Government financestatistics/hr Statistics Explained

Source : Statistics Explained (http://ec.europa.eu/eurostat/statisticsexplained/) - 25/10/2018 1

Statisticki podaci o državnim financijamaPodaci dobiveni 23. travnja 2018.

Planirano ažuriranje članka: listopad 2019.Engleska inačica članka sadržava novije podatke.

U ovom se članku razmatra kretanje ključnih statističkih pokazatelja za državne financije u Europskoj uniji(EU) i europodručju (EA-19) . Konkretno, razmatra se deficite ( opće države ), bruto dug opće države , ukupneprihode i ukupne rashode opće države te poreze i socijalne doprinose , koji su glavni izvori državnih prihoda.

UvodStatistički podaci o državnim financijama sadržavaju ključne pokazatelje za utvrđivanje zdravlja gospodarstvadržava članica EU-a. Na temelju uvjeta Pakta o stabilnosti i rastu (SGP) EU-a, države članice obvezale su sezadržati svoj deficit i dug ispod određenih granica: državni deficit države članice ne smije premašiti 3 % brutodomaćeg proizvoda (BDP) , a njezin dug ne smije premašiti 60 % BDP-a. Ako određena država članica nepoštuje ta ograničenja, aktivira se takozvani postupak u slučaju prekomjernog deficita (EDP) . On se sastojiod nekoliko koraka – uključujući mogućnost sankcija – kako bi se predmetnu državu članicu potaknulo na po-duzimanje prikladnih mjera za ispravljanje situacije. Ta ograničenja deficita i duga kriteriji su i za ekonomsku imonetarnu uniju (EMU) , a time i za pristupanje europodručju. Nadalje, posljednja provedena revizija integri-ranih ekonomskih smjernica i smjernica za zapošljavanje (na engleskom) (revidirano u okviru strategije Europa2020. za pametan, održiv i uključiv rast ) sadržava i smjernice za osiguranje kvalitete i održivosti javnih financija.

U 2017. državni se deficit (neto uzajmljivanje konsolidiranog sektora opće države iskazano kao udio u BDP-u)u odnosu na 2016. smanjio i u EU-28 i u europodručju ( EA-19 ). Zabilježeno je i smanjenje udjela duga općedržave u BDP-u.

Suficit/deficit opce državeUdio državnog deficita u BDP-u u EU-28 smanjio se s –1,6 % u 2016. na –1,0 % u 2017., dok se u EA-19smanjio s –1,5 % na –0,9 %.U 2017. 12 država članica EU-a zabilježilo je suficit opće države — Malta (+3,9%), Cipar (+1,8 %), Češka (+1,6 %), Luksemburg (+1,5 %), Švedska i Njemačka (+1,3 %), Nizozemska (+1,1%), Danska (+1,0 %), Bugarska (+0,9 %), Grčka i Hrvatska (+0,8 %) te Litva (+0,5 %).

Slovenija je zabilježila bilancu opće države od 0,0 % BDP-a.

U 13 država članica EU-a – Estoniji, Irskoj, Latviji, Finskoj, Austriji, Belgiji, Slovačkoj, Poljskoj, Ujedin-jenoj Kraljevini, Mađarskoj, Italiji, Francuskoj i Rumunjskoj – u 2017. zabilježen je deficit od najviše 3,0 %BDP-a. Najmanji deficit opće države kao postotak BDP-a zabilježile su Estonija i Irska (–0,3 %), Latvija (–0,5%) te Finska (–0,6 %).

Dvije su države članice zabilježile deficit od 3 % BDP-a ili više, a to su Španjolska (–3,1 %) i Portugal (–3,0 %)(vidjeti grafikon 1).

Grafikon 1.: Proračunska bilanca, 2016. i 2017.(neto uzajmljivanje ili neto pozajmljivanje sektoraopće države, % BDP-a)Izvor: Eurostat (tec00127)

U Španjolskoj je prijavljeni deficit (u odnosu na BDP) bio veći od 3,0 % u sve tri prethodne godine, dakle ucijelom razdoblju iz tablice 1., no zabilježen je trend smanjenja deficita.

Government finance statistics/hr 2

Tablica 1.: Proračunska bilanca i dug opće države, 2014. – 2017.(% BDP-a)Izvor: Eurostat(tec00127) i (tsdde410)

Saldo opće države (u odnosu na BDP) u 2017. poboljšao se u usporedbi s 2016. u 24 države članice EU-a, anajveća poboljšanja (više od dva postotna boda BDP-a) ostvarili su Malta (+2,9 postotnih bodova BDP-a) iSlovenija (+2,0 postotnih bodova BDP-a).Nakon deficita u 2016. Danska i Hrvatska u 2017. ostvarile su suficit.Bugarska, Cipar, Češka, Njemačka, Grčka, Litva, Malta, Nizozemska i Švedska u 2017. su zabilježili veći suficitnego u 2016. Nakon suficita u 2016. Latvija je u 2017. zabilježila deficit. Slovenija je u 2016. zabilježila deficit,a u 2017. uravnotežen proračun. Mađarska i Portugal u 2017. su zabilježili veći deficit nego u 2016., dok je uEstoniji udio deficita u BDP-u u 2016. i u 2017. bio jednak.

Državni dugUdio državnog duga u BDP-u u EU-28 smanjio se s 83,3 % na kraju 2016. na 81,6 % na kraju 2017., dok se uEA-19 smanjio s 89,0 % na 86,7 % (vidjeti grafikon 2.).

Na kraju 2017. ukupno 15 država članica EU-a prijavilo je udio duga veći od 60 % BDP-a – najveći udiozabilježila je Grčka (178,6 %), nakon koje slijede Italija (131,8 %), Portugal (125,7 %), Belgija (103,1 %) iŠpanjolska (98,3 %). Najmanji udio državnog duga u BDP-u zabilježili su Estonija (9,0 %), Luksemburg (23,0%), Bugarska (25,4 %), Češka (34,6 %), Rumunjska (35,0 %) i Danska (36,4 %).

Government finance statistics/hr 3

Grafikon 2.: Dug opće države, 2016. i 2017.(konsolidirani bruto dug opće države, % BDP-a)Izvor:Eurostat (tsdde410)

Na kraju 2017. u dvije države članice EU-a udio državnog duga u BDP-u bio je veći nego na kraju 2016., dok seu 26 država članica taj udio smanjio, a među njima posebno valja istaknuti Cipar (–9,1 postotni bod BDP-a),Maltu (–5,4 postotna boda), Austriju (–5,1 postotni bod) te Nizozemsku (–5,0 postotnih bodova). Povećanjaudjela duga u BDP-u od kraja 2016. do kraja 2017. zabilježena su u Luksemburgu (2,2 postotna boda) iFrancuskoj (0,4 postotna boda).

Državni prihodi i rashodiVažnost sektora opće države u gospodarstvu može se mjeriti vrijednostima ukupnih prihoda i rashoda općedržave iskazanima u obliku postotka BDP-a. U 2017. u EU-28 ukupni državni prihodi iznosili su 44,9 % BDP-a(povećanje u odnosu na 44,7 u 2016.), dok su rashodi iznosili 45,8 % BDP-a (smanjenje u odnosu na 46,3 % u2016.). U 2017. u EA-19 ukupni rashodi opće države iznosili su 47,1 % BDP-a (smanjenje u odnosu na 47,6% u 2016.), dok su ukupni prihodi iznosili 46,2 % BDP-a (povećanje u odnosu na 46,1 % u 2016.) – vidjetigrafikon 3.

Government finance statistics/hr 4

Grafikon 3.: Kretanje ukupnih rashoda i ukupnih prihoda, 2007. – 2017.(% BDP-a)Izvor: Euro-stat (gov_10a_main)

Ukupni rashodi u EU-28 i EA-19 iskazani kao postotak BDP-a naglo su narasli u razdoblju od 2007. do 2009. idosegnuli su 50,1 % BDP-a u EU-28 te 50,7 % BDP-a u EA-19. U oba ta područja ukupni rashodi iskazani kaoudio u BDP-u zatim su se smanjivali u razdoblju od 2009. do 2011., povećali su se 2012. te su se opet polakosmanjivali sve do 2017., osim što je vrijednost za EA-19 ostala nepromijenjena u razdoblju 2012. – 2013.

U apsolutnima vrijednostima ukupni su rashodi opće države u razdoblju od 2007. do 2017. relativno po-lako rasli i u EU-28 i u EA-19 (osim blagog smanjenja u EA-19 u razdoblju 2010. – 2011.; vidjeti grafikon 4.).Ukupni rashodi u milijardama eura u EU-28 smanjili su se u razdoblju 2015. – 2016., ponajviše zbog učinakavalute (deprecijacija britanske funte). Prihodi su tijekom razdoblja od 2009. do 2017. i u EU-28 i u EA-19 raslinešto brže od rashoda, zbog čega je došlo do smanjenja deficita.

Government finance statistics/hr 5

Grafikon 4.: Kretanje ukupnih rashoda i ukupnih prihoda, 2007. – 2017.(milijarde EUR)Izvor:Eurostat (gov_10a_main)

U razdoblju od 2009. do 2017. u EU-28 rashodi opće države ukupno su se povećali za 857 milijardi EUR, a pri-hodi opće države povećali su se za 1 525 milijardi EUR. U razdoblju od 2016. do 2017. državni rashodi povećalisu se za 118 milijardi EUR, a državni prihodi povećali su se za 213 milijardi EUR. U razdoblju od 2009. do 2017.u EA-19 rashodi opće države povećali su se za 544 milijarde EUR, a prihodi su se povećali za 1 026 milijardi EUR.

Razina rashoda i prihoda opće države znatno se razlikuje među državama članicama EU-a (vidjeti grafikon5.). Države članice u kojima je 2017. zabilježen najveći udio kombiniranih državnih rashoda i prihoda u BDP-u(veći od 100 %) bile su Francuska, Finska, Danska i Belgija, a i Norveška je zabilježila udio veći od 100 %.U 2017. deset država članica – Irska, Rumunjska, Litva, Bugarska, Latvija, Malta, Cipar, Španjolska, Češka iSlovačka – zabilježilo je relativno nizak kombinirani udio (manje od 80 %BDP-a).

Government finance statistics/hr 6

Grafikon 5.: Državni prihodi i rashodi, 2017.(% BDP-a)Izvor: Eurostat (gov_10a_main)

U cijelom EU-28 glavne su sastavnice ukupnih prihoda opće države porezi i neto socijalni doprinosi (vidjetigrafikon 6.). Porezi su 2017. činili 59,8 % ukupnih prihoda u EU-28 i 56,6 % u EA-19, a neto socijalni doprinosiiznosili su 29,7 % ukupnih prihoda u EU-28 i 33,1 % u EA-19. Udio tržišne proizvodnje, proizvodnje za vlastitukrajnju upotrebu i plaćanja za netržišnu proizvodnju („prodaja/naknade” i investicije u kapital za vlastiti račun)iznosio je 6,8 % ukupnih prihoda u EU-28, kao i u EA-19. Prihod od imovine (uglavnom kamate, dividende inajamnine) iznosio je 1,7 % ukupnih prihoda u EU-28, odnosno 1,5 % u EA-19.

Government finance statistics/hr 7

Grafikon 6.: Sastav ukupnih prihoda, 2017.(% ukupnih prihoda)Izvor: Eurostat (gov_10a_main)

Ako se svaka država članica EU-a gleda pojedinačno, vidljive su znatne razlike u relativnoj važnosti različitihkategorija prihoda. Na primjer, porezi su 2017. činili manje od 50 % državnih prihoda u Slovačkoj i Češkoj,ali 87,6 % ukupnih prihoda opće države u Danskoj i 81,5 % u Švedskoj. Najveći udio neto socijalnih doprinosazabilježen je u Litvi i Slovačkoj (37,5 % ukupnih prihoda u 2017.) te Češkoj i Njemačkoj (37,2 %), a najmanjiu Danskoj (1,7 %). Najveći udio prihoda od imovine zabilježen je u Norveškoj (22.1%) (vidjeti grafikon 7.).

Government finance statistics/hr 8

Grafikon 7.: Glavne sastavnice državnih prihoda, 2017.(% ukupnih prihoda)Izvor: Eurostat(gov_10a_main)

U 2017. najveći udio državnih rashoda u EU-28 bio je povezan s redistribucijom prihoda u obliku socijalnihtransfera u gotovini ili u naravi (vidjeti grafikone 8. i 9.). Socijalni transferi (socijalne naknade i socijalnitransferi u naravi – kupljena tržišna proizvodnja) činili su 45,1 % ukupnih rashoda u EU-28, odnosno 47,9 %u EA-19. Naknade zaposlenima činile su 21,7 % državnih rashoda u EU-28, odnosno 20,9 % u EA-19. Inter-medijarna potrošnja činila je 12,6 % ukupnih rashoda u EU-28, odnosno 10,9 % u EA-19. Isplaćeni dohodakod imovine – koji se najvećim dijelom sastoji od isplate kamata – činio je 4,3 % državnih rashoda u EU-28,odnosno 4,2 % u EA-19. Bruto investicije u fiksni kapital činile su 6,0 % ukupnih rashoda u EU-28, odnosno5,5 % u EA-19.

Government finance statistics/hr 9

Grafikon 8.: Sastav ukupnih rashoda, 2017.(% ukupnih rashoda)Izvor: Eurostat (gov_10a_main)

Government finance statistics/hr 10

Grafikon 9.: Glavne sastavnice državnih rashoda, 2017.(% ukupnih rashoda)Izvor: Eurostat(gov_10a_main)

Glavne su vrste državnih prihoda tekući porezi na dohodak i bogatstvo, itd., porezi na proizvodnju i uvoz teneto socijalni doprinosi . U EU-28 u 2017. porezi na proizvodnju i uvoz iznosili su 13,4 % BDP-a, tekući porezina dohodak, bogatstvo itd. iznosili su 13,2 % BDP-a, a neto socijalni doprinosi iznosili su 13,3 % BDP-a. UEU-28 udio prihoda od poreza na proizvodnju i uvoz u BDP-u rastao je u razdoblju od 2009. do 2014. te jenjegov udio u BDP-u porastao za 1,0 postotnih bodova (vidjeti grafikon 10.). U razdoblju od 2014. do 2017.udio poreza na proizvodnju i uvoz u BDP-u bio je relativno stabilan. Tekući porezi na dohodak i bogatstvoitd. dosegnuli su 2010. najmanji udio u BDP-u, 12,1 %, nakon čega je on porastao i 2017. iznosio je 13,2 %BDP-a. Udio neto socijalnih doprinosa u EU-28 u razdoblju od 2012. do 2014. bio je gotovo stabilan na 13,3% BDP-a, zatim je 2015. pao na 13,1 % BDP-a, a 2016. se oporavio i ponovno dosegnuo 13,3 % BDP-a. Urazdoblju 2016. – 2017. udio neto socijalnih doprinosa u BDP-u bio je stabilan.

Government finance statistics/hr 11

Grafikon 10.: Glavne kategorije poreza i socijalnih doprinosa, EU-28, 2007. – 2017.(% BDP-a)Izvor: Eurostat (gov_10a_main)

U 2017. postojale su velike razlike među državama članicama EU-a u strukturi poreznih prihoda (vidjeti grafikon11.). Kao što se može očekivati, države članice koje su prijavile relativno visoke razine rashoda uglavnom subile one koje su isto tako za opću državu prikupile više poreza (iskazano kao udio u BDP-u). Na primjer, u2017. najveći je omjer prihoda u odnosu na BDP iz glavnih kategorija poreza i socijalnih doprinosa zabilježilaFrancuska (48,0 %), a sljedeća je bila Danska (47,0 %). Udio BDP-a iz takvih prihoda bio je manji od 30 % učetiri države članice (Irska, Rumunjska, Bugarska i Litva).

Government finance statistics/hr 12

Grafikon 11.: Glavne kategorije poreza i socijalnih doprinosa, 2017.(% BDP-a)Izvor: Eurostat(gov_10a_main)

Izvorni podaci za tablice i grafikone• Government finance statistics: tables and figures

Izvori podatakaNa temelju postupka u slučaju prekomjernog deficita države članice EU-a dužne su Europskoj komisiji svakegodine do 1. travnja i 1. listopada dostaviti statističke podatke o svojem državnom deficitu i dugu . Osim toga,Eurostat prikuplja detaljnije statističke podatke o državnim financijama u okviru programa prijenosa podataka(na engleskom), u okviru kojega se dostavljaju podaci iz nacionalnih računa . Glavni agregati prikupljeni zaopću državu dostavljaju se Eurostatu dvaput godišnje, dok bi se statistički podaci o funkcijama države (CO-FOG) trebali poslati u roku od godinu dana od kraja referentnog razdoblja, a statistički podaci o detaljnimprimitcima od poreza i socijalnih doprinosa u roku od devet mjeseci od kraja referentnog razdoblja. Podaci otromjesečnim nefinancijskim i financijskim računima te tromjesečni podaci o bruto dugu opće države dostavljajuse četiri puta godišnje.

Podaci prikazani u ovom članku odgovaraju određenim glavnim pokazateljima sektora opće države, koji suprikupljeni na temelju nacionalnih računa (ESA 2010) .

Razlika između ukupnih prihoda i ukupnih rashoda – uključujući kapitalne rashode (posebno bruto investi-cije u fiksni kapital) – jednaka je neto pozajmljivanju / neto uzajmljivanju opće države, što je ujedno jednaizravnavajuća stavka državnih nefinancijskih računa.

Razgranicenje opce državeSektor opće države sastoji se od institucijskih jedinica koje su netržišni proizvođači čija je proizvodnja namijen-jena pojedinačnoj i zajedničkoj potrošnji i koje se financiraju obveznim plaćanjima koje su izvršile jedinice kojepripadaju drugim sektorima, kao i od institucijskih jedinica koje se uglavnom bave preraspodjelom nacionalnogdohotka i bogatstva (ESA 2010 §2.111). Sektor opće države dijeli se na sljedeća četiri podsektora: središnjadržava , savezna država (ako je primjenjivo), lokalna država i fondovi socijalne sigurnosti (ako je primjenjivo).

Government finance statistics/hr 13

Definicija glavnih pokazateljaProračunska bilanca definira se kao neto uzajmljivanje / neto pozajmljivanje opće države prijavljeno radi pos-tupka u slučaju prekomjernog deficita i iskazuje se u odnosu na BDP. Na temelju Protokola o postupku uslučaju prekomjernog deficita, državni je dug jednak nominalnoj vrijednosti konsolidiranog bruto duga sektoraopće države u valuti i depozitima, dužničkim vrijednosnim papirima i nepodmirenim zajmova preostalima nakraju godine.

Glavni prihodi opće države sastoje se od poreza, socijalnih doprinosa, prihoda od prodaje i imovine. ESA 2010definira ih pozivajući se na popis kategorija: tržišna proizvodnja, proizvodnja za vlastitu krajnju upotrebu,plaćanja za netržišnu proizvodnju, porezi na proizvodnju i uvoz, ostale subvencije za proizvodnju, prihod odimovine, tekući porezi na dohodak, bogatstvo itd., neto socijalni doprinosi, ostali tekući transferi i kapitalnitransferi.

Glavne stavke rashoda sastoje se od naknada za (državne) zaposlenike, socijalnih naknada (socijalne naknade isocijalni transferi u naravi za tržišnu proizvodnju koju kupuje država), kamata na javni dug, subvencija i brutoinvesticija u fiksni kapital. ESA 2010 ukupne rashode opće države definira pozivajući se na popis kategorija:intermedijarna potrošnja, bruto investicije u kapital, naknade za zaposlenike, ostali porezi na proizvodnju, sub-vencije, prihod od imovine, tekući porezi na dohodak, bogatstvo itd., socijalne naknade uz iznimku socijalnihtransfera u naravi, socijalni transferi u naravi – kupljena tržišna proizvodnja, ostali tekući transferi, prilagodbeza promjenu u mirovinskim pravima, kapitalni transferi i transakcije koje se odnose na neproizvedena sredstva.

Za određene transakcije u nacionalnim računima mora se konsolidirati podatke opće države dostavljene zaglavne agregate opće države u okviru ESA 2010, što znači da se specifične transakcije među institucijskim je-dinicama u sektoru opće države – prihod od imovine, ostali tekući transferi i kapitalni transferi – uklanjaju iliponištavaju. U slučaju tih transakcija treba konsolidirati podsektorske podatke unutar svakog podsektora, aline i između njih. Time bi podaci na sektorskoj razini trebali biti ekvivalentni zbroju podsektorskih podataka,uz iznimku stavki koje obuhvaćaju prihod od imovine, ostale tekuće transfere i kapitalne transfere, koje sekonsolidiraju. Za potonje stavke, i u skladu s tim za ukupne prihode i rashode, podsektorski zbroj trebao bipremašiti sektorsku vrijednost.

Porezi i socijalni doprinosi odgovaraju prihodima koje (u gotovini ili u naravi) ubiru središnja država, saveznadržava, lokalna država i fondovi socijalne sigurnosti. Ti su nameti (o kojima se općenito govori kao o porezima)organizirani u tri glavna područja obuhvaćena u sljedećoj podjeli:

• porezi na prihod, bogatstvo itd., koji obuhvaćaju sva obvezna plaćanja koja opća država periodično ubirena prihode i bogatstvo poduzeća i kućanstava,

• porezi na proizvodnju i uvoz, koji obuhvaćaju sva obvezna plaćanja koja opća država ubire na temeljuproizvodnje i uvoza robe i usluga, zapošljavanja radne snage te vlasništva nad zemljištem, objektima idrugom imovinom koji se upotrebljavaju u proizvodnji ili korištenja njima,

• neto socijalni doprinosi, koji obuhvaćaju sve stvarne socijalne doprinose poslodavaca i kućanstava, im-putirane socijalne doprinose koji predstavljaju protustranu socijalnim naknadama koje poslodavci plaćajuizravno, kao i dodatne dvije imputirane stavke (dodatci za socijalne doprinose kućanstava i naknade zausluge programa socijalnog osiguranja).

KontekstFinancijska i ekonomska kriza iz 2007. – 2008. dovela je mnoge europske vlade pred ozbiljne izazove. Glavnisu problemi povezani sa sposobnošću nacionalnih uprava da otplaćuju svoje dugove i poduzimaju nužne radnjekako bi osigurale da se njihova javna potrošnja dovede pod kontrolu, a da istovremeno pokušaju poticati gospo-darski rast.

Svrha je disciplinskih mjera iz Pakta o stabilnosti i rastu održavanje opće sinkroniziranosti ekonomskih kretanjau EU-u, a posebno u državama članicama europodručja. Uz to, svrha je Pakta sprečavanje država članica upoduzimanju političkih mjera koje bi neprimjereno koristile njihovim gospodarstvima na štetu ostalih. Dva suključna načela u Paktu: deficit (planirani ili stvarni) ne smije prekoračiti 3 % BDP-a, a udio duga u BDP-u nesmije biti veći od 60 % (ili se treba spuštati prema toj vrijednosti). Pakt o stabilnosti i rastu suštinski je ojačan

Government finance statistics/hr 14

2011., kao i gospodarsko upravljanje u EU-u općenito.

Države članice EU-a svake godine dostavljaju Europskoj komisiji detaljne informacije o svojim ekonomskimpolitikama i stanju svojih javnih financija. Države članice europodručja te informacije dostavljaju u okvirusvojih programa za stabilnost, a ostale države članice u okviru programa konvergencije. Europska komisijaprocjenjuje jesu li politike u skladu s dogovorenim gospodarskim, socijalnim i okolišnim ciljevima te može izdatiupozorenje ako smatra da deficit postaje abnormalno visok. Na temelju toga Vijeće može utvrditi da postojiprekomjeran deficit, nakon čega je potrebno odrediti rok za njegovo ispravljanje.

Drugi clanci• Government expenditure by function — na internetu (na engleskom)

• Government finance statistics - quarterly data (na engleskom)

• Integrated government finance statistics presentation (na engleskom)

• Structure of government debt (na engleskom)

• Tax revenue statistics (na engleskom)

Publikacije• Government finance statistics — Summary tables, Data 1995-2016 — izdanje 2/2017.

Glavne tablice• Government statistics (t_gov) , vidjeti:

Government finance statistics (EDP and ESA2010) (t_gov_gfs10)

Baza podataka• Government statistics (gov) , vidjeti:

Government finance statistics (EDP and ESA2010) (gov_gfs10)

Government contingent liabilities and potential obligations (gov_cl)

Posebni odjeljak• Government finance and EDP statistics

Metodologija• Government deficit and debt (ESMS metadata file — gov_10dd_esms)

• Government revenue, expenditure and main aggregates (ESMS metadata file — gov_10a_main_esms)

• Main national accounts tax aggregates (ESMS metadata file — gov_10a_taxag)

• General government expenditure by function (COFOG) (ESMS metadata file — gov_10a_exp_esms)

• Quarterly financial accounts for general government (ESMS metadata file — gov_10q_ggfa_esms)

• Quarterly government debt (ESMS metadata file — gov_10q_ggdebt_esms)

Government finance statistics/hr 15

• Quarterly non-financial accounts for general government (ESMS metadata file — gov_10q_ggnfa_esms)

• Manual on government deficit and debt — implementation of ESA 2010 — izdanje 2016.

• Manual on quarterly financial accounts for general government — izdanje 2017.

• Manual on quarterly non-financial accounts for general government — izdanje 2011.

• Manual on sources and methods for the compilation of COFOG statistics — Classifications of the Functionsof Government — izdanje 2011.

Vanjske poveznice• Europska komisija — Pakt o stabilnosti i rastu (na engleskom)

Ovaj je članak dostupan na https: // ec. europa. eu/ eurostat/ statistics-explained/ index. php/ Government_finance_ statistics/ hr

Government finance statistics/hr 16