istorija 1
TRANSCRIPT
POVUEST
TRGOVINA ROBUEM 413
4UE8!c(A-8EVS!U!U4-,FMNCUSKAREVOTUCIIA 415
Piq5vtql:!'Eu5.ly_q _,.. _ ._.,,-...__4!q
POVUESI
PRVI MOqERNI LJUDI 36-2
PoeEcr porjoq,lLswA 164MEGAUTSKA EUBq!A, ,,, ,,166PRETPOV||IgNAKERAMIKA 3'
PRU METALCI
MEZoPoT4IYIUA ..- 36qpouNA r!p4 ..,_, _ j68
PRV-o P|SMo .L99
STARI EGIPAT .-2Za
BLTSKOTSTqeI IAEAgSrvA, .3 i -2
SREDOZEMNI POMORCI
SLEPNJOVIE{qY!A-E!8Q!A
MONGorl ,, 392
54lvlq!at1_,-__ _ ,, ,,-
CARSKA K|NA ..--.-, 393
P0Lltrg!4...AzUSKA HMMSKA!B{UEVqwf,----. .. 397
q]o^rAtr9rc !.485w-o________392BglEs.AIrsA ___)29REFoRMAC|IA _. . 199
r9Mz!y4!lA . 4Sq
fNKE __- - 492
40i
360 KRIZARI
NAPOLEONSKI RATOVI 476
_ 367 58!Slpyl!rcy!alI&$ ] 4 KANADA 477
3e6 fl!s.!Jal!9(!8ar,Qyl_ 417
IEEZ|ISKO CARSTVO
374
375
376
!! D|5I8U9KA!E!9!qeUA _ 418
qqLqqqD E!!J u qzN E At{E!r{E {2!
N.!,cqsltAlrzaru , 44qqqa ueEB!,nLlzl4 _ 422AMERIEKI GRADANSKI RAI 424
AUSTRALIJA 425
STAM GREKA
KTNESKo PIYO ql8!ryq lz8 AZTEKI
NQyLZE|4ND 425
P.By sYlEr,lKl BAt , __!29
BU5_r4. R!yS!UC.I'A.,.,. ,,.. -.. -.,-!23
KIN-ESKTBEYSIqq| jL,A22
VELIKA EKONOMSKA KRIZA 430
MAURYANS(A IND|lA
PRVI AMERIKANCI
3 8 1
STARI RIM
383
VELTKAsEOBA=N4lqqA j84
BTZANTSKo ERSTVo 385
lsLAMsKA ctvtltzActJA 386
388
rBLD_ESqrqqqq_!5lJ E4I 4!6ENGTESKT GRADANS! 84I_ -_4q6
M0EULS(A 1!pU4
AMERIEKINqUANCI 4OS
KOLONUALNA AMERIKA. 409
t!ot!!aB!lt4ZNANSTVENAREJIoT-UCUA 411
PouoplEtsKA REVoLUCUA - 4-1_2
4i7
DRUGISVJETSKT-_BAL- 432
u.EDlx4B_0!NE ORGANTZACU E 434
qq(q19!t!,148!tL_ 434
149
380
pa9A_LUBARA .KONKISTADORI 405
FASIZAM
HLADNI RAT 4i5
NORMANI 389 BLlSKt t5T0K 435
,t..tr._i
362 Povijest
PRVI MODERNI LJUDI
danainjcm tovjeLu, a raspolagali su i jednakom Lrnnomvleitine nrLine za opstanak, bai kao
ko;orl le usavriio svoje oruije
. stEvERr.iA' A,fERtK,c
I zunci,r . Az,A
GDJE 5U ZIVJELI PRVI U]JDI?\ : . . . 1 ^ . " , : H " o . \ i . r - , . . . . . . t .t "
: , l 1 . 1 1 . t - . 1 , . . , / . . . i . , , . , t : , . . t , . 1 . . . . , , .
L(l,r1s! tr'ixvlo p,ljr,rp,ililr 1,, militufr godinr i i, m d,L q,n (rru s,rLr.,.
Homo sapiens (rraz,ttnni iovjekn)do 200 tisuir godina. Njegovi su
razvio se otprilike pr.ije 100prilrrjerci bili tjelesno sliini
snagom.i tehnikui orude.
0v r j d !be i u i k61 ron j sno c r . dmod n,eko 5do lpiLFr I dki irnithp , re o l p r i i r e ' / ooo sodna , . r on id rnhu ftutu+ol, tr ri*rur. )a. i.Lo jr hdaiil. 0 v r ck v l . oy i o d r : ! o l r c pos id !10 nas i r lmo . . t c s ! : d i o i ima pDs u : r i r r 3 r i Lo y ! srodi i p !m!F, di nu bdLr od pohoi L ov!.
r STRENIE MoDERNo6 tovlEKA
iovirr( !1.'0j fo lro / ^1r f.
AUSTRAU'
V]EROJATN PUT MODERNOC EOV]EI(A
LEDINE PLOCE O(O 10 OOO C PR. KR.
KAKOJE IIIODERNI EOVIEK DOSPIO U DRUGE KRAJEVE?1 , . , ' , ' . l " ' . ' 1 , q . . . . . , , , , . . ih h h r n , t ) , i t { o ( t i l k ( l l t l ) 0 0 l o l i f r , I t r r L . t A l , i k f .Nr a ' fAr { , k ,n idur . (1 , , i . In !ko L i l ( , y . r , h kor r0d , thrr\rNr LtijLL'vi nnst(,s {tnr lioj rr irilrii i i lr nr).:li(lIi. ol.(11,. (r j( rloitit(r 7l) (to t2 Lnrii NoJiIi)' 1 . , . . . ' , , 1 , . . , , . 1 . . , r , . I ' i . r , r , . , . " , , ,
. . . . \ . , . , , ̂ , , , , r , i . . , . , , i .lj,'d\h y,nr fr (.,1i,' i svdg l)lirl(og suhiki r.rkt.1: ci
< LUBAN]A NEANDERIATCANeaideftai. jc mao yeiim!-k od daniinj!s iovteka. Nnk,Tdepanr rreresni ghda kio iirot nos otak<ava s! mtr nedn;u
t r hsne rop ine u hL rdno jempskD k tn i u t dmo dob . .Neinrreftala. s onaniao yiie na $
i i ,
,:..
TKO 5U BILI NEANDERTALCI I ZASTO SU NESTALI?rJ.ri ttu i D' , nc.!!lc 1.,h. jc l\\lw{r Ltuh,Vtu^t( , ,n ) f j c | r r rn D h8 , t . z iy i . j r u l i rDr ) i j A? i j i r ) . i c, r l ' i i . ! l r , , l l n . ' . f , , N 4 , J , ^ / , j r ubra /nN i rurr D(1.r,)g iovi.lr.r
Povijest 363
KALANJE KREMENARani i modcrni rovjck svojc jc ordc i ourje ;nd rc lcLiDjemlacmcra. on jc udarao krcncnom o Lrcmcn i tat<o od rjes." d h m m i \ . , l c . T , j j . p o r d h , . j . v " o v . i l u r r p l r . o ' r; vJc,,i,,,,. fu ,cr.nir,, , d,, J. p'i,njc,, r r mmDlu.
KAKVO IE BILO ORUDE PRVIH L'UDI?l)lvijr iovjck fohavao per osnovnih v^ft krchrnogorudr i o(tj{ - .orlvc ,i ,cz{njc, sfl,g{licc,r lkhijr.jcn$rs korx, dub,ic Gion, uiiljd, rlr) ddjcljxDje,iilazabuicnic rups iiiljkc kojc je sNljro m loplja.osim ro8a je poznrvao i krcneDe sjekirice kojnnrje srk& dro iubijene iivdnt.
Komem Ljeh i li€ien, tene dleaskupLia i bi goLene koLilne omllifa, ovo otlro kemeio oiude, trozvai dubal,
bio ie rup,ayLlen oko r5 ooo godna p,. Kr.Dubal l vF'oiatno sutiLi?a @zunie ta.a
u kosti pnvLjcnic bmzd po koti. oubaa
kupina idrugih pLodova, pr h nadvarr0m su!r h zimnku. Alheolozl
PRIXMDANIE BIZONU Ic(ez na ovom kohadu kosrlb o
jc nrezbaren u ftafcuskoi p'iier do n thuta sodina. Lr lovllenluje vellkh, !olin a smdivala l(ava
diutna n.tleraa b ih da seu pan i . su r ya iu nz l t . u I i h
potiemLiu usk! lot iiu.
se ! od io po l i i p ' { u f r d po r ! n r u .
cLovtsKl StLlaK >Siovdnoamortki Low i, Ledenogdobi da vdke su koplh slavlal
rlrvLjene lomadlae kenena,lakozvafi dov skl !iLiak Dva mahnazdaiki da donicm kiiu oLakgay!10su prlavdfiv.nie 7a dfreou motk(
) votinisk n rellvrna iLibiLinim Likom.
VRSAK (OPUA'ova l je LGto lk iS l lak nekof b io do lowoga kop ia . mpnv ien
ie u Fran.Gkoj tmcdu ,o ooo. 4 ooo. pr. Kr. Liiepo ie ob kovantohniNom krlrnia prr skom, na Fnom ncsdi! oko rr dod. p,. Kr
Ta le chnri omosLizivai mnogo prc.Dnilu nidu
ABORIDZINIAboridrini, ausrralski domorodci ili srNrosjedioci,n, i ' ,ar i : . ,L , , i , ,o\ , , , ' Au.-rJl je. Of i . . , . . ( Jo 20.iu ( . | / ivJcl i 7iv^ron f l l l juJi . \ j iho,( n. ,Fi :rcJrJ( iJ( Jrh.oro/, , , ,d. . ,ni j<,rnj . n. .1. , / . ; / J. , t , k(proilosri.
lqLo !q 4cg!a!u!!!l!Pit 12 000 godim Do,€ s oko Au{alijc diglo
l)a tu Abo liini bilinatjemi dublje u uurriijos,u fi'oso grublje uvjete tivota. Da pEiive, Flilisuiili{u, dr bi.a zg{iitu mogle rarignonilde
te{ircbilje, r osin toga ibumennzha lolilikloknc, phli rie i iskrpaliliainke duboko iz Fnlje.
Abodd:inisu sLikali po (ljenama,pr ie bkd ninra i dva lo'ijala t ub Ro.r,iu Na.on.lnom parku (.k:du u ad,alrkomsjevemom tertoriu. Neke su od tih sLkaria
< ASORIDZINsKA UMIEINOST
364 Povijest
POCECI POLJODJELSTVAPoljodjelswo se pojavilo oko
1!14: pi Kr. na podruiju kojezovemo
Lovci-sakupljati,koji su doili u neki loaj u potrazi za hrauorrr,tada su podeli skupljati samoniklo bilje. A ondabi dio sjemenja posuli po tlu, da ga izrasLc 1os.
KAKO JE POUODJETSTVO PRPIMIJENIIO ZVOT?Pnje pojxre poljodjclsM, ljudi iivjeliod loa da diljc,ivodije i skupljdrja smoniklog bilja. Kld bi trkoni jedoom podtutju hceili hnnu, toyci-sll(uptjiiibi$ slilidllje. Poljodjels$o je, n<hdm, ornoauailoskuplj$je harc ibe [email protected]. srl N ljudipoietiiivjcti u stalnim niseljih,r, p. na olohoj mnji u_Brjriusie!r i iivotiijc. Iru(elL su g,.idiiiertu. (ljrrirekuae. r nre l j { ogiJJ nu rn imi bedd, , r ,
ODTIVEM GTAVA >ova lludska sLava h oko
Tooo pr (r,, vjercjarno le bialriadtra u ,na[ polrowijaprem pretku, U hihonu su
biLiork[vei mnog rakvi klpi!],oi nam sovorc ponelto o tome
kako su , v la l p f lpadn. ipN hpoLlodieLskih komuia,
[4!o !u !!.!ll9ll4!] 99!lL!9_uopJElcr?OLo 9000. pr. Kr ljudi$ pftko,i,ne luvdliznje,x onda gd sijili po nkicoin: prrcehn4 Oko 8000. pi Kj.poljodjelciN oikrilikoF,nrj. drr @jbolji urod, pi rapoieli ehLcioliriii. loaeli su rroizvodid i vilak h!me,tu ' . . . / n opr : l ,Jn ' i , d , r Ae. . ! ina, i . . !So\ .c iurnr t l i je .l'oljodklcis sd l)oidi mzmjenjivfti hhnu za wakovNn!
I JEsTIVO ZRNJEEirkoD aDrerplode sjemsiem koie, kad saarie,opada s klasa, Vieroiatno ie ro opazanie navelo pBepollodleke da nzviiu €zne metodo siaija sadeija
NaseLje lerihon osnovali su oko 9ooo. pr, Kr. potiodieL.i,pd 3d ds?d iL i t r . r ! oeoc r / do ' i po i de 9 - ddd , . 0 . 01kulon.le hon Le:i kaj hdnog i,voh koiiie natapao potia.
KOIE SU BIUKE UZGAIALI PRVI POLJODJELCI?u flodnom po umiseru poj.djek s uslj,/Li\ i ,oku . dn l ru r i ru . medu kooh i v r ru e r ( j roukao i prinnivne ruijetee pieniq \!t e mueri .i"kon.Tc su raae pdodno plodile v€likim uk$ninr i jesiyinzirn GFmcijen). U diugim dijeloviha wijeta r.hedr8000 i 1000. pr Kr. po ioJjek $ ork ,Dl[@llWil t'"u nj:.
PRIPITOMLJAVANJEPr;pitomljaenje je nav;kavanje ,ivotinje na tivor s aovjekom.Ono je u pravilu povezano sa selekcionnmjem, to jest popmvljanjenpasmine parenjem odabranih, posebro obdarenih rivotinja,kako bi se njihova dobra svojsM prenijala na potons$o.
PLODNI POLUMJESECArheolozi imenom Plodni polumjesec oznaiavaju podruijc istodnood Sredozemnog mora, a u kojen se razvilo poljodjchrvo. lb je srpasrikomad kopna protegnut preko Leyadta (podruaje dmainjcg lzraela,Libanona i Sirije), te uz fub gorja Toros i Zrgros.
zASTo sE PoUopJELswo RoDfl-o Mg NA ToME MJESTU?Plodoi polumjcscc ina Edovire kii., zbog icSa jc idoldi a u?.sojtnadca, pliDjcriccplcnic., kao i krde trMjcda, u pryom rcdu koa i ovdo. U oblitnjoj M@pota$ii,sdje jc do plodDic, Fljodjchwo je postalo nbgucc rck s wvojcn postupaka navodnji{nji.
povijestl365
KOIE IE ZIVOTINIE .OV,EK N4PRUE PRIPIToMIo?od vih je iivotida iovjek najp4c pipito'nio psa.r dogodilo s to oko 12 000 godina pr Kr. Ps je potehood divljesvuka, b jst od waia odrmlih medu ljudima.Oko l0 000. pr. Kr. lovci a, ni paili na sodr gzela,korr iov&, p{ mjshbiF ubijali sebizr hrantOko 7t00. pi Ki tis, prvi$oi.lrivei poaelin rdflod btiii .ajbolje tivodnje iz $rda.
ovai pelal potjete lz d'eviosa s€da su,e, sievdno od Perij5kosaLieh, a Gp@ljen le oko rooo. pi (r U lo 5u doba l votinjska5ladd vei bla dio poLiodieLsk-" 5vakodnevnke. stoka je, osim tosa,pdpmvliala itLo na koiem su.at u,s.ial 0sjeve. ovre doresruia tuvah s0 se ri rasplod, kako bi h iaaltaja u dcnai
ovaj *p na dNsu ddku brtku kemenu ostftu kojuie io! p ie oko 6000 sodnd bnzlllvo dbbdd iepoznallkameno'eec Rahr I nllna odtlecLirdrek kLasove
pr.ft I PLodnlpoiumleie.
Pi Kr, luraa Ame'Ia
pr, Ki I sie(ma Ane r.
I DOM PRVIH POUODJETACAPlodnlse poLumlesec pruiao od sievehogv8ka cfr€nog noG,pa zalm u Luku sve do Petriiskog zaLidva. Neka od pNih Liudskihmselia, medu kojima lledhon, bla su izsradena baa na rdm pod.!zju,U bLhiii 5u se Gdla ivarna trgovhska eedilra, pdmiefte CataLH0yitk.
KUG U CATAT HIM]KU>skapanja su na nahziStu
CatalHiry0k prcnaSlazbijefe kuae od nepotone
.iBLe, Dnedtr ltojih niidblLo uLka. U kuae 5e uLaziLo
slropu. U kotama su bilaosnjira za kuhanja i s.rjanje,k upe a siedenje ispavanje,
kao i kuSfe pefi. Kad hl
zakopali bi sa u pod.
ZASTO IE CATAL HOYOK BIO TAKO BOGA?
Etat Hiiyiik je bio osnoan resdje oko 7000. pi Ki, da bi napoLon iznsao u mjveicidelje Bliskos isbkl. Svoje je bos$eo $elao poljodjelseon i lsdinom. Poljodj€lcisu @gajali soku i piedcu, jeiam i Eraiak. qa.J Hiiyijk $ posebno obogatio nto itoje olladao lrgovinon opsidij.nom (grube, saklsr simc) podiijedon iz oblitnjesldk nr. Zadadte su iz tos vulkanskos $aLla imdiv,le izvanicdno dobre atre.
I ,kd,i !"t,.ttu
366 Povijest
MEGALITSKA EUROPA
blokova, takozvanih megalita. Neki su od njih bili poredanir nEove I uperenlu nebo. Drugi su opet, takozvane
zakopani ispod zemlje., bili
Izmedu 3200. i 1500. pr. Kr.. ljudi su u sjeverozapadnojEuropi podeli graditi spomenike od masivnih kamenih
TKo r E 9E4ql9A!94!!Ml!oqE!lIqMesrlitski s€ spomcnici pojavljuju u nno8o velinrx iob lkr.MDosisu on njih srsviD frali, paihjc,hosti izsRdnii jedDr obilclj kroz ncloliko sodina. Vdilc spohdikc,ppur Ston.hcngq i Crnncr, vjerojaoro s! podisli,noani poslxvi,i, ljLdi koji$ nogli syojiD Nd{nicinm
qqu sJ sruzrlr KAraENt KRUGovt?Ktrn,cii N kn$ovi ricrojil.o sh,iili za rlisijskc cdenoture' stuononijo. Veiim se Dlih ! ickipos€ban ddr poBhie an.dr, dFsom i ^ ilc"trnr. frko, prinjedce, s,ri(u ljetuonr solsicijo prcsijavakrcz scdlire stonelEnser{rnsi$kl), r u "imikoh osjerljNr stubN konon,
0v rcdov uepcvLienih kamefihb okova na rran.oskom LolaliletuCdna.u, postavlienl su pa6hLioo tp r l k . k i ome ta r ! du i i n ! , l e
povutri! dva kamem kfusa.U Cainatu osim toga nalarmonnoso sam0sl0iios kah4ia,
ii;t;;;. i; i;i; .b *.,. ;jillakk 5a zemlFnlm naspom) rpEten
Nllh su kaeiie zaniienlLi soLemim 's6flima. - (uspcwin) rkamenim blokovna,0ko 1550. pr Xr,, Sronehtrge ie bio dovdeidodatkom haiih bokova nodikastos pie!aeniaka z r^,aLe5a.
REV.grl r .ke grobr: .e. nr <ol ik. komu,a ,p-"{o, i j . . ,bilc su izgmdenc iz masivnih kamenih blokova,pazasute kmljom, Noleii takozvani rumulus.U n€kina su se ljudi zakapali sro mra godina.
rKo JE PoKopAN u GRoBN vlIgqg!44A?Ad,oLozine arju pouzdam kom. su grobne komoe bile, " . i c - i r , r e , u \ . ' " d . ' n o o , . , l . n . . ! . d - . C ' , . .po njil,ow izgledu, u rjihasu s pol.pdibo8ari in,oa,ivode, koji N vladalinad golenin oh.ldeijn povGnrmii titEim! n.kos podruijd.
ttadsvodql sttop napnvtja n
ola [email protected] n. otoku lMairLandu <kockom ahipeLagu o&iey,tsndem ie oko 2700. p,. kLDo gLavn€ se komore dolaTi
! koje se takoder pokapao.
Povijest 367
PRETPOVIJ ESNA KERAMI KATh.jna izrade keramike bila je otLrivena oko l0 500. pr Kr.u japanskih ribarskim zajednicama. Ljudi su najprije opazilida glina ko.jom su bila nabijena ognjiita od ropline owrdne.I tako su uskoro poieli oblikovati posude i peii ih u vatri.
ZA5TO SU PRVE GLINENE PoSUDE TAKo VA'NE?Za ruliku od pijrtnjih posuda - koznaiih e hphknihod gmniica, korc i lika glinene su posudc bilcnepbpusnc i vrnostrl.e. U njiha je bilo nosftcsklhrii juhu i [aiu, v.ii pivo i yino, te u njihdugoidjno skladinni tito i ulje. Osi.i kehorikcrhelozin{ jdho sovo( o liojoj je kdtui djei.
PO6REBM UR ATKeknika je svoje hjesto restonalarLa I u vie6kim [tuallha.
ova posrcbm uina iz €zdobllaSanshan kineske kulturc
Yangshao, blla je lr6denaoko 2500. pi Ki
^ IAPANSXI GLII{ENI LONACowi Lom( s lzd om u&ta biolr raden ,medu D 500, i75oo.pr, (( toiaaf ga ie obLikovao tulio,mnrtailen grii.noS rceie,
PRVI METALCIOd otprilike 9000. pr. I(. ljudi su u raznim zemljama podeliobradivati grumendiie meke kovine, u prvom redu bakfa,
Kasnije su otkrili i kako se metale moie dobitiiz raznih minerala, te napokon kako se
KAKO SE PRAVILA BRONCA?
mijeianjem metala mogu dobiti njihoveslitine i legure, primjerice bronca,
s mnogo povoljniim svojswima.
5To sE rzMotvALo oD BRoNcE?BoM jc lmjsx bakx i lositm.
onajc mnogo trdi od ij.d!o8od tx dE nrtlla, d dade sc i izbruliri
tr ondcu.Iz nje susc i!!idivdlihodoijiidijiiji al.ti, oruije i poljodjclsko dude.lz njc$ se osim rosa nDglirdlitifiiooblikovaii odljcKi - nirijnanjcmra$ljcnc bbnce u lGtup.
I BRO ANI SIRUETAColal Je bbnaanlkipit bio lradedoto 600. pr. (r. na nedozemnom
Tehnik! iindiqnja bronauih pednda lijmrjorBbtjenog met.la u katupe - bila jc o*ritdau apadnoj Azii oko 3000. pr Kr. Ncolisnosu je otkdli i u Kini oko 2000. pr KJ. Kinckisu s htulci injeitili u iddi komplici@ill
Brona sc pnvila zajedniihn bljenjcnba!reN ikosirene tude. Rdaijenusu brctrcu shrcnim cijsina odvodiliu slinene ipjeiiane kalupe.Tako su dohiliinsde (nelrhe blokok) koji N s atinpreinjiqli i ulijcvrli u krlupe naih oblika.
TI(O IE PRVI IZMOIVAO BRONEANE PREDMETE?
POaElCl
tooo. i Kovan bEra',
pr, Kr, I rapadna A?|Ja
368
MEZOPOTAMUAMezopotamija je zemlja izmedu rijeka Eufrata i Tigrisa. Poljodjelcisu njezinom vodom natapali polja, koja su im uzvraiala obilnim plodom,Oko 3500. pr Kr. Sumerani su u juinoj Mezopotamiji izgradili prvegradove na svijeru, od kojih spomenimo Ur, Uruk i Eridu,
!4!S!E !t!4Y!14!q s-!!!Rs!l!Moini kdrjwi, koji su zryovijedali silnim vojskrmi,nml su ijikeghdove, r vcliirnss€ne dvor& igobnie.lQaljevin su ponigali setcnici i viokoiLoLovmi pisfikojiN ubinlil)o@, (pravlj,li rxdovina m ndodnjaqniuicr brhulio akonina koji su upnvijrliftgoyinoni ziodma. sv€icnici$! oJn toSa u ziguqtina(hqnovina) slurili bosovina.
KAKO SU SE GRADILI ZIGURATI?Me&pordmskisu graditelji s$dili rigulrE i kuic
U Poaetku ie imao td vl5oke
^ KRArlrcrNo Bt_aco0v. b kovska gLava res hafu
rz srobike kalir.e Shub.ad z U6, kolale unna oko 2500, pr, Kr. U bt?iiiie biopronaden I kostur ha istke, koia i. ioaddara sruie, Bllsu Je tlv! akopatrda ebavlF kalJku u,asrcbiom llvoru,
DOLINA INDAlzmedu 3500. i 2000. pr. Kr. ljudi su u dolini Inda podigli viSe od 100 gradova.Najveii su bili Mohenjo-Daro i Harappa sa 40 000 stanovnika. Ti su gradoviimali velike hramove, iitnice, kuie od opeka i ulice rasporedene u mreiu.
KA(O SU ZIVJELI UUDI U DOLINI INDA?Poljodjclci s tEsajali iito, jeaD, lrrmuk i ri:u na du jbsu sa slkc godine ododivrle poplavc ijeLe Inda. Oni N,,osim ros!, u'.gaj.ri i:ivotinje. U $adovima su ljudi iz.rdivaxthnine, keaniku, nerahe prdmere i .rkir Na ohalisu s pak oriskivali m noe i krctili u ngovinu.
ZASTO SU GRADoVI U DoLINI INDA NESTALI?KodM.heijo-Dan ijckaje rnd p,omijcnila toL,pa j€ poncsnlo rcde Drug. N, gndove uniidle pophv€,
poirsti i omjati.Ipal nirko neaD hsigumozairo jc ciyiliacta u doliniInda p,o|,l..
ovajkeiamilki mddeLseoskih koLa koja vuku mule,
xtP KRAUE\5KoG SVECEN|KA >
e.e t 2500. pr. KL irMdhenjo Dare.
\G
:"$
\+.'\rs-l..t rl
L;\
0!l h JercsLifi potietu D (njlre nrir,h, a mLaze seugrobnc faEona Ran?es vl, (vL.1!56. -n43, pr, K.)
Vladari su morali imati nekakvu evidenciju o rome tko je plado porez,koji su zanatlije dobili narudibe, i koliko su robe proizveli.
KAKO IE IZGTEDATO PRVO PISMO?Pru se pisdo sdtojalo od dkrosiaha slidca kojc su prcdsravljale prednee,,rdnje i id€je. rl su$ari pis r., nedu kojim p mjpozntil [l!i
\?"c*
372 Povijest
Od oko 2000. pr Kr. narodi su se Bliskog istoka borili za zemlju - da jeobrane ili owoje. Neki.o, poput @[ftt!$
HEBREJIHebrcji su bili sroiari i €tari u zernlji Kmam na istodnom kraju Sredozemnogmora. U ton su se kaju naselili i Naro& s mora. Oko 1020. pr. Kl Hebreji suih potulJi i onoveji mo.no novo kalicv"ryo silnih kralie'a. rni im ie krJi bioSaul. Nasl;jedio sa F najprije Divid, pa Saiomon.
GDJE IE BII.A OEECANA ZEMUA?Hcbrji $ vjerc!"li da im je Bog obe,jao annju Krnan. Prema Bibliji, u nju th F oko1200, pi l.u. i dde prolok Mojsije. K4nije s, to je$ 922. pr KJ., hebejsko kqljwswopodijelilo na dvije.drLr lzracl na sjereru i,udejt na jusu. stdwnici Judeje kAnijc
< ZqROBIJENI HEBiQI
AStRCI,loirci su iivjeli u sjevernoj Mczopotamiji. Obradivali su zemlju, natapali poljai gtadili lijepe gradove. Poievii od oko 900. pr. IG,, osvojili su c.anwo 3to sepruUalo od Egip6 do Penijskot zalj€ . Ono je, medutim, propalo 612. pr. Kr.prcd najezdom Babilonaca i Medijaca.
XA(O 5U 5E SORILI ASIRCI?Ppisu rsid{i rcjdci bili sljd koje bi s polja poadiu &t. Oko 740. pi rs. diski su k6ljsi, hedurin,
aobljenih $r@ca sryoili ,estoku vojsku. STRAAR NA VMTIMANa sll.iJe ledan od dva solena
llka no su rcsila vnla dvorcaasi6koga kaLja Saqdna ll-
lut 722. - 7o5. pt, Kt)u Kho6abadu (u danaEnjem kakul,
0ni su prcdstavLjali aslEku moai luvaLi dvoEc,
lopljimo, lulovima i opsldninornqim!, t€ od slabijih mrcdaffaiila daitk u gndMomdm, kovinma i konjiha.
374 Povijest
SREDOZEMNI POMORCI9{g}14!O fl Kr. narodi ito su iivjeli uz Sredozemno more, primjcriccmffiHm i $Fffiffi$, poieli su graditi ivrstc drvene brodouc na vesla i jeclr:r.
C)nisu uspostavili duge pomo$i<e rure kojc supovezivale ErLropu, Aliiku i Aziju, bogatecrse prekomorshom trgovinon. Kasnije su scotiskivali na morc da isrraiuju i osuivajukolonije.
ZBOG EEGA SU SE TRGOVCI TAKO BOGATILI?ligovcls, prkosilioh,lri,r vc(lo,o nrodi,u (h l).clqro skoiltgovi'tun ande ito viic N.j,riolrijj$ tcLcri bili ! cl)io
izslxnl(,\kc (iz njesr sc kovro novrc), kosirr iz B,iL$ijI hr trs Cifr {dlxt ( inu ihtiNlto i,nc d//,,r. IlJir ikosinrz,jdn,)
. , . . L t r . , l i t - r , r . , , . t . , . . , ^ ^ 1 . , . , , . , . , t " , 1 . .no ! r js dobivJ i t fur ia . . h i ! i ( ( rk .5 le | )
d i RL A' s$ iDol l i f iun i , ie , io kr l iNi ik , iL j i . l
0v. yili, mprrvlj€ia Tmedu {oo. LroD Dr. (r, b irr prorideia ! bvtem mikcmkoh rrsoviikon ftEcluii EriN0m otoku Rodu. rrgov.is! ! 5tar m pos!dimi( im rommi )p tuvoz ma mrc u l c !m . u i o r l i . i v t . r u u{rf a ll/rkrnlai Drc0zc i m roirk! ponorsa trrd I
MINOJSKA KULTURAOd 2000. ( lo 14i0. pr . Kr . isroa,r inr srs,c(lo,cnrljclrl vhd.li minojski knljcvii or(,](i Krcrc. Oni $, sc obogrtili trgovinon,r rlnrgin oLocimr i nancr.rnjcIn d.nlii slirhiji,)rf iR imr. Z iv jc l i su u golemim, on, ic , ro
zAsTo sE SLOM|LA MtNO'sKA iMOc?Nl|tjc oko Sodidu 1410 pL Ki tuto7dnnior.Lt th(,1Gidri,rjl SrntuLiDi) nrih je crufcilr qLlkrDr. Nx.lrlir,,,oJ\c Kilr ror di8lo, tJ.,,ilor je zanuiili sun.. i pon,o'ilitr\itlc
onli $r dvoLic I prijeio|rci Kro!,:r rlpxlilvlikd,jMi. I )o golir. I i 00. pr ](f n,ir.j\kr ic . viltrcirlvca bih \Arnn iiacznuli.
brdd, rlo uak da doblle
ov: r,eska (ridia dld)ir dvori | (nososu m K(li pr oztrFDreskariivaijo bika, llo 5! in LimL?d Miror.i! okvnr vlarte..rcmonrje. Ponje bi biki i voliLl
FENICANIlrenii.ni N iivieli i., isioanh obrla r SLedozcmrogr wrr,i razdoblic Djihove modi pxdi izn,edu 1000. j 500. pr. Kr.obmdivrlis(t zenilju, sjekl; iu'ne i vrLo vjciro obridnali dNo.
KAMO SU FENrqNt OD]-AZIU U TRGOVTNU?r.njnniN plovili l)d iihvoD Srdohnnn.$u.Ncki $ r odvl'ilil).ii i &lje do ddrinj.g r.dueiir,jrg,'aprdDe lir !r izrtrlne Aftike paurd.uiji'nigdjc!, rgovaiiaaki tgijdiri rioyeEradon. Narslavririjc n'cdr .jimr bila K lg, r lckJnoj Afri.i. koja lco{xh.'oann sve dokjc 1t6. fr (. niN MorililiiDljrii
/ -,/:
Povijest
PERZIJSKO CARSTVO KAKO SE VLADATO PERZIISKIIlI CARSWOM?
ZTATNA NARUKV CA >PrLili ic ob luJLr z dom.
Ova re narrk,a pronadenaknl rleke ̂nu raie (o{il
u rau!nicm AlrrfisLi!.
- .r Reler na stubqtuptikarrjt paskrik. t,ttedije (sieveni ttan)kako danDre danak.
Od 539. do 331. pr I(r PerzijsLo je Carswo bilonajmoinija dd.ava na svijetu. Srediire mu je bilou Pcrziji (danainjem Ir:rnu), a pruialo sc od Egiptado lndije. Bilo je bogato voclom, plodnom zemljomi zlatom. Perzijanci su slavili boga vatrc i svcgadobrog Ahura Mazdu.
lediskisu se ixdxi kitiliEoLnim ndoren "k,alj knlje'te oJ soiih Fod ika tiiilipotpuru porlld.os. l'oLLli on Drijcm crnyo jc bllo folijlljlio ir 20 ti(rji,
l , { . , . L r . r , , , - ' f .,hdt morlcnlk, uloz,rnl Sffiffi.
STo JE To BILA KMUEVSKA cEsTA?liili j. !, 0.,j& ii rr!r tr l'.v in(nr (i nu,, (irsi
t ! l ( ) 2500 km, ( . j . ( ! l i h o (15 i ,J i 0 n l r ( l r ) i l i ,hko j
]I sr Llo p,ij((oL)i.. \?c li ,,j L'd rijrl{,8 nLj.v.,. (li'slil' t , : '
t , : , ' , : . ' . . \ " ' J "
s $n (i ,,vfixcii l('Jrrsi. uli v( i ni'oni, (lo[ \L (sovcn j in r (x l i l i l ( , N ' t r f ( l r v r L l 'o , i l i ' o lJ , r , .
vl, tzr, 4a6, pr XiDar ie . , rvon I Dad leVc ik i ,reocanDnao jc ddavnu upbvu,l,volcvao voiro pobjodo u danasnjoiru6koi I poveo naiszdu na Griku.Niesovu su voisku, medutim, c(lporr?il u davioj I\^ant0nrkolbrk 49o. pr. Kr. rako ie rapoleoducorrainl rat s cnkoo koi tenapokon srGlii PsziFko CaEtvo,
SATRAPISatlapi su bili ixD,jcmi.i l<o1c bi hrlj postavliaoda vhdaju pojedinin, pokrajinamr. Njihovr
F , , d J . ' . : ' . d ' . . r , j . r " 1 n n d . c . ' r , " ' . .kao ip ikupl j r i jc r rd,e la id l i lh . Or isrL os in,roga sLrrad;vrli sa zapovjednicimr perijske lojskcr . o b r ; r i . r a r . i . a . . r r ' . ' u r r p , i ' r t j k i h n ; p r l r .
,E LI SE SATRAPII\,IA I\IOGLO VJEROVATI?
I'�crijsLi ltijljcvi dnu vjd.vili srsfnnr Zro su imliposbnt dotril,ikc, nlto^{r. ,ltruljclr uii,, kojiN puilidr stapi ne kridu porz i darik. N.Li se satuipi,nedutim, nnli iosiliti, pi r urotni pLotivkLrlja. dokbidrugia ibni iu dosluhu s ftprijtueljuni cartra.prinjerice Alekand,on \/eliknr grdkim 'hdronkojije Jll. pr KJ. osvojio ledjsko ca$6r.
,/ ,/ ,) / .,/
Is'i.,
i;i,! ,1i,it
STARA GREKAGrika je bila domovina civilizacije koja je svoj vrhunacdosegla izmedu 500. i 300. pr. Kr. i koja je obiljeiila nai svijet.Njezini su stanovnici iivjeli od poljodjelswa, nba$rva, zanatai trgovine. Pritom su izgradili oko 300 l@l
Hranovisu bilibdgovima dom, a polisima $atusni sthbot,Hmm Parrenoi u Ateni blo ie De6den okd 43o. pr. Kr, na whuncugr.kos sddielFna.0n je jedna od iaFLavnijih gkdevina na svljetu,a u niega je usmdeno,2 ooo lona mremora. Hmm je bio posveiefbolkiAteni. u njenu je stajao nlezin kkLesanr kip vGok r metara.
Sport j€ hio dobR pripEma zr iii,ali gri[i polisi o,gdrizi$]i sporBkaidjeanja i u okviru teskih ndkoyina.Od njih $ najpundije bile olinpijskeige, koj€ su se odd,l"te s"ke idtrisodine u aast bogr Zusa. Takdariisu doluiliir slih kajeva Grake.lobjednici su stjcali shvu za sebei petit za $oj sBd i obitclj.
ZASTO SU GRCI CUENILI SPORP
DtsKoBoLos >
HOPLITIHopliti su bili dobro uvjeibani vojnici pjeiaci koji su se za svoj polis boilikopljern i rnaaem. Inre su dobili po oLruglom ititu hoplonu ko su ga nosiliu boju. Osim njime, hopliti su se lririli i Lacigma, prsnim oklopomi n.zuvcima (ititnicima za cjevanice).
cdkl s0 klpdlsvoja dlela Dradivallprema v'hunsklh spo'ta!ima svojesa
dob6, Tako ie oko 4ro, pr, (r,nastao ovaj bacar diska, Baoijeie dlska bllo I oLimpilska dGrpLlna.
POLISGriki sLr polis worili grad i sva z€mlja oko nj€ga.Svaka je od tih gradova-ddavie imala svoju vladu,zakon€ i natin iivota. Polisi su testo medusobnoratowli ietama [!!l!i[ i rarnin salijama.
KAKO JE FUNKCIONIRALA ATENSKA DEMOKRACI'A?U Atcni $r svi odridi muikrci mogli slut.i nspravcu skupitinj koja s ssej.la skoro swkodn.vno.N. njoj !u binli 8Edlke vode i srcjc ugndmc slaliu i?€nanswo, n osin toga i glasowli o ddavnoj politici.Zcnc, obovi istenci njs' inrli pmrc glda.'lii
mjslNiijr wjcrsk{ filozof. - SokRt, Phroni Aistokl - ,ivjcli $ inruirvdibli u Arcni.
ttasln. t nasllnava ulle blll sudtaso.len sdkt k@znt pbkvod.
KAKO SU SE BORILI STARI GRCI?Smli su se Gd boili u bo$enoj fdm{iji nanoj frllnga. ova slika hopllra ! bolbi na ai
vojnici su sbjari u redovinr, ai,. - *i,., p.ri"p4,i i: h",ifi;!:"51'lliiiliilitiove ftko da $ore neprkinuii ohhnbeni td. U taLrin su biLi iskljorivo mulkaftr tsu lcdovina kd.li na nepijlElja. Njih@isu se vode boili ihutnih obitelri snonas sebis bojnih drckolica. lolisi:u osin toga uimati u mjm i ftkoj
nr5u mogli kup ri oruzie i oklop
Etnoj vjeslini ysne sranc, primjete $ijeke iz skitije, postnut bec tezir bodli su $ i gelijana s ri Eda vsala, trkon nin trhmna. na bojnan patju.
KINESKO PRVO CARSTVO
rAlm
tlrt
pomo.tr vojnik. nilik m DEI!trBEgltrllH koji mu ^sraNDARoNr UTEGdaDs i{vijn grob. Kinu N ujcai"iti i *i ,'to"i t ";i * ovakvim su ute?ima prcvjehval
""*.,,ri;.ai."*" *"- pi.mja, kganja i mjerenja. flj"":"k:ll.iJjll,Ti,:d'(1##r.posLile dhasuje Quii,
KAKO IE KINA HRANILA SVO'E,ITEUE?U sjeremoj$ Kinisljrci nasttmin padinenu pnvilj teaeina hjiDr uzgajaiip,oro i plenicu. Ni jugtr su zmlje kopaukimle zanat.pinje, aosim ros{ su izumiliisloj*e4 dopEmaDjc vode iz lijcka, patuna pophvtjenimpoljini ugijaliitu. Dlusc sodine novc cc Kinrje im.li tT hilijunr staoovnika.
< POGiESNO RUHO
porcpana p n@ra iz diianie
potfaiaLa ro sodha. za ieffit(tad) se vle'ovaLo da posieduje
saauvatitileLo i ponje sm'lr.
I POGREBM ZASTAVAova svrlem &stava poqele t:grcba gospode oallz d nastlle
Hai, unrLe oko !60. pr, Kf,vFru jesdahdd ie
p kaan iiei pur u nebo,
ICLINENI MODEL RIJECNOG bRODI&oval ksanilk model snpaia ('tlelnos broda) zvadeile iz drevios kn6kossroba, Takvisu brodovinoljetimaplovi dvama ruiveth t n*kr p"oditm poynn puiovtma,ruaisoh (zuiom rrle[om] i y.nstreom
STo JE B|LA NAISTRoZE euvANA K|NESKA TAINA?OLo 250U. pr. Kr kinskisu rclFciorkJ,l, djntr dzsajaDjrdudovug yilca kio iodmlt jJ fine ntrij njcqovc htinkc.Tc .u niri .'e.e iolc .r i.'rnu tkininu. p., k b;tk blnmvin,bojrmi. Da oddicijcnu svili, kimskd k diiaB t!jN,njeine izodc dirala u lijsdoioj rajro$i.
GLINENI RATNICIKad je Qin shi Huangdi 210. pr. IG umro,s nFgovim su rijclom pokopali i 7000 rarnikod tenkore (peiene gline) u prirodnoj velidini.Medu tim je pjei:cima bilo i konja i bojnihdvokol;ca. Tu je podzennu grobnicu 36 godinagadilo 700 000 robova.
zA5T0 su BtLt NAPRAVUE T Tt RATN|C|?C l i r d . m ' 0 i . , I F l ! i r r " r , . " ( . u ' , r e t o | . t u ; : , . n ) e g o \ o j
du i i uz ig tubnonr i vonr u l ' u g rubn.u iu \a t i \usmo$reli koji bi e auionatsli odapeli rlo bi ne*o
pokuiao provalid. Kjneisu re mine ljldepokap3lis l.rnon i piien, ali i spohijeninslugam. Clincnir rcjnici vjeojatro bili
sinboliana tN., te su zdnijcnili tive ljdc.svaki gllnenivojnlli koji iuva grcbnku ain ShiNuaigdija ima druknje
" . v i " o d o l d e o p . r a l d n o r r ' o l F ' . . r e p \ o j . . . 5 ,oni$oje okrenutiisroku u 11redova protegnutih preko 2oo metar.,
MAURYANSKA IDinastija Maurya vladala je Indijomod 322. do 185. pr Kr. Njezin je najkalj bio Asoka (273. - 232. pr. k.).Svoju je vladavinu zapodeo kao ratnikali kad je prihvatio budhizam,priklonio se miroljubivoj politici.
KAKO StJ IZGLEDALI GRADOVI MAURYANSKE IU to 6u dobi gndoye brdili smri zcmlj{ni ntuipidfthe paliede. U Aloknoj plie$olnici ?niliplti(b{j ddainje Pamd tej se beden pbEao14 kjlometa@. Unutar njega $ bili hrdnovi,j@r, drorci, sl]adiira iftdnicke n{srdnhe.
KTKO IE ASOKA SIRIO BUDHIZAM?Aoka je na mtnio njesdna podiao vnokeloh.ne $upd€ u koje F bio u(an budhntiiLinut, kao ivldstito obc&nje da dc %ljano vlidd.Ttudio !c izmi tiEzlicirc n.lodelli"poslijc nj.sove snlri casM nspalo na mojed't.vc, i rrko jc ro porhjato sve dok pod Guptama
TAVUI STUP >ovl lavovl ,toie ia vrhu pNos klesanos stupa
Ito sa le u Samathu, m tevetu ndiie,podlgao Aloka. Kolai pod iog.ha svakog
Lrva shboLh b h!dhlstllko uleile.
GUPTSKA INDIJADinastiju je Gupta utemeljio hinduistiiki kralj Chandragupta I.320. godine. Polazeti od svog zavidaja na sjweroistoku Indi.je,kraljevi su dinastije Gupta zavladali velikim carstvom koje seodrialo dulje od 200 godina.
zAgTo RAzpoBUE GUPTA zovuZLATNIM DOBOM INDUE?l bd Jubr "hdn im i .no : l tn in [ f i s rJ i , d n^ i . c cup " .L d i i r t dor ' ' i e l - p ,od . r . .m ic .nu . ' . . E rd i ' .1 ) 'm /n rno{ , .
slazbe, knjiicvlNti i plesa. U ro N doba i bftmatiaariwuJ , bm i i .u . r i . \o j : j c lo o r r . . , p , ihe , io i io \ * . je , .te su doilii nxidejuda u 'utcmariku uvcdu nulu.
STo lE To IVIAHABHARATA?Zon je joi i 'Veliftin irdijsldn €pon", i b F nljduiapjsha na Nijetu. ona piaa priau o pd hirdskihkqljeviq koji su izstrbili vla* pa ju se rude vnriri.N.pis.na je na Mnsktu, i prdshvlja jednood najvatnijih djcla hindske knjiievno$i.
umjehi.i D b,dobLia GoptaurclavaLi 5u zldove budhl5llikihh€mova u lpiljamaAianre. Na nilnasu nkall indrj5k€ tivotinje i blljke.
PRVI AMERIKANCIPrvi su ljudi u Ameriku doili preko kopnenog mosm jroje u posl.jednjem ledenom dobu spajao Sibir i Aljasku, a zatimse postupno proiirili po oba kontinenta. Oko g000. pr Kr, vetsu bili u svim dijelovima Amerike.
poteli obndi%ri kmlju. U jrdooi.'itti^ ,oAod.mauzsaidli krunoir i lhm..lr br.fiih 'And.h, uzsajdlikrumpn ilirmc. U DlodnD ri sdm
dorinmr El!![m@l ju si,]ii kukmu'd.h, uzgajdlikrumpn ilhmc. U DlodnD rdorinmr EEEIImEM ju siFii
ig3\94!lbund;. u porupu,nn),m{ suE@ hdijan i oindi;eti,Jrpma poljr
KAXO SU PRVI AMERIKANCI STAVITI SOGOVE?Rjtualisu pnih Amerik hjcll6rojal. Lmotu. boeov( iduhN( d|d*rkudjeliivriisuie ikijr. Njime (u ?-M'Ji ka: h;nu rli r rivurinje,ml.diCe i djcvojke, islztrjLti dast bosovi,hr o koiiju wisi rivor.
Oko 1i00. fi K. jutiomdickiN z.nddije otkdlita,nu kMnja pdodnih sNmcociti zlat., scbE i b{ke,kojc !u Dvltili u ? c. r i.,o t*o i niihoq lknjr i tijcvrnjau kilupc. h t.[ ru kovi,rr irdird: n.r{,r. rnlrtrc prcJncKi likove bohnstavr.
380 Povijest
KAKO SU ZVJELI PRVI AMERIKANCI?Pni su Ane'ikdci bili lovci{akupljaii i ribai,pa su $ko sc do nodsnih dur i nso'ilitivjed u tlopskim pniumna te $udcnimsjdemim i jui.im iumamr. Drugi $L hcdutin,
PrcblJeia le da se odasmju
ovu 5u dnenu lelenju stavu
PUEBLO
< ZIATNI RITUALNI NOZ
Od oko 800, pr. Kr, u jugozapadnim dijelovina Sjwerne Amerike, Indiiancisu poceli \lrgrti prorroriiu na prosroriru. i rako srvaruri seh zvana puebl;.Po njima su l€sn;j€ imc dobili i njihovi sranovnici - pueblo Indijanci,
Puebo Mesa Vede u Cooudu
udublni u Lltkl, PuebLa su 5esradiLa od iepdend Gamo msun.u osuleie) opeke i kameia,oval je, vjeblario zbos $!e,
KOLIKO JE UUDI ZIV'ELO U 'EDNOM PUEBLU?Nckasu puebla, piDjedce Pueblo Bonito u N*Mexicu, znah indii po 6t0 prorrorii jviieod 30 cdonorij.lnih dvorlnr (tiva). U Nakoije pro$uijiiiida airaw ol,itelj, pa bi pueblo'nao inlti idobqro viSe od 3000 $anovnika.
GRADITELJI HUMAKAIznedu 700. pr. Kr. i 550. n.e. narodi Adena I Hopewell u dolini N Ohijan:sipali goleme zenijane humke. Neki su od njjh bili sastajalidta trgovacaiz dalekih ?rmal ir . Drugi .u prk b,t i \n i i rJ i g,obrice.
GDIE SU BILI PRVI SJEVERNOAMER(KI GRADOVI?oko 800. Sod,neEBdo'e su poreti ssjari I sHdiktiihum*{ k*r nieie l\,j5..,ipp,j{ N,jve,ije;.du ri:ra b,(-ano\,". kftid{ n)eg!, Lou.. Z,pre.,o r" poi ,i., oa.korc r (, +ryornih Ltomem I in,o ;ir od ud an li,.ihunaka. U njemu je 1200. iivjelo oko to 000ljudi.
MAYANarod Maya je iivio u Srednjoj Americi, a razdoblje od 250.do 900. godine doba je njegove najveie moti. Bio je to narodseljaka i trgovaca, ali je podigao i velidanswene gradevine te razviosustav pisanja slikovnim simbolima, rakozva"i- filSi@
TKO JE VLADAO KRAUEVSTVIMA MAYA?Nalod Mq2 rivio je u viie k.lj*sava, i sqko je od njihim,lo soj snd i vladan, koji je bio vojskovod., akonodNaci !fiovni sededk. lorlije 900. pi KI, dolui do opaddjamayanske .i lizacije, vtoj.tno reo ib je po$ojeii naiirob6de rnlF isqio poljr i snanjio urcd.
IE NAROD MAYA GMDIO PIRAMIDE?
"u gidu Ch.hdi ltzl zmedu9oo,l uoo. Indo le ukupno3di stuba kole ,u prc&tavLiaLe
_. solamu godinu, Maye su blliviegu aslroiom i mtomaularl
MAYANSKO PISMONrtod Maya imao je ideografsko, pojnovro pismo. Znakovi su bili nacnanina zidovina i loncima, te urezui u konadiie n€frita i kamene spomenike.Osim toga su njima bile ispisane i knjige zv:ne kodeksi, napravljor oddugih traka papira od drvene kore, a koji su se prellapali kao kane. Slolenisu naiin pisanja odredi*ti pisar; najviieg ranga.
., ,;:;;:E:::il::,:;.
KAD IE BILA RAZRIIESENA ZAGONETKA GLIFA?
Povijest 387
soc KtsE >Na sLkije kip boga chac,mayanskog bosa kile, po
kolojmste svo :lvo. Mt sovo'ida je char raskdlld so€m
kamen iu ilem! olki opruu biliku kukutuza.
6u bilc najveie gedevine nar"nskih gradovr rc sui h@movi i kftljevske $obd.e. Nr satumbila slciiib na kojnn. $ tNoqlo bogovin{,tsu gobne kobro,c bilc sk,ilene duboko
osti. Pilaoridc su bih tgdcnci prekrirne cNcno obojcnon)
Uienjici su nayanske hijeroslife poieli prouaaad pdje200 godnra, p!su do 19t0. Npjeli rulrciri glifc lladirai tvodnja. A onda je 1960. postuto jdno da se vciinaharmkih apisa bavi povijeiiL,. Bili su to zapisi o vainindogadajina" prinjericc o rodenju, vtnanju ismfti,kd i rcjnin pobjedama bogoliklh maymslih krnj*a.
ML€NDAR PREOVIOANIA >Do daias str se satlvaLa samoietni mayanska kodeksa. ovaile bo sstavljen zmedu Boo.i14oo. godne. u ijemtr su blll
poda.l kolisuomosuiival5veieniku predvdanie vetnih : i . ,d+
,';g
u41. i l , ' _
- . ( Itc:-.t "rtJIP.sr -.;FJ|i: 'tffi"=i'
ffir ,i;l -.- r ' : qe - .
* t i . ' ! f f i
Ufl* -i.$B,ri:elF
J82 covilest
STARI RIMRin je nastao oko 1000. pr. Kr. Lao nmclje ratare i stoiarau srcdiinjoj I tal i j i . LJ sl jedeiih sc t isuiu gocline razvio tr moiangrad-clrievt, tc posr:ro prijcstolnicom custvd ito se prorezrlood Britarr i jc n:r sjcvcrtL do Alabije na jugozapadu.
KAKO SE RIM SIRIO?Rrhrro j. (qrLbLl..r l,cn,r)no ror.blrN,t: srj. ntrl.il, ! r , t r )k , f , . ,40 f r Kr : /Nh l ih i invn l r rL r i l fnl , . t i r ! r1 i r l , !L r t n r i . r i i r r1 )h i i ( .d t i ln r7 r ) r L ! r rL ( ){1 . L1)1) . t r : l i : ! rk l r l .N r r i i r N i f , 5 r d ,d rL jd r r .s1r {L rh r rL ro j . f f r v r0 , , i R in r t ( , R . rn rb t r iL ' I l )o iL i i . f i ^ . r ' , j 111 I i r ! 1 , i i i i ' .
Ai(i.llo
EORBA NA 2IVOT I SMRT >
. i o r i o 6 "0 ( f . { r d i JLo r
L l r r i u i r i | , o r ) , | l k l h J
KAKVA IE sILA VJERA S'IA.RIH RIMLJANA?h, r ) 1d . N l id , ,u , \ ,h , r iV .n i b i l i {L rdo .d n . i y r t r l i l hni din:liih lJl)rrrlryi Njinr bi u tosdnrin,4.drnlI h r r n . r in t i r r , ) ! r i uv , ! i , i i c . r i ko b i sc , t , iN jc ic . ,l ) , , ,1 r )o .v r l ( r hd . j .Nno l ) i id i l {h ; !s i Mdxo, bogu nr( i ( i ,ne { , s . , md, i i r , , ,o ld , ( h r j ,Mnoq i , i j c v jc rc ,
r ' " , 1 , , , . ' : ' , . . , , ' . . ' , " ' . . . . ' . i i i . . ' t ' , ' . . : , . , . . .r,"$,1. iffmmlmflfiI.
KAKO SU SE NOVAdTLT RtMsKt VolN.llJ3N, t ,o i (h, . ihskc Jr tN. u boj { r i iL isv jg. {drr i ,i l ! i v) jn i r iu dohr $sLr 1) i l i th io, , d .bo uvrc lhr) i
RUSEVINE KOLOSE]A IKoLosei, tai mjv.fi rnski
.mflcrbr, orvorlo je 30. sodhEdr I l . L rn lemu s ! 5e odr ravah
kyoLornc ,grc ,bko jasu $ z svih khlevr mpdihdoprehaLi robov r lyothle,
I
tI dd!"*-dalt!
I t . .
ZASTO 5U UBILI CEZARA?Co.liD. i1.l,r l(., ro isr fd q.di[ lJoito j. poitu)
jcdiliin rL, rronr Rini,lnLiii CaM N, ubiliu Sdud,Uiinili ni ro ncki*trrori k.ri \u nf,trrrli{h je nekio
l)rcv.liku moa. Gim rogtr ditr ,rnijenli ito itol.zrs.nro.c to{rvio no r. soiih l,rnhir.zrro j. s.nr. roljic k.oziinrl]oviicn i'uo:J00 do 600 altrrovi, M(lnrbriro do 900ljrdi.
<BRoNaAN Nova a s LtKoMluluA cEzAMPrcfl ia ovon io!lao ivredoii ia
ddan u, swiit (ilev+on za ukus [hrk h rendoe
t ) ,o t ' sor r t . i n , j i t ) i$ o l )dwiy i I n r r0 . - 25 go . l id i\L r i l ) r . ( ) l )n r i j . t , jd r l ( l ) io r . r iN l l ! kN l t iDnr r 'dn , ( l v jdnr { ,1 i .mr i r . i k i ! i r i ( , ) nd,l lrydr k)r(. l(rl n. bi ,i,ovn,
A, !Lo l , (u1 lNr i .$ , f .,:.lt r9;
L r , r r r t \ - r r a . r r r ! 0 i i r f ndu t t r
SEhIATCJRIrtin,,k,),,, ii R, put)tit((r. v1,,,1", s,,"i, ft",,id", "ij"." l;t" icrosLr\r j ,rr0 ni j \ i !c rtf)rv., vojnc sturbcnit{ i . posl i jc 27. fr Kr,l i , l j f l { i f \ le l t .p ,L l ) l i l iu , rnr i jcr i lo I t i r rs lo C.rsrvo. S. . ; [
t . Lp,r l ( r rsr .vn) igr . ,1 iv i7nu pol iL i iku r rLrgu.
"^-1 -'l';:- " I
Povijest
KELTINarod koji je prije rimskog osvajanjaiivio u zapadloj Europi u plemenskimzajednicama zovemo Keltima. Svakoje pleme bilo sastavljeno od tri glavneskupine - druida, ratnika i seljaka -
a najveia su im naselja bila wrdavena u?,viiicama.
383
IMPERATORIroslije posibij€ Julia csa!", rimsku je ddavuzahmtio gadanski rar. Ipak je do 27. pi Kr.cezarov posinak Oknvijan ovladao ditavirn rirnskimsvijerom. Uzeo je n,ilov August ('uniseni()i postao pwim rirnskim imperatorom (caror
rJi
Keltdti N tunricibilil,o,r{i|o romciro $t voljeligorbc,troLb! inildt. Licnsu nralinuhdn iftom bojof, koluur dobivali iz biljkc sta (vrlnvrika), i u boju L,iu,l.lii? p(nih tih. lpik niasntujLti tgld ni k,ikrkcl'sl(vojsl{c niN niogliDrdrladdtiscgtri uvjdlxnos riD,sl{ih Lcsiji.
Po tEMU sU BILI PoZNATIKELTSKI MTNICI?
TKO SU BILI DRUIDI?Nxko. ito bi pnvdi 20 godiM u l,rouidvinju svcsr&l (rN{swa do srLolonrijc, dnr i bi u l<ckskornJruidu postxjilisvcicnici isuci. I'i svctim jc,crimrir wdinr lusoviDr, oni $ obxvljrli i vjcslc obrcJcu kojimr bi poockxd i,oovxliiljudc. Z rzlikuod (airc Kdtu, mnogi Jru ibilipisDui.
r KELI5q WRDAVA DUN AENGUS, IRSKAKelGka s! se plemena boiLa medGobno, a i pDliv zavojevaaa.Kao skldiili€ ?a 6ebe stok!, i. tako branjenir bi mje(tmapimje .e uvlii.ana Lltnama uz more podiraLitvrdave.
384 Povijest
VELIKA SEOBA NARODAGodine 285. fumsko se Carswo podijelilo na istodnii zapadni dio, svaki sa svojim imperatorom. Ipak, i unarodtoj reorganizaciji, oko 400. godine zapadno carstvo vije nijemoglo odolijevati va.lovima barbarskih plemena iz sjeveroistoineEurope. Tako je godine 410. bio napadnut i sam Rim.
TKO SU BILI BARBARI?
r Arra Bta BoZJIova ie bbntaia plaketa, koja prikaaje iomadskogratn ka na roniu, bia ptunadena u Svl.aEkoi,a hoida plkazuie Aulu, bdjantaos no iemiLosdnos
Za Rimljane tu brAa6l. plemeni no su provilji!"htr.e*vo bilad*tukrivni, krotiini ,bd$rik. S vrenenohuse. n ,cdroF. r inondd\ , n ' 'oJ i .k6 i l i . rc . ' , r rpukun
svoje itu prcnijelii na novu domovinu.Tako su $ fqncimrui u Fnnolskoj, Etr&MtrE! u Erslskoj,I rlnbardi u sjcvsnoQlijaostoj l)oknjini ron${rdiji itd.
TKO SU BII.I HIJNI?Huni $, bili tron{dski urod jzdan.lijcs lir*csina.Jihdli$ l,re kotrjc, bili h&trrtmi lukon isftliqma,!cs! u l,otriziza plijenoh prcdikliduboko u RimskoCahNo. Nijc ih, nedutinr,,r0imalo iosvaj.nt ?imljc.
plemeia poainju
osvaiaiu rmskutevemu Afiiku,
] unr!'avatu Rrn.
476' asvfsiutposLiediji
ANGLI I SASIAngli i Sasi, kasnije poznati kao Anglosaksonci,iivjeli su dui obale Sjev€rnos mora. U Britanijusu poi€li provaljivarijoi za rimske vladadne.Poslije 410., kad su se tmske vojske povukle,prodrlisu u vclikom broju i naselili se,te postupno zaposjeli vetinu istoine Britanije.
TKO IE POKOPAN U BRODOVIMA?Argli i Sdi bilipoglnski,ponoslineod,i tr rjihovoj N kulturi hrodovi ighli uintr ulosu.oni su vjcrovili da brodovirrcnose iduiu umrlosau omj svijcL. ,aato su bogate polopali u brodovima,ajedno sxsoadnakoje ie uiivati inadlugohsvijer,. Sroman,c su ponekd pol,Fli s! svegriekoliko brcdskih phdca.
@Oko 200. godire[]ioa je zrbpljela iruina se noadigla, !o je orei.lo iirct Anglima i Sdimx @stojeiihnr obali Sjsqnos mon. kodobno su ih, osin iogi,podskivali dn$i gerunski narodi na putu premrzapadu. Moila su neki od pflih Anglosiksomcau Bihiji bili yojnici umjnljcni da bhde imovnike
Godine 324. carujedino Rimsko
BIZANTSKO CARKonstantin je ponovnoCarswo. Tad je vet p
odakle mu i hrvatsko narodno ime
TKO 'E VIADAO BIZANTSKIM CARSTVOIM?
Godine 1054, crkva na zapadu,
(ikvi blo grlki, a nc Launsll.
teiko braniri Rim od b:rbrnkih napada.pa je prijestolnicu preselio u Bizanciji preimenovao ga u
KoD{rntinjc iz Konmnriropoh (drDinjes tusLo8lstaDbulx) vhdro ditavin inskh Nijeton. atise carNoonda opet nscijepilo. Codirc476. aprdni je dio cr*Rrbio takoEtizbrisan. htoitris dio, tudttim sdprczvan Biktrbkin Ca,rsod oddao sye do 1453.,hd je Kon$rnthopol po$ao pLij,stolnicomOonloskog, ili OsmNskos, Ci6w{.
KONSTANTINOPOLGodine 330. Konsraltinopol jc bio proglaicn pdjcstolnicom Rnnskogcaxwa. sjajm javnc zgLndc rovoga gLrda, nrcdu lojinta sponc,inosamo foLum, bilc su urcicnc blagom doprcmljcnim iz svih krajcvi cn$rva.
ZASTO JE KONSTANTINOPOL BIO TAKO BOGAT?Konstitrtinopol jc bio sjecijre dugih qoviakil putova !'o.n pu\,aNrl l uf!. .\/i,u 8 i5\i ,no\. U nj+r .! cdu\'idonosilisvih iu Kinc, biscrlc i nionli,isc i"A,il,ijc, zraii,ci,jugoisrolrc Arijc tu tinu vu.tr ikeno t liuofc,fr ih foddv^linr njcgovim titnicrmr.
Mo6 k na t d prka?ule Krsl. kako parc noge ulenkima, a iaLat' - u a , - - i ' . Fo i os toLLas - s ' ro l poL a in seoc : . i4?d . o_u !. stoLjeau. K'laamrvo jc bLo rllutiieLenenl b 6nlskds,ivota,! savna ie TadaZa umiehosti afiitckiurc blLa vcl&ile Boga.
SVETO RIMSKO CARSTVOGodine 800., na sam Bo7ii, papa je 7r imperirrora SvrtuB
On je titavom zapadnom Europom vladao kao jcdnom zemljom,no poslije njegov€ smrci 814, nije proilo ri 40 godina, a titavose ruegovo carstvo raspaLo.
ZASTO 'E OSNOVANO CARSTVO?Karlo Vclikilc bio biiljantan v.da i ilcg.vo sc ldlljc$oopntezalo od Sjeven,os moq do lldijc. Buduii dr jc bion ,dr ,s \ . ,o t t , r . toga"^ - r .od n j .F .o . \ i Jod , -
Europom vladati kao rinski impdror, no dr ie s pritonporbno osvrd na sigumos i hhgo$ F Crkve i pape.
KAKO IE KARLO VELIKI SURAOIVAO S UEENJACIMA?STo jE BILo s NASLoVoM?
Rimskog Carswa okrunio franaikoga kralja Krda Velikog.
Karlo Veliki je bio veliki zrititrik uienoii. pa je u Nojghni dvomc u,r"rchenu pozvao mjpdn{ije uierjakesogdoba. Medu njegovim su se sddnicim iprijatljimnaili Pdr Ptanski, Agobad Llotuki iAlo,in Yodki.Pod Krilom Velikin su se skupljali djeiki rukopisi,qidi€no jc Svcto risno, d objavljnnk su sesnndke,pNijes,c knjisc i blladc.
Codft 841. Klrldo se mrs6o iaspalom titraljevsoa, isakin je od nj;h 'ladaopo jenrn ih. njesolc obnclji. Poslijc nFgr nije bilosv{oginskog..i. !cdo kruridbe Orom 1 96?.Poilije 1438. svi su .osioci rog prsitnog ndova,a snN jcdnon, izninnom, bili hxbsbudti non{si.Codtu 1806. ojje nslov ukinrc Napoleon.
VLTRAJ INa ovom vitalu tr kat€dmLi u
frafttrskom gmdu Charlresu, Kano veLikje prkaan s Km(anrinom (d6no).
386 Poviiest
ISLAMSKA CtVtL|ZACUAGodine 650. arapski trgovac Muhamed utemeljio je novu religijuzvanu islam. Njegovo je udenje nadahnulo arapske narode, rakoda su do 750. godine muslimani (sljedbenici islama) osvojilipodruiie proregnuro od Afganiscana dona jugu Spanjolske. U islamskom su carswu wjerale trgovina,
znanosr i kultura.
KAKO 'E IZGTEDAO ZIVOTU MUSLIMANSKIM ZEMLJAITAA?
zASTo sE rslAtvl pRogtRto TAKo BIslmr je donio novi osjeaj jcdlnsfra i
rshh je ujedinio novodmjene knljc,nrn{nuvii im jeditrNcn porani su$rv,
noq. izaftone. Zidovi i kdaani su rlii.linimsq aii4uo nisu moi iratovdi,. osin tosr N snj€li ndtiri srcjuvtru pod Njeom da rc uijedajL,
flenenimxft'p\koa poluoroh rod (
EIGEI r tur"Ll j i 1oj ,ro, i r r , , , r idisbk! id je, xwik&ojojle rripof,ogladr ijihdishvii neprijatelji, srs.n iui Bt{,tinciuistoi.oj l]ubpi,oslibi]itrborbxmx.lslan su osih oga iirili i nnsli
ovajm narer, vllkirounjs kojesss musLimanipozivaju na motNu,D3€dla je !99. iova dinNrtjak6o:namqnsvoie pobjede,oi se naLaziu skopu d:amiicauwwat ar slam 0t1ot dama)
oa lvodt k roz r ie ld i enavo lc u ro s loL ie tuampsk anronom Abd a.Rahman ibn UmaraL.Sufi, Mlmi0g0,vrlezde rov.n0 nlihovim abpskin imeiimd.
KALIFIPoslije Muharnedove smni 632. nudinanima N zavbdali laLifi.Dok,c Llrm t ,r io. kr l i f i \u u?:vr l i vet,k i .uror i ,c, , i ro n( umopolititki, nego i duhovni. Za vladavinc iewrtog katilir, od 656.d o 6 6 1 . . i i k n u l c , u d \ i K . k ^ b l i ( n r r . t u r \ k e r r J d , e : , L n i , r i . : j i L i .lodicdi . : ie ros r .kolJ br lJ dr iJ"m,ki . { ino,n vi .e ni j { Toslovladari samo jedan kalii
T(O SU BtLt Oli^AJtDt I ABAS|D|?Onrjidi i Ab4idi su bile lllifsl€ dinr$ije. Od 661.damom N rpnvljrli onajidi, sa sjediircn u Drnad((u drnainjoj Sniji). codineTto. yhji s€ doho8lanoR dinatija Absida, do ODrjidisu nstalilivladatinuslinanrkonSpanjokkon.Abdidski lilitihrlisjediite u Brsdad$ kojise presoio u nipEdnoscdiite golemog qovaikog a$Na, kro i u unicrniikupijsiolnicu muslimnskos Nijera.
HARUN I BRtAa >Hatun aLRashid ia blo mFLavniiiabasidskl kaLlt Na njesovom sedvoru u Basdadu zbivajtr mnose
kLasizne pri&. ova mhijaluralustfia prilu u koiolje Haruiopdid kako s niegov brljai :
nikad ne mlie s iedros mtesta.zato je dao hzvaLiti ood rako
KAMO SU l\4USLllvtANl PUTOVALI?
',.l
v2doslok ! <relt t rNos. rMoNsuNoMi , r . , p . r o . j , r , i . l o d o . : n ,
I zdk dinlm drro, koiim i.lrcb.Lo m.Lo Dosadc. Pulovinri slv.mhDon0.iri podutii su od pod03i 6 tmillinc punobv i!
Muslimanski je vojsh 711. owojila ju;m sprnjolsku. Nazvali su je Al lodalusi pretyorili u najbogrriju zemlju Europe. Muslirnani, ili Mauri, kako su ihponekad zvali, donijcli su rrove biljke, prnrjcLicc naraidu, baden i pamulqkao i novlt tehnologiju, primjerice vodeno kolo. Ipak su iz te ?€nij€ napokonbiliistjerani, pajc mko 1492. u Luke laitrnskih vbdara p:la iCLanada,posljednje islanswo kraljevswo u Spmjolst<oj.
KA{S l!_4!!4!!4!14 r!44!A rslo{ ll44qzr vlxdNinc Abt at Rahnanx u 10. $otjcau, prijesolnicrjennduzlc bih cdrdoba. sa sojiD b.g.io opemljennnknjiinicdna, bih jc pravi miSn{ a rerjaltc, iQkos prroila r vho ltmr koja je znms koka iiztrdo kdarnskih uaerjara ! zifrlioj lluropi. Codtu 1031.,kor jc donijela p,onjenu vhdr^ke dina$ije, oaniilaje iknl/diog dobi C6rdobc. Godiie 1236. Cdrdobusu os.jilc kdnnske ipanjolskc r,:!gc.
VEUKA DZafiUA u cORDoBr>llih,ab je ]i<a okenuta rrek,misvetjem samrkdm gEd!.
Na ni. i. mhEb veLike d::miF(Mezquite) tr c6dobi. iednog od
najvei h namskih sraditeliskihpostisnuta ! E!rcp]. NFzintrs! rsEdni! -poiet g6,lsk
pog avad 735 . , l h t im i e kozniedeta dva ndlreia lniLi.
Poviie* 387
Muslinmnski hodoisnici, tgovci, rojni.i, lacnjr.iiddNnisldbe ci odhnl su na d$a pdNeF
N airavon iilmskom ars$( i izvan trjega. Ibn Batrri,j.dri.n hrjpor{ijih n&rivaia, 1125. je l(ennoL " d " . . . , . M . \ ' t ' . ' l \ ' t . . 1 . . I i . < , . f ' . ' p " \ , "
Mt,utovrnj!, t. jc tidxo Sihrn,, pr aak nigro jdo Klie,r onda$ vnrio u M*oko inrfisro iojo fiau.
zASTo 5U TKANINE BILE TAKo VAZNE?Nfuogir, o(ltJrvih rnhlirnrrr liiLi ror,.kli, ito znrailL i n , nwr l in ) r i l ) , r s l {k i , . ,1 i {v r i , U jcsogr nn tugotog i b i l . .d l ig i r ! i l b (h r rc r l n i , , c O( ln jcN iz tu l i v i l i!rnrc, ,oLl)c, odjci!, tNuLc, f.!!lJiru i iili c U,ijc(rosvjdtinx privlicnji d{xnina o{ik tu vrrr i u sjcdiliildn
nustin, rskinr Sndovnni, od kojih nckidxlisvojc nnc, njih Intfklim rkrninrnm.Trko jr Jrnrxydobio in. pol).rrrkr, nn^lh I{ MoN n i krirnir po poknjnriKrnniN.
Njihovo zlatno
388 Povijest
VIKINZI
I IZREZBARENI SREBRNI AMIJI.ET0v. $ebha sLaya bradoiic s vkhikomk&i3om, oairo ie visicto s Lantta,vrercptn0 kao amuLet koiidoio5i retu.Vik n, su.iieniLiyob@. tilc poTnaro
r vrKNSKo oRur,eovai mal i? oamke imao jo dvtlc o d.e m, tL lcao jo i r f t . V ik l i ! l ru F ra t r . ipo io5 i iaoiim matovimi koi s| se prerosl 5 o( nasha, a pon!kad se pokapat s pokoin kon.
DRAKARI
Koncem 8. stoljeia Europom su se razlili vikiniki pljadLaiiiz Danske U svojim okretnim plovilima
, Vikinzi su prevaljivali goleme udaljenosti.doba trgovine, isrraiivanja i kolonizacije
potrajalo je sve do 1100, godine.
Vikiizi pljrikii i tueljavrli sc dut obrla t ,,ijr, hskei koitinenhlrc litrop€. Prili su iAddrik isigli$c do rslanda,Grcilanda i Ncwlbridlatrda. ViLnikiN qovciturov:rtt krozRusij! Ne do Ko.rrdnopoh, l)x ixnri,, kono ikiroro utjcssjNdr rz,rlarlivrlia yino. svilu, ?r.lis tsebro
ZASTO SU VIKINZI DoSLI NA TAKo zAo GI.As?Vkinzi ni{ bi i kLitad, lx !, 1r D,linnnn smofliina i.flwdu\ i J U i / . ^ , r . . , ' . . 1 . l , . l i l . l , . , | e , , , e , , . a . . t , ' , , * . o , i n , . , -k ' . r r r 1 . . . l . " r r ' , o i l i ' . f ' . , . . " , . , , . . , ' \ c , i i ' . r ' . t . t . flto ili,riki rvj(r$a boljc oplsini od njifiovih pnisnuia., l
f,iirl,un oLiicrLii,,, Iihjcricc ycll[on, lQtr1cnu, irol)itnonl$$h i l i \ lq \ r . Naj { rn i j isL i ,n bogovi b i l i od i r , bos,d, ] t ,'lhor
bog koyinii i snrljivi,,c, r. lrfar (licy), l)o.rici fkxljronL.Vik nrl N rc tJok,ii i tr(gdjc ol(o 1000. Addir)c.
Vikiniki $r brodovi, mkozvani dLataLi, bil; nrjbolji u EuLopi.oni su, mcdurin, uz drakrre, kojimr su krciali u rar i plj{iku,
imeli iposebnc ribtske brodicc. Za drleka su purov.rnjagradili lire brcdove dubLjcsa gtLa, rakonarc hnomut.
KAKO 5U SE GMDILI VIKINSKI BRODOVI?vLi$kiN brodovi biti rapnyljeni od h,rsovitr i boLovndrsd,r, priirtiedlr 4 tciku sedii!u k.biticu znNatjuiuaironc {, bilijah, ali .l(ctni. lr$ol sc izsdivao od visoLosdeur, r nosioie solcno Liinojedrc. Z. lakosje ihmposde, osin roga, bilo prdvnlcno ivslo, drb,od ne i4$i
< REPLIKA VIKINSKOG DRAKARAzbdgtiokog trupa, d,arar5e te<k0 prcvfrro,
a hden mu je gd ddpGtao da se kroz piaak prtmakn.oba i I hnsadi tupriFielF. Bio ie prekLopne giade, nd m! je
dav.lo iv6tortr inepropusnon. Ptrkothe hmedu pdi.a ?atvamtesu se nakatanren0m vunonj da b'od ne bi propuilao vodu
KAMO SU SVE VIKINZI PUTOVALI?
KA(O SU VtKtNZt SLAV|L| SVoIE BOGOVE1VikioziN svojc 1)osovc shvili ,,, olvo(nohr, obii,r) t) krl$oN
ovakvd kamenje, s prkaomhrabrh podvlga i ep5k h
putovaija vilinik h lumka,ponavrrrrr s! ponosni roda.i.
O(RIJ6LI TORANJ U ARDMOREII IToan im s k l5 to i na Brcb juu A'dmoreu, u Ekoi srcrdvji
lvate ord. Podgl su ga rcdovnhioko roo., kao sklon gie
od vik n!k h napadaia. Vrata5u mu tuk 4,5 met6 ?nad th,a do niih so doLaziLo Lienvama
kojc ru s dae uvuu,
{
I
NORMANINormani su potorrci vikinikih tatnika koji su sc 912.nastuil i rL Nolnandij i na zapadu lrancuskc. C)ni suo n i l i , . l i < . r ' o , l r r . i . r I r rn1 , . . , , J r ; l r . kcItaLi je. Nornrarrsl i i su I<ral jcvi bi l i jaki vladrri .
STo sE DoGoDrLo 1066J( i l i l l , ! 1061, Nof i ' r i nL r | r l i Ur i lL (n ( , Nr r r lu i rnI L,io r! mr ij,l.i !,1 .,. ritin (\1 i r:. :)j ! |]oJirlryLri(r.. f olrr! o d\,t$t(ini :itiun ()| rt L L drn,. rr $t.lf r$ t f , r j j r j r r kn j f , : r t t ( o \o r i j i r r j , \ ,n r r .L t r .n t l . r LL L f r . t r r r l k rL j r i ) . .L rnD. r , j [ \ " i i i . i( , foDr . N , , f r : nn , i {L rL . r l . r i ! ,n ,n i i i .L \ l i t .i s . i l r i ) n ^ L I \ . l i n L r . i . f r r r ( . ! o l r / : 1 . , , r .
di ] lLrzr \ r
KATEDRALA U /IIONREALEU >0 ! : ] t s . \ c G iedDh
4jncrn 7iP.rr 1r /t 1t3r.r irr. r,,o| i-;rvrri
r,rvrtr o riiig iirn. n(o!
!:1. M< 301xoD rAsT NcsA,1066.
ZASTO ]E NoRIIANSKA SIcIL|JA TAKo FAscINANTNA?( t L l ] l i r L " t o . ) t . 5 n L r r L L r L r \ r ) r i i \ d n ' r iN , , ' i . ] . t r , r , ) l l , { , , ] t ' l , L ! r r L r i ! t ) , t r , . , i j . , t ! r y i i, r \ t i , i . r n n . i , i \ L L r \ i , ! i i , l ) , i L 5 , t r : t \ \ t i , . 1 x y . j . r f r . r
( L l ) , i r i l l . r ) ' , r \ r L ] , . t r ) r r L l L i L L r , n t LL i , i i i i LL r \ rL i . r , i N ! , i i r l . i ! , : L i i l i , r i \ t r { , I i r . ,
, l , \ . 1 ' , 1 . ! , i r . L l r i , ) L L L , / r , , t r . . , , \ i
, , , , r , \ l\ r r , r r , ' l i ) ( \ , ! , i i , . , i , . I L l i | , \ l , . L r i . r L i r l . i
KRIZARSKI RATOVI( lot l inc l0')5. p,r1,u tJrbun l l . pozvuo jcnrLrsl inr.rnsl i ih vl lr lr lrr lcrrrzulcnrl. I i l l r 1c, . ' i r . . r . l ( , ' z . 1 , . 1 , . . , l ' . , r , , j , . r . r r 'l iLttrr lc LL novc kl i i i r lskc l lrovc, r l i rr i jcdirn
r i l r l ) r o I | v
lxr ic lu l , r v.r l i r i ' i . r rsku
sLr vojsl<c iz l lLr lopc
n i j c u r o r l i o p l t r d o m .
ZASTO IE BIO UPU.EN POZLVin pnvu xns&rsru vojrurK, i i r \ l i i nL l , . .b i rn ,L . i ,1 , , j i i i r , , r r ) , \ j ( i i v . , is l r t r r , f l r r l r , lo j r r i . r l s r r , : [ , ) j , i n{L i iLLrL r r i f . t r l , r i l . ! od a .J - . l ) , , f , ! , cj . l tL i t r , . l ( ,g l l , ] i !1 , , ( l .no ao no nLr L , ln j .a t r d l , ! , I rh r b i i n r li k on i l i i i $ i l ( in i l i . i i , i a^ , i . n r , r
STo su KR|ZARSKT RATovLDONIJELI EUROPI?l i i x r i {L s r f , .n rL r l i , r r i j ! r . L lmuro f i ,l rm, ' . v i lm bo l i l i n . r , ?x i in l f ,n ,
u i i ln r r ! r i rn r . i i pur . I r ! r ] tLcn imi!., lnr Sr vnrom r doritdL i no!,rhn)xt., frtJkr (t d,rF 8n!..
r ffIZARI NAPADA]U XONSTANTINOPOL
tun! a ga sbl Li oprJ iLi, ! idaLi su n nr ro! stom 60 gort rlr . t r r i r r : a6 r i pohod r i k : d I i e n i s ' B i ! u sdu rn l r .
VO ]NKU]MOL ITV>
rui.p !r 7 oro ,oo. kLoii
3go Poviiest
SREDNJOVJ EKOVNA EU ROPAIzmedu 1000. i 1500. u Europi se razvilo iivahno druiwo.Iako je veiina ljudi i dalje obradivala zemlju, ipak je ro biloi doba @[[!@[, katedrala i sve veiih sradova.Posrupno su gradski trgovci i zanarlije poceli zadobirariwe veii utjecaj u vlasti.
TKO JE BIO MOCAN U SREDNIOVIEKOVNOJ EUROPI?Kqrj*i N rcdiri rcjskc UtrllElE i pj€iara.oni su postavljati akonq ubiQli nande i porieli rsoviDu.Plemiii su lphyljati yelikjm inujim, koja su dobi!"liu anjenu a rcjnu sluibu. clkE je bih yarda u simpodrudjimx iivoo, a yednjovjekovnoj je Europi plibavilaikole, bolnice i sveuailitta.
U 5To ,E vJERoVAo SREDNJoVIE(oVNIsEdnjovjeliovni su Europljdi vj€!o'21i d. jcstvdio Bos, r da ijjme upnvljr kroz CdqdrOsim redovnik
drug,hl,io pisnen. Obidnisu ljudi .-.ibiblijske prite i ,ivoe .
A ROOiESIIR CASTLE, ENGLES(AGlavna je ,g6da zamka bio ijesoveedianjl, posebno dohro ulvdenitobnj, ovaj je zamak 5agradenoko ra Nj.sove su kamdne
r sREDN]OV]EKOVNE SqHOVSKE fIGUREOve !rhovske n3!rc,lrEdeie q Skaid navtii oko roo., or kazu umjvatnrje Llude u eediiovjekoviom tG jevslvu: kaLicu, tGLia.bkkupa I v teza (kollle b*lznnno bio pLeot0.
ZAMKOVIZamak je vclika uwrdena zgrada ili kompleks viienjih, Prvi zamkovi, podignuri oko 700., bilisu samo drv€n€ wrdavice na zemljanoj uzviiici.Kasniji su kameni zamkovi imali tornjev€,pnobnne, opkope i jake obrambene zidile.Osim toga su posrali i presriZnim donovima.
IESU LI ZAMKOVI SLUZILI SAMO U RATU?lni su zankovi tlebrli u iaru aitititi yelnoir,DIEOE i rcinitre. rs iK otPit kc r200. 8od,ne.pkniai \u u amkovimr poiel iztFr iu dobr mnr.Bile su in doghden. i udobne pitun. sobe
KAKO IE NA ZAIVIKOVE UTJECALO OTKRICE EARUTA?Odoko 1300. bafu ilipuia ipnh, podeoje nijedjatinliin ,.rMrir ! !L,opi. lopov,kr ie kuEl, nogh l,'ob.'ibcdene i ako il yuliti, pa su se njihove visok€ kuleptrvanle u snrionosnu ktopku. lplk su se zr*ovinastaviligndfti, aliviic !. polszivanje. Bile su rowlii{swene @idencije, a ne viie neuniitiv*vrdave.
DRUANJE I SIJANJE >ova sradnloviekovna mhijalu6 prikauje tkropadski prtzor kraj
Pa'Da, Seljacid jaju:ehtju istju siem., dok se u po,adini dtredvom. f'an.uskosa kftlja. stalito le prcruieno u slriieLca.
KAKO SU SE RAZVIJALI SREDNJOVJEKOVNI.GRADOVI?Mnogi su grdoyi izruLi 0L0 tuitriG, nx lojini su sepoljopiv,cdni proinodi nznjenjivrli a anarskc f ,oizvode,pdmjeric€ a oblau iodjeau. Tryncii zrnadije N prekocehoR propisivdi cijcno i orsrniznati mukovrnje iesra.
KAKO JE IZGLEDAO ZIVOT SELJA'KE OBITEUI?vciiri je sljale hdila na poljima n,jqnDs vl.sreliniuamjcfl!?i pavo utimnjr zdje Bilisu ro ncilobodnikme,oq v% i . , , ,mt ru . {o i , be 5o l oonu co lu r .nnis! smjeli krcnutina p{t, pa nitise oieniti. Zanrtlijesu se bavile kojeiinc - od plctenji kolah do tsarNa.
ovaiv vajprkazuie hahnie (me sm n. kuse koF ie ! nzdobLiurr4z. 1349. pobla preko rctv nu Euopa. Niu su lidLe buha
VITEZOVIVirczovis( bili ranrici nr konju. Potjecali su iz plemeniihobitclji i od djerinjsrva se vjdbali u rukovanju oruljem,noienju oklopr ijahanjLr na z.depastim bojDim konjima.Neki su virezovi posjedoval; zamah i zemlju, te odriavali
,cd n., . \om ir . in ju. Drus: 'u p;k Jui i l i u voj 'c 'krupnih plcmiia. Svaki jc vitcz imao woj grb.
Onisu pomagali pLi raspoznavanju pr;jateljaod ncpriyrteljr u boju.
KAKO SU SE VITEZOVI BORII.I?VidnviN u boj kE$riN kotrjinu,pa reprijreljr prcbadali dugh kopljem,sjeklid$in mrien i bojnom sjeldrcm,iliga prk mznijrli buzrlovrnom KrdLJie boili pjelice, tukliN s bodetima
5To JE To Bto vtrElKt KoDEKS?ViMvi a, sveiano pissali m vFrnoskralju. Osin tosi su morati poidvfiithe, itift i slabije i brmiti Cftw.l:kvo se poniirnje znlo viteikin.
n i kon j ! , aL i l e u n i emu b lo
kad se rebalo boati pF!i.e.
ovajje !ktrsniltit bio Dreden a lumn5ku paredu.Tmi6ka su natjecania za viterove bila pdLika
da s Dvielte u hhom,anatu. Njihov:ivot I lrubavnavilia se u plesnana e pjevanF i re.itiranie
iro su ih DvodlLl Lutajuti pjevaa, rvanitrubadud
392 Povijest
MONGOLIMongoli su bili narod stepskih nomadsl<ih plemena iz srednje Azije. Godine 1206.za svog su vodu proglasili Diingis-kana. On ih je poveo u osvajanje i sworio carswokoje je godine 1279. obuhvaialo iitavu Kinu i skoro svu Rusiiu. baj kao i sredniuAziju, Iran i Irak.
tgl! ! Mqtlcqslq rqlqll BtLo rAKo posEBNo?MongolsLr s. v.jnr noi ten,ellih n{ bani i i6d,isnije a.ru konjina. Moigolski norici u sdloptr odrpiDjJisndieloj. iu pDbijxlc.klop.I jahrdi i njihovi kotrji bili $ vdo,ilNi,tc amlinr dd, frvalirii viic od 150 liionEran
TKO 'E ZELIO ZAVTADATI SVUETOM?Diinsilkin j. ielio obisthilirvoj nasloi kojilc,riio. ! . , J " , \ . 8 ' / ' r J - o . e , , , . , / , r , t : i e p o , . r i , , r , . , . j r$iicF i poro!ii, \c (iniefk. i Jr rr fdl.,tr nie8.\r\ l . i , i k k o n l r ' i k r , l h i l i i i d i g o t l i , , ' h p r o j i ns knjr ii kej 0lesdr crswi.
b llantnlisravohtepniposiavka jediog nongobkosplehena, Na skuplth 5u ganongohklh pLenena rzabftllna najvilet vod! idodiieliLllme Dtiisls.lidi, PosLile
G0dhe 139s. iol ic iedin moigoLskt voFkovoda,ovajput rimu I ram4an, provaLio u hd iu
SAMURAJISamuraji su bili ratnici iz japanskih plernenitih obirelji, koji su sluiiliu vojskama ito su ih skupljali dainyoi (velika$i). Oni su se borili u gradanskimg":i1t. su od oko I I 59. biesn jcli u Jopanu, Mir sLr rck 1603. usposraviliEBilili"il rz rooa loKugiwa. lad sLL \c samural prervolll u sluzbenlkei upravljade.
STo ,E To PUT RATNTKA?sdhuajisu sc yei.no ,rldmjxli na vicn,os drusovitnri gospod{u.'lrudilisurcNitovirivnciLi kodek, rako,rrni,rrr,/, (,'pur nhiler. Orjcod njih lhrio sxnodisciditN,. rmo, , . ' j ro ! . \ i& i . ' L ' " \ , , . ' po ' " , . . , f " / - , n ̂ , . .Mlogi$ se saorunliosim ro$ drtxlii uiroja
SOGUNIOd 1192. do 1867. Iapanom jc vladao tiravniz noioih vojskovodx, ral<ozvanih ioguna.Japanski u carevi bili silno irovani, ilj su inuli
TKO JE BIO PRVI SOGUN?Godine 1192. vojskorodx Yonton,o, ghva nbanogrklaoa Minanoo, l)obije.lio je rdinrce i posaonajnoinijin iovjekom lapana. Cd D! je dodijelionslov loguna, iro zuii 'velild voFkovodl. Yornomole sposovio now, vojiu uprala, o dateku
Povijest
CARSKA KINAKnom su dulje od 2000 godina vladali carevi, to jest od221. pt. Kl we do 1912. lJ meduvtemenu su se mijenjalei prijesrolnice i carske dinastije. Bilo je to razdoblje nemirai provala divljih plemena, pa taho i Mongola, ali se nastavljaoisti sustav vlasti. Carska je Kina bila sjediite izvanredno stabilnecivilizacije, predvodniceiovjeianswa u umjetnostii tehnologiji, od iijih izumaspomcnimo svilu, papir,
i barut.
ZASTO SU ]SPITI U t(tNI BILI TAKo VAZNPl',vij. cxr ir din.$ije llan osnouo ddavne slLrz e kojcsu trcbrlc np(vlj{i,cmLjom. Di bir njo flogli$rpni,kmdidat iN moi i f ruain i " re ih ih i rp im. ODikoj isu Uoilionc nrjviic, mosLiN sc .rdlti siri$r$kon$jcsr, fr i'i.nidLri p,i,icc?or,
KAKO 'E PEKING POSTAO KINESKOM PR|JEIIqLNICOM?lu, ie r i iez.h m Ki . l2-y. r r - r 'goh] . i r r . . , r . . r ' ] i r . . ' . j .hnd vojoN prijcstolnicoD proglNili l'�cl(idg, g d ril izrV l.l,vs l{i.$k.a 7iJi. $ ud$nicd J..lcl("N ( $r'. Ki,..Godine I368. navhs jodoih r lov id i r i$ i jxMi lg Onr jeadr;rh p,ijcsloLnicu u l&ingu, pi prcurcdilx il,roiifih gmd.
TKO 'E ZIVIO U ZABRANJENOM GRADU?
Cx$ki$ dvonc u ltLirguzy,rll Zrrlxrnjcnim smdonr.Trj komplek pihia, dvoraoi, vaovr urcdr i sttrori!tu,tgnden u dobi lvlingx, bioje opasd ofLol]onr ivisoLiozidovimr od opeke. U njenN le iivieh clslo obireljdjcdio s pLcmiiimr, porLugom
PORCULANPorcuhn je rrrnslurnran. ro jc{ hijeli. $ rdi
I VETIKI KINESXI Z Ovdlkikhesk zid vijugi ko, p anlne sievqno od Peknga, K nezt o d d d . t g r d l o b a - b a e . d o . e I e . . e , o o l a a . r yKiiskog zlda sagradei u doba tlhsa.
ZABRANJENIGRAD Iovd !Llkr na svlLl z doba Minga prkduie
zabdn le i i s6d . ra i le (omp ek5 bo?alvorcn a obane Ljude, a carevi
s D n ieea iedva ta2 ! ,
Takvisu.dezi, modi na bileLoj
KINESKI
poluproziran kerani&i proizvod, a pravise od bijele gl;ne(kaolina) pomijesane s kmcnom prdinonr. Oblikovao serukom na loniankom Lolu. Kad bi se ispekro na vrLo visokojtempetatui, posrajao bi staklut, neporozan i nepLopustan,i tako wd da se nije dao zrgrepsti ni telikon.
ZASTO JE PoRCULAN BIo TAKo SKUPoCJEN?I'orcul sukiickilo.iad podeli pmvni tr doba dnr*ij.Trn8. Bioje ro rurclzni prci7rod, nanijmjeD plemiiiniiGr*ima, i soljerima su ajnu njesne izmde znaliMmo Kinsi. U Europu su ga pryi doiijeli niezenstipomorci tr sedannaeson, $oljcau, gdje je dnah
394 Poviiest
SREDNJOVJ EKOVNA AFRI KAOd oko 750. do 1500. zemlje juino od afriike pustinje Saharebile su dom mnogih naprednih kuhura. U mnogim su gradovima,primjerice u vladali muslimanski kraljevi, dok suu praiumskim kraljevinama iivjeli moini poglauice, ,..ani fiffiffi.Narodi skupine obogatili su se rrgovinom.
KAKO 5U TRGOVCI PRETAZIU PUSTINJU SAHARU?TrEoi.i!r iz sieven,c Aftike prclyiisrharu zrjcdnou takozvrnlhkaravxn.mr. Sxsobon bi znili lrok\tii o , l 0 r r 0 J t r . . c : k . . ' r J . r r r i ' . l " r r , r . { , , , , , . o jkoloni. NrlothoDr rubu Snhre rtrs. oba pdou thnr maEarce ili nofiie, koji( je dprcn:'lilale Dijug.
KoJA 'E AFR|CKA Roq4 qlU\ NA vtsoKoj cllE!!!Zlxto, bldoko$, cl).novnri i ol)ovi iu npxdnortiikihkeljevi,,r, pimjericc c{ne, Mdijr i SonEhjr,prodavilis,, !, ( sjcvci,iol AlLiciinr Bliskon isd(j.In $1se LMhjcn j ih l ih ! t ib rku ko j i r kopaou Sihrli. tu$,ijc N doiliicftopslti !Eov.i! porL.vizx zliun, cbinoviroh ir.hovlhr.
< Zq/MAK I TVRDAVA ELM]NA, GANAovai:anal Nrdavu *gnd Lt su portusal( 14sr. god nc, On, jeportugalskn, a k6iic izoemskim .ngLesktm tGov.tma btaba ' . -go ooo. r r , . .01Europirn ! ! Dprdno Aft. pod st nnoso j4ori4 h pos il
TIMBUKTUTimblkm (u vedibnjcnr dijelu Mrlijr) bio jc jcd|,) od Dnjvnr,ijih sradovrna rubu Sahafe, Poiro su !, mj kfrjoko 900. godinc rDustinrnsld ;c,rjrcidonijeli islam, grad se pLeworio u veliko srcdiire nuslirrunsk. uacrosti,sa Skolama, sveuiili3tem i posd on rd)ico'\r m lojoj su se pfodr!,rtc
lopui nnogih grklovx m tul),, SrhxLe, tiDjciceGior iknm, i limbukN s nJ,jNio nx obali dickeNig.r Ti gadovi bili rijeinc lukc.Trgovci s juB,! oju N uzvod.osh ibrodovc ltuatc zlxton,,bjclokoiau, p ,ukom, s,ienoin ,il,om iodtiitd,akole, r(oji$ 3eor& f rvxliDj.nNimx ilisldid.rle o! rjcve, Tnnbuktu jc ponxo rcrninrljedneod glanih rgovftkih iutu kroz S.luu.
!lK9Ml!i BU!!!qoGAllq
zASTo su MUSL|MANSK| uqqqi45llclDLAZILI U TIMEUKTU?
Mnogi su Jhuslimandti l,odoiasnici odtriti u Tnrbukotdi iskatu poitoHtrj. svctin ljtrdnu ibth$l33ntrbrojL,koji su tivjcli u tongndu. Bilisu to slabimuslinnNkiuaenjaci i uinclji koji nL svojoj vjei uiili ljude jz okolnihh is r u f , r k ,u .8 r J rn . nnogc i r l t , . L tan le .
ova d:anija, igradena 11,7, naFtaitaF ,grada ! rinbukluu. NrpravLienaF od nepeiene opek€, druenog konu:iibuke od blata isje.kane rL e
SVAHILISvabilije postao glavnim jezikon nliogih naroda na obali i otocina isroine Afril<e.On F mnoge rij€ai prcuo iz arrpskog jezi[. usovaca loji * ploviLi pretoIndijskog oceana, povczujuci Indiju i Arabiju s isrotnoafriiLim lukama Mogadishu.Gedi, Kilwi i drugirn..
5 KIi\4 SU TRGOVALI SVAHILSKI NARODI?. ' ^ . n , ' ' . \ " l J n . . t " i . ' , l . l m , r c E e \ , . e . i . j e H o b ,frimjcic kotr, tdnjri,lcopa do krno, bj€loko$, ieljm,
bald id,to. Svc su to prodiuli trgovcin. s Indijskogoceana.
. : . Od oko 1071. sl,liru il,oslaiiLc da rsuju s Kinon,6q :d*olo:Ji: ' t l iDes\,i:.
OBAOd oko 1250. p.r do oko 1800., diirirrjr scjusozapadna Niscfija u zapadDoj ^liici snslojnr.rod mnolrva razl&ih lcaljcvha. svalom jc od njibvLadao ralozvanioba. Obc su bili iricrski itoliliikivode. Njihovi podanici, to jcs! Darod Yoruba, iivijc od rcnljc, rc pravio gmdove-dr;,rve okmrenemasivnim,.mlj io, bedeDil]la.
Blavn n r€ov nsk h rediltem
orok zadzlbar uz obaL( stotneafiike, mFno ie m kolemse progovorilo svah lljem.Zanzibar je ubro postao
domaju kao sLabi nevaZnl
GDJE SU NAPRAVUENI MNOGI KIPOVI OBA?Ndod ltoji jc:Livio u feiumskom kftLjcvnvu Benin!,dan6 n jurnojNisedti, bi. jc runrd \jsitih nrQracrpaleodri*ro ponno i,@dcN gh(.lJr, bii kroi dekonrivDe phker i cdenooijalnc trcdmqq P,rvili
ihod njedii broNe, te su slutih kulu fr.d!la,a osin toga i kro uts vladrsLih dvoiacr
5To sE pocoprLo s KRALJEVST|MA oBA?Moi obi idrugih xfiiakih vtrdra oitaL,jojc doh,nkEurcpljana. Portugalski, nibzcrnsl(i i b,ituNki rgovcivritili se u domorinu sviestima o anljxiunebrojenos bhsa u Aliici. To je nadolmkl)ooLmloii$roivaae, pasu do 1900. europslk sile hvladxlc
oval je beninskikp obe napravllenod mesinga obe su bpoviiedalwLikrm voFkama, te pod wojomrukom d.:aLi tGovinu bieLokoiiu,paLninim uLjem, paprom i robovlma.voiiaiiom gordim mzom obe.
396 Poviiest
a se na vila od 1oo miljunatervorn h I loneram oreana,
p0druqu koiemu v'hoyi Lerena Novom 2e aidu, Hdrlinai usklijem oroku Putovanicje tm€du pojcdinih arhhetdgarnalo potraFti niogo ddna,
PREMA POLINEZUI?
KAMENI KIPOV >lsk^ii otok (zyan Rapi N!i),naiistorniF ie tolk, do koje susticLi seien.i. Dosod Lo se to
oko 5oo. godine. Na nicmu sul€dio5tayn n al*om od
mnoga hheie k pova
MAORIDos€ijenici su ni Novi Zeland stigli ol(o 800. godin€. U poicrku
\ su;ivjcli u nalc'ri'n, ni,oljubivjm skupinana, rti ladsu se ramnoiili, postali su raroboni. Ot<o 1500.
podeli su grditi uwrd€na Daseljr na uzvijicana,koje su zv:li l/ Zgrude su ur€lavali drveninrezbaijama, a koiu terovirili viiiiasrim
KAKO 'E |ZGLEDAO ZTVOT tr^AORA?lodneblje je nx Novon Zehndu bilo
Hadrije i vlatDije neso @ avicajninotoc'o{, pa su sc doseljenicj norali
ipil€odni novom o[oli!u. Polovili diyovske pdce nelcdelice
z,a osib toga su i ubilli ruljane .i skupljlli $koljke po obali. ,::.
POLINEZIJAPolinezija se sastoji od mnoiwa otoka razbacanih
po golemom Tihom oceanu. Oko 2000. pr Kr. ljudisu krenuli na duga, opasna putovanja da ih nasele.Doseljenici su stizali sa iicavom obitelji, sa sun1ama!psima i kokoiima. Tir su izgradili drvene kolibesa slamnatim l<rovom, pa poieli brari banane,kokosove orahe i ktuino drvo, kao i loviti ribu.
OTKUD SU DOSLI POLINEZANIPredci do$ljenikr doili N iz j,,soi$o.m Azjjc,
u kojojsu t,oiiyjeli bI J0 000 godi0x. A on& N spoidipolalto ii,iri trillt(om. Trko su oko 1200. p,. K
$i8li nr l oogu i Sihou, Da ntrJroD rubtr t,ohrezij..oko 300. pi KL ar)tovili su itxtie na occ .
zASTo sU UUDI zAPLovILI(1 ,o . i ug . , i ' " ( t r c / i r . . (n i . l , . ' , / . . f , ' . ' i i , n . . I u . , r i .vjctolaoro N bili prcn{puiui. tb hrij dr sc ob,rdivo tt.i$pi1o, di {rnme bilc posjeccnc, idr iczcDlju odriieldcuija. Osi,n rosr tu nNtd. $cdu.(oiiDirld izb t iiabjs N r oti'nili a rhlj,r i hhnu. trk N nekiot tthhonda nbth ledno{Nfo bilitunoloytri, noicnitcljdn zi orlcivrnjeh hov h ?cr jr.
!4IqDOSEUENrcr PLovtLt?I)o$leddN plovilir (lvortrrfDiD kurini, s jclriDxod rugoiiN l i N drcv. i l)on1orci fun0tLrti zvij.zJc,oblile, occMsl(cqlorc, priccsclicc tono jto n,,vitil' r/,1l! odnc sfiicvoar|( !tu so odbtjiju d kotJdr), rc p$itikMtc od n.l)idn, krnrnaii| ijkoljxkd. Z^hvrtiujudirom., : r l i . . i J , . t , . k i , , , ^ , . D " " . ' i . . ' t r . . . . . r . , : \ u r u szcr,ndx, gdjc $ doscrj$ici,eb. ph^,timnmmH.'
Povijest 397
AZIJSKE HRAMSKE KRALJEVINElzmedu 700. i 1300., u raznim su dijelovima jugoistodne Azijeniknule moine kraljevine, kao 3to su Khmer, Pagan i Sukhotai.One su se obogatile uzgojem riie, prodajom skupocjenihmirodija i kontrolom nad trgovinskim morskim putovima.Njihovi su vladari gradili silne hramove.
4q]o !V Az-UlLy4q4qq4qllLlqVhddiN sklpljrli i{ risuae ndnika kojisu gradilihiiduniakc i buihisiake hhnove Budhnriika je rcligijlbila i,rihv"icDij,, pr jc rito ii?€r&lcno nnoFo viieb . . d l ' r , t u h \ r . n " ' ' . , ' , h , n , . ' ' l ' , 1 . " h . t f . , 'u alL€u, a njihovin tu knljcvinmi loDosili p,stit,jet su skazirnti u,oi ibogrtLvo vhd*.r.
TKO JE UT,ECAO NA HRA'VISKE KRALJEVINE?iz hdilc su u jusoisloinu Aziju dohzili budhistidki redovmcrhndtrisriiki sveti ljudi. oni su evjebmli knlj$rpredvodili vler*e nuale. Moline. prinoienje tnavasvdkovnr ponali N vrtrnn dijelon n 'odhos tivoa.
AgI]DHISII.KIHRAM
50oo hbnova zgraden h zmedutooo.I Doo. u kaLievini Pagan
SPOMENIK ! SOiOBUDURU I
OSMANSKO CARSTVOOko godine 1300. osnovano je novo muslimalsko, takozvaDaoOtomansko ili Osmansko Carswo na ielu s turskih vodamir,takozvanim sultanima. Na vrhuncu svoje moti, to jcst oko godinei700., ono je prekrivalo golema podrudja Europe, A&il<e i Azije.Odrialo se sve do konca Prvog svjerskog rara 1918. godine.
ZASTO SU SULEIMANA I. ZVALI VELICANSTVENI?Nrjveiije od osnxDlilskih lrxni bio sulejnxnYclitiisseni. h njesove se vladarift (1520. 1t66.)'ll!(ko
Cr$vo siho fioiiriLo. On jc oslh togi t,ioi aililnik dc!,invr ilikou,ih,nnjcnlxri, In jc u,csioknnbul i drugc oendnijsltc gildovc blisGvnn d:ai,ij!na.
KAKo 'E KoNSTANITNoPo! !o!Bq !iT4!!!qGodn,c 1453., pojlijc opMdc u kolojN sndske t'<khc,uiilitcikiopovi, N,ltai Mehmd IL fupokoi je lspiooiojiti Koinaitinopol. Tako j€ $rra pije$olni.rBianskogx Ctrssrf.eli l$rnhul nd! gLu,ignd OsnMdog Cr$r u bhn, ihd,ju.
OTKUD SU DOLAZILI IANJIEARFJanjiiarisu bili ehni vojnici, r podijcilo., su Lo bilisilor odvodeni djeiaci, snrovi raje - loii$kih podmilsm Balkanu. Skolordisu se u Ist bulu, sdje su ipfthzili
l KEMiltaKE plottcE rz MoDRE DZAM|,E, |STANBULNa 4iriF deraj;ivlh. poploianlh zldova dramljo suLrani Ahmeli,puikidane lModm dZamiia, gddene 1609. 1619. Slltanl
veLiiannvene d:amlje I javne zghde,ianojea nadma!ll donignuia bDanrskh.areva.
Ptol suLlan, osnan (olhnanl Lbio le 5in tuEkog poglavke.0n ie predvodo voisku gazlja