maŋkekerisierebiŋequraŋjojofogariine · matyu2:19 4 matyu3:10 19 josefji ijipt gokame kiŋ...

558

Upload: others

Post on 07-Feb-2021

0 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

  • iiMaŋkekerisiere Biŋe Quraŋ Jojofo Gariine

    The New Testament in the Mape Language of Papua New GuineaNupela Testamen long tokples Mape long Niugini

    Copyright © 2008 The Bible Society of Papua New GuineaLanguage: MapeTranslation by: Wycliffe Bible TranslatorsThis translation is made available to you under the terms of the Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivatives license 4.0.You may share and redistribute this Bible translation or extracts from it in any format, provided that:

    You include the above copyright and source information.You do not sell this work for a profit.You do not change any of the words or punctuation of the Scriptures.

    Pictures included with Scriptures and other documents on this site are licensed just for use with thoseScriptures and documents. For other uses, please contact the respective copyright owners.2016-08-24PDF generated using Haiola and XeLaTeX on 12 Feb 2021 from source files dated 14 Nov 20208278cae8-b7ff-5cfb-8118-7ef9b429ffd9

    http://www.ethnologue.org/language/mlhhttp://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/

  • Contents

    Matyu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1Mak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68Luk . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 107Jon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 174Aposol . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 225Rom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2921 Korint . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3242 Korint . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 354Galesia . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 377Efesus . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 389Filipai . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 401Kolosi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4101 Tesalonaika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4192 Tesalonaika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4261 Timoti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4302 Timoti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 440Taitus . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 447Filemon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 452Hibru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 454Jeims . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4791 Pita . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4882 Pita . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4981 Jon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5052 Jon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5133 Jon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 515Juda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 517Barariŋ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 521

    iii

  • Matyu 1:1 1 Matyu 1:11

    MatyuBobiaŋ Biŋe Matyuji quraŋgaya.

    MimitaniŋMatyu tina ore fuŋine oi Ofonde yauŋ. Tinaine mo Liwai. Rom gawmande

    takis roro ŋi goya. Gio oi baku gokame Yesuji wareru oŋga teme maŋinekerisieru kiŋariŋ 12 yoŋore botugo goya.

    Bobiaŋ Biŋe yo Yesure fuŋne iŋoyoŋunde kufufuŋpu Juda yoŋore mitaniŋgayareiŋ ore eru quraŋgaya. Buŋo koruŋ qoruine oi iŋi, “Yesu Kristoji Mu-naŋqoqo Raunoŋuŋ eru Kiŋ Ofoŋnoŋuŋ fukega.” Juda ŋiŋigo yoŋore buŋo oi sosagako maŋyaŋunji sembeame quŋgabuŋ. Ore eru Matyuji Yesure giore fuŋneoi totogo mitaniŋgaru poretiŋ qaji yareya. Jojofo Raŋgbaineo munaŋqoqoremimipaŋ buŋo (promis) pega, oi sosowo Yesure eru toto fukeru dekukuŋgaruforiineke fuke foreya. Munaŋqoqo Rauine oi Hibru buŋoo Mesaia eru Grikbuŋoo Kristo.

    Yesuji mande gio mobe yokaomo baku goya: Iŋoji Bobiaŋ Biŋe ŋiŋigo qajiyareru maŋyaŋuŋ oiji bapakareru gemokaku yobe yaberu jibeyaŋuŋ bobiaŋgaru goya. Oŋu baku rako mosi qoqowirie fukeko goku maripoŋ yogo roperukomeme yaŋgabi moke pakereya. Oiji Anuture qorumande fuŋne noduya. Oŋueme noŋuŋ qowirieru Anuture odumadepu fukekiminde fuŋne fukeya. Yesurebuŋo qoruine 5 oi iŋi: 1) Gaŋ 5-7, 2) Gaŋ 10, 3) Gaŋ 13, 4) Gaŋ 18 eru 5) Gaŋ24-25

    Buk yoore mobe qoruine 7 oi iŋi:Yesure apa ŋasopu eru fufukeine 1.1–2.23Jon Mitimeso ŋiji mande gio baya 3.1-12Yesu mitimeso rauko Satanji esoigaya 3.13–4.11Yesuji Galili maŋineo tumoqoqo gio baya 4.12–18.35Yesuji Galili bokeru Jerusalem raya 19.1–20.34Sonda tatariine Jerusalem goku komeya 21.1–27.66Komegone pakereru goku Sombuŋgo ropeya 28.1-20

    Yesu Kristo iŋore apa ŋaso yoŋore tina buruLuk 3.23-38

    1 Yesu Kristore apa ŋaso yoŋore tina buru oi iŋi: Abrahamde osigida moDeiwid. Deiwidre osigida mo Yesu.

    2 Abrahamde made Aisak. Aisakre made Jeikob. Jeikobre madepu Juda eruiŋore kakagbopu. 3 Judare madeyoka Peres eru Zera, maŋgoyakuŋ Tamar.Peresre made Hesron. Hesronde made Ram. 4 Ramde made Aminadab.Aminadabre made Nason. Nasonde made Salmon. 5 Salmonde made Boas,maŋgoine kantri more ŋigo Rahab. Boasre made Obed, maŋgoine kantri moreŋigo Rut. Obedremade Jesi. 6 Jesiremade kiŋ Deiwid. Deiwidremade Solomon,maŋgoine rone Uriare ŋonuŋ goya. Juda kiŋ sosowo oi Deiwidre osigidapufukeru gobuŋ.

    7 Solomonde made Rehoboam. Rehoboamde made Abija. Abijare made Asa.8 Asare made Jehosafat. Jehosafatre made Jehoram. Jehoramde made Usia.9Usiare made Jotam. Jotamde made Ahas. Ahasre made Hezekia. 10Hezekiaremade Manase. Manasere made Amon. Amonde made Josia. 11 Josiare madepu

  • Matyu 1:12 2 Matyu 2:4

    Jekonia eru iŋore kakagbopu. Damaŋ oo Babilon yoŋoji Israel kufufuŋ ogayabebi Babilon raru witi pi gogo kamasi oŋuine kinaŋqoqoyaŋuŋ gobuŋ. *

    12 Babilon witi pi gogo kamasi oŋuine goku oo Jekoniare made Sealtielfukeya. Sealtielre made Jerubabel. 13 Jerubabelre made Abiud. Abiudre madeEliakim. Eliakimde made Azor. 14 Azore made Jadok. Jadokre made Akim.Akimde made Eliud. 15 Eliudre made Eleasar. Eleasare made Matan. Matandemade Jeikob. 16 Jeikobre made Josef, Mariare ŋoe. Mariaji Yesu roya. TinaineKristo Munaŋqoqo Rauine miegobeneŋ.

    17 Damaŋ Abrahamdeone fuŋgaru go wapebi kiŋ Deiwid fukeya, mimiŋineyoŋore jare buru oi 14. Moke kiŋ Deiwidreone fuŋgaru go wapebi Israelkufufuŋ oga yabebi Babilon raru witi pi gogo kamasi oŋuine gobuŋ, mimiŋineyoŋore jare buru oi oŋuakoŋ 14. Babilon witi pi gogo kamasi oŋuine gobuŋ,damaŋ oo akoŋ fuŋgaru go wapebi Kristo fukeya, mimiŋine yoŋore jare buruoi oŋuakoŋ 14.

    Yesu Kristo iŋo iŋi fukeya:Luk 2.17

    18 Yesu Kristo fukeya ore sundu oi iŋi: Iŋore maŋgo Maria iŋo Josefre biŋegoku so qodureru gobire damaŋ oo Moro Tiriineji qowirie teko kuake gokofuŋine oŋu bofukebuŋ. * 19 Oŋu bofukebi ŋi biŋeine Josef iŋoji gogo poretiŋgoya ore Mariare fuŋneji totogo fukeko mimiineke fukeiŋ ore takigaya. Oŋutakigame maŋineji oi sumuŋgaru bokeiŋgo mamane buruine ruaya.

    20 Oŋu manesuku eko Ofonde mimerereŋ moji kubaŋgo fuke teru iŋi ojiya,“Josef Deiwidre osigida, Moro Tiriineji Maria qowirie teko kuaineke goga.Ore eru go oi ogagaru pigoo wareru ŋonuŋgo fukeinde kokoi so maneigoŋ.21Mariaji koko made roiŋ. Ŋi iŋoji kufufuŋine agiburaŋyaŋuŋgone munaŋ qayareko posikenimiŋ. Ore eru goji tinaine Yesu miigoŋ.” Oŋu ojiya. *

    22 Ofonji kajeqouŋ ŋi mo boburogame buŋomomiya, oiji foriineke fukeiŋgoore ya sosowo oi fukeya. Kajeqouŋ buŋo oi iŋi, 23 “Ŋigo jeŋoŋ jumuine mojikuake eru made mo rome tinaine Imanuel minimiŋ.” Tina ore fuŋine oi iŋi,“Anutuji noŋuŋke goga.” *

    24 Josefji maŋine gboreme pakereru Ofonde mimererenji mitiga teko, ore soeku Maria ŋonuŋine fukeiŋ ore ogagaru piineo rabu. 25 Raru gobuyoŋ, damaŋbotuineooomoko sopebire rarumadeine rome Josefji tinaineYesumiya. Maderoko iŋore ŋadio ŋoe ŋonuŋ gobu. Oŋu. *

    2Maŋgboroŋ ŋi wegi wawapeineone warebuŋ.

    1 Yesuji ŋi koito Herod iŋore damaŋgo Judia prowinsre taoŋ mo tinaineBetlehem oo fukeya. Fukeya, damaŋ oo bobunde mamane ŋi wegi wawapei-neone Jerusalem sitio warebuŋ. 2 Wareru iŋi weubuŋ, “Juda ŋoŋore ŋikoito fukeiŋ, made oi fukeru uro pega? Niŋo wegi wawapeineo goku iŋoreginja fukeme ŋoneru fuŋine oŋu maneru ohoweine baku miteŋ gakimiŋ orewaregobeneŋ.”

    3 Oŋu weubi ŋi koito Herod eru Jerusalem kufufuŋ iŋoke gobuŋ, yoŋososowo buŋo oi maneru popurebuŋ. 4 Popurebi kiŋ Herodji buŋo ruarukufufunde soriŋ gio siŋaŋ qoruine eru Kadi buŋore qaqaji sosowo kepore* 1:11: 2 Kiŋ 24.14-15; 2 Hist 36.10; Jer 27.20 * 1:18: Luk 1.27 * 1:21: Luk 1.31 * 1:23: Ais7.14 * 1:25: Luk 2.21

  • Matyu 2:5 3 Matyu 2:18yabeme warebuŋ. Wareru tumaŋgabi iŋi weu yareya, “Munaŋqoqo RauineKristoji uro fukeiŋgo mibi pega?”

    5 Weu yareme iŋi bokirie tebuŋ, “Iŋoji Judia prowinsre taoŋ tinaine Betle-hem oo fukeiŋ. Ore buŋo oi kajeqouŋ ŋi Maikaji iŋi quraŋgame pega,6 ‘O Betlehem kufufuŋ Juda moreŋgo gogobi, ŋoŋore botugone koito sogo

    fukeru nakene Israel kufufuŋ botiŋgaru siŋaŋ nobeiŋ.Ore eru ŋoŋo Juda morende minebobo yoŋore botugo gobi tinabiŋeŋaŋunji

    wakiqoqoine so yobu fukeiŋ.’ ” *7 Oŋu bokirie tebi maŋgboroŋ ŋi oi kamiine oŋga yareme warebi iŋi weu

    yareya, “Ginja oi wamo damaŋgo fukeme fuŋgaru ŋonebuŋ?” Ore fuŋineporetiŋ maneiŋgomaneru oŋu weu yareya. 8Ore buŋomaneru sore yaberu iŋimitiga yareya, “Ŋoŋo Betlehem raru made oi poretiŋ weuku bofukeru oo akoŋbiŋe buŋo ruabi nondeowareiŋ. Nonji oimaneru oŋuakoŋ raru iŋo ohowebakumiteŋ gabemiŋ.”

    9 Kiŋ koitoji oŋu eadu eku mitiga yareko maneru kadio rabuŋ. Raru ginjawegi wawapeineo goku ŋonebuŋ, oiji qoruyaŋuŋgo bonieru rako boyoberuBetlehem raru pi koko made peya, oo dimaya. 10 Ginja oi dimako ŋonerujeribari soguine yobu manebuŋ. 11 Jeribari maneru pi maŋineo roperu madeerumaŋgoineMaria ŋone yapebuŋ. Oi ŋone yaperu dikanji keru daberu ohowebakumiteŋ gabuŋ. Miteŋ garu kopu kekereyaŋuŋbasiru oone goul, jinaŋ paoraeru toki tinaine mor oi uduru yauŋ otebuŋ.

    12 Ubu mo pebi Anutuji kubaŋgo fukeru kiŋ Herodreo moke so ranimiŋ oreqomuku yareya. Ore eru kadi mogo yoŋoyaŋunde kae moreŋyaŋuŋgo kirierurabuŋ. Oŋu.

    Herodre sumuŋgaru Josef ŋonuŋ madeine Ijipt rabuŋ.13 Maŋgboroŋ ŋi yoŋoji rabi Josefji kubaŋ ŋoneko Ofonde mimerereŋ moji

    fuke teru iŋi ojiya, “Herodji made qame komeiŋgo ore baaiŋ. Ore eru biopakereru made eru maŋgoine oga yaperu sumuŋgaru Ijipt moreŋgo raniŋ. Ooraru gobi jiki nonji wareniminde damaŋ mibemiŋ, oo kirieru wareinebi.”

    14 Oŋu ojime pakereru ubu oo akoŋ koko made eru maŋgoine oga yaperuIjipt rabuŋ. 15 Ijipt raru gobi kiŋ Herodji komeko damaŋ oo akoŋ kirieruwarebuŋ. Rone Ofonji kajeqouŋ ŋi Hosea boburogame buŋo iŋi miya pega,“Nonji madene oŋga tebe Ijipt moreŋ bokeru wareya.” Kajeqouŋ buŋo oiji oŋufukeko foriineke fukeya. Oŋu. *

    Made Betlehem kaeo yabebi komebuŋ.16 Maŋgboroŋ ŋi yoŋoji Juda moreŋ kamiine bokeru rabi Herodji ore fuŋine

    ŋoneru “Eadu nubuŋ,” miku maŋine kokoine rigaŋgame mimiti iŋi ruaya,“Mamari ŋi, ŋoŋo Betlehem eru moreŋ sosowo oi roregaru pega, oo rarumade gosayaŋuŋ yoyoka eru ore yukuineo fukegobi, yoŋo sosowo yabebikomenimiŋ.” Maŋgboroŋ ŋi ginja fukeya ore damaŋine ore poretiŋ weuyareme ojibuŋ, ore so made gosayaŋunde mimiti oi ruaya. 17 Kajeqouŋ ŋiJeremaiaji buŋo mo miya pega, oiji oŋu fukeko foriineke fukeya. Buŋo oi iŋi,18 “Betlehem bembeŋgo kae mo tinaine Rama oone ku oyowoyaŋuŋ manebi

    oŋga jojoraku soguŋ soguine bagobi.Reizel ŋigore osigidapu yoŋoji osigidapuyaŋuŋ mataebi kuyobi.Ore eru kuyobi bobomiriŋ eyareiŋgo ebi maŋmoki akoŋ maneegobi.” Oŋu. *

    Ijipt bokeru Josef ŋonuŋ madeine Nazaret kiriebuŋ.* 2:6: Mai 5.2 * 2:15: Hos 11.1 * 2:18: Jer 31.15

  • Matyu 2:19 4 Matyu 3:1019 Josefji Ijipt gokame kiŋ Herodji komeko oo akoŋ Ofonde mimerereŋ

    moji kubaŋgo fuke teru 20 iŋi ojiya, “Made qabi komeiŋ ore rubabuŋ, yoŋojikome forebuŋ. Ore eru pakereru made maŋgoineke oga yaperu kirieru Israelmoreŋgo rainebi.” 21Oŋu ojime Josefji pakererumademaŋgoineke oga yaperukirieru Israel moreŋgo rabuŋ.

    22Kadio raru buŋo iŋimaneya, “Herod iŋoremadeArkelaus iŋojimamaineretifeo Judia prowins siŋaŋ yaberu goga.” Oŋu maneru oo rainde kokoi maneya.Maneru gome Anutuji kubaŋgo Galili prowinsgo raniminde mitiga temepakereru oo rabuŋ. 23Galili prowinsgo roperu taoŋ tinaine Nazaret oo gobuŋ.Oŋu gobi kajeqouŋ ŋi yoŋoji Munaŋqoqo Rauinere buŋo mibuŋ, oiji foriinekefukeya. Buŋo oi iŋi, “Iŋore tina oi Nazaret ŋi miku gonimiŋ.” Oŋu. *

    3Jon Mitimeso ŋiji Yesure kadi bataniŋgaya.Mak 1.1-8; Luk 3.1-18; Jon 1.19-28

    1 Gosa goine tariko Jon Mitimeso ŋiji wareru Judia prowinsre moreŋburoineo roregaru ŋiŋigo maŋyaŋuŋ Biŋe buŋoji bapakareru iŋi yajiru goya,2“Sombuŋ Rauineji qorumaŋine ruainde damanji wareru fukega. Ore eru ŋoŋomaŋ-ŋaŋuŋ kerisieru oo ropeniŋ.” * 3 Jonde kajeqouŋ ŋi Aisaiaji buŋo mo iŋimiku quraŋgaya,“Kiŋaŋ mimerereŋ moji moreŋ buroineo oŋgaku gome raru buŋo fonuŋine iŋi

    manenimiŋ,‘Ofonji warei-iiŋ! Ore eru bio jaueru kadiine bataniŋgainebi. Ŋoŋomaŋ-ŋaŋuŋ

    botiŋgaru kadiine reuinebi.’ ” *4 Jonde sakikomoŋ oi kamel sikiineji bakine eru botuineo bifuŋ joma

    sakiineji bakine oi kiperu goya. Uqoine oi putogisi burugisi eru gomendemoruŋ obu. Oi sosowo kajeqouŋ ŋi Elaija iŋore so. * 5 Jonji gioine bako ŋiŋigokubu sogo yoŋoji Jerusalem siti eru Judia prowinsre moreŋ goine sosowoyoŋoreone iŋoreo kekogaru warebuŋ. Oŋuakoŋ Jordan obu mobemobe moreŋsosowo pe rabuŋ, oone warebuŋ. 6 Wareru waperu agiburaŋyaŋuŋ mifukebiJonji oi Jordan obu rendaineo miti meso rau yareya.

    7 Rau yareyayoŋ, Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) eru Sadusi (Soriŋ gioreyameŋyameŋ) ŋiŋigo kubu sogo yoŋoji miti meso rau yareiŋ ore warebi ŋoneyaberu iŋi yajiya, “O qoti kobende osigidapu, ŋoŋo maŋ-ŋaŋuŋ so kerisiebiAnuture manji rigaŋgame geoine bokirie ŋareiŋgo ega. Oi sumuŋganimindeuŋsowoŋ buŋo oi moji ŋajime sombuŋaŋuŋ maneru yo waregobi? * 8 Oreeru fofori maŋ-ŋaŋuŋ kerisieniŋ. Sembeneŋaŋuŋ bokerumaŋ-ŋaŋuŋ kerisiebiforiine fukeko oi eeboboŋaŋunji totogo yaduru goinebi.

    9 “Maŋ-ŋaŋunji gbegbedi buŋo iŋi miiŋgo so manesuinebi, ‘Niŋoji Abra-hamde osigida gobeneŋ Anutuji so sibiri nobeiŋ.’ Oŋu miku omoŋaŋuŋgoqaegobiyoŋ, foriine oi so fukeega. Nonji ore eru iŋi ŋajibemiŋ, Anutuji koyo soine mitiga yareko qowirieru Abrahamde osigidapu fukeru Anutu miteŋgaenimiŋyoŋ, ŋoŋo uruŋu? *

    10 “Maŋ-ŋaŋuŋ so kerisienimiŋ ine, Anutuji ŋoŋo yo oŋuine keti ŋabemewakiiŋgo egobi. Yo sosowo foriyaŋuŋ fiine so fukeegobi, oi ketigame wakibimisigo bokeme rakanimiŋ. Yo oŋuine ketigainde ome oi miine jomuru yofuŋineo ruame jaueru pega. Anutuji sembeneŋaŋunde geo bokirie ŋareiŋ. ** 2:23: Mak 1.24; Luk 2.39; Jon 1.45 * 3:2: Mat 4.17; Mak 1.15 * 3:3: Ais 40.3 * 3:4: 2 Kiŋ1.8 * 3:7: Mat 12.34; 23.33 * 3:9: Jon 8.33 * 3:10: Mat 7.19

  • Matyu 3:11 5 Matyu 4:911 “Nonji ŋoŋo maŋ-ŋaŋuŋ kerisienimiŋ ore obu omaineji rau ŋaregoyoŋ,

    nonde ŋadio ŋi sanaŋ qaŋqaŋine mo wareiŋ. Iŋore usuŋ soguine oi nondeodureiŋ. Iŋoji ŋi ropekiine fukeiŋ ore nonji iŋore kufu komoŋ bapi garukekereo nikeru rubeiŋgo embimbiŋgabemiŋ. Iŋoji Moro Tiriine maŋ-ŋaŋuŋgoruame jo boruŋineji keririke ŋabeku oo miti meso oŋuine rau ŋareiŋ.

    12 “Iŋoji foriine eru yauine boroiŋ yapeinde sara roruwaperu pioru ketikieruosoeiŋ. Osoeru wit koruŋ roru qojugaru rouŋineo ruaiŋyoŋ, yau rasaine oiofaŋgako misigo rakaru misi tatariine tomiri oo jaiŋ.” Oŋu.

    Jonji Yesu miti meso rau teya.Mak 1.9-11; Luk 3.21-22

    13 Damaŋ oo Yesuji Galili prowins bokeru Jordan obu rendaineo Jondeowareru miti meso rau teiŋgo weu teya. 14Weu teyayoŋ, Jonji qomuku teku iŋiojiya, “Goji soine noŋ miti meso rau narenoŋyoŋ, goji agiburaŋ so eru uruŋueru nondeo warege?”

    15 Oŋu ojime Yesuji iŋi bokirieya, “Damaŋ yoo oi soine eigoŋ. Oŋu egobere,oo Anutuji eebobo poretiŋ boyobekiminde buŋo miya, ore foriine fukekosagaiŋ.” Oŋu bokirieme Jonji maneme sagako maŋmoakoŋ eya.

    16 Maŋmoakoŋ eru miti meso rau teme tariko oo akoŋ obuone wapeme iŋifukeya: Qonikinji aŋgameYesuji piku ŋonemeAnutureMoro Tiriineji kerisierukabu webo oŋuine fukeru Yesure qorugo wakiya. 17 Waki roko Sombuŋgonemaru mo iŋi fukeya, “Iŋoji nakene yoro made fukega ore eru beune fiameŋoneru aŋiine manego.” Oŋu. *

    4Satanji Yesu esoigaru goya.Mak 1.12-13; Luk 4.1-13

    1 Ore ŋadiineo Moro Tiriineji Yesu bapakareru soreme moreŋ buroineoSembene Rauineji esoigaiŋgo ore eru raya. * 2Oo raru ubu una 40 Anuture eruuqo sowo gogu uqore komeya. 3Uqore komeko gemokaku qoruyaŋuŋ tinaineEesoi Rauine iŋoji fukeru iŋi ojiya, “Go Anuture Made fukege ine, go usuŋgonaduru ko yo mitigande qowirieru poroŋ fukeme noigoŋ.”

    4 Oŋu ojiyayoŋ, Yesuji buŋo iŋi bokirieya, “Mata! Biŋe Quraŋgo buŋo mo iŋiquraŋgabi pega, ‘Uqoji akoŋ ŋiŋigo gogo so noreegayoŋ, Anuture mione buŋowareega, oi sosowo reŋgabeneŋ oiji gume nobeko sanaŋgaru gokimiŋ’.” *

    5 Oŋu ojime Sembene Rauineji Yesu ogagaru Jerusalem siti tiriine oo raruboji sorinde bubuo paibe roperu ruame dimaya. 6 Oŋu dimako iŋi ojiya, “GoAnuture Made fukege ine, bio yoone tariru yuku rakaigoŋ. Biŋe Quraŋgo buŋomo iŋi quraŋgabi pega,‘Anutuji gore eru mimerereŋpuine mitiga yareko soine romaiŋga gubi rakaru

    koji kufugo so keku sibiri guiŋ.’Ore eru soine rakaru so sibiri guiŋ.” *

    7 Oŋu ojime iŋi bokirieya, “Mata! Biŋe Quraŋgo buŋo mo oŋuakoŋ iŋi pega,‘Go Ofoŋ Anutugo so esoigaigoŋ.’ ” *

    8Oŋu bokirieme Sembene Rauinejimoke ogagaru tuku ropekiine yobumogoroperu moreŋ sosowo yoŋore kantri jokoroŋine jokoroŋine eru yoŋore mebokonu yayaŋuŋ qembibiyaŋuŋke sosowo oduya. 9 Oduru iŋi ojiya, “Goji dikanji* 3:17: Jen 22.2; Kiki 2.7; Ais 42.1; Mat 12.18; 17.5; Mak 1.11; Luk 9.35 * 4:1: Hib 2.18; 4.15 * 4:4:Dut 8.3 * 4:6: Kiki 91.11-12 * 4:7: Dut 6.16

  • Matyu 4:10 6 Matyu 4:24kenareru ohowene baku miteŋ numiŋ ine, nonji yareya sosowo yo mitarigarebe raugaru siŋaŋ yabemiŋ.”

    10 Oŋu ojime Yesuji iŋi bokirieya, “Mata! Satan go bio use. Biŋe Quraŋgobuŋo mo iŋi quraŋgabi pega, ‘Go Ofoŋ Anutugo, iŋo moakoŋ dikanji keteruohowe baku miteŋ gaigoŋ.’ ” *

    11 Oŋu bokirieme Sembene Rauineji oo akoŋ Yesu bokeru useya. Oŋu fukekomimerereŋ yoŋo wareru Yesu bapi gabuŋ. Oŋu.

    Yesuji fuŋgaru Galili maŋineo mande gio baya.Mak 1.14-15; Luk 4.14-15

    12Ore ŋadiineo JonMitimeso ŋi witi pigo* ruabi ŋeko Yesuji oi maneru Judiaprowins bokeru Galili raya. * 13Raku prowins oo roperu kaeine Nazaret bokeruKaperneam raru goya. Kaperneam taoŋ oi Zebulun eru Naftali moreŋgo Galiliobu joguŋ keririŋineo pega. * 14 Oo goku gioine bako Anutuji buŋo mokajeqouŋ ŋi Aisaia boburogame miya, oiji foriineke fukeya. Buŋo oi iŋi,15 “Ŋiŋigo Zebulun eru Naftali moreŋgo Jordan mobeineo gobi botuyaŋuŋgo

    kadi soguine koe oobe raru dimaga, oi Juda tomiriyoŋ, kubu goinejiGalili prowinsgo gobuŋ,

    16 kufufuŋ yoŋoji qisirigo goku tatama soguine ŋonenimiŋ.Komeji ŋiŋigo oi sabare yabemeqisirimoreŋgogobuŋ, yoŋoreo kaerewegi jiriŋ

    qosoiŋ.” *17 Yesuji Kaperneam goku damaŋ oo akoŋ fuŋgaru Biŋe buŋo mitaniŋgaru

    ŋiŋigo maŋyaŋuŋ bapakareru iŋi miku goya, “Sombuŋ Rauineji qorumaŋineruainde damaŋ oi ware fukega. Ore eru ŋoŋo agiburaŋ gogoŋaŋuŋ bokerumaŋ-ŋaŋuŋ kerisieinebi.” Oŋu. *

    Yesuji kiŋariŋpuine fuŋfuŋgaine oŋga yareya.Mak 1.16-20; Luk 5.1-11

    18 Oŋu miku roregaru goku Galili obu joguŋ keririŋineo boyoberu rarukakagbo yoyoka Saimon tinainemo Pita eru gboine Andru ŋone yapeya. Yokojijembaeŋ fufuru ŋi goku simemeŋyakuŋ obu joguŋgo jembaeŋ porenimi orebokeru gobu. 19Yesuji ŋone yaperu iŋi yasiya, “Ŋiyoka, ŋoko noŋ boyobe nuruwarebire qaji ŋatebe ŋiŋigo jembaeŋ oŋuine pore yabenimi.” 20Oŋu yasime ooakoŋ simemeŋyakuŋ bokeru fuŋgaru Yesu boyoberu rabu.

    21 Yesuji yokoke kokiine mo jikigaru raru moke kakagbo yoyoka Zebediremadeyoka Jeims eru Jon ŋone yapeya. Yokoji mamayakuŋ Zebedike ogâo ŋekusimemeŋyaŋuŋ bobiaŋgaru kipeku gokabi ŋone yaberu oŋga yateya. 22 Oŋuŋone yaberu oŋga yateme oo akoŋ pakereru ogâ eru mamayakuŋ bokerufuŋgaru Yesu boyoberu ŋadiineo rabu. Oŋu.

    Yesuji ŋiŋigo qaji yareru bobiaŋ yabeya.Luk 6.17-19

    23 Yesuji raru Galili prowins maŋineo kae sosowo roregaru oŋgawowosipiyaŋuŋgo roperu qorumande Bobiaŋ Biŋe mitaniŋgaru maŋyaŋuŋ ba-pakareru qaji yareru goya. Oŋu eru botuyaŋuŋgo ŋiŋigo jibe eru jibekatikatifuŋne fuŋne eyareme gobuŋ, yoŋo bobiaŋ yaberu goya. *

    24 Oŋu baku gome Yesure Biŋeji saueru Siria kantri maŋineo sagaru raya.Oŋu rako oi maneru jibe ŋiŋigo sosowo oga yaperu iŋoreo warebuŋ. Goineji* 4:10: Dut 6.13 * 4:12: Kiŋ koito Herodji ŋigo mo kamiine roko Jon Mitimeso ŋiji Herod ore erubuŋo miteme maŋine rigaŋgame miko kambanti yoŋo Jon kiperu witi pigo ruabi ŋeya. * 4:12: Mat14.3; Mak 6.17; Luk 3.19-20 * 4:13: Jon 2.12 * 4:16: Ais 9.1-2 * 4:17: Mat 3.2 * 4:23: Mat9.35; Mak 1.39

  • Matyu 4:25 7 Matyu 5:13jibe wi eru jibekatikati fuŋne fuŋne eyareme gobuŋ. Goineji gemokakujimaŋyaŋuŋgo rakame biriqepoŋ me bapeboriŋke gobuŋ. Goineji rondiŋgaruwakiru yabeko yoyowo baku isiŋbiriŋ qaku gobuŋ. Goineji sakiyaŋunde mobekomekiine gobuŋ. Oŋuine oŋuine yoŋoji Yesureo warebi bobiaŋ yabeya.

    25 Oŋu eyareme ŋonebuŋ ore ŋiŋigo kufufuŋ sogo yoŋo Yesure ŋadioboyoberu warebuŋ. Kubu sogo oi Galili prowins eru Ten-taoŋ distrikgonewarebuŋ. Kubu goineji Jerusalem siti eru Judia prowinsre moreŋ goineonewarebuŋ. Kubu goineji Jordan obu mobeone warebuŋ. Oŋu.

    5Yesuji tukuo dimaku qaji yareya.

    1 Yesuji ŋiŋigo kubu yasogo ŋone yaberu tukuo roperu ŋeko kiŋariŋpuinejiwaperu roregabuŋ. 2Roregabi fuŋgaru ŋiŋigo kubuine kubuine qaji yareru iŋimiya:

    Uri yoŋoji kiwaqawaineke fukegobi?3 “Uri yoŋoji yoŋoyaŋunde maneru Anuture jiŋoo wakiqoqoine gogobi,

    yoŋoji Sombunde qorumaŋ oi rauganimiŋ ore kiwaqawaineke fukegobi.4 “Uri yoŋoji jiŋgeŋ keku kuyogobi, Anutuji yoŋo bomiriŋ yabeiŋ ore

    kiwaqawaineke fukegobi. *5 “Uri yoŋoji denaŋdenaŋ boyobeegobi, Anutuji moreŋ yo oi yoŋore biŋe qa

    yareiŋ ore kiwaqawaineke fukegobi. *6 “Uri yoŋoji Anuture jiŋoo posikekiminde yameŋ keku oi uqo obure kokome

    oŋukomeruqapeqawaki eku gogobi, Anutuji aŋiyaŋuŋoi gumeyabeiŋ. Ore eruyoŋoji kiwaqawaineke fukegobi. *

    7 “Uri yoŋoji goine ŋonemaiŋ eyareegobi, Anutuji yoŋo ŋonemaiŋ eyareiŋore yoŋoji kiwaqawaineke fukegobi.

    8 “Uri yoŋoremaŋyaŋunji gbagbataeŋine fukega, yoŋoji soine Anutu ŋonen-imiŋ. Ore eru yoŋoji kiwaqawaineke fukegobi. *

    9 “Uri yoŋo womo eegobi, yoŋore tina oi Anuture odumadepu minimiŋ. Oreeru yoŋoji kiwaqawaineke fukegobi.

    10 “Anutuji buŋoyaŋuŋmitarime posikegobi ore eru kekesuesue eyareegobi,yoŋoji Sombunde qorumaŋ oi biŋe ganimiŋ. Ore eru yoŋoji kiwaqawainekefukegobi. *

    11 “Ŋiŋigoji ŋoŋo nonde eru maŋqoqo buŋo fofoine miŋareru kekesuesueeku buŋo sembene fuŋne fuŋne sakiŋaŋuŋgo ruaku iko eegobi, ŋoŋoji ki-waqawaineke fukegobi. *

    12 “Maneniŋ, Anutuji furiŋaŋuŋ ropekiine Sombuŋ kaeo ruame pega ore biokokoriaŋ keru jeribari paio goinebi. Oi iŋi ore migo: Kajeqouŋ ŋiŋigo ronegobuŋ, oi kekesuesue kamasi oŋuine akoŋ eyarebi ŋoŋoji yoŋore ŋadiyaŋuŋgofukeru yoŋoke sogokoŋ gogobi.” Oŋu. *

    Ŋoŋo morende seki eru doi oŋuine fukegobi.Mak 9.50; Luk 14.34-35

    13 Yesuji miya, “Ŋoŋo moreŋ ŋiŋigo yoŋore seki kamasi fukegobiyoŋ, sekiaŋiine tomiri fukeiŋ ine, oi uruŋu bobiaŋgabeneŋ moke aŋiineke fukena? Orefuŋine mo mata. Jikigaru ya mo ruabeneŋ so sagaiŋyoŋ, oi yau oŋuine bokebirakame ŋiŋigoji oi kufuyaŋunji odepereganimiŋ.* 5:4: Ais 61.2 * 5:5: Kiki 37.11 * 5:6: Ais 55.1-2 * 5:8: Kiki 24.3-4 * 5:10: 1 Pi 3.14* 5:11: 1 Pi 4.14 * 5:12: 2 Hist 36.16; Apo 7.52

  • Matyu 5:14 8 Matyu 5:2614 “Ŋoŋo moreŋine moreŋine yoŋore doi oŋuine fukeru gogobi. Siti mo

    tukuo roperu babuŋ ŋega, oo soŋsoŋgo ŋeiŋgo embimbiŋgaega. * 15 Mojidoi qureru dero rurumaŋgo so ruaiŋyoŋ, doire ŋeŋeo ruame ŋeiŋ. Oŋu ŋekutamaeko ŋiŋigo pimaŋineo ŋegobi, sosowo yoŋo jiŋo piku tatama ŋoneenimiŋ.*

    16 “Oŋuakoŋ ŋoŋore tatama yadubi ŋiŋigo botuyaŋuŋgo tamaeko ŋonee-gobi. Ŋiŋigoji eeboboŋaŋuŋ fiine ŋoneru ore eru Mamaŋaŋuŋ Sombuŋ kaeogoga, oi miteŋ garu gonimiŋ.” Oŋu. *

    Yesuji Kadi buŋore fuŋne qaji yareya.17 “Nonji Mosesre Kadi buŋo eru kajeqouŋ ŋiŋigo yoŋore Biŋe Quraŋ oi

    kepiebemiŋ ore eru so wareru gogo. Oŋu kosa so manesuinebi. Nonjikepiebemiŋ ore matayoŋ, buŋo oi reŋga forebe ore foriineji damaŋ so fukeiŋore eru wareru gogo. 18 Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ, MosesreKadi buŋoo quraŋ mendaine yobu mo me kirifi ququrande sipa moakoŋ oi soyobumataeiŋyoŋ, buŋo sosowooi rone foriineke fukemeSombuŋmoreŋyokojininiŋganimi.

    19 “Ore eru moji Kadi buŋore mimiti mendaine oone buŋo mo ketaru ŋiŋigooŋu qaji yareega, iŋoji Sombunde qorumaŋgo ropeme tinaine mendainemeŋminimiŋ. Oŋu oŋganimiŋyoŋ, moji oi reŋgaru boyoberu ŋiŋigo oŋu qajiyareega, iŋoji Sombunde qorumaŋ maŋgo ropeme tinaine Sogunenoŋuŋminimiŋ.

    20 “Nonji ore so iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋoŋore eebobo posiine oiji Kadi buŋoreqaqaji eru Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋore mosi oŋuine sogokoŋ egufukeiŋ. Mosiyaŋunji yoŋore mosi oi kokoine so odureiŋ ine, ŋoŋoji Sombundeqorumaŋ maŋgo so ropenimiŋ.” Oŋu. *

    Kakane rosi eru yabebi kokomere fuŋne.21 Yesuji jikigaru miya, “Ŋoŋoji ronekoŋ buŋo mo iŋi ŋajiku gobuŋ, ‘Ŋiŋigo

    mo so qabi komeine,’ eru ‘Moji rosiine qame komeiŋ, oi distrikre buŋo korogoruabi buŋoine mitarinimiŋ.’ *

    22 “Oŋu ŋajiku gobuŋyoŋ, nonji buŋo oi iŋi mitaniŋgabe maneniŋ: Mojiogoineke kekepari eru maŋine rigaŋgame kakane rosi ega, iŋo oŋuakoŋdistrikre buŋo korogo ruabi buŋoinemitarinimiŋ ore so fukega. Oŋuakoŋmojiogoine mipemiriŋ buŋoji misembearu ‘Go biriine maŋgo tomiri fukege,’ miga,iŋo kantrire soriŋ kaunsol yoŋore jiŋo maio ruabi buŋoine mitarinimiŋ oreso fukega. Moji ogoine buŋo simbiŋineji misembearu ‘Go jukuwigoke fukege,’miga, iŋoji misi korugo rakaiŋ ore so fukeiŋ.

    23 “Ore eru goji yauŋ pesiŋgo roru wareru alatao ruaiŋgo ege oo buŋo yoiŋiineji mamanegoo wapena: Ogogore maŋgo buŋo peko iŋoji rosi egareiŋgomanega. Buŋo oŋuine manesumiŋ ine, 24 yauŋgo oi bio koro alata yukuineoruaru rone ogogoreo raru iŋoke buŋoŋakuŋ miposikeru maŋmoakoŋ eru oreŋadio moke wareru yauŋ pesiŋgo Anuture ruaigoŋ.

    25 “Rosigoji sakigoo ruaku buŋo koroineo pore guiŋgo eme komitireo rarukadi yasogoo oo yameŋ keku maŋmoakoŋ eru buŋoŋakuŋ miposikenimi. Oŋuso enimi ine, rosigoji soine furu guko (jas, majistreit) mimitari rauinere jiŋomaio ropende maneru miko kambantire meo rande witi pigo egu rua guiŋ.26Nonji buŋo foriinemo iŋi ŋajibemaneniŋ: Go oo tifego sosowo ruamiŋ ore so* 5:14: Jon 8.12; 9.5 * 5:15: Mak 4.21; Luk 8.16; 11.33 * 5:16: 1 Pi 2.12 * 5:20: Luk 16.17* 5:21: Eks 20.13; Dut 5.17

  • Matyu 5:27 9 Matyu 5:40quŋgaru ŋemiŋ. Toiyago tatariine oŋuakoŋ rua foreru tifego ruaku wakimiŋ.”Oŋu.

    Sau kiande fuŋne27 “Buŋo mo iŋi ŋajiku gobuŋ, ‘Boesau so eigoŋ.’ * 28Oŋu yajibu gobuŋyoŋ,

    nonji buŋo oi iŋi mitaniŋgabe maneniŋ: Moji saure aŋi sanaŋinere paio ŋigopiku ŋonega, iŋoji maŋineo iŋoke boesau ega.

    29 “Jiŋo furogoji agiburaŋ baiŋ ore suruyoiŋ egareiŋ ine, oi unugaru bokenderaine. Saki mobego moji sibirigame oŋuineji Sombuŋgo ropende sagaiŋyoŋ,saki fugo jumuineke gokande igogabi misi korugo rakaru egu sibirigamiŋ. *30 Me furogoji agiburaŋ baiŋ ore suruyoiŋ egareiŋ ine, oi ketigaru bokenderaine. Saki mobego moji sibirigame Sombuŋgo ropende sagaiŋyoŋ, saki fugojumuineke goku misi korugo rakaru egu sibirigamiŋ.” Oŋu. *

    Ŋoe ŋonuŋ bobokere fuŋne31 “Buŋo mo iŋi mibi pega, ‘Moji ŋonuŋine bokeiŋ, iŋoji bobokere papia

    quraŋgaru ŋonuŋine oteiŋ.’ * 32Oŋu mibi pegayoŋ, nonji iŋi ŋajibe maneniŋ:Moji ŋonuŋine jikiboti eko bokenayoŋ, fuŋine more ŋonuŋine bokeiŋ, oŋuineoo ŋonuŋineji jikiboti eiŋ ore kesosoeru agiburande buŋoke fukena. Oŋufukeko ŋi moke roko ŋi gariine oiji oŋuakoŋ jikiboti eiŋ.” Oŋu. *

    Buŋoŋaŋuŋ mimipaŋ buŋoji so misanaŋgainebi.33 “Buŋo mo oi oŋuakoŋ ronekoŋ iŋi ŋajiku gobuŋ, ‘Buŋoŋaŋuŋ mimipaŋ

    buŋoji misanaŋgabuŋ, oi so odureinebi. Ofonde ya ekiminde buŋo mimipaŋbuŋoji mikipebuŋ, oi boyobebi foriineke fukeiŋ.’ *

    34 “Oŋu ŋajiku gobuŋyoŋ, nonji buŋo oi iŋi mitaniŋgabe maneniŋ:Buŋoŋaŋuŋ mimipaŋ buŋoji so yobu misanaŋgainebi. Sombuŋ oi Anuturemorumboŋ ŋeŋe fukega ore eru buŋo iŋi so miinebi, ‘Buŋo foriine so mibemiŋine, Sombuŋ Rauineji soine geoine bokirieme paineo ropeiŋ.’ *

    35 “Moreŋ oi Anuture kufure koji fukega ore eru buŋo iŋi so miinebi, ‘Buŋoforiine so mibemiŋ ine, morenji soine kefa nuine.’ Jerusalem oi Kiŋ Tiriineresiti fukega ore eru buŋo yo oŋuine oi oŋuakoŋ so miinebi, ‘Buŋo foriine somibemiŋ ine, Kiŋ Soguine iŋoji soine qaqosoriinere geo bokirieme paineoropeine.’ * 36Go qoru sikigo gogobu bande yagaŋine fukeiŋgo embimbiŋgamiŋeru qoru sikigo yagaŋine bande gogobu fukeiŋgo embimbiŋgamiŋ. Ore erubuŋo iŋi so miigoŋ, ‘Buŋo foriine so mibemiŋ ine, Anutuji soine qoruneresiki yoweji eme qopieiŋ.’ 37 Mimipaŋ buŋo so miinebiyoŋ, oŋ-buŋore ‘Oŋ!’miinebi eru mata ore ‘Mata!’ miinebi. Buŋo poretiŋ oiji buŋo ya jigiganimiŋ,oi Sembene Rauineji boburo ŋabeko fukeiŋ.” Oŋu.

    Minde mibe ende ebe oi so einebi.Luk 6.29-30

    38 “Buŋo mo iŋi ŋajiku gobuŋ, ‘Moji jiŋogo igokobeiŋ, go geoine bokirieruiŋore jiŋo igokobeigoŋ. Moji migo qomuruŋgaiŋ, go geoine bokirieru iŋoremiqomuruŋgaigoŋ.’

    39 “Oŋu ŋajiku gobuŋyoŋ, nonji buŋo oi iŋi mitaniŋgabe maneniŋ: Mojisembene eŋareiŋ, oi so qomukuru kiso eteinebi. Oŋu matayoŋ, maugo foregoqotiŋbeiŋ ine, maugo mobeine oŋuakoŋ qotiŋbeiŋ ore kerisieigoŋ. 40 Moji* 5:27: Eks 20.14; Dut 5.18 * 5:29: Mat 18.9; Mak 9.47 * 5:30: Mat 18.8; Mak 9.43 * 5:31:Dut 24.1-4; Mat 19.7; Mak 10.4 * 5:32: Mat 19.9; Mak 10.11-12; Luk 16.18; 1 Kor 7.10-11 * 5:33:Lew 19.12; Jare 30.2; Dut 23.21 * 5:34: Jei 5.12; Ais 66.1; Mat 23.22 * 5:35: Ais 66.1; Kiki 48.2

  • Matyu 5:41 10 Matyu 6:2‘Sakikomoŋgo robemiŋ,’ miku buŋo korogo rua guiŋgo manega ine, oi bokerumarikugo paiine oŋuakoŋ otende raugaiŋ.

    41 “Oŋuakoŋmoji kekereine kilomita moakonde so deru ramiŋ ore bapakaregareiŋ ine, go soine reŋgaru kilomita yoyokare so deru iŋoke raigoŋ. 42 Mojigore ya more weu gareiŋ, oi oteigoŋ. Moji ‘Ya narende mobeine jiki bokiriebe-miŋ,’ miku weu gareiŋ, oi so ŋadi gaigoŋ.” Oŋu. *

    Rosipugo maŋgoji jojoko eyareinebi.Luk 6.27-28, 32-36

    43 “Buŋo mo iŋi ŋajiku gobuŋ, ‘Ŋiŋigo maŋfuŋ-ŋaŋuŋgo goku ogopuŋaŋuŋfukegobi, oi manji jojoko eyareeinebiyoŋ, rosipuŋaŋuŋ kerisieru rosi eyarekugoinebi.’ *

    44 “Oŋu ŋajiku gobuŋyoŋ, nonji buŋo oi iŋi mitaniŋgabe maneniŋ: Ŋoŋorosipuŋaŋuŋ manji jojoko eyareru dimaku kekesuesue eŋareegobi, yoŋore eruoŋgawosiru goinebi. 45Oŋu eenimiŋ ine, oŋuine ooMamaŋaŋuŋ Sombuŋ kaeogoga, iŋore fuŋne yaduru odumadepuine fukeru gonimiŋ. Iŋore fuŋne oi iŋi:Iŋoji wegiine so sabereme waperu ŋiŋigo fiine eru sembene oŋuakoŋ batamaeyabeega eru kue ruame ŋiŋigo poretiŋ eru kekesiine yoŋore uqo gio oŋuakoŋbogunu baega.

    46 “Ŋoŋoji narende garebe kamasiine odureru Anuture fuŋne naduŋgaduŋeeinebi. Takis eaduyaŋuŋke robi misombeŋ-ŋaŋuŋ baegobi, yoŋoji ogop-uyaŋunji manjoko eyarebi oi kerisieru manji jojoko eyareegobi. Oi maŋkek-erisiere mosi mata. Ŋoŋo yoŋore mosi oŋuakoŋ boyoberu eenimiŋ ine,Anuture tife mo so fukeko iŋoji mosiŋaŋunde tife so ŋareme furi mo sorauganimiŋ. Ore eru ŋiŋigo sosowo manji jojoko eyareru goinebi.

    47 “Maŋkekerisiere yaura ŋiŋigoji oŋuakoŋ botuyaŋuŋgo mijeriyaŋuŋ minareŋgareŋ eku gogobiyoŋ, oi maŋkekerisiere moge mata. Ŋoŋo yoŋore soogopuŋaŋuŋ ŋoŋore botugone mijeriŋaŋuŋ mi nareŋgareŋ eenimiŋ ine, ooyaura ŋiŋigo oŋuine fukegobi. Yaura ŋiŋigo yoŋore mosi odureru fiine yobufukeru goinebi? 48 Ŋoŋore Sombuŋ Mamaŋaŋunji kuriri yobu fukega, ŋoŋojiore so kuriri yobuyaŋuŋke fukeru goinebi.” Oŋu. *

    6Basiqasi ŋiŋigo oi yauŋ yabeeinebi.

    1 Yesuji iŋi qaji yareya, “Ŋoŋo iŋi ore sisiŋaŋ eru goinebi: Eeboboŋaŋuŋposiine poretiŋ oi ŋiŋigoji ŋoneru ŋoŋore manekabi ropeiŋ ore eru so ekugoinebi. Oŋu eenimiŋ ine, ŋoŋore Mama Sombuŋgo goga, iŋoji mosiŋaŋundetife so ŋareme furi so biŋe ganimiŋ. *

    2 “Ore eru ‘Basiqasi ŋiŋigo yauŋ yabebemiŋ,’ miku oi tumoqoqoo oguŋqeŋke puteru kiŋaŋ enimiŋ ore so eigoŋ. Maŋkekerisiere ŋiŋigo sasakiineyoŋo ŋiŋigoji borope ŋabenimindemaneru oŋgawowosi pigo eru kadi yasogooraru ŋiŋigo ŋone yaberu oŋu eegobi. Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibemaneniŋ, Yoŋoji mosiyaŋunde furi sosowo biŋe qaku ro forebi SombuŋRauineji oi so jikigaiŋ.

    * 5:42: Eks 21.24; Lew 24.20; Dut 19.21 * 5:43: Lew 19.18 * 5:48: Lew 19.2; Dut 18.13 * 6:1:Mat 23.5

  • Matyu 6:3 11 Matyu 6:183 “Goji oŋu so eigoŋyoŋ, ‘Basiqasi ŋiŋigo yauŋ yabebemiŋ,’ mikume furogoji

    uruŋu ega, oi me kijogoji so maneine.* 4Yauŋgo oiji soŋsoŋgo peko Mamagojieebobo soŋsoŋine ŋoneega, iŋoji go furigo gareiŋ.” Oŋu.

    Oŋgawowosi giore fuŋne iŋi:Luk 11.2-4

    5 “Ore eru Anuture oŋga wosinimiŋ, oi maŋkekerisiere ŋiŋigo sasakiineyoŋore so, so einebi. Yoŋo ŋiŋigoji ŋone yabenimiŋgo maneru aŋiyaŋuŋgooŋgawowosi pigo eru kadi sosokogo dimaku oŋga wosiegobi. Nonji buŋoforiine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ. Yoŋoji mosiyaŋunde furi sosowo biŋeqaku ro forebi Sombuŋ Rauineji oi so jikigaiŋ. *

    6 “Goji oŋu so eigoŋyoŋ, ‘Anuture oŋga wosibemiŋ,’ miku gogakunde pimaŋinemendaineo roperumendi kekuMamago soŋsoŋgo goga, iŋo oŋga wosieteigoŋ. OŋuendeMamagoji eebobo soŋsoŋineŋoneega, iŋoji go furigo gareiŋ.

    7 “Oŋga wosinimiŋ, oo maŋkekerisiere yaura ŋiŋigo yoŋore kamasi ore so†buŋo mitomi oi so miku goinebi. Yoŋoji mibuŋo boakoŋ mibi Anutuji ore erukaje ruaru mane yareiŋgo manesuegobi. 8 Ŋoŋo iŋi ore yoŋore so, so fukerugoinebi: Ŋoŋo wamo yare embimbiŋgaru basiqasi egobi, Mamaŋaŋunji oi sooŋga wosibi ronekoŋ mane foreega. 9Ŋoŋo iŋi oŋga wosieinebi:

    Niŋore Mama, go Sombuŋgo goge. Gore tina tiriine peine.10 “Go siŋaŋ nobende qorumaŋgore fori fukeine.Gore maŋ aŋi Sombuŋgo reŋgaegobi, ore so moreŋgo oŋuakoŋ fukeine.11 “Muŋambere uqonoŋuŋ oi sonoŋuŋgo noreigoŋ.12 “Goine yoŋore tife niŋoreo pega, niŋo oi boke yaregobeneŋ ine, go ore so

    niŋore tife jure noreigoŋ.13 “Eesoigo egu waki nobeiŋ ore sabare noberu Sembene Rauinere meone‡

    bomuku nobeigoŋ. (Go gake qorumaŋ Rauine, usuŋ Rauine eru kuririquraŋRauine oi damaŋine damaŋine go waperu gomeŋ eru tatariine tomiri goropemiŋ. Oi foriine.)

    14 “Ŋoŋo ŋiŋigo yoŋore agiburaŋ bokenimiŋ ine, Sombuŋ Mamaŋaŋunjioŋuakoŋ ŋoŋore agiburaŋ bokeiŋ. 15 Bokeiŋyoŋ, ŋiŋigo yoŋore agiburaŋ sobokenimiŋ ine, Mamaŋaŋunji oŋuakoŋ ŋoŋore agiburaŋ oi so bokeiŋ. Oŋu. *

    Uqo sowo gogo oi iŋi eku goinebi:16 “Uqo sowo gonimiŋ, oo maŋkekerisiere ŋiŋigo sasakiine oŋu mamaguine

    so eru goinebi. Yoŋoji Anuture uqo sowo goegobi, ŋiŋigoji oi ŋonenimiŋ oreeru tataki eru jiŋomaiyaŋunji kuyobekuyobe fukeega. Nonji buŋo foriine yobumo iŋi ŋajibe maneniŋ, Yoŋoji mosiyaŋunde furi sosowo biŋe qaku ro forebiSombuŋ Rauineji oi so jikigaiŋ.

    17 “Goji oŋu so eigoŋyoŋ, Anuture uqore sowo goku oo tinogunji me saifejijiŋo maigo jureru qoru sikigo qaku goigoŋ. 18 Oŋu eru uqore sowo gokandeŋiŋigojimatayoŋ,Mamago soŋsoŋgo goga, iŋoji oi ŋoneiŋ. Oŋu endeMamagojieebobo soŋsoŋine ŋoneega, iŋoji go furigo gareiŋ. Oŋu.

    Ya furi soguine oi Sombuŋgo ro qojugainebi.Luk 12.33-34

    * 6:3: Mego kijogoji oi so maneine, buŋo ore fuŋine oi iŋi: Oi soŋsoŋgo ende yoro ogogoji oŋuakoŋ oiso maneiŋ. Anutuji boburo guko gio fiine afagaru baege, oi bio gake niga guega. * 6:5: Luk 18.10-14† 6:7: Kotu kantri yoŋoji Anutu so maneru apa ŋasoyaŋuŋ furuine furuine oŋga wosi yaberu buŋoomaine mitomi oi kosa miku gogobi. ‡ 6:13: “Sembene Rauinere meone bomuku nobeigoŋ,” goinejibuŋo oi iŋi kerisiegobi: sembeneone bomuku nobeigoŋ. * 6:15: Mak 11.25-26

  • Matyu 6:19 12 Matyu 6:3019 “Moneŋ mebo ya oi moreŋgo pe ŋareiŋ ore so ro qojugainebi. Oŋu ro

    qojugakabi oo wofu kakaraji oi kitikabi gugu kufeŋ bosembeako suroŋqoqoyoŋoji pi qajaŋgaru roperu kiaŋ roegobi. *

    20 “Moreŋgo matayoŋ, Anuture maŋ aŋi reŋgabi tinabiŋeŋaŋunji sogueiŋore yameŋ keeinebi. Oŋu ebi juŋe boreŋ-ŋaŋuŋ fuŋine mo oi Sombuŋ kaeopeko wofu qujajanji so kitikabi gugu kufenji so bosembeanimiŋ. Suroŋqoqoyoŋoji paibe roperu pi qajaŋgaru ya kiaŋ so ronimiŋ. 21 Yare kuririine rorumanende ropega, oiji pi mogo peko goji maŋgo oŋuakoŋ oo qakatoru gomiŋ.Oŋu.

    Sakire tatama oi jiŋonoŋuŋ.Luk 11.34-36

    22 “Gore jiŋoji oi maŋ sakigore doi ega. Ore eru jibe moji jiŋogo sobosembeaga ine, oiji pinde tamae foreko Anuture tatamaji soine maŋgoo batamaeko gogogo sosowo tatamago gomiŋ.

    23 “Tatamago gomiŋyoŋ, aŋi sanaŋine sembeneji me ya moji jiŋogo bosem-bearu tatama sakogaga ine, oiji sakire gogogo sosowo oŋuakoŋ bokobeko qisirimaŋineo tiŋtuŋ gomiŋ. Oŋu fukeko qisiriji maŋgore tatama sakogako kobegaine, gogakere qisiriji ‘Yei!’ bibitatariineke fukega. Oŋu.

    Anutu me moneŋ manesiŋ gage?Luk 16.13; 12.22-31

    24 “Moji siŋaŋ yoyoka kiŋaŋ qa yateiŋgo embimbiŋgaega. Moji oŋu eiŋgomanega, iŋoji mo rosi eteru mo manji jojoko eteiŋ. Moreo qakatoru momipemiriŋ eteiŋ. Ore eru yoŋoji Anutu eru moneŋ mebo oi qodureru kiŋaŋqa yateiŋgo embimbiŋganimiŋ. Oŋu.

    Anutu manesiŋ garu manebu so einebi.25 “Oŋu fukeko nonji iŋi ŋajibemaneniŋ: Ŋoŋomoreŋgo gonimindemanebu

    oi iŋi miku so maneinebi, ‘Niŋo wamo ya gugume enobeŋ eru wamo yajisakinoŋuŋ komoŋ ganobeŋ?’ Mojiŋaŋuŋke gogobi, oiji ya foriine fukeko uqojiore wawakiine fukega. Sakiŋaŋuŋke gogobi, oiji ya foriine fukeko kambaŋsokiji ore wawakiine fukega. Ŋoŋo oi manesuinebi.

    26 “Sowoo webo yoŋo ŋone yabeinebi. Yoŋoji uqo koruŋ so qopogarutieegobi. Kurumbu foriine oi so ketigaru rouŋ piyaŋuŋgo so ro qojugaegobi.Oi mata yobu eme ŋoŋore Sombuŋ Mamaŋaŋunji jibu oi gume yabeega. Ŋoŋowebo yoŋore so matayoŋ, ŋoŋore furiji webo furiyaŋuŋ yadureru ropekiinefukega me mata? Ŋoŋo oi manesuku goinebi.

    27 “Ŋoŋoreone moji manebu eru oŋuine oo moreŋgo goinde damaŋ oi unamoakonde so bojoroiŋmemata? Oimata yobu!§ 28Kambaŋ sokiŋaŋunde ŋoŋouruŋu manebu egobi? Oi so sagaga. Kae jiŋore juŋ jariŋ iruine sogueegobi, oipiku ŋone yabeniŋ. Yoŋoji kambaŋ sokiyaŋunde saka so yomueegobi eru giogoine so baegobi.

    29 “Oi jibu nonji iŋi ŋajibe maneniŋ, Kiŋ Solomonji goul silwaine qojugarubugeqonikiŋke goyayoŋ, iŋore marikuine oi saka firindua me iru more soŋoneaŋike so fukeya. * 30 Kae jiŋore juŋ jariŋ iruine sowo muŋambemaŋfuŋnoŋuŋgo peko yogo ketebi wakiko ro qodureru bokeru rigabi jaiŋyoŋ,oi jibu Anutuji oi fiine akoŋ basarigaega. Ore eru iŋoji ŋoŋo oŋuakoŋ soinekomoŋ ŋabeiŋ. Ŋoŋoji juŋ jariŋ iruinere so mata. Anutuji maŋgo eŋareiŋgo* 6:19: Jei 5.2-3 § 6:27: Goineji ruge 27 oi iŋi kerisierumigobi: Ŋoŋoreonemoji manebu eru oŋuineoo sakiine wan fit ore so jikigaru bojoroiŋgo embimbiŋgaiŋ. * 6:29: 1 Kiŋ 10.4-7; 2 Hist 9.3-6

  • Matyu 6:31 13 Matyu 7:11maneru ore eru aŋiine ropekiine maneega. O ŋiŋigo, mamanesiŋ-ŋaŋunjiwamore omaine yobu mendaine fukega?

    31 “Oŋu fukeko ŋoŋo gogoŋaŋunde manebu eru manetiqoti so manerugoinebi. Oi maneru yobiŋgaru iŋi egu minimiŋ, ‘Niŋo wamo uqo obunonobeŋ?’ eru ‘Wamo yaji sakinoŋuŋ komoŋ ganobeŋ?’

    32 “Oi iŋi ore: Maŋkekerisiere yauraine yoŋo ya sosowo oi raugakimiŋgoyameŋ keku manjo maneegobi. Ŋoŋoji ya kokoinere basiqasi eku quŋgaegobi,ŋoŋore SombuŋMamaŋaŋunji oi mane forega. 33Ore manjo so maneinebiyoŋ,rone Anuture qorumaŋgo roperu iŋore jiŋoo posikekimiŋgo yameŋ keeinebi.Maŋ-ŋaŋuŋ oo ruabi peko iŋoji siŋaŋ ŋaberu ya oŋuine sosowo oi oŋuakoŋŋareiŋ.

    34 “Oŋu eru ŋoŋo yogo goniminde manebu oi so eru goinebi. Yogoremanemeja oi yogore. Una moakoŋ moakonde manebuyaŋuŋ bubu osigabisoŋaŋuŋgo fukeiŋ.” Oŋu.

    7Mimitari rau oŋuine so fukeinebi.Luk 6.37-38, 41-42

    1 Yesuji jikigaru iŋi yajiya, “Anutuji buŋoŋaŋuŋ osoeru mitarime eguwakinimiŋ ore goine yoŋore buŋo oi so osoeru mitariinebi. 2 ore fuŋine oiiŋi: Ŋoŋoji goine yoŋore buŋo osoeru mitarinimiŋ, Anutuji kiriri oŋuinejiakoŋ ŋoŋo-ŋaŋunde buŋo osoeru mitariiŋ. Ŋoŋoji goine yoŋore mimiti ebaeku roperu wakiru osoe yareegobi, Anutuji ore so ŋoŋo-ŋaŋe eŋareme ropewakienimiŋ. *

    3 “Go ogogore jiŋoo go mendaine ŋonegeyoŋ, gakere jiŋoo yo diŋiŋinesoguine pega, oi wamore so ŋone mukuge? 4 Me uruŋu eru afagaru ogogoiŋi ojige, ‘Ogone mane, noŋ soine jiŋogoone go kepiabe wakiiŋ?’ Oŋu afagarumigeyoŋ, yo diŋiŋine soguine oi gogakere jiŋoo pega.

    5 “O gomaŋkekerisiere sasaki ŋi, go rone gakere jiŋoone yo diŋiŋine soguineroru bokeigoŋ. Oi roru bokeru poretiŋ ŋone mukuru ogogore jiŋoone gomendaine oi soine kepiende wakiiŋ. 6 Yare manebi tiriine gbagbataiŋinefukega, oi qoro so yareinebi. Juŋe gopiŋ qoqoine oi kaneŋ maŋfuŋyaŋuŋgoso bokebi raine. Oŋu enimiŋ ine, yoŋoji oi kufuyaŋunji ode udu yaberu mokekerisieru ŋoŋo-ŋaŋe kiŋaberu kitiqoti egu eŋarenimiŋ. Oŋu.

    Ŋoŋo weuku baaru Anuture mendigo qaeinebi.Luk 11.9-13

    7 “Ŋoŋo Anutu oŋga wosieinebi. Oŋga wosibi osoeru ya ŋareiŋ. Ŋoŋo yaAnuture jambae baku baaeinebi. Oi baabi ŋaduko ya bofukenimiŋ. Ŋoŋodimaku mendigo keeinebi. Kebi mendi ro ŋareiŋ. 8Moji Anutu oŋga wosiega,Anutuji iŋore mobe bokirieme biŋe gaiŋ. Yare baaega, iŋoji ya bofukeiŋ.Mendigo keega ore iŋo mendi ro teiŋ.

    9 “Maneniŋ, ŋiŋigo ŋoŋoreone moji iŋi ena: Madeineji bisketre weuko kooteiŋ? 10Me madeineji jembaende weuko qoti oteiŋ?

    11 “Oŋu fukeko ŋoŋo ŋiŋigo sembene fukeru jibu yauŋ fiine fiine odu-madepuŋaŋuŋ yarekimiŋ ore so fukegobi ine, ŋoŋore Mama Sombuŋ kaeogoga, iŋoji yauŋine uruŋu sabarena? Iŋore mande eebobo oi nodureru fuŋinemo fukega. Ore eru ŋoŋo ya oroinere oŋga wosiru weu tenimiŋ ine, iŋojiaŋiinere oi ŋareiŋ.* 7:2: Mak 4.24

  • Matyu 7:12 14 Matyu 7:2712 “Ore eru ŋiŋigoji ŋoŋo ya sosowo eŋareniminde maneegobi, ore so oi

    oŋuakoŋ eyareeinebi. Oŋu ebi Mosesre Kadi buŋo eru kajeqouŋ ŋiŋigo yoŋoreBiŋe Quraŋ buŋo oiji foriineke fukeko qoqodure fuŋineji totogo fukeiŋ. Oŋu. *

    Ŋoŋo sa mendi kokiine petigaru rainebi.Luk 13.24

    13 “Misi korugo rakakiminde kadi oi afaine eru mendiine oi yasogo. Ŋiŋigoboakonji mendi oi petigaru kadi oo boyobegaru ranimiŋ. Ore eru ŋoŋo samendi kokiine petigaru ore maŋineo rainebi.

    14 “Gogo sanaŋineo roropere fuŋine oi goŋgoŋine embiŋqombiŋineke erumendiine oi kokiine. Ŋiŋigo afaineji mendi oi bofukenimiŋ. Oŋu.

    Yore fuŋne oi foriine ŋoneru mane mukuniŋ.Luk 6.43-44

    15 “Kajeqouŋ ŋiŋigo qaqajibuine yoŋo lamare saki komoŋ keru ŋoŋoreo wa-reegobiyoŋ, maŋyaŋunji qoro rigaŋine ore so gogobi. Ore eru ŋoŋo yoŋore eruruŋaŋuŋ baru sisiŋaŋ eru goinebi. 16 Gioyaŋunde foriine ŋonebi fuŋneyaŋuŋŋaduko soine mane mukunimiŋ. Yojuŋ foriine oi fandoŋgo fukeega me mata?Waroŋ foriine oi fobuo fukeko ro qojugaegobeneŋ me mata? Mata!

    17 “Ore so yo fiine sosowo yoŋo foriyaŋuŋ fiine fukeegayoŋ, yo sembenejiforiyaŋuŋ sembene fukeega. 18Yo fiineji foriine sembene fukeiŋgo embimbiŋ-gaega eru yo sembeneji foriine fiine fukeiŋgo embimbiŋgaega.

    19 “Yo sosowo foriine fiine so fukeegobi, oi siŋaŋineji ketigaru roru misigobokeme rakanimiŋ. * 20 Ore so ŋiŋigo yoŋore giore fori ŋonebi fuŋneyaŋuŋŋaduko soine mane mukunimiŋ. Oŋu. *

    Kiŋariŋ foriinere fuŋneLuk 13.25-27

    21 “Nonde Sombuŋ mamanere maŋ aŋi reŋgaega, iŋoji iŋore qorumaŋgoropeiŋ. Kokoine yoŋoji nonde ‘Ofoŋ, Ofoŋ!’ omaine oŋgaku miegobiyoŋ,sosowo yoŋoji Sombunde qorumaŋgo so ropenimiŋ.

    22 “Mimitarire damaŋ yasogo oo kokoine yoŋoji wareru noŋ iŋi najinimiŋ,‘O Ofoŋ Ofoŋ, niŋoji gore tina miku ya fukeinde kajeqouŋ buŋo ronekoŋ mikugobeŋ. Niŋo gore tinare usunji gemoine gemoine yobe yaberu gobeŋ. Goretinajimaŋgo enorekomosi qoqowirie usuŋ suŋsuŋyaŋuŋke kokoine eku gobeŋ.Oi niga guga me?’ 23 Oŋu najibi damaŋ oo fuŋneyaŋuŋ totogo iŋi yajibemanenimiŋ, ‘Nonji damaŋ mogo ŋoŋo so mane ŋabebe. Ŋiŋigo jaubaŋaŋuŋke,ŋoŋo bio boke nuru useniŋ.’ Oŋu. *

    Pi bobore mamane-muku fiine eru mutuineLuk 6.47-49

    24 “Oŋu fukega ore uri yoŋo nonde buŋo mine migo, oi maneru ore so reŋgaeegobi, nonji sosowo yoŋore fuŋneyaŋuŋ ŋaduru mamane-muku ŋire so keruiŋi mibemiŋ: Iŋoji piine ko oŋgiŋ paiineo baya. 25Oŋu bako kueyoiko damaŋgokue misogo keseru wakime obu riŋako gbiŋ sogo qame obu yoiko soguinepakereru pi dobuineo igogayayoŋ, pi oi ko oŋgiŋ paiineo bame dimaya ore eruso bajiya.

    26 “Uri yoŋoji nonde buŋominemigo, oi maneru ore so oŋu so reŋga eegobi,nonji sosowo yoŋore fuŋne ŋaduru ŋi mutuinere so keru iŋi mibemiŋ: Iŋojipiine mageŋ paio baya. 27 Oŋu bako kueyoiko damaŋgo kue misogo keseru* 7:12: Luk 6.31 * 7:19: Mat 3.10; Luk 3.9 * 7:20: Mat 12.33 * 7:23: Kiki 6.8

  • Matyu 7:28 15 Matyu 8:13wakime obu riŋako gbiŋ sogo qame obu yoiko soguine pakereru pi dobuineoigogame ŋeririkeru wakiya.” Oŋu.

    Ŋiŋigoji Yesure usunde waragabuŋ.28 Yesuji buŋo oi miforeko ŋiŋigo kubuine kubuine yoŋoji manebi qaji

    yareya, kamasi ore popureru waragabuŋ. 29 Iŋoji yoŋore Kadi buŋore qaqa-jipuyaŋunde kamasi so qaji yareyayoŋ, usuŋ Rauine fukega ore so ŋiŋigo qajiyareme maneru kamasi ore waragabi meayaŋuŋ tariya. Oŋu. *

    8Yesuji ŋi mo wakoineke bofosikeya.Mak 1.40-45; Luk 5.12-16

    1 Yesuji tuku oi bokeru wakiko kufufuŋ kubu sogo yasogoji ŋadiineo boy-obebuŋ. 2 Oŋu warekabi oo ŋi wakoineke moji wareru dikanji keru Yesurebeufuŋineo rakaru iŋi ojiya, “O Ofoŋ, goji aŋigore bobiaŋ nuiŋgo manege ine,noŋ soine bofosike nuigoŋ.”

    3 Oŋu ojime meine bofeŋgaru sakiine bouaku ojiya, “Nonji oi eiŋgo manego.Go bio posikeigoŋ.” Oŋu ojime wakoine oi oo akoŋ posikeko fiine fukeya.4Posikeme iŋi mitiga teya, “Mane, yoore biŋe buŋo oi mo somindemaneinebi.Matayoŋ, soriŋ gio siŋandeo raru sakigo oduigoŋ eruMosesremimiti boyoberuposikege ore daŋge pesiŋ ruaru boji rigaigoŋ. Oi rigande ŋoneku ŋiŋigojifuŋnego mane mukunimiŋ.” Oŋu. *

    Yesuji mamari siŋaŋ more gio ŋi bobiaŋgaya.Luk 7.1-10

    5 Yesuji Kaperneam taoŋgo wapeko Rom mamari siŋaŋ moji iŋoreo wareruoŋga wosiru iŋi ojiya, 6 “O Ofoŋ, nonde gio ŋire saki mobeineji komeine fukekojoiserereŋ mokiine maneru pigo pega.”

    7Oŋu ojime iŋi mimemaneya, “Nonji raru iŋo bobiaŋgabemiŋ.” 8Oimaneruiŋi bokirieru ojiya, “O Ofoŋ, noŋ oŋunemeŋ gobe nonde pigo waremiŋ oremimine manego. Ore eru buŋo migoji akoŋ minde kiŋaŋ ŋineji fiaiŋ.

    9 “Oi iŋi ore: Noŋ nake oŋuakoŋ siŋaŋnere usuŋ rurumaŋgo rua nubi gogo.Nonde rurumaŋgo mamari ŋi gobi yoŋo mitiga yareego. Yoŋoreone more‘Raigoŋ,’ mitigabe iŋoji raiŋ. More ‘Wareigoŋ,’ mitigabe iŋoji wareiŋ eru kiŋaŋŋine more ‘Gio yo baigoŋ,’ mibe iŋoji oi baiŋ.”

    10 Yesuji buŋo oi maneru waragaru ŋiŋigo boyoberu warebuŋ, yoŋoreokerisieru iŋi yajiya, “Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Israel ku-fufuŋ botuyaŋuŋgo oŋuakoŋ mamanesiŋ soguine oŋuine oi more maŋgo sobofukebe.

    11 “Nonji buŋo iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋiŋigo kubu sogo sogoji wegi wawapei-neone eru wegi rarakaineone wareru Sombunde qorumaŋ maŋgo waperuAbraham, Aisak eru Jeikob yoŋoke uqo munjaŋ noku jeribari eku gonimiŋ.* 12 Yoŋo oŋu gonimiŋyoŋ, qorumande odumade oi boke yaberu igo yabebiqisirigo sakibe rakanimiŋ. Oo gonimiŋ, yoŋoji kuyo jojoraru ŋiraŋyaŋuŋ kibiqako gonimiŋ.” *

    13Oŋu yajirumamari siŋaŋ iŋi ojiya, “Go pigoo raigoŋ. Mamanesiŋgore forijifuke gareine.” Oŋu ojime kiŋaŋ ŋiineji aua oo akoŋ fiaya. Oŋu.

    Yesuji jibe ŋiŋigo kokoine bobiaŋ yabeya.Mak 1.29-34; Luk 4.38-41

    * 7:29: Mak 1.22; Luk 4.32 * 8:4: Lew 14.1-32 * 8:11: Luk 13.29 * 8:12: Mat 22.13; 25.30;Luk 13.28

  • Matyu 8:14 16 Matyu 8:3214 Yesuji Pitare pigo raru Pitare safanji sakijo jibe bame peko ŋoneya. 15 Oi

    ŋoneru meineji yoŋoko sakijoine bokeme pakereru fuŋgaru Yesu uqo rigarugumeya.

    16 Oŋu gobi kae ubu eko oo ŋiŋigoji ogopuyaŋuŋ gemoyaŋuŋke oi kokoineoga yaperu iŋoreo warebuŋ. Warebi gemo oi buŋoineji miyobe yabeko waperurabuŋ eru jibe ŋiŋigo sosowo oi bobiaŋ yabeya. 17 Oŋu eme Anutuji buŋoinekajeqouŋ ŋi Aisaiare maŋgo ruame mime pega, oiji foriineke fukeya. Buŋo oiiŋi,“Iŋoji noŋunde jibe winoŋuŋ rome paiineo ropeko osigaya.” Oŋu. *

    Yesu boyobekiminde gbegbedi buŋoLuk 9.57-62

    18 Yesu ŋiŋigo kubu sogoji oruŋgabi ŋone yaberu damaŋ oo kiŋariŋpuineyoŋoke obu joguŋ petigaru aribe ropekiminde mitigaya. 19Kadi buŋore qaqajimoji Yesureo wareru iŋi ojiya, “Qaqaji, go uro uro ramiŋ, nonji oo go boyobeguru warebemiŋ.”

    20 Oi maneru Yesuji iŋi ojiya, “Gomende qoro yoŋoji ko kouŋyaŋuŋgo pebisowowebo yoŋoji saraŋyaŋuŋgo goegobiyoŋ, Sombuŋ erumorendeŊi foriinejiuro raru qoruine wamo roŋguŋgo qaku roegaru ŋema nena?”

    21 Oŋu ojime kiŋariŋ yoŋoreone moji iŋi ojiya, “Oi soineyoŋ, mamanejikomeiŋgo ega oreminde rone raru siŋaŋ gabe komeko yaŋgabe tariko warebe-miŋ.” 22 Oŋu miyayoŋ, Yesuji bokirieru ojiya, “Oi boke, komiine yoŋojiqoŋgbuŋyaŋuŋ komekiine oi soine yaŋganimiŋyoŋ, goji bio wareru boyobenuigoŋ.” Oŋu.

    Yesuji mime gbuŋparandaŋ niniŋgaya.Mak 4.35-41; Luk 8.22-25

    23 Yesuji raru ogâ maŋineo ropeko kiŋariŋpuine yoŋo boyoberu iŋoke mokorabuŋ. 24Rakabi siritemboŋ sogoji ututuŋ obu joguŋgo fukeru bokeya. Bokekosiriji ogâ maŋineo rakaru puseiŋgo eyayoŋ, Yesuji kubaŋ peya. 25 Kubaŋ pekokiŋariŋpuine yoŋo raru wiwigaku ojibuŋ, “Hei Ofoŋ, bio bapi nobe. Niŋojoguŋgo sibirigaiŋgo egobeneŋ.”

    26 Oŋu ojibi bokirieru iŋi yajiya, “O ŋoŋo mamanesiŋyaŋuŋ mendaine,wamore kokoi mamane ŋi fukegobi?” Oŋu yajiru pakereru gbiŋ eru siri mitigayateme siriji benoŋgaya.

    27Oŋu fukemewaragakuweweu ekumibuŋ, “Yei, mamagore sia! Ŋi yowamoŋi goga? Iŋoji gbiŋ eru koe mitiga yateme miine reŋgabu.” Oŋu.

    Gemoji kaneŋ maŋyaŋuŋgo rakabi ŋiji fiabu.Mak 5.1-20; Luk 8.26-39

    28 Oŋu fukeme obu joguŋ petigaru aribe Gadara yoŋore moreŋgo ropeya.Oo roperu ŋi gemoyakuŋke yoyoka yokoji jiŋoruŋgone wareru Yesu bofukebu.Yokoji maŋjibu ŋi manjoyakuŋke fukebire sosowoji kadi oo raiŋgo embimbiŋ-gabuŋ. 29Yokoji Yesu bofukeru jojoraku iŋi oŋga jorabu, “Ae! Go AnutureMadefukege. Go uruŋu enoreiŋgo warege? Joiserereŋ mamane damaŋineji so warefukeko ronekoŋ oi joineke enoremiŋ ore yo warege me?”

    30 Oo akoŋ jorigo matayoŋ, maŋfuŋyaŋuŋgo oo kaneŋ kubu soguine mokegbaŋmaŋineo qojugaru gobuŋ. 31Ore eru gemo yoŋoji iŋi miku Yesu karieruweu tebuŋ, “Goji niŋo yobe nobemiŋ ine, bio sore nobende soine kaneŋ kubuyoŋore maŋgo rakakimiŋ.”

    32 Karieru weu tebi Yesuji “Bio raru rakaniŋ,” miku mitiga yareya. Oŋumitiga yareme oo akoŋ ŋi maŋyakuŋgone waperu raru kaneŋ maŋyaŋuŋgo* 8:17: Ais 53.4

  • Matyu 8:33 17 Matyu 9:13rakabuŋ. Rakabi kaneŋ kubu jumuine yoŋoji riŋaru pagaŋineo (aboŋineo) rarusururueru obu joguŋgo rakaru noru kome forebuŋ.

    33 Kome forebi kaneŋ siŋaŋ yoŋoji perorieru kamieru taoŋgo raru buŋobiŋeyaŋuŋ sosowo mibuŋ. Ŋi gemoyakuŋke yokoreo ya fukeya, ore biŋeineoŋuakoŋ yajibuŋ. 34 Yajibi maneru taoŋ ŋiŋigo jiŋoguru yoŋoji bokeru Yesubofukeru ŋoneiŋgo warebuŋ. Wareru ŋoneru Yesuji yoŋore qoqodure samoreŋ bokeru raiŋgo karie tebuŋ. Oŋu.

    9Yesuji ŋi saki mobeine komekiine bobiaŋgaya.Mak 2.1-12; Luk 5.17-26

    1 Yesuji ogâ maŋineo roperu moke obu joguŋ petigaru aribe roperu iŋoy-oŋunde taoŋgo raya. 2Damaŋ oo ŋi goineji ogoyaŋuŋ saki mobeine komekiineramegaripepego peya, oi reŋgo ruaru koboru warebuŋ. Oŋu wareru Anutumanesiŋ gabuŋ, Yesuji yoŋore kamasi ŋoneme sagako jibe ŋi oi iŋi ojiya,“Madene, nonji gore agiburaŋ bokego. Ore eru go sanaŋgaru kobigake jogbakegoigoŋ.”

    3Oŋu ojime Kadi buŋore qaqaji goineji dimakumaŋyaŋuŋgo iŋimanesubuŋ,“Ŋi iŋoji Anutu igosisi etega.”

    4 Oŋu manesubuŋyoŋ, Yesuji mamanesuyaŋuŋ oi mane mukuru iŋi yajiya,“Ŋoŋo wamore buŋo sembene maŋyaŋuŋgo manesugobi? 5Nonji ‘Agiburaŋgobokego,’ migo, buŋo oi afaine akoŋ mimiine. Moji oŋu miko goineji buŋoore foriine so ŋonenimiŋ. Ore eru buŋo oi afainere so. Nonji buŋo mo iŋiojibemiŋgo manego, ‘Go pakereru ra.’ Buŋo oi yobiŋineke mimiine fukega.Oŋu mibe foriine fukeiŋ me mata, oi totogo fukeko ŋonenimiŋ.

    6 “Maneniŋ, moreŋgo agiburaŋ bobokere usuŋ oi Sombuŋ eru morendeŊi foriinere pega, ŋoŋo ore fuŋinere tiŋtuŋ egu gonimiŋ. Ore eru buŋoyobiŋineke oi ŋi yo ojibe foriine ŋoneniŋ.” Oŋu miku ŋi saki mobeinekomekiinere jiŋoo ŋoneru ojiya, “Go pakereru ramegaripepego roru pigoo ra.Buŋo yobiŋine oi foriineke fukeiŋ ine, buŋo afaine oi oŋuakoŋ uruŋu omainefukena?”

    7 Oŋu ojime oo akoŋ pakereru piineo raya. 8Oŋu fukeme ŋiŋigo kubu yoŋojioi ŋoneru waragaru Anutu miteŋ gabuŋ. Moreŋ ŋire usuŋ oŋuine oteya oreAnutu miteŋ gabuŋ. Oŋu.

    Yesuji Matyu (Liwai) oŋga teya.Mak 2.13-17; Luk 5.27-32

    9 Yesuji oo akoŋ raru takis ofis odureiŋgo eko oo ŋi tinaine Matyu ŋekoŋoneru ojiya, “Go nonde ŋadineo ware.” Oŋu ojime pakereru takis gio bokeruYesure ŋadio raya.

    10 Raru Matyure pigo raru uqo noku ŋebuŋ, damaŋ oo takis roro ŋi ead-uyaŋuŋke eru agiburaŋ ŋi kokoineji wareru Yesu eru iŋore kiŋariŋpu yoŋokeŋeku uqo moko nobuŋ. 11 Oŋu nobi Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋojioi ŋoneru Yesure kiŋariŋpu iŋi miyarebuŋ, “Ae! Ŋoŋore qaqajiji wamore takisroro eaduyaŋuŋke eru agiburaŋ ŋiŋigo yoŋoke ŋeku uqo noga? Oi so sagaga.”*

    12 Oŋu miyarebi Yesuji mobeine iŋi yajiya, “Ŋiŋigo jibeyaŋuŋ tomiri yoŋojidoktare aŋi so maneegobiyoŋ, jibe ŋiŋigoji doktareo raegobi. 13 Nonjiagiburaŋ ŋiŋigo oŋga yareiŋgo ore wareru gogoyoŋ, ŋiŋigo yoŋoyaŋundemanebi posiine fukegobi, oi mata. Ore eru buŋo yoore fuŋne raru qaqaji eku* 9:11: Luk 15.1-2

  • Matyu 9:14 18 Matyu 9:24maneniŋ, ‘Nonji boji riganimiŋ ore matayoŋ, ŋonemaiŋ naduŋgaduŋ eiŋ oreaŋi manego.’ ” Oŋu. *

    Uqo sowo gogore buŋoMak 2.18-22; Luk 5.33-39

    14Damaŋ oo JonMitimeso ŋire kiŋariŋpu yoŋoji Yesureowareru iŋi weubuŋ,“Niŋoji eru Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoji Anuture uqo sowokokoine goegobeneŋ. Gakere kiŋariŋpuji wamore uqo sowo so gogobi?”

    15 Oŋu weubi iŋi bokirieya, “Fofori, niŋo wamo damaŋgo uqo sowo goegob-eneŋ? Ŋigo bobo damaŋineo ŋire wijepuji boreŋine ruabi ŋigore daritifepujiya oi useegobi memata? Nonji nakene kiŋariŋpu yoŋore ŋi biŋe fukeru yoŋorebotugo aŋibaŋi ŋeego. Ŋebe yoŋoji ore eru aŋibaŋi jerieru ŋeku uqo sowogonimiŋgo embimbiŋgaegobi. Embimbiŋgaegobiyoŋ, Anutuji gogone ogagakokomebe yoŋoji damaŋ oo soine uqo sowo goenimiŋ.

    16 “(Ŋoŋo gogo raŋgbaŋine eru jeri Biŋe gariine oi qodure yapenimiŋgoembimbiŋganimiŋ. Ore buŋo ŋadiine mo iŋi ŋajibemiŋ:) Ninike raŋgbaŋinepougame moji kambaŋ gariine so jujureine ketigaru oo kambaŋ mobeineso ruaru gbodueega. Kambaŋ mobeine gariine oŋuineji mujugaru ninikeraŋgbaŋine furugame moke tiŋame kimbonji sogueme egu sembeqombeaiŋ.

    17 “Oŋuakoŋ moji wain obu gariine oi jua me toru raŋgbaŋine lama sakiinejibabaine oo so piome rakaega. Oŋu ruana ine, wain obu gariineji soguerutoru kesuqosugaru kesieko moreŋgo wakiru jibugame toruineji egu sembe-qambeanimiŋ. Ore eru wain obu gariine oi toru gariineo akoŋ kesiebeneŋrakame sagaiŋ. Oŋu ebeneŋ yokoji fiine fukegobire. (Oŋuakoŋ obu fiine oikiniŋ raŋgbaŋineo so pioegobeneŋ. Oŋu pionobeŋ ine, oiji pougaru sisororowakiko noku jibe egu ba nobeiŋ. Oŋu egu fukeiŋgo ore obu fiine oi kiniŋfiineo pioegobeneŋ. Ŋoŋo oŋuakoŋ gogo raŋgbaŋine eru Bobiaŋ Biŋe gariineoi qodure yapenimiŋgo embimbiŋganimiŋ.) Oŋu.”

    Jairusji oduinere Yesu oŋga wosi teya.Mak 5.21-43; Luk 8.40-56

    18 Yesuji buŋo oi yajime buŋo siŋaŋ moji waperu Yesure maŋfuŋgo rarudikanji keru iŋi oŋga wosi teya, “Nonde odu muŋambe yo komegayoŋ, gowareru megoji sakiineo yoŋonde gboreru jikigaru goiŋ.” 19 Oŋga wosi temepakereru kiŋariŋpuine yoŋoke iŋo boyoberu rabuŋ.

    Ŋigo jibekeji Yesure mariku yoŋoya.20 Rabi damaŋ oo botuyaŋuŋgo ŋigo mo goya. Iŋoji kaindari gosa 12:re

    so ŋoneku jibe bame goya. Ŋigo oiji Yesure ŋadio wareru marikuinere tifesisi bouaya. 21 Oi bouaru iŋoyoŋunde iŋi miya, “Nonji iŋo bouaiŋgo maneruyobiŋgaru marikuine akoŋ kokiine mo yoŋonobo ine, noŋ soine fiabemiŋ.”

    22 Oŋu miku bouako Yesuji oo akoŋ kerisieru iŋo ŋoneru iŋi ojiya, “Odune,mamanesiŋgoji bobiaŋ guga. Go sanaŋgaru kobigake jogbake goigoŋ.” Oŋuojime maneru aua oo akoŋ fiaya.

    Yesuji Jairusre odu bogboreya.23 Jikigaru rabi Yesuji buŋo siŋande pigo roperu ŋiŋigo jiŋgeŋ keku mimi

    putebuŋ eru ŋiŋigo kubu fonuŋ ebuŋ, yoŋo ŋone yaberu iŋi mitiga yareya,24 “Ŋoŋo sakibe rakaniŋ. Odu mendaineji so komegayoŋ, kubaŋ pega.” Oŋumitiga yareme manebi jere oŋuine fukeko goue tebuŋ.* 9:13: Mat 12.7; Hos 6.6

  • Matyu 9:25 19 Matyu 10:225 Goue tebiyoŋ, ŋiŋigo kubu soguine yoŋo yajiko sakibe rakabi ŋigo

    mendaine iŋore pepe pi maŋgo roperu meineo roko pakereya. 26 Pakeremeore biŋe buŋoji saueru qoqodure sa moreŋ oi sosowo sagaru raya. Oŋu.

    Yesuji jiŋokombi ŋi yoyoka bobiaŋ yapeya.27 Yesuji kae moreŋ oi bokeru raiŋgo rako ŋi jiŋokombi yoyokaji boyoberu

    ŋadiineo wareru iŋi oŋgabu, “Deiwidre osigida, go bio ŋonemaiŋ enote.”28 Oŋu oŋgabu pi more maŋgo ropeko jiŋokombi ŋi yokoji Yesureo warebire

    iŋi weu yateya, “Jiŋoŋakuŋ botigabeminde usuŋ nondeo pega, oi manesiŋgagobire me mata?” Weu yateme iŋi bokirie tebu, “Ofoŋnokuŋ, oi soinemanesiŋ gagobere.” 29 Oŋu bokirie tebire jiŋo kobiyakuŋgo bouaru yasiya,“Mamanesiŋ-ŋakunde so bio fukeiŋ.”

    30 Oŋu yasiko jiŋoyakunji pibu. Oŋu fukeko sowoŋ buŋo sanaŋine yateru iŋiyasiya, “Maneni, ore biŋe oimo somibiremaneinebi.” 31Oŋu yasiyayoŋ, yokojibokeru raru ore biŋeine misauebire qoqodure sa moreŋ oi sosowo sagaru raya.Oŋu.

    Yesuji ŋi biriqepoŋ mo bobiaŋgaya.32 Jiŋoyakuŋ tiŋame rabire biriqepoŋ ŋi mo iŋo ogaru Yesureo warebuŋ.

    33 Warebi Yesuji gemoine yobeko ŋi biriqepoŋ iŋoji buŋo miko ŋiŋigo kubuyoŋoji oi ŋoneru waragaru mibuŋ, “Kamasi yo oŋuine oi Israel maŋineoronekoŋ damaŋ mogo so ŋonebuŋ. Mata. Muŋambe yo jiŋo furu ŋonegob-eneŋ.”

    34 Oŋu mibuŋyoŋ, Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoji mibuŋ, “Iŋogemokaku yoŋore koitore usunji gemo yobe yabeega.” Oŋu. *

    Yesuji kufufuŋ yoŋore beusembe maneya.35 Yesuji raru kae fureme taoŋ so roregaru ŋiŋigo oŋgawowosi piyaŋuŋgo

    qaji yareru qorumande Bobiaŋ Biŋe mitaniŋgaru oiji maŋyaŋuŋ bapakarerujibe wi eru jibekatikati fuŋne fuŋne bobiaŋ yaberu goya. * 36 Oŋu gokuŋiŋigo kubuine kubuine ŋone yabeme lama siŋaŋyaŋuŋ tomiri kamasi oŋuineroiŋgaru basiqasi eku siŋsaŋ gobi yoŋore beusembe maneya. *

    37 Oŋu ŋone yaberu kiŋariŋpuine iŋi yajiya, “Anuture gioo uqo foriinekokoine oze gumuŋgaru pegayoŋ, oi roqoqodurere gio bobo ŋiŋigoji afainegogobi. 38 Ore eru uqo foriine gumuŋinere Ofonji gio bobo ŋiŋigo soreyabeiŋgo oŋga wosiru goinebi. Oŋga wosi tebi gio ŋiŋigo fukeru foriine oiroqojuganimiŋ.” Oŋu. *

    10Aposol 12 yoŋore tinaMak 3.13-19; Luk 6.12-16

    1 Yesuji kiŋariŋpuine 12 oŋga yareme iŋoreo warebi gemokaku yobe yaben-iminde usuŋ yareya. Oŋuakoŋ jibe wi qapeqawaki fuŋne fuŋne bobiaŋgani-minde usuŋ yareya. 2 Sosore ŋi aposol 12 yoŋore tina oi iŋi: Fuŋfuŋgaine oiSaimon, tinaine mo Pita mibuŋ eru iŋore gbo Andru. Iŋore ŋadio Jeims erugboine Jon, mamayakuŋ tinaine Zebedi.* 9:34: Mat 10.25; 12.24; Mak 3.22; Luk 11.15 * 9:35: Mat 4.23; Mak 1.39; Luk 4.44 * 9:36: Jare27.17; 1 Kiŋ 22.17; 2 Hist 18.16; Eze 34.5; Mak 6.34 * 9:38: Luk 10.2

  • Matyu 10:3 20 Matyu 10:183 Filip eru Bartolomyu, Tomas eru Matyu takis roro ŋi, Jeims Alfiusre made

    eru Lebeus tinaine mo Tadius, 4 Saimon Zelot-politik ŋi* eru Judas Iskariot.Kariot ŋi iŋoji jiki Yesu babae ba teya.

    Yesuji kiŋariŋpuine 12 sore yabeya.Mak 6.7-13; Luk 9.1-6

    5 Yesuji ŋi 12 yoŋo sore yaberu iŋi mitiga yareru yajiya, “Ŋoŋo kotu kantrireŋiŋigo yoŋoreo so rainebi. Oŋuakoŋ Samaria prowins yoŋore taoŋ mogo sorainebi. 6 Oo so rainebiyoŋ, Israel kufufunde lama jibugabuŋ, ŋoŋo yoŋoreorainebi. Oi gioyaŋuŋ fuŋfuŋgaine. 7 Uro uro ranimiŋ, oo Biŋe buŋo iŋi yajirumitaniŋgainebi, ‘Sombunde qorumanji bembeŋgo warega. Ŋoŋo ore maŋineoropeniŋ.’ *

    8 “Ŋiŋigo jibeyaŋuŋke bobiaŋ yaberu komekiine yoŋo bogbore yaberugoinebi. Ŋiŋigo waeyaŋuŋke oi boposike yaberu gemokaku oi yobe yaberugoinebi. Anutuji ya yauŋ ŋareya, oi jikigaru yauŋ yareru goinebi.

    9 “Kadi ranimiŋ ore siqojiŋo goul me silwa me aeŋ kopaji babaine oi bifuŋnigiŋ-ŋaŋuŋgo so kipeinebi. 10 Ŋiŋigoji gio bobo ŋiŋigo ŋoŋore gogo kitiŋganimiŋ ore so fukegobi. Ore eru kadi ranimiŋgo, ya yo so roru rainebi: kekeremata, mariku tebuine matayoŋ, moakoŋ roinebi, kadi komoŋmata eru toku soroinebi. *

    11 “Raru taoŋ me kae uro ropenimiŋ, oo moji ŋi yoine tinabiŋeineke fukega,iŋoreweu tebi pi ŋarenimiŋ, oo akoŋ goku gio baku taoŋ oi bokeru kadi rainebi.12 Pi mogo roperu womoji yoŋoke peiŋ ore miinebi. 13 Oŋu mibi womoŋaŋuŋsabarenimiŋ ore so fukegobi ine, womoŋaŋunji yoŋore paio ropeiŋyoŋ, oisabarenimiŋ ore so, so fukegobi ine, womoŋaŋunji kirieru ŋoŋo-ŋaŋundeowareiŋ.

    14 “Raru goku pi mogo ropebi so kepore ŋaberu buŋoŋaŋuŋ so manebiketayaŋuŋ iŋi miku yaduniŋ, ‘Niŋo ŋoŋore kaeo warebeneŋ rufe kufutapenoŋuŋgo bakatoga, oi oderu keririkebeneŋ ŋoŋo-ŋaŋundeo kirierurakaiŋ.’ Oŋumiku soine kaeme taoŋ oi bokeru jikigaru rainebi. * 15Nonji buŋoforiine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Anutuji damaŋ yasogoo qaqosoriyaŋunde geokerisieme taoŋ ore paiineo ropeiŋ, someda oiji Sodom eru Gomora kae yoŋoresomeda odureru jikigaru yareiŋ. (SodomGomora yoŋoji sembenemimiine ekumaŋyaŋuŋ so kerisiebi Anutuji misiji ketotie yabeya.) Oŋu. *

    Raru gio babi kekesuesue fukeiŋ.Mak 13.9-13; Luk 21.12-17

    16 “Maneniŋ, lama yoŋoji gomende qoro rigaŋine yoŋore botugo rakabiriŋaru egu ki ŋabenimiŋ, nonji ŋoŋo ore kamasi oŋuine sore ŋabebe rainebi.Ore eru kobeŋ† oŋuine mamane-muku paio sisiŋaŋ eru goku kabu oŋuineŋiŋigo waigo bakare buŋoŋaŋuŋ tomiri goinebi. * 17Ŋiŋigoji oga ŋaberu buŋokoroyaŋuŋgo rua ŋaberu oŋgawowosi piyaŋuŋgo buŋo gioyaŋuŋ baku kobiŋjoruinekeji ŋabenimiŋ. Ore eru ŋiŋigo oŋuine yoŋore ore sisiŋaŋ eru goinebi.

    18 “Goineji nonde eru oga yabebi kantriine kantriine yoŋore ŋi koito erugawana yoŋore jiŋomaio dimanimiŋ. Oŋu dimaku nonde fuŋne kitiŋgakumibi* 10:4: Nesenel pati Zelot yoŋoji Rom gawman kiso eru yoŋoyaŋunde didima rokimiŋgo gigiraŋ bakugobuŋ. * 10:7: Luk 10.4-12 * 10:10: 1 Kor 9.14; 1 Tim 5.18 * 10:14: Apo 13.51 * 10:15:Mat 11.24; Jen 19.24-28 † 10:16: Kobeŋ eru suroŋqoqo yoŋoji totogo jigo qabi pipa bofukerukipe yabenobuŋ. Ore so egu yobiŋgaiŋ ore kiŋariŋ niŋoji maslim, komyunist eru goine yoŋore botugotinanoŋuŋ misinari oi totogo so miegobeneŋ. Mamane-muku oi fiine. * 10:16: Luk 10.3

  • Matyu 10:19 21 Matyu 10:33

    ŋi yoine oi eru kotu kantri kufufuŋ yoŋoji oi manenimiŋ. 19 Oi manenimiŋ,buŋo koroineo rua ŋabebi dimanimiŋ, damaŋ oo wamo buŋo uruŋu minobeŋ,ore manebu so einebi. Buŋo minimiŋ, oi Moro Tiriineji aua oo akoŋ ŋareiŋ.20 Ŋoŋo-ŋaŋunde maŋgone buŋo so minimiŋyoŋ, Mamaŋaŋunde Moro Tiri-ineji maŋ-ŋaŋuŋ boburogame buŋo minimiŋ. *

    21 “Maŋkekerisiere yauraine mo kakagboineji maŋine kerisieya ore eru oibabae bako buŋo koroineo ruabi qabi komeiŋ. Oŋuakoŋmamamoodumadeinebabae bako komeiŋ eru odumade yoŋo maŋgomamayaŋuŋ igo yaberu mibiyabebi komenimiŋ. * 22 Nonde tinare eru kantriine kantriine yoŋoji sosoworosi eŋarebi gonimiŋyoŋ, moji yameŋ keku damaŋ tariiŋ ore so sanaŋgaru qiŋkeru dimaiŋ, iŋoji seŋgiŋbaŋgiŋ raugaiŋ. *

    23 “Taoŋ moji kekesuesue eŋarenimiŋ, oi useru taoŋ mogo rainebi. Nonjibuŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋoŋo Israel taoŋine taoŋine so roregaforebi Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji kirieru wareiŋ. 24 Kiŋariŋ moji qaqa-jiine odureru mamaneineke so fukega eru kiŋaŋqoqo moji soguine odurerugiore mamane so baru goga. *

    25 “Kiŋarinji qaqajiine oŋuine mamaneineke fukeko sagaiŋ eru kiŋaŋqoqojisoguine oŋuine giore mamane baru goko sagaiŋ. Pi maŋine more ŋi misem-bearu tinaine Gibio‡ migobi ine, iŋore ŋigo madepu yoŋore tina afaine akoŋoŋu mienimiŋ. Oŋu. *

    Buŋoŋaŋunde sisiŋaŋ eru goinebi.Luk 12.2-7

    26 “Ŋiŋigoji ya iporo babi pega, oi sosowo qaratiebi totogo fukeiŋ. Oŋuakoŋbuŋo soŋsoŋine pega, oi sosowo barariŋga yarebi mane mukunimiŋ. Ore eruŋiŋigo yoŋore kokoi so maneru goinebi. 27Nonji buŋo qisirigo kamiine mibe-miŋ, oi tatamagominimiŋ. Buŋo saŋu ebi kajeŋaŋuŋgo rakamemanenimiŋ, oikae jiŋoo totogo miinebi. Ore eru buŋoŋaŋunde sisiŋaŋ eku goinebi. *

    More kokoi manebeneŋ sagaiŋ.28 “Goineji sakiŋaŋuŋ qaku komenobuŋyoŋ, iiruŋaŋuŋ qaku komeiŋgo

    embimbiŋganimiŋ, yoŋore kokoi so maneru goinebi. Oi matayoŋ, ya miine yo:Moji usuŋ roku iiru eru saki oŋuakoŋ sibiri yapekomisi korugo rakanimi, iŋorekokoi maneru goinebi. 29 Goineji wirioŋ (me wiwisu) yoyoka moneŋ koruŋmoakomenji furiine banimiŋ ore eegobiyoŋ, muru yapebi Mamaŋaŋunji ‘Oŋ!’so miko yokoreone moakonji moreŋgo so wakiiŋ.

    30 “Anutuji siŋaŋ ŋaberu qoru sikiŋaŋuŋ sosowo oŋuakoŋ ose forerujareyaŋuŋ manega. 31 Ŋiŋigo ŋoŋore furi oi wirioŋ wiwisu kokoine yadureruropekiine fukega. Ore eru kokoi so maneru goinebi. Oŋu.

    Kristo mifukenimiŋ me muganimiŋ?Luk 12.8-9

    32 “Oŋu fukeko moji noŋ ŋiŋigo jiŋoyaŋuŋgo mifuke nuiŋ, nonji oŋuakoŋiŋoMamane Sombuŋ kaeo goga iŋore jiŋoomifukebemiŋ. 33Oŋuyoŋ, moji noŋŋiŋigo jiŋoyaŋuŋgomuga nuiŋ, nonji oŋuakoŋ iŋoMamane Sombuŋ kaeo gogaiŋore jiŋoo mugabemiŋ.” Oŋu. ** 10:20: Mak 13.9-11; Luk 12.11-12; 21.12-15 * 10:21: Mak 13.12; Luk 21.16 * 10:22: Mat 24.9,13; Mak 13.13; Luk 21.17 * 10:24: Luk 6.40; Jon 13.16; 15.20 ‡ 10:25: Juda yoŋore Gibio tinaineBelzebul. Oi gemokaku yoŋore qoduyaŋuŋ. Matyu 9.34 oo Yesure tina sembene oi mibuŋ. Ore so Yesureogopu noŋunde tina sembene fuŋne fuŋne mienimiŋ. * 10:25: Mat 9.34; 12.24; Mak 3.22; Luk 11.15* 10:27: Mak 4.22; Luk 8.17 * 10:33: 2 Tim 2.12

  • Matyu 10:34 22 Matyu 11:7Yesureo womo matayoŋ, rosi fukeiŋ.Luk 12.51-53; Luk 14.26-27

    34 Yesuji jikigaru iŋi yajiya, “Iŋi so manesuinebi: Yesuji womo eiŋgo erumoreŋgowakiya. Nonji womo eiŋgo orematayoŋ, nonde eru pougaru roiŋgabijigore siqo yasogoji qoqo enimiŋ.

    35 “Oi iŋi ore migo: Nonde Biŋe buŋoji ŋiŋigo maŋyaŋuŋ bapakaremekerisiebuŋ ore eru iŋi fukeiŋ: ‘Mama made yokoji pougaru rorosi ebire maŋgoodu yokoji roiŋgaru qoqo ebire yaŋoji yaŋoine qoqopie ee eru roiŋgamini.36Ŋiŋigo yoŋoyaŋunde garikiŋpuyaŋunji rosipuyaŋuŋ fukenimiŋ.’ *

    37 “Moji noŋ qaŋaŋineo rua nuku maŋgoine me mamaine mine ruarumanjoko eteiŋ, oi nondeo so sagaiŋ. Moji noŋ qaŋaŋineo rua nuku madeineme oduine mine ruaru manjoko eteiŋ, oi nondeo so sagaiŋ. 38 Misombeŋ-ŋaŋuŋ babi moji noŋ boyobe nuru joiserereŋ maneru maripoŋgo komeiŋ oreso jaueiŋ, oi nondeo so sagaiŋ. *

    39 “Moji iŋoyoŋunde gogo batiqatiine tomiri oi bofukeiŋ, iŋore gogojijibugaiŋ. Moji nonde eru gogoine kisiŋgako jibugaiŋ, iŋoji seŋgiŋbaŋgiŋ gogobofukeiŋ.” Oŋu. *

    Anutuji gioŋaŋunde furi ŋareiŋ.Mak 9.41

    40 Yesuji miya, “Moji ŋoŋo piineo keporeru siŋaŋ ŋabeiŋ, iŋoji noŋ keporenuiŋ. Moji noŋ kepore nuiŋ, iŋoji sore nuya, iŋo piineo keporeiŋ. * 41 Mojikajeqouŋ ŋiŋigo mo kajeqouŋ gioinere eru piineo keporeru siŋaŋ gaiŋ, iŋojikajeqouŋ ŋiŋigore furi raugaiŋ. Moji ŋiŋigo posiine mo posiine fukega ore erupiineo keporeru siŋaŋ gaiŋ, iŋoji ŋiŋigo posiinere furi raugaiŋ.

    42 “Moji odumade yo yoŋoreone mo nonde kiŋariŋ fukega ore eru obumunaŋine popuineke noinde oteiŋ, Anutuji ore furiine bokirieru oteiŋ. Nonjibuŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Kitiŋ ŋabenimiŋ, yoŋoji furi ronimiŋ.”Oŋu.

    11Jonde kiŋariŋ yoyoka Yesureo warebu.Luk 7.18-35

    1 Yesuji mimiti buŋoine oŋu kiŋariŋpuine 12 yareme tarime kae oi bokerujikigaru Galili prowinsre taoŋ goineo raru Biŋe buŋo qaji yareru oiji maŋyaŋuŋbapakareru goya.

    2Damaŋ oo JonMitimeso ŋiji witi pigo ŋeku Kristoji gio oŋu baya, oi manerukiŋariŋyokaine yoyoka sore yapeme Yesureo rabu. 3 Iŋi weu teiŋgo ore soreyapeme raru mibu, “Bobobiaŋ ŋi wareiŋgo odigabeneŋ goji iŋo fukege me ŋimo jiki wareinde odigakimiŋ?”

    4 Oŋu weu tebire iŋi bokirieya, “Ya ŋoneru manegobire, ore sunduineoi raru Jon iŋi ojibire maneiŋ: 5 Jiŋokombi yoŋo jiŋoyaŋuŋ piku ŋonegobidemba yoŋo kadi ra warebi waeyaŋuŋke yoŋoji posikegobi kajegi yoŋo buŋomanegobi komebuŋ yoŋo gboreru pakeregobi wakiqoqoine yoŋore BobiaŋBiŋe mitaniŋgabe maneegobi. * 6Oŋu fukeko ŋonebi more manji so sembeakoŋadi nuiŋ, iŋoji kiwaqawaineke fukega.”

    7 Oŋu bokirieme Jonde kiŋariŋ yokoji rabire Yesuji fuŋgaru Jonde fuŋneŋiŋigo kubu yoŋoreo iŋi mitaniŋgaya, “Ŋoŋo moreŋ buroineo wamo ya* 10:36: Mai 7.6 * 10:38: Mat 16.24; Mak 8.34; Luk 9.23 * 10:39: Mat 16.25; Mak 8.35; Luk 9.24;17.33; Jon 12.25 * 10:40: Mak 9.37; Luk 9.48; 10.16; Jon 13.20 * 11:5: Ais 35.5-6; 61.1

  • Matyu 11:8 23 Matyu 11:22

    ŋoneiŋgo ore rabuŋ? Gbinji sabara yoyowogaru romaeŋgame gburugburueega, ŋoŋo ŋi oŋuine iŋo ŋoneiŋgo rabuŋ me? 8 Me wamo ya ŋoneiŋgorabuŋ? Ŋi marikuine kuririineke keku goya, oi ŋoneiŋgo ore me? Maneniŋ,ŋiŋigomarikuyaŋuŋŋone aŋiineke keegobi, yoŋoji kiŋ yoŋoremorumboŋpigogogobi. Oi moreŋ buroineo mata.

    9 “Me wamo ya ŋoneiŋgo rabuŋ? Kajeqouŋ ŋi mo ŋoneiŋgo me? Fofori,nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋi ŋonebuŋ, iŋoji kajeqouŋ ŋiŋigo goine yadurerufuŋine mo fukega. 10 Iŋore fuŋne oi ronekoŋ iŋi quraŋgabi pega, ‘Mane, nonjikiŋaŋne mimerereŋ mo sorebe bonieru raru ŋiŋigo maŋyaŋuŋ botiŋgaru gorekadi bataniŋgame goji iŋore ŋadio moreŋgo yuku rakamiŋ.’ *

    11 “Buŋo oŋu pegayoŋ, nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋigooneodumade fukebuŋ, sosowo yoŋore botugo Jonji sosowo yadureru tinabiŋeinekedimaga. Dimagayoŋ, Sombunde qorumaŋ maŋgo roperu Anuture tinabiŋebofukeegobi, yoŋore botugo wawakiine tatariine iŋoji Jon odureega.

    12 “Jon Mitimeso ŋiji Biŋe buŋo miko damaŋ oo akoŋ fuŋgaru Sombundeqorumaŋ oi joineke kiso eku jigo qaegobiyoŋ, jibu pipa raru sogueega. Jigojoyaŋuŋke qaegobi, yoŋoji qorumaŋ oi yoŋoyaŋunde furugaru biŋe gaegobi.13 Qorumande fuŋne oi Mosesre Kadi buŋoo eru kajeqouŋ ŋiŋigo sosowoyoŋore Biŋe Quraŋgo quraŋgabi oseru go wapebeneŋ Jonji fukeru foriinetotogo barariŋgaya. * 14 Buŋo yo maneru roru sabarenimiŋgo manegobi ine,Elaija fukeiŋ ore so eya, Jonji iŋo fukega. * 15 Moji maŋkajeineke goga, iŋojibuŋo oi kaje ruaru mane mukuine.

    16 “Ŋiŋigo muŋambemoreŋgo gogobi, oi wamo yake so ke yarenobo? Yoŋojimemenda oŋuine fukegobi. Yoŋoji nareŋgareŋ kae jiŋoo ŋeku mi goue ekukosa oŋgaku iŋi miegobi,17 “ ‘Niŋo kiki kiraŋ keku mimi putebeneŋ ŋoŋo so wobuŋ.Niŋo kimagu kebeneŋ ŋoŋo so kuyobuŋ.’

    18 “Ore fuŋine oi iŋi: Jon Mitimeso ŋiji wareru uqo sowo goku wain obu sonoko iŋore miegobi, ‘Gemo moji maŋineo rakame goga.’

    19 “Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji wareru uqo munjaŋ noku jeri ekoiŋore iŋi miegobi, ‘Maneniŋ, iŋoji kanenji nonoine uqo gaba tomiri noku wainobu jijiki noku takis ŋi eaduyaŋuŋke eru sembene bobo yoŋore ogo goga.’Anuture maŋgboroŋ kegboreegobi, yoŋore eeboboyaŋunde foriji mamane-mukuyaŋunji sagaga, oi ŋaduega.” Oŋu.

    Yesuji taoŋ 3 yoŋore ‘Yei beusembe!’ miya.Luk 10.12-15

    20 Ore ŋadio Yesuji fuŋgaru taoŋ goine kane yabeya. Taoŋ goine oo mosiqoqowirie usuŋineke boakoŋ bame fukeyayoŋ, jibu maŋyaŋuŋ so kerisiebuŋ.Ore eru oi kane yaberu iŋi yajiya, 21 “O Korasin rauine, nonji ŋoŋore ‘Yei!’miku kuyogo eru Betsaida rauine, ŋoŋore oŋuakoŋ ‘Yei!’ miku kuyogo.Nonji ŋoŋoreo raru buŋone mibe keposikeko mosi qoqowiriene usuŋinekefukeyayoŋ, maŋ-ŋaŋuŋ jibu so kerisiebuŋ. Mosi qoqowirie oi kotu moreŋgoTaia (Tiro) eru Saidon sitio fukena ine, yoŋoji damaŋ joroine maŋyaŋuŋkerisieniminde kegoi noduru gijeŋ eru kome rauku kuyonobuŋ. *

    22 “Kuyonobuŋyoŋ, nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Anutuji jiki Korasin eruBetsaida yoŋore buŋoyaŋuŋmitariku geoine kerisieme joiserereŋmanenimiŋ,* 11:10: Mal 3.1 * 11:13: Luk 16.16 * 11:14: Mal 4.5; Mat 17.10-13; Mak 9.11-13 * 11:21:Ais 23.1-18; Eze 26.1–28.26; Joel 3.4-8; Am 1.9-10; Zek 9.2-4

  • Matyu 11:23 24 Matyu 12:5damaŋ yasogo oo oi Taia eru Saidon yoŋore joiserereŋ soine odureru manen-imiŋ.

    23 “Eme Kaperneam rauine, Anutuji ŋoŋo soine romaeŋ ŋabeme Sombuŋkaeo ropenimiŋ me mata? Mata yobu! Ŋoŋo komere misoŋ kaeo rakanimiŋ.Nonji yoŋoreo rarubuŋonemibe keposikekomosi qoqowirieneusuŋinekebabefukeyayoŋ, maŋyaŋuŋ jibu so kerisiebuŋ. Mosi qoqowirie oi Sodom taoŋgofukena ine, taoŋ oiji damaŋ yoo oŋuakoŋ jikigaru dimana. *

    24 “Dimanayoŋ, nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Anutuji jiki Kaperneam ŋoŋorebuŋoŋaŋuŋ mitariku geoine kerisieme joiserereŋ manenimiŋ, damaŋ yasogooo Sodom yoŋoji joiserereŋ ore soine odureru manenimiŋ.” Oŋu. *

    Yobiŋ-ŋaŋuŋke ŋoŋoji nondeo wareru ŋema nainebi.Luk 10.21-22

    25Damaŋ oo Yesuji buŋo iŋi miya, “OMamane, goji Biŋe buŋogomaŋgboroŋŋiŋigo mamane soguine robuŋ, yoŋoreo sumuŋgameŋyoŋ, ŋiŋigo yoŋoy-aŋunde maneru wakiru odumade oŋuine mo gogobi, oi yoŋoreo barariŋgayarende mane taniŋgagobi. Ore eru nonji Sombuŋ morende Ofoŋ go miteŋgugo. 26O Mamane, go gogake oŋu fukeiŋgo manende sagako fiine fukeya.

    27 “Mamaneji ya sosowo mitigako nonde biŋe fukeya. Mamaneji Madeinerefuŋne iŋoyoŋe akoŋ mane mukuko moji oi so manega. Oŋuakoŋ MadeinejiMamainere fuŋnemanemukukomoji oi somanega. Madeineji akoŋ oimanegaeru ŋiŋigo roosoe yaberu yoŋore oi barariŋga yareiŋ, yoŋoji Mama manetenimiŋ. *

    28 “Gio baku maŋyobiŋyaŋuŋke gogobi, ŋoŋo sosowo nondeo warebi maŋ-ŋaŋuŋ ba afaga ŋarebe ŋema nainebi. 29 Nonde begi oi fagaŋaŋuŋgo ruarukoboinebi eru nonji eebobone qaji ŋarebe oi mane sarigaru goinebi. Nonjimaŋne bawakiru eru womo ŋi fukego ore soine maŋ-ŋaŋuŋ ba afaga ŋarebeŋeŋemane bofukenimiŋ. * 30 Nonde begi roru kobobi soŋaŋuŋgo fukega eruyobiŋ ŋarebe osiganimiŋ, oiji afaine fukega.” Oŋu.

    12Yesuji Sabat kombande Ofoŋ fukega.Mak 2.23-28; Luk 6.1-5

    1 Ore ŋadio Sabat kombaŋ mogo Yesuji wit kurumbu gio rondiŋine sogu-ine petigaru raya. Rako kiŋariŋpuineji uqore komeru wit foriine moakoŋmoakoŋ fuŋgaru meyaŋunji bajiru nobuŋ. * 2 Nobuŋyoŋ, Farisi (Kadi buŋoreyameŋyameŋ) goineji oi ŋoneru Yesu iŋi ojibuŋ, “Mane, gore kiŋariŋpugojiSabat kombande gio bobo agi oduregobi?”

    3 Oŋu ojibi iŋi bokirieya, “Kiŋ Deiwidji mamari ŋipuine yoŋoke roregaruuqore komeru ya ebuŋ, oi osebuŋ me mata? * 4 Iŋoji Anuture kambaŋseri soriŋgo roperu poroŋ mokiine Anuture jiŋo maio koro alatao ruabi ŋekousuŋineji kefagame qomukubuŋ, oi roko nobuŋ. Poroŋ mokiine bobokeine oisoriŋ gio siŋaŋ yoŋoji akoŋ noku gobuŋ. Iŋoji eru iŋore osigidapuji oi egunoniminde agi peyayoŋ, oi jibu nobuŋ. * 5 Oŋuakoŋ soriŋ gio siŋaŋ yoŋojiSabat kombaŋgo boji soriŋgo dimaku gio baku gio baniminde agi odureru jibubuŋoyaŋuŋke so fukeegobi. Buŋo oi Kadi buŋoo osebuŋ me mata? *

    * 11:23: Ais 14.13-15; Jen 19.24-28 * 11:24: Mat 10.15; Luk 10.12 * 11:27: Jon 3.35; 1.18; 10.15* 11:29: Jer 6.16 * 12:1: Dut 23.25 * 12:3: 1 Sml 21.1-6 * 12:4: Lew 24.9 * 12:5: Jare28.9-10

  • Matyu 12:6 25 Matyu 12:236 “Oi osebuŋ, oŋu manegoyoŋ, nonji iŋi ŋajibemiŋ: Yoo dimaga, iŋo boji

    soriŋ odureru ropekiine fukega. 7 Biŋe Qurande buŋo mo iŋi pega, ‘Nonjiboji riganimiŋ ore matayoŋ, botuŋaŋuŋgo ŋonemaiŋ naduŋgaduŋ enimiŋgomanego.’ Ŋoŋo buŋo ore fuŋine manenobuŋ ine, ŋiŋigo bakare buŋonoŋuŋtomiri niŋore buŋo kosa so mitarinobuŋ. *

    8 “Oi iŋi ore migo: Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji Sabat kombande Ofoŋgoga.” Oŋu.

    Yesuji ŋi meine gbagbaŋiine bobiaŋgaya.Mak 3.1-6; Luk 6.6-11

    9 Yesuji moreŋ oi bokeru oŋgawowosi piyaŋuŋgo ropeya. 10 Oo ŋi meinegbagbaŋiine mo ŋeya. Ŋiŋigoji Yesu buŋo korogo ruaiŋgo ore iŋi weu tebuŋ,“Ŋi Sabat kombaŋgo bobiaŋgaru Kadi buŋo odurekimiŋ me mata?”

    11 Weu tebi iŋi bokirieya, “Ŋoŋoreone moji iŋi fukega: Ŋi more lamamoakonji Sabat kombaŋgo yoŋgo kaiŋ ine, iŋoji oi so furugame wapeiŋ memata? * 12 Ŋire furiji lamare furi kokoine odurega, oi manesuinebi. Ore eruSabat kombaŋgo gio fiine baku oŋuineji Kadi buŋo so odurekimiŋ.”

    13 Oŋu bokirieru ŋi oi ojiya, “Go mego poretiŋga.” Oŋu ojime poretiŋgamerone eya, ore so fiine fukerumeine ogoine ore so eya. 14Ore so eme Farisi (Kadibuŋore yameŋyameŋ) yoŋo sakibe raru tutumaŋ eru Yesu uruŋu eru qabeneŋkomenonde buŋo miku baabuŋ. Oŋu.

    Anuture gio bobo ŋi roosiŋine oi iŋi:15 Yesuji buŋoyaŋuŋ oi ŋone mukuru oo akoŋ kae oi bokeru mogobe

    raya. Rako kokoineji iŋore ŋadio boyoberu rabuŋ yoŋore botugo jibe ŋiŋigososowo bobiaŋ yabeya. 16 Bobiaŋ yaberu fuŋne totogo egu minimiŋ oresanaŋ qaŋqaŋine qomuku yareya. 17 Oŋu fukeme Anutuji kajeqouŋ ŋi Aisaiaboburogame buŋo mo miya, oiji foriineke eya. Buŋo oi iŋi miko pega,18 “Ŋoneniŋ, yo nonde gio ŋi fukeko iŋo roosoeboŋ.Nonji yoro ogone iŋore manebe beune fiame maŋneji iŋore jerieego.Nonji Morone Tiriine iŋore maŋgo sagaiŋ ore sorebe kame iŋoji buŋo poretiŋ

    akoŋ mitariego ore Biŋe buŋo barariŋga ŋareru misaueko kantriinekantriine yoŋoreo raiŋ.

    19 Iŋoji kekepari so eru buŋo fofoine so oŋgaeiŋ.Ŋiŋigo moji iŋore buŋo fonuŋ oi tumaqoqo kadio so maneiŋ.20 Sabara kasigabi, iŋoji oi so qopogaiŋ.*Lambere wikji jotigaru mosiine fukeko boruŋineji ja kobe eega, iŋoji oi so

    qokobeiŋ.Gioine oŋu baku ŋiŋigoji buŋo poretiŋ boyobenimiŋ ore jigo qaku gome buŋo

    oiji gbiŋ eme kokoriaŋ enimiŋ.21 Kantriine kantriine yoŋo iŋoji bapi yabeiŋgo odigaru ooriyaŋuŋ iŋore tinao

    ruaru gonimiŋ.” Oŋu. *Yesuji gemo yoŋore usuŋ odureru qame wakiga.Mak 3.20-30; Luk 11.14-23

    22 Gemoji ŋi mo biriqepoŋ eteme jiŋoine kobeme mutu goya, oi ogaruYesureo warebuŋ. Yesuji iŋo bobiaŋgako gemoine waperu rame namaŋinewirieme moke buŋo miku piku ŋoneya. 23 Piku ŋoneko ŋiŋigo kubu sosowoyoŋoji oi ŋoneru popureru mibuŋ, “Ŋi yo iŋoji Deiwidre osigida ega me?”* 12:7: Mat 9.13; Hos 6.6 * 12:11: Luk 14.5 * 12:20: Sabara eru lambere wik oi ŋiŋigore miga.Ŋiŋigoji mo qaku bapeboriŋ etebimamanesiŋineji mataeiŋ ore ega, Yesuji oi bobiaŋgaiŋ. * 12:21: Ais42.1-4

  • Matyu 12:24 26 Matyu 12:3724 Oŋu mibuŋyoŋ, Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoji oi maneru iŋi

    mibuŋ, “Ŋi yo iŋoji more usunji matayoŋ, gemokaku yoŋore Koito Gibio iŋoreusunji gemo yobe yabeega.” *

    25 Oŋu mibuŋyoŋ, Yesuji maŋ mamanesuyaŋuŋ mane foreru iŋi yajiya,“Kantri uri yoŋore siŋaŋ yoŋo botuyaŋuŋgo kekepari kikiso eku pouganimiŋ,yoŋoji sisibiri eebi kantriyaŋunji sembearu sesuine akoŋ fukeru siŋsaŋ qarupeiŋ. Oŋuakoŋ sitime kaemore kufufuŋ yoŋobotuyaŋuŋgo kekepari kikiso erupouganimiŋ, yoŋoji siŋaŋyayabe gioyaŋuŋ baru dimaiŋgo embimbiŋganimiŋ.

    26 “Maneniŋ, Satanji ogoine Satan mo yobena ine, yoŋoji botuyaŋuŋgokekepari kikiso eku pouganobuŋ. Oŋu fukeko siŋaŋyayabe gioyaŋuŋ baiŋgoembimbiŋgabi gemo qorumaŋyaŋunji uruŋu dimana?

    27 “Maneniŋ, nonji Gibiore usunji gemokaku yobe yabenobo ine, ŋoŋoreogopu yoŋo more tobiriji oi yobe yarenobuŋ? Ore yoŋo buŋoyaŋuŋ foriinememata, oi osoeru mitarinimiŋ.† 28Oi mitarinimiŋyoŋ, Anuture usunji nondeme sisi boburogame gemokaku yobe yabeego ine, Anuture qorumanji ŋoŋoreoware fukega. 29 Moji ŋi sanaŋine Gibiore me kufu bonieru so kipeiŋ ine, iŋojiuruŋu piineo roperu meboine qojigaru rona? Bonieru iŋo kipeme ŋeko soinepiineone yareyaine sosowo yao roru raiŋ. (Ore so nonji oŋuakoŋ Satan kiperuŋadiineo gemoine yobe yabeebemiŋ.)

    30 “Moji noke so goga, iŋoji kisiŋ nueega. Moji ŋiŋigo nonde tinaotumaŋganiminde so kepore yabeega, iŋoji boroiŋ yabeega. * 31Ore nonji buŋomo iŋi ŋajibe: Ŋiŋigo agiburaŋ eru igosisi sosowo eegobi, yoŋo Anutuji soinebokeegayoŋ,mojiMoro Tiriine igosisi eteiŋ, ore agiburaŋAnutuji damaŋmogoso bokeiŋ. Mata yobu!

    32 “Moji Sombuŋ eru morende Ŋi foriine igosisi eteru buŋo oŋuine miiŋ ine,Anutuji oi soine bokeiŋyoŋ, moji Moro Tiriine igosisi eteku buŋo yamiiŋ, iŋoreagiburaŋ oi Anutuji moreŋgo goiŋ ore so me kome ŋadiineo so bokeiŋ. *

    Yore fuŋne oi foriine ŋoneru osoeru mane mukuinebi.Luk 6.43-45

    33 “Yore fuŋne oi foriine ŋone osoeru manegobeneŋ. Ore eru yo siŋaŋ gabifiine fukeko foriine fiine fukeeiŋme yo bosembeabi foriine sembene fukeeiŋ. *34Ŋi maŋineo ya puseru pega, oi mi bibiineji totogo miega. Ore eru ŋoŋo-ŋaŋeqotire madepu fukegobi. Sembene oŋuine fukeru uruŋu buŋo fiine minobuŋ?* 35 Ŋi fiinere maŋ rouŋgo ya fiinere moriri pega, iŋoji fiine oi totogo akoŋmiega. Ŋi sembenere maŋ rouŋgo ya sembenere moriri pega, iŋoji sembene oitotogo miega.

    36 “Oŋu miegayoŋ, nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋiŋigo agikigaru buŋo omaine omaine minimiŋ, yoŋo buŋoyaŋuŋ sosowore fuŋne oimimitarire damaŋ yasogoo Anutureo mitaniŋgabi osoeiŋ. 37 Ore fuŋine oiiŋi: Anutuji buŋogo osoeru ore so buŋogo mitarime posikemiŋ me buŋogokefukeru yobiŋ bofukemiŋ. Oŋu.”

    Qaqaji goineji mosi qoqowiriere yameŋ keku weubuŋ.Mak 8.11-12; Luk 11.29-32

    * 12:24: Mat 9.34; 10.25 † 12:27: Yoŋoyaŋunde saki siŋaŋpuji Anuture tina miku jibu gemo oiGibiore usunji yobe yabebi nonji oi Anuture usunji yobe yabeego. Sogokoŋ so dimagobeneŋ ore mojiforiine eru moji buŋo ikoine boyobeega? Yoŋoji me nonji? * 12:30: Mak 9.40 * 12:32: Luk 12.10* 12:33: Mat 7.20; Luk 6.44 * 12:34: Mat 3.7; 23.33; 15.18; Luk 3.7; 6.45

  • Matyu 12:38 27 Matyu 12:4538 Damaŋ oo Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) eru Kadi buŋore qaqaji

    goineji Yesure iŋi ojibuŋ, “Qaqaji, go soine mosi qoqowirie mo bande oiŋoneiŋgo manesugobeneŋ.” *

    39 Oŋu ojibi iŋi bokirie yareya, “Ŋiŋigo muŋambe moreŋgo gogobi, yoŋokubu sembene fukeru boesau eegobi. Yoŋoji Anuture mogere yameŋ keego-biyoŋ, moge mo kajeqouŋ ŋi Jonareo fuke foreya. Anutuji moge furuine moso bayareiŋ. * 40 Jonaji gio bobo yokaomo koe jomare (gajugaju) beu maŋgogoya, ore so Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji oŋuakoŋ gio bobo yokaomo oreso moreŋ maŋineo peiŋ. *

    41 “Jonaji Niniwe ŋiŋigo botuyaŋuŋgo raru Anuture buŋoji maŋyaŋuŋbapakareme maneru oo akoŋ maŋyaŋuŋ kerisiebuŋyoŋ, maneniŋ, nonji bo-tuŋaŋuŋgo fukeru dimaku Jonare eebobo odureru eego. Oŋu eegoyoŋ, ŋoŋojibu keta enareegobi. Ore eru Niniwe ŋiŋigo yoŋo mimitarire damaŋ yasogooŋiŋigo kubu yo dimagobi, ŋoŋoke moko komegone pakereru ŋoŋore keririŋgomoko dimanimiŋ. Moko dimaku Niniwe yoŋoji buŋo iŋi ŋoŋore sakigoruanimiŋ, ‘Ŋoŋo Sombuŋ eru morende Ŋi foriine keta etebi Anutuji geoinebokirie ŋareme joiserereŋ ropekiine manenimiŋ.’ Niniwe yoŋo oŋu mibi ee-boboyaŋunji ŋoŋo-ŋaŋunde fuŋne barariŋga yarebi mimiŋaŋuŋ manenimiŋ.*

    42 “Fuŋneŋaŋunde kegoi mo oi iŋi: Anutuji ronekoŋ maŋgboroŋ ropekiineoi kiŋ Solomon oteko Saut oobene kantri more kwin ŋigoji Solomonde maŋg-boroŋ maneiŋgo aŋi maneya. Aŋi maneru moreŋ qaŋaŋineone pakereru kadijoroine yobu wareru goku Solomonde mamane foriine maneya.

    “Oi maneyayoŋ, maneniŋ, damaŋ yoo nonji botuŋaŋuŋgo fukeru di-maku Anuture maŋgboroŋ ropekiine roru warego, oi Solomonde maŋgboroŋodurega. Oduregayoŋ, ŋoŋo jibu keta enareku mo gobi so sagaga. Ore eruAnutuji jiki ŋiŋigo sosowo furu yaberu buŋoyaŋuŋmitariiŋgo ore jiŋomaiineoropenimiŋ, damaŋ oo Saut kantrire kwin ŋigo oiji oŋuakoŋ ropeiŋ. Iŋoji ŋiŋigokubu soguine yoo dimagobi, ŋoŋoke moko komegone pakereru ŋoŋore kerir-iŋgomokodimaiŋ. Mokodimakubuŋo iŋi ŋoŋore sakigo ruaiŋ, ‘ŊoŋoYesu ketaetebi Anutuji geoine bokirie ŋareme joiserereŋ ropekiine manenimiŋ.’ Iŋojioŋu mime yoŋoji mosiŋaŋuŋ osoeru ŋoŋo-ŋaŋunde mimiŋaŋuŋ manenimiŋ.Oŋu. *

    Gemo yoŋoji ŋi maŋineo kirienimiŋgo yameŋ kegobi.Luk 11.24-26

    43 “Gemoji ŋi maŋineone waperu moreŋ buroineo raru kosa roregaru gokuŋema neiŋgo pi baaru mo so bofukeiŋ. 44 Oi so bofukeru takigako iŋi miiŋ,‘Pine bokeru wareboŋ, oo moke kiriebemiŋ.’ Oŋu miku kirieru piine ofaŋgarubasarigako peya, oi taine peko bofukeiŋ.

    45 “Oŋu bofukeru raru gemokaku goine 7 oga yabeiŋ. Gemokaku 7 yoŋoiŋoyoŋe odureru sembene yobu fukegobi. Iŋoji oi oga yabeme wareru pioo roperu ore maŋgo gonimiŋ. Oŋu fukeme ŋi iŋore fuŋne rone sosoinefukeyayoŋ, jiki sembeqambeaiŋ. Ŋiŋigo kubu sembene yo muŋambe moreŋgogogobi, ŋoŋore oŋuakoŋ oŋu fukeiŋ.” Oŋu.

    Yesure maŋgo seŋgbopuineMak 3.31-35; Luk 8.19-21

    * 12:38: Mat 16.1; Mak 8.11; Luk 11.16 * 12:39: Mat 16.4; Mak 8.12 * 12:40: Jon 1.17 * 12:41:Jon 3.5 * 12:42: 1 Kiŋ 10.1-10; 2 Hist 9.1-12

  • Matyu 12:46 28 Matyu 13:1546Yesuji jikigaru ŋiŋigo kubu buŋo yajiru gomemaŋgo gboine yoŋoji wareru

    sakibe dimaku iŋoke buŋo mininde manebuŋ. 47Manebi moji iŋi ojiya, “Mane,gore maŋgo gbogoji sakibe dimaku goke buŋo mininde manegobi.”

    48 Buŋo oi ojiyayoŋ, iŋoji bokirieru iŋi miya, “Nonde maŋgo oi moji? Nondegbopu oimoji?” 49Oŋumikumeine kiŋariŋpuine yoŋore oobe bofeŋgarumiya,“Ŋoneniŋ, nonde maŋgo eru gbopu foriine yo. 50 Uri yoŋoji nonde SombuŋMamare maŋ aŋi reŋgaegobi, sosowo yoŋo nonde maŋgo eru seŋgbopuneegobi.” Oŋu.

    13Qopogarutitie ŋire soso buŋo.Mak 4.1-9; Luk 8.4-8

    1 Una oo akoŋ Yesuji pi oi bokeru obu joguŋ qaŋaŋineo rakaru ŋeya. 2Ŋekoŋiŋigo kubu sogoji iŋoreo raru tumaŋgabi ogâo roperu ŋeya. Ŋeko ŋiŋigo kubusosowo yoŋo jogu�