makroekonomija-skripta.docx

8/19/2019 Makroekonomija-skripta.docx

1/17

- Ekonomija je nauka o efikasnom privređivanju- Potiče od grčkih riječi oikos- gazdovanje, privređivanje i nomos- pravila, zakoni- Teorijska ekonomija proučava zakone društvene reprodukcije- Primjenjena ekonomija oslanja se na rezultate teorijske ekonomije pronalazeći rješenja

za prevazilaenje pro!lema i efikasno poslovanje

- "ikroekonomija izučava pojedinačne društvene pojave- "akroekonomija izučava privredu u cjelini i sve njene ekonomske agregate- #a ekonomsko privređivanje potre!ni su$ ljudska potre!a, ograničenost sredstava za

zadovoljenje potre!a i djelatnost u pravcu pokrića potre!a• "ikroekonomija proučava ponašanje pojedinih dijelova ukupne privrede• "ikroekonomija izučava sljedeće fenomene$ sticanje rezultate rada, politika cijena,

politika i struktura troškova poslovanja, odnos između ulaganja i rezultata poslovanja,faktori koji uslovljavaju proizvodnju, cijene faktora proizvodnje

Principi mikroekonomije-veći rezultati a što manja ulaganja"akroekonomija proučava funkcionisanje privrede neke zemlje ili više njih kaocjeline

• "akroekonomija istrauje osnovne privredne agregate$društveni proizvod,zaposlenost, inflaciju, izvoz, uvoz, ukupna ponuda i tranja novca, finansijska trišta,glo!alna raspodjela kao i njihove međuso!ne odnose i efekti tih odnosa

• "akroekonomija čini okvir i uređeno okruenje za ponašanje preduzeća, drave istanovništva

• Ekonomija označava ukupnost ekonomskih nauka• % trišnoj ekonomiji privredni su!jekti stiču prihode na trištu prodajom proizvoda i

usluga po trišnim cijenama• &a !i se proizvod prodao mora se proizvesti• #a priizvodnju potre!na su ulaganja u faktore proizvodnje• 'vaki su!jekt na trištu eli maksimizaciju do!itka• Trišna cijena formirana na osnovu ponude i potranje je osnovni kriterijum

vrijednosti ostvarenog rezultata poslovanja• (a cijenu utiču i ekonomska politika drave, uvozna politika, politika rezervi,

stimulativna i destimulativna politika, štednja i investicije• % trišnoj ekonomiji privredni su!jekti stiču prihode na trištu prodajom proizvoda i

usluga po trišnim cijenama• &a !i se proizvod prodao mora se proizvesti• #a priizvodnju potre!na su ulaganja u faktore proizvodnje• 'vaki su!jekt na trištu eli maksimizaciju do!itka• Trišna cijena formirana na osnovu ponude i potranje je osnovni kriterijum

vrijednosti ostvarenog rezultata poslovanja• (a cijenu utiču i ekonomska politika drave, uvozna politika, politika rezervi,

stimulativna i destimulativna politika, štednja i investicije

)*#+ E.("'.E "/'0/ % "&E0/)*(% E.("/EE.("/* % E.("'. "/'0/

&ravno-monopolistički kapitalizam se razvija pose!no poslije velike ekonomske krize12324-554, dok se socijalistička ekonomska teorija razvija paralelno s nastankom / razvojem

socijalizma kao sistema u praksi, dakle od dvadesetih godina prošlog vijeka4 (a taj način


2/17

moguće je, što se o!ično / čini, izvršiti periodizaciju ekonomske misli na savremenu(buržoasku) I marksističku ekonomsku teoriju.

• Tri perioda savremene građanske ekonomije$14 1870-19294 dopuna klasične građanske teorije uz prenošenja teišta istraivanja sa

proizvodnje na potrošnju uz su!jektivnu teoriju vrijednosti i uticaj psihološkog faktora•

Povezivanje teorijske analize i praktičnih pro!lema• .orjenite promjene u istraivanju uloge novca, troškova i cijena44

vaj period karakteriše izvjesna revizija, odnosno dopuna klasične građanske teorije, uz prenošenje teišta istraivanja sa proizvodnje na potrošnju, uz istovremeno stvaranjeteorijskog sistema koji ima za osnovu su!jektivnu teoriju vrijednosti4 #agovornik je *lferd"arshall4 vaj period je poznat po mikroekonomskoj analizi 6istraivanje elastičnosti,

parcijalne neravnotee, teorije troškova / cijena734 Monopolistički kapitalizam i sve razvijeniji dravni intervencionizam- dalji razvojkejnzijanske teorije !lagostanja, počinje od završetka / velike ek4krize i traje do 89-tihgod4prošlog vijeka4(astaje i dalje se razvija kejnzijanska ili :nova; ekonomija, teorija drave

!lagostanja, teorija privrednog razvoja idr4 Pretpostavke slo!odne konkurencije i ekonomskog

li!eralizma iz svih prethodnih !rojnih pravaca i autora definitivno su napuštene, uz usvajanjedravnog intervencionizma i dirigovane privrede, dok makroekonomska analiza potpuno

potiskuje mikroekonomsku analizu4 *naliza cijena i vrijednosti ro!e, odnosno novca i drugihfaktora proizvodnje iz marginalističke teorije, ali i maršalijanska teorija ponude i tranje,investicija i kamatne stope-zamjenjuju se istraivanjem$ ponašanjem nacionalnog dohotka ifaktora koji ga determinišu, zaposlenosti, ukupna 6agregatna7tranja, investicije i nesta!ilnost

privrede4 Ekonomska teorija time postaje postepeno pragmatična omogučavajući organimaekonomske politike u regulisanju privrednih tokova4 Predstavnik je &on "ajnard .ejns4

• (apuštanje predpostavke slo!odne konkurencije i ekonomskog li!eralizma imakroekonomija potpuno potiskuje mikroekonomiju

•

*naliza cijena i vrijednosti ro!e zamijenjene su istraivanjem ponašanja nacionalnogdohotka i faktora koji ga determinišu, zaposlenosti, ukupna tranja, investicije inesta!ilnost privrede

• /straivanje privrednih ciklusa, nezaposlenosti, kriza i deflacije444• 'tagflacija-prisustvo inflacije, a privreda stagnira4

54 Period sedamdesetih godina prošlog vijeka, a vezuje se za institucionalnu transformacijukapitalizma i konvergenciju ekonomskih sistema kapitalizma i socijalizma4

• To je period dominacije monetarizma nasuprot kejnzijanizmu• Pojava konzervativnih tendencija u građanskoj ekonomskoj teoriji s povratkom na

neke principe klasične ekonomije4 To je kontrarevolucija monetarizma nasuprot:posustalom; neokejnzijanizmu, praćeni krizom drave !lagostanja i sve otvorenijim

procesima reprivatizacije dravnog vlasništva4• % ovom periodu Paul 'amuelson pokušao je da o!jedini "arshallovo i .ejnsovo

učenje, vraća se na određene postulate klasične škole4• .ejns nije zagovornik štednje4• Ekonomska teorija- na nivou nacionalne privrede sve se odvija na optimalnom nivou

kom!inacijom faktora proizvodnje i potrošnje, a ekonomska teorija takve odnose samotre!a matematički formalizovati


3/17

maksimiziranje uslova korisnosti4 voj teoriji, zasnovanoj na proizvoljnim polaznim pretpostavkama, daleko od stvarnosti, svojstvena je apologija kapitalizma4 (ormalno je da jesve prepušteno :nevidljivoj ruci; i trištu, koji će da dovede do optimalnog razvoja, !ez

potre!e miješanja drave u stvarne ekonomske tokove4:(eutralna; ekonomska teorija u svom čistom o!liku ne samo da je pozitivna i vrijednosno

neutralna, već i oslo!ođena egzogenih privrednih i društvenih faktora4 To se uglavnomsadravalo u stvaranju matematičkih modela u koje je tre!alo :smjestiti; stvarni ekonomskiivot4 Ekonomska teorija se udaljila od stvarnosti kapitalizma prelazeći u :po društvo

!ezopasne sfere matematičke logike ili čak samo u čiste spekulacije;4 To je vrijeme čestoapstraktnih teorijskih konstrukija4!eoklasična ekonomska teorija, za razliku od klasične političke ekonomije, ne spaja više use!i pozitivno i normativno, ekonomsku teoriju i ekonomsku politiku4 Ekonomska teorija se

!avi ekonomskim sistemom u čistom vidu, ostajući pri tome strogo neutralna u odnosu na svavrijednosna opredjeljenja4 Ekonomska politika se !avi konkretnim pro!lemima, koji nisusamo ekonomske prirode, pa zato mora da !ude i vrijednosno opredijeljena4"lasična i postklasična teorija ne mogu dati odgovarajuća rješenja i preporuke kroz

teorijsku strukturu modela i metodologija 6pose!no shvatanje da se puna zaposlenost svihfaktora reprodukcije ostvaruje sama po se!i automatskim djelovanjem trišta rada i kapitalauz automatsku akumulaciju kapitala74#avremena ekonomska teorija počinje ,,ekonomijom !lagostanja= otklanjanjem suko!a

privatnih i opštih interesa.ejnz od!acuje neoklasičnu tezu slo!odne konkurencije i nemješanja drave u ekonomske

procese!jašnjava monopole.ejnz ističe efektivnu tranju u odnosu na dominaciju ponude 6efektivna tranjaintervencijom drave moe se pomjeriti u pravcu pune zaposlenosti'tvorio je osnovu za mnoge mjere makroekonomske politike 6novac, kredit, kamate, potezi,dravni rashodi, javni dug, !udetski deficit.ejnz umjesto neoklasičnog istraivanja ponude, tranje, cijene proizvoda, raspodjeli dohotka

prema cijeni faktora 6zemlje, rada i kapitala7 uvodi analizu nacionalnog dohotka, investicija,zaposlenosti, potrošnje, tranje44Prema njemu trišni mehanizmi okrenutu sami se!i ne mogu osigurati punu zaposlenost rada idrugih faktora proizvodnje&ravnu intervenciju tre!a usmjeriti na regulisanje tranje mjerama fiskalne i monetarne

politikePrema .ejnzu makroekonomska politika tre!a da omogući punu zaposlenost !ez inflacije>irenje inflacije rezultat je pretjerane potranje u odnosu na ponudu

Podsticanje tranje i potrošnje u stanju pune zaposlenosti dovodi do pokretanje cijena naviše"eđutim privredni razvoj kapitalizma pokazuje inflaciju prije pune zaposlenosti 6stagnacijaekonomskog rasta i inflacija7've su češće krize i hiperprodukcije raznih vrsta ro!a do masovne nezaposlenosti% savremenom kapitalizmu trište regulišu drava s jedne, i monopolističke organizacije sdruge straneProizvodnja i ponuda su regulisane,a cijene nisu odraz ponude i potranje>tednja korisna za pojedinca, ali ne za društvo

$ruštvena proizvodnja% javni sektor i proširena reprodukija

?ruto društveni proizvod pokazuje novčanu vrijednost materijalnih do!ara i usluga stvorenihu toku jedne godine


4/17

(acionalni dohodak je novonastala vrijednost u jednoj privredi u toku jedne godine)ealan !ruto društveni proizvod je odnos nominalnog ?(P 6odnosno u tekućim cijenama7 i i?(P deflatora 6indeksom cijena7?ruto domaći proizvod 6?(P7 se sastoji iz četiri dijela$

14 )ashoda za ličnu potrošnju 6@7

34 ?ruto domaćih investicija 6/754 &ravnih rashoda za do!ra i usluge 6A7B4 (eto izvoz 6C7, odnosno izvoza 6"7 umanjenog za uvoz 6C-"7

&akle, društveni !ruto proizvod se dijeli na četiri agregata$?(PD@/A6C-"7&ruštveni !ruto proizvod se moe mjeriti u stvarnim 6tekućim7 cijenama, kada se do!ijanominalni !ruto društveni proizvod4 *ko se društveni !ruto proizvod izraava preko stalnihcijena 6iz jedne iza!rane tzv4!azne godine7, odnosno nepromijenjenih cijena-tada se do!ijarealni !ruto društveni proizvod4&a !i se do!io realni !ruto proizvod tada se nominalni ?(P dijeli sa indeksom cijena,

poznatim pod nazivom deflator društvenog !ruto proizvoda4

?(PD(ominalni ?(PF?(P deflator

&a !i se !olje razumjela makroekonomska aktivnost potre!no je znati i nacionalni dohodak 6G74 (acionalni dohodak se do!ija kada se od društvenog proizvoda oduzme amortizacija iindirektni porezi4?(P se moe prikazati na dva načina$ proizvodni pristup i troškovni pristup

• Proizvodni pristup &!P'• )ashodi lične potrošne 6trajna do!ra, potrošna do!ra, usluge7• ?ruto domaće investicije 6stam!ena izgradnja, fiksne investicije preduzeća, promjena

zaliha7• &ravna kupovina do!ara i usluga• (eto izvoz 6izvoz, uvoz7

• (roškovni pristup &!P'• !adnie%• (eto kamata• &ohodak od rente• /ndirektni porezi, *mortizacija,• &ohodak nekorporativnih preduzeća• Profiti korporacije prije oporezivanja 6dividende, neraspoređeni prihodi, porez na

profit preduzeća7 (acionalni dohodak je ukupnost novoostvarene vrijednosti u jednoj privredi u toku jednegodine)ealni nacionalni dohodak- novonastala vrijednost u stalnim cijenama)ealni dohodak je manji od nominalnog za visinu djelovanja cijena na tekući dohodak

(ominalni nacionalni dohodak je produkt mase ro!e i usluga i cijenaGm D HIP/ moe se javiti da je povećan, ali kao rezultat rasta cijena, dok je realno opao4 Takva privreda

je u krizi i inflaciji, što vodi nestašici proizvoda i ponude, uz stalni rast cijena•

G D @/A• &?P- "T D &P


5/17

• &P-*" D (&• /D'• ADT

• )ealni dohodak$•

Gr D GnFP

)*'P&E0* % T)J/>(" '/'TE"%

)aspodjela je faza procesa ukupne individualne ili društvene reprodukcije4 )aspodjela sedijeli na$

• Primarna raspodjela$ putem mehanizma cijena 6viši nivo cijena nosiocu tih proizvodana trištu omogućuje veće zahvatanje nacionalnog dohotka7

• 'ekundarna 6učešće preduzeća, drave, stanovnoštva, inostranstva u društvenom proizvodu7

• Tercijarna 6na pojedine učesnike unutar sekundarne raspodjele, npr4 Preduzeće,

!udet7• Kunkcija raspodjele društvenog proizvoda Gd D Gu-GI• Gd- domaći dio društvenog proizvoda• Gu- ukupni društveni proizvod• GI- izvozni društveni proizvod• /z navedenog odnosa formira se sledeća funkcija

Gd D @/A6C-"7, pri čemu je C-" saldo u trgovinskom !ilansu4• )aspodjela ukupnog društvenog proizvoda• &?P-društveni !ruto proizvod• -"t-minus materijalni troškovi• &P6G7-društveni proizvod• -*m-minus amortizacija• Gd-nacionalni 6neto7 dohodak • ?0&-!ruto lični dohoci• *. 6'7-akumulacija 6štednja7

'ektor stanovništa učestvuje u raspodjeli proizvoda i novčanim tokovima do!ijajućido!ijajući dohotke i primanja od preduzeća i drave, odnosno !anaka 6kao doznakama izinostranstva7/zdaci su za novčana davanja za ro!e i usluge, plaćanje poreza, investicije u ovom sektoru,vraćanje sredstava !ankama i odliv u inostranstvo'ektor preduzeća formira sredstva iz raspodjele preko prodaje proizvoda !ilo to dravi,

stanovništvu ili na inostranom trištu4 *gregatni ostvareni dohodak dijelom ide za na!avkufaktora proizvodnje, dijelom dravi za porez, dijelom stanovništvu 6plate radnicima7, dijelom !ankama 6otplate kredita i kamate7, a dijelom na svjetska trišta za plaćanje uvezene ro!e iusluga

(eto iznos je deficit ili višak'ektor drave u raspodjeli se uključuje po dva osnova$ naplatom poreza i doprinosa odstanovništva i preduzeća i drugo, davanjem stanovništvu 6trandferi7 i preduzećima6su!vencije7&rava moe da investira u ro!u ili L+ na finansijskom trištu

Politika dohotka protiv troškovne in*laije

• Potrošnja domaćinstva, javnog sektora i investiciona potrošnja


6/17

• % kapitalizmu stalno prisutna nedovoljna efektivna tranja• #!og relativnog zaostajanja potrošnje radnika da !i efektivna tranja !ila na

dovoljnom nivou potrošnja kapitala preduzetnika mora da raste !re od proizvodnje• Potrošnja radnika prati rast proizvodnje, a potrošnja kapitalista prati rast profita, kako

profit raste !re od nacionalnog dohotka, jedino će !ri rast štednje, odnosno

investicija !iti kompezirajući faktor pada glo!alne efektivne tranje• #klonost potrošnji je potrošnja u jednoj jedinii dohotka• +s ,+.• Marginalna sklonost potrošnji je promjena potrošnje usljed promjene dohotka• +s ,/+/.• #klonost štednji je štednja u jednoj jedinii dohotka• #s ,#.• Marginalna sklonost štednji je promjena štednje usljed promjene dohotka• #s ,/#/.

Porastom (acionalnog dohotka raste sklonost štednji, a opada sklonost potrošnji i o!rnuto, padom nacionalnog dohotka raste sklonost potrošnji, a pada sklonost štednji

.ada je /D' uspostavljena je ravnotea nacionalnog dohotka

.ada je 'M/ štednja stanovništva veća je od elje za investiranje, smanjuje se potrošnja, toutiče na smanjenje proizvodnje, smanjuje se kupovina, nagomilava se ro!a i otpuštaju seradnici, smanjuje se zaposlenost i smanjuje se dohodak stanovništva, što dovodi do opadanjaštednje i ravnoteu sa investicijama

'

@ Kunkcija potrošnje dohotkac1

G1

'

@1 / Kunkcija potrošnje, investicija

@1 @

G1 G3

'@/A A

Kunkcija potrošnje, investicija i dohotka@/ /


7/17

@ @

N1 N3 N5.ada je 'O/ znači da je veća potrošnja, raste proizvodnja sa porastom tranje, dolazi doširenja proizvodnje i upošljavanja radnika, porast zaposlenosti povećava dohodak

stanovništva koji dovodi do rasta štednje i ravnoteu investicija i štednje"ultiplikator investicija pokazuje kako promjena investicija utiče na promjenu štednje,odnosno potrošnje na visinu zaposlenosti i nacionalnog dohotka4"ultiplikator investicija zavisi od marginalne sklonosti potrošnji"ultiplikator investicija jednak je recipročnoj vrijednosti marginalne sklonosti štednji a

proporcionalan graničnoj sklonosti potrošnjiTeorija akcelaracijePromjene nacionalnog dohotka zavise od promjene investicija i potrošnje.ahan i *ftalion istrauju promjenu potrošnje 6osnovna sredstva, o!rtna sredstva i široka

potrošnja7 na ponašanje investicija

Privreda i opšte karakteristike tržišne ekonomijeOsnovni mehanizmi, mjere i instrumenti funkcionisanja privrede

Upravljanje ekonomskim i finansijskim tokovima savremenih privreda

Trište je mjesto gdje se sučeljavaju ponuda i potranja i valorizuju svi rezultati radaTrište i informacije koje trišni odnosi pruaju proizvođačima, potrošačima i dravi je

putokaz za određivanje su!jekata za odgovarajuću proizvodnju, ponudu, potranju i potrošnjuPonuda je količina neke ro!e ili usluga koje je određeni su!jekt spreman da proda poodgovarajućoj cijeniPonuda je determinisana$ trišnim cijenama proizvoda i faktora proizvodnje, troškovima

proizvodnje, tehničko-tehnološkim progresom, cijenom supstituta, očekivanjima proizvođačau pogledu !udućih kretanja cijene, stimulativnim i destimulativnim mjeramamakroekonomske politike, mjerama fiskalne i monetarne politike, već uspostavljenimodnosima na trištu, li!aralizacijom trišta, postojanjem monopola, oligopola, organizacijomtrišta

Kunkcija ponude, koja povezuje količine ponuđene ro!e i njihove cijene na trištu do!ijaslijedeći o!lik 6slika Q74 Kunkcija ponude ima

pozitivan rastući o!lik4 Proizvođač je uvijekspreman da ponudi povećanu količinu

proizvoda kada se povećaju cijena, ali i o!rnuto6kada uz nedovoljno visoke cijene, koje ne pokrivaju troškovne inpute nije u stanju daosigura takav prihod kojim će se pokrititroškovi poslovanja i osigurati odgovarajući

profit74 Tada dolazi do pada proizvodnje, pada ponude, nestašica i rasta cijena iznad;ravnotenog= nivoa4


8/17

P-normalna funkcija ponude, EP-savršeno elastičnakriva ponude i (ep-savršeno neelastična kriva

ponude4

Pomjeranje krive ponude sa ' na '1, uz datu tranju T, dovodi do sniavanja cijena sa ( na(1 uz novu tačku ravnotee )14 Ponuda ro!a ili usluga povećana je sa " na "14

.riva trišne ponude će imatinormalan o!lik samo u slučaju kadaizmeđu ponude i cijena ponuđenero!e postoji pozitivan odnos4

"eđutim, taj odnos moe !iti inegativan, kada će funkcija ponudeimati negativan nagi!4 To znači daće sa povećanjem trišne cijenero!e njihova ponuda opadati6umjesto da raste74

Povećanje cijena sa P1 na P3 proizvođači će povećati ponudu sa H1 na H, ali daljim povećanjem cijena na P5 i PB dolazi do pada ponude sa H3 na H5 na HB4

Povećanje tranje sa T na T1, uz sta!ilnu funkciju


9/17

ponude ' u visini ", dovodi do automatskog povećanja cijena sa ( na (1 i nove tačkeravnotee ponude i tranje u tački )14

*ko dođe do promjena krive ponude, uz sta!ilnu funkciju tranje, tada se njihovi međuso!niodnosi uspostavljajuna slijedeći način$

Pomjeranje krive ponude sa ' na '1, uz datutranju T, dovodi do sniavanja cijena sa ( na(1, uz novu tačku ravnotee )14 Ponuda ro!aili usluga povećana je sa " na "14

E0*'T/


10/17


11/17

Tako formirana agregatna tranja na trištu se susreće sa agregatnom ponudom na osnovučega se formira opšti nivo cijena ali i parcijalni nivo cijena

Pomjeranje funkcije ponude sa P1 na P3 uzdatu funkciju tranje 6T7, što je posljedica

povećane ponude H1H3 dovešće do novog presjeka krive ponude i krive tranje u tačkiE1 u tački ravnotee E34 /stovremeno dolazi ido sniavanja cijena sa P1 na P34Promjena funkcije tranje koja se autonomno

pomjera s lijeva na desno, pod djelovanjemfaktora koji je određuju4 %koliko pri tomefunkcija ponude ostane nepromijenjena6npr4z!og rastućih ukupnih ili jediničnihtroškova7 dolazi do poremećaja prethodneravnotee 6ukoliko je postojala7 i

uspostavljanja nove ravnotee između ove dvije krive, uz novu tačku ravnotee, ali i odnose ucijenama proizvoda na trištu4

Pod djelovanjem autonomnih faktorafunkcije tranje došlo je do pomjeranja ovefunkcije sa poloaja T1 na T3, uz fiksnufukciju ponude P94 )avnotea povećanetranje i date ponude uspostaviće se u novojtački ravnotee E3, ali uz porast cijena sa P1na P34 .oličina ponuđenih proizvoda tre!ala

!i se povećato sa E1 na E3 ali z!og rastućihtroškova proizvodnje 6koji mogu

progresivno da rastu u odnosu na porast proizvodnje, što vodi gu!icima u poslovanju7 izostaje nova ponuda4 To će još

više pokrenuti cijene na trištu, tako da će se cijene pomjeriti naviše u odnosu na poloaj P34avlja se fenomen fiksne ponude ro!e, tako da će se porast tranje uglavnom odraziti na

povećanje cijena4

%z fiksnu ponudu odnosi ponude i tranje do!ijaju slijedeći o!lik$

Porast tranje sa T1 na T3 ima direktan odraz na srazmjerno povećanje cijena sa p1 na p3 uzformiranje tačke ravnotee sa E1 na E34


12/17

Porast tranje sa T1 na T3 automatski će se odrazitina povećanje ponude, uz sta!ilnost cijena4

% slučaju kad je elastičnost tranje veća odelastičnosti ponude njihovo usklađivanje se vrši uz !re reagovanje proizvodnje i dodatne

mase ro!e na trištu 6H1H37 u odnosu na pomjeranje cijena proizvoda 6p1p374 %ravnoteenje ponude i tranje vrši se !rzim prilagođavanjem nove ponude već formiranoj tranji na trištu4Tačka E1 presjeka krivih T i P34

% slučaju kada je elastičnost tranje manja od ponude, kriva tranje 6T7 je strmija, tranja !rereaguje na promjene cijena, dok se ponuda ponaša u većoj korelaciji sa promjenom cijena amanje u ponuđenoj količini proizvoda 6H1H374 Povećana elastičnost ponude u odnosu nacijene dovodi i do !rzog reagovanja proizvodnje na trišne impulse cijena, tako da jeusklađivanje ponude i tranje na trištu mehanizmom promjena cijena vrlo značajno i !rzo4@ijene postaju, u tom slučaju, indikatori za prilagođavanje ponude i tranje i njihovoguravnoteavanja4 To je mehanizam automatskog djelovanja trišta u sistemu perfektne6potpune7 konkurencije4


13/17

Povećanjem dohotka 6"7, novčanih primanja itranje na trištu i pomjeranje krive sa T1 naT3, T5 uz istovremene promjene ponude P koja je elastična na tranju, dovodi do pomjeranja

cijena, nove ponude, ali i odnosa ponude i tranje, uz formiranje nove tačke ravnotee )1 )3 i)54

Porast cijena, odnosno visok nivo cijena,o!ara tranju sve do tačke ?4 'niavanje cijena 6linija ""97 dovodi do povećanja tranje4)avnotea se uspostavlja na različitim nivoima kom!inacije ponude, tranje, dohotka i cijena4% određenom momentu na trištu se javlja tzv4 indiferencija potrošača, kada potrošači nereaguju na kretanje cijena i ponude ro!a4

#avršena i nesavršena trišna konkurenija'avršena konkurencija postoji ukoliko su ispunjeni sledeći uslovi$ veliki !roj kupaca i

prodavaca, homogeni proizvod, maksimizacija do!iti, slo!odan ulaz i izlaz, nemiješanjedrave, savršena mo!ilnost faktora proizvodnje i savršena informisanost


14/17

*gregatna ponuda na konkurentnom trištu je z!ir ponuda pojedinačnih proizvođača4

Kunkcija ponude je u stvari funkcija cijena4%slov ravnotee je da je PDT

Tranja i granični troškovi proizvoda sijeku se u tački E, što uz formiranje cijena P1 osigurava prihod od H14 *ko dođe do porasta ukupnih troškova 6%t7 njihova granica širenja predstavlja granični trošak 6At7 tako da se uz datu tranju moraju sniziti cijene sa P1 na P54)avnotea se uspostavlja uz prilagođavanje ponude odgovarajućoj tranji4?udući da je na E5 osigurana jednakost At, %t i P5, proizvođač ne moe povećanjemkapaciteta povećati ukupnu do!it4 #!og toga je u toj tački i ostvaren optimalni proizvodnikapacitet 6na dugi rok74 Proizvođač u dugoročnoj ravnotei ostvaruje do!it od E54 Takvado!it privlači i druge proizvođače koji povećavaju proizvodnju i ponudu na trištu4 'ada seukupna kriva agregatne ponude pomjera udesno, što uz datu krivu tranje dovodi dosniavanja cijena4 To uz date troškove smanjuje do!it4 Tenja za maksimiziranjem do!iti nadugi rok na taj način dovodi do smanjenja do!iti svakog proizvođača4 To je tendencijaopadanja do!iti na dugi rok4

Proces uspostavljanja dugoročne glo!alne ravnotee na trištu na dugi rok moe se prikazatina slijedeći način$


15/17

%z ponudu P1 i tranju T proizvođačostvaruje visoku do!it preko cijena P14 %zkonkurentsko trište to povlači nove

ponuđače u tu granu4 #!og toga kriva ponude

pomjera se u desno P3, P5 što dovodi doopadanja cijena P3 i P54

"onopol- stanje na trištu gdje proizvođač moe osjetno da utiče na cijenu proizvoda4 "oe !iti prirodan, ekonomski, oktopodski4Potpuni monopol postoji kada na trištu ima samo jedan prodavac, kad je tranja za tim

proizvodom potpuno neelastična, kad nema supstituta, kada je premještanje kapitala iz graneu granu onemogućeno, kad potpuno kontroliše cijenu, proizvodnju i ponudu

Kunkcija tranje marginalnog i prosječnog prihoda


16/17

konomska *unkija drave u savremenom trišnom sistemu

'avremena ideologija trišnog društva$ nevidljiva ruka iz klasične ekonomije i trišnimehanizam omogućava ostvarenje Pareto optimuma4&rava u trišnom društvu ima ekonomsku funkciju i političku funkcijuEkonomske funkcije drave su$ dravno vlasništvo, povećana koncentracija i centralizacijakapitala, dravno regulisanje privrednog razvoja i cikličnog kretanja privrede, !udetska

politika, monetarni sistem, poreska politika, dravno regulisanje trišta, dravno planiranje,dravno sporazumijevanje sa sindikatom i poslodavcimaPolitička funkcija je skup mjera u zaštiti pojedinca, odnosno institucija u sistemu

- ean ?aptist 'aN i &avid )icardo ortodoksni sljed!enici doktrine laissez fairesmatraju da ponuda u uslovima slo!odne konkurencije automatski izazivaodgovarajuću tranju i da se zato u kapitalizmu ne postavlja pro!lem realizacije ro!e injenog uspješnog plasmana

- .eNnes, suprotno tome smatra da efektivna tranja stvara glo!alnu ponudu4 Premanjemu osnovni faktori koji djeluju na zaposlenost i nacionalni dohodak su sklonost ka

potrošnji i marginalna produktivnost kapitala 6marginalna efikasnost kapitala74 >tednja je korisna za pojedinca i društvo samo u sistemu pune zaposlenosti jer u tom slučajuštedljivost omogućava o!imne investicije4

Monetarna makroekonomija- 3snove monetarizma

• *nalizira osnovne pravce djelovanja novca na opšte tokove proizvodnje i na njeneodređene parametre$investicije, potrošnju i cijene

• "ilton Kridman- kvantitativna teorija novca je teorija tranje novca 6ova teorija uzimaza ponudu novca stopu rasta novčane mase gdje postojeća količina novca tre!a daodgovara tranji novca7

• R D GFr • (eokvantitativna teorija nastoji da o!jasni faktore koji determinišu tranju novca• (ovac prema Kridmanu se dri u pet o!lika imovine$ novac, o!veznice, akcije, fizička

do!ra !ez ljudskog kapitala i ljudski kapital• /z različitog o!lika imovine dolazi do razlikovanja pet o!lika tokova dohotka$

dohodak od novca kao depozita, kamataS dohodak od o!veznica, dohodak od akcijaS


17/17

dohodak od fizičkih do!ara koje zavise od kretanja cijenaS dohodak od proizvodnog iliradnog kapaciteta čovjeka 6radne sposo!nosti, nivo o!razovanja7

• )eformulisanje kvantitativne teorije novca polazi od stava da je funkcija novca vrlosta!ilna i to znatno sta!ilnija od funkcije potranje i funkcije investicija

• +elike promjene su moguće kod samo nominalne količine novca, dok je realna

količina novca sta!ilna• &a !i se opšti nivo cijena odrao sta!ilnim potre!no je da se količina novca povećava

paralelno sa povećanjem proizvodnje i stanovništva• &ugoročna stopa monetarnog rasta tre!ala !i da iznosi 5-• +eći ili manji porast novčane mase od tog nivoa dovešće do inflacije, odnosno

deflacije

makroekonomija-skripta.docx

Documents