IZVORNI ZNANSTVENI LANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS umarski list br. 3-4, CXXVI (2002). 137-143 UDK 630* 979 + 469 (001)

LATENTNA S T R U K T U R A MILJENJA STUDENATA UMARSTVA O GLOBALIZACIJI U HRVATSKOJ

THE LATENT STRUCTURE OF THE OPINIONS OF FORESTRY STUDENTS INVOLVING GLOBALISATION IN CROATIA

Anelka AJKOVI*

SAETAK: Globalizacija predstavlja proces koji se iri globalno kroz visoke tehnologije, otvorene granice, internet i ne moe se dogaati u izoliranom drutvu ili jednoj dravi kao to se dogaala industrijalizacija. Zbog toga su potrebne nadnacionalne institucije, kako bi se uspostavio odreeni pravni poredak na globalnoj razini. Sve vie se ire multinacionalne kompanije, to daje odreene mogunosti dravama, protokom robe, kapitala i ljudi, te posljedice globalizacijskih procesa kao to je kulturna unifikacija, iskoritavanje prirodnih resursa i migracijski procesi.

Empirijsko istraivanje proveli smo u listopadu 2001. g. kod studenata umarskog fakulteta, pokuavi utvrditi to studenti misle, na razini latentnih dimenzija, o mogunostima i posljedicama globalizacije u Hrvatskoj. Pomou anketnog upitnika sa 36 tvrdnji, anketirali smo 173 ispitanika. Faktorskom analizom pomou scree testa izdvojili smo pet faktora koji predstavljaju latentne dimenzije miljenja studenata: 1. Neminovna budunost Hrvatske je u globalizaciji-neoliberalisitka tendencija; 2. Izrazito negativne posljedice globalizacije s unitavanjem prirodnog okolia; 3. Tranzicijski radikalizam -tendencija prema zatvorenoj Hrvatskoj zbog negativnih uinaka globalizacije na naciju, urbanizaciju i prirodu; 4. Neoliberalizam -jaanje nadnacionalnih institucija; 5. Konfliktnost Zapadne civilizacije i posljedice globalizacije.

Kljune rijei: globalizacija, globalizacija u Hrvatskoj, ekologija, ekonomija, kultura

U V O D - Introduction

Globalizacija je zapoela ve procesom industrijalizacije u kasnom 18. stoljeu, kroz koji je tvornika i industrijska djelatnost postala glavnim oblicima drutvene proizvodnje, ( p o r e r , 2001) Proces se nastavlja kroz modernizaciju u kojoj drutvo postaje kom-pleksnije, kroz urbanizaciju i diferencijaciju gdje se i proizvodnja i drutvena organizacija temelje na znanosti. Zemlje koje su zaostajale u tima procesima, prozvane su "zemlje treeg svijeta". Sljedea faza razvoja poznata je pod nazivom "postindustrijsko drutvo", koji predstavlja prijelaz od industrije na tercijarni sektor, ( p o r e r , 2001).

* Dr. se. Anelka ajkovi, umarski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Svetoimunska 25, Zagreb

Industrijalizacija i modernizacija mogle su se odvijati u izoliranom drutvenom sustavu kao stoje nacija-drava, ili u bilo kojem dijelu svijeta. Meutim globalizacija je proces industrijalizacije i modernizacije koji se iri globalno putem visokih tehnologija i informatizacije. Informacijska tehnologija omoguila je globalizacijske procese kroz kompjuterizaciju, satelitske komunikacije i internet. Kroz internet struje kapital, trgovina i novac. Internet omoguava kulturnu unifikaciju, ( p o r e r , 2001). Informatika globalizacija zahtijeva usvajanje angloamerikog "koda", jer "globalizacija danas govori engleski" ( H e r a k , 2001). Na taj nain svaka je obavijest pod jakom do-minacijiom angloamerikih kulturnih obrazaca i mogunosti usvajanja.

137

A. ajkovi: LATENTNA STRUKTURA MILJENJA STUDENATA UMARSTVA 0 GLOBALIZACIJI U umarski list br. 3- 4. CXXVI (2002), 137-143

Otvorenost predstavlja glavnu karakteristiku globa-lizacije kroz multinacionalne kompanije i meunarodne trgovine zbog smanjenja trokova prijevoza i komunikacija. Stoga se moe rei da globalizacija rastae strukturu dravnosti, posljedino drave gube dio svog autoriteta i autonomije, ali ipak nacionalne drave jo su uvijek posrednici izmeu lokalne i globalne razine.

Ipak, nestaje etos ili obiajnost nacije, i javlja se samo pravni oblik kumunikacije (Cifri 2000). Globalizacija je u rukama svjetske moi nekolicine najrazvijenijih drava i meunarodnih korporacija koje diktiraju komunikacije meu nacijama. Trite povezuje svijet kroz globalnu racionalnost, zbog ega su potrebne nadnacionalne institucije koje e funkcionirati na pravnim naelima, jer obiajna i etika pravila vie ne vrijede. Stoga je globalizacija dovoenje "kaosa" u stanje reda pomou nadnacionalnih institucija koje funkcioniraju na pravnim naelima, (C i f r i , 2000).

Prema nekim shvaanjima, globalizacija oznaava dominaciju ovjeka nad prirodom ili ponovno antropo-centrizmu (Pravd i , 2000) kao i u vrijeme moderne, i bit e naruena bioloka raznolikost, odnosno ivotinjska raznolikost i bioraznolikost uma, sada uz lomljenje prirode (Kirn, 2000). Lomljenje prirode predstavlja metaforu za znanstvenotehnoloko preoblikovanje i iskoritavanje prirode novim spoznajama u podruju genske tehnologije i moderne biotehnologije.

R i f k i n smatra da e se kroz biotehnoloku revoluciju preoblikovati globalno gospodarstvo, to e najvjerojatnije utjecati na Zemljin okoli, (Rifkin, 1999). Pomou genetikog inenjeringa koji omoguuje korporacijama, vladama i znanstvenicima da manipuliraju prirodom, ime zapravo pomau novi ustroj razvojnih procesa u svim oblicima ivota. Stoga se transnacionalne kompanije prebacuju u bioloku sferu kako bi mogle kontrolirati globalno trite. S potpunim otvaranjem granica i slobodnom trgovinom, gotovo potpuno nestaju sve barijere u stvaranju nove vrste glo

balne trgovine koja trguje "proizvodima ivota" svake vrste, (Rifkin, 1999).

Postoje tri tipoloka stajalita o globalizaciji: neoli-beralno, reformistiko i radikalno (Kalanj , 2001). Neoliberalno stajlite smatra da se globalnim tritima treba dopustiti djelovanje bez ikakvih formalnih ogranienja, to znai bez dravnih granica i bilo kakvih drugih dravnih ogranienja koja bi sputavala kretanje novca, dobara i usluga i kapitala. To ukljuuje smanjenje dravnih izdataka koja jame socijalno blagostanje, proklamira se privatizacija kao mjera kojom s suava dravno vlasnitvo i ukidanje dravne kontrole cijena i nadnica. Ovaj pristup predstavlja vladajui koncepcij-ski i politiki okvir suvremene globalizacije, koji je u slubi moi dananjih dominatnih zemalja i njihovih klasa, (Kalan j , 2001).

Druga dva stajalita, reformistiko i radikalno, pokuavaju zatiti socijalne slojeve od neobuzdanog kapitalizma i zaustaviti globalizacijske procese.

U tranzicijskim zemljama djeluje tranzicijski reformizam prema kojem se refomistikim putem nastoje izvesti socijalnoliberalni zahvati, pri emu slijedi suavanje naslijeenih ili novosteenih socijalnih povlastica i prava koja se ne uklapaju u globalna mjerila razvijenosti, (Kalanj , 2001). Zbog suavanja socijalnih povlastica u tranzicijskim zemljama javljaju se miljenja, oznaena standardiziranim termina kao i drugdje u svijetu, kao to je antiglobalizam, antiglobalizacijski pokreti, antiglobalizacijske grupe, alternativa globalizaciji. Dalje, globalizacija oznaava dominaciju nadnacionalnih institucija sa smanjenjem ili gotovo nestankom drave-nacije.

Kako je Hrvatska takoer tranzicijska zemlja koja se nastoji prilagoditi globalizacijskim procesima, zanimalo nas je kakvo miljenje imaju o tome studenti umarskog odsjeka, i jesu li upoznati s tim problemom s obzirom da pripadaju prirodnom usmjerenju.

METODOLOGIJA Istraivanje je provedeno u listopadu 2001. g., meto

dom ankete na uzorku od 173 ispitanika umarskog fakulteta svih godita prisutnih studenata na nastavi u vrijeme anketiranja to iznosi 22 % od ukupno svih studenata (N = 772). Anketiranjem je obuhvaeno 28.3 % enskih ispitanika i 71.7 % mukih ispitanika. Anketni upitnik sasojao se od 36 tvrdnji s moguim odgovorima "ne slaem se"; "nemam miljenje"; "slaem se". Tvrdnje su se odnosile na pojam globalizacije, mogue posljedice globalizacije i mogunosti i posljedice globalizacije u Hrvatskoj.

- Working method Izvrena je faktorska analiza a prije same faktoriza-

cije Bartettovim testom utvrena je znaajnost korela-cijske matrice koji je iznosio 1794.148. Pogodnost ko-relacijeske matrice za faktorizaciju utvrena je Kaiser-Meyer-Olkinovim testom adekvatnosti uzorkovanja koji je iznosio .673. Pri odabiru faktora za ekstrakciju rabili smo scree test. Zadrane komponente rotirane su u smjeru varimax pozicije.

REZULTATI ISTRAIVANJA - Results of investigation Evidentni rezultati pokazali su da se studenti nisu ave-nacije sa jaanjem dravnih granica (55.3 % ), da

sloili s tvrdnjama: daje globalizacija jaanje uloge dr- globalizacija znai znaajan suverenitet nacionalne dr-

138

A. ajkovi: LATENTNA STRUKTURA MILJENJA STUDENATA UMARSTVA 0 GLOBALIZACUI U ... umarski list br. 3-4. CXXVI (2002). 137-143

Tablica 1. Distribucija frekvencija Table 1 Distribution of frequencies

1 2 3 4 5

6

7 8 9

10 11

12 13 14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24 25 26 27 28 29

30

31

32

33

34

35 36

Procijenite stupanj slaganja sa svakom od navedenih tvrdnji

Globalizacija je Slabljenje uloge drave-nacije s jaanjem nadnacionalnih institucija Jaanje uloge drave-nacije s jaanjem dravnih granica Globalizacija znai znaajan suverenitet nacionalne drave Globalizacija znai biti lan kozmopolitske zajednice Globalizacijom se gube kulturni korijeni i identitet Mogue posljedice globalizacije Globalizacija uzrokuje sukob svjetskih civilizacija utemeljenih na konceptima najveih svjetskih religija Zapadna civilizacija je u konfliktu sa sobom Zapadna civilizacija je narcisoidna Terorizam je rezultat globalizacije Teroristiki akt irenja bedrenice uperen je protiv globalizacijskih procesa Multikulturno obrazovanje potrebno je u rjeavanju konflikta Mogunosti i posljedice globalizacije u Hrvatske Hrvatska kao zemlja u tranziciji moe pratiti globalne procese Globalizacijom u Hrvatskoj nestat e popotpuno narodna kultura Sva seo