IZVANZGLOBNE REUMATSKE BOLESTI

Antonio Bubnjić, Dorina Rebeka Buzdum, Matea Erendić, Antonela Iličić, Petar Madžarević

Općenito

• To su upalne i degenerativne promjene sustava za kretanje vezivnog tkiva.

• Mogu se pojaviti u mekom tkivu oko zglobova, na mjestima hvatišta tetiva mišića i ligamenata, u mišićima, u zglobnoj čahuri, oko živaca, u sluznim vrećicama, u mekom tkivu ispod kože i u masnom tkivu.

• Izvanzglobni reumatizam poznat je i pod drugim nazivima kao fibrozitis i reumatizam mekog tkiva.

• Izvanzglobni reumatizam predstavlja zbroj znakova koji nastaju reakcijom vezivnog tkiva na različite podražaje (mehaničke, ozlede, vlaga, hladnoća i dr.).

• Najčešća mjesta nastanka izvanzglobnog reumatizma su rame, lakat, ručni zglob i šaka, trup, kuk, koljeno, gležanj i stopalo.

Klinička slika obuhvaća

• 1. Bol - može biti difuzna ili samo na jednome mjestu (tzv. bolne točke), tupa ili kao osjećaj žarenja, vezana za pokret ili za mirovanje (npr. noćna bol).

• 2. Ukočenost – jutarnja, koja je kratka i traje najduže 30 min.

• 3. Ograničenje pokreta.

• 4. Ublažavanje tegoba - nastaje ili odmorom ili ako počinjete neku aktivnost.

Načini liječenja Izvanzglobih reumatskih bolesti• 1. ukloniti i ublažiti djelovanje uzročnih čimbenika.

• 2. edukacija pacijenata – koja obuhvaća kako pravilno upotrebljavati zahvaćeni zglob u reumatičnih bolesnika, te usvajanje načina zaštite zglobova, što na kraju pomaže održavati zglob u dobroj formi i u dobrom funkcijskom stanju.

• 3. simptomatsko liječenje:

a) opće mjere - mirovanje u odgovarajućim položajima, ovratnik, udlage,

b) upotreba lijekova - analgetika, nesteroidnih antireumatika i kortikosteroida,

c) fizikalna terapija.

d) operativno liječenje.

Pod izvanzglobni reumatizam spadaju:

• Bolesti mišića (mijalgije, miogeloze)

• Bolesti tetiva i tetivnih ovojnica (de Quervainov tenosinovitis, stenozirajući tenosinovitis, krepitirajući peritendinitis, ganglion)

• Bolesti hvatišta tetiva i mišića (teniski lakat, kopljački lakat)

• Bolesti sluznih vrećica (burzitis)

• Bolesti fascija i aponeuroza (Dupuytrenova bolest, Ledderhoesova bolest, kožni jastučići)

• Bolesti potkožnog tkiva (adipositas dolorosa, panikuloza)

• Sindrom periartritisa (periartritis humeroscapularis, sindrom bolnog trohantera)

• Kanalikularni sindromi (sindrom karpalnog kanala, sindrom Guyonova kanala, sindrom tarzalnog kanala)

• Algodistrofija (Sudeckov sindrom)

• Fibromijalgija

Sindrom Prenaprezanja

• Krovni termin za niz uvjeta koji uzrokuju nelagodu ili bol u mišićima, zglobovima, tetivama, živcima i mekom tkivu ljudskog tijela.

• Simptomi:

-mišićni nemir

-bolovi

-vrućina ili hladnoća

-stezanje i grčenje mišića

-ukočenost i bockanje

Uzroci

-nespretni ili tijesni položaji

-ponavljajući pokreti

-dugotrajna napetost mišića

-loša ergonomija

-loša i nepovoljna pozicija tijela na poslu

Liječenje

Kineziterapijom:

-Vježbe istezanjem mišića

-Vježbe opuštanja

Ostalim vrstama Fizikalne terapije:

-Terapija udarnim valom

-Masaža

-Refleksoterapija

Radijalni epikondilitis humerusa (teniski lakat)

• Nastaje pri svakom napornom radu sa čvrsto stisnutom šakom.

• Obično je to afekcija hvatišta m.extensor carpi radialis brevis.

• Lokalizirana bol na radijalnom epikondilu, koja se pojačava na pritisak, kao i kod snažnog stiska šake kod pronacije i supinacije.

• Liječi se primjenjivanjem ledenih obloga, te lijekovima za suzbijanje boli i upale.

Ulnarni epikondilitis humerusa (kopljački, golferski lakat)

• Afekcija hvatišta m.flexor carpi radialis.

• Bolovi se mogu sijevati niz ulnu, a bol se pojačava pri forsiranoj fleksiji lakta.

• Liječimo ga kineziterapijskim programom koji uključuje vježbe istezanja i jačanja mišića podlaktice i šake.

Kalcificirajući tendinitis

• Poremećaj nepoznate etiologije koji se očituje nakupljanjem depozita kalcija u tetivama rotatorne manšete

• Često se javlja kod žena i dijabetičara

• Različite studije govore kako u općoj populaciji možemo pronaći kalcifikate kod svake pete osobe, starije od 20 godina

• Najčešće se pojavljuje u desnom ramenu

Liječenje kalcificirajućeg tendinitisa

• Dijeli na farmakološko i nefarmakološko.

• U Akutnoj fazi se daju Nesteroidni Antireumatici, a potom se započinje sa fizikalnom terapijom.

• Ono se zasniva na tehnologiji lasera i ultrazvuka, kojima se pridodaje elektroterapija i magnetoterapija.

Ruptura rotatorne manšete

• Uvijek se događa periferno, u blizini hvatište tetive supraspinatusa za veliki tuberkulum nadlaktične kosti.

• Može biti potpuna i djelomična, te se liječi operativno i konzervativno.

• Potpuna ruptura može biti:

-mala (do 1 cm)

-srednje velika (1-3 cm)

-velika (4-5 cm)

-masivna (veće od 5 cm, dvije tetive)

Najčešći uzroci Rupture rotatorne manšete1. Podizanje teških predmeta i / ili nepravilno dizanje.

2. Brzi i nagli pokreti, kao što su bacanje lopte ili pokretanja kosilice.

3. Često podizanje ruke iznad glave.

4. Odgurivanje od stolice, kreveta ili tla prilikom ustajanja.

5. Nepravilne metode treninga.

6. Ispružanje ruke kako bi se dočekali prilikom pada.

Djelomična ruptura Potpuna Ruptura

Smrznuto rame

• Stanje koje se javlja kod odraslih u dobi između 40 i 60 godina starosti.

• Može se biti akutno ili postupno sa sve izrazitijim ograničenjem kretnji.

• Pojavljuje se kod zadebljanja i oteknuća mekog tkiva koje obavija rameni zglob. Ovo se tkivo naziva još i zglobna kapsula.

• Liječimo ga fizikalnom terapijom i sredstvima za ublažavanje boli (analgeticima), ali također i termoterapijom i elektroterapijom (TENS).

Impingment sindrom

• Bolni proces upale burze i pripadajućeg dijela rotatorne manšete.

• Do njega dolazi zbog sudara mekotkivnih struktura i korako-akromialnog luka.

• Liječenje je najčešće operativno u smislu dekompresije i rekonstrukcije.

Artroza ramenog zgloba

• Najčešće nastaje kao posljedica ozljeda i nestabilnosti Akromioklavikularnog zgloba, te degenerativnih promjena hrskavice.

• Bol se javlja pri podizanju ruke iznad 120 stupnjeva, kod izvođenja nagle horizontalne addukcije, te pri izvođenju unutarnje rotacije ruke iza leđa.

• Tretira se konzervativnim liječenjem koje se zasniva na izbjegavanju rada rukom iznad glave, vježbama istezanja i primjeni nesteroidnih antiinflamatornih lijekova.

HVALA NA PAŽNJI!

PITANJA

1. Što su izvanzglobne reumatske bolesti?

2. Što spada pod izvanzglobni reumatizam?

3. Kako liječimo sindrom prenaprezanja?

4. Koji je drugi naziv za Radijalni epikondilitis humerusa?

5. Kakva može biti potpuna ruptura rotatorne manšete?

SAŽETAK

• Izvanzglobne reumatske bolesti su upalne i degenerativne promjene sustava za kretanje vezivnog tkiva.

• Pod izvanzglobni reumatizam spadaju: bolesti mišića, tetiva i tetivnih ovojnica, hvatišta tetiva, sluznih vrećica, fascija i apeneuroza, potkožnog tkiva, sindrom periartritisa, Kanalikularni sindromi, Algodistrofija, Fibromijalgija.

• Sindrom prenaprezanja je Krovni termin za niz uvjeta koji uzrokuju nelagodu ili bol u mišićima, zglobovima, tetivama, živcima i mekom tkivu ljudskog tijela.

• Liječimo ga vježbama za istezanje mišića, vježbama opuštanja, terapijom udarnim valom, masažom, refleksoterapijom.

• Radijalni epikondilitis humerusa - Afekcija hvatišta m.extensor carpi radialis brevis, liječi se primjenjivanjem ledenih obloga i lijekovima za bolove.

• Ulnarni epikondilitis humerusa - Afekcija hvatišta m.flexor carpi radialis. Liječi se vježbama istezanja i jačanja mišića podlaktice i šake.

• Kalcificirajući tendinitis – Poremećaj etiologije koji se očituje nakupljanjem depozita kalcija u tetivama rotatorne manšete. Liječi se laserom i ultrazvukom, kojima se pridodaje elektroterapija i magnetoterapija.

• Ruptura rotatorne manšete – Može biti potpuna i djelomična, te se liječi operativno i konzervativno. Potpuna ruptura može biti mala (1 cm), srednje velika (1-3 cm), velika (4-5 cm) i masivna (5 i više cm)

• Smrznuto rame - Pojavljuje se kod zadebljanja i oteknuća mekog tkiva koje obavija rameni zglob. Liječi se analgeticima i elektro i termoterapijom.

• Impingment sindrom – Bolni upale burze i pripadajućeg dijela rotatorne manšete. Liječi se operativno.

• Artroza ramenog zgloba - Najčešće nastaje kao posljedica ozljeda i nestabilnosti Akromioklavikularnog zgloba, te degenerativnih promjena hrskavice.