i z v j e Š t a j u vezi sa pristupom bazama podataka …...institute krivičnog prava, jest...

I Z V J E Š T A JU VEZI SA PRISTUPOM BAZAMA PODATAKA

U FINANSIJSKIM ISTRAGAMA(sa preporukama za unaprijeđenje efikasnosti)

Autori:

Marija Vučko, zamjenica ravnatelja USKOK-a

Sabina Sarajlija, tužiteljica Kantonalnog tužilaštva

Kantona Sarajevo

Urednik:

Prof.dr. Eldan Mujanović

Sarajevo, januar 2017. godine

2

DTP: Mzaik/www.mzaik.com

Sadržaj:

Uvod...................................................................................................................3

• o značaju oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom • uloga finansijskih istraga• ovlaštenja tužitelja

I Način pribavljanja podataka iz pojedinih izvora u FBiH..............................4

• po naredbi/zahtjevu tužitelja -neposredna komunikacija sa registrima • po naredbi suda na prijedlog tužioca• po naredbi/zahtjevu tužitelja-posredno putem agencija za provođenje zakona

II Usporedna analiza pristupa bazama podataka u Republici Hrvatskoj......6

• Porezna uprava, ZK uredi i drugo

III Pristup bazama podataka u Federaciji BiH................................................11

• Porezna uprava, ZK uredi i drugo

Zaključci i preporuke........................................................................................17

IMPRESSUM

Ovaj Izvještaj je izrađen u okviru projekta “Jačanje lokalnih kapaciteta u Feder-aciji Bosne i Hercegovine u borbi protiv korupcije i teških oblika kriminala putem oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom”

Izradu Izvještaja je podržala Vlada Ujedinjenog Kraljevstva. Sadržaj Izvještaja je isključiva odgovornost autora i Centra za istraživanje politike suprotstavljanja kriminalitetu (CPRC) i ne odražava nužno stavove Vlade Ujedinjenog Kraljevstva.

3

UVOD

Imovinska korist osnovni je motiv imovinskih delikata, ali i najvećeg broja drugih, vrlo teških krivičnih djela, koja predstavljaju osnovnu kriminalnu aktivnost i „razlog postojanja“ zločinačkih organizacija i grupa, koje potom tako nezakonito stečenu imovinu koriste za daljnje financiranje svojih zločinačkih pothvata. Stoga se institut oduzimanja imovinske ko-risti nametnuo kao jedan od najvažnijih i najučinkovitijih instrumenata borbe protiv orga-niziranog, odnosno kriminala uopće, kojim se ostvaruje više ciljeva krivičnopravne politike neke zemlje.

Ono što institutu oduzimanja imovinske koristi daje jednu posebnost u odnosu na druge institute krivičnog prava, jest činjenica da se istim ujedno najbliže ostvaruje i načelo prav-ednosti, tako često, barem u očima javnosti, nespojivo sa pravom i sudskim odlukama, te se pokušava uspostaviti stanje kakvo je bilo prije počinjenja krivičnog djela. Oduzimanje imovinske koristi ostvarene krivičnim djelom djeluje represivno na počinitelje krivičnih djela oduzimajući im mogućnost uživanja u plodovima kriminalnog djelovanja, kao i pre-ventivno poručujući budućim počiniteljima krivičnih djela kako se "zločin ne isplati".

Temeljno načelo da nitko ne može zadržati imovinsku korist ostvarenu krivičnim djelom, priznato u svim suvremenim pravnim sustavima, prihvaćeno je Krivičnim zakonom FBiH (čl. 114.), Krivičnim zakonom BiH (čl.110.), Krivičnim zakonom Republike Srpske (čl. 94.st.1.), Zakonom o oduzimanju nezakonito stečene imovine krivičnim djelom FBiH- ZONSIKD (čl. 2. st.1.), Zakonom o oduzimanju nezakonito stečene imovine Distrikta Brčko (čl. 3. st.1.).

Finansijske istrage su sastavni dio postupka za oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom, koje se provode s ciljem utvrđivanja nezakonito stečene imovinske ko-risti (u kojem obliku i gdje se ista nalazi), osiguranja njenog oduzimanja (kada i pod kojim uvjetima ishoditi privremene sudske mjere osiguranja) i u konačnici predlaganja trajnog oduzimanja nezakonito stečene imovinske koristi.Ključnu ulogu u provođenju finansijskih istraga ima tužilac uz neophodnu saradnju svih agencija za provođenje zakona, kao i drugih organa. Tužilac kao nosilac aktivnosti u vođenju finansijskih istraga, ima na raspolaganju niz mjera, radnji i aktivnosti kojima može ulaziti u trag sredstvima, prihodima ili imovini za koju se sumnja da potiče iz krivičnog dje-la, koja su propisane relevantnim propisima, prvenstveno Zakonom o krivičnom postupku FBiH i Zakonom o oduzimanju nezakonito stečene imovine krivičnim djelom FBiH. Da bi tužilac predložio oduzimanje nezakonito stečene imovine, potrebno je da tu imov-inu pronađe, a po njenom pronalasku da poduzme radnje za osiguranje njenog trajnog oduzimanja, pri čemu mora raspolagati dokazima i činjenicama kojima će potkrijepiti svoje prijedloge. Upravo je u tom dijelu najvažnija međusobna saradnja i koordinacija svih or-gana i agencija koja u okviru svojih nadležnosti raspolažu činjenicama koje su neophodne tužiocu u finansijskoj istrazi. Dosadašnja iskustva pokazuju da tužilac znatno vrijeme čeka dostavu podataka koji su od značaja za osiguranje oduzimanja nezakonito stečene imovin-ske koristi, a što za posljedicu ima otuđenje ili sakrivanje imovine koja je stečena nezakoni-tim radnjama, i koja zbog tih okolnosti ostaje nedostupna organima gonjenja, te i nadalje na raspolaganju počiniteljima krivičnih djela za vršenju daljnjih kriminalnih aktivnosti.

Cilj ovog izvještaja je potaknuti sve sudionke finansijskih istraga na razradu modela i me-hanizama unaprijeđenja uzajamne saradnje u razmjeni podataka i informacija, kako bi taj postupak bio jednostavniji i efikasniji, sve u zajedničkom interesu borbe protiv svih vrsta kriminala.

4


I NAČIN PRIBAVLJANJA PODATAKA O IMOVINI U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

Tužilac je u toku krivičnog postupka dužan da istovremeno sa vođenjem istrage o učinjenom krivičnom djelu prikuplja dokaze koji su od važnosti za utvrđivanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom. Obavezu postupanja po nalogu tužioca imaju organi unutrašnjih poslova u kantonima, Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova, Finansijska policija Federacije BiH, Poreska uprava Federacije BiH i svi organi vlasti i institucije u Fed-eraciji BiH, uključujući Komisiju za vrijednosne papire FBiH, Registar vrijednosnih papira u FBiH, Agenciju za bankarstvo FBiH, sudove (zemljišno-knjižni uredi), pravobranilaštva, općine (katastar) i drugi.

Dokaze o imovini osumnjičenog i/ili povezanih lica tužilac može pribaviti na neki od slijedećih načina: a) Zahtjev za dostavljanje informacija/dokumentacije, koji tužilac upućuje direkt-no institucijama koje raspolažu podacima o imovini.1 Rok za dostavu traženih informacija nije propisan zakonom, ali tužilac u praksi u zahtjevu može odrediti instruktivni rok u ko-jem je potrebno dostaviti podatke. Različita su iskustva u pogledu poštivanja ostavljenog roka za dostavu traženih informacija. U najboljem slučaju, zbog proceduralnih razloga vezanih za protokole u vezi sa prijemom i otpremom pošte protekne nekoliko dana dok se podaci ne pribave. Nedostatak ovakvog načina pribavljanja dokaza je izostanak hitnosti i što ne postoji zakonska odredba koja bi sankcionisala kašnjenje u dostavljanju traženih podataka u ostavljenom roku.

b) Naredba suda (u pravilu sudije za prethodni postupak), koja se izdaje po pri-jedlogu tužitelja za izdavanje naredbe bankama ili drugim finansijskim institucijama2, po prijedlogu za privremeno oduzimanje predmeta3 i po prijedlogu za izdavanje naredbe državnim organima, bankama, finansijskim institucijama i drugim pravnim i fizičkim lici-ma4. Zakonom o krivičnom postupku FBiH nije propisan rok za donošenje naredbe niti rok za dostavljanje traženih podataka i informacija po izdatoj naredbi. U praksi je različito postupanje suda pa prijedlozima tužilaštva, tako da postoje predmeti gdje sud izda nared-bu u roku od 24 sata, dok ima primjera da se za izdavanje naredbe čeka i mjesec dana. U naredbi sud određuje rok bankama za izvršenje naredbe, koji varira od 7 do 30 dana od prijema naredbe. Po lex specialis Zakonu o oduzimanju nezakonito stečene imovine kriv-ičnim djelom, propisano je da će sva pravna i fizička lica kojima je naredbom suda naređe-no postupanje - postupati sa naročitom hitnošću, te da će sud u naredbi za dostavljanje podataka i informacija odrediti rok u kojem se ona mora izvršiti, koji ne može biti duži od mjesec dana. Ova zakonska formulacija ostavlja mogućnost sudu da ostavi rok od 30 dana za dostavu podataka, što u konkretnom slučaju može biti predug period, te bi tužioci u predmetima gdje smatraju da postoji opasnost od odlaganja dostave podataka trebali da predlažu, a sudovi određuju, kraće rokove za dostavu podataka. Prednost ovog Zakona je u tome što su propisane procesne kazne za nepostupanje po naredbi suda.

1 čl. 45. st. 2. tačka d) ZKP FBiH.2 čl. 86. ZKP FBiH3 čl. 79. ZKP FBiH.4 čl. 13. ZONSIKD

5

c) Naredba/Zahtjev za prikupljanje podataka o imovini osumnjičenog i/ili povezanih oso-ba kojom tužilac delegira pribavljanje navedenih podataka nekoj od agencija za provođen-je zakona (MUP, FMUP, FOO-SIPA, Porezna uprava FBiH). Rok za podnošenje izvještaja o provedenoj finansijskoj istrazi je najkasnije 3 mjeseca51.

***

Svaki od gore navedenih načina prikupljanja podataka o imovini osumnjičenih i/ili povezanih osoba povezan je sa određenim vremenskim ograničenjima u smislu da se po-daci moraju čekati nekad kraći, a češće duži vremenski period. S druge strane, vlasništvo i posjed su promjenjive kategorije jer je imovinu moguće brzo otuđiti (npr. prodaja vozila), čime se dovodi u pitanje cilj finansijske istrage: otkrivanje sa ciljem oduzimanja nezakonito stečene imovine.

Kada se uzme u obzir da je rok za sprovođenje finansijske istrage po Zakonu o oduzimanju nezakonito stečene imovine krivičnim djelom 6 mjeseci, proizlazi da je pred tužiocem koji paralelno radi na krivičnoj istrazi složen zadatak, jer se objektivno može desiti da dok prikuplja podatke o imovini i dopisuje se s raznim agencijama- ta imovina promjeni vlasnika /korisnika i time se oteža prikupljanje dokaza u istrazi.

Svrha ovog izvještaja jeste da ukaže na zakonske mogućnosti i ponudi praktične preporuke kako bi se tužiteljima kantonalnih tužiteljstava u Federaciji BiH iz deset kanto-nalnih tužiteljstava, po uzoru na uporednopravni pozitivan primjer iz Republike Hrvatske, omogućio pojednostavljen ili direktan pristup bazama podataka o imovini.

Kao povod za ovu analizu, pored osiguranja načela hitnosti kao osnovnog razloga za direktan ili pojednostavljen pristup bazama podataka o imovini jeste i osiguranje većeg stepena tajnosti istrage jer bi za istragu znao puno manji broj operativaca, čime bi se na minimum svelo “curenje” informacija. Da je ovakva analiza potrebna i opravdana potvrđu-je i jedan od zaključaka Savjetovanja tužilaca iz Federacije BiH u Neumu iz oktobra 2016. godine, kojim je istaknuto da je u cilju efikasnosti finansijskih istraga potrebno unaprijediti saradnju između tužilaštava i drugih državnih organa na način da se osigura direktan prist-up njihovim bazama podataka i općenito identifikaciji imovine.

5 čl. 9. stav 3. ZONSIKD

6


USPOREDNA ANALIZA PRISTUPA BAZAMA PODATAKA OD STRANE TUŽITELJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Tužitelji u Republici Hrvatskoj, u nekim slučajevima svi, a u nekim samo iz Ureda za suzbi-janje korupcije i organiziranog kriminaliteta (dalje: USKOK), imaju direktan pristup baza-ma podataka čiji sadržaj je nužan za provođenje financijskih izvida. Osim toga, USKOK u nekim tijelima ima kontakt osobu kojoj se direktno obraća sa zahtjevom za dostavu poda-taka. Tako sva državna odvjetništva (županijska i općinska) imaju direktan pristup bazama podataka Financijske agencije i Zajedničkom informacijskom sustavu zemljišne knjige i katastra, dok USKOK osim navedenih baza ima direktan uvid i u bazu Porezne uprave i MUP-a, te sporazume o suradnji i razmjeni podataka sa Upravom za sustav javne nabave, Uredom Vlade RH za središnju javnu nabavu, Uredom za sprječavanje pranja novca, Fi-nancijskim inspektoratom i Carinskom upravom, temeljem kojih je putem kontakt osoba omogućeno prioritetno postupanje po zahtjevima USKOK-a. Najveći dio tih pristupa i razmjene podataka osiguran je potpisivanjem odgovarajućih Sporazuma, a dio samo dogovorom čelnika.

1. Porezna uprava – i u Republici Hrvatskoj tužitelj relevantne podatke od Porezne uprave traži zahtjevom temeljenim na Zakonu o kaznenom postupku, pri čemu nema ograničenja kod dostave tih podataka. Upravo to je bio glavni argument u razgovorima s Poreznom upravom oko omogućavanja direktnog pristupa njihovoj bazi. Državno odvjetništvo, odnosno USKOK, uputio je prijedlog Ministarstvu financija u čijem sastavu je Porezna uprava, da se u cilju unapređenja suradnje u borbi protiv organizira-nog kriminala i korupcije razmotri mogućnost da se USKOK-u odobri direktan pristup bazi podataka Porezne uprave, a obzirom da nema nikakvih ograničenja da se ti podaci dostavljaju na zahtjev USKOK-a. Osim navedenog, kao argumenti su korišteni i statistički podaci o tome koliko takvih zahtjeva je na polugodišnjoj razini upućeno Poreznoj upravi s napomenom da to zahtijeva da se ispišu svi podaci, analiziraju i u službenoj formi do-stave USKOK-u, što ne bi bilo potrebno da USKOK sam može pristupiti toj bazi. Ukazano je da bi navedeno dovelo do smanjenja opterećenja Porezne uprave i znatno doprinijelo efikasnosti. Ovdje treba navesti da je svakako bio bitan i segment sigurnosti, jer uslijed velikog broja osoba koje kroz svoj redovni posao (otprema, urudžbeni prijem, razni ref-erenti u službama koje prikupljaju podatke i sl.) dolaze u doticaj, s traženim podacima, uvijek postoji sumnja da može doći do neželjenog otkrivanja u odnosu na koga USKOK traži podatke, koje otkrivanje kod financijskih istraga može dovesti do ozbiljnih posljedica (otuđenje i sakrivanje imovine i sl.). K tome, u dosta slučajeva, nakon što referent Porezne uprave obradi zahtjev USKOK-a i dostavi službeno očitovanje, USKOK dobivene podatke ne koristi u daljnjem tijeku postupka, pa u slučaju da tužitelj sam vrši uvid u podatke isto bi mogao zaključiti bez službenih zahtjeva, analize i čekanja. Sve navedeno su bili argu-menti uz prijedlog da se razmotri odobrenje za direktan uvid u bazu podataka. Svemu je pomogla i činjenica da se radilo o vremenu kada je RH vodila pristupne pregovore za ulazak u EU, a stalni prigovori Europske Komisije bili su u odnosu na nepostojanje jedinst-vene baze podataka, odnosno nepovezanosti baza i nemogućnosti da se iste međuinsti-tucionalno koriste. Prijedlog USKOK-a je prihvaćen, samo je bilo pitanja tehničke naravi, odnosno na koji način to provesti u djelo. U konačnici dogovoreno je da se u prostorijama USKOK-a instalira jedno računalo koje će biti korišteno samo za potrebe uvida u sustav

7

Porezne uprave. Najviše se razgovaralo o vrsti podataka u koje će biti omogućen uvid. Naime, Porezna uprava u bazi ima cijeli niz podataka koji se odnose na postupke u tijeku (npr. postupke naplate poreza, postupke nadzora i sl.), za koje je sa strane Porezne uprave ocijenjeno da zbog činjenice da se radi o postupcima koji su u tijeku, te se ne zna kada će i na koji način biti okončani, da ne bi bilo svrsishodno da se istima USKOK koristi u svojim obradama. Obzirom da za financijske istrage takvi podaci nisu odlučujući, dogovoreno je da se USKOK-u omogući uvid u podatke koji su direktno vezani za financijske istrage, kao što su: prodaje i kupnje nekretnina i pokretnina (kada je pravni posao zaključen, tko su stranke, cijena, lokacija nekretnine, porez i sl.), podaci o poslovanju pravne osobe (prijave poreza i prireza, dobiti, bilance, godišnji promet po žiro računu, tko vodi knjigovodstvo i sl.), dakle sve opće podatke i ono što je pravomoćno okončano. Može se reći da USKOK nema uvid u cjelokupnu bazu podataka Porezne uprave, ali ima uvid u sve ono što mu je za financijsku istragu potrebno. Nakon što je navedeno usuglašeno USKOK-u je odobre-no ukupno 5 šifri (lozinki) za pristup bazi podataka i ujedno je određen jedan službenik Porezne uprave da bude na raspolaganju USKOK-u, o čemu je krajem 2006. potpisan Sporazum o unaprjeđivanju suradnje u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije. Predmetnim Sporazumom utvrđeno je da će Ministarstvo financija-Porezna uprava dopus-titi USKOK-u uvid u baze podataka o sveukupnoj imovini poreznih obveznika, ako postoje osnove sumnje da je ta osoba ili s njom povezana osoba počinila kazneno djelo iz na-dležnosti USKOK-a, a bazi podataka pristupat će se putem ovlaštenog službenika Porezne uprave dodijeljenog na rad USKOK-u.

U praksi je predmetni Sporazum implementiran na sljedeći način: USKOK je nabavio jedno računalo za tu svrhu. Informatičke službe Porezne uprave i USKOK-a su instali-rale potrebne alate za pristup bazama Porezne uprave, pri čemu su proveli i dogovorena ograničenja uvida, nakon čega se je tužitelj kada je trebao neke provjere obraćao službe-niku Porezne uprave koji je stavljen na raspolaganje USKOK-u i određeni broj radnih sati, ovisno o potrebama USKOK-a, je bio fizički u poslovnim prostorima USKOK-a. Tražene provjere vrše se bez posebnog pisanog zahtjeva i posebne pisane analize poreznog službenika (osim ako ju je tražio tužitelj), te uz ispisivanje onoga što je potrebno. Pot-pisivanje navedenog Sporazuma objavljeno je na službenim stranicama i Ministarstva financija i USKOK-a, što je tužitelju omogućilo da bez posebnog obrazlaganja od kuda mu podaci i ispisi na koje se poziva u svojim prijedlozima, zahtjevima i dr., samo navodi „uvi-dom u Informacijski sustav Porezne uprave“. Početkom 2016. godine, a obzirom da je veći-na tužitelja već jako dobro upoznata sa funkcioniranjem i čitanjem baza podataka Porezne uprave, uslijed čega je prestala potreba da se službenik Porezne uprave koristi za tu svrhu, između Porezne uprave i USKOK-a dogovoreno je da se sa odobrenim lozinkama zaduži 5 tužitelja. Uslijed navedenog od prije cca. pola godine 5 točno određenih tužitelja ima svoje lozinke i ulazi u bazu podataka samostalno bez pomoći službenika Porezne uprave.

2. Zemljišno-knjižni uredi/Katastar nekretnina – u Republici Hrvatskoj ustrojena je jedinstvena baza zemljišnih podataka i zajednički informacijski sustav zemljišne knjige i katastra (ZIS- baza podataka koja na jednom mjestu pohranjuje sve podatke zemljišne knjige i katastra - u ovom trenutku ZIS je u punom produkcijskom radu na području cijele RH u 107 zemljišnoknjižnih odjela, 112 katastarskih ureda i Gradskom uredu za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba). Navedeni ZIS ima javni podsustav koji je dostupan javnosti i svatko može vršiti uvid u isti, a sadrži pregled zemljišnih knjiga, pregled statusa zemljišno-knjižnih predmeta i pregled katastarskog operata. Da bi se dobili podaci uvidom u ovaj javni podsustav, te da bi se isti mogao pretraživati, potrebno je znati broj z.k čestice ili z.k uloška te katastarske općine

8


i suda kod kojeg se vodi upis, odnosno broj zemljišno-knjižnog predmeta za koji se želi vidjeti stanje. Osim navedenog javnog podsustava ovaj informacijski sustav ima i drugi nejavni sustav u koji uvid imaju samo službenici zemljišnih knjiga i katastra, odnosno ona tijela čiji je posao vezan za ovaj sustav. Navedeni nejavni podsustav može se pretraživati samo uz posebno odobrenje (lozinku) a omogućava dobivanje podataka o tome da li neka osoba (pravna ili fizička) ima ili je imala nekretnine na području RH samo koristeći njene osobne podatke (ime, prezime i OIB-osobni identifikacijski broj). Dakle, upravo ono što je tužitelju potrebno u financijskoj istrazi. Ministarstvo pravosuđa, koje je nadležno u ovom segmentu, u dogovoru sa Glavnim državnim odvjetnikom RH odobrilo je lozinke držav-nom odvjetništvu za pretraživanje ove baze podataka. Odobrenje je dogovoreno bez pot-pisivanja posebnog sporazuma, na način da je Državno odvjetništvo RH dostavilo podatke tužitelja koji će biti nositelji lozinke i to u svakom državnom odvjetništvu (općinskom i županijskom, kao i USKOK-u). Na ovaj način Državnom odvjetništvu RH dodijeljeno je oko 50 lozinki vezanih za pojedinog tužitelja iz pojedinog državnog odvjetništva. Obzirom da Državno odvjetništvo RH uz Kazneni odjel ima i Građansko-upravni odjel, najčešće nos-itelj lozinke je državni odvjetnik iz Građansko-upravnog odjela, obzirom da te kolege rade upravo na predmetima vezanim za zemljišno-knjižno pravo, te bolje poznaju predmetnu materiju od tužitelja koji rade kaznene predmete. Što se tiče USKOK-a lozinka je dodijel-jena na ime jedne tužiteljice iz Odjela za istraživanje imovinske koristi stečene kaznenim djelom. 3. Sudovi nadležni za upis pravnih subjekata - u Republici Hrvatskoj to je sudski regis-tar koji se vodi pri trgovačkom sudu. Kako se radi o javnim podacima koji su dostupni na službenim stranicama sudskog registra i svatko ih može pretraživati, a čiji javno dostupan sadržaj u načelu zadovoljava potrebe financijske istrage, to nije tražen nikakav dodatni pristup njihovim bazama.

4. MUP - temeljem Sporazuma o razmjeni podataka u predistražnoj fazi postupka zak-ljučenog u 2009. godini između USKOK-a i MUP RH-Ravnateljstva policije, dogovoreno je će MUP omogućiti USKOK-u direktan pristup podacima kriminalističko-obavještajnog sustava te podacima informacijskog sustava MUP-a. Obzirom da se radi o klasificiranim podacima dogovoreno je da se isti mogu koristiti samo za potrebe predistražnog postupka koji je tajan, te da će se za to koristiti sigurnosni sustav komunikacije za prijenos poda-taka, kao i da telekomunikacijska oprema koja se koristi za pristup bazama MUP-a mora biti u osiguranim prostorijama. Nadalje, bilo je nužno specificirati tehničke pretpostavke za provedbu navedenog, te dogovoriti tko će snositi troškove nabavke informatičke i tehničke opreme. Temeljem navedenog u USKOK-u je instalirano računalo sa tehničkim pretpostavkama za povezivanje s bazom MUP-a, kojoj se može pristupiti temeljem ulazne lozinke koja je dodijeljena jednom tužitelju USKOK-a. Osim navedenog, sukladno Zakonu o kaznenom postupku ravnatelj USKOK-a je zatražio od Ravnatelja policije da odobri polici-jskog službenika-istražitelja za rad na predmetima USKOK-a koji je puno radno vrijeme u USKOK-u i među ostalim zaduženjima vrši provjere u navedenoj bazi po zahtjevu tužitelja. 5. Finansijsko-informatička agencija - u Republici Hrvatskoj to je Financijska agencija (FINA) i ona vodi jedinstveni registar računa pravnih i fizičkih osoba u RH, a državno odv-jetništvo podatke od nje traži zahtjevom temeljenim na Zakonu o kaznenom postupku, bez naloga suda. Državnom odvjetništvu RH pristup navedenoj bazi osiguran je bez potpisiv-anja posebnog sporazuma. Kao i kod Zajedničkog informacijskog sustava zemljišne knjige i katastra, i u ovom slučaju Državno odvjetništvo RH dostavilo je FINI podatke tužitelja koji će biti nositelji lozinki i to u svakom državnom odvjetništvu (općinskom i županijskom,

9

kao i USKOK-u). Na ovaj način Državnom odvjetništvu RH dodijeljeno je oko 50 lozinki na ime pojedinog tužitelja iz pojedinog državnog odvjetništva. Što se tiče USKOK-a lozinka je dodijeljena kriminalisti. Pristupom ovoj bazi, temeljem osobnih podataka dobiju se podaci o računima koje neka pravna ili fizička osoba ima u RH, u kojoj su banci otvoreni, o kakvim se računima radi (depozitni, žiro, tekući, multivalutni i dr.) kada su otvoreni, da li su aktivni, blokirani, zatvoreni dr. U bitnom vide se svi podaci osim prometa po računima i njihovog stanja, koji se moraju zatražiti od banke, zahtjevom sukladno Zakonu o kaznenom pos-tupku. Obzirom da u RH nema bankovne tajne za podatke koji se dostavljaju državnom odvjetništvu (predviđeno kao izuzetak Zakonom o kreditnim institucijama), to banke, bez naloga suda, u kratkim rokovima dostavljaju tražene podatke.

6. Registar vrijednosnih papira – u Republici Hrvatskoj to je Središnje klirinško depozi-tarno društvo (SKDD). Na službenim stranicama ove institucije mogu se dobiti samo određeni podaci (npr. deset prvih dioničara i sl.). Uvidi u njihove baze nisu dostupni, niti je to traženo. Podaci se mogu dobiti temeljem zahtjeva pozivom na Zakon o kaznenom postupku. Državno odvjetništvo RH nije tražilo omogućavanje direktnog pristupa njihovim bazama. 7. Komisija za vrijednosne papire – u Republici Hrvatskoj to je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA). Isti nemaju baze s podacima koji bi bili bitni za fi-nancijske istrage. Naime, isti nadziru tržište kapitala, vode upravne postupke, ograničavaju trgovanje pojedinim dionicama, izriču sankcije brokerima, oduzimaju licence i sl., slijedom čega nije bilo potrebno tražiti uvide u njihove baze.

8. Agencija za bankarstvo, Centralna banka – u Republici Hrvatskoj to je Hrvatska narod-na banka (HNB). Uvid u bazu HNB-a nije tražen jer njihova baza nema ključne podatke za financijsku istragu, a da je i traženo isto ne bi bilo odobreno jer bi to bilo protivno Zakonu o Hrvatskoj narodnoj banci. 9. Finansijsko Obavještajni Odjel – u Republici Hrvatskoj to je Ured za sprječavanje pranja novca. Direktan pristup njihovoj bazi nije tražen, ali je sa istim USKOK u veljači 2011. zaključio Sporazum o suradnji i razmjeni podataka, informacija i dokumentacije. Naveden-im Sporazumom ugovorena je prioritetna razmjena podataka, održavanje polugodišnjih sastanaka, te po potrebi održavanje operativnih sastanaka, edukacije i izobrazbe, pri čemu su određeni koordinatori ispred navedenih tijela za neposrednu komunikaciju i razmjenu podataka.

10. Registar zaloga – u Republici Hrvatskoj registar zaloga, odnosno jedinstvena baza podataka o upisanim opterećenjima, pravima ili zabranama na pokretninama, dionicama, udjelima i poslovnim udjelima, vodi se pri Financijskoj agenciji (FINI) i zove se Upisnik sudskih i javnobilježničkih osiguranja tražbina vjerovnika (Upisnik založnih prava). Upisnik je javan i svatko može izvršiti uvide i provjere, tako da nema potrebe da se traže bilo kakvi dodatni pristupi.

11. Notarska komora – u Republici Hrvatskoj to je Hrvatska javnobilježnička komora – pristup njihovim podacima nije tražen, jer njihove baze podataka nisu značajne za fi-nancijsku istragu. U nekim slučajevima potrebno je pribaviti podatke od pojedinog javnog bilježnika i to je moguće temeljem zahtjeva pozivom na Zakon o kaznenom postupku.

10


12. Direkcija civilne avijacije – u Republici Hrvatskoj to je Hrvatski registar civilnih zrako-plova koji vodi Registar zrakoplova koji je javno dostupan pa nikakvi dodatni pristupi nisu potrebni. 13. Kapetanije za unutrašnju i za pomorsku plovidbu – u Republici Hrvatskoj to je Hrvatski registar brodova koji vodi upisnike brodova, brodica i jahti, koji podaci su najvećem dijelu javno dostupni, tako da nije tražen dodatni pristup njihovim bazama. 14. Javna nabava - osim ranije navedenih tijela USKOK je u srpnju 2010. zaključio Spora-zum i sa Upravom za sustav javne nabave koja je ustrojena pri Ministarstvu gospodarstva, te u veljači 2011. Sporazum o suradnji sa Uredom Vlade RH za središnju javnu nabavu. Navedenim Sporazumima dogovorena je neposredna razmjena podataka i određeni su koordinatori. Obzirom da je u međuvremenu sustav javne nabave u Republici Hrvatskoj dostupan na portalu javne nabave, te da je većina podataka iz postupaka javne nabave dostupna javnosti, to nije bilo potrebe za zahtjevom za dodatnim uvidima u njihove baze. Ovo tim više što navedeni podaci nisu bitni za financijsku istragu, već uglavnom kod izvida kaznenih djela u svezi s javnom nabavom. 15. Financijski inspektorat ustrojen pri Ministarstvu financija - USKOK je s navedenim tije-lom u veljači 2011. zaključio Sporazum o suradnji i razmjeni podataka, informacija i doku-mentacije, te su dogovoreni koordinatori. Navedeni inspektorat, a obzirom je ustrojeno pri Ministarstvu financija koristi istu bazu kao i Porezna uprava, tako da dogovori oko uvida u njihove baze nisu bili potrebni.

16. Carinska uprava također je ustrojena pri Ministarstvu financija. Sa navedenom up-ravom u lipnju 2012. USKOK je zaključio Sporazum o suradnji i razmjeni podataka, te su određeni koordinatori. Uvid u bazu nije tražen, međutim podaci iz njihovih baza i nisu od ključne važnosti za financijske istrage.

11

PRISTUP BAZAMA PODATAKA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

Ključne institucije koje raspolažu podacima od značaja u finansijskoj istrazi u Feder-aciji Bosne i Hercegovine su: Porezna uprava Federacije BiH, zemljišno-knjižni uredi, deset kantonalnih i federalno ministarstvo unutrašnjih poslova, Finansijsko-informatička agenci-ja, uredi za katastar pri općinama, odnosno Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne odnose, poslovne i skrbničke banke, te Registar vrijednosnih papira u FBiH. Pored ovih, podacima o imovini i drugim činjenicama od važnosti u finansijskoj istrazi raspolažu Centralna banka BiH, Finansijsko-obavještajni odjel Državne agencije za istrage i zaštitu, Komisija za vrijednosne papire FBiH, Ministarstvo pravde BiH/Registar zaloga, i druge institucije koje se u specifičnim slučajevima mogu pojaviti od značaja za istragu.

1. Porezna uprava FBiH raspolaže podacima iz evidencija i raspoloživih aplikacija o prijavl-jenim/zakonitim prihodima i poreskim obavezama osumnjičenih/povezanih osoba. Podaci iz Poreske uprave se pribavljaju po zahtjevu tužitelja, po kojem porezni organi pružaju pomoć u prikupljanju podataka u istražnom postupku zbog kršenja poreznih zakona62. Cijeneći činjenicu da jedini posjeduju podatke o zakonitim prihodima osumnjičenih i/ili povezanih lica neizostavni su u provođenju finansijskih istraga. Obzirom da imaju pristup bazi FIA, bilo bi korisno da tužilac može izvršiti direktan uvid u baze podataka obje institucije, jer su pored zemljišnih knjiga to ustanove koje raspolažu sa najvažnijim i najčešće traženim podacima u finansijskim istragama.

2. Zemljišno-knjižni uredi pri općinskim sudovima raspolažu podacima o nekretninama upisanim u zemljišne knjige. Od ZK ureda se mogu dobiti aktuelni i historijski zemljiš-no-knjižni izvodci na ime osumnjičenog/povezane osobe, iz kojih je vidljivo vlasništvo na nekretnini, podaci o predbilježbama, zabilježbama i teretima na nekretnini; podaci iz glavne zemljišne knjige, zbirke isprava (osnov za knjiženje) i pomoćnih registara. Načela javnosti i povjerenja u zemljišne knjige čine podatke iz zemljišnih knjiga dostupnim svim zainteresovanim subjektima. Tužilaštva su ove podatke do sada pribavljala upućivanjem zahtjeva ZK uredima određenih općinskih sudova jer ne postoji jedinstvena baza podataka koja bi u Federaciji BiH ili na nivou države objedinjavala podatke iz svih sudova. Dužina čekanja za dostavu podataka ovisi od stepena hitnosti, preciznosti zahtjeva i ažurnosti ZK referenta kojem je zahtjev dat u rad. Trenutno nadležnost za poslove zemljišnjih knjiga u Federaciji BiH obavljaju 32 zemljišno-knjižna ureda. Neki sudovi u Federaciji BiH imaju elektronsku bazu podataka javno dostupnu građanima na Internetu koja ima isključivo informativnu namjenu. Nije moguća pretraga po licima, nego po nazivu zemljišnoknjižne općine i broju uloška i/ili parcele. Baza sadrži podatke iz katastarskih općina u kojima je izvršen prijenos, podatke iz evidencije katastra nekretnina, podatke koji su do sada ruč-no unešeni iz zemljišnih knjiga i podatke prenesene iz elektronske baze knjiga položenih ugovora.

3. Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove73 realizirala je Projekt uspostave jedinstvenog softvera za katastar Federacije BiH, koji je omogućio sjedinja-vanje katastarskih podataka Federacije BiH i njihovu internetsku prezentaciju. Jedan od osnovnih ciljeva ovog projekta je standardizacija i jednoobrazan rad općinskih katastarskih ureda u Federaciji BiH. Tako se na službenoj internet stranici mogu naći katastarski podaci

6. Čl. 5. Zakona o Poreznoj upravi FBiH.7. Zakon o premjeru i katastru nekretnina, Pravilnik o bazi podataka katastra nekretnina, Zakon o naknadama za korišćenje podataka i vršenje usluga u oblasti premjera i katastra nekretnina

12


o parcelama i stanju posjeda na istim. Podatke svi mogu pretraživati po broju katastarske parcele ili broju posjedovnog lista, odnosno katastarsko-knjižnog uloška, s tim da ranije treba odabrati općinu i katastarsku općinu u kojoj se tražena parcela ili posjedovni list, odnosno katastarsko-knjižni uložak nalaze. Svi podaci su informativnog karaktera i ne mogu služiti kao javna isprava. Ograničenje je ako prilikom pretrage ne znamo podatke potrebne za pretragu i to što su podaci informativnog karaktera. Javne isprave se izdaju u općinskim službama nadležnim za geodetske poslove i katastar. Uz Federalnu upravu za geodetske i imovinsko-pravne poslove postoje i četiri samostalne geodetske uprave na kantonalnom nivou i 79 općinskih službi nadležnih za geodetske, imovinsko-pravne poslove katastra nekretnina i katastra zemljišta. Obzirom da određene općine trenutno nemaju podatke u digitalnom obliku, a u nekim općinama se radi na ažuriranju katastar-skih podataka, na ovoj internetskoj stranici se ne mogu pronaći katastarski podaci za sve općine. Smatramo da je potrebno ostvariti kontakt sa nadležnim u Federalnoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove kako bi se utvrdilo da li postoje tehničke mogućno-sti da se pretraga baze podataka vrši po imenu vlasnika/posjednika nekretnine.

4. Općinski organi uprave nadležni za imovinske poslove - Uredi za katastar izdaju posje-dovne listove koji sadrže podatke o posjedniku, ali nisu dokaz o vlasništvu. Podaci o vlas-ništvu vidljivi su samo iz zemljišnih knjiga, odnosno vlasničkog lista. Pri općinama se mogu pribaviti posjedovni list, rješenje o odobrenju za građenje, rješenje o izdavanju urbanis-tičke dozvole za određenu nekretninu, izvedbeni projekat za izgradnju nekretnine i prateća dokumentacija vezanu za postupak izdavanje urbanističke/građevinske dozvole. U slučaju da se obezbijedi pristup bazi podataka Federalne uprave za geodetske i imovinskopravne odnose i jednostavno obezbijede posjedovni listovi, smatramo da bi bilo dovoljno sa općinskim službama dogovoriti saradnju kroz određivanje kontakt osobe u službama koje bi brzo dostavljale tražene podatke tužiocu.

5. Općinski sudovi nadležni za upis pravnih subjekata sadrže podatke o aktuelnim i his-torijskim izvodima iz registra privrednih subjekta iz kojeg je vidljiv naziv registrovane firme; vlasnik i osoba ovlaštena za zastupanje; registrovana djelatnost; raniji vlasnici i direktori. Također raspolažu zbirkom isprava. Zakon o registraciji poslovnih subjekata u Federaciji BiH propisuje kao načelo registracije-načelo javnosti, što znači da svako može bez dokazivanja pravnog interesa izvršiti uvid u podatke upisane u glavnoj knjizi registra i javne podatke iz zbirke isprava registra te zahtjevati da mu se izda izvadak, odnosno prijepis javnih podataka iz glavne knjige registra, a jedino se zakonom propisuje kada je za uvid ili za pribavljanje izvadaka iz zbirke isprava registra nužno dokazivanje pravnog interesa. Na web portalu pravosudje.ba pod nazivom “Registri poslovnih subjekata u BiH” svima je omogućen pristup bazi podataka o svim registrovanim privrednim subjektima u Bosni i Hercegovini (Federacija BiH, Republika Srpska i Brčko distrikt BiH), što uključu-je osnovne informacije o nazivu društva, skraćeni naziv, adresa, jedinstveni identifika-cioni broj (JIB), oblik organizovanja, osnivači, ko su članovi uprave društva, kakva su im ovlaštenja, položaj, kapital (u novcu, u pravima, u stvarima), djelatnosti za koje je subjekat registrovan, podaci o podružnicama, postojanje ovlaštenja za vanjsku trgovinu (carinski broj), datum posljednjeg rješenja. Ono što nije moguće elektronski provjeriti jeste histori-jat upisa koji sadrži podatke o ranijim vlasnicima društva, ranijim registrovanim djelatnos-tima, osobama ovlaštenim za zastupanje i isprave na osnovu kojih je izvršena registracija, nego je vidljivo samo aktuelno stanje. Smatramo da su dostupni podaci preko portala dovoljni za početnu fazu finansijske istrage, a da je za slučaj potrebe dostavljanja detaljni-

13

jih podataka iz sudskih registara potrebno odrediti kontakt osobe pri sudovima, kako se ne bi dugo čekalo na dostavljanje traženih detaljnijih informacija.

6. Kantonalna ministarstva unutrašnjih poslova raspolažu ispravama o vlasništvu i regis-triranju vozila (saobraćajna dozvola), potvrda o vlasništvu vozila i potvrda o registriranju. Iz ovog se može utvrditi vrsta i broj vozila koja su u vlasništvu osumnjičenog/povezane osobe, da li je vozilo registrovano i kada, podaci kako je vozilo nabavljeno (račun o prodaji vozila, kupoprodajni ugovor, darovni ugovor, zapisnik o licitaciji ili drugi valjan dokaz kojim se dokazuje vlasništvo), podaci o putnim ispravama.

7. Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) kao izvorni organ vodi evidenciju: a) jedinstvenih matičnih brojeva (JMB); b) prebivališta i bo-ravišta državljana Bosne i Hercegovine; c) ličnih karata državljana Bosne i Hercegovine; d) građanskih, službenih i diplomatskih pasoša; e) vozačkih dozvola; f) registracije motornih vozila i dokumenata za registraciju; g) ličnih karata za strane državljane; h) novčanih kazni i prekršajnu evidenciju; i) i druge evidencije za koje postoji saglasnost izvornih organa, a uz posebnu odluku Vijeća ministara. Agencija je upravna organizacija u sastavu Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegov-ine zadužena za oblast identifikacionih dokumenata, skladištenje, personalizaciju i trans-port dokumenata, te centralno vođenje evidencija i razmjenu podataka između nadležnih organa u Bosni i Hercegovini. U njenoj je nadležnosti da održava i upravlja bazama po-dataka u koje se pohranjuju podaci iz evidencija koje su definirane ovim zakonom i infor-macionih sistema, putem kojih se pristupa navedenim evidencijama. Pristup podacima iz evidencija koje u ime izvornih organa vodi IDDEEA vrši se u skladu sa Pravilnikom o načinu pristupa evidencijama i razmjeni podataka. Stalni pristup podacima podrazumijeva postojanje trajnog komunikacijskog linka, preko kojeg podnosilac zahtjeva može u bilo kojem trenutku pristupiti podacima za koje je dobio dozvolu pristupa. Na registre IDDEEA baze povezano je 840 lokacija, među kojim dva entitetska i deset kantonalnih MUP-ova, policijski i obavještajni organi na državnom nivou, Visoko sudsko i tužilačko vijeće i drugi. Iako se putem policijskih agencija može ostvariti uvid u IDDEEA bazu podataka, zbog čin-jenice da su u finansijskim istragama često potrebni lični podaci osumnjičenih, lični podaci o povezanim licima, adrese gdje stanuju, što posredno ukazuje i na postojanje imovine na toj adresi potrebno je tužilaštvima omogućiti direktan stalni pristup evidencijama o licima i registrovanim motornim vozilima jer sudski organi imaju pravo na stalan pristup bazi84. Prema ovom Pravilniku, nakon odobrenog stalnog pristupa podacima pravnom licu, IDDEEA će sa pravnim licem sklopiti sporazum kojim će definisati sva pitanja pristupa i zaštite ličnih podataka.

8. Finansijsko-informatička agencija (FIA) raspolaže podacima iz Jedinstvenog registra računa poslovnih subjekata koji predstavlja javnu evidenciju i centralnu bazu podataka računa poslovnih subjekata otvarenih u bankama sa sjedištem u Federaciji i filijalama banaka iz Republike Srpske i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, koje posluju u Federaciji i imaju dozvolu Agencije. Korisnici podataka iz Jedinstvenog registra su poslovni subjek-ti, Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine, Centralna banka Bosne i Hercegov-ine, kao i fizička lica, koji koriste podatke iz Jedinstvenog registra u skladu sa propisima donesenim na osnovu zakona. Ovi podaci obuhvataju: evidencije o otvorenim računima poslovnih subjekata otvorenim u bankama; blokiranim i neaktivnim računima i depoziti-ma mjesečno po računu/depozitu; registar finansijskih izvještaja (ukupan prihod, ukupna 8. Prijemni organi u po članu 5. izmjenjenog i dopunjenog Pravilnika o načinu i pristupu evidencijama i razmjeni podataka

14


imovina, obaveze- kratkoročne i dugoročne, ukupan dobitak/gubitak, godišnji, likvidacioni, konsolidovani), revizorski izvještaj; podaci o likvidnosti; listing dnevnog ili godišnjeg pro-meta računa ili izvod; prepis naloga za plaćanje. Prema Odluci o naknadama za usluge FIA za uslugu pristupa podacima FIA tužilaštva su oslobođena plaćanja (za osnovne podat-ke). Iako su podaci FIA tužilaštvima dostupni i dostavljaju se relativno brzo po zahtjevu, smatramo da bi od naročitog značaja bio direktan pristup ovoj bazi podataka, najviše iz razloga jer na osnovu podataka o tome u kojoj banci osumnjičeni/povezana osoba imaju otvoren račun, mogli bi se brže obezbijediti podaci od banaka jer bi se sudu podnio pri-jedlog za izdavanje naredbe po Zakonu o krivičnom postupku FBiH, i to tačno određenoj banci, a ne kako to inače u praksi biva, da se prvo od svih poslovnih banaka, direktno ili posredstvom Agencije za bankarstvo FBiH, traže podaci o tome u kojim bankama posto-je otvoreni računi, čime sve banke saznaju za vođenje istrage. Tek nakon pribavljanja tih podataka o računima u bankama, podnosi se prijedlog sudu za izdavanje naredbe banci za dostavljanje podatke sa računa, što sve ukupno traje više od mjesec dana. Dešava se da banke bez naredbe suda neće da tužilaštvu dostave podatke o tome da li osumnjičeni imaju otvorene račune u njihovim bankama (npr. UniCredit banka i Raiffeisen bank), što dodatno usložnjava procedure pribavljanja podataka iz banaka. Direktan ili brži pristup podacima FIA bio bi od naročitog značaja za efikasnije istrage.

9. Registar vrijednosnih papira FBIH ima podatke o registrovanim vrijednosnim papiri-ma, listu dioničara, liste vlasnika vrijednosnih papira sa stanjem na određeni dan, podatke o uslugama i pravima trećih lica, založnom pravu, ograničenjima. Na službenoj stranici mogu se dobiti samo određeni podaci, i to deset prvih dioničara o određenom društvu, adresa vlasnika, procenti, tip računa -vlasnički ili skrbnički, klasa papira, nominalna vrijed-nost dionice, datum registracije emisije, status, datum zadnje promjene na vrijednosnom papiru. Svi podaci koji se nalaze na računu vlasnika vrijednosnog papira predstavljaju povjerljivu informaciju, a pravo uvida u račun ima samo vlasnik računa–investitor, nadležni organi u okviru ovlaštenja predviđenim zakonom i ovlaštena lica u Registru. Uvidi u nji-hove baze ostvaruju se po zahtjevu tužioca. Preko službene web stranice ne može se vršiti pretraga po imenu vlasnika računa. Nedostatak dosadašnje komunikacije prepiskom je dužina čekanja na informaciju iz Registra, jer je ovdje povećana opasnost da u kratkom vremenskom periodu na jednostavan način-izdavanjem naloga za prodaju dionica, dođe do otuđenja vrijenosnih papira, zbog čega bi saradnja bila unaprijeđena određivanjem kontakt osobe.

10. Komisija za vrijednosne papire FBiH može pribaviti ili posredovati između tužilašta-va i Registra vrijednosnih papira dostavljanje podataka da li je osumnjičeni registrovan kao vlasnik vrijednosnih papira, o kojim papirima se radi, koji je ukupan broj (brojčano i novčano), koja je nominalna i tržišna vrijednost dionica u vrijeme kupovine i danas, kad su dionice kupljene na tržištvu vrijednosnih papira, putem koje brokerske kuće, podaci o prometu, korištenju, otuđenju, opterećenju i raspolaganju pravima nad dionicama i/ili vrijednosnim papirima u vlasništvu osumnjičene ili povezane osobe u određenom peri-odu. Pored toga, raspolažu podacima iz registra fondova FBiH, podacima o članovima ili dioničarima društva za upravljanje fondovima, podacima o banci depozitaru, podaci-ma o kupovini udjela, cijeni udjela. Na web stranici Komisije dostupne su informacije o bankama skrbnicima, kontakt podaci pojedinih lica u bankama koje se bave investicionim bankarstvom, podaci i kontakti profesionalnih posrednika i sl. Isti nadziru tržište kapitala, vode upravne postupke, ograničavaju trgovanje pojedinim dionicama, izriču sankcije bro-

15

kerima, oduzimaju licence i sl., tako da njihova posrednička uloga u pribavljanju podataka iz Registra vrijednosnih papira (čiji su podaci bitni za finansijsku istragu) nije neophodna jer tužilaštva direktno komuniciraju sa Registrom, te je dovoljno saradnju s tužilaštvima unaprijediti određivanjem kontakt osobe.

11. Agencija za bankarstvo Federacije BiH ne sadrži bazu podataka od značaja za fi-nanasijsku istragu, ali se u praksi pojavljivala kao posrednik između tužilaštva i banaka u pribavljanju podataka od banaka. Njihova posrednička uloga u pribavljanju podataka iz banaka (čiji su podaci bitni za finansijsku istragu) nije neophodna niti u praksi doprinosi bržem pribavljanju podataka, te je dovoljno saradnju s tužilaštvima unaprijediti određivan-jem kontakt osobe.

12. Centralna banka BiH kroz Centralni registar kredita poslovnih subjekata i fizičkih lica u BiH ima evidenciju o svim zaduženjima fizičkih i pravnih lica realizovanim u finansijskim institucijama BiH (lizing, komercijalne banke, mikro-kreditne organizacije, štedno-kreditne organizacije), a kroz Centralni registar transakcijskih računa raspolaže i podacima o ban-kovnim računima pravnih osoba. U praksi Centralna banka tužilaštvima po zahtjevu do-stavlja osnovne podatke o računima pravnih osoba. S obzirom na odredbu čl. 86. ZKP FBiH da se podaci sa računa pribavljaju po naredbi suda, smatramo da ne bi bilo realno za očekivati da se tužilaštvima omogući direktan pristup svim bazama podataka Centralne banke BiH, te je dovoljno saradnju s tužilaštvima unaprijediti određivanjem kontakt osobe.

13. Banke imaju veoma značajne podatke za finansijsku istragu i to podatke sa ban-kovnih računa gdje osumnjičeni/povezana osoba ima ili je imao otvoren račun, podatke o stanju i prometu na računima pravnih i fizičkih osoba, podatke o zaključenim ugovo-rima o sefu i o otvaranju sefa od strane vlasnika i/ili drugog ovlaštenog lica, podatke o skrbničkim računima i dr. Iako određenim podacima sa računa u bankama imaju pristup Finansijsko-obavještajni odjela SIPA-e, Finansijska policija, Porezna uprava FBiH i FIA, takvi podaci o računima koje tužilaštvo pribavi od navedenih institucija mogu imati samo operativno-informativni karakter. Naime prema odredbi čl. 86. Zakona o krivičnom pos-tupku FBiH podaci sa računa u bankama moraju se pribaviti sudskom naredbom. Samo u hitnim slučajevima tužitelj može pribaviti te podatke koje mora zapečatiti do pribavljanja naredbe suda. Zakon o bankama u Federaciji BiH propisuje da su Nadzorni odbor, uprava i svi radnici banke odgovorni da automatski i brzo obavijeste finansijsku policiju odnosno njenog pravnog sljednika i Agenciju za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine o svim sumnjivim transakcijama od 30.000,00 KM ili više kao i o svim onim transakcijama za koje znaju ili pretpostavljaju da bi se moglo raditi o transferu novca ili imovine stečene vršen-jem krivičnog djela. Iz ovog je vidljivo da su banke i po Zakonu o bankama FBIH i po ZKP FBIH dužne postupiti i po naredbi tužioca, ali da tužilac mora takve podatke “ozakoniti” prethodnim ili naknadnim pribavljanjem naredbe suda. Cijeneći navedeno, smatramo da se saradnja sa bankama može unaprijediti određivanjem kontakt osobe u bankama koja bi posredovala u dostavljanju traženih podataka u rokovima određenim naredbom. Omo-gućavanje direktnog pristupa bazama podataka u bankama bilo bi povezano sa izmjena-ma važećih zakonskih propisa, po uzoru na npr. čl. 57. stav 3. tačka 11. Zakona o kreditnim institucijama Republike Hrvatske koji propisuje da se obaveza kreditnih institucija da čuvaju bankarsku tajnu ne odnosi na slučajeve kada se podaci priopćavaju USKOK-u a na temelju zakona koji regulira suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala, te točku 21. istog članka koja propisuje izuzetak od čuvanja bankarskih podataka i u slučajevima kada te podatke pisanim putem zatraži Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ili ako Držav-

16


no odvjetništvo Republike Hrvatske pisanim putem naloži Ministarstvu unutarnjih poslova prikupljanje podataka u predistražnom postupku.

14. Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA), Finansijsko-obavještajni odjel posjeduje bazu podataka o sumnjivim transakcijama iznad utvrđenog limita i vezanim transakcija-ma pravnih i fizičkih lica. FOO ima ovlaštenja da blokira račune u bankama na 5 dana do pribavljanja naredbe suda, te ovlasti za razmjenu i neposrednu komunikaciju sa finansijs-ko-obavještajnim jedinicama u inostranstvu. U finansijskim istragama mogu biti korisni s obzirom na svoja zakonska ovlaštenja i stručne kadrovske kapacitete u ovoj oblasti. Ograničenje je što su zbog svoje nadležnosti koja je vezana za istrage u vezi sa pranjem novca i finansiranjem terorističkih djelatnosti mahom orijentisani na rad sa Tužilaštvom BiH, ali obzirom da i na kantonalnom nivou postoje predmeti koji su ustupljeni na na-dležnost od Tužilaštva BiH, te predmeti u vezi sa pranjem novca i predmeti gdje postoji sumnja na postojanje nelegalno stečene imovine u inostranstvu, postoji prostor i potreba za unapređenjem saradnje sa SIPA-om. Potrebno je odrediti koordinatora ispred navede-nog tijela za neposrednu komunikaciju i razmjenu podataka.

15. Ministarstvo pravde BiH/Registar zaloga sadrži jedinstvenu baza podataka o upisanim opterećenjima, pravima ili zabranama na pokretninama, dionicama, udjelima i poslovnim udjelima. Pravilnik o zalozima propisuje da ministar pravde određuje institucije koje mogu imati korisnički kod za pristup bazi, sa kojima Ministarstvo pravde BiH zaključuje ugovor kojim se uređuju prava i obaveze. Podaci se mogu pribaviti po zahtjevu tužioca, tako da nema potrebe da se traže bilo kakvi dodatni pristupi jer se ne radi o često korištenoj insti-tuciji u finansijskoj istrazi.

16. Notarska komora FBiH i pojedini notarski uredi mogu imati podatke potrebne u fi-nancijskoj istrazi i to notarski obrađene isprave o imovinskim odnosima između bračnih drugova i izmjeni lica koja žive u vanbračnoj zajednici; raspolaganju imovine maloljetnih i poslovno nesposobnih lica; pravnim poslovima kojim se obećana neka činidba kao pok-lon; pravnim poslovima vezano za prenos i sticanje vlasništva ili drugih stvarnih prava na nekretninama; osnivačkim aktima privrednih društava. U slučajevima gdje je potrebno pribaviti podatke od pojedinog notara to se čini po zahtjevu tužioca. Do sada nisu uočene poteškoće u komunikaciji sa pojedinim notarskim uredima, ali bi zbog hitnosti dostavljan-ja traženih informacija, posebno u situacijama kada prijeti otuđenje imovine, bilo uputno odrediti kontakt osobu pri Notarskoj komori za koordiniranje dostave traženih podataka u što kraćem roku.

17. Direkcija civilne avijacije vodi Registar aviona i aerodroma. Podaci o aerodromima su javno dostupni, a podaci o vlasnicima aviona se mogu pribaviti po zahtjevu. Obzirom da radi o podatku koji se rijetko može pojaviti kao relevantan u finansijskoj istrazi, i to onda kad postoji saznanje da je osumnjičeni vlasnik, korisnik ili posjednik letjelice, smatramo da dodatni pristupi bazama podataka nisu potrebni.

18. Kapetanije za unutrašnju i za pomorsku plovidbu vode evidencije tj. upisnike brodova, brodica i jahti i njihovim vlasnicima. Ovi podaci su dostupni tužilaštvima po zahtjevu, tako da nema potrebe za dodatnim pristupom njihovim bazama.

17

Zaključci i preporuke: Kako bi slučajeva otuđenja, opterećenja ili sakrivanja imovine koja je stečena nezakoni-tim radnjama bilo što manje, te kako bi borba protiv kriminala bila što uspješnija, nužno je osnažiti resurse koji su uključeni u provedbu instituta oduzimanja nezakonito stečene imovinske koristi.

Temelj pregovora oko osnaženja resursa svakako je zajednički cilj unapređivanje borbe protiv kriminala, koja se uveliko može postići time da tužitelj dobije podatke ključne za finansijsku istragu na brz i učinkovit način. Time bi se s jedne strane racionalnije koristili resursi, i sa druge strane pribavljanje relevantnih podataka u finasijskim istragama bilo bi efikasnije, dok bi se znatno spriječilo i moguće curenja informacija o istragama u tijeku, što svakako nije zanemariv segment.

Postojeći zakonski okvir ne stavlja pravne prepreke da se tužilaštvima u Federaciji FBiH obezbijedi neposredan pristup bazama podataka iz zemljišnjih knjiga, registra privrednih subjekata, podacima koje vode ministarstva unutrašnjih poslova u vezi vlasništva i regis-tracije nad vozilima, kao i podaci Finansijsko-informatičke agencije (FIA) i IDDEEA baze, obzirom da su ti podaci tužilaštvima dostupni na temelju Zakona o krivičnom postupku FBiH91, dok Zakon o zaštiti ličnih podataka u BiH također ne pravi poteškoće u tom smis-lu ako je svrha pristupa informacijama (koje se u konkretnom slučaju mogu dobiti i bez saglasnosti nosioca podataka) u skladu sa zakonom i potrebna radi ispunjenja zadataka u javnom interesu102.

Za financijsku istragu bitni su uvidi u baze podataka Porezne uprave, Financijske agencije te Zemljišnih knjiga i katastra. Baza podataka MUP-a je također bitna, ali i bez direktnog pristupa toj bazi, putem agencija za provođenje zakona možemo brzo i lako dobiti sve podatke. Stoga, smatramo da prioritet trebaju biti da se prvenstveno pokušaju dobiti uvidi u baze zemljišnih knjiga, Porezne uprave FBiH, MUP-a, FIA, a ostalo je moguće riješiti kon-takt osobama/koordinatorima.

Vezano za podatke koji se pribavljaju od banaka, postoji obaveza da se ti podaci prib-avljaju putem suda, ali u hitnim slučajevima tužilac može pribaviti i te podatke ali ih je dužan zapečatiti do pribavljanja naredbe suda. To znači da su podaci od banaka ili drugih pravnih osoba koje vrše finansijsko poslovanje o bankovnim depozitima i drugim finan-sijskim transakcijama ili poslovima te osobe - podložni sudskoj kontroli zakonitosti prib-avljanja. Bankarska tajna i zaštita podataka klijenata čini podatke na računima u pravilu nedostupnim tužilaštvima na zahtjevu, nego je za njihovo pribavljanje potrebno pribaviti naredbu suda.

Upravo s ciljem učinkovite borbe, prvenstveno protiv korupcije i organizovanog kriminala, bilo bi nužno uspostaviti međuinstitucionalnu saradnju kojom će se premostiti organi-zacioni i tehnički problemi koji ugrožavaju efikasnost finansijskih istraga, slijedom čega se predlaže:

9. čl. 45. st. 2. tačka d) ZKP FBiH.10. čl. 6.tačka a) i d) Zakona o zaštiti ličnih podataka u BiH

18


• Potrebno je stupiti u kontakt sa svim navedenim institucijama kako bi se na pouzdan način utvrdilo kojim sve podacima koji su relevantni za finansijsku istragu raspolažu, te da li postoje tehničke ili pravne prepreke za realizaciju pristupa bazama podataka (direktno ili putem koordinatora);

• Sačiniti ugovor/memorandum o saradnji sa institucijama koje raspolažu podacima i obezbijediti tehničke mogućnosti za pristupni kod/šifru kako bi tužilaštva imala pris-tup njihovim elektronskim bazama podataka (pristup bazama sudova, FIA, Porezne uprave FBiH, MUP-a i IDDEEA);

• U slučajevima gdje je pristup bazama podataka onemogućen ili znatno otežan iz bilo kojih razloga zaključiti ugovore (memorandume o saradnji) ili dogovoriti među čelnicima institucija da se odrede kontakt osobe u svim navedenim institucijama kako bi se ubrzao protok informacija;

• U slučajevima kada je za pribavljanje podataka potrebna naredba suda, kao što je to kod pribavljanja bankarskih podataka, inicirati prijedloge u smjeru izmjene i dopune zakona kojima bi se dostava podataka po zahtjevu tužioca smatrala izuzetkom od bankarske tajne;

• Preporuka je da se saradnja inicira kroz pilot projekat između Kantonalnog tužilašt-va Kantona Sarajevo, koje je do sada u praksi vodilo finansijske istrage, i navedenih institucija i/ili preko Federalnog tužilaštva i/ili Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH inicirati zaključivanje zajedničkog memoranduma koji bi objedinio svih deset kantonalnih tužilaštava, s ciljem da se obezbijedi besplatan pristup bazama ili pris-tup bazama uz simbolične troškove s obzirom da se traženi podaci izdaju u svrhu krivičnih istraga povezanih sa sticanjem nezakonite imovinske koristi, a ne u komer-cijalne ili lične svrhe. U tu svrhu ugovorima bi se moglo precizno urediti broj pristup-nih šifri (za početak bi bilo dovoljno 10 šifri za deset tužilaštava), ovlaštene osobe za pristup bazama, kontakt osobe, svrhu pristupa bazama kako bi se spriječile eventu-alne zloupotrebe pristupa podacima i dr..

Na kraju, uvjereni smo da bi predloženi način pristupa bazama podataka pojednostavio, ubrzao i učinio efikasnijim finansijske istrage, što bi u konačnici rezultiralo efikasnijim postupcima i većim iznosima oduzete imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom.

Naziv institucije/Registra i sjedište

Vrsta podataka kojim raspo-lažu

Kako se podaci

pribavljaju

Zakonski propisi koji regulišu njihov rad Relevantni članovi Prijedlog koraka za dalje

postupanje

VAŽNE BAZE PODATAKA U FINANSIJSKOJ ISTRAZI

Porezna uprava FBiH, Husrefa Redžića 4, Sarajevo

Podaci iz evidencija i raspoloživih aplikacija o prijavljenim/zakoni-tim prihodima i poreskim obav-ezama osumnjičenih/povezanih osoba (porez na dohodak, porez na dobit, porez na imovinu, porez na promet nekretnina i dr.

Zahtjev tužilaštva

Zakon o Poreznoj upravi FBiH1

Zakon o krivičnom postupku FBiH

Čl. 5. ZPU Na zahtjev tužilaštva, porezni organi pružit će pomoć u prikupljanju po-dataka u istražnom postupku zbog kršenja poreznih zakona.

Čl. 21. tačka g) ZKP FBiH ovlaštena službe-na osoba je osoba koja ima odgovarajuća ovlaštenja unutar poreskih organa.

Zaključivanje memoranduma o saradnji između Federalnog tužilaštva i Porezne uprave FBiH kojim će odobriti tužilaštvu pris-tupni kod za baze podataka PU.

Zemljišno -knjižni uredi pri općinskim sudovima

- Podaci o nekretninama upisan-im u zem.knjige, tj.zk izvodak na ime osumnjičenog/p.o., sa ili bez histrorijata; podaci o predbil-ježbama, zabilježbama i teretima na nekretnini; - podaci iz gl.zem.knjige, zbirke isprava (osnov za knjiženje) i po-moćnih registara -kompletan DN spis


Zakon o zemljišnim kn-jigama FBiHZakon o stvarnim pravima u FBiH

Načelo javnosti i povjerenja u zemljišne knjigeČl. 55 Zaštita povjerenja u zemljišne knjige

Zaključivanje memoranduma o saradnji između Federalnog tužilaštva i općinskih sudova u FBiH (ili putem VSTV) kojim će odobriti tužilaštvu pristupni kod za baze podataka iz zemljišnjih knjiga i registracije privrednih društava i pretraga po imenima lica.

Federalnauprava za geodetske i imovins-ko-pravne poslove Općinski or-gani/Katastar nekretnina

- Izvod iz katastra- Posjedovni list- Rješenje o odobrenju za građenje- Rješenje o izdavanju urban-ističke dozvole za određenu nekretninu- Izvedbeni projekat za izgrad-nju nekretnine i prateća doku-mentacija


Zakon o premjeru i katastru nekretninaPravilnik o bazi podataka katastra nekretninaZakon o naknadama za ko-rišćenje podataka i vršenje usluga u oblasti premjera i katastra nekretnina

Čl. 17. st. 1. Zakona o premjeru i katastaru nekretnina propisuje “Katastar nekret-nina sastoji se od katastarskih planova, katastarskog operata i zbirkeisprava.” St. 4. “Zbirka isprava se sastoji iz originala ili ovjerenih kopija isprava na osnovu kojih suizvršeni upisi u katastar nekretnina.”

Čl. 35 (Korištenje podataka) Podatke službene geodezije mogu dobiti sva zaint-eresovana lica uz plaćanje naknadekoju propisuje Vlada Federacije.

Pristup BPKN bazi podataka i/ili odrediti kontakt osobu za sarad-nju sa tužilaštvima

1. “Službeni glasnik FBiH“, br. 33/02, 28/04, 57/09, 40/10, 27/12, 7/13, 71/14 i 91/15



Kako se podaci

pribavljaju

Zakonski propisi koji regulišu njihov rad Relevantni članovi

Prijedlog koraka za dalje

postupanje

VAŽNE BAZE PODATAKA U FINANSIJSKOJ ISTRAZI

Sudovi nadležni za upis pravnih subjekata

- Aktuelni i historijski izvod iz registra pravnih subjekta iz ko-jeg je vidljiv naziv registrovane firme; vlasnik i osoba ovlašte-na za zastupanje; registrovana djelatnost; raniji vlasnici i direk-tori; -zbirka isprava


Okvirni zakon o registraciji poslovnih subjekata Bosne i Hercegovine2

Zakon o registraciji poslovnih subjekata u Fed-eraciji BiH3

Čl. 4. tačka 8. Zakona o registraciji (načela regis-tracije). 8) javnosti - svatko može bez dokazivanja pravnoga interesa izvršiti uvid u podatke upisane u glavnoj knjizi registra i javne podatke iz zbirke isprava registra te zahtjevati da mu se izdaizvadak, odnosno prijepis javnih podataka iz glavne knjige registra, a jedino se zakonompropisuje kada je za uvid ili za pribavljanje izvadaka iz zbirke isprava registra nužno dokazivanje pravnoga interesa.

(2) Ostvarenje prava uvida u podatke iz glavne kn-jige registra koja se vodi u elektronskom obliku te izdavanje izvadaka iz glavne knjige registra dužan je omogućiti svaki registarski sud, bez obzira je li taj sud proveo postupak registracije poslovnoga subjekta.

Odrediti kontakt osobu za saradnju sa tužilaštvima i/ili zaključiti ugovor o saradnji i pristupu bazi podataka

Kantonalni MUP-ovi

- Isprave o vozilu,tj. isprave o vlasništvu i registriranju vozila (saobraćajna dozvola), potvrda o vlasništvu vozila i potvrda o registriranju.(iz ovog se može utvrditi vrsta i broj vozila koja su u vl.osumn-jičenog, da li je vozilo registrova-no i kada, podaci kako je vozilo nabavljeno (račun o prodaji vozi-la, kupoprodajni ugovor, darovni ugovor, zapisnik o licitaciji ili dru-gi valjan dokaz kojim se dokazu-je vlasništvo)-Podaci o putnim ispravama


Zakon o policijskim službenicima u Federaciji BiH Pravilnik o registriranju vozila4

Pravilnik o načinu pristupa evidencijama i razmjeni podataka5 Odluka o visini naknade za pristup podacima iz evi-dencije Agencije

Čl. 43. i 44 Zakona o policijskim službenicima u FBiH (Obrada podataka i evidencije)Član 42.(Elektronska evidencija) Agencija za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (u daljnjem tekstu: IDDEEA) vodi i tehnički održava elek-tronsku evidenciju o registriranim vozilima u Bosni i Hercegovini i dokumentima vezanim za registriranje vozila (Centralni registar), koja se čuva trajno. Član 43. (Nadležnost za vođenje evidencija) (1) Evidenciju iz člana 42. ovog pravilnika, vode nadležna tijela u okviru svoje nadležnosti, uz obavezu istovremenog dostavljanja podataka elektronskim putem IDDEEA-i. Član 5. (Pravo na stalni pristup podacima) Stalni pristup podacima mogu imati: a) Izvorni organi b) Zakonodavni, izvršni i sudski organi (u daljem tekstu: prijemni organi) koji nisu u mogu nosti izvršavati svoje zakonske obaveze bez pristupa podacima Agencije c) Ostala pravna lica koja za to imaju pravni interes.”

Zaključivanje mem-oranduma o saradnji između Federalnog tužilaštva i općinskih sudova u FBiH (ili putem VSTV) kojim će odobriti tužilašt-vu pristupni kod za baze podataka iz zemljišnjih knjiga i registracije privred-nih društava i pretra-ga po imenima lica.

2 “Službeni glasnik BiH”, br. 42/043 „Službene novine Federacije BiH“, br. 27/05, 68/05, 43/09 i 63/144 “Službeni glasnik BiH”, br. 69/09, Službeni glasnik RS, F BiH i Brčko Distrikta5 “Službeni glasnik BiH“, br. 35/09, 55/15 Bosne i Hercegovine



Kako se podaci

pribavljaju



postupanje

Finansijske institucije

Banke6

-Podaci gdje osumnjičeni/pov-ezana osoba ima ili je imao ot-voren račun; -da li su otvoreni i od kada; - Stanje i promet na računu pravnih i fiz.osoba (analitičke kartice po mjesecima ili godina-ma); - odobrenim kreditima i nj. ot-plati; - izdatim karticama i stanju na njima; podaci o štednji; date ga-rancije, otvoreni akreditivi, up-isane hipoteke, - kupovina i prodaja strane va-lute;- podaci o zaključenim ugov-orima o sefu i o otvaranju sefa od strane vlasnika i/ili drugog ovlaštenog lica; - podaci o skrbničkim računima

Naredba suda, u hitnim

slučajevima tužitelj

Zakon o krivičnom postupkuZakon o bankama u Feder-aciji BiH Zakon o Agenciji za bakarst-vo FBiHZakon o računovodstvu i re-viziji u FBiHZakon o sprečavanju pranja novca i finansiranju teroris-tičkih djelatnosti

Čl. 86 ZKP FBiH(1)Ako postoje osnovi sumnje da je neka osoba počinila krivično djelo koje je povezano s dobivanjem imovinske koristi, sud može, na osnovu prijedloga tužitelja, narediti da banka ili druga pravna osoba koja vrši finansijsko poslovanje dostavi podatke o bankovnim depozitima i drugim finansijskim transakcijama i poslovima te osobe, kao i osoba za koje se osnovano vjeruje da su uključene u te finansijske transakcije ili poslove osumn-jičenog, ako bi takvi podaci mogli biti dokaz u krivičnom postupku. (3) U hitnim slučajevima tužitelj može odrediti mjere iz stava 1. ovog člana na osnovu naredbe. O preduzetim mjerama tužitelj odmah obavještava sudiju za prethodni postupak sud koji može u roku od 72 sata izdati naredbu. Tužitelj će dobijene po-datke zapečetiti dok ne bude izdata sudska naredba.

Odrediti kontakt os-obu u bankama za saradnju sa tužilašt-vima

6 http://www.cbbh.ba/Content/Read/7 (spisak banaka u FBiH i RS)



Kako se podaci

pribavljaju



postupanje

Finansijsko- informatička agencija,

Ložionička 3, Sarajevo

- Podaci iz Jedinstvenog regis-tra računa poslovnih subjekata i to: vođenje evidencije blokiranih računa, neaktivnih računa i de-pozita mjesečno po računu/de-pozitu -Registar finansijskih izvještaja (ukupan prihod , ukupna imovi-na, obaveze (kratkoročne i du-goročne), ukupan dobitak/gu-bitak)- Finansijski izvještaj (godišnji, likvidacioni, konsolidovani), Re-vizorski izvještaj, -Podaci o otvorenim računima poslovnih subjekata otvorenim u bankama; -Podaci o likvidnosti- Listing dnevnog ili godišnjeg prometa računa ili izvod;Prepis naloga za plaćanje

Naredba suda, u hitnim

slučajevima tužitelj

Zakon o unutrašnjem plat-nom prometu7

Zakon o FIA8

Pravilnik o postupku i uslovi-ma ustupanja prava na ko-rištenje podataka pravnim i fizičkim osobama i načinu njihovog korištenja9

Odluka o naknadama za usluge FIA, broj: UO-28/2016 od 30.08.2016.10

Jedinstveni registar oredstavlja javnu evidenciju i centralnu bazu podataka računa poslovnih subjekata otvoreni u bankama sa sjedištem u Federaciji BiH i filijalama banaka iz Republike Srpske i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine koje posluju u Federaciji i imaju dozvolu Agencije. Korisnici podataka iz Jedinstvenog registra su poslovni subjekti, FIA, Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine,, Centralna banka Bosne i Hercegovine, kao i fizička lica, koji koriste po-datke iz Jedinstvenog registra u skladu sa propisima donesenim na osnovu zakona. Odluka o naknadama:IZUZEĆA OD PLAĆANJA NAKNADE VIII. Od plaćanja naknada za usluge iz tačke VI. oslo-bođeni su Federalno ministarstvo finansija Federalno ministarstvo financija, sudovi i tužilaštva, Obavješta-jno-sigurnosna agencija BiH, Državna agencija za istrage i zaštitu, Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, Uprava za indi-rektno oporezivanje, federalni i državni organi uprave i zavodi za statistiku (za osnovne podatke).

Podnošenje zahtjeva za ustupanje prava korištenja podataka za potrebe sudskih vlasti (čl. 5. Pravil-nika) i zaključivanje ugovora sa Agenci-jom (čl. 10 Pravilni-ka)

Registar vrijednosnih papira FBIH,

Maršala Tita 62/II Sarajevo

- Podaci o registrovanim vri-jednosnim papirima vl.osumn-jičenog-Lista dioničara, lista vlasni-ka vrijed.papira sa stanjem na određeni dan- Podaci o uslugama i pravima trećih lica na vr.papiru, založnom pravu, ograničenjima


Zakon o Registru vrijednos-nih papira11

Zakon o tržištu vrijednosnih papira u FBiH12

Uputstvo o načinu određivanja I dodjeljivanja identifikacijske šifre čla-novima Registra vrijednos-nih papira u FBiH

Čl. 7 Uputstva - Dio identifikacijske šifre - password predstavlja strogo povjerljivu informaciju, te je osoba kojoj je ista dodijeljena obavezna da je zaštiti i one-mogući pristup šifri neovlaštenim osobama. Ukoliko identifikacijsku šifru koristi neovlaštena osoba, za sve posljedice neovlaštenog korištenja šifre odgovara ovlaštena osoba člana sistema, kojoj je identifikacijska šifra dodijeljena. Registar nije odgovoran za štetu koja nastane zbog korištenja identifikacijske šifre od strane neovlaštene osobe.

Odrediti kontakt os-obu za saradnju sa tužilaštvima

7 “Službene novine Federacije BiH”, br. 48/15 8 “Službeni glasnik BiH”, br. 80/11 9 “Službeni glasnik BiH”, br. 76/16 10 http://www.fia.ba/Upload/Dokumenti/Odluka%20o%20naknadama%20 11 “Službene novine F BiH”, br. 39/98, 36/99, 33/04 12 Službene novine F BiH”, br. 85/08, 109/12, 86/15



Kako se podaci

pribavljaju



postupanje

Komisija za vrijednosne papire FBiH,

Ćemaluša 9/II Sarajevo

- Podaci da li je osumnjičeni registrovan kao vlasnik vrijed-nosnih papira, o kojim papirima se radi, koji je ukupan broj (bro-jčano i novčano), koja je nomi-nalna i tržišna vrijednost dionica u vrijeme kupovine i danas, kad su dionice kupljene na tržišt-vu vrijednosnih papira, putem koje brokerske kuće, podaci o prometu, korištenju, otuđen-ju, opterećenju i raspolaganju pravima nad dionicama i/ili vri-jednosnim papirima vlasništvo osumnjičene ili povezane osobe u određenom period;- Registar fondova FBiH, poda-ci o članovima ili dioničarima društva za upravljanje fondovi-ma, podaci o banci depozitaru, podaci o kupovini udjela, cijeni udjela,


Zakon o Komisiji za vrijed-nosne papire13

Zakon o Registru vrijednos-nih papira14

Zakon o tržištu vrijednosnih papira u FBiH 15

Zakon o investicijskim fon-dovima16

Zakon o privrednim društvi-ma17

Pravilnik o objavljivanju in-formacija i izvještavanju na tržištu vrijednonih papira18

Čl. 14. d) ZKVP Prilikom vršenja nadzora poslovan-ja službeno lice Komisije ovlašteno je da: pregleda poslovnu dokumentaciju, poslovne knjige, druge is-prave i računarske zapise koji mogu dati uvid u poslo-vanje sa vrijednosnim papirima i druge poslove iz ovog i drugih zakona koje Komisija nadzire, zatražiti računarske baze podataka, ispis podataka iz računara, izradu idostavu finansijskih i drugih izvještaja, te zatražiti pisana i usmena izjašnjavanja pravnih lica i zaposleni-ka pravnih lica nad kojima vrši nadzor.


13 “Službene novine F BiH”, br. 39/98, 36/99, 33/04, 92/1314 “Službene novine F BiH”, br. 39/98, 36/99, 33/0415 “Službene novine F BiH”, br. 85/08, 109/12, 86/1516 “Službene novine F BiH”, br. 85/0817 “Službene novine F BiH”, br. 81/1518 “Službene novine FBiH”, br. 35/13



Kako se podaci

pribavljaju



postupanje

Agencija za bankarstvo FBiH,

Zmaja od Bosne 47b, Sarajevo

Posrednik u pribavljanju podata-ka od banaka: - podaci o dozvolama za rad po-jedinim bankama; - podaci o likvidaciji i stečaju banke;

Zahtjev - za posredo-vanje radi

pribavljenje podataka o računim, ali za podatke o računima-

naredba suda

Zakon o Agenciji za ban-karstvo FBiHZakon o sprečavanju pran-ja novca i fin.terorističkih djelatnostiZakon o bankama

Čl. 19. st. 1. Zakona o Agenciji za bankarstvo FBiH- Povjerljive informacije su podaci, činjenice i okolnosti koje su ovlaštena lica Agencije saznala na osnovu obavljanja poslova iz svoje nadležnosti i/ili ako je Agencija iste primila od nadležnog tijeladruge države, uključujući supervizorska tijela osnova-na odlukama Evropskog parlamenta i Vijeća Evropske Unije (u daljem tekstu: “povjerljive informacije”). Povjerljive informacije smatraju se poslovnom ta-jnom.Čl. 19 b) Zakona o Agenciji za bankarstvo FBiH (Ot-krivanje povjerljivih informacija)(1) Agencija može otkriti povjerljivu informaciju iz člana 19. stav (1) ovog zakona sljedecim pravnim i fizickim licima u Bosni i Hercegovini, državama clani-cama EU i trecim zemljama: g) sudovima, nadležnom tužilaštvu ili licima koje rade po njihovim naredbama ukoliko su takveinformacije potrebne za postupke koje provode u okviru svojih nadležnosti;


Centralna banka BiH,

Maršala Tita 25, Sarajevo

- Centralni registar kredita poslovnih subjekata i fizičkih lica u BiH sa svim zaduženjima fizičkih i pravnih lica realizo-vanim u finansijskim institucija-ma BiH (lizing, komerc.banke, MKO, štedno-kreditne org.)- Centralni registar transakcijskih računa-Izvještaj o blokiranim računima (javni podatak s web stranice)- Swift kodovi banaka


-Zakon o Centralnoj banci BiH19

-Odluka o Centralnom reg-istru kredita poslovnih sub-jekata i fizičkih lica u BiH20 -Odluka o jedinstvenom reg-istru transakcijskih računa21

-Zakon o platnim transak-cijama u FBiH22 , RS23 i BD BiH24

Čl. 3. Zakona o Centralnoj banci BiH - U okviru svojih ovlaštenja utvrđenih ovim zakonom, Centralna banka je potpunonezavisna od Federacije Bosne i Hercegovine, Repub-like Srpske, te bilo koje javne agencije i organa, a u cilju objektivnog sprovođenja svojih zadataka, osim ako nije drugačije određeno zakonom, Centralna ban-ka neće primati instrukcije od bilo kojeg drugog lica.


19 “Službeni glasnik BiH“, br.1/97, 29/02, 08/03, 13703, 14703, 9/05, 76/0620 “Službeni glasnik BiH“, br. 12/0921 “Službeni glasnik BiH”, br. 27/04, 15/06, 31/06, 28/0822 “Službeni glasnik FBiH”, br. 32/0023 “Službeni glasnik RS“, br. 12/0124 “Službeni glasnik BD BiH“, br. 5/01



Kako se podaci

pribavljaju



postupanje

Ostale institucije

Državna agencija za is-trage i zaštitu (FOO),

Nikole Tesle 59, Istočno Sarajevo

- Baza podataka o sumnjivim, gotovinskim transakcijama iznad utvrđenog limita i vezanim tran-sakcijama pravnih i fizičkih lica-Kod sumnje na pranje novca i fin.ter.djelatnosti šire nadležnosti- druge evidencije

Zahtjev/naredba

tužioca, ali za zvanične

podatke iz banaka -naredba

suda

Zakon o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu25 Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranju teroris-tičkih djelatnosti

Čl. 55. st.3. Zakona o sprečavanju pranja novca - FOO istražuje i prosljeđuje rezultate analiza i/ili istraga, podatke, informacije i dokumentaciju nadležnim tužilaštvima, organima koji istražuju krivično djelo pranja novca i/ili finansiranja terorističkih aktivnosti i/ili drugim nadležnim organima u skladu s odredba-ma ovog zakona.Čl. 57. st. 3.- FOO će, na obrazložen zahtjev tužilaštva, dostaviti raspoložive, odnosno prikupljene podatke, informacije i dokumentaciju.Čl. 57. st. 4- Obrazložen zahtjev iz stava (3) ovog člana mora sadržavati: pravni osnov za podnošenje zahtjeva, osnovne generalijske podatke za fizičko lice, odnosno naziv i sjedište pravnog lica, opis sumnje za krivično djelo pranja novca, predikatno krivično djelo ili finansiranja terorističkih aktivnosti.Član 58. Zakona - Privremena obustava transakcija (1) Ako FOO u toku postupanja iz svoje nadležnosti, uključujući postupanje po zahtjevima organa iz čl. 57., 62. i 66. ovog zakona, sumnja u pranje novca ili finansiranje terorističkih aktivnosti u vezi s nekom transakcijom, računom ili licem, može izdati pisani na-log za privremenu obustavu transakcije ili transakcija u trajanju od najviše pet radnih dana…


Ministarstvo pravde BiH/Registar zalo-ga, Trg BiH 1, Sarajevo

- Baza podataka o registrovanim zalogama, opis imovine, podaci o založnom povjeriocu i dužniku

Zahtjev Pravilnik o zalozimaČl. 21 Pravilnika o zalozima propisuje da ministar pravde određuje institucije koje mogu imati korisnički kod za pristup bazi sa kojima Min.pravde BiH zakl-jučuje ugovor kojim se uređuju prava i obaveze


25 “Službeni glasnik BiH“, br. 27/04, 63/04, 5/06, 35/05, 33/06, 58/06, 63/08, 35/09, 49/09



Kako se podaci

pribavljaju



postupanje

Ostale institucije

Notarska komora FBiH,

Maršala Tita 5/II Sarajevo

Notarski obrađene isprave o:- imovinskim odnosima između bračnih drugova i izmjeni lica koja žive u vanbračnoj zajednici; - raspolaganje imovine maloljet-nih i poslovno nesposobnih lica; - pravni poslovi kojim se obeća-na neka činidba kao poklon; - pravni poslovi vezano za prenos i sticanje vlasništva ili drugih st-varnih prava na nekretninama; - osnivački akti privrednih društava

Zahtjev

Zakon o notarima FBiHZakon o oduzimanju neza-konito stečene imovine kriv-ičnim djelom FBiH

Čl. 75 Zakona (provedbeni propisi) Federalni mini-star pravde će svojim propisom bliže regulirati način pisanja, obilježavanja, ispravljanja grešaka, povezivanja i obilježavanja isprava sa više stranica, čuvanje i izdavanje isprava i druga pitanja od značaja za valjanost notarskih isprava.Čl. 13. ZONSIKD sud može narediti državnim organ-ima, bankama, finansijskim institucijama i drugim pravnim i fizičkim licima dostavljanje podataka i in-formacija neophodnih za donošenje odluka po ovom zakonu.


BH Direkcija civilne avijacije,

Trg BiH 1, Sarajevo

-Podaci o registraciji i vlasništ-vu nad avionima i registrovanim aerodromima

Zahtjev

Zakon o zrakoplovstvu BiH26

Zakon o Agenciji za pružan-je usluga u zračnoj plovidbi BiH27

Čl. 21. Zakona o agenciji za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH - Certifikat o ispunjavanju uslova za pružanje usluga u zračnoj plovidbi izdaje BHDCA.


26 “Službeni glasnik BiH”, br. 39/09 27 “Službeni glasnik BiH”, br. 43/09



Kako se podaci

pribavljaju



postupanje

Ostale institucije

Kapetanije za unutrašnje i kapetanije za pomorsku plovidbu,Pomorska plovidba - kapetanija NeumUnutrašnja plovidba - po kantonima

Podaci o brodovima, jahtama, čamcima, splavovima, i drugim plutajućim objektima i nj.vlas-nicima

ZahtjevZakon o unutrašnjoj i po-morskoj plovidbi

Čl. 41. Zakona - Brodsko svjedočanstvo izdaje nadlež-na kapetanija.Čl. 54. Čamac za koji je izdato uvjerenje o ospos-obljenosti za plovidbu i svjedodžba o baždarenju upisuje se u registar.Čl. 55. Upis u registar i izdavanje plovidbene dozvole za čamce vrši nadležna kapetanija na čijim se vodama smješta - sidri čamac.Čl. 59. Plutajući objekti mogu se postavljati na un-utrašnjim i pomorskim vodama i plovnim putevima (hoteli, restorani, hangari, pristani, radionice, sk-ladišta, spremišta, vodenice, kupališta, stambene lađe, pontoni, ribogojilišta, platforme i dr.). Osposo-bljenost za plutanje - plovidbu, potreban broj struč-no osposobljenih osoba, upis u upisnik plutajućih objekata, te određivanje mjesta priveza uz obalu i mjesta sidrenja utvrđuje nadležna kapetanija.


Uprava za indirektno oporezivanje BiH, Središnji ured Banja Lazare-vića bb Banja Luka

- Jedinstveni registar obveznika indirektnih poreza- dokumentacija i evidencija za svaki od provedenih postupaka iz nadležnosti uprave-Podaci o carinskim postupcima


Zakon o sistemu indirektnog oporezivanja28

Zakon o Upravi za ind. oporezivanje29 Zakon o postupku indirekt. oporezivanja u BiH30

U nadležnosti Uprave je prikupljanje svih indirektnih poreza u BiH: poreza na dodatu vrijednost, carina, akciza i putarine. Aktivnosti na terenu odvijaju se kroz četiri regionalna centra - Sarajevo, Banja Luka, Mostar i Tuzla, te 30 carinskih ispostava i 59 carinskih refera-ta, od čega je 40 putnih graničnih prijelaza, 4 vazduš-na, 8 željezničkih, 3 poštanska granična prijelaza i 4 slobodne zone.


28 “Službeni glasnik BiH“, br 44/0329 “Službeni glasnik BiH“, br. 89/0530 “Službeni glasnik BiH“, br. 44/03, 52/04, 34/07, 49/09

i z v j e Š t a j u vezi sa pristupom bazama podataka …...institute krivičnog prava, jest...

Documents