greeen garden

5/26/2018 Greeen Garden

1/32

G r e e n G a r d e n b r o j 8 2 r u j a n / l i s t o p a d 2 0 1 2 . g o d i n a X I I c i j e n a 3 , 5 0 K M

www.sjemenarna.com

[email protected]

- Lukoviasto cvijee- Jesenja sadnja luka

- Suzbijanje tetnih glodavaca

- Etikete za vino

- Radovi u pelinjaku tijekom listopada

BosniaandHerzegoChoice

2011/122011/12


2/32

[email protected]

www.sjemenarna.com

OSIGURANI krediti UniCredit Banke su krediti:

s OSIGURANJEM OTPLATE kod bolovanja,

nezaposlenosti i nesretnog sluaja

najviih iznosa kredita BEZ IRANATA

BEZ NAKNADE za obradu kreditnog zahtjeva za

korisnike JES! Paket rauna do 30.11.2012.

3 X sigurniji uz OSIGURANI kredit UniCredit Banke!

Saznajte vie na unicreditbank.ba

A nai krediti

sigurnost.OSIGURANI krediti

ivot donosineizvjesnost.


3/32

I u ovom broju Green Garden glasilo nastavlja sa mnotvom novosti i zanimljivosti iz svi-jeta poljoprivrede za svoje itatelje. U 82. broju glasila moete proitati sve o jesenjoj sjetvipovra, razliitim nametnicima i tetnicima na zelenim povrinama, savjetima kako ih se

osloboditi, kao i preporukama razliitih proizvoda koji vam u tome mogu uvelike pomoi.Sve to vam je potrebno za jesenju sjetvu kao i berbu, moete pronai u Agrocentrima Sje-menarne u Mostaru, irokom Brijegu, Grudama i itluku, a za lanove Kluba Green Gardentu su posebne pogodnosti i popusti prilikom kupovine.

Kako postati lan Kluba Green Garden i koristiti razne pogodnosti kao njegov lan: jedno-stavno preuzmete pristupnicu, ispunite i poaljete/dostavite prema uputama koje etepronai u pristupnici.

lanstvo u Klubu Vam donosi brojne pogodnosti pri kupovini u naim Agrocentrima.Sva Vaa pitanja vezana za lanstvo u Klubu Green Garden moete poslati na e-mail:

[email protected].

3

B R O J 8 2 R U J A N / L I S T O P A D 2 0 1 2 .

Rije urednika

Jesen u znaku lokovica.....................................................................................4iula rijetka vona vrsta na podruju Hercegovine .......................... 6Vrijeme je za zatitu masline od paunova oka .......................................... 7Posljedice sue na vokama ...........................................................................8Jesenska sjetva povra .................................................................................... 9Cvjetaa za zimsku berbu .............................................................................12Obojeno povre sadri vie tohranjiva ....................................................13

Jesenja sadnja luka..........................................................................................14umbir - zain aromatinog okusa i ugodnog mirisa ...........................16Matovilac - idealna zimska salata ...............................................................17Sadnja enjaka tijekom jeseni ...................................................................18Krtice sve vei problem na zelenim povrinama ................................19

GlasiloGREEN GARDEN

Nakladnik:SJEMENARNA d.o.o.Obilazna cesta 27, 88220 iroki Brijeg BiHTel.: + 387 (39) 700 000;Fax: + 387 (39) 706 572;[email protected]@sjemenarna.comwww.sjemenarna.com

Glavni urednik:dr. Ivan Ostoji

Redakcijski kolegij:Ivana Markota, Ivan Peri, Nino Rotim, Matea PDanko Toli, Mario ubela, Ivica Doko, Velimir

Marketing:Valentina Vrlji Mii, dipl. oec.Andrea aravanja, mr. oec.

Lektor:Blanka Kraljevi, prof.

Fotografija na naslovnici:Ivan Ostoji

Miljenjem Federalnog ministarstva obra-zovanja,, nauke, kulture i porta broj:05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine asopisGreen Garden osloboen je plaanja poreza na

uta kukuruzna sovica sve znaajniji tetnik rajicei paprike na podruju Hercegovine ............................................................20Poari poharali Hercegovinu ........................................................................2Pitanja i odgovori ............................................................................................22Suzbijanje tetnih glodavaca ....................................................................... 23Njegovanje vina u bocama ...........................................................................24

Etikete za vino ................................................................................................. 25to kod cvijeta najvie privlai pele? ......................................................26Radovi u pelinjaku tijekom listopada ......................................................27Zanimljivosti ....................................................................................................30Nagradna krialjka .........................................................................................30

Sad

raj

Editors wordIza nas je toplo i suno ljeto tijekom kojega su radovi u vrto-

vima, vonjacima i vinogradima svedeni na minimum. Poetkomjeseni u vinogradima je zapoela berba groa, u vonjacimaberba jabuka, kruaka i drugih vonih vrsta, a u vrtovima sjetva isadnja mnogih povrtnih kultura.

Tako, sukladno kalendarskom periodu i ovaj broj glasila do-nosi mnotvo zanimljivih priloga koji obrauju tematiku vezanu

za jesenji period. Svakako, jesen je vrijeme sadnje lukovica kojee poetkom proljea pokazati svu rasko boja i mirisa. Koje lu-kovice odabrati za sadnju, kako obaviti sadnju te kako napravitikombinaciju lukoviastog cvijea proitajte u lanku posvee-nom ovim cvjetnim vrstama. Za ljubitelje povra pripremili smonekoliko zanimljivih priloga od kojih izdvajamo priloge o cvje-tai, umbiru, matovilcu, luku i ozimom enjaku. Ni voari nisuostali uskraeni za svoj dio stranica u ovom broju glasila, tako da ioni mogu saznati vie o suzbijanju paunova oka opasne bolestimaslina. Stranice posveene pelarstvu takoer donose aktual-nosti koje provode pelari u svojim pelinjacima poetkom jeseni.

Ovo je samo dio od onoga to moete pronai u ovom broju na-

eg ali i vaeg glasila Green Garden. Stoga vam preporuujemo dadetaljno proitate sve priloge ovog, jesenjeg broja Green Gardena,koji uistinu obiluje mnotvom korisnih i zanimljivih priloga.

Urednitvo

Behind us is a hot and dry summer during which all activities igardens, orchards and vineyards were minimized. At the beginninof autumn in the vineyards began vintage, in orchards harvest of apples, pears and other fruits, and in gardens sowing and planting odierent vegetable crops.

So, according to calendar period of a year, this issue of Green Garden brings you many interesting articles about autumn season i

garden. By all means, autumn is the right time for planting owebulbs that will show all their richness of colour and smell in the beginning of spring. What ower bulbs to choose for planting, how tplant and how to make combination of ower bulbs? e answers tthese questions you can nd in article dedicated to this topic. eris also a lot of interesting articles about vegetable crops like articleabout cauliower, ginger, lambs lettuce, onion and winter garlicFruit growers will also nd interesting informations about suppression of peacock spot (Cycloconium oleaginum) dangerous diseason olives. Pages dedicated to bee keepers also provide you insight inactivities in apiaries in autumn.

And this is only a part of everything that you can nd in this issu

of our and your Green Garden newsletter. So, we recommend thayou read carefully all articles in this autumn issue of Green Gardenwhich really oers a lot of useful and interesting articles.

Editors offic


4/32

M P,. .

JESENU ZNAKULUKOVICA

Stara je narodna izreka da je vrtogledalo kue. S obzirom da jezima najkrtije godinje razdoblje upogledu ljepote, bujnosti i aktivnostivegetacije, time sadnja zimskihlukovica doprinosi uljepavanju vrtai umanjenju takvog imida. Zatopredlaemo da osvjeite svoj vrt ilibalkon jesenjom sadnjom lukovica.

Da bi se pristupilo sadnji lu-kovica u jesen potrebno jepoznavati njihova osnovna

svojstva otpornosti na zimske uv-jete tj. hladnou kako bi odabraliodgovarajuu vrstu. Od lukovicaotpornih na zimske uvjete spo-menut emo najrairenije: tulipan,iris, narcis, crocus, ljiljan, muskari,zumbul, visibaba, ukrasni luk..

Prije sadnje lukovica potrebnoje pripremiti tlo za sadnju. Najop-timalnije tlo za sadnju je plodno,rastresito tlo, mrviaste strukture,tj. pjeskovita ilovaa bogata humu-som. Gnojidbu tla je poeljno oba-viti organskim gnojivom - Biorex,a tijekom vegetacije prihranjivatimineralnim gnojivima.

SADNJA LUKOVICANajoptimalniji termin za jesenju

sadnju lukovica je od sredine ruj-

na pa do kraja listopada. Sadnja seobavlja u pripremljeno tlo na dubi-nu dva puta veu od irine lukovice.Krupnije lukovice sade se dublje sairim razmakom, a sitnije plie sakraim razmakom. U laka pjesko-vita tla se po pravilu sadi dublje, au teka glinovita tla plie. Razmaksadnje izmeu lukovica odgovaradubini sadnje. Nakon sadnje luko-vice se obavezno moraju zaliti vo-

dom. Zalijevanje tijekom vegetacijese obavlja rjee ali obilnije.

TULIPAN (Tulipa sp.)Tulipani su najrairenija vrsta lu-

koviastog cvijea i do sada je opi-sano vie tisua sorti. Imaju irokinterval cvijetanja, ovisno od vrste,od prosinca do svibnja. Traenijesorte kod nas su: Johan Straus, Ca-ssin, Ballerina, Yokohama,Pieterde Leur, Orange Cassini,GussepeVerdi, Toronto. Optimalna reakcija

tla za tulipane je pH 6,0 7,5. Tuli-pani se razmnoavaju generativnoiz sjemena i vegetativno djeljenjemlukovica. Generativno razmnoa-vanje se obavlja samo u laboratori-jama , dok je vegetativno ustaljenou praksi. Bitno je napomenuti datlo oko lukovice treba kontinuiranobiti vlano, da ne bi dolo do puca-nja ljuske lukovice.

Tulipani su najveu primjenu

pronali u proizvodnji rezanog cvi-jea, ali se sade i za dekoraciju vr-tova, parkova, balkona.

NARCIS (Narcisus sp.)Narcis je biljka jako lijepih deko-

rativnih cvjetova, opojnog mirisasadri alkaloide, po emu je dobilai ime. Rairena je na vie konti-nenata, emu je doprinijela njenasortna prilagodljivost na razliiteklimatske uvjete, od tropskih doplaninskih. Selekcijski se veoma

dobro kriaju pa je selekcioniranpreko 10.000 razliitih sorti Konas su najudomaenije sorte: Carlton, Flowersnift, Ice Floies, Jet erMinow. Cvjeta od veljae do travnja. Narcis ima meupauzu u vegetaciji, tako da korijen tijekom ljetodumire i ponovo se regenerira jesen iste godine.

Najee se koriste za proizvodnju rezanog cvijea, ali se tako

er sade i u cvjetnim gredicamu vrtovima i okunicama. Imajosobnost da na starijim zasadimdaju kvalitetnije, obilnije i krupnijcvjetove. Na jednom mjestu lukovica moe ostati 4 5 godina.

ZUMBUL (Hyacinthus sp.)Potjee iz podruja oko Sredo

zemnog mora i Male Azije, ali snajvie odomaila u Nizozemskoj. Najee se sadi u vrtovimaokunicama za dekoraciju okoli

4

B R O J 8 2 R U J A N / L I S T O P A D 2 0 1


5/32

U Agrocentrima Sjemenarneu Mostaru, irokom Brijegu,Grudama i itluku u prodaji

se nalazi veliki izbor lukovica

razliitih vrsta namjenjenihjesenskoj sadnji.

moe se kombinirati sa drugim cvi-jeem ili pak samostalno jer je cvi-

jet biljke izraajnih dekorativnihboja . Cvjeta od prosinca do travnja,ovisno od sorte. Ima viegodinjulukovicu koja moe preivjeti i do20 godina.

Korijen je veoma osjetljiv i slabose regenerira ,te ukoliko je znaaj-nije oteen dolazi do propadanjabiljke. Prilikom odabira lukovice zasadnju bitno je voditi rauna da istabude jedra i kompaktna, tj. da budezdrava.

Od znaajnijih sorti kod nas su

najzastupljenije: Delfts Blauw,Lady Derby, Pink, Rosa.

IRIS ( Iris sp.)Biljka sadrava duginu boju

cvjetova po emu je i dobila ime,to datira iz Grke mitologije. Ra-sprostranjena je na razliitimklimatskim zonama, od medite-ranskih do planinskih. Moemo ihpodijeliti na skupinu sa lukovica-ma i sa rizomima. Ovisno od sorte iuvjeta u kojima se uzgaja, otvoreniprostor ili stakleniki, biljke mogucvjetati u gotovo cijelom godinjem

periodu. Veoma mnogo se koriste uproizvodnji rezanog cvijea. Irisune odgovaraju teka glinovita tla jermu je korijen osjetljiv na jau kon-centraciju soli. Ako je tlo dobro pri-premljeno ne treba ga prihranjivatitijekom vegetacije, osim ako ne is-

polji tragove nedostatka pojedinoghraniva. Za razliku od prethodnoopisanih vrsta, Irisi trae tijekomrazvoja i cvjetanja mnogo svijetlo-sti, a takoer i obilno zalijevanje

LJILJAN (Lilium sp.)Postoje podatci da su Ljiljani bili

poznati u vrijeme starih Grka i Ri-mljana. Rasprostranjeni su izmeu

10 i 55 o sjeverne geografske irinePrimjenjuju se za proizvodnju rezanog cvijea, jer u povoljnim vjetakim uvjetima cvjetaju, ovisno ovrste, tijekom cijele godine. Mogse saditi na otvorenom gdje svojimraznobojnim, bogatim cvjetovim

ukraavaju kue, vrtove i okuniceAko se uzgajaju u staklenicima, tijekom zime trae dosta svjetlosti, dobro provjetravanje i grijanje toplomvodom, dok je ljeti kad temperaturpree 22 o C potrebno vriti zasjenjivanje i rashlaivanje prostora kojem se gaji. Ne podnose jau koncentraciju soli u tlu. Dobro reagirajna folijarno prihranjivanje.

5



6/32

IULA rijetka vonavrsta na podruju Hercegovine

iula je dosta rijetka vona vrsta koja se u naem podneblju uzgaja tek sporadino. Kako seposljednjih godina njen uzgoj lagano intenzivira tako se, uz ostale vone vrste, u kunim vrtovimaHercegovine moe zamijetiti i po koje stablo iule

N R, . .

Slina iuli je i sibirska voka poznata pod nazivom OBLEPIHA. Kod nas je poznatija pod sinonimom vuiji trn gdje raste kaukrasna, medonosna, divlja jestiva i ljekovita biljka. Kultiviranje u Sibiru od manje trnovitih i rodnih biljka gdje predstavlja vrlpopularno voe. Dosta je ima na podruju Makedonije gdje je takoer u farmaceutskim krugovima vrlo omiljena zbog svojih brojniljekovitih i hranjivih vrijednosti. Od plodova se najee pripremslatko, dem, ele, sirupi, sokovi i drugi bezalkoholni napitci, ukljuujui i vitaminske. U matinoj zemlji, Sibiru oblepiha predstavljosnovnu sirovinu za dobivanje vina, rakija i razliitih vrsta likera.

Posljednjih godina, svjesni i-njenice, kako se uzgoj voane moe bazirati samo na

klasinim vonim vrstama, boljeopskrbljeni voni rasadnici nudi-li su i stabla rijetkih vonih vrsta.

Tako se uz jabuku, kruku, tre-nju i kajsiju mogla nabaviti i po-koja sadnica pistacije, kumkvatate iule. Ipak, meu navedenimvonim vrstama najmistinija jeiula. Zato? Zato to ova rijetkavona vrsta potjee iz daleke namKine u kojoj zauzima prvo mjestopo broju stabala i gdje danas ima-mo ak 200 000 hektara pod i-ulom. Istini za volju, u naim her-cegovakim krajevima malo tkozna za pojam iule a vrlo je mali

broj onih koji su stablo iule uop-e vidjeli u stvarnosti. Ali, voarientuzijasti, koji u svom vrtu voleimati stabla za koje drugi i ne znajuda postoje uveli su ovu istonjakuvonu vrstu i u nae hercegovakekrajeve.

iula- trnovita draaI doista, kada pogledamo stablo

iule tijekom zime, iz neznanjabi pomislili kako nam pred oimaraste trnovita draa. Jer treba znatikako iula formira prepoznatljive

kronje s dosta gustih izvijuganihtrnovitih izboja. Stabla pak narastuod 2 do 4 metra visine te se zbogotrih trnovitih bodlji trebaju saditiu rubnim, manje prohodnim dijelo-vima vrta. Na taj nain emo izbjeimogunosti ozljede kod onih naj-mlaih jer iuline bodlje nipotone prataju. Pa zapitali bi smo se uemu lei vrijednost ove zanimlji-ve vone vrste, kada ve nije tolikoni zastupljena ni dekorativna. Ali,treba znati kako plodovi iule

imaju veliku hranjivu i dijetotera-peutsku vrijednost. Plodovi iule

se puno cijene zbog svog ljekovi-tog djelovanja i esto se koriste zalijeenje raznih bolesti, a osobitodinih organa. Osim toga, ljekovi-to djelovanje imaju jo lie i koraiule. Stoga se nemojte zauditiako u ljekarnama zamijetite ajeveod iule jer su njeni plodovi, lie

i kora vrlo traeni u farmaceutskojindustriji. Inae, spomenimo kakosu plodovi iule veoma slini plo-dovima masline. Plod je okruglastaoblika, crvenkastosmee do uteboje s ugodnim i nadasve aroma-tinim vinsko-slatkim okusom. Usredini ploda smjetena je izbraz-dana i s obje strane zailjena ko-tica.

Idealna za suna i siromana tlaiula vrlo dobro podnosi uzgoj

na sunim tlima koja su siromanahranjivim tvarima. Stoga dobro us-pijeva u naim junim krajevima alii u susjednoj Dalmaciji, ak i tik uzmorsku obalu. Tako je dokazano dabez veih potekoa moe podnije-ti temperature iznad 40 stupnjevaC te dulji suni period. Samo kodizbora proizvodnog prostora tre-bamo voditi rauna da je posadimona zatienom poloaju iz razlogato joj ne pogoduju jaki sjeverniali ni juni vjetrovi. U sluaju da jetlo karbonatno i alkalno gotovo je

sigurno da emo imati potekoas klorozom ili pojavom uenja li-a a to se sprjeava povremenimunoenjem eljeza u obliku proi-zvoda Florgen 6. to se tie razma-ka sadnje treba znati kako se ranijepreporuivala neto rjea sadnja narazmake 5 x 5 i 6 x 6 metara, prem-da najnovija istraivanja pokazujukako se vei proizvodni potencijalmoe oekivati kod neto guesadnje. Tako ukoliko elite podiinasad ove nadasve zanimljive vo-

ne vrste morate znati kako meu-redni razmak treba iznositi svega

3 metra koliki treba biti i razmakunutar samoga reda. U novije vri-jeme na podruju june Dalmacijeali otoka mogu se zamijetiti manjinasadi iule iz razloga to su vo-

arima unaprijed osigurani otkupicjelokupnog uroda a to je ujednoi najvanija stavka u proizvodnji.Jer, interesi velikih farmaceutskihkompanija poklapaju se sa sve tra-enijom eko-prirodnom proizvod-njom. To je i razumljivo ukoliko seuzme u obzir injenica kako iulanema nekih posebnih bolesti i tet-nika te je stoga i nije nuno tretiratipesticidima, a u njenom uzgoju netreba koristiti ni velike koliine mi-neralnih gnojiva. Dakle, ispada daje najskuplja sama sadnica a akoznamo kako samo jedno stablo upunoj rodnosti ostvaruje prinos od40 do 50 kg postaje nam sve jasnije

kako je iula itekako protabilnvona kultura.

6



7/32

Vrijeme je za zatitumasline od paunova oka

Najrairenija bolest koja seuvijek javlja u naim ma-slinicima, i koja se obvezno

mora suzbijati potkraj vegetacije jepaunovo oko. Uzronik je patogenagljivica Cycloconium oleaginum,poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina. Bolest je rairena u svimkrajevima svijeta, gdje se uzgajamaslina. Na napad bolesti osobito

su podlona stabla maslina, kojarastu u vlanijim mikroklimatimai u sjeni.

Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju

na gornjoj strani listova u oblikukarakteristinih okruglastih, ulja-stih i tamnozelenih pjega ili mrlja,veliine 10-12 mm. Poslije se okopjega oblikuje uto-zeleni prsten, asredinji dio posmei. Takvi simp-tomi podsjeaju na oi po paunovu

perju, pa otuda dolazi naziv bolesti,koji se koristi ne samo kod nas, vei u drugim zemljama gdje se uzga-ja maslina. Pjege se esto spajaju iprekriju cijeli list. Zbog jake zaraze,dolazi do opadanja lia ili defoli-jacije. Na ostalim organima masli-ne, pr. plodovima ili granicama,zaraze su vrlo rijetke a simptomi seuoavaju kao male smee pjegice.Zaraeni plodovi otpadaju zajednos peteljkama. Zaraze na liu jav-ljaju se dvaput godinje, i to ujeseni proljee. Zaraze u tijeku jeseni

(rujan, listopad i studeni) poinju s

dolaskom kinog razdoblja, kada jevelika vlaga i kada su temperaturenie, to odgovara ovoj patogenojgljivici. Simptomi, meutim, posta-ju dobro vidljivi tek idue godine urano proljee, kada se nastavljajunove zaraze. U proljee se zatimjavlja i prije spomenuto opadanjelia, koje obino traje od oujkado lipnja. Ljeti zaraza nema, jer pa-togena gljivica miruje, da bi ujesen

ponovnim dolaskom kia zapoele

Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi sdvaput, prema vremenu poetkinfekcija, i to fungicidima na bazbakra (Cuprablau Z WP, ChampioWP, Nordox 75 WG, i dr.). U svijetse takoer koriste i neki organskfungicidi na bazi cineba, dodinamankozeba i drugih, ali posve dobru zatitu daju prije spomenufungicidi na bazi bakra, koji u naozemlji jedini imaju doputenje zsuzbijanje ove bolesti. Bakreni fungicidi preporuuju se za koritenjejer i dobro djeluju na neke drugbolesti masline, kao to je bakterijski rak (Pseudomonas savastanoi)patula (Sphaeropsis dalmatica).

Prvo prskanje mora biti ujeseni to potkraj rujna i poetkom listopada, a drugo u proljee, potkraveljae i poetkom oujka. Premistraivanjima, jesensko prskanje je najvanije. Od preventivnizatitnih mjera vano je provodipravilnu rezidbu i prozraivanjkronje stabala, da bi se smanji

li razvojni uvjeti. Takoer, trebobratiti panju na izbor otpornijesortimenta maslina. Prema nekim podatcima iz literature, nadomae sorte maslina dosta se razlikuju u otpornosti na ovu bolesKao otpornije, spominju se OblicaLastovka, a kao osjetljivije Levantinka, Drobnica i Duica. Od talijanskih sorti otporne su pr. Leccino, Pendolino, Carboncella i dr., osjetljive Ascolana i Moraiolo.

prof. dr. sc. Tihomir Milievi

Zavod za fitopatologijAgronomskog fakulteta u Zagreb

nove infekcije. Bitno je istaknutida se simptomi najvie uoavajuna donjim dijelovima kronje, dokgornji esto ostaju zdravima. Akose bolest ne suzbija, zaraza iz go-dine u godinu iscrpljuje biljku, pamoe uzrokovati suenje cijelihstabala maslina, osobito mladihbiljaka. Iscrpljena stabla maslinamogu napasti i potkornjaci, to jopridonosi brem propadanju bilja-

ka.

7



8/32

Posljedice suena vokamaUz svjetlost i biljna hranjiva, opskrba voaka vodom jedan je od najvanijih uvjeta za njihovpravilan rast i zdravstveno stanje. Plodovi mnogih vrsta voaka sadre i vie od 80 % vode pa seposljedice sue najvie odraavaju na njihovoj kakvoi.

Pod pojmom sue obino sesmatra nedostatak vode,ali zapravo se najee radi

o kombiniranom djelovanju vieimbenika kao to su vjetar, viso-ka temperatura zraka i nedostatakvode. Veina strunjaka se slaeda sua u nekom podruju poinjekada padne manje od 75 % pada-lina u odnosu na tridesetogodinjiprosjek.

Znakovi sueAko je voka izloena sui u po-

etku vegetacije, mladice slabo ra-stu, a cvjetovi slabo opadaju. Suau drugom dijelu vegetacije ima zaposljedicu slab rast plodova, pri-silno dozrijevanje i loe nakuplja-nje rezervnih tvari potrebnih zauspjeno prezimljavanje.

Simptomi sue na plodovimajabuka javljaju se u obliku pjegana ainom djelu ploda. Ove pje-ge nastaju zbog odumiranja tkiva ilako se mogu zamijeniti sa gorkimpjegama koje su posljedica nedo-statka kalcija u plodu.

Pjege izazvane suom javljajuse tek oko est tjedana nakonpojave stresa zbog nedostatkavode. Tako je nemogue uinitibilo to da se stanje popravi.

Na breskvama se posljedice stre-sa od nedostatka vode manifesti-

raju kroz opadanje cvjetova, sma-njenu veliinu i kakvou plodovakao posljedicu djelovanja sue tije-kom diferencijacije rodnih pupova,poveano raspucavanje kotica uplodu i td.

Smanjena trna vrijednost

plodovaPotrebno je osigurati odgova-

rajuu koliinu vode tijekom ci-jelog vegetacijskog razdoblja. Toposebice vrijedi za rane sorte kodkojih se negativno djelovanje sueu poetku vegetacije ogleda krozsmanjenje veliine ploda o kojojnajvie ovisi njihova trna vrijed-nost. Nedostatak vode na ranimsortama nakon berbe ne djeluje nakakvou plodova. Dapae, to moedovesti do poveanja broja cvjetnih

pupova. Breskva i nektarina obinonemaju potekoa s rodnou, ali

za neke druge voke sklone na-izmjeninoj rodnosti to ponekadmoe imati pozitivan uinak. Uobi-ajena je praksa zasuivanja agru-ma kako bi se potaklo zametanjerodnih pupova. Voke izloene suitijekom vie uzastopnih godina po-kuavaju se prilagoditi tako da po-veavaju volumen korijena. Takvevoke stvaraju vie hormona cito-kinina koji u kombinaciji s hormo-nom giberelinom pozitivno djelujena zametanje rodnih pupova.

Ako je badem izloen sui uvrijeme raspucavanja klapine,veliki broj plodova ostaje savrsto zatvorenom klapinomi manji su randman i kakvoajezgre. U zavrnoj fazi dozri-jevanja badem bez potekoa

podnosi umjerenu suu.

Vegetativni rast voaka izloenisui je smanjen, ali se to smanjenjvie oituje na rast u debljinu negna rast u duljinu. Tako je promjedebla ranih sorti breskve izloenisui poslije berbe tijekom etiri godine bio manji za oko 30 %, dok jobujam kronje bio smanjen svegoko 13 % u odnosu na kontrolu.

Nedostatak vode ne mora uvi-jek imati negativne posljedice zarast i rodnost voke. Uinak sueovisan je o mnogim imbenicimameu kojima su najznaajnijivrsta voke i fenofaza razvojazatim dolaze jaina i trajanjesue, starost voke, zdravstvenostanje i drugi imbenici.

Sustav odravanja tlaOsim navedenog vano je uzeti

obzir i sustav odravanja tla. Utvreno je da maliranje slamom znaajno poveava volumen korijenjabuke u prvih est godina nakosadnje, istovremeno poveavajudostupnost vode i koliinu humusa. Stoga se poznavanjem djelovanja sue na voke i usklaivanjemagrotehnikih i pomotehnikizahvata mogu ostvariti znaajnutede na trokovima natapanjapoboljati kakvoa plodova voak

Prof.dr.sc. Tomislav Jemr

Zavod za voarstvAgronomski fakultet u Zagreb(Preneseno iz Gospodarskog lista

8



9/32

M K, . .

Jesenska sjetva povraDolaskom jeseni radovi u povrtnjaku se ponovnointenziviraju jer prema kalendaru sjetve mogu sesijati ili saditi razliite vrste povra. Ali, ipak sveovisi od vladajuih klimatskih prilika to najboljepokazuje i ova godina

Nezapamene vruine i du-lja suna razdoblja tijekomsrpnja i kolovoza u velikoj

su mjeri poremetili planove mno-gih povrara. Ipak, statistiki pod-aci pokazuju da je za mjesec rujan

karakteristino postupno norma-liziranje klimatskih prilika. Pod timpodrazumjevamo sve uestalijeoborine koje u dobroj mjeri um-anjuju negativne posljedice kojeprouzrokuje nedostatak vlage u tlui zraku.

Osim sjetve povra, tijekom je-seni, veina povrtlara pripremazemlju za narednu sezonu. Pod timpodrazumjevamo gnojenje, odnos-

Sjetva povra u toplijim podrujima

VRSTA POVRA KOLIINA SJEMENA (m2) VRIJEME SJETVE

ZIMSKI PINAT 3 g 01.09.-31.10.

ZIMSKA SALATA 3 g 01.09.-20.09.

MRKVA 4 g 01.09.-31.10.

PERIN 5 g 01.09.-31.10.

RADI 8 g 01.09.-10.09.

MATOVILAC 5 g 10.10.-31.10.

no, razbacivanje stajskog gnoja.Znaaj ove operacije je utoliko veiako se zna da stajski gnoj, osim tobiljke opskrbljava hranjivim tva-rima, u velikoj mjeri utjee i napopravljanje strukture tla. Stoga jena teim tlima koja se odlikuju sla-bim mikrobiolokim aktivnostimai potreba za stajskim gnojem vea.

Meutim, ukoliko elimo maksi-malno iskoristiti njegovu vrijednostnuno ga je odmah po razbacivanjuukopati tj. zaorati u tlo. ak su i zn-anstvenici dokazali da stajski gnojkoji ostaje nezatien u vrtu zasamo tri dana izgubi etvrtinu svojevrijednosti.

Dakle, kada smo pripremili tloi ukoliko nam klimatske prilike todozvoljavaju vrijeme treba iskoris-

titi za sjetvu, odnosno, sadnju povr

Rokove sjetve trebamo potivati jeo njima ovisi visina uroda, voderauna da u sluaju ekstremnih temperatura sjetvu povra ipak moempomjeriti za deset do petnaest dana.

Osim navedenih kultura obavljse i sjetva blitve, rotkvice te sadnjprijesadnica artioke, endivije, poriluka, ratike, ljutike-kozjaka i mladkapule. Pored toga tijekom listopadobavlja se sadnja enjaka ije je enjeve prije same sadnje potrebno potopiti u otopinu fungicid botriticid

i to u trajanju od 10-15 minuta. Na tanain enjak smo u startu zatitili otrulei

Dubina sadnje enjaka nije istza jesensku i proljetnu populacijuU jesen enjak se sadi na 4-6 cm, tijekom proljea na 2-3 cm od razintla. Za sadnju se uzimaju vanjski enjevi s glavice enjaka jer su krupnii razvijeniji. Unutarnji enjevi imajtanji i slabiji ovojni listi, nejednakkrupnou, pa se stoga ne postie odgovarajui uinak. Za etvorni meta

potrebno je posaditi 6-8 dekagramenjeva.

9



10/32

l l l l i

i i i i i

i i i i

l il l i i

i i i l

i i i i

i i i l

Svako je eli!

AKCIJSKA PRODAJA

STIHL i VIKING ureaja

01.09. - 01.11.2012.god.

PRODAJNA MREA U BIH: BILEA- Poljooprema MT (059 371 069); BIHA - Velmah (037 304 673); BOSANSKA KRUPA - Plana Cop Elma (037 471 036); BOSANSKI PETROVAC - Trgoproizvod (037 883 383);

BOSANSKI PETROVAC - Trgoproizvod (037 883 383); BUGOJNO -Dadi Promet (030 253 301); BUSOVAA- Drako servis (063 333 230); APLJINA- Granum (036 810 550); Misir (036 805 912); APLJINA-

Granum (036 810 550); Misir (036 805 912); AJNIE - AS (058 310 342); ITLUK- Agroodak (036 644 098); Vibo (036 650 556); DONJI VAKUF- Espro (030 201 377); DRVAR- Moto Zori (065 456 254);

FOA- anar (065 911 533); FOJNICA- Elektrovod (030 831 843); GABELA POLJE- iljeg (063 890 686); GACKO- Autocentar (059 472 270); GLAMO- Alpina (063 477 959); GORADE- Agropodrinje

(038 224 528); Agros (038 222 710); G.VAKUF-USKOPLJE - Ivica P. Apoteka (030 495 651); GRUDE - Enigma (039 660 111); GRUDE- SOVII- Padina (039 670 965); JABLANICA - Metal (061 285 598); JAJCE-

Bojani (030 659 428); KLJU - Kometa Commerce (037 661 938); KONJIC- Tuica (036 730 859); LIVNO - Pavi (034 208 034); LJUBUKI - Padina (039 831 070); MOSTAR- Najvest (036 347 027); Poljotehnika

(036 326 400); Sjemenarna (036 352 700); MRKONJIGRAD- Agro Auto (050 221 380); Agro MG (050 211 308); NEUM - Judik (036 884 162); Misir (036 884 256); NEVESINJE- Poljooprema (065 602 789);

POSUJE - Trgometal (039 680 904); SANSKI MOST - Velmah (037 684 740); STOLAC - CRNII - Faam Commerce (036 862 311); IPOVO- Medex (050 371 368) IROKI BRIJEG - Sjemenarna (039 703 572);TOMISLAV GRAD- Elfin (034 353 552); TRAVNIK- Green Coop (061 598 462); (061 210 063); VITEZ - Fis (030 715 539);Metabo (030 708 222); TREBINJE - Agrocentar (059 220 191); TRNOVO- NS Moto

VELIKA KLADUA - Euro Klas (037 773 366).

Mostar, Bie polje bb.; Tel.: 036 352 560; www. unikomerc.ba; E-mail: [email protected]

Ovlateni uvoznik i distributer firmi:


11/32

VRTNE SJEKALICE ZA SVAKU NAMJENU

Model GE 105 GE 250 GE 355 GB 370S

Nazivni napon 230 V 230 V 230 V -

Snaga (W) 2.200 2.500 2.500 -

Tip motora - - - B&s serija 850 PRO R

6,5 HP OHV

Nazivna snaga kod

radnog broja okretaja

- - - 3,3 kW/4,5 KS

3.000 obr/min

Broj obrtaja obr/min) 2.800 2.800 2.750 -

Max. Debljina grane (mm) do 35 do 30 do 35 do 45

Visina ureaja (cm) 97 144 142 140

Teina (kg) 17 26 29 45

Alat Multi-Cut 103 Multi-Cut 250 Multi-Cut 355 Multi-Cut 370

Kuite Polimer Polimer Polimer Polimer/metalB&S = Briggs&Stretton, RS = ReadyStart, OHV = ventil s gornje str

Snane VIKING vrtnesjekalice pretvarajusve u kratko i sitno,to god u vrtu ostaneod prirodnih materijalakao to su odrezanegrane, ostaci ivice ilibiljaka. .VIKING rezni sistemiznaajno smanjuju vo-lumen otpada. Biloda je rije o grmlju,mekanom organskom

materijalu poput od-rezanog cvijea ilio liu - VIKING vr-tne sjekalice to po-spremaju. Brojne inte-rnacionalne nagradesvjedoe o kvalitetimnogostranih VIKINGvr tn ih s jeka l i ca .

Sjekanjem vrtni ot-pad postaje idea-

lan za kompostiranje,ime taj otpad dobivanovu vrijednost u obli-ku gnojiva za Va vrt.

Kako biste znali kakvusjekalicu izabrati, naj-prije morate utrvrditi dali radite na podrunjimaosjetljivim na buku, dali Vam je dostupan pri-kljuak za struju, te ko-

liko i koji materijal e-lite preraivati. Za sva-ku potrebu postoji ide-alan ureaj.

I z d v a j a m o :

Elektrina sjekalicaGE 105 usitnjava gra-nje, ali i meki materi-

jal poput lia i ostata-ka biljaka. Ima dva ra-

zliita otvora za punje-nje, jedan u obliku dje-

ma prerauje granj

do promjera 45 mmPogodna je za koritenje na lokacijama nkojima nije dostupprikljuak za struj

Predviena je za sjekanje granja, ali se pomou seta 300 moopremiti za usitnjavanje biljnog otpada. Ovaset se sastoji od ravno

lijevka i reznog sistemMulti-Cut 350.

Elektrina sjekalicaGE 250 prerauje gra-nje do promjera 30mm, ali i mekani mate-rijal poput cvijea ililia.

teline sa etiri lista zagranje, a jedan za me-kani materijal. Sjee gr-ranje do promjera 35mm.

Elektrina sjekalica

GE 355 je snana sje-kalica sa patentiranom

BRS (sistem za o-brtanje smjera rotacijenoeva) i snanim Mu-lti-Cut 355 reznim sis-temom. Kada rezni sis-

nda trgajui noevi sje-ckaju biljne ostatke.

stem radi u smjeru ka-zaljki na satu tada ot-ri noevi usitnjavaju gr-anje. A kada se okreuu suprotnom smjeru o-

tehnologijom obrtanja

Motorna sjekalicaGB 370 S bez proble-


12/32

Cvjetaa za zimsku berbu12


M , . . Zbog svoje izvanredne hranjive vrijednosticvjetaa pripada samom vrhu povrtlarskihkultura. Rije je o odlinoj dijetetskoj namirnici

koja bi trebala nai mjesto u svakom povrtnjaku

Kao i ostale kupusnjae cvje-taa potjee s Mediterana i

Bliskog istoka. Prva pisanainformacija o cvjetai potjee iz 12.stoljea to znai da je imala zna-ajnu ulogu u svijetu povrtlarstvastarih civilizacija. Iako u naimkrajevima nije zastupljena kao pri-mjerice rajica i paprika zamjetnoje da proizvodnja cvjetae zadnjedesetljee u svijetu itekako raste.Moda je tomu uzrok i njezina hra-njiva vrijednost koja se ogleda usadraju ugljikohidrata, bjelane-vina, masti, minerala (natrij, kal-

cij, fosfor, magnezij, eljezo, jod)te vitamina (A,B i C). Ipak, tomupridonosi injenica kako se velikimetamorfozirani cvat s nekolikonajmlaih listova moe koristitikao povre prisutno na tritu go-tovo cijele godine.

Voda kao bitan imbenik uzgojacvjetae

Cvjetaa ima neto slabije razvi-jen korijenov sustav to znai daautomatski ima i vee potrebe zavlagom i hranjivim tvarima. Tako

je praksa pokazala da nedostatakvlage u tlu, ali i samom zraku znat-no usporava rast lisne mase, kojaostaje sitna s jakom votanom pre-vlakom, pa nastupa prijevremenooblikovanje cvjetnih glavica slabekakvoe. Svakako treba napome-nuti kako cvjetaa najveu potre-bu za vlagom iskazuje u vrijemeoblikovanja cvjetne glavice. Stoga,treba uzeti u obzir injenicu kakose navedeno povre moe uspjenoproizvoditi samo uz dobro natapa-

nje, prvenstveno metodom oroa-vanja (kienja) biljaka i tla, ime se

stvara visoka relativna vlaga zrakato itekako godi cvjetai.

Vrijeme sjetveU naim toplim krajevima cvje-

taa se za zimsku i proljetnu berbusije u kolovozu, a sadi u rujnu dokse za jesensku berbu sije u srpnju,a sadi u kolovozu. U neto hladni-

jem klimatu cvjetau treba posijatineto ranije kako bi se sama berbaplanirala prije dolaska hladnijihdana, odnosno prije pojave mra-zeva. Sadnja se obavlja na razmakredova od 60 cm koliko iznosi i raz-mak unutar samih redova. Navede-ni razmak redova potreban je koduzgoja kasnih jesensko-zimskihsorata tj. hibrida koji zahtijevaju ineto vie proizvodnog prostora.Meutim, veina hercegovakihpovrtlara prakticira neto manji

razmak sadnje (40 x 40 cm) kako bina taj nain to bolje iskoristili pri-

jeko potrebne, ali jo uvijek male iusitnjene proizvodne povrine.

Berba cvjetaeCvjetaa se bere u stadiju tehno-

loke zrelosti, kada cvat dosegnepromjer preko 10 cm, a to odgovarasortnim svojstvima. Berba se odvijaza suha vremena, rezanjem do ko-

rijena, tako da uz glavicu ostane ne-koliko listova. Budui da se cvatovine razvijaju ujednaeno, berba jesukcesivna. Nakon branja cvjetauje potrebno naglo ohladiti i uskladi-titi na temperaturi neto veoj odtoke smrzavanja. Kupljenu pak natrnici moete uvati zamotanu upapir u hladnjaku do tri dana.

Meutim, trebate znati da secvjetaa najbolje pripravlja kuha-njem na pari premda se moe ku-hati i u vodi bez soli. A otkrit emo

vam i malu tajnu-ukoliko je kuhateu slanoj vodi brzo e vam potamniti.

Osobito je ukusna ukoliko se kuhu mjeavini vode i mlijeka, a dobrdoe i pokoji zain kao to su vlasac, celer ili perin. U dalmatinskose kuhinji pak najvie priprema nleo, zainjena kvasinom i maslinovim uljem. Pa tko voli neka izvoli

Fizioloki poremeajiFizioloki poremeaji u razvoj

cvata cvjetae najee se oitujkroz: formiranje sitnog cvata, prorastanje brakteja, riavost i sljepo

Sitni cvat posve otvara unutranje lie rozete prije nego tcvat postigne trnu veliinu. Vije moguih uzroka: zastoj u rastunie temperature nakon presaivanja, prestare presadnice, slabprehrana duikom.

Prorastanje brakteja pojav

malih listova koji prorastaju krocvat. Dok je cvat dobro zatieliem, ti su listovi bijeli, a im sizloe svjetlu, postaju zeleni.

Riavost pojava malih cvjetnipupoljaka na povrini cvata, tcvatu daje samtast izgled. I ta pojava je u vezi s temperaturama od 1do 25 dana nakon zametanja cvat

Sljepoa rozeta lia bez cvata- u stadiju sedmog ili osmog listugiba vegetacijski vrh od niskitemperatura (0 do -1oC), listovi s

deblji i tvri nego to je normalnzbog nakupljanja ugljikohidrata.


13/32

13


Obojeno povresadrivie tohranjiva

Povre kao vrlo vrijednu namirnicu i neizostavan dio hrane cijenimo zbog znaajnog sadraja mine-rala, vitamina i vode. Uz to je veina povrtnih vrsta ljekovita, sprjeava i ublaava tegobe izazvaneeernom boleu, eluanim tegobama, crijevnim i bubrenim bolestima, te ostale probavne tegobe.

Sobzirom na to da se sve vieiri trend konzumacije povrakao vrlo znaajne funkcio-nalne hrane, u selekciji se sve vieproizvode nove sorte povra razli-itih obojenja. Dnevna potreba zavitaminima i mineralima moe seodrati konzumacijom 500-600 gsvjeeg povra razliitih obojenja.

Najvaniji su vitamini koji se do-bivaju iz povra askorbinska kise-lina, karoteni, zatim neki vitaminiB kompleksa, primjerice tiamin(B1), riboavin (B2), niacin itd. Odostalih vanijih su vitamini E i K,koji u povru mogu biti zastupljenii u takvim koliinama da zadovo-ljavaju dnevne potrebe odraslogovjeka. Voda je najzastupljenija upovru i moe je biti do 98 posto.Nije hranjivi sastojak, ali je iznimnoznaajna zbog regulacije osmot-

skog tlaka u stanicama. Dnevno biovjek trebao unijeti u organizam1500 2000 grama vode, jer nataj nain onemoguava stvaranjetetnih kristala u zglobovima i mi-iima. Smanjuje se mogunoststvaranja bubrenih kamenaca, aopenito se organizam isti pomouvode. Ujedno se podmazuju zglobo-vi i unutarnji organi. Svaka povrtnavrsta karakteristina je po koliiniodreenih minerala, vitamina ilivode, pa je vano znati naine pri-pravljanja povra za jelo. Svakakoje najbolje jesti povre u svjeemstanju, no, to nije uvijek mogue, paje dobro znati kako smanjiti gubi-tak vitamina pri pripravljanju jela.Kuhanje je jedan od najeih na-ina, ali se njime gubi dio hranjivihtvari osobito vitamina C. O nainukuhanja ovisi hoe li gubitak bitivei ili manji. Ako se povre kuhau to manje vode (najbolje na pari),gubitci vitamina C mnogo su manji.Smanjuju se kada se povre stavi ukipuu vodu. No, na sreu nisu svi

vitamini osjetljivi na termiki tre-tman, pa tako karoteni na kuhanje

reagiraju malo ili nikako. Najmanjisu gubitci vitamina u smrznutompovru, pa je taj nain vrlo rairenu naim kuanstvima. Opasnost sejavlja samo kod blaniranja, pa gatreba skratiti i obaviti to bre (1-2minute ovisno o vrsti povra).

Boje - garancija hranjivih tvari

Razliite boje povrtnih kulturajamstvo su prisutnosti razliitihkombinacija hranjivih tvari i ostalitotvari (tokemikalija), odnosnotohranjiva. Fitohranjiva su skupi-ne bioloki aktivnih tvari iz bilja iod iznimnog velikog znaaja u smi-slu zatite ljudskog organizma. Da-nas se zna za vie od tisuu razlii-tih tohranjiva. Djeluju na razliitenaine, pa neke imaju samo jednuznaajku ali preteno vie meha-nizama korisnog djelovanja. Naj-vanije je djelovanje tohranjivaantioksidativno, zatim djelovanjena endokrini sustav i hormonimaslino djelovanje (kao to su toe-strogeni u koji se mogu nai kine-skom jamu, a djeluju na uravnote-enje razine hormona i na taj nainpomau kod PMS-a, osteoporozei sl.), antibakterijsko djelovanje izikalno djelovanje (tako se nekatohranjiva veu na stanine zido-ve i spreavaju vezanje patogenihmikroorganizama). Najee spo-minjana tohranjiva su antioksi-

dansi, tvari koje stanice organizmatite od oksidacijskog djelovanjaslobodnih radikala. Slobodni radi-kali su nepostojani elektroni koji sestvaraju svakodnevno, a unitavajustanice, proteine DNK i kolagen unaem organizmu. Najznaajnijiantioksidansi u povru su karote-noidi (karoteni, likopen i lutein),avonoidi, izoavoni, vitamini A,C, E i minerali selen i cink. Fitoke-mikalije, odnosno tohranjiva jakisu antioksidansi koji organizam

djelotvorno tite od mnogih bolestikao to su dijabetes, srane bolesti,

povieni krvni tlak, pojava tumor(karcinoma) itd. to vie raznolikobojenih vrsta jedemo, toliko je vemogunost suzbijanja slobodniradikala u organizmu. Povre osimvitamina sadrava iznimno vana djetalna vlakna, zasluna za dobar raprobave, to je pak preduvjet pravine cirkulacije hrane kroz organizam

Povre utonaranaste boje (batamrkva, tikva, koraba, uti krumpirsl.) sadrava vie razliitih antioksidanata (karotenoidi, vitamin Cbioavonoidi itd.). Fitohranjiva takobojenog povra pomau pri zatisrca i krvnih ila, jaaju imunitet organizma i djeluju na ouvanje vida.

Zeleno povre, kao to su krastavci, salata, graak, blitva, brokula, kneski kupus, kelj, artioka, mahunpinat, lie batata i sl. sadravajjake antioksidanse kao to su lute

in, indoli, te polifenoli koji smanjujrizik od nastanka nekih tipova rakajaaju kosti i zube.

Plavoljubiasto povre (patlidaplavi krumpir, ljubiaste paroge i slsmanjuju opasnost od razvoja nekitipova tumora, usporavaju starenjdobro djeluju na mokrane kanalepoboljavaju pamenje.

Povre bijele boje (kineski jamenjak, luk srebrenac, cvjetaumbir, korijen perina itd.) tite srci krvne ile, jer smanjuju koliinkolesterola u krvi, a smanjuje se rizik od nastanka raka, kao i pojavmodanog udara.

Crvena boja povra veim dijelompotie od antocijana i likopena, kosu ujedno i jaki antioksidanti. Najpoznatije povre crvene boje je rajicpa zatim lubenice, rotkvice, crvenkrumpir, rabarbara, crveni radi i sCrveno povre smanjuje opasnost onastanka raka, poboljava pamen(Alzheimerova bolest), titi i pospjeuje rad mokranih organa itd.

Doc. dr. sc. Bruno Nova

Agronomski fakultet, Zagre(Preneseno iz Gospodarskog lista


14/32

V L, . .

Agrocentri Sjemenarne u Mostaru, irokom Brijegu, Grudamai itluku za jesenju sadnju luka u svojoj ponudi imaju sljedee

sorte: Red Baron, Holandski uti, Majski srebrenjak, Sturon

te Izborak koji se koristi za proizvodnju mladog luka-pera.

Luk je stekao status vrlo zdra-vog i ljekovitog povra koje setijekom cijele godine koristi

kao mladi luk, mlada lukovica (luksrebrenac) i zrela lukovica. Osim

toga, u prehrani se moe koristitina raznorazne naine: svje ili kon-zerviran, kao temeljna namirnicaili kao dodatak jelima. S druge stra-ne, narodna medicina luk smatravie nego korisnim povrem kojese koristi kao lijek protiv crijevnihbolesti, odnosno, openito bolestikoje izazivaju bakterije, zatim za

poboljanje rada srca, za regulira-nje eera u organizmu te kao oblogkod upalnih procesa i rumatizma.

Koju sortu luka odabrati?U poljoljekarnama se moe pro-

nai nekoliko razliitih sorti luka.

Koju sortu odabrati, najee ovisiod vlastitih prohtjeva i obiteljskogjelovnika ali i samog djelatnikapoljoljekarne. Ipak, kako bih vamolakali izbor odgovarajue sortepredoiti emo vam osnovne ka-rakteristike najeih sorti lukakoje se sade u ovom razdoblju.

Holandski uti (Stuttgarter) je

najea sorta koja se odlikujevrstim plosnatim glavicima, sla-mnatoute boje, s dobro zatvore-nim vrhom. Unutranjost glavice jebijele boje a prosjena teina gla-vica iznosi 80-100 grama. Sorta seodlikuje umjerenom ljutinom. Na-

vedena sorta se svakako preporuaza sadnju u jesenskom razdoblju.Dobro spremljene glavice mogu sekoristiti dui vremenski period.

Majski srebrenacje sorta koja seza ranu proizvodnju najvie uzgaja.Sorta je prepoznatljiva po bijelimplosnatim glavicama. Najvie seupotrebljava za pripremanje sa-lata. Glavice su slatkastog okusa iprosjene teine 80-90 grama. Nijepogodan za dulje skladitenje.

Red Baron je kvalitetna sorta

luka koja jednostavno predstavljacrvenu varijantu srebrenjaka. Da-

kle, glavice imaju crvenu boju ai lagani, slatkasti okus. Zbog togova sorta luka nalazi sve veu primjenu u obiteljskim povrtnjacimakuhinjama. Kao i srebrenac preteno se koristi za pripremanje salata

Izborak predstavlja sortu luk

koja se uzgaja iskljuivo za koritenje u zelenom stanju. Zbog svojikarakteristika, uz jednu od gornavedenih sorti luka, redovito suzgaja u obiteljskim vrtovima. toplijim krajevima sorta se mokoristiti za konzumiranje ve krajem prosinca.

Sturon je sorta luka ije se glavice mogu uvati dulji vremenski period. Glavice imaju duguljasti oblito je i osnovni razlog njegovog manjeg uzgoja. Poto se u naim kraje

vima tradicionalno uzgajaju sorteplosnatom glavicom (tzv. pogaar

14


Jesenjasadnja lukaU ovom razdoblju u hercegovakim vrtovima nema mirovanja. Kako bi i bilo kada je vrijeme sadnje lukapovrtne kulture koja je vrlo otporna na niske temperature. Osim toga, svima su nam poznata njegovljekovita svojstva zbog kojih bi se trebao proizvoditi u sklopu svakog obiteljskog povrtnjaka


15/32

izbija u drugi plan. Meutim, trebaznati da se radi o takoer kvalitet-noj sorti za koju ima prostora natritu.

Vjeita dvojba - zato lukkurelja

Pojedinih godina, zbog odree-nih razloga dolazi do toga da lukprijevremeno procvjeta ili kako seto u narodu kae-da doe do ku-relja luka. I kako to biva, za sve jekrivo sjeme koje je po neupueni-ma iskljuivi krivac zbog nastankaneeljenih procesa. Ali, u svemupostoji i ona druga strana prie, atako je i u ovom sluaju.

Istina je, da struka navodi ali ipokusi potvruju da jedan od ra-zloga kurelji moe biti koritenje

prekrupnih luica za sadnju kojesu u pravilu sklonije jarovizacijipa dolazi do toga da luk prije vre-mena potjera cvjetnu stabljiku. Aspomenuta jarovizacija nije nika-kva bolest ve predstavlja hladnorazdoblje sjemena koje mora proiodreena kultura kako bi prela ureproduktivnu fazu. Meutim, i kodkoritenja sitnijih luica moe doido formiranja biljaka sa cvjetnimstablom, samo to je tada kureljizraena u puno manjem postotku.Dakle, ova neeljena pojava je usko

povezana s biolokim svojstvimaluka i na nju se ne moe bitnijeutjecati.

Ali, struka kao i brojni pokusi ta-koer navode da je najei uzrokkurelji luka neto ranija sadnja ujesen koja uz djelovanje ekstremnih

temperatura dovodi do neeljenepojave. Ustvari, u tome bitnu uloguigraju visoke temperature i duljinadana tijekom proljea koje jedno-stavno primoravaju luk na formi-ranje cvjetne stabljike. Jednostavnoreeno, ako luk posadimo netoranije od optimalnog roka i ako senakon toga dogode i poklope odgo-varajue temperaturne i svjetlosneprilike dolazi do kureljanja luka.Meutim, do kurelji luka moe doii ukoliko lukovica nakon sadnje do-

ivi neki stres, npr. ukoliko doe dosue i visokih temperatura.

Dakle, kako bi se izbjegla kurelj,luk je poeljno saditi u optimalnomroku to znai da u tom pogledunikako ne trebamo uriti. Ali, kaoto smo i naveli u nastanku kure-lji bitan elemenat ine nepoeljneklimatske prilike tijekom razvojasame biljke. Razumljivo je da naklimatske imbenike ne moemopretjerano utjecati ali barem mo-emo imati razumjevanja i volje

shvatiti da neki prirodni procesi

Kvalitetnim sjemenomdo visokih urodaDa je kvalitetno sjeme preduvjet visokih uroda dobro je poznata injenica. Osim kvalitetnog sjemena, za visoke urode potrebni suostali imbenici (tlo, gnojidba, navodnjavanje, agrotehnika i dr). Sve tuz kvalitetne i pravovremene savjete agronoma rezultirat e visokim

kvalitetnim urodom.Sjemenarna d.o.o. iroki Brijeg jedan je od vodeih distributera sje

mena i sadnog materijala u Bosni i Hercegovini. U proteklih dvadesetagodina mnogi proizvoai su se uvjerili u kvalitetu sjemena i sadnomaterijala koje se posljednjih nekoliko godina distribuira pod robnommarkom Green Garden. Vie puta u proteklim godinama, u glasilu Green Garden, objavljivali smo priloge o visokim urodima, mrkve, grahagraka; izuzetno krupnim i ukusnim plodovima cikle, rajice, paprikekrupnim plodovima tikve i sl.

I ove godine u nae agrocentrezadovoljni proizvoai donijelisu primjerke pojedinih poljopri-vrednih kultura za koje su sjeme

ili sadni materijal kupili u sjeme-narninim agrocentrima.Svake godine sadim lubeni-

cu sa kojom nisam posve zado-voljan. Ove godine agronomi izSjemenarne savjetovali su mi daprobam sa cijepljenim presad-nicama lubenice sorte Fantazija.Presadnice sam kupio u Sjeme-narni i uz savjete njihovih agro-noma proizveo sam izuzetno krupne i kvalitetne plodove lubenice kazuje Iko Slikovi iz irokog Brijega. U na agrocentar u irokomBrijegu gosp. Slikovi je donio lubenicu teku 21,5 kg.

I Mirko Gugi iz Uzaria (iroki Brijeg) prezadovoljan je sjemenomkoje kupuje u sjemenarninim agrocentrima. Ove godine u Sjemenarni sam kupio sjeme na ijempakiranju su bili prekrasni utiplodovi dinje. Odluio sam pro-bati i nisam se prevario. Proizveosam izuzetno krupne i vrlo soneplodove dinje u iju kvalitetu suse uvjerili svi oni koji su ih pro-bali. Naredne godine ponovnou saditi istu sortu dinje istiegosp. Gugi. Imi smo se uvjerili upriu gosp. Gugia jer smo imalipriliku probati dinju koju je gosp

Gugi donio u na agrocentar uirokom Brijegu a koja je teila6,5 kg.

nisu jednostavno i praktino obja-njivi.

Borba s korovomesto se u naim povrtnjacima,

bilo da se radi o manjim ili veimpovrinama vodi borba s neelje-nim korovskim vrstama. Pa, do-ista moemo tvrditi da je prolo

vrijeme runog plijevljenja a to jei razumljivo kada danas na tritu

imamo herbicide kojima navedenpostupak moemo doslovce obaviti u jednom navratu. Nakon sadnja prije nicanja moemo koristiStomp 330 E, odnosno, kad luk formira 3-4 lista Goal ali uspjeh moesto biti nezadovoljavajui. Za svdodatne informacije svakako vampreporuamo da se obratite naim

agronomima iz Savjetodavne slube.

15


16/32

16


UMBIRzain aromatinog okusa

i ugodnog mirisaI P, . .

umbir je trajna gomoljastabiljka iz porodice ljiljanapoznata po svome korenju.

umbir se koristi ve tisuama go-dina kao lijek, zain, hrana i sred-stvo za uljepavanje.

Ova biljka je podrijetlom iz Kine,

ali sada se uzgaja u mnogim ze-mljama, ukljuujui Aziju, Indiju,Afriku i Karipske otoci.

umbir je veoma popularan ukuhinji zbog svog posebnog ljut-kastog okusa, to je upravo zaslugaeterinih ulja, koja sadri korijenumbira. Korijen umbira je do-stupan u sirovom obliku, u prahu,ueeren ili ukiseljen, u obliku si-rupa ili tinkture u trgovinama zdra-ve hrane i supermarketima.

umbir je trajna gomoljasta

biljka iz porodice ljiljana. Rastomje slian trstici, moe narasti vie

od 1 metra u visinu i ima kopljastolie. Latinski naziv Zingiber offi-cinale potjee od sanskrtske rijeistringavera, to znai ronat. Nazivse odnosi na podanak biljke kojaje kvrgavog, nepravilnog izgleda,svjetloute do smee boje.

Posebnost umbira je u noti eg-zotinosti i orijentalnosti koja ga

razdvaja od udomaenih, medite-ranskih zaina. Poprilino je aro-matian, jakog i otrog (paleeg)okusa i ugodnog mirisa zahvaljuju-i eterinom ulju i raznim mirisnimsmolama. Obilno se koristi u kuhi-njama Azije, gdje njegovu vanostnadmauje jedino sol. Spada u naj-skuplje, najtraenije i komercijalnonajvie koritene aromatine tvari(osim papra i paprike). Njegova jecijena posljedica vrlo dugog proce-sa zrenja (5-9 mjeseci).

U tropskoj Aziji uzgaja se ve3000 godina, ali je njegovo to-

no podrijetlo nepoznato. umbirse koristio i na Bliskom istoku i ujunoj Europi mnogo prije rimskihvremena. Portugalci su ga doni-jeli u Afriku, a panjolci odnije-li na Karibe. Krajem 16. stoljeapanjolci su imali rastuu trgo-vinu umbirom izmeu Jamajkei kontinentalne Europe. Jedan je

od najstarijih neeuropskih zaina,posebno omiljen u Engleskoj, gdjese jo od srednjeg vijeka poslu-ivao na stolu uz papar i sol kaoosnovni zain, a kasnije je gotovosvaki grad imao svoj Ginger street,tj. ulicu u kojoj se obino trgovalozainima.

umbir se najvie proizvodi uIndiji, gdje se i potroi vie od po-lovice u bezbroj specijaliteta. Na-veliko se koristi i u drugim azijskimzemljama, zatim u arapskoj kuhi-

nji, u vedskoj te svim zemljamabritanskog Commonwealtha.

Energetska i nutritivna vrijednosKorijen umbira u koliini od 10

g ima energetsku vrijednost od 8kcal, od ega je sadraj proteina 1,8g, masti 0,75 g i ugljikohidrata 18 g

Mineralni sastav korijena umbira je vrlo raznolik, a u znaajnijim koliinama sadri kalij, bakamagnezij i mangan. Od vitamin

sadri neto vitamina C, vitaminB skupine, poput vitamina B6, tu manjim koliinama pantotenskkiselinu i niacin.

Vrijednost korijena umbira nodnosi se u tolikoj mjeri na navedennutrijente koliko na sadraj aktivnitvari. umbiru svojstvena aroma okus rezultat su mjeavine gingerola, zingerona i shoagola, ija hlapljiva ulja svjei korijen sadri u koliini 1-3%. Gingerol tijekom kuhanjumbira prelazi u zingeron koji j

manje otar i slatkast, dok suenjemkorijena prelazi u otrije shoagole.


17/32

17


I D, . .

matovilacseuzgajauEuropiod17. stoljea,aprvaoplemenjivanj

zapoinjukoncem19. stoljeauvicarskoj,Austriji iNjemakoj.Nov

kultivarisuseiztihpodrujaproirili poitavojEuropi.

matovilacsenajviekoristikaosvjeazimskasalata. estosekom

binira s krumpirom, pa predstavlja kompletan obrok. Matovilac im

veuprehrambenuvrijednostodsalate,aeterinauljadajumuspeci

fianprijatanokus.

Matovilac je dvogo-dinja biljka, kojase moe uzgajati

i kao jednogodinja kul-tura. Kod matovilca se koristirozeta prije nego se razvije cvjetnastabljika. Iako se smatra biljkomblagog klimata otporna je na ni-

ske temperature te moe podnijetii vrijednosti temperature od 15oCispod nitice.

Matovilac nema velikih zahti-jeva prema tlu. Najbolje mu od-govaraju drenirana vrtna tla s pHvrijednosti 5 do 7. Zbog dobre ot-pornosti prema niskim temperatu-rama, matovilac se najvie uzgaja upodrujima kontinentalne klime.

Relativno dobro podnosi uzgojna istoj povrini, a isto tako moese sijati iza krumpira, graha, ili

soje. Matovilac nema velikih za-htijeva prema hranjivima. Zbogplitkog korijenovog sistema koristihranjiva iz povrinskog sloja tla.Treba izbjegavati sjetvu na zasla-njenim tlima.

Izbor kultivara za sjetvuDanas se uglavnom uzgajaju dva

tipa matovilca. Prvi tip je raniji,velike rozete, bujnog i izduenoglia svjetlije zelene boje i manjeotpornosti na niske temperature.Drugi tip ima manju rozetu boga-

tiju liem. Listovi su tamnozeleni,

vri i vee otpornosti na nisketemperature.

Sjetva matovilca obavlja se u do-bro pripremljeno tlo. U obiteljskimvrtovima sjetva se obavlja omakeza razliku na proizvodnim povri-nama gdje se sjetva obavlja u redo-ve na razmak 8-15 cm, na dubinuod 1 cm. U kontinentalnim podru-jima sjetva se obavlja od sredinomkolovoza do sredine listopada.Ranija sjetva omoguava berbu

ve od listopadu pa do prosinca,a kasnija odoujka pado travnja.

Kod ranijihrokova sjetvepotrebno jeobaviti jednodo dva zalije-vanja. Ostalea g r o t e h n i k emjere sastoje seod prihrane du-ikom i redovitakontrole korova.

Kasniji rokovi sjetve zahtijevaju iposebnu zatitu tijekom zime kojase sastoji od prekrivanja gredicaagrotekstilom, perforiranim Pe fo-lijama ili uzgoj u niskim tunelima.

U zatienim prostorima esto matovilac uzgaja iz presadnica

Berba matovilcaMatovilac se bere u fazi potpun

razvijene rozete prije pojave cvjetnstabljike. Berba se obavlja podrezvanjem paranje u zoni korijenva vrata tako da rozeta ostaje cijeBerba jednog usjeva moe trajati i ddva tjedna. Usjevi s gustim sklopobiljaka treba brati ranije iz razloto donji listovi poinju utjeti. Nvelikim povrinama berba se obavlja strojno, podrezivanjem nepsredno ispod povrine tla. Kod takberbe nasad mora biti ist od korov

Nakon berbe matovilac se ipranjem u vodi. Pakira se u posebn

kutije koje se prekrivaju folijom.


18/32

I P, . .

Potjee iz sredinje Azije, odakle se proirio po cijelom svijetu.Od davnina se upotrebljava kao lijek, a suvremena znanost to je i potvrdila.Nakon upotrebe enjaka preko koe i dinih organa izluuje se alilsulfid,koji daje neugodan miris.

enjak je kao i luk slinihzahtjeva prema tlu i plodo-redu. Uzgaja se iza okopavi-

na koje su obilno gnojenje stajskimgnojem. Na istoj povrini moe seuzgajati svake 3-4 godine. Pripre-ma tla za sadnju ista je kao i kodproizvodnje luka. Kako enjakima mali broj selekcioniranih sorti,za proizvodnju se koristi sadni ma-terijal proizveden to blie podru-ju uzgoja enjaka.

Kultivari i ekotipoviProsjena masa lukovice naih

domaih ekotipova obino je 30- 40 g, a francuski kultivari oslo-boeni virusa (virus free) imaju

prosjenu masu lukovice 70 - 100 g,to je dovoljno ilustrativan primjer.

Kultivari i ekotipovi mogu se po-dijeliti u tri osnovne skupine, i to -jesenski enjak, proljetni enjak ialternativni enjak.

Jesenski enjakJesenski enjak sadi se ujesen,

prezimljuje, i u iduoj godini razvijavegetativnu masu i lukovicu - gla-vicu. Ima krae razdoblje mirova-nja pa se repromaterijal ne moeuvati do proljea idue godine.Veina ovih ekotipova ima krupni-je i ire listove, krupniju lukovicu smanjim brojem krupnih enjeva ulukovici.

Sadnja enjakaSadnja enjaka obavlja se u je-

sen i proljee. Jesenskom se sad-njom postiu vei prirodi, glavicesu krupnije, ali se loije uvaju odglavica proizvedenih proljetnomsadnjom. Jesenska sadnja enjakaobavlja se u listopadu, a proljetna

im ranije u proljee, kad to ze-mljini uvjeti dopuste. enjak se

sadi na dubinu 4-5 cm u jesen, a uproljee na dubinu 2-3 cm. Za sad-nju se koriste krupni enjevi kojise prethodno odvajaju do glavice.enjevi se prije sadnje, zbog za-tite od bolesti, potapaju u otopinunekog botriticida u trajanju dese-tak minuta. enjak je tehnolokisazorio kada lie pouti,a sta-bljika se poinje suiti. Vaenje seobavlja po suhom i lijepom vreme-nu, kad je tlo umjereno prosueno.Najpovoljniji rok vaenja je kada je30-70 % listova suho. Nakon vae-nja enjak se smjeta u prostor za-tien od sunca, u tankom sloju dase prosui, a poslije se isti i spremaza uvanje.

U skladitu je najvanije odra-vati relativnu vlagu zraka manju od70 %, da se izbjegne tjeranje kor-

jenia i pojava povrinske plijesni.Prema normama kvalitete na

Europskom tritu enjak ekstraklase mora biti karakteristineboje za tip, cijele lukovice, pravil-nog oblika, dobro oien, korije-ni moraju biti glatko odrezani, aenjevi moraju biti vrsto vezaniu lukovici. Doputen je najmanjipromjer lukovice 45 mm, a razlikaizmeu najvie i najmanje lukoviceu jedinici pakiranja najvie 20 mm.


18

Sadnja enjakatijekom jeseni

Zajesenskusadnjuenjaka

preporuujeseuvanjeenjaka

u skladituna temperaturi 15do 16oC, touzrokuje jakudor-

mantnost, a pred sadnju na 5 do 6oC, ime se dormantnost prekid

Niske temperature prije sadnje pospjeuju razvoj listova i produuj

vegetaciju,toutjeenapoveanjelukovice.

AgrocentriSjemenarneuMostaru,irokomBrijegu, Grudamaii

tlukuuponudiimajusjemenskienjaknamijenjenjesenjoj sadnji.


19/32

I D, . .

Krtice sve vei problemna zelenim povrinamaIako se uglavnom hrane gujavicama i zemljinim kukcima, kopanjem podzemnih kanala teizbacivanjem zemlje na povrinu i stvarajui krtinjake, krtice postaju sve vei problem na ureenimzelenim povrinama.

Lijepo ureeni travnjaci estosu jo i dodatno ukraeninakupinama zemlje koje ne

samo to kvare ljepotu travnjakanego oteavaju njegovo odravanje.Vrlo esto su te nakupine zemlje-krtinjaci uzrok kvarova mnogihkosilica. Pravi krivac su zapravokrtice.

Krtice ive stalno u zemlji, rujuipodzemne hodnike, iz kojih izbacu-ju zemlju na povrinu pravei krti-njake. Inae krtice se smatraju kori-snim ivotinjama jer se na njihovomjelovniku nalaze zemljini tetnici,a s druge strane njihova korisnauloga ogleda se i u prozraivanju tla.Njihova glavna hrana su gujavice, asmatra se da jedna krtica za ivota(3 godine) pojede oko 20 kg gujavi-

ca. Pri maloj brojnosti krtica po je-dinici povrini to i nije velika teta,ako se zna da se na jednom hektarunalazi 1-2 tone gujavica.

Krtice nalaze hranu kopanjem ispod zemlje, potragom po tunelima ili na povrini zemlje. Sve ovisi o vjetini ivotinje ili godinjem dobu. Veinom se hrani glistama, kukcima i njihovim larvama te drugim beskraljenjacima. Prijnego pojedu gliste, krtice ih provuku kroz svoje ape kako bi izbacili zemlju iz crva. Krtice imaju brz metabolizammoraju dnevno uzimati puno hrane. Europska krtica, primjerice, ne moe izdrati due pauze bez hrane (izmeu 1224 sata) te dnevno konzumira hranu dovoljnu za polovicu svoje teine.

Nekada je ovjek lovio krtice radi krzna, no danas se to vie ne dogaa. Dananji konikt ovjeka i krtice se odvijzbog krtinjaka na travnjacima. Iako su krtice veinom mesoderi i ne uzimaju biljnu hranu, ipak povremeno mogotetiti korijene nekih biljaka, no veinom krtinjaci smetaju samo zbog estetskih razlogaili na livadama koje skose ometaju konju. Stoga ljudi istrebljuju krtice tako da su u meuvremenu neke vrste postale i su ugroene.

U suzbijanju krtica veliku efikasnost pokazala je MU-RIN pasta koja se koristi za suzbijanje tetnih glodava-

ca. Pastom se premae hrana koju koriste krtice ili sepastom premau hodnici koje koriste krtice. Konzumi-ranjem zatrovane hrane ili ienjem tijela, krtice u svoj

organizam unose pastu koja izaziva njihovo ugibanje.

Solarni rastjeriva krticaSolarni rastjeriva krtica je ure-

aj koji se koristi za ekoloki nainsuzbijanja (rastjerivanja) krtica idrugih glodavaca koji ive u tlu.Ureaj radi na principu emitiranjavalova koji izazivaju vibracije tla i

votinjama koje ive samotnjakimivotom i ne toleriraju druge krtice kao i ostale glodavce u svojoblizini, bilo kakvo uznemiravanjih tjera dalje od mjesta izvora valova i vibracija. Ultrazvuni valovkoje proizvodi ureaj ih iritirajua vibracije tla simuliraju opasno(druge krtice ili prirodni neprijatelji), tako da ih tjeraju s tog podruja

Ultrazvuni valovi se emitirajsvakih 30 sekundi u svim smjero

vima, pa tako solarni rastjerivaima ekasnost djelovanja unutapovrine 650 m2. Za podruja nkojima krtice ee borave preporuujemo da se postave 2 solarnrastjerivaa na udaljenosti od 3metara. Solarni rastjeriva krticradi na principu solarne baterije, pje tako njegov radmogu i tijekomdana i tijekom noijer tijekom danaskuplja energiju zarad nou. Tijekomnoi ureaj emitirasvjetlost koja omo-guava lake locira-nje ureaja. Dobruekasnost postie i uzasjenjenim podru-jima.

na taj nain uznemiravaju odnosnotjeraju tetne glodavce sa podrujagdje se koriste. Kako se radi o i-

Veliki broj krtinjaka na ma-lom prostoru znak je da moramopoduzeti mjere zatite kako bi sebrojnost krtica svela na tolerantanbroj. U svrhu suzbijanja koriste serazliite metode, kao to su razlii-te mehanike zamke, kemijski pri-pravci u obliku mamaka zatrovanihkloralozom, te ukopavanjem mreaoko travnjaka. Vrlo esto se krticetjeraju na nain da se krpe nato-pljene naftom li petrolejom gura-

ju u podzemne hodnike ili da se utlo ukopavaju boce koje uz pomovjetra stvaraju buku i na taj naintjeraju krtice.


19


20/32

20


uta kukuruzna sovicasve znaajniji tetnik

rajice i paprike napodruju Hercegovine

Helicoverpa armigeraHubn, (uta kukuruznasovica, pamukova sovicasovica paprike) jedna jeod najopasnijih tetoinaveine poljoprivrednihkultura. Izrazito je

polifagna vrsta hrani sna oko 250 raznih biljakNaroito velike tetepriinjava generativnimorganima pamuka,kukuruza, duhana, rajicpaprike, suncokreta itd.V L, . .

Na razvoj i masovno razmno-avanje ove sovice povoljnoutjeu visoke temperature i

padaline s proljea i visoke tempe-rature tokom ljetnih mjeseci. Ti-pina je suptropska vrsta, a u naekrajeve leptiri dolijeu sa podrujaMediterana koji se, ovdje dalje raz-mnoavaju i prikljuuju malobroj-nim lokalnim populacijama.

Morfoloke odlikeLeptiri su raspona krila 30-35

mm. Prednja krila su sivkasto ze-lenkasta ili crvenkasto smea, satamnom pjegom u sredini, a stra-nja su uto-smea, sa irokom

tamnom prugom pri kraju. Jaja suokrugla. Promjera oko 0,5 mm.Svjee odloena jaja su sjajno u-to-bijela, a prije piljenja liinkepostaju tamno smea. Boja gusje-nica je vrlo promjenjiva, u osnovi

sivo-zelena do crvenkasto mrka,sa tamnim uzdunim prugama nalenoj strani. Odrasla je gusjenicedugake 35-40 mm. Kukuljica jecrvenkasto-smea.

uta kukuruzna sovica tijekomgodine razvija od jedne do sedamgeneracija (najvei broj u tropskompojasu), a u junim podrujimanae zemlje vjerojatno dvije do trigeneracije. Prezimi u stadiju kuku-ljice u tlu. Leptiri lete od svibnja dolistopada, a najbrojniji su u periodusvibanj-lipanj, a posebno u kolo-voz-rujan. Oploene enke odlauu prosjeku oko 500 jaja, uglavnomna generativne organe biljaka. Ra-zvoj jedne generacije tijekom ljetatraje u prosjeku 25-40 dana.

Izgled tetatete priinjavaju gusjenice koje

se ubuuju u zelene ali i zrele plo-dove rajice i paprike. U plodo-ve paprike gusjenice se najee

zavlae pored drke ploda. Osimplodova, gusjenice ute kukuruzna

sovice sovice, kod rajice napadajui stabljiku u koju se zavlae. Kodduhana gusjenice napadaju listovei cvjetove, a najvie oteuju ahu-re i sjemenke u njima. Kod graka,graha i soje oteuju mahune.

Porast populacijeZadnjih dvadesetak godina ve

tete od ovog tetnika zabiljeensu u Maarskoj, Srbiji, HrvatskoBiH. Posebno velike tete zabiljeene su u Vojvodini (Srbija) u periodu 1993. 1994. te u periodu 200do 2002. Takoer, u posljednje t

Oteeni plodovi i stabljika rajice od gusjenica ute kukuruzne sovice


21/32

21


godine na ovom podruju biljei sepoveana populacija leptira ute

kukuruzne sovice.Na podruju Hercegovine, veetete na rajici i paprici zabiljeenesu u 2001 i 2002. godini, te u perio-du 2010 do 2012. tete na rajici po-sebno su velike na podruju opineLjubuki gdje se rajica uzgaja u dvaturnusa. tete na paprici posebno suvelike na podruju opine apljina.

Mjere suzbijanjaSuzbijanje ute kukuruzne sovice

i smanjenje tete mogue je primje-nom integralnog pristupa, koristeipri tome sve raspoloive mjere: uz-goj tolerantnih hibrida i sorti, agro-tehnike, bioloke i kemijske. Tole-rantnost hibrida kukuruza zasnivase na veem stupnju zatienostiklipova od napada gusjenice i uskoje povezana sa duinom listova ibrojem slojeva komuine.

Od agrotehnikih mjera smanje-nju brojnosti tetoine osobito do-prinosi unitavanje korova, obradatla, vrijeme sjetve itd. Unitavanjekorovskih biljaka u cvijetu i uope

higijena polja doprinosi smanjenojdopunskoj ishrani imaga, to do-vodi do smanjenja nosivosti en-ki. Dublja obrada tla u jesen moedovesti do visoke redukcije prezi-mljujuih kukuljica (i do 84 %).

U biolokom suzbijanju utekukuruzne sovice parazitoidi jaja(vrste rodaTrichogramma) moguu visokom postotku reducirati po-pulaciju ove tetoine. Takoer, usvijetu se koriste i bioloki priprav-ci na bazi bakterije Bacilus thurin-

giensis, kao i neki entomopatogenivirusi.

Poari poharaliHercegovinu

U ovoj godini na podruju Hercegovine zabiljeen jvei broj poara koji su unitili velike povrine podrazliitim raslinjem. Naalost, meu opoarenimpovrinama nalo se i nekoliko vinograda, od kojihsu neki djelomino a neki u potpunosti izgorjeli.

M K, . .

Izrazito suno vrijeme, vi-soke dnevne temperature,zaputene poljoprivredne

povrine, nepristupanost te-rena te slaba organizacija i ne-adekvatna opremljenost vatro-gasnih slubi, glavni su krivcivelikog broja poara koji su ovoljeto harali Hercegovinom. Sva-kako u uzroke velikog broja po-ara treba ubrojiti i nemarnostljudi koji su i prouzroili najveibroj poara. Pretpostavlja se da

su neki poari i podmetnuti. Gotovo da nije bilo dana da nije gorjelu Hercegovini. Najvie je gorjelnisko raslinje i makija, ali meopoarenim povrinama bilo je vinograda, vonjaka, nasada povra i drugih poljoprivrednih kulturNeki vinogradi su djelomino unteni, ali ima i onih koji su u potpunosti izgorjeli, posebno oni kosu pomalo zaputeni i u kojima sne provode redovite agrotehnikmjere.

Kemijsko suzbijanje moe seprovoditi na sjemenskim usjevi-

ma kukuruza, na duhanu, kao ina povru. U cilju pravovremenogtretiranja neophdno je pratiti di-namiku leta leptira (lampama ili,jo bolje, feromonskim klopkama),odlaganje jaja i izlazak gusjenicana biljkama, da bi se utvrdilo pra-vo vrijeme za tretiranja. Primje-rice, prag tetnosti u Bugarskoj zamerkantilni kukuruz iznosi 20-30gusjenica na 100 biljaka. Za po-druje Kubana ekonomski pragtetnosti je 3-5 gusjenica na 100biljaka rajice. Kod nas ovi pragovinisu utvreni. Prskanje se provodi5-6 dana nakon poetka masov-nog odlaganja jaja, odnosno kadadominiraju mlai uzrasti gusjenica(L1-L2). Kod nas je malo kemijskihpripravaka koji se mogu koristitiza suzbijanje ute kukuruzne so-vice. Jedan od pripravaka koji imaodlino djelovanje na liinke ovesovice je Affirm koji ima dozvoluu rajici,paprici,krastavcu, tikvi-cama, patlidanu, grahu , salati,kupusu. Karenca za ove kulture

iznosi 3 dana.Veu pojavu i tete od ute ku-

kuruzne sovice mogue je oekiva-ti u godinama kada je temperaturazraka i suma padalina u perioduproljee-ljeto, tokom dvije ili vieuzastopnih godina prelaze viego-dinji prosjek. Dakle, dalje irenje itetnost ove vrste u naoj zemlji za-visit e u mnogome od klimatskihprilika u narednom periodu. Radiodreivanja potrebe za suzbija-njem, ee treba pregledati ugro-

ene usjeve na prisutnost i brojnostodloenih jaja i gusjenica.


22/32

Ve dvadeset godina Croatia osiguranje d.d. uspjeno posluje kao samostalnogospodarsko drutvo u Bosni i Hercegovini. Klju uspjeha ogleda se u tradicijistaroj 128 godina, kompletnoj ponudi ivotnih i neivotnih osiguranja, brzom ipravinom izvrenju obveza, sudjelovanju osiguranika ivota u dobiti i strunimi profesionalnim zaposlenicima. Svojim kapitalom dajemo apsolutno jamstvoosiguranicima da svaki preuzeti rizik Drut vo moe nositi bez ugroavanja teku-e likvidnosti uz brzu i cjelovitu isplatu tete. Hvala na ukazanom povjerenju!Croatia osiguranje d.d. Za sva vremena


22

Kako sladiti stevijomKupila sam vreicu suhog lia ste-

vije no ne znam na koji nain ga pri-premiti za zaslaivanje aja ili kave?

Stevija je posve suha ve nekoli-

ko dana poslije berbe, odnosno kadanjezini listovi postanu ukavi. Tada seskidaju s granice i usitnjavaju u sjec-kalicama ili mlinovima za kavu svedok se ne pretvore u suhi tamnozeleniprah. Takav se prah moe odmah kori-stiti kao sladilo umjesto eera, narav-no u koliini 40 puta manjoj od eera.No budui da bi nekima mogao za-smetati sitni zeleni prah koji pluta popovrini mogue je napraviti i sladilootopljeno u vodi. Prema iskustvu doc.dr. Novaka, najbolji rezultat bit e akose dva grama praha stevije pomijeasa 1 dcl vode i sve zagrije na 80 oC okodesetak minuta. Takva se otopina prijeupotrebe procijedi kroz lter za kavu ikoristi poput komercijalnih sladila.

B.H.

Priprema medovine (medice)Kako napraviti vino od meda (me-

dovinu)?Vino do meda kod nas nije zatieni

proizvod tako da ni nain proizvodnjenije tono deniran. Za proizvod-nju vina od meda potrebno je otopitimed u veoj koliini tople vode (npr.na 100 l vode dodati 30-40 kg meda)!

Nakon otapanja meda pomou re-fraktometra se odredi koliina eerau otopini. O koliini eera u otopiniovisi alkoholna jakost budueg vina.Npr. ukoliko otopina ima17 % eera ubuduem vinu moemo oekivati oko11,2 vol % alkohola. Ako elimo viisadraj alkohola otopini moramo do-dati jo meda. Otopinu je potrebno za-grijati (na oko 65oC) radi unitavanjapatogenih mikroorganizama. Tijekomzagrijavanja stvara se pjena koju jepotrebno ukloniti. Ako ne uklonimopjenu, vino e biti loijeg okusa. Na-

kon zagrijavanja otopina se hladi naoko 20oC. U ohlaenu otopinu pre-poruuje se dodati 2,5-3 g/l kiseline.Moe se dodavati mlijena i/ili vinskakiselina. Kiselinu je potrebno pret-hodno otopiti u manjoj koliini slatkeotopine. Mogu se, po elji, dodavati irazliiti zaini, koji e vinu dati gori-nu. Vrsta meda takoer ima svoj utje-caj na kvalitetu proizvoda. Najbolje jekoristiti isti,vrcani pelinji med. Takopripremljenoj otopini dodaje se selek-cionirani vinski kvasac (40-50 g/100l) kako bi pokrenuli proces alkohol-nog vrenja. Kvasac je potrebno pret-

hodno razmnoiti u manjoj koliinitople slatke otopine. Dodaje se i hra-

na za kvasce (d amonij fosfat) kakobi izbjegli zastoj vrenja. Najbolje jevrenje provoditi u posudi od nehra-jueg elika (inox). Posuda se zatvoripoklopcem i na nju se stavi vrenjaa.

Nakon zavrenog vrenja vino je po-trebno zasumporiti i pretoiti.Antonija Tomi, dipl.ing.agr.

Suzbijanje mievaKrajem ljeta primijetio sam nekoli-

ko mieva u kui ali i u pomonim pro-storijama. Na koji nain obaviti zatitu,

jer se bojim da se ne bi namnoili,jerimam dosta uskladitenog ita.

Kraj ljeta i poetak jeseni, odnosnosnienje dnevnih temperatura, jestvrijeme kada mievi ali i takori napu-taju polje i naseljavaju zatvorene pro-store (najee skladita poljoprivred-nih proizvoda). Kad se primijete prvimievi treba odmah pristupiti njihovusuzbijanju, svakako prije nego to senamnoe. Danas na tritu postoji ve-liki broj razliitih pripravaka kojimase moe obaviti suzbijanje mieva itakora. Dosta ekasan pripravak jest iMiomor koji se moe kupiti kao mekimamak ili paranski blok ovisno gdjega elite primijeniti. Meki mamak sekoristi u zatvorenim prostorima, dokje paranski blok za vanjsku upora-bu. Osim kemijskog naina suzbijanja,koji ukljuuje primjenu rodenticida, za

suzbijanje mieva i takora mogu sekoristiti i ultrazvuni rastjerivai kojise postavljaju u utinice s elektrinomenergijom te emitiranjem valova ome-taju odnosno tjeraju mieve i takore izprostorije u kojoj se nalaze.

dr. Ivan Ostoji

Idealno vrijeme orezivanja lovor vinjeU svom vrtu imam zasaenu ivicu

od lovor vinje u duljini od 80 metara teme zanima kada se tono ona orezujei na koju visinu? Unaprijed zahvalan!

Posljednjih godina lovor vinja je

preuzela primat u hercegovakim vr-tovima i okunicama, to nije sluaj-no iz razloga to se radi o vrlo ilavoji nadasve prilagodljivoj biljnoj vrsti.Tako je moemo uoiti kako vrlo dobrouspijeva u razliitim podnebljima i narazliitim tipovima tala. Kada se uzga-ja u vidu ivice (to je i najei sluaj)treba je redovito i orezivati. Orezivanjese provodi tijekom srpnja i kolovoza aidealna visina biljke iznosi od 1,2 do 1,8metara. Meutim, visinu ivice slobod-no odravajte na eljenoj razini i kodrezidbe se ne bojte rezanja u staro drvo.Naime, lovor vinja e uz minimum pa-

nje (zalijevanje i gnojidba) vrlo brzopotjerati nove izbojke te ete za kratko

vrijeme na svojoj okunici formiratidekorativnu i nadasve otpornu ivuogradu. Kao ivicu mlade biljke iajteu visinu i irinu kako bi potaknuli gra-nanje i zgusnuli nasad. Prvih godina,

nakon sadnje, preporua se orezivanjeu oujku i lipnju na nain da ostavitenovu visinu ograde nekih pet do desetcm, ovisno o napretku biljaka. Kad do-stignete eljenu visinu grm samo odr-avajte ianjem i to u svibnju, nakoncvatnje, te jo jednom u kolovozu ilirujnu. Ako raste kao samostalan grm,u rano proljee prikratite samo granekoje stre i naruavaju eljeni oblik.Mlade grane, koje kreu blie korijenu,skratite na polovicu da bi razgranalipodnoje grma koje esto ogoli. Svakih,otprilike, pet godina rasteretite sreditegrma kako bi ga prozraili.

Ivana Markota, master struke

Raspucali plodovi mandarinaU vrtu, pored ostalih vonih vrsta,

imam i nekoliko stabala razliitih sortimandarina. Meutim, esto se dogaada na njihovim stablima nalazim ras-

puknute plodove. Moete li mi pojasni-ti to je uzrok njihovog raspuknua?

Raspuknue plodova agruma javlja se svake godine u manjoj ili veomjeri. Pucanje plodova posebice karakteristino za stabla koja su duili krai vremenski period, uslije

sue, imala nedovoljne koliine vodu tlu i stablu. Zbog toga stanice i tkiva kore ploda prestaju rasti te izgubsvoju elastinost. Potom dolaze obinije kie ili navodnjavanje uslijed egvoda ulazi u plod i zbog ijeg pritiskali i neelatinosti stanica dolazi do napuknua kore. to je suno razdoblbilo izraenije i due to je raspuknubre i jae izraeno. Plodovi s tanjomkorom kao i stabla u ijoj ishrani nedostaje kalij (koji u stablu utjee nstvaranje ravnotee vode) puno sosjetljivija na ovu neeljenu pojavDrugim rijeima, raspuknue plodovmoemo jedino otkloniti redovitimnavodnjavanjem i opskrbom stabadovoljnim koliinama kalija. U tu svrhu u naim Agrocentrima u Mostaruirokom Brijegu, Grudama i itlukmoete pronai Cifo gnojivo koje sadrava kalij u istom obliku, a koje jprilagoeno potrebama agruma.

Ivica Doko, dipl. in


23/32

Suzbijanjetetnih glodavacaDolaskom hladnijih dana mievi, takori i drugi tetni glodavci naputaju prirodne uvjete i zavlae seu tale, tavane, podrume i skladita hrane u domainstvima. S obzirom da znaju napraviti velike tetepotrebno ih je to ranije poeti suzbijati i to kemijskim deratizacijskim sredstvima.

V L, . .

Osim nelagode, mievi i osta-li glodavci mogu izazvatineprocjenjive tete u do-

mainstvima. Prije svega, nasta-njuju skladita hrane (zalihe itai ostale namirnice) koju zagaujusvojim izmetom, inei je potpunoneuporabljivom. Ali, poteene neostaju ni elektro instalacije i dr-veni predmeti koji bivaju potpunoizgrizeni. Zanimljiv je i podatak da

takor za samo godinu dana moepojesti do 25 kg itarica a jo viehrane uniti njenim razvlaenjem ioneienjem izmetom. Ipak, pravaopasnost prijeti od niza bolesti, autvreno je da takori prenose vieod 20 bolesti ljudi i ivotinja. Izrav-na opasnost prijeti od mije grozni-ce i kuge, ali i od bjesnoe-ukolikozaraeni takor ugrize ovjeka. Po-jedine vrste su posebice agresivne(sivi takor) to i dokazuju sluajevinjihovog ugriza od kojeg su znala

nastradati djeca, te u prigradskimnaseljima sitnija stoka, perad, aki make. Takoer, postoji realnaopasnost i od trihineloze kod kojese ovjek zarazi preko inciranogsvinjskog mesa kao i leptospirozegdje izvor zaraze predstavlja goveemeso. Dakle, rije je o vrlo opasnimivotinjama ije prisustvo ne bi tre-balo nikoga ostaviti ravnodunim.

Koji su mamci najpodesniji zaobiteljska gospodarstva?

Iako danas na tritu moemopronai veliki broj razliitih ke-mijskih pripravaka za unitavanjetetnih glodavaca, ne znai da suti pripravci i najpodesniji za do-mainstva. Razlog lei u injenicito je rije o vrlo opasnim otrovimas kojima treba rukovati prilinooprezno. Obino je rije o uljnimtekuinama koje treba mijeatis odreenom koliinom itarica,

voa i povra i sl. Dakle, zbog velikeotrovnosti spomenutih pripravaka ikompliciranosti njihove pripreme iprimjene puno su praktiniji gotovimamci. Gotove mamke je dovoljnorazbacati na skrovita mjesta na ko-jima se mievi i takori obino kre-u, hrane i gnijezde. Takva mjestase lako uoavaju po ostacima iz-meta, naetim dijelovima sjemenkii po ostalim otpacima hrane. Me-utim, od velike je vanosti i saminadzor mamaca to podrazumijevanjihovo nadopunjavanje i to svedok ih glodavci ne prestanu jesti.

U praksi su se za potrebe obi-teljskog gospodarstva najpodesnijipokazali mamci na osnovi broma-dilona, brodifakuma, okumafenai diefetialona. Spomenute mamcemoete nabaviti u manjim, prak-tinim pakiranjima i to u svakojbolje opskrbljenoj poljoljekarni.Ali, svakako potraite i odgova-

rajuu strunu pomo jer postojtipovi mamaca podesni za uporabu suhim i zatvorenim prostorijama, za primjenu u gospodarskimstambenim zgradama kao i mamnamijenjeni za vlane prostorje. Za domainstva su se posebndjelotvornim pokazali meki mamci MIOMOR sa okusom jagodDanas na tritu postoje posebnzakljuane kutije u koje se postavljaju mamci kako bi se otklonila i svaka mogunost neeljeno

trovanja stoke, kunih ljubimaca.Uz pravilnu primjenu ovih go

tovih mamaca vie neete morastrahovati od nepoeljnih podstanara koji svake godine (kako sizraunali strunjaci i statistiarna podruju BiH naine izravntete u vrijednosti od cca 100 milijuna konvertibilnih maraka.

Obzirom da su glodavci ivoti

nje koje veliku ponju poklanjajosobnoj higijeni (lizanjem iste pojedine dijelove tijela:noge, krzno

ta njihova osobina je iskoritena suzbijanju. Naime, danas na tritpostoje posebni kemijski pripravu obliku paste kojima se premazujmjesta po kojima se glodavci kreuNakon to preu preko takvih povrina, glodavci liui i istei tijelu probavni sistem unose kemijskpripravak koji izaziva njihovo ugibanje. Jedan od takvih pripravakje MURIN pasta koja je vrlo uinkovita u suzbijanju glodavaca

23



24/32

I S, . . .

Njegovanje vina u bocama

Ikad je vino jednom u boci brigao njemu ne prestaje. Takva vinavalja njegovati i povremeno

kontrolirati. To vrijedi kako za vinau bocama namijenjena neposred-noj prodaji i potronji, tako jo ivie za vina koja su punjena da bistarjela-zrijala u boci i tako dobilana kakvoi.

Boce s vinom namijenjene br-zoj prodaji i potronji pravilno seoznaavaju-etiketiraju, pakuju ukartonske kutije ili plastine no-siljke i pravodobno se skladite kodproizvoaa ili u prodavaonicamada bi malo zatim izloena na policebila dostupna izboru kupaca.

U novije vrijeme i u nas je svevie prodavaonica u kojima u ko-jima su boce s vinom izloene uposebnim klimatiziranim pretinci-ma i u kosom ili potpuno leeem

poloaju, to je osobito znaajno zakvalitetna vina i boce koje su za-

tvorene plutenim epom.Stanari novogradnji najee ne-

maju prikladnih prostorija za uva-nje vina pa se opskrbljuju svakod-nevno ili kad im ustreba. Graanikoji stanuju podalje od prodavao-nica vinom, a naroito proizvoaivina ili vlasnici kuica za odmor iobiteljskih kua koji s k tome i po-tovatelji dobre kapljice, nastojat eosigurati vina za viednevne potre-

be. Pravila njege i uvanja vina uboci poznata su svakom ljubitelju,naroito kolekcionaru, ali nee bitisuvino i ovdje nabrojiti barem naj-osnovnija.

Prikladne prostorije za uvanjeairanih vina imaju stalnu i nevisoku temperaturu. Vinu u bocinajbolje odgovara temperatura od10-12 oC to nije lako postii. Zraku takvim prostorijama ne smije bitiodve suh, a to znai da su najpri-kladniji tzv. podrumski uvjeti gdje

uz ve reeno nema ni danjeg svije-tla to vinu smeta.

Iako su vina u boci dobro zae-pljena nije preporuljivo u istimprostorijama uz njih drati na-mirnice ili drugo to bi mirisom ilidrugaije moglo smetati. Nije pre-poruljivo da se tako pohranjenavina potresaju ili pokreu jer seeventualno nastali talog naroitou crnih vina uzmuti. I ovdje je va-no da pluteni ep bude stalno vla-an, jer tada nabubri pa bolje za-

tvara, sprjeavajui ulazak zrakau bocu i uvajui vino od kvarenja.Takav vlaan ep lake se i ode-pljuje. Da bi se udovoljilo svimovim zahtjevima vina se slau naposebne police, koje mogu biti iz-graene od drva, salonitnih cijevi,cigla posebnih oblika i sl. Danasse ve gotovo u svakoj robnoj kuiprodaju naroito za tu svrhu izra-ene plastine ili metalne police ukoje se slau boce u kosom polo-aju i odvojene jedna od druge da

se pri uzimanju ne bi nepotrebnopotresale.

Boce su grlom okrenute prednjostrani police da bi ih lake nadzirali. Jedino se butelje sa pjenuavimvinom okreu grlom na nie, slino poloaju kakav imaju na kosimstalnicama pupitr(od francuskrijei pupitre) to se koriste u klasinoj proizvodnji pjenuca.

Vina u bocama mogu se uvauspjeno due ili krae. Bolje se uvaju crna nego bijela , bolje bogatij

i punija nego tzv. tanka ili laganijaZa stolna i laganija kvalitetn

bijela vina s manje aciditeta npreporua se uvanje due od dvijgodine. Jae alkoholna i punija bijela vina mogu se uvati tri ili vigodina a isto takva crna vina adeset i vie godina.

Valja nam znati da starenje ni jednih ne smije prekoraiti rok dkojeg se vinu kakvoa popravljjer nakon odreene kritine godinpoinje obratni proces.

(preneseno iz knjigVino sunca i ovjeka rod

24



25/32

Etikete za vino

S

vaka boca ili druga ambalaaza vino u prometu mora imati

etiketu koja sadrava Pravil-nikom o vinu denirane oznake.Etikete za vino su vaan izvor in-formacija za potroae, budui dagovore o tipu, kvaliteti i podrijetluvina. Vrlo esto su jedini kriterijpo kojemu potroai odabiru vino.Kako ovjek odabire vizualno, si-gurno je da i dizajn etikete ima vrlovanu ulogu prilikom kupnje vina.Stoga je vrlo bitno da osim osnov-nih informacija koje pruaju ovinu, svojim atraktivnim dizajnomprivuku kupca.

Neke vinske kue pridaju veli-ku pozornost dizajnu etikete, dokih neke vinarije ne mijenjaju duginiz godina. One im postaju zatitniznak. Meutim, elegancija etiketenije garancija kvalitete proizvo-da. Umjesto toga, vani su podacikoji se nalaze unutar etikete, kojepotroaa informiraju o vinu. Prili-kom oznaavanja vina ne smiju sekoristiti rijei, pojmovi, nagrade ilislino, koje bi potroaa mogle do-vesti u zabludu.

Nakon punjenje i epljenja vina,boce idu na etiketiranje. Etikete sestavljaju na prednji i/ili stranjiproireni dio boce, na vrat bocei preko grlia. Etiketa na proi-renom dijelu boce je po veliininajvea, i to je glavna etiketa.

Etiketa na boci moe bitiglavna ili trbuna, prsna ili po-lumjesec, vratna te informa-tivna ili kontraetiketa.

Svi podaci na etiketi

Na glavnoj etiketi piu se po-daci koji su propisani Pravilni-

kom o vinu RH. Na suprotnoj straniod glavne etikete nalazi se infor-

mativna etiketa koja nije obaveznai ne stavlja se uvijek na bocu. Tododatno poskupljuje proizvodnjuvina. Dio teksta za koji nije propi-sano da mora biti glavnoj etiketi,moe se preseliti na informativnuetiketu.

Na vratu se nalazi manja etiketaspecijalnog oblika. Na ovoj etiketise obino nalazi samo neki detaljznaajan za deklaraciju vina, obi-no je to logo kue.

Preko grlia ponekad se stavljaetiketa u obliku papirne trake. Ovaetiketa nije obavezna. Naravno,svaka zemlja ima svoj pravilnik isvoje specinosti kod oznaava-nja vina.

Pored ovih oznaka na etiketi semogu dodati i oznake:- Boje vina (bijelo, ruiasto ili

crno vino)- Sorta, odnosno sorata od kojih je

vino proizvedeno

- Tradicionalnog (specinog) na-ina proizvodnje i

- Priznanja i odlikovanja dobive-nih na priznatim nacionalnimi meunarodnim sajmovima iizlobama vina. Ova odlija mogustajati samo ukoliko se odnose naberbu koja se nalazi u boci.to se tie stolnih vina,ona pre-

ma Pravilniku mogu imati netomanje informacija, a obavezne suoznake proizvoaa, kvalitete, ko-liine vina u litrima, sadraja al-kohola u vol %, zemlje podrijetla,godine berbe te broja boce.

Vrhunska vina mogu imati pr-snu etiketu smjetenu na prijelazutijela boce u grlo boce. Na prsnojetiketi moe se nalaziti oznaka go-dine berbe, oznaka odlikovanja ipriznanja, slike, crtei i slino.

Pjenuavo vino mora u prome-tu imati oznake proizvoaa, nazivvina,sadraj alkohola u vinu (u vo-lumnim postocima), sadraj eerau vinu, oznake dali se radi o prirod-

nom ili gaziranom pjenuavom vinumetoda proizvodnje (metoda vren

u boci, metoda vrenja u tankovimodnosno proizvedeno dodatkomuglji

greeen garden

Documents

r d e n b r

postati lan kluba green

lanove kluba green gardentu

broju glasila moete

sva vaa pitanja vezana

5262018 greeen garden