probrana ~eta; mlade` smo Krista Kralja;S tobom smo zdruèni duhom - jakim nam ostati valja.Ku}ni za{titi nam dom kod Boga molitvom svojom,Eda bi vjeran Petru ost’o pod za{titom tvojom.

Mnogim se otvara pogled ~itaju} “ìvot” tvoj,Lahor im neznatni, blagi pristupa du{i svoj.Ako je volja Bo`ja, pospje{i momenta let,Dopusti, da ti {to prije mognemo kliktati: svet.

Evo su odani tvoji stali u redove jake,@@arku im ljubav isprosi, hrabrost i milosti svake.Idi nam naprijed uvijek - s krièm su pobjede lake!

F. Branimir Krili}


Merz u Drvaru

Škola “Dr. Ivan Merz” u DrvaruOd kad su se prognani Hrvati iz srednje Bosne

smjestili u Drvaru, unato~ te{kim ratnim i porat-nim uvjetima, uspje{no je organizirano {kolovanjedjece; otvorena je najprije osnovna, a potom i sred-nja {kola. Prije tri godine zapo~ela je radom osnov-na {kola i to samo sa 40 u~enika, a danas ih ima ve}preko 700 s ukupno 35 prosvjetnih djelatnika. Pret-pro{le godine ova je osnovna {kola dobila naziv poIvanu Merzu i po prvi put dan {kole proslavljen jeza stotu obljetnicu njegova ro|enja 16. prosinca1996. Taj je datum odabran da se i u budu}e slavikao dan {kole jer je Merz ro|en u Banja Luci ~ijojbiskupiji pripada Drvar.

Proslava Dana {kole “Dr.Ivan Merz” u Drvaru1997.g. zapo~ela je ve} u petak 12. prosinca. Na po-ziv mjesnog ùpnika vl~. Kazimira Vi{atickog po-stulator kauze Ivana Merza o.Boìdar Nagy odràoje u ùpnoj crkvi sv. Josipa tribinu o Sluzi Bo`jemu ipredvodio je koncelebriranu sv. Misu. Na tribini susudjelovali vjernici, prosvjetni djelatnici i u~eniciosnovne i srednje {kole. U ponedjeljak je odrànopredavanje na temu “Svjesnost postojanja mina” uorganizaciji Crvenog krià i SFOR-a. Na sam Dan{kole, 16. prosinca, na sve~anoj akademiji u~enicisu izveli prigodni glazbeno poetski program podnazivom “Put k suncu”. (Jo{ 1929.g. mladi su posta-vili Ivanu Merzu na grob vijenac s vrpcom na kojojje pisalo: “Hvala Ti, orle Kristov, {to si nam poka-zao put k Suncu!”) Na akademiji su podijeljene na-grade u~enicima koji su osvojili prvo mjesto u nat-jecanju u literarnom i likovnom stvarala{tvu. Uprogramu je sudjelovao mje{oviti zbor {kole podravnanjem nastavanika Zorana Krivo{i}a. Sve su-dionike slavlja i uzvanike pozdravila je za vrijemeakademije ravnateljica prof. Ruà Kalfi}.

Osim {kole u Drvaru, jo{ jedna {kola u Hrvatskojtako|er nosi ime Ivana Merza. To je Osnovna

{kola u Zagrebu, u ulici Ra~koga 4, u kojoj se ne-kad nalazila bolnica gdje je Merz umro prikazav{iBogu svoj mladi ìvot kao `rtvu za hrvatsku mla-de`.

Vlè. Josip Jerkoviæ, ravnateljica Ruà Kalfi} i profesoriškole Ivan Merz u Drvaru pred ulazom u zgradu škole na

kojoj se nalazi natpis s imenom Ivana Merza.

Drvarski gimnazijalci o Ivanu Merzu

KAKO SMO DO@IVJELI IVANA MERZAZalaganjem vjerou~itelja vl~. @arka Vlade O{apa u~enici gimnazije u Drvaru tijekom 1998.

pro~itali su biografiju Ivana Merza. Njihove dojmove o susretu s Ivanovim likom kroz ~itanjenjegove biografije donosimo u nastavku ovoga prikaza.

Treba slijediti Bo`ji put i graditi duhovni ìvotIvana Merza doìvljavam kao istaknutog laika

koji je sav svoj ìvot posvetio hrvatskoj mladeì iidealima kr{}anskog ìvota. Ovaj ìvot Ivan je sma-trao `rtvom, a ne uìvanjem. Na temelju svegashvatio sam da treba slijediti Bo`ji put i graditi du-

hovni ìvot, jer ~ovjek, ma kako bio materijalno za-dovoljan, bez izgra|enog duhovnog ìvota nije pot-puna li~nost, a bez odricanja i `rtve nema zado-voljstva i du{evnog mira.

Miroslav Marini}, I.a

Merz u Drvaru


Pomagao mladima da na|upravi put

Njegovo djelovanje u katoli~kimorganizacijama bilo je, ne zato dabi imao neke koristi, ili da bi ljudiimali neko bolje mi{ljenje o njemu,nego on je èlio pomo}i mladimada se prona|u, da na|u pravi put.@alost koja je zahvatila ljude toga~etvrtka, 10. 5.1928. bila je bol, nesamo za mladi}em koji je pomogaomladima i bio gubitak za zajednicui njegovu obitelj, nego je to bio gu-bitak jednog autoriteta koji je mo-gao izvesti na pravi put mnoge ge-neracije. - Andrija Kozina, I.a

Dar Bo`ji ovome svijetuIvan Merz je izvor dobrote i lju-

bavi. Mladi} koji je bio potrebankao kapljica ki{e za vrijeme su{e, ili mala mrvicakruha za vrijeme gladi. On je Bo`ji dar ovome svi-jetu. - Ljiljana Pavli}, I.a

Hrvatska mlade` je u Ivanu Merzu otkrilaBo`jeg ~ovjeka, u~itelja i prijatelja, i zato su semnogi, potaknuti njegovim sveta~kim primjerom,zavjetovali na ~isto}u i posvetili se Bogu.

Dragana ônda, I.aSvojom vjerom u Boga pokazo nam je kako je

biti vjernik jedna velika zada}a, u kojoj on nije ni-kada posustao. U njemu vidim ~ovjeka koji je punsnage i volje za ìvotom. U njemu vidim veliki uzorkojeg mladi trebaju slijediti.

Irena [imi}, I.aImao je ìvotni cilj i ostvario ga je

Posebno me se dojmilo {to je Ivan Merz imao cilju ìvotu i ni na koji na~in nije posustao nego ga jeostvario onako kako je èlio.- Renata Josipovi},I.a

Ivan Merz je osoba koja je bila odlu~na i znala{to èli u ìvotu. Osobno me je potakao na raz-mi{ljanje da i ja prona|em svoj pravac u ìvotu.

Marijana Franji~evi}, I.aIme Ivan Merz zna~ilo je “program ìvota i

rada” cijeloj jednoj generaciji mladih hrvatskih ka-tolika. Malo je ljudi koji su rije~ima i djelima takodjelovali i bili uzor, posebno mladima kao IvanMerz.

Suzana ]osi}, I.aSvima je bio svjetlost

Ivan Merz je svima bio kao svjetlost koja svojimzrakama produbljuje duh i osobnost. Jesmo li seikada upitali otkuda mu sva ta snaga, volja, dobro-ta i razumijevanje drugih? Pravi odgovor je u vjerikoja je u njemu ìvjela. Kao {to je on drugima bioput i sunce, to je za njega bila vjera koja je u njemusve vi{e plamtjela.- Lidija Brki}, I.a

Ivana Merza sam doìvio kao ~ovjeka koji jemnoge mlade preporodio na njihovu putu. Kaosvjetlost on pokazuje put k Bogu, kao Bo`ji oblakkoji je izveo Bo`ji narod iz egipatskog ropstva.

Davor Krali}, I.aVe} kao mladi} znao je {to èli u ìvotu. Ja sam

sada tinejdèrka i mislim da i ja i moji prijatelji ve}moramo znati {to èlimo od ìvota i da vi{e vreme-na dajemo i provodimo s Bogom.

Danijela Mija~, I.aPotaknuo i mene na promjenu ìvota

Svoj duh i um usmjerio je prema Isusovim staza-ma. Pomogao je mladim ljudima da na|u smisaoìvota te da slijede put prema ljubavi, ~estitomradu i molitvi. - Danijela Erdelj, II.a

On je u meni probudio osje}aj da nije sve takocrno, i da svaka stvar ima i svjetliju stranu i spozna-ju da smrt nije kraj nego po~etak ljep{eg ìvota.

Branislav Mijatovi}, II.aIvan Merz dao je divan primjer vjere i ljubavi

prema Crkvi i narodu. Postigao je mnoge vrline, ukojima je mnoge potaknuo na promjenu ìvota, patako i mene. - Sanja Lupi}, II.a

Bio je “o~i” za mlade pokazuju}i im pravi put

Dr. Ivan Merz, istaknuti katoli~ki laik, bio je bezsumnje veliki ~ovjek, i {to je jo{ va`nije: vjerovaoje. - Romeo Gavran, II.a

ôvjek kao on koji se toliko borio i `rtvovao dapostane katolik: “Ili katolik ili ni{ta”, i kako bih ganazvala “o~i mladeì” koji je mladima pokazivaopravi put, put k Suncu, nema razloga da takvi nebudu progla{eni svecima. - Sandra Pezer, II.a

Jedan od onih koji su Evan|elje sproveli u ìvotMeni je ovaj poseban ~ovjek, na svoj poseban

na~in, otvorio o~i i rekao mi ne{to o du{i, o vjeri i oBogu. Posebno me fascinira to da je on od svojedu{e htio u~initi remek-djelo. Teìo je za

Uèenici Gimnazije u Drvaru - štovatelji Ivana Merza, èiji su radovi ovdjeobjavljeni, sa svojim profesorima i vjerouèiteljem vlè. @arkom V. Ošapom


Merz u Drvaru

savr{enstvom {to je na neki na~in i uspio. On je je-dan od onih ljudi koji su Evan|elje sproveli u ìvot.Svi bi se trebali truditi da od svojih du{a u~inimo re-mek-djela, jer je ovaj ìvot prolazan i tek jedna fazada bi do{li u Kraljevstvo Bo`je: “ôvjek je ovdjesamo putnik.” -Josipa Grgi}, II.a

Merz uvodi u svijet ljubavi, mira i radostiEvo, u ove posljednje dane zimskoga raspusta,

~itaju}i knjigu o Ivanu Merzu kao da sam u{ao u je-dan potpuno novi svijet, svijet pun ljubavi, kr{}an-stva, mira i radosti. Bio sam o~aran Ivanovom lju-bavi i po`rtvovnosti kad je u pitanju Bog i sve sveto.- Igor Gvozdenovi}, II.a

Vjera - vrijednost koja pobje|uje zloIvanova ratna iskustva promijenila su njegov na-

zor na svijet. îtaju}i Ivanove misli, rije~i koje jenapisao pomogle su mi i objasnile ove sada osje}ajekoje proìvljavam poslije rata. U ratu sam bila malaizgubljena djevoj~ica, koja nisam mnogo razumje-la, ali se mnogo toga u mom ìvotu naglo promije-nilo. U Ivanovu ìvotu pojavila se jedina vrijednostkoja pobje|uje zlo, a to je kr{}anska vjera. I menivjera zna~i sve, u njoj nalazim sve svoje odgovore.

Nata{a Mar~i}, II.aU~i nas da ìvot traì borbu i upornostIvan je bio u~itelj i ènske mladeì. U~io ih je

kako treba biti dostojanstvena, te biti svjesnauzvi{enog poziva maj~instva ili apostolata.

Nata{a Kalem, II.aîtaju}i i slu{aju}i o ìvotu Ivana Merza shvatila

sam da ìvjeti ne zna~i samo to “ìvjeti” nego da jeìvot surov i da traì borbu, upornost.

Danijela Kostre{, II.aPokazao mi je odgovore na mnoga nejasna pi-

tanjaU Ivanu Merzu otkrila sam svoga velikog prija-

telja, koji mi je dao odgovore na mnoga meni neja-sna pitanja, i pokazao mi kako postati {to sli~nijiIsusu, kako biti svet, a ne biti jo{ progla{en svecem.Prikazao je svoj ìvot kao `rtvu Bogu za hrvatskumlade`, a i ja sam ~lan te zajednice, i kako onda nevoljeti ~ovjeka koji je ìvio da bi nam pokazao praviput, tj. put k Isusu. Na nama je da mu se oduìmo, ato zna~i da nastojimo biti mu sli~ni. - Anita Luki},II.a

Poti~e nas da postanemo Kristovidu{om i srcem

Taj smjeli borac za Boga i Crkvu probudio je umeni vjernog slugu, negdje u meni javi se iskra,dade mi snagu za nova jutra, javi se odnekud spa-senjski glas i ono {to zovemo smisao ìvljenja. Osje-tih àrko da moram ìvjeti, da moram ìvjeti kakoza sebe, tako i za druge. Moram pomo}i bli`njemuda na|e svetost duboko u sebi, da postane Kristov idu{om i srcem.

Ivona Dàmbo, II.aOn je u meni pobudio optimisti~no mi{ljenje.

Sada znam da nije tako sve crno kako izgleda...

Zato i nije ~udo {to ga neki nazivaju: Svjetlo nagori, Prorok Bo`ji, Orao Bo`jih krila, Euharistijskivitez, stup Crkve i mnogim drugim simboli~kimimenima. - Bojana Katana, II.a

Poziv laika ostvario je na najbolji mogu}i na~inIvan Merz je bio i ostat }e uvijek “Put k Suncu”,

tj. put k vje~noj Istini i Ljubavi. On je onaj koji }emladima uvijek pokazivati put k Isusu Kristu,Svjetlu svijeta i Suncu ìvota. On nam je pokazaokako se poziv laika moè ostvariti na najboljimogu} na~in, na na~in ljubavi prema bli`njemu.@elim da mi Ivan Merz bude uzor u ìvotu, uzor uvjeri i ljubljenju Boga Isusa Krista. - Darko Martino-vi}, I.b

On je uvijek bio na strani dobra i svu tu dobrotuèlio je prenijeti na ljude oko sebe, i uputiti ih u bol-ji i sretniji ìvot. - Aldijana Pendi}, I.bNjegova razmi{ljanja nose u svijet ljubavi, nade

i vjerePoku{avam staviti taj svijetli lik u okvire ove

dana{njice, zami{ljam jedan tako osebujan, origi-nalan i vedar lik u svojoj sredini, kao svoga prijatel-ja ili bar poznanika, i postaje mi jasno za{to su gaodu{evljeno prihva}ali i rado slijedili. Sve njegovedileme djeluju mi poznate i bliske, a njegova upor-nost me raduje i odu{evljava; njegova razmi{ljanjanose me u novi svijet, svijet ljubavi, nade i vjere,koji kroz njega zra~i uistinu primamljiv i neopho-dan. - Vedrana Leki}, I.b

@ivot je posvetio pribliàvanju Boga ljudimaIvana Merza doìvjela sam kao ~ovjeka koji je ci-

jeli svoj ìvot posvetio da ljudima vi{e pribliì Boga,i da u svakom ~ovjeku probudi onaj svijet dobra, pamakar to bila samo iskra, koja zasigurno postoji usvakom ~ovjeku. - Iljana Franji}, I.b

Èovjek velika srcaIvana Merza doìvjela sam kao ~ovjeka velika

srca, koji je svojim ìvotom, djelima i rije~ima mno-gim ljudima omek{ao srce i okrenuo ih putu kojivodi sre}i, putu koji vodi dragome Bogu.

Sonja Šinfer, I.bKada bi svi ljudi kao Ivan Merz ljubili Boga, bio

bi uvijek mir me|u ljudima. - Nevenka Pavli}, I.bIspunio ìvot vjerom i ljubavljuTo je ~ovjek koji je svoj ìvot ispunio upravo ona-

ko kako je uvijek èlio. Doìvjela sam ga kao svetog~ovjeka koji je ìvot ispunio vjerom i ljubavlju, ~ov-jeka koji je osjetio svetost ìvota.

Vanesa Mustedan, I.bTo je ~ovjek koji je cijeli ìvot u poniznosti ùdio

za Istinom, htio je da on sluì, a ne da njemu sluè.Znao je da nema ni{ta teè nego biti pravi kr{}anin,a opet je donio odluku: to ili ni{ta. - Silva Ridi}, II.b

Priredio: vl~. @arko Vladislav Ošap

(Nastavak na stranici 32.)


S Papom u DolomitimaPrva me|unarodna ljetna {kola u Italiji za ~lanove Euharistijskog pokreta mladih

»Boriti se, pobje|ivati, slaviti!«

Zahvaljuju}i medunarodnoj katoli~koj organi-zaciji - Mlade` Euharistijskog pokreta (MEP), tri-desetero mladih ~lanova MEP-a iz Osijeka, Val-pova, Slav. Broda, Vukovara i Antunovca sudjelo-vali su od 8. do 19. srpnja 1998. na ljetnoj {koli i ta-borovanju u Lorenzago di Cadore u Dolomitimana sjeveru Italije u isto vrijeme kad je u tom planin-skom mjestu provodio svoj ljetni odmor Papa IvanPavao II. Ova ljetna {kola medunarodnog karak-tera bila je prva ovakve vrste koja se odràla u Itali-ji u okviru Euharistijskog pokreta mladih. Sudjelo-valo je na njoj trideset mladih Hrvata i isto tolikomladih Talijana iz Trsta, svi ~lanovi Euharistijskogpokreta. Talijansku skupinu predvodili su tr{}an-ski isusovci o. Pino Amigoni i o.Silvio Alaimo, ahrvatsku skupinu o.B.Nagy i prof. Jasna Sudari}.Tema ove ljetne {kole glasila je: Kr{}anska zajed-

Duhovna ba{tina Ivana Merza



U HRVATSKOJU pro{lom broju Glasila Postulature (br.

1-2,1997., str. 15.) donijeli smo op{iran prikaz Eu-haristijskog pokreta mladih: kako je nastao, njego-va na~ela i metode rada, dana{nje djelovanje u vi{eod pedeset zemalja itd. Radi se naime o onoj kato-li~koj organizaciji za mlade` koja se Ivanu Merzunajvi{e bila svidjela dok je boravio na studiju u Pa-rizu i ~ije je ideje donio u Hrvatsku saète u geslu“@rtva-Euharistija-Apostolat”. Ta katoli~ka orga-nizacija za mlade` zvala se tada “Croisade Eucha-ristique”, a po èlji Pape Ivana XXIII. od 1962.g.nosi novo ime koje im je dao sam Papa: Euharistij-ski pokret.

U kolovozu pro{le godine 1997. brojni mladi izHrvatske sudjelovali su na 12. Svjetskom danumladih u Parizu. Na jednom od zavr{nih susreta pojezi~nim skupinama 22. kolovoza, na blagdan Ma-rije Kraljice, novi zagreba~ki nadbiskup Josip Bo-zani} okupljenim mladim Hrvatima bio je rekaoove rije~i: “Neka Pariz bude po~etak jednog novog

pokreta mladih u Hrvatskoj i BiH”. (GK, br.36,1998. str.11.). Skupina mladih {tovatelja IvanaMerza iz domovine koji su sudjelovali na ovom ve-likom skupu mladih i susretu s Papom u Parizu oz-biljno su shvatili ove nadbiskupove rije~i. U Parizusu posjetili sredi{njicu pokreta za Francusku (Mo-uvement Eucharistique des Jeunes - MEJ) i na po-vratku u domovinu zapo~eli su ìvjeti i djelovati pona~elima Euharistijskog pokreta ostaju}i u vezikako s francuskim tako i s talijanskim mladim ~la-novima istoga pokreta od kojih primaju mnoga na-dahnu}a, ohrabrenja i poticaje za svoje djelovanje.

Od povratka iz Pariza hrvatska grana Mladeìeuharistijskog pokreta (MEP) ostvarila je brojneinicijative i aktivnosti o ~emu u nastavku dajemosaèti prikaz.

Za razumijevanje kratica naziva pokreta kojeupotrebljavamo u tekstu treba naglasiti da je uFrancuskoj za isti pokret kratica MEJ, u ItalijiMEG a u Hrvatskoj MEP.

Svratište Locatelli u Dolomitima na 2.500 m visine,najviša toèka do koje su se uspeli èlanovi MEP-a.


nica mjesto prihva}anja i zajedni~kog dijeljenja.Rad se odvijao najprije u zajedni~kom slu{anjupredavanja i meditacija, potom u osobnom raz-mi{ljanju, te u radu u grupama. Ostalo vrijeme biloje ispunjeno rekreacijom, zajedni~kim druènjemizmedu Talijana i Hrvata, zajedni~kim izletima uprekrasna okolna brda.

Polazeæi od svjetskog nogometnog prvenstvakoje je tih dana upravo zavr{avalo mladi su bilipozvani da tri ideje koje saìmaju sportsku djelat-nost “boriti se, pobijediti, slaviti” primijene na svoj

kr{æanski ìvot i izrade odluke za usavr{avanje ukr{æanskom ìvotu. Treba se boriti protiv grijeha izla u sebi i oko sebe, snagom Isusovom pobje|ivatizlo i potom s njime slaviti pobjedu veæ sada u Eu-haristiji, a onda u potpunosti, u vje~nom ìvotu.

Blizina Svetoga Oca, ~ija je vila bila udaljenasvega pet stotina metara, davala je cijeloj ljetnoj{koli poseban ton i intenzivnu duhovnu klimu.Vrhunac ljetne {kole bio je susret sa Svetim Ocemkojega su mladi pozdravili prilikom njegova izla-ska na {etnju.

Mladi Talijani i Hrvati u Osijeku na susretu o kr{æanskoj svetostiÈlanovi talijanske grane Euharistijskog pokreta

mladih (MEG) iz Trsta pohodili su u subotu i ned-jelju 28. i 29. oùjka 1998. Osijek i susreli su se sa~lanovima istoga pokreta u osje~kom Sveti{tu SrcaIsusova. Bio je to nastavak me|unarodnih vjer-ni~kih susreta nakon proslave Svjetskog danamladih odrànog u Parizu. Mlade talijanske vjer-nike, njih 17, predvodio je njihov duhovnik, isuso-vac o. Pino Amigoni, ùpnik tr{æanske ùpe SrcaIsusova. Susret je zapo~eo obra|ivanjem teme osvetosti kr{æana. Na ovom susretu sudjelovalo jeoko sedamdeset mladih osje~ana koji se okupljajuu Sveti{tu Srca Isusova, te skupine mladih izPoège i Ivankova. Najva`niji dio susreta odràose sutradan, u nedjelju, kada su se svi zajedno oku-pili na zajedni~koj nedjeljnoj Euharistiji koja jebila sluèna u osje~kom Sveti{tu Srca Isusova.

Èlanovi talijanske Mladeì euharistijskog pokreta izTrsta na susretu s mladim Hrvatima, èlanovima

MEP-a u Osijeku, oùjak 1998.

Hrvati na skupu talijanskog MEG-a u CortoniOd 30.IV. do 3.V.1998. u Cortoni

(kraj Perugie) u Italiji odràn je godi{njiskup za voditelje talijanskog ogrankaEuharistijskog pokreta na kojem je bilonazo~no i osmero Hrvata, me|u kojimasu bila i dva sveæenika. Na ovogo-di{njem skupu koji se odvijao pod biblij-skim geslom “Obnovimo sveti{te”(1Mak 4,36) sudjelovalo je oko 300 mla-dih i odraslih koji vode dru{tva MEG-a(kratica za MOVIMENTOEUCARISTICO GIOVANILE) diljemcijele Italije. P.Sauro de Luca koji je kaoglavni duhovnik bio na ~elu pokretadugi niz godina u svome govoru na zak-lju~noj sv. misi iznio je i jedan veoma za-nimljiv podatak: posjetio je 1978. god.Hrvatsku i u Zagrebu je susreo tada{nje“pionire”. Promatrajuæi sa àljenjemkomunisti~ku manipulaciju i indoktrinaciju mla-dih nara{taja to mu je dalo poticaj da se jo{ vi{eangaìrao u odgoju katoli~ke mladeì u okviru Eu-

haristijskog pokreta. Izjavio je kako je upravo ovajsusret u Zagrebu imao “veliku va`nost za daljnjirazvoj Euharistijskog pokreta u Italiji”.

Hrvatski delegati MEP-a na skupu talijanskog euharistijskogpokreta u Cortoni, Italija, svibanj 1998.



Hodo~a{æe u Lurd za ~lanove MEP-aMlade` euharistijskog pokreta iz raznih mjesta

Hrvatske, njih pedeset, ovoga je ljeta hodo~astila uLurd od 21. do 29. srpnja 1998. Osim iz Osijekasudjelovali su mladi iz Poège zajedno sa svojimùpnikom vl~. Mirkom Horvatiæem. Tu je bila ipredstavnica mladih banjalu~ke biskupije, SlavicaDusper iz Drvara te dva sveæenika takoder izDrvara, vl~. @arko Vlado Ošap i vlè. Josip Jerko-viæ. Na putu prema Lurdu i u povratku zaustavilisu se u Toulonu i u Sanary gdje su imali susret stamo{njim francuskim dru{tvima MEJ-a. U Lurdusu tako|er imali brojne susrete s mladim Francuzi-ma, pripadnicima istoga pokreta. Posjetili su, naj-prije, njihov paviljon sa stalnom izlo`bom o sa-mom pokretu koja je otvorena brojnim posjetitel-jima i hodo~asnicima, odmah kraj velike podzem-ne bazilike lurdskog sveti{ta. Potom su, zajedno saskupinom mepovaca Francuza i Hrvata koji suupravo u Lurdu imali zavr{etak svoga pirinejskogtaborovanja, imali razne susrete i pobo`nosti. Za-jedni~ki su, potom, sudjelovali na priredbi koju jedruga skupina francuskih mepovaca izvela u Lur-du. Svi su se iz Lurda vratili duhovno obogaæeni

svime {to su doìvjeli u susretu sa Gospom ali i sbraæom Francuzima istoga pokreta.

Èlanovi MEP-a iz Hrvatske na misi mladih u Lurduza vrijeme hodoèašæa okupljeni oko golubice - simbola

godine Duha Svetog - srpanj 1998.

Na prvom me|unarodnom taborovanju MEJ-a i MEP-a uPirinejima u Francuskoj

Francuska katoli~ka organizacija MEJ - Mouve-ment Eucharistique des Jeunes - Euharistijskipokret mladih, potaknuta pro{logodi{njim Svjet-skim danom mladih u Parizu, organizirala je u lje-tu 1998. godine po prvi put me|unarodno taboro-vanje na koje su pozvali i mlade Hrvate ~lanoveistoga pokreta. Taborovanje je odràno u Francu-skoj od 13. do 29. srpnja i to u Pirinejima blizu Lur-da. Bilo je ukupno 30 sudionika od ~ega 12 Hrvata.

Hrvatsku skupinu predvodili su prof. ElizabetaAniæ iz Osijeka i student Stjepan Ribiæ iz Valpova.Planinarenje i kampiranje po Pirinejima, usponi ido 2600 m., te zajedni~ko druènje davali su ovo-me taborovanju poseban ~ar. Posljednjih {est danasudionici taborovanja proveli su u Lurdu zajedno sostalim francuskim i hrvatskim ~lanovima istogapokreta koji su u to vrijeme hodo~astili u ovo mari-jansko pro{teni{te.


Sv. Mala Terezija progla{enadrugim za{titnikom MEP-a

Stota obljetnica ulaska uvje~ni ìvot svete Terezije odDjeteta Isusa i Sv.Lica,kako sezvala u samostanu, (1897.-1997.)proslavljena je diljem cijelogakatoli~koga svijeta. Vrhunacnjezine proslave bio je u Rimu,na Misijsku nedjelju 19.listopa-da 1997. kad ju je Papa Ivan Pa-vao II. proglasio doktoricom inau~iteljicom Crkve. U dvijeti-su}godi{njoj povijesti Crkve sv.Mala Terezija postala je trideset

tre}a i ujedno najmla|anau~iteljica Crkve. Uz sv.Terezi-ju Avilsku i sv. Katarinu Sijen-sku, sv.Mala Terezija jest tre}aèna doktorica Crkve u njezinojdugoj povijesti. Mlade` Euhari-stijskog pokreta u Hrvatskoj, po-sljednjeg dana njezine jubilarnegodine, 31. prosinca 1997. oda-brala je i proglasila sv.Malu Te-reziju, uz sv. Ivana Evan|elistu,drugim za{titnikom MEP-a uHrvatskoj.


Èlanovi MEP-a prvi hodo~asnici u Aljma{1. kolovoza 1998. g., na sedmu obljetnicu progo-

na vraæena je Aljma{ka Gospa od Uto~i{ta, Gospaprognanica - natrag u Aljma{, u svoje razorenosveti{te od kojega je ostao samo jedan stup. Go-spin kip je smje{ten u privremenu kapelicu kraj ra-zorenog sveti{ta. Veli~anstven je bio ispraæaj izOsijeka odakle se krenulo niz Dravu {leperima uspomen na one iste {lepere kojima su prognaniciprije sedam godina bili protjerani iz Aljma{a iokolnih mjesta. Na ovom sve~anom ispraæaju Go-spina kipa sudjelovali su i ~lanovi MEP-a iz Osije-ka koji su Gospu pratili na {leperima. Nakon dvatjedna, za veliku Gospu, obnovljeno je tradicional-no hodo~a{æe osje~ana u Aljma{. Mlade` Euhari-stijskog pokreta iz Osijeka i ovdje je bila prva. Danprije krenuli su iz Osijeka pje{ice do Aljma{a i ona-mo su stigli u ve~ernjim satima kao prvi hodo~asni-ci obnovljenog hodo~a{æenja u Aljma{.

Èlanovi MEP-a iz Osijeka bili su prva skupina nakonpovratka Gospina kipa, koja je stigla uoèi Velike

Gospe 1998. na tradicionalno osjeèko hodoèašæe uAljmaš. Na slici: pred Gospinim kipom u Aljmašu.

Iz ìvota i djelovanja dru{tava MEP-a

Dru{tvo MEP-a u ZagrebuNa{e dru{tvo “Ivan Pavao II.” broji sada jedana-

est ~lanova. Sve su to veæ odrasli, studenti ili onikoji veæ rade. Osim redovnih funkcija, tj. voditelja itajnika imamo i odgovornog za izlete i rekreaciju,voditelja dramske sekcije, ekonoma i ekologa. Du-hovnik nam je o.R.Karaman. Dvije na{e ~laniceVinka i Andrea i{le su u Trst na susret s MEG-om.Vratile su se pune utisaka i detaljno su nas infor-mirale o tome lijepom susretu.– A.Æ.

U Poègi Boìæ s taburicama u crkviNa{e dru{tvo veoma je aktivno u na{oj ùpi koja

je s dolaskom biskupa postala katedralna ùpa.

Sve {to treba u ùpskom pastoralu tu smo na ra-spolaganju ùpniku. Tako smo za Boìæ pomoglikititi borove i uredili smo jaslice. Kod sv. mise re-dovito ~itamo. Posebna slu`ba na{ega dru{tva jestpjevanje i sviranje kod sv. mise nedjeljom u 17,30sati. Za Boìæ smo na{oj ùpi pripremili veliko iz-nena|enje za tu sv. misu; svirali smo je na tamburi-cama obu~eni u narodne no{nje. Na molitvenojosmini aktivno smo sudjelovali na bogoslu`ju kojeje predvodio biskup Škvor~eviæ na njezinuzavr{etku, 25. sije~nja. - T. E.

Nova Godina u Osijeku do~ekana u molitvina koljenima

Osje~ki ~lanovi Euharistijskog pokreta mladihna poseban su na~in do~ekali Novu Godinu 1998.Okupili su se u Sveti{tu Srca Isusova svi na sv. misizahvalnici u 21 sat kod koje je bila progla{ena sv.Mala Terezija za{titnicom Euharistijskog pokretau Hrvatskoj. Nakon sv. mise slijedilo je veselje.Zadnjih ~etvrt sata stare godine koja je polaganotonula u povijest, tj. pred ponoæ, okupili smo se sviu Sveti{tu gdje nam je bio izloèn Presv. Sakra-ment na klanjanje. Tako smo na koljenima ispratilistaru i do~ekali novu godinu, tj. u molitvi, medita-ciji i pjesmi s molbom Isusu da nam novu godinublagoslovi i da cijelu godinu budemo s njime. - S.

Gostovanje Ivankov~anaOd raznih aktivnosti na{ega dru{tva za ovaj puta

èljeli bismo izdvojiti na{e gostovanje i sudjelo-vanje na do~eku Nove Godine 1998. u Osijeku za-

Èlanovi MEP-a iz Poège i Osijeka na susretu uPoègi u veljaèi 1998. nakon svete mise u poèškoj

katedrali.



jedno s na{om osje~kom braæom i sestrama me-povcima. Tom prigodom sudjelovali smo svojimske~evima u novogodi{njem programu koji smo iz-veli odmah nakon ponoæi. Na samu Novu Godinuimali smo radost i ~ast ministrirati u Sveti{tu SrcaIsusova na podnevnoj svetoj misi, prvoj u novoj go-dini. – A.S. i H.J.

Èlanovi MEP-a iz Ivankova sa svojim voditeljemAdamom na jednom od svojih brojnih posjeta

MEP-u u Osijeku.

Ljetovanje na moru

Èlanovi MEP-a iz Ivankova i Osijeka, njih dva-deset, i ove su godine u mjesecu kolovozu provelideset dana na taborovanju na moru i to u Luci naDugom Otoku. To je sada veæ treæi puta kako ~la-novi MEP-a ondje provode zajedni~ki ljetni od-

mor. Pod vodstvom starijih ~lanova osim odmora,kupanja i sun~anja, odre|eno vrijeme posvetilo seduhovnim sadràjima, obra|ivanju i diskusiji oraznim temama, te molitvi.

Duhovne vje`be i obnove

Sastavni dio odgojnog rada i programa za ~lano-ve MEP-a jesu i duhovne vje`be. Tijekom 1997. i1998. g. odràno je sedam te~ajeva duhovnihvje`bi na kojima je sudjelovalo 114 ~lanova pokre-ta raspore|enih u manje skupine, a dolazili su izraznih mjesta: Osijeka, \akova, Valpova, Ivanko-va, Poège, Otoka, Zagreba i dr. Sve su se duhovnevje`be odràvale u Sveti{tu Srca Isusova u Osijeku,a vodio ih je duhovnik o.Boìdar Nagy. Mjese~nose u istom sveti{tu odràvaju jednodnevne duhov-ne obnove. Za Blagdan Duhova i blagdan Srca Isu-sova uprili~ena su bila ve~ernja molitvena bdijenjakoja su na poseban na~in bila organizirana uz mo-litvu, pjesmu, meditaciju i adoraciju.

Nova radna godina 1998./99. za èlanove MEP-azapoèela je duhovnim vje`bama u Svetištu Srca

Isusova u Osijeku, koje su odràne od 3.-5. IX. 1998.

Emisije o MEP-u na Katoli~kom

Radiju i na Radio Mariji

Hrvatski katoli~ki radio je u kolovozu i rujnu 1998.g.posvetio tri emisije Euharistijskom pokretu u kojima jebila predstavljena povijest, nastanak i razvoj pokreta,te njegovo sada{nje stanje i djelovanje. Tako|er je,koncem mjeseca kolovoza, Radio Marija prenioop{irnu emisiju o Euharistijskom pokretu u trajanju odjedan i pol sat. Od po~etka ove {kolske 1998./99. godi-ne svakoga ~etvrtog utorka u mjesecu Radio Marijanastavlja prenositi emisije o MEP-u u trajanju od jed-noga sata. U svakoj emisiji predstavljeno je po jednodru{tvo pokreta. Prva emisija bila je emitirana 22. ruj-na a u njoj je bilo predstavljeno dru{tvo MEP-a iz Za-greba. Drugu emisiju, 27. listopada, pripremili su i vo-dili ~lanovi dru{tva iz Zapre{iæa.

Martina, Sanja, Marijana i Boris - voditelji i uredniciprve emisije o MEP-u u studiju Radio Marije u

Zagrebu 22. rujna 1998.



Prva obljetnica MEP-a proslavljena u Aljma{u

Hodo~a{æem u Gospino sveti{te Aljma{ u Slavo-niji (blizu Vukovara) 22. kolovoza 1997. na blag-dan Marije Kraljice zavr{ile su brojne ljetne aktiv-nosti hrvatskog ogranka me|unarodne katoli~keorganizacije Mladeì Euharistijskog pokreta(MEP-a). Toga dana brojni ~lanovi MEPa u ovomGospinu sveti{tu proslavili su prvi ro|endan hrvat-

skog ogranka. Bilo je predvi|eno da onamo idu bi-ciklima, ali je ki{a sprije~ila hodo~asni~ku bicikli-jadu pa se je i{lo automobilima. Svetom misom uprivremenoj kapeli pred Gospinim kipom, koju jepredvodio o.Boìdar Nagy, proslavljena je ovaprva obljetnica i ujedno su zavr{ene brojne ljetneaktivnosti MEP-a.

Zajedno na susretu s Papom u Mariji Bistrici

Nakon brojnih zajedni~kih aktivnosti tijekomljeta pedeset ~lanova MEP-a iz Osijeka i drugihmjesta sudjelovali su na povijesnom susretu saSvetim Ocem na Mariji Bistrici i na progla{enjublaènim kardinala Alojzija Stepinca 2. i 3. listopa-da 1998. Krenuli su iz Osijeka autobusom dan ra-nije tj. u petak, kao prvi hodo~asnici iz osje~kogkraja, tako da su stigli u Zagreb neposredno predPapin dolazak te su sudjelovali zajedno s drugimzagrep~anima na sve~anosti njegova dolaska predkatedralom. Bio je to poseban doìvljaj do~ekati ipozdraviti Svetoga Oca pri njegovu drugom dola-sku u na{u domovinu. U sjemeni{tu na Fratrovcuimali su potom zajedni~ku svetu misu na kojoj suse svi pri~estili. Kako je upravo bio i prvi petak, zamnoge je to bio po~etak ili nastavak obavljanjapobo`nosti Devet prvih petaka u ~ast Srcu Isuso-vu. Prenoæili se u vreæama za spavanje u prostori-jama sjemeni{ta i ujutro rano krenuli su autobu-som na Mariju Bistricu. Sudjelovanje na ovom po-vijesnom doga|aju progla{enja blaènim Kardina-la Stepinca i susreta s Papom ostat æe svim ~lanovi-ma MEPa u trajnoj uspomeni. Dva dana boravka

zajedno, zajedni~ke molitve i pjesme u autobusu,te izmjene duhovnih iskustava jo{ vi{e je produbilokr{æansko zajedni{tvo i prijateljstvo medu ~lanovi-ma koje se nastavlja kroz druge aktivnosti pred-vi|ene tijekom godine.

Èlanovi MEP-a iz Slavonije na Mariji Bistrici 3. X.1998. nakon sveèanosti proglašenja blaènim

kardinala Alojzija Stepinca.

Osje~ka akcija MEP-a za Misijsku nedjelju 1998.

“Crkva koja nije misionarska nije katoli~ka”.Ovu misao Svetog Oca Ivana Pavla II. uzeli su ksrcu Mladi Euharistijskog Pokreta - MEP-a koji seokupljaju u Sveti{tu Srca Isusova u Osijeku te su seposebno angaìrali za Misijsku nedjelju koja seslavila 18. listopada ove godine. Osim molitve zamisionare i njihove potrebe u dogovoru i uz pomoæMisijske centrale iz Zagreba raspar~avali su poosje~kim ùpama publikacije centrale: razgledni-ce i kalendariæe s misijskim motivima te videoka-setu o ìvotu misionara vl~.Borisa Dabe u Zambiji.Prihod od prodanih materijala preko Misijskecentrale iz Zagreba poslat æe se kao pomoæ na{im,hrvatskim misionarima.

Ovo je veæ druga misijska akcija MEP-a u Osije-ku. Prva je bila u proljeæe kada su ~lanovi MEP-a,tako|er po osje~kim ùpama, prodavali misijske

Mnoga gladna djeca iz Treæega svijeta trebaju našu imaterijalnu i duhovnu pomoæ. Èlanovi MEP-a

sudjeluju u akcijama pomaganja hrvatskimmisionarima u Africi.



razglednice i prikupili 2000 kn. {to je bilo predanona{im, hrvatskim misionarima, na njihovomgodi{njem susretu koji se u srpnju ove godineodrào u Šibeniku. Misijska angaìranost ~lanovaMEP-a nastavit æe se u Adventu kad æe sudjelovatiu prodaji boìænih ~estitaka s misijskim motivima~iji æe prihod, tako|er, iæi za pomoæ na{im misio-narima.

Ovim misijskim akcijama ~lanovi MEP-a {ireoko sebe misijsku svijest i posvje{æuju potreburada za pomoæ misijama. Na takav na~in djelotvor-no provode u ìvot temeljna na~ela Euharistijskogpokreta - slaviti i ìvjeti Euharistiju; kao {to je Isuspostao kruh za nas, tako i mi trebamo po na{imdjelima postajati “kruh” za druge.

Graditelji civilizacije ljubavi polaù sve~ano obe}anjePod gornjim je naslovom dnevni list Glas Slavo-

nije od 4. velja~e 1998. donio ~lanak i fotografiju opolaganju sve~anog obe}anja što ga je dva danaprije na blagdan Svije}nice dalo trideset ~lanovaMladeì Euharistijskog pokreta u Svetištu SrcaIsusova u Osijeku. Obvezali su se da }e ìvjeti popravilima i na~elima Euharistijskog pokreta uzpomo} Bo`ju, te da }e se zaloìti u izgradnji civili-zacije ljubavi me|u ljudima. Blagdan Svije}nice re-dovito se izabire za polaganje obe}anja unutarMEP-a, jer se na taj dan slavi Isusovo prikazanje uhramu; s Isusom se zajedno ~lanovi MEP-a prika-zuju Ocu i tako mu posve}uju svoj ìvot, svoja djela,i svoje dane u skladu s duhovnoš}u pokreta.

Èlanovi MEP-a polaù sveèano obeæanje naSvijeænicu, 2. veljaèe 1998.

Na uskrsnom izletu u Levanjskoj VarošiSvake godine ~lanovi MEP-a polaze na uskrsni

ponedjeljak na izlet kojega nazivaju izlet-Emaus. Zauskrsni ponedjeljak ove, 1998. godine, izabrali suLevanjsku Varoš i Breznicu. U Levanjskoj Varošiposjetili su novi samostan sestara Karmeli}anki kojise ondje gradi. U unutrašnjosti još nedovršenog sa-mostana imali su svetu misu i to je bila prva svetamisa koja je bila sluèna na tom posve}enom mjestuu kojem }e, kad samostan bude dovršen, sestre Kar-meli}anke sluìti Bogu mole}i se za spasenje i po-sve}enje svijeta. Sestre Karmeli}anke kao prognani-ce iz šarengradskog samostana, danas ve} sedmu go-dinu ìve u Remetama u potpuno neprikladnim uv-jetima za njihov redovni~ki ìvot. Mladi MEP-a dalisu svoj skromni prilog za izgradnju samostana.Osjeèki èlanovi MEP-a pred samostanom sestara

Kermeliæanki u Levanjskoj Varoši, 13. travnja 1998.

Pohod bolesnimaMlade` MEP-a iz Osijeka u svoje aktivno-

sti uklju~uju i posjet bolesnicima. Tako supo~etkom rujna 1998. pohodili mladi}a Dra-gu Movrina u Osijeku, koji ve} osam godinaleì nepokretan. Drago je takoder ~lanMEP-a i svoju bolest prikazuje Bogu kao`rtvu za Euharistijski pokret i na razne drugenakane.



Merz u svijetu

Merz u PoljskojKao {to smo ve} javljali u prethodnim brojevi-

ma, u Poljskoj izlazi list posve}en Ivanu Merzu napoljskom jeziku pod nazivom “Vitez bijelogaKrià”. Ure|uje ga i izdaje uz pomo} dobrotvorag. Jozef Staszkowian. List izlazi sada ve} {estu go-dinu i to nekoliko brojeva godi{nje. Objavljuje raz-ne priloge o Ivanu Merzu, o njegovu ìvotu kako biga poljska katoli~ka javnost mogla {to bolje upoz-nati. G.Jozef Staszkowian preveo je skra}enu bio-grafiju Ivana Merza na poljski jezik koja je u pri-premi za objavljivanje. On dobro govori hrvatskijezik. Ro|en je u Novoj Topoli (Bosna), u obiteljipoljskih doseljenika. U mladosti je bio aktivno uk-

lju~en u katoli~ku organizaciju koja je ostvarivalaMer~evu duhovnu ba{tinu. U toj organizacijiupoznao je i zavolio Ivana Merza kojega je {tovaocijeli ìvot i za njegovo poznavanje me|u svojimsunarodnjacima u~inio je veoma mnogo. Nakon 2.svjetskog rata vratio se s obitelji natrag u Poljsku.Ondje i sada vr{i slu`bu sudskog tuma~a za poljskii hrvatski jezik. Aktivno je uklju~en u pastoralnudjelatnost svoje ùpske zajednice. Prigodom 70.obljetnice smrti Ivana Merza spjevao je pjesmunjemu u ~ast i to na poljskom jeziku. Autor je pje-smu sam preveo na hrvatski te u prijevodu glasi:

I v a n M e r z70. obljetnica smrti

1928. - 1998.

S tornja katedrale odjeknuo glas,

U ìvot vje~ni pre{ao Ivan,

Mladi profesor, svima nam poznat,

Iz redova na{ih uzet je danas.

Htio je ìvjeti, djelovati, odgajati,

U~iti, pokazivati put k Bogu,

Ali te{ka, neizlje~iva bolest

Zadràla na putu ìvota.

Bio u ratu, studirao, u~io.

Orao, Vitez Kristova Krià

Vodio orlove u Vje~ni Grad,

Odan Crkvi, Svetom Ocu Papi.

Ivan Merz - ~ovjek Euharistije,

Velikan `rtve, Apostolata,

Udubljen u svetu Liturgiju,

Molitvu, psalme i razmatranja.

Ime Ivana Merza danas zna~i

Program ìvota, slobode i rada.

Njegov ìvot - program djelatnosti

îste du{e, boànskoga àra.

Njegovo tijelo leì u Bazilici,

U kojoj za ìvota svakodnevno

Molio se i adorirao,

Sveto Tijelo Kristovo primao.

Sedamdeset je godina pro{lo

Od prelaska u ìvot vje~ni.

Ivan Merz ìvi u srcima ljudi

I nadu na vje~nost u njima budi.

Ostavio duhovnu ba{tinu

Bogatu za budu}e nara{taje.

Odu{evljeni Mer~evom sveto{}u

U ìvot vje~ni èlimo u}i.

Jozef Staszkowian

Gromadka, 10. svibnja 1998.(prijevod s poljskog jezika)

Merz u svijetu


IVAN MERZ NA INTERNETUU povodu 70. obljetnice smrti sluge

Bo`jega Ivana Merza koja se navr{ila 10. svib-nja 1998. Postulatura za beatifikaciju IvanaMerza uredila je posebnu web-stranicu naInternetu posve}enu Ivanu Merzu. Naweb-stranici nalazi se ukratko sve {to je pove-zano s Merzom. Najprije su tu linkovi (veze)za druge jezike na kojima su predstavljenikratki saèci biografije Ivana Merza na stra-nim jezicima (francuski, engleski, njema~ki,talijanski, poljski, {panjolski i ma|arski). Pre-ko hrvatskih linkova s naslovnice dolazi se doraznih poglavlja: Biografija I.Merza, O pro-slavi 100. obljetnice ro|enja Ivana Merza,Glasilo Postulature, Vijesti iz Postulature,Doktorska dizertacija I.Merza, Put k Suncu(odabrani Mer~evi tekstovi), izjave mladih oMerzu, Euharistijski pokret mladih,Usli{anja – zahvale, Literatura o Merzu itd.

Tu }e se mo}i prona}i takoder i e-mail postu-lature, tj. adresa elektronske po{te Postulatu-re. Ovaj posao stavljanja tekstova i materijalao Ivanu Merzu jest veoma opseàn i jo{ nijedovr{en; neprestano je u tijeku. Stoga prepo-ru~ujemo korisnicima Interneta koji se zani-maju za Ivana Merza da povremeno navratena njegovu stranicu koja se stalno usavr{ava inadopunjuje. Posebno zahvaljujemo o.@el-jku Rako{cu, DI i ing.Darku Proke{u i njego-vom poduze}u PRET koji su nam u tomeopse`nom poslu nesebi~no pomogli svojimznanjem, vremenom i uslugama.

Adresa Ivana Merza na Internetu:http://petar.ffdi.hr/ivan-merz

E-mail Postulature Ivana Merza:[email protected]

Zanimanje za Merza na Filipinima

Nedavno se na Postulaturu Ivana Merza obratioprof. Reginald D.Cruz iz Manile sa Filipina kojipredaje na Maryhill School of Theology s molbomda mu se po{alju materijali o Ivanu Merzu na stra-nim jezicima. Svojedobno je pro~itao u jednoj tali-janskoj knjizi kratki saètak biografije Ivana Mer-za koji ga je veoma zainteresirao buduæi da je Merz

laik za kojega se vodi postupak za progla{enjeblaènim. Postulatura je udovoljila njegovoj èlji iuputila mu sve {to za sada imamo prevedeno nastranim jezicima. Prof. R.D.Cruz predaje crkvenupovijest pa se i s toga razloga zanima za Ivana Mer-za. Postulatura je s njime u stalnom pismenomkontaktu.

M O L I T V AEUHARISTIJSKOG POKRETA MLADIH

Nau~i nas, Gospodine, da se za Te odlu~ujemo svakoga dana,da Ti kaèmo svoj “da” u svakom na{em djelu.

Daj da Te slijedimo bez straha i ljubimo iznad svega. Ti, koji sinas okupio, u~ini nas me|usobno braæom i sestrama.

Daj da pred svima budemo svjedoci svega onoga {to smo vid-jeli i ~uli, {to vjerujemo i ìvimo, kako bi svaki ~ovjek kojega su-sreæemo po nama prepoznao u Tebi jedinog Gospodina.

Pomozi nam, Isuse, po zagovoru Tvoje i naše Majke Marije,sv. Ivana Evan|eliste, sv. Male Terezije i Sluge Bo`jega Ivana Merza da budemoTvoji vjerni prijatelji, svjedoci i apostoli. - Amen.


Merz u svijetu

Uslišanja - ZahvaleHvala sluzi Bo`jemu Ivanu Merzu za sve milosti i zagovor kod Gospodina za moje unuke u {koli.

Baka Z.Zahvaljujem pomo}i Ivana Merza za sretno rije{en stambeni problem.

Vera Val~i}-Beli}, Vancouver - Kanada

Sredstva informiranja o Merzu

Tijekom 1998. godine o sluzi Bo`jemu Ivanu Merzu objavljeni su ovi ~lanci:

1. Mario Vidakoviæ: Katolièki laik Ivan Merz - prema oltaru. Razgovor s o.Boìdarom Nagyom, postu-latorom kauze Sluge Bo`jega Ivana Merza. - èasopis Zvonik, Subotica, br. 6, 1998., str. 4.

2. Vlado Èutura: Ili katolik ili ništa. Spomen o 70. obljetnici smrti Sluge Bo`jega Ivana Merza,Glas Koncila, br. 21. 24. svibnja 1998., str. 6.

3. HINA: Okrugli stol o Ivanu Merzu. Veèernji list, 10.V.1998.4. HINA: Prosvjetljena vjera katolièkog intelektualca. Sveèana Euharistija u spomen na 70. obljetnicu

smrti Ivana Merza. Veèernji list, 11.V.1998. str.4.5. HINA: Sveèana Euharistija u spomen na 70. obljetnicu smrti Ivana Merza. Vjesnik, 11. svibnja 1998.,

str.2.6. HINA: Istaknuti laik u svjedoèenju Evan|elja. Sveèana Euharistija u spomen na 70. obljetnicu smrti

Ivana Merza. - Glas Slavonije, 11.V.1998. str. 3.7. IKA: Ivan Merz na Internetu. - Ika, Domovinske vijesti, 30.4.1998. str. 11.8. B.N., Ivan Merz na Internetu, Glas Koncila, br.19, 10.V.1998., str. 24.9. Tako je govorio Ivan Merz. Hrvatsko slovo, 15. V. 1998., str. 31.

10. IKA: Nadbiskup Bozaniæ predvodio misno slavlje u povodu 70. obljetnice smrti sluge Bo`jega IvanaMerza. - IKA, Domovinske vijesti, 14.5.1998., str. 5.

11. D.K.: Proslavljen Merzov dan. 70. obljetnica smrti sluge Bo`jega Ivana Merza. Kri`, br.3, 1998. str.17.12. Pobjeda nad tu`nom oholosti. Propovijed zagrebaèkog nadbiskupa msgr.Josipa Bozaniæa na euhari-

stijskom slavlju u Zagrebu, Bazilika Srca Isusova prigodom 70. obljetnice smrti Sluge Bo`jega IvanaMerza. - MI, Glasilo katolièke mladeì, br. 6, 1998., Prilog MI-Zbor, br. 5, str. 24.

13. RYCERZ KRZYZA BIALEGO - VITEZ BIJELOGA KRI@A. God.6 br. 1,2,3. - Izd. Jozef Staszko-wian, Legnica, Gromadka, Poljska.

14. Dovršena pozicija Ivana Merza. - Glas Koncila, br.37, 13.IX.1998., str.4.15. D.Milo{evi} i S.Najman: Hrvatsko Pjeva~ko Dru{tvo “Katan~i}” nastupilo u Vatikanu na obljetnici

dr.Merza. - Valpova~ki Godi{njak br. 2, 1997., str. 15.-17.

(Nastavak sa 22. stranice)Drvarski gimnazijalci o Ivanu Merzu

Traìo i na{ao Istinu, Dobrotu i LjubavMoji dojmovi se ne mogu izre}i rije~ima, ali

mogu se pretvoriti u djela. - Ivana Franji}, II.bÈovjek koji je traìo i na{ao Istinu, Ljubav, Do-

brotu u Isusu Kristu. On je “uìvao” u sv. Misi inije, kao mnogi, prolazio kroz crkvu.

Goran Šimi~evi}, II.bSretna sam {to sam ~ula i barem malo upoznala

Ivana Merza, njegova dobra djela i {to pripadamistom narodu kojem je i on pripadao.

Adrijana Vrlji~ak, II.b@ivio s Crkvom i za Crkvu

Njegova silna zauzetost za mlade jest izraz nje-gove velike ljubavi, a ta ljubav nama mladima daje

snagu za ‘ivot, jer mi mladi smo ~esto zaboravljenii ~esto krenemo krivim putem, putem idola i njiho-va oboàvanja, a on je svojom brigom za nas mladepomogao da na|emo put do Boga.

Šimica Kristi}, II.b

Doìvio sam Ivana Merza kao ~ovjeka dubokemolitve, ~ovjeka koji je ‘ivio s Crkvom i za Crkvu.

Franjo Pavli}, II.b

Svaka Ivanova rije~ me je potakla na dubokorazmi{ljanje o mojem daljnjem ‘ivotu.

Dajana Martinovi}, II.b

Priredio: vl~. @arko Vladislav Ošap

Ivan Merz: L’INFLUENCEDE LA LITURGIE SURLES ÉCRIVAINSFRANÇAIS (UTJECAJLITURGIJE NAFRANCUSKE PISCE).Doktorska disertacija IvanaMerza (na francuskom).

Izdava~: Filozofski fakultetSveu~ili{ta u Zagrebu iPostulatura Ivana Merza,Zagreb 1996. str. 304. Prvisvezak Sabranih djelaIvana Merza.

Bo`idar NAGY: IVAN MERZ -ISTAKNUTI LAIK U

SVJEDO^ENJU EVAN\ELJA. Izd.Postulatura I. Merza, Zagreb. 1996.

str. 56. - Kratka biografija IvanaMerza objavljena pod naslovom

kako ga je Papa Ivan Pavao II.nazvao u Zagrebu prilikom svoga

pohoda Hrvatskoj. Prikladna za sveone koji ‘ele imati kratak pregled

Mer~eva ‘ivota.

Ivan MERZ: PUT K SUNCU, IvanMerz ti govori, Izd. PostulaturaI. Merza, Zagreb 1993., str. 232. -Odabrani tekstovi Ivana Merza iznjegove bogate duhovne ba{tine.Najljep{e misli koje je zapisaonadahnut Duhom Bo`jim.Izvanredni tekstovi za meditaciju.

Knjige se naru~ujuna adresi:

POSTULATURAIVANA MERZA

31000 OSIJEK

Kard. A. Stepinca 27

NASMIJANO LICEBiografija

Marice Stankovi}\akovo, UPT, 1990.

str. 144

KNJIGE ZAUPOZNAVANJE

SLUGE BO@JEGAIVANA MERZA

I NJEGOVEDUHOVNE BA[TINE

GOD.XXIV. Br.1-2,(20), 1998. POSTULATUREGLASILO

ISSN 1330-6251



Sveti Otac Ivan Pavao II.na odmoru u Dolomitima,na sjeveru Italije.

MEPs Papom uDolomitima

Ljeto, 1998.

DUHOVNA BAŠTINA IVANA MERZA


U GODINI 1998.Mladi ~lanovi MEP-a iz Slavonije sudjelovalisu zajedno s mladim Talijanima iz Trsta,~lanovima istog Euharistijskog pokreta naljetnoj {koli u srpnju 1998.g. u Dolomitima uItaliji, u mjestu Lorenzagu. U isto vrijemeSveti Otac Papa Ivan Pavao II. ondje jeprovodio svoj odmor. Susret s Papom bio jevrhunac ljetovanja.

Mladi Francuzi i Hrvati,~lanovi Euharistijskog

pokreta na taboravanjuu Pirinejima (Francuska)

u srpnju 1998.

Prigodom hodo~a{}a u Lurd u srpnju 1998. ~lanovi MEP-a izHrvatske posjetili su paviljon MEJ-a (francuskog ogrankaEuharistijskog pokreta) i pred njim su se fotografirali zajednos francuskom bra}om i sestrama, ~lanovima istoga pokreta skojima su se sprijateljili.

Pred paviljonom MEJ-a u Lurdu

âsovi sabranja, duhovnosti, zajedni~ke molitve i zajedni~keliturgije sastavni su dio pedagogije Euharistijskog pokreta. Naslici: jedna od sve~anih liturgija MEP-a u Sveti{tu Srca Isusovau Osijeku 1998.g.

Mlade` Euharistijskog pokretaiz Hrvatske sudjeluje na Euhari-stijskoj procesiji prigodom ho-do~a{}a u Lurd u srpnju 1998.

Hodo~aš}e u Lurd

Na Pirinejima u Francuskoj

^lanovi hrvatskog MEP-a italijanskog MEG-a u Dolo-mitima u srpnju 1998. na pla-ninarenju. Odlazak premasvrati{tu »Giaf«.

SVETI OTAC DRUGI PUT U HRVATSKOJ

Papa Ivan Pavao na grobu kardinala Alojzija Stepincau zagreba~koj katedrali uo~i njegova

progla{enja blaènim

U Splitu 4. X. 1998. Papa je spomenuo slugu Bo`jegaIvana Merza; navode}i njegovu re~enicu "Katoli~ka je vjera mojeìvotno zvanje" Sveti je Otac u njoj saèo svjedo~anstva ìvota

hrvatskih duhovnih velikana

II.2. X. 1998.,

MEPna izletuDolomiti

Italija

god.xxiv. br.1-2,(20), 1998. sveti otac drugi...

Documents