investicije prezentacija

Upload: lucija-dovoda-butorac

Post on 07-Jul-2015

179 views

Category:

Documents


1 download

TRANSCRIPT

INVESTICIJE

Investicije

Investicije rtva,odnosno odricanje od potro nje u teku em periodu,radi ostvarenja ve ih rezultata u budu nosti Investicije proces alokacije ekonomskih resursa u vremenu

Investicije

Investicije obuhvataju: obuhvataju:

ulaganja ulaganja ulaganja ulaganja

u ma ine i opremu u finansijsku aktivu u razvoj novog proizvoda u sticanje novog znanja

Alokacija resursa u vremenu je zajedni ka svim ovim procesima investiranja

Investicije kao sredstvo ostvarivanja optimalne alokacije ekonomskih resursa u vremenu

Ekonomska teorija izbora u vremenu konomska teorijaSu tinske komponente ekonomske teorije izbora su:

ogranicenost mogucnost alternativne upotrebe resursa

Ograni enost i mogu nost alternativne upotrebe, ukazuju na potrebu dono enja odluka o na inu njihove upotrebe odnosno na potrebu izbora pravaca upotrebe ekonomskih resursa.

Ekonomska teorija izbora

Ekonomska teorija izbora je disciplina ekonomske nauke koja prou ava izbor alternativnih pravaca upotrebe ekonomskih resursa, odnosno promene do kojih dolazi u izboru u zavisnosti od promena okolnosti od kojih izbor zavisi

Ekonomska teorija izboraStruktura ekonomske teorije izbora po iva na:

eljenim objektima ili ciljevima - predmet su izbora i mogu se razli ito definisati u zavisnosti od preferencija donosioca odluka i ograni enja koja se izboru postavljaju donosiocima odluka - pojedinci i grupe pojedinaca principima pona anja u izboru - polazi od u racionalnog ekonomskog pona anja donosioca odluka okolnostima od kojih izbor zavisi - dele se u dve grupe: set mogu nosti i set ograni enja preferencije donosioca odluka, (obrazovanje, vaspitanje, iskustvo ) - za svakog donosioca odluka se mo e odrediti funkcija preferencija rangira alternative izbora prema njiihovoj po eljnosti

Predmet izbora

Definisanje predmeta izbora uslovljeno je:

Shvatanjem krajnjeg cilja ekonomske aktivnosti

raditi da bi se ivelo (zadovoljenje potreba-potro nja je krajnji cilj) potrebaiveti da bi se radilo (ekonomske aktivnosti su same sebi cilj)

Shvatanjem vremena i na ina na koji se tok vremena uklju uje u analizu

sada nji trenutak-ta ka u vremenu u kojoj se donosi odluka trenutakperiod vremena-vremenski interval omedjen sada njim trenutkom i vremenama kojim trenutkom u budu nosti

Pretpostavke:

Svi dogadjaji relevantni za odlu ivanje se obavljaju unutar istih vremenskih intervala Sve odluke se donose na po etku ovih vremenskih perioda, a svi rezultati se ostvaruju na kraju Jedini ni periodi vremena odnose se na period od jedne godine

Predmet izbora

U preciziranju predmeta izbora podjimo od funkcije korisnosti: unkcije korisnosti U (c1, c2, . . . ct, . . . ) Predmet izbora je potro nja u razlicitim periodima vremena c1, c2,...,ct, a cilj donosioca odluka je postizanje eljenog rasporeda potro nje u vremenu Pretpostavka za primenu funkcije korisnosti u ekonomskoj teoriji izbora je da su ispunjeni odredjeni ispunjeni odredjeni uslovi uslovi vezani za preferencije donosioca odluka Zahtev: donosilac odluka je uvek u stanju da rangira donosilac alternative u skladu sa preferencijama

Predmet izbora

Ispunjenje zahteva obezbedjuju: 1) aksiom potpunosti rangiranja, koji rangiranja, eliminise situacije u kojima donosilac odluka ne moze ili odbija da izvrsi izbor relacije, 2) aksiom tranzitivnosti relacije, koji obezbedjuje konzistentnost izbora

Mogu nosti izbora

Da bi se mogao ostvariti eljeni raspored potro nje u vremenu, kao krajnji cilj izbora, neophodno je da donosilac odluka zna inicijalnu kombinaciju resursa, kao i da poznaje mogu nosti preraspodele potro nje u vremenu. S tim u vezi, postoje razli ite tr i ne mogu nosti i razli ite mogu nosti proizvodne transformacije. Dakle, mogu nosti preraspodele potro nje u vremenu zavise od:

Inicijalne kombinacije resursa Tr i nih mogu nosti Proizvodnih mogu nosti

Tr i ne mogu nosti

PretpostavkeOsnovni izvor teku e potro nje pojedinca predstavlja plata ili neki drugi oblik naknade za rad, koji emo nazvati zajedni kim imenom dohodak (Yt) Ovako shva en dohodak pojedinca unapred je odredjen, tako da je odredjen, njegovom visinom odredjena inicijalna potro nja pojedinca Prilikom razmatranja mogu nosti potro nje u teku em periodu pojedinac polazi od svog teku eg dohotka (Yt), ali uzima u obzir i dohodak u budu im vremenskim periodima. Teku i dohodak ne mora se u celini potro iti u teku oj potro nji, mo e se deo ustupiti budu oj potro nji i obrnuto. Transferi dohodaka izme u razli itih vremenskih perioda kako bi se ostvario eljeni raspored potro nje u vremenu ostvaruje se na tr i tu kapitala Savr eno (perfektno) tr i te kapitala- ekon. subjekti u svakom kapitalaperiodu vremena mogu po datoj, konkurentski odre enoj ceni uzimati ili davati kredite. Radi jednostavnosti analiza se zasniva na pretpostavci o postojanju dva vremenska perioda teku i (0) i budu i period (1)

Davanje kredita

Teku a kamata izra ava uslove pod kojima se mo e transformisati dohodak iz jednog vremenskog perioda u drugi kako bi se postigao eljeni raspored potro nje na savr enom tr i tu kapitala.

1 din

u budu nosti

(1+i) din, i-kamatna stopa din,

1+i - cena teku eg dinara u izrazima budu e vrednosti dinara ( faktor akumulacije )

Uzimanje kredita

Pojedinac na savr enom tr i tu kapitala mo e pod jednakim uslovima i uzimati kredite. 1 din uzetog kreditau budu nosti vra a

(1+i) din

Maksimalan iznos uzetog kredita e biti odre en proizvodom visine budu eg dohotka i izraza 1/(1+i) 1/(1+i)= faktor sada nje vrijednosti ili diskontni faktor - vrednost dinara u narednom periodu izra ena teku om vredno u dinara. Istaknuti odnosi izme u sada nje i budu e vrednosti novca ukazuje na postojanje vremenske vrednosti novca, koja je posledica objektivnih novca, tr i nih mogu nosti, a ne subjektivne ve e sklonosti za potro nju u sada njosti u odnosu na budu nost.

Pri datom inicijalnom dohotku i kamatnoj stopi odre ene su alternativne potro nje pojedinca Tr i na linija MM predstavlja raspolo ive kombinacije potro nje pojedinaca odre ene njihovim inicijalnim dohotkom i tr i nom kamatnom stopom po kojoj se mogu uzimati ili davati krediti. Preseci tr i ne linije sa koordinatnim osama ozna avaju maksimalne iznose potro nje odgovaraju eg perioda, ako je potro nja drugog perioda jednaka nulit=0 teku i period t=1 budu i period MM tr i na linija

Stopa transformacije sada nje i budu e potro nje du tr i ne linije MM je 1+i, a negativna vrednost ove stope, -(1+i) stopapredstavlja nagib tr i ne linije. (ve a kamatna stopa-ve i nagib) Kretanje od ta ke Y pa navi e po MM - odricanje od teku e potro nje y0 u korist budu e potro nje (davanje kredita) Kretanje od ta ke Y pa nani e po MM - odricanje od budu e potro nje y1 u korist sada nje potro nje (uzimanje kredita) Sada nja vrednost inicijalnog dohotka/bogatstva pojedinaca predstavljena je presekom tr i ne linije MM i ose t0: W0y =y0+y1/(1+i)

Kako sve kombinacije potro nje prikazane linijom MM imaju istu vrednost kao i inicijalna kombinacija dohotka, to va i C0+C1/(1+i)=y0+y1/(1+i)=W0y (jedna ina tr i ne linije) linije) Ipak, sa stanovi ta pojedina nog donosioca odluka one nisu ekvivalentne. Proces transformacije sada nje i budu e potro nje pokazuje samo objektivne tr i ne mogu nosti preraspodele potro nje u vremenu, ali ni ta ne govori o tome kakav e biti izbor pojedinca u okviru tih mogu nosti. Do tog izbora dolazimo uklju ivanjem u analizu preferencija donosilaca odluka.

Krive indiferentnosti (U, U , U ) predstavljaju grafi ki prikaz preferencija donosioca odlika, odnosno kombinacije potro nje ija je korisnost za potro a a ista. Krive indiferentnosti prikazuju spremnost pojedinca da se odrekne dela teku e potro nje u zamenu za dodatnu jedinicu potro nje u budu em vremenskom periodu i obrnuto, ali uz zadr avanje istog nivoa ukupne korisnosti.

Spremnost, odnosno stopu po kojoj se potro nja me usobno zamenjuje izra ava grani na stopa supstitucije ( C1/ C0), koja je jednaka apsolutnoj vrednosti prvog izvoda krive indiferentnosti u jednoj ta ki. Geometrijski, grani na stopa supstitucije predstavlja nagib tangente krive indiferentnosti u odre enoj ta ki. Konveksnost krive indiferentnosti prema koordinantnom po etku izra ava opadaju u grani nu stopu supstitucije, odnosno pove anjem mogu nosti teku e potro nje pove ava se i spremnost potro a a da se odrekne dela te potro nje u zamenu za jedinicu dodatne potro nje u budu nosti.

Nakon uklju ivanja u analizu preferencije donosioca odluka, odluka, mo emo utvrditi kakav e biti njegov izbor u okviru objektivnih tr i nih mogu nosti Ovom re enju odgovara teku a potro nja u iznosu c0* i budu a potro nja u iznosu c1*, za ta je potrebno rtvovati deo teku e potro nje daju i kredit u iznosu y0 - c0* uz kamatnu stopu i

c1* = y1 + ( y0 - c0* ) ( 1 + i )

Proizvodne mogu nosti

Proizvodne mogu nosti

Proizvodne mogu nosti

Kriva PP predstavlja skup tehnolo ki efikasnih kombinacija teku e i budu e potro nje koje se mogu ostvariti polaze i od datog dohotka u teku em periodu Ona predstavlja mogu nost transformacije teku eg dohotka u odredjene kombinacije proizvodnih rezultata u vremenu (p0 i p1) Kriva PP izra ava sve kombinacije u vremenu proizvodnih rezultata koje se mogu ostvariti fizi kom (proizvodnom) transformacijom dobara, a koja odredjuju teku u potro nju Preseci transformacione krive sa osama pokazuju maksimalne veli ine potro nje, odnosno proizvodnih rezultata po periodima Vertikalna isprekidana linija od ta ke Y pokazuje da se budu i dohodak ne mo e koristiti za pove anje teku e potro nje preko iznosa odredjenog teku im dohotkom, odnosno da proizvodne mogu nosti nisu reverzibilne

Veza izme u dohotka i proizvodnih rezultata za dva vremenska perioda (t = 0, 1) predstavljena je relacijama

p0=yo + qo

i p1 =y1 + q1

gde: gde: pt predstavlja proizvodni rezultat, yt inicijalni dohodak, a qt koli inu transformisanog dobra

Polaze i od ovih relacija mo emo definisati realne investicije, odnosno dezinvesticije Kada je qo0 govorimo o realnim investicijama, a u obrnutom slu aju o dezinvesticijama. dezinvesticijama. Odnosno, u teku em periodu realne investicije i0 postoje kada je

io = -qo =yo-p0

Ukoliko prihvatimo stanovi te da investicije uop te uvek predstavljaju neki oblik rtve u sada njosti da bi se ostvarili pove ani rezultati u budu nosti, onda realne investicije, odnosno investicije, investicije u realnu aktivu i kapitalna dobra (ma ine, zgrade i si.) mo emo definisati kao si. rtvovanje dela teku e potro nje da bi se ostvarili proizvodni rezultati koji e omogu iti porast budu e potro nje preko iznosa odre enog budu im dohotkom. dohotkom.

Na slici, proces investiranja predstavljao bi kretanje navi e od ta ke Y du transformacione krive PP Koji e deo teku eg dohotka pojedinac investirati zavisi e od njegove spremnosti, izra ene krivom indiferentnosti, indiferentnosti, da rtvuje deo teku e potro nje kako bi pove ao budu u potro nju Izbor pojedinca prikazan je ta kom P* u kojoj se grani na stopa prinosa na investicije izjedna ava sa grani nom stopom supstitucije teku e i budu e potro nje (grani na stopa vremenske preferencije) U odsustvu mogu nosti da se posredstvom tr i ta postigne druga iji raspored potro nje u vremenu uz pretpostavku o postojanju samo dva vremenska perioda, eljena kombinacija proizvodnih rezultata istovremeno predstavlja eljeni raspored potro nje u vremenu, odnosno p0*=c0* i p1*=c1*

Istovremeno postojanje proizvodnih i tr i nih mogu nosti

Istovremeno postojanje proizvodnih i tr i nih mogu nosti

Uop tavanje koncepta na vi e vremenskih perioda i kontinuelni tok vremena

Pretpostavimo da pored sada njeg perioda vremena postoji jo budu ih vremenskih perioda. perioda.

T

Predmet izbora pro iruje se na potro nju T+1 vremenskih intervala T+1 c0, c1, c2, ..., cT, vektor dohotka postaje y0, y1, y2 ... yT, a vektor ..., proizvodnih rezultata p0, p1, p2, ..., pT . ..., Prilikom analize dva vremenska perioda kamatnu stopu obele ili smo sa i, i ona je predstavljala cenu po kojoj se razmenjuju ekonomski resursi teku eg perioda za resurse budu eg perioda. perioda. U op tem slu aju razlikuju se kamatne stope i1, i2, i3, ..., iT po kojima ..., se razmenjuju resursi prethodnog (t-1) za resurse narednog (t) (tvremenskog perioda. perioda. Stoga je u op tem slu aju sada nja vrednost potro nje jednaka: jednaka:

( 1.1 )

Iz (1.1) vidimo da se potro nja ct bilo kog vremenskog perioda sukcesivnim diskontovanjem mo e svesti na vrednost teku eg perioda. Na sli an na in utvr uje se perioda. sada nja vrednost kombinacije inicijalnog dohotka ( 1. 2) kao i sada nja vrednost proizvodnih rezultata ili dostignutog bogatstva

(1.3)

Postupkom obrnutim od diskontovanja utvr uje se budu a vrednost. Budu a vrednost potro nje jednaka je WT = c0 ((1+i1)(1+i2 ) (1+iT)) + c1 ((1+i2 ) (1+iT)) + (1+i + cT-1 (1+iT) + cT (1+i

(1.4)

a na sli an na in utvr uje se i budu a vrednost dohotka i budu a vrednost proizvodnih rezultata.

Kada je visina kamatne stope ista u razli itim periodima ada vremena, vremena, odnosno kada je i1 = ... = it , navedene formule se mogu uprostiti. Sada nja vrednost potro nje kada je kamatna stopa i nepromenjena jednaka je (1.5)

Po istom principu mogu se uprostiti i relacije (1.2) do (1.4).

Uz pretpostavke da je vremenski horizont beskona an, da su an, prihodi od investicionog projekta u svakom periodu vremena jednaki, i da ovi prihodi po inju da se ostvaruju u periodu 1, tj. da je s0 = 0, a s1 = s2 = ... = sT = ... = s, sada nja vrednost prihoda od projekta Vo jednaka je (1.6) Kada se prihodi od investicionog projekta po inju da ostvaruju u teku em periodu, izraz (1.6) se modifikuje tako da glasi: glasi:

(1.6)

Podjimo sada od analize u kontinuelnom vremenu Kamatna stopa i utvrdjuje se uvek za odredjeni vremenski period (godinu dana). Kada taj vremenski period ne odgovara toku dogadjaja u stvarnosti, onda se taj vremenski period stvarnosti, mo e podeliti na vi e vremenskih intervala. Brojem ovako utvrdjenih intervala odredjen je broj kapitalizacija koje se mogu izvr iti u periodu za koji je utvrdjena kamatna stopa i. Ako sa n ozna imo broj ovih intervala, svakom intervalu du ine 1/n osnovnog perioda odgovara 1/n kamatna stopa i/n. Po protoku osnovnog perioda kapitalizovana vrednost nov ane jedinice vi e ne e biti 1+i, ve (1+i/n)n. 1+i (1+i Po protoku t osnovnih perioda, kapitalizovana vrednost bi e (1+i/n)nt. (1+i/n)

Pove anjem broja intervala kapitalizacije n, pove ava se u estalost kapitalizacije. Kada broj ovih perioda te i beskona nosti, kapitalizacija postaje kontinuelna, pa je vrednost nov ane jedinice po protoku t osnovnih perioda pri kontinuelnoj kapitalizaciji jednaka: jednaka:

gde e predstavlja bazu prirodnog logaritma (e=2,7187).

Polaze i od iznetog, ranije date relacije mogu se modifikovati za potrebe analize u uslovima kontinuelnog vremena. Budu a VT i sada nja vrednost Vo kontinuelnog toka prihoda s(t) od nekog investicionog projekta, u op tem slu aju kada se kamatna stopa menja u vremenu, jednake su:

V T ! 0 S (t )eT T

I (t )

dt

(1.7)

V 0 ! 0 S(t)e dtI (t)

(1.8)

gde je:

Kada je kamatna stopa nepromenjena, izrazi (1.7) i (1.8) pojednostavljuju se u

(1.7) (1.8)

USLOVLJENOST INVESTICIONIH ODLUKA OBLIKOM PREDUZE A

Sa stanovista karakteristika krajnjih prava na efekte investicionih odluka, preduze a delimo u tri grupe :

1.

Akcionarska dru tva Oblici preduze a sa jednim vlasnikom preduze a Ostale vrste preduze a inokosna

2.

3.

Pretpostavka o postojanju dva vremenska perioda: perioda:

TEKUCI ( 0 ) BUDUCI VREMENSKI PERIOD ( 1 )

INVESTICIONE ODLUKE ODLUKE AKCIONARSKOG DRUSTVA

Karakteristike akcionarskog dru tva:

U akcionarskom dru tvu akcionari imaju potpunu slobodu prenosivosti akcija na druga lica i raspolaganja neto efektima investicija U AD postoji podvojenost izme u akcionara i neposrednih donosioca odluka o investicijama Upravo zbog toga potrebno je razlikovati:

mogu nost dru tva za proizvodno anga ovanje kapitala realne investicije od mogu nosti akcionara da na tr i tu kapitala kupuju i i prodaju i HOV finansijske investicije, ostvari eljeni investicije, raspored potro nje u vremenu.

Imamo dve pretpostavke :1.

Tr i te kapitala ima karakteristike savr enog tr i taEkonomski subjekti u svakom periodu mogu po datoj, konkurentski odre enoj ceni uzimati ili davati kredite u eljenim iznosima , Perfektna supstitabilnost prava na neto efekte investicije bilo kog akcionarskog dru tva, Nemogu nost da investitori i akcionarska dru tva uti u na cenu koja se formira na tr i tu kapitala ;

2.

Razmena na tr i tu kapitala ne izaziva dodatne tro kove i ovo tr i te je efikasno tako da tr i na cena adekvatno odra ava sve relevantne tr i ne invormacije;

Uz navedene pretpostavke postojace potpuna saglasnost izme u investitora akcionara i samog akcionarskog dru tva o kriterijumu na osnovu koga e se donositi investicione odluke. Investicione odluke procenjiva e se sa stanovi ta njihovog doprinosa teku oj tr i noj vrednosti prava na neto efekte investicija Pretpostavimo da AD u sada njem vremenskom trenutku t=0 raspola e sredstvima za investicije u iznosu Y0. AD e investirati iznos Y0P0* kako bi maksimiziralo svoju sada nju vrednost Wo*.

Investicione odluke akcionarskog dru tva

INVESTICIONE ODLUKE INOKOSNOG PREDUZE A

U ovu grupu preduze a spadaju preduzetni ke firme i jedno lano dru tvo sa ograni enom odgovorno u. Ovde je vlasnik prava na neto efekte odluka istovremeno i donosilac odluka, tako da investicione odluke preduze a nose sva obele ja preferencija vlasnika preduze a

1)

Zavisnost investicionih odluka preduze a od preferencija njegovog vlasnika prikazana je na slici kroz dva tipi na slu aja: Preferencije vlasnika preduze a izra ene krivom indiferentnosti Ua tada je pona anje preduze a, odnosno vlasnika preduze a identi no pona anju AD (vlasnik e interno investirati kapital u iznosu Y0P0*, a zatim e na tr i tu kapitala investirati u sticanje akcija AD iznos p0c0*)

2)

Preferencije vlasnika preduze a izra ene krivom indiferentnosti Ub kako vlasnik preduze a ne mo e da proda deo svojih prava na neto efekte investicija u preduze u, a da se to ne odrazi na promenu njegovog statusa ili promenu oblika preduze a, obim investicija kojim se maksimira korisnost vlasnika preduze a odredjen je ta kom u kojoj je najvi a kriva indiferentnosti tangenta transformacione krive PP (obim investicija je Y0C0B, a potro nja vlasnika preduze a u sada njem i budu em periodu iznosi C0B i C0B, respektivno)

Korisnost vlasnika B bi se pove alo kada bi za finansiranje potro nje mogao da pozajmi sredstva u iznosu p0R0B ili kada bi svoje preduze e reorganizovao u AD. U ovom slu aju optimalan iznos investicija bio bi Y0p0*. Vlasnik bi dosegao vi u krivu indiferentnosti U B i obezbedio eljeni raspored potro nje na vi em nivou u iznosu R0B u sada njosti i R1B u budu nosti.

INVESTICIONE ODLUKE OSTALIH OBLIKA PREDUZE A

To su:

orta ko dru tvo komanditno dru tvo i dru tvo sa ograni enom odgovorno u Sva ova preduze a imaju odredjene karakteristike dru tva lica, tako da kriterijumi za dono enje investicionih odluka su najbli i kriterijumima koji va e kod dru tva lica (slu aj inokosnog preduze a)

KRITERIJUMI ZA DONO ENJE INVESTICIONIH ODLUKA

U zavisnosti od toga da li uva avaju vremensku vrednost novca ili ne, metode izra avanja efektivnosti investicionih ne, projekata dele se na: Stati ke metode

Period povra aja (vreme koje je potrebno da se ulaganja u neki projekat nadoknade iz priliva gotovine iz neto ekonomskog toke projekta) Ra unovodstvena stopa prinosa (odnos o ekivanog dobitka od projekta i kapitalnih ulaganja u projekat) Metod sada nje vrednosti (svodjenje budu ih priliva na sada nju vrednost. NSV dobija se kada se od sada nje vr. neto priliva iz ekonomskog toka inv. projekta oduzme sada nja vr. ulaganja u sam projekat) Metod interne stope prinosa (diskontna stopa kojom se sada nja vrednost proizvodnih transformacija svodi na nulu)

Dinami ke metode