ministry of education · 2020-04-05 · ministry of education namibia senior secondary certificate...

30
MINISTRY OF EDUCATION NAMIBIA SENIOR SECONDARY CERTIFICATE THESE PAPERS AND MARK SCHEMES SERVE TO EXEMPLIFY THE SPECIFICATIONS IN THE LOCALISED NSSC RUKWANGALI FIRST LANGUAGE ORDINARY LEVEL SYLLABUS 2006 RUKWANGALI FIRST LANGUAGE SPECIMEN PAPERS 1, 2 and 4 AND MARK SCHEMES ORDINARY LEVEL GRADES 11 – 12

Upload: others

Post on 26-Jul-2020

71 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: MINISTRY OF EDUCATION · 2020-04-05 · ministry of education namibia senior secondary certificate these papers and mark schemes serve to exemplify the specifications in the localised

MINISTRY OF EDUCATION

NAMIBIA SENIOR SECONDARY CERTIFICATE

THESE PAPERS AND MARK SCHEMES SERVE TO EXEMPLIFY THE SPECIFICATIONS IN THE LOCALISED

NSSC RUKWANGALI FIRST LANGUAGE ORDINARY LEVEL SYLLABUS

2006

RUKWANGALI FIRST LANGUAGE SPECIMEN PAPERS 1, 2 and 4

AND MARK SCHEMES

ORDINARY LEVEL

GRADES 11 – 12

Page 2: MINISTRY OF EDUCATION · 2020-04-05 · ministry of education namibia senior secondary certificate these papers and mark schemes serve to exemplify the specifications in the localised

Ministry of Education National Institute for Educational Development Private Bag 2034 Okahandja Namibia © Copyright NIED, Ministry of Education, 2005 NSSCO Rukwangali First Languagey Specimen Paper Booklet Grades 11-12 ISBN: 99916-69-81-7 Printed by NIED Publication date: 2005

Page 3: MINISTRY OF EDUCATION · 2020-04-05 · ministry of education namibia senior secondary certificate these papers and mark schemes serve to exemplify the specifications in the localised

TABLE OF CONTENTS Paper 1: Reading and Directed Writing Specimen Paper .........................................................1

Paper 1: Mark Scheme..............................................................................................................7

Paper 2: Continuous Writing Specimen Paper........................................................................11

Paper 2: Mark Scheme............................................................................................................13

Paper 4: Literature Specimen Paper.........................................................................................15

Paper 4: Mark Scheme............................................................................................................21

Page 4: MINISTRY OF EDUCATION · 2020-04-05 · ministry of education namibia senior secondary certificate these papers and mark schemes serve to exemplify the specifications in the localised
Page 5: MINISTRY OF EDUCATION · 2020-04-05 · ministry of education namibia senior secondary certificate these papers and mark schemes serve to exemplify the specifications in the localised

1

MINISTRY OF EDUCATION

Namibia Senior Secondary Certificate (NSSC)

RUKWANGALI FIRST LANGUAGE: ORDINARY LEVEL

PAPER 1: READING AND DIRECTED WRITING SPECIMEN PAPER

Time: 2 Hours 30 minutes

Page 6: MINISTRY OF EDUCATION · 2020-04-05 · ministry of education namibia senior secondary certificate these papers and mark schemes serve to exemplify the specifications in the localised

2

RUHA 1 Resa sireswa sina kukwama ko, makura o limburure mapuro 1 no-2. SIRESWA 1 Kolisire ta zuvhu omu vana kumudeka, tava mu zundwire komeho. Nonkango daDjeksoni tadi va harukisa makura tava ligumagura ngwendi nongombe vana kusinga nongora. "Kapi natu diruka! Tatu kara kooku!" Yimo ana kuzigira unene mukadi gumwe. "Hawe, kapi natu diruka!" yimo yina kuhagara monomuliu eyovi. Djeksoni ta zerura mawoko gendi meguru, ta ga viragura a va mwenekede. Apa gana kulitura mazwi govantu, ta zigire asi: "Ezi yizo nkango zomukurona gosirumbu asi mu diruke… mu ze kondundu … Oku kudona…" "Tatu kara kooku!" yimo ana kuzigira gumwe, makura mbunga nazinye tazi tambura ko. "Oku mema pepi…" Yimo ana kuzigira gumwe. "Oku pepi nomahina," yimo ana kugweda ko nagepeke. "Kapi tuna hara kudirukira kondundu; tuna hara tu dirukire kononzugo," yimo ana kudizahura mo gumwe. Tava lihaverere awo vana lipaterekeda. "Sirumbu gomukurona ta ya pereke yipako yeni a yi tware kondundu," yimo ana kuzigira Djeksoni oku ana tjimpuka. Ta hetekere ko kukara mulimburukwi komeho zomuporosikurona. Eyi ana kuuyunga ngoso kapi ana diva asi vana yi zuvhu eyi ka tantere ntaantani mbunga. "Tuna hara nonzugo!" yimo vana kuzigira. "Nonzugo … Nonzugo … Nonzugo …" Tapa tameke kukara ndjorongani. Nonyongo kuna kuvirauka mompepo, tava lisindaike va ze komeho amo mokatji omo vakadi kuna kuzigira nouzaruke, makura mazwi gawo taga gava nonkondo kombunga. "Nonzugo … Nonzugo … Nonzugo …!" Ntaantani yizo nkugo zina kara nye ezi zina kulilimburura moupyu wonohonga dezuva. Kolisire ta zunzu kovaporosi. Awo kuna sikama komambamba va hana kulinyunganga. Makura ta tara kwaDjeksoni. Ta mono omu ana kumuuyungisa sirumbu gumwe. Djeksoni ta kugu asi: "Nonzugo ngomu di gwana tupu, nye pomuhowo mwa hepa tanko kudirukira kondundu oku kuna kara eyoworoko … Muna hara hena masiku ngwendi gaga gana tundu ko ndi? Yimo ngoso ana kupura mukurona govaporosi." "Kondundu nako kuroka ko mvhura … kupepa ko mpepo nakamanya!" yimo ana kuzigira gumwe, makura navenye tava tambura ozo nkugo oku tava zoro, tava zedagura oku vana sense yeeyi esi kwawo kuna kara siruwo soyita youtwiku. Ano mokatji kombunga ozo zonene kuna kara mo gumwe ogu ga nyenga unene yirumbu. Ta zuguma mburo zi pupire kontunda zonomutwe dombunga. Tazi ka gwira konompadi domuporosikurona. Makura mugara gumwe gokudira kudivikwa ta sangumuna yita. "Tooneni!" yimo yina kuhagara eyi yina kutunda monomutjima dombunga. Mbunga tazi litaura pokatji nononkondo, makura ava vana kara komeho tava gwaagwa nokuvalyatanga ava wokonyima. "Tooneni!" Tava nanenene Kolisire, morwa age kuna kara ngwendi sitji esi zina kunyunga-nyunga mpepo. Yirumbu yitatu tayi piruka yi tengure konyima. Vaporosi wovasogani tava pumukire komeho, nomburo dawo vana di zerura. Mokavegagona koporuhayera Djeksoni ta hupu mo gelike, sipara sendi tasi vembera, mawoko gendi ana ga zerura asi a kambadare kukondera owo vana kuliromba. Nye tava mu

Page 7: MINISTRY OF EDUCATION · 2020-04-05 · ministry of education namibia senior secondary certificate these papers and mark schemes serve to exemplify the specifications in the localised

3

rondo. Eli kapisi yilyo ehandu lyokuhova ana kumona ogo mukurona govaporosi gosirumbu. Age nare ga mona omu za myonene mbunga zokuhanduka vaporosi wovasovagani nava woyirumbu. Yiyo nye ana kudukira komeho a gave erawiro lyesupi kovaporosi wovasovagani. Awo tava ligora mo usimbu-usimbu, makura vaporosi woyirumbu tava nyorokere komeho, mauta gawo nare momaroyero gana kara. Eyi kapi zina kuyimona mbunga ozo zina kuliromba. Tuuta oto totusupi natu va monesa honde. Mawoko taga nyangura mamanya gomadona, nomburo kuna kusiva mombepo ano nombere kuna kupaima kosite zezuva. "Tooneni…" Muporosikurona ta roya nohanga dongandi nombisitoli zendi keguru lyonomutwe dawo. Kapi ana hara kumona honde, morwa azo yizo azi kwama ko nkenye apa. Eta limwe tupu lyohonde kuvhura kuretesa po unkore wovantu mayovi murongo, eyi ana yi diva. Nye siponga sombisitoli kwawo naina kapisi sinene unene. Ehandu eli kali tundire masiku gonkera komvhura nakamanya, lina nenepa kupitakana yininke yoyinzi. Emanya lyedigu tali ka toona pokatji komeho gougara gomuporosikurona. Ta sasagana ta ka diginina ponompadi dendi, makura ta pundauka po nontambo dongandi a tjilire keyoworoko. Makura ta liganda. Nkugo zoruhafo kuna kuzilimburura mevhu lyetarara. Muporosikurona ogu ka rondo mosihauto, ta vatuka mo, ta zigire erawiro lyesupi. Mauta gokugenderera kuroya taga rusa nohanze dongandi… Vahomokeli wokomeho tava gu kuliwora kawomba. Mawoko gawo taga lihepeke kufungatera site sezuva, ano tuna twawo kuna kulirorora kupapara mwenyo. "Hagekeni kurwa!" yimo ana kugenderera kuzigira muporosikurona konyima zapa ka va divisa va roye. Naruvali si tapa mwena…nokulitura teete. Awo tava tara kwava vana gu, makura tava tara hena kovaporosi ava vana tura nare mauta gawo komaroyero. Nomfa dina moneka nawa-nawa. Dina myauka ngwendi nohonga dezuva edi adi temene napenye. Make tava ga zanzununa, mamanya kuna kusenutuka mo ga gwire pevhu. "Nsene pweli gumwe ogu na tampura ntambo zimwe komeho, tava mu roya!" yimo ana kuzuvha Kolisire yina kutunda komuporosikurona. "Ose kuna wizire ku ya mu kwafa, kapisi kuyatjisa honde zeni."

Page 8: MINISTRY OF EDUCATION · 2020-04-05 · ministry of education namibia senior secondary certificate these papers and mark schemes serve to exemplify the specifications in the localised

4

EPURO 1 Nsene to limburura yuma (a) dogoro (c) to tjanga tupu nomora A, B, C ndi D posipepa soge sokulimbwilira o likide elimbururo lyouhunga. (a) Eyi va nyokerere vantu kudiruka morwa

A sirumbu yige ga here kuvadirura B Kolisire yige ga va reterere mbudi C awo kuparuka nawa pevega eli D awo kwa here kugwana nonzugo (1)

(b) Mbunga kwa monekesere upenda A awo kwa lihaverere B awo kwa nyokere kudiruka C awo kwa rwanesere vaporosi D awo kwa tjisisire honde (1)

(c) Pwa kara vantu etjisohonde kuretesa po

A nyengo mokatji kovantu B vantu kutameka kulitjira C vantu kudukira usimbu keyoworoko D vantu kulidipagesa koyikwata (1)

(d) MONONKANGO DAAMOGE simwitira eyi ya retesere po nkugo zoruhafo. (1) (e) Muporosikurona kwa uyungire asi… “kapisi kuyatjisa honde zeni”.

Yinke ga tembe? (1) (f) Monombunga edi mbali kwa tundire mo marawiro aga ga

retesere po kurwana. Kwankenye mbunga tumbura ko limwe. (2) (g) (Mosireswa esi ono lirongere mo asi mbunga zovasongani).

Yinke ono lirongo mo omu mosireswa yokuhawena mbunga ezi zovasovagani? Gava umbangi wokutundilira mosireswa wa hamena etokoro lyawo, eyi va rugene neyi va uyungire.Gava nokonda ntatu. (3)

[10] EPURO 2 Kolisire gumwe ga kere apa za horokerere ndjorongani. Tu tante asi nyove kolisire wa yi limonenene, makura o tjangere vaporosi egawoyitundwamo lyosihorokwa esi omu ono kusingonona nayinye eyi ya horokere. Tjanga epenuno limwe noharufa.

[20]

Page 9: MINISTRY OF EDUCATION · 2020-04-05 · ministry of education namibia senior secondary certificate these papers and mark schemes serve to exemplify the specifications in the localised

5

RUHA B Resa sireswa sina kukwama ko makura o limburure mapuro 3 no-4. SIRESWA 2 Maria kwa handukire kupitakanena ezuva olyo. Nonkango dendi dimwe edi ga uyungire pokutangura naKutetuka dedi: "Ove munkonko eyi ono mu tjidire gwina karambakambara yisi nani? Tara nye omu ono tjisisa marovhu gange!" "Ono yi diva nyamoge asi yisinke nina yi ruganene yangesi…" Ta limburura ngoso Kutetuka nomehomeho morwa kwa zulire po vantu pevega olyo. Tava lilikaike nokulipatana-patana. "Futa marovhu gange Kutetuka!" Ame kulifira kufuta turovhu toge twevhuuvhu ove Maria! Ntene ono hara yimaliva yoge, zende o ka mu varere mpadi zendi mwina zina ka tutumuna mbundu ngwendi sikakundukundu. Zende, ntene no ka mu gwana, ya, ka mu futise nampili asi sihora soge." Ta uyunga ngoso Kutetuka. Simpe ta gwenda ko hena nonkango dimwe asi kwendi yimaliva mbuumbu, mbumbu mbumbu ngwendi yosiyowo, nye kapi ta yi ku makeda Maria nampili silinga zimwe tupu. Tava linungurukire tanko katundegona. Muntu gumwe mombunga ta uyungire konhi asi: "Anone ava vantu vana litjira navenye." Yigamba eyi Maria ga yi zuvhir makura ta yi mu ninkisa a gume Kutetuka komburukweva. "Wa ha guma nge man!" Ta uyunga Kutetuka a harukire Maria. Tupu ga ninka Maria asi a mu gume hena rwauvali, Kutetuka nare ana ru vambura Maria ronsitakutwi asi: "Mwaku!" Maria ta mono ugeha, sinamahako, uhenga, sineguru, uzera nousovagani. Yosili ngwendi ekongoro ga mwene. Ta ka hengetera pevhu ngwendi gogu vana tanda egonga pongambu. Ta hingire a lipurakene eyi ga zuvhire kunuka ngwendi mukota momazuru gendi. Konyima zosiruwogona ntani nye ga ka lizuvha nonkondo tadi wiza mo hena morutu. Age ta diworoka nkango ezi ga mu tanterere mukwawo gumwe asi, mugara nyime, kapi ava sikama nendi mononyongo, mokasompo nomonomungunda hansa. Kutetuka ta piruka tanko a tare kombunga oku ta uyunga asi: "Ame kapi na diva kurwana nomukadi, ngano mugara mukwetu hansa." Ta tantere vantu asi: "Nakauke tupu nina mu gumu, nare ta hara kufa." Age kwa here kurwana nosigara saMaria esi sa limangaika yiutowo-towo komawoko ngwendi mutembu. Ha ga za mokulikanganga Kutetuka, maria nare ana katuka va likwate monomungunda, Kutetuka ta uyunga asi: "Maria, tani kudipaga ame naina. Kapi nani lididimikira upote woge owo wozanyi, ngesi." Maria ta tokora asi nkenye eyi na hara Kutetuka asi a yi rugane kwaMaria ntene kuvhura yi mu horokere tupu. Tava lideraganesa siruwo ngwendi yikondomboro. Vantu tava ya pongo va tare. Kutetuka kwa gazarere asi ta ka zerura rumwe tupu meguru makura a mu bwakure pevhu ngwendi etanga vantu va tetuke. Ano kapi nye ya horokere ngoso. LyovaMaria na li zerura meguru asi a ligande alyo tali ka ndjikama ngwendi mbisi. Rumwe, ruvali narutatu nye simpe ngwendi yokurota: Kutetuka kapi ana kuvhura kuganda Maria. Kutetuka ta zoro tanko ntani ga lihuma ruve, ta zeragura Maria meguru negano lyokumudivareka asi a mu hendure a gwire pevhu nayo kapi ya tompokere. "Mugarazuni ntani yige gokuvhura kurwapeka Maria pevhu ngwendi mutambara kapisi kalyankaza."

Page 10: MINISTRY OF EDUCATION · 2020-04-05 · ministry of education namibia senior secondary certificate these papers and mark schemes serve to exemplify the specifications in the localised

6

Kutetuka ta kondjo siruwo sosire asi a gande Maria dogoro ta tjimpuka ta kukuta porutu. Nkenye ekambadaro, Maria ta ka ndjikama ngwendi ehewo vana ponyo mevhu. Mombunga zovantu ava va ya pongere va tarere tamu tundu ezwi lyomukadi gumwe lya zuvhikire asi: "Ya, muna ligwana nomukadi gongombe naina! Yigara yomu moRundu ya yika kunwa marovhu govantu mawoko-woko ya hana kufuta. Ntene nomazego goge mu huma, mugara sikasama, kapisi muntu gokudanesa ngwendi mukadi mukweni! Kwata nononkondo moomu o kwata munhwi apa o tu yisima yomahangu." Mukurukadi ogo ta zoro o ku ta lilikida. Ano vagara vamwe mombunga tava mu handukire: "Hey! Ka korwere kwina! Eyi ono kulilikida nongoma dina kara po apa ndi?" "Heheeee! Nye gogo sa Maria zaSidiveni tupu! Yosili ove mumati ntene naina kapi ono lihaka kapi no mu tura pehu. Kapi a tjira yita yomapumba ogo mukadona." Vagara kwa here asi Kutetuka ngano yige na ganda Maria neisi va swauka vagara, ano vakadi nawo kwa here asi ngano maria yige na ganda Kutetuka. Tava litutumbisa siruwo pwa hana kugwa gumwe. Kutetuka ogu ga uyungire petameko kapi hena ana kuuyunga. Nehuguvaro lyokufundamarwanambo nalyo tali kara mesinganyeko ngwendi mundiro gosera guna kara kompepo. Maria ta uyunga asi age ta fire usili woyimaliwa yendi. EPURO: 3 (a) Tjanga ekamo lyonokonda nadinye, morwasinke eparu lyaKolisire neli lyaMaria lya

karerere udigu paukaro? (10) (b) Tjanga malisigo nomalifano gana kumoneka moyireswa eyi yivali. (10)

Ruganesa nonkango danyamoge moomu ono yi harere. Tjanga epepa limwe noharufa, kukwama mounenetjangeso nondanda doge.

[20] EPURO: 4 A pa ga rwene Kutetuka naMaria nove gumwe wa kerepo, ntani wa divire ntundiliro zoudigu wawo. Nove wa kambadarere sankondonkodno kukandana po ndjorongani zina, nye kapi ya tompokere. Tjangera foromani gomukunda gweni mbapira omu ono kugava mauzera gosihorokwa mudima. Nonkango doge di sike ko-250 ngoso. (Tjanga epepa limwe noharufa, kukwama mounenetjangeso nondanda doge).

[20]

Page 11: MINISTRY OF EDUCATION · 2020-04-05 · ministry of education namibia senior secondary certificate these papers and mark schemes serve to exemplify the specifications in the localised

7

MINISTRY OF EDUCATION

Namibia Senior Secondary Certificate (NSSC)

RUKWANGALI FIRST LANGUAGE: ORDINARY LEVEL

PAPER 1: MARK SCHEME

EPURO 1 RUHA A (a) C (1) (b) C (1) (c) A (1) (d) Nkugo zoruhafa kwazi retesere po paapa mugara gumwe mombunga ga vetere

muporosikurona emanya ali gandere pevhu, yiyo yahafesere mbunga. (murongwa kuvhura kuruganesa magano peke) (1)

(e) Age kwa tembe asi sitambo sawo sokuretesa po mbili nokuwapukurura eparu

lyovantu kapisi kuvadipaga (Magano peke nago nawa tupu). (1) (f) - kovasovagani erawiro, ezugumo mamanya nonomburo.

- Kovaporosi erawiro, lyokusininika vantu va dirukire kondundu/hena nokuvaroya (Magano keke nago nawa tupu). (2)

(g) - Mbunga zovasovagani kwa here ngano vaha dirukira kondundu koruhepo, awo

kwa here kukara kononzugo dawo pepi nomema. Awo vantu va dilire kutjira yirumbu.

- Kwa tokwere asi tava rwanesa vaporosi nomamanya nonomburo dawo. 2. "Tooneni" yimo va uyungire

"Tuna hara nonzugo" yimo va uyingire netokoro lyokuzuguma vaporosi mamanya. Etokoro limwe lyeli "kapi tuna hara kudirukira kondundu ose". (Murongwa kuvhura kuruganesa magano peke) [3]

Page 12: MINISTRY OF EDUCATION · 2020-04-05 · ministry of education namibia senior secondary certificate these papers and mark schemes serve to exemplify the specifications in the localised

8

EPURO 2 - RUHA A Kepuro eli munona kuvhura kutjanga nokuruganesa nkenye rudi rwegawoyitundwamo.. Kuvhura li kare egawoyitundwamo lyopasikwamo ndi lyopahasikwamo. Mukoreki a tarurure ndunganeso zeyi yina kukwama ko komutjangi. - maruhatjango (yiparatjangwa nsene ana yi ruganesa munona. - ndunganesoraka - yidivisoreseso mouhunga - esipero - nondanda douhunga - yikaramo + nontjangeso - etungomagano - yiruwo yosipimpo - egaununonkango - eruganesa ndongeraka (Murongwa kuvhura kuruganesa hena magano ganyamwendi moomu ana yi harere omu ana zuvhu epuro).

[20] EPURO: 3 (a) Murongwa a gave mwene nokonda edi ana hara dina hamene ekamo lyeparu lyaMaria

naKolisire. Munona mwene a hamene nkenye oku a lize nepuro eli vana pura. A gave hena nokonda dina zere nawa nawa.

[10] (b) Murongwa a papare mwene malifano nomalisigo nkenye aga na gwana moyireswa eyi

yivali. Murongwa a tjange sipepa noukahe ngoso (Mukoreki nage a divelise yikaramo yomoyireswa yivali eyi. A ruganese Sigwedoko A songenderokoreko va pandeka konyima zomemorandumu).

[10)

[20] [Murongwa a tjange sipepa noukahe ngoso].

Page 13: MINISTRY OF EDUCATION · 2020-04-05 · ministry of education namibia senior secondary certificate these papers and mark schemes serve to exemplify the specifications in the localised

9

RUHA: B EPURO: 4 Murongwaa ga hepa kutjanga mbilive zopangesefa kapisi zopaundambo. Ano murongwa ga hepa kusikisamo yihepwa yafira kukara mombilive zorupe oru. Sihonena ngwendi

- NoAderesi mbali, zomutjangi nezi zomutjangerwa. Korulyo, zendi mutjangi, korumonho zomutjangerwa.

- Kwedi kukutjanga moRukwangali - Kwato yidivisoreseso konoAderesi; - Kusupipika kutjanga, kombinga zoyikaramo. - Etameko nalyo kulitjanga ko - Sihonena: Komunekuto gefumano. - Siparatjangwa naso kusigweda ko/kusitjanga ko, sihonena: Sihorokwa

sopomukunda gwetu" nokusitenda. - Ehageso nalyo kulitjanga ko, omu lya fira pauhunga, sihonena: Gweni gefumadeko/Gweni gehuguvaro - Edina kulikakadeka ko nalyo pakuzura. (Sihonena Herman Thomas)

[20] [Murongwa a tjange sipepa noharufa] [Murongi a ruganese Sigwedoko A soNgendesokoreko zoSipepa 1]

Page 14: MINISTRY OF EDUCATION · 2020-04-05 · ministry of education namibia senior secondary certificate these papers and mark schemes serve to exemplify the specifications in the localised

10

Page 15: MINISTRY OF EDUCATION · 2020-04-05 · ministry of education namibia senior secondary certificate these papers and mark schemes serve to exemplify the specifications in the localised

11

MINISTRY OF EDUCATION

Namibia Senior Secondary Certificate (NSSC)

RUKWANGALI FIRST LANGUAGE: ORDINARY LEVEL

PAPER 2: CONTINUOUS WRITING SPECIMEN PAPER

Time: 1 Hour 15 Minutes

Page 16: MINISTRY OF EDUCATION · 2020-04-05 · ministry of education namibia senior secondary certificate these papers and mark schemes serve to exemplify the specifications in the localised

12

Yiparatjangwa oyo yina kukwama ko yi resa. Nsene yina kuzuvhikire, horowora po simwe. Makura o tjange etjangototo lina siki kononkango 400-500 (mapepa 2-3). Wa ha divara eruganeso yidivisoreseso nonoveta nkenye dontjangeso. 1. Mulyo gomawoli moNamibia. 2. Eyi ayi retesa po ukorokotji monkarapamwe. 3. Ehamba lyoAIDS lina kontora. 4. Tjanga moomu ono yi harere yina hamene sisewe oso: Karunga kuunga, mukisi

kupumagura. 5. Nongano nomasimwititi gopampo pwantani. 6. Mulyo gokulironga yikwamarutjeno, kompyuta nointanete. 7. Sitambo sokulironga eraka lyomvharerwa. 8. Tjanga moomu ono yi harere mokukumburura kononzira dokamutango oko.

To mono ogo ana kupita? Mosirongo sosiwa ga tungire. Ono diva mpili ngomu ana kupita? Nomukadi novana va tungire. Kwa tungire membo lyenene Mouwa mompora zonene. Diworoka Rasarusa, pa - PS Koita

9. Tjanga moomu ono yi harere yina hama efano olyo konhi.

Page 17: MINISTRY OF EDUCATION · 2020-04-05 · ministry of education namibia senior secondary certificate these papers and mark schemes serve to exemplify the specifications in the localised

13

MINISTRY OF EDUCATION

Namibia Senior Secondary Certificate (NSSC)

RUKWANGALI FIRST LANGUAGE: ORDINARY LEVEL

PAPER 2: MARK SCHEME

Page 18: MINISTRY OF EDUCATION · 2020-04-05 · ministry of education namibia senior secondary certificate these papers and mark schemes serve to exemplify the specifications in the localised

14

SIGWEDOKO B: NGENDESOKOREKO ZOYIRUGANA YETJANGOTWIKIDO (Sipepa 2) NSSCO RUKWANGALI ERAKA LYOKUHOVA

KUMWE: 30/20 Sihonena: Y3+E4=8/20 Eraka + nompi Yikaramo

1. Yamwene; kugazara; kutompoka; uhwinkango womutaro; mutungo gokuzeruka; maruhatjango gomawa; emono lyokuzeruka; mwato mapukondanda

2. Eruganeso eraka lyokugazara esesu; eruganeso mouhunga yisewe; uhwinkango peguru nakauke paunakatji; maruhatjango gomawa; kudiva asi nalye ana kuuyunga; mapuko masesu

3. Kwato magazaro, uhwinkango wopokatji; nomutungo donontanto dononsupi, maruhatjango gepuko; nokudivasi asi wolye vapurakeni; eraka kapisi lyamwene; mapuko gomanzi; mpi za hana kuziramo

4. Etomporo lyesesu mokutuntura magazaro; uhwinkango wousesu; mutungontanto gwahanaudumba; eturomaruhatjango lyedona; kwato epakerombili ava vana kupurakena; mapuko gomanene kuna kuzonesa.

5. Eyi ana kutanta kapi yina kuzuvhika; uhwinkango wepuko; nontanto dokupira kumanesa; mapuko gomanene gomanzi

1. Uwaawa; yamwene; mbudi zontjimantjima zimwe; ezokomeho kuna kumoneka; kuna kuyengwa; mutungo kuna kuzuvhika; sumauyungwa sina zuvhika

30-27 26-24 23-21 (20-17) (16-14)

2. Peguru nakauke lyounakatji mokuzuvha sumauyungwa; ntimantjima zombudi kuna kuzuvhika; mutungo moomu gwa fira; mutungo gouhunga.

26-24 23-21 20-17 16-14 13-10

3. Kuna kuzuvha sumauyungwa; ntjima-ntjima zombudi kuna lihana; mutungu kuna tavauka nakauke; kuna kuhamena kosumauyungwa; foroma ngwa tupu.

23-21 20-17 16-14 13-10 9-7

4. Kwato mbinga zongandi zosumauyungwa; kwato ntjima-ntjima zombudi zina kumoneka; kapi yina kutovarera muresi, mapuko gomanzi goforoma; marugururo ga hana hepero.

(20-17) 16-14 13-10 9-7 6-4

5. Yikaramo kapi yina hameneko; kwato elikwamo; mwato mbudi; magano kapi gana likwatakana; ure wepuko; erugururo lina kudira kutanta yuma.

(16-14) 13-10 9-7 6-4 3-1

Nsene esansekototo lina pitakana nonkango 300, yikaramo kuyikonakona tupu kosivaro souhunga sononkango. Yikaramo makura kuyimona asi kuna zapuka koyininke yomalitundakano, ezokomeho, ngo.ngo. Kapi vana kuyidimburura asi Rukwangali = 0.

Page 19: MINISTRY OF EDUCATION · 2020-04-05 · ministry of education namibia senior secondary certificate these papers and mark schemes serve to exemplify the specifications in the localised

15

MINISTRY OF EDUCATION

Namibia Senior Secondary Certificate (NSSC)

RUKWANGALI FIRST LANGUAGE: ORDINARY LEVEL

PAPER 4: LITERATURE SPECIMEN PAPER

MARKS: 60 TIME: 2 Hours 30 Minutes Mapukururo kovarongwa (a) Yitwa yankenye epuro kunayitjanga moyintetwa konhi. (b) Maruha kuna kara gatatu, mwankenye ruha limburura mo epuro limwe. (c) Tameka kutjanga nkenye epuro pepepa lyepe.

Page 20: MINISTRY OF EDUCATION · 2020-04-05 · ministry of education namibia senior secondary certificate these papers and mark schemes serve to exemplify the specifications in the localised

16

RUHA Unongotango (Limburura Epuro 1 ndi 2) EPURO 1 Nonkangotango doUnongotango pa-P Koita Resa tunzira tokamutango oko nkumwe o limburure mapuro naga purwa. Kurara kwendi ntudi ponze Masiku nondya dokutoragura Nombwa nsene tadi huda ponze Ta duka po dogoro komungura Yilye nani mwene ogu Omu ga genda a wize oku? (a) Mutangi gomutango ogu yisinke ga tamba nomutango ogu “Diworoka Rasarusa?” (3) (b) Gava uwa noudona wa kara moyita. (4) (c) Yisinke ayi ninkisa muntu a divare eraka lyendi a uyunge maraka govanayirongo? (3) (d) Ngapi natu rugana tu kandane po maudigu gangesi? (4) (e) Mutangi ga sikisamo sitambo sogu mutango? Singonona. (4) (f) Sa dwere mbamba … tjanga kanzira komomutango kana kuliza nesi sisewe. (2)

[20]

NDI EPURO 2 Upingwa Wange pa-D Nakare Resa mutango ogo ntani no limburura mapuro naga kwama ko: Kamanya kEkongoro Wa divara neyi wa divara: Usili wa kere momvhura zina Pokupwaga mongereka Sondaha Ponze pana sovagana muremo. Nkeny’oku no tara maremo Nakunye kudikudi mundema! Maranga gehoreko lyomufe Pa kare vekoro novandambo. Nomo si kutunda mahiliza Sivemo uta tambureni! Moyidigira mambo pepi Koutjiliro nokouvando wepepo! Eguru ngwendi kuna tomoka Epepo ngwendi lyokuzigida Mata gana kanka kamanya Ana paka nondunda yihava! Kamanya kepungu noyilya Kutandukira muntu mutaku! Nomonzugo vana vanda zonodopi Makuma munyungo kureta woma!

Page 21: MINISTRY OF EDUCATION · 2020-04-05 · ministry of education namibia senior secondary certificate these papers and mark schemes serve to exemplify the specifications in the localised

17

Wonzogera nembwambwa Mema vana va tjire – Nomutjima tadi rukuta Ngonomunhwi posini. Varakata! Waa! Vya! Tyava! Vantu navenye vana ferere: Neina dina tu fire! Nongoro dina vere ruduni! Ure wonovili mbali taya-taya! Nomutjima dina tengwire pevega Nomazwi ga rugwire pomuliu: Nomwenyo dina tupuka koufe. Moutokero tamu tundu yikumo Yomureki gwaparukiramo! Kupwaga ponze nomahonye Asi nampo simpe kugwana tumbore! Vaupumezuva vana yoworoka Vautokero siponga soyitjato Yokudunda yipumina yakamanya Va sike kembo va ka va huge. Yidira ndi tara tukoramagona Va pira sidira nkatu kudivara Va pura mokuhuna nomarwa Nampili kayiga ku ka hanyuka! Sivike porongo monzira nontunta Kamanya’ana sitike sitaura: Noroli di fuwe pombongi Magayisa ga li dive novantu. Vantu kupita nye monongoro Yitji nayo pevhu mesinya ya tara. Kutara ngwendi ruvanda rongawo Adi gurumuka nongombe dononzi. Vautokero wombongi nkenda: Nombuto ga hwaga kamanya Nsene mohambo mutupu kapeto Kutara keguru nzara zina hwilire. Masimbi taga yoworora siponga: Kamanya kekongoro lyomowiza Lina gwire li ze mesinya mwina Li ka ture morupako rorupe! (a) Hangura mutango ogu moomu no vhulira: (10) (b) Ngano nyove wa kere posipimpo esi yisinke hamabara o rugane? (10)

[20]

Page 22: MINISTRY OF EDUCATION · 2020-04-05 · ministry of education namibia senior secondary certificate these papers and mark schemes serve to exemplify the specifications in the localised

18

RUHA: B Etjangopuru (Limburura Epuro 3 ndi 4) Kutetuka pa-W Sikerete EPURO 3 Resa kantokorwa oko nkumwe o limburure epuro nali kwama ko. “Hey! Ove mumati ogo mukadi ono likwaterere nendi ngoso nanare wa mu diva ndi? Mu siga usimbu ntaantani ngesi ngano nani ku twa mbere mezimo! Yosili tani ku tu o ze nyamoge kosipangere ove ono kwaterere ura woge momawoko! Zende kotjatja o ka pure asi ngapi na fana ame.” (a). Mononkango danyamoge singonona nokufwaturura edina Kutetuka (4) (b) Omu ono kugazara yisinke ya retesere po mutangu pokatji kovalikwali ava vavali. (4) (c) Ncili musinke za kere mwaKutetuka? (2) (d) Mokusikura nonkango daKutetuka oku keguru ngapi no vhura kumusingonona. (3) (e) Uwa noudona musinke wa kara mokuruganesa yikorwesa ngwendi Kutetuka? (4) (f) Embo lyaKutetuka sitambo musinke lya gwanenene edina Kanzara, gava nokonda dina

zere. (3) [20]

NDI

EPURO 4 Nomfa pa- S Kavara Singonona marwaneso ndi marwanambo aga va gwanekera nago vaviyauki mobuke ezi. [20] RUHA: C Udano (Limburura Epuro 5 ndi 6) Epuro 5 Eparu Lyawo - P Koita Resa kareswa oko nkumwe o limburure mapuro naga kwama ko.: Popera nye oguho tu ku tare. Sinona sepupi eli naso nare da si hwilira nompepo daSwapo. Naina tomu yi tanta membo lyeni eli. Amesi one kwa limwene unandunge asi kapi ngatu yi zuvha. Nyone sa nye ava! Kupi yina kara nye? Kupi ana kara nye mwene Swapo gweni? Na mu popera ko nye ndi?” (a) Morwasinke pwa karere unkore nomalinyengo pokatji kovakwayita vepangero

novaSwapo ntani yisinke sitambo soVaswapo va kere naso. (3) (b) Nyanya eganorugururo mwezi buke, simwitira. (4) (c) Mutjangi P.S. Koita morwasinike ga demenena koutokero waKavango ga hana

kutumburako nokoupumezuva? (3) (d) Eparu lyawo kuna kutuntura suma songandi. Simwitira. (4) (e) Ngano nyove gumwe gwava va mwene upyakadi, yisinke hambara o rugane? (4) (f) Yisinke alit anta edina Kasoro? (2)

[20]

Page 23: MINISTRY OF EDUCATION · 2020-04-05 · ministry of education namibia senior secondary certificate these papers and mark schemes serve to exemplify the specifications in the localised

19

NDI

EPURO 6 Enoto lyaUkorokotji pa-Strydom/H Nakare Nturagumbo gembo. Nturagumbo Vermeulen kwa kere ukenya novana vendi unene po gomumati Pieter. Eyi ga rugene Pieter yokuresa mbapira zoguhwe ga wapekere ndi ga zonene. To mu kwatesako ndi kapi ono ku mu kwatesa ko? [20]

60 ÷ 3 = 20

Page 24: MINISTRY OF EDUCATION · 2020-04-05 · ministry of education namibia senior secondary certificate these papers and mark schemes serve to exemplify the specifications in the localised

20

Page 25: MINISTRY OF EDUCATION · 2020-04-05 · ministry of education namibia senior secondary certificate these papers and mark schemes serve to exemplify the specifications in the localised

21

MINISTRY OF EDUCATION

Namibia Senior Secondary Certificate (NSSC)

RUKWANGALI FIRST LANGUAGE: ORDINARY LEVEL

PAPER 4: MARK SCHEME

Page 26: MINISTRY OF EDUCATION · 2020-04-05 · ministry of education namibia senior secondary certificate these papers and mark schemes serve to exemplify the specifications in the localised

22

RUHA A: Unongotango

EPURO: 1 Nonkangotango doUnongotango pa - P Koita Diworoka Rasarusa pa - P Koita (a) Mutangi kwa tamba asi natuvenye varwana vepevhu tu diworoke eyi ya horokerere

mukwetetu Rasarusa gomoBibeli ntani gogu gomomutango Pwanare. (3) (Nokonda peke nado nawa tupu) (b) Uwa woyita:

• kureta emanguruko • kureta yirugana kovantu Udona woyita: • kuvhukisa vatjwayuki mosirongo • kuretesapo nzara, ruhepo nonkagi • kusesupika eparu lyomosirongo • kuvhukisa yirema (4)

(Nokonda peke kuvhura kudiruganesa varongwa) (c) Morwa yita ya hana kundindira makura muntu ta zi mosirongo sopeke omu ava uuyunga

eraka lyapeke eli a dili kuzuvha nage taka kambadara ngano a li uyunge. Eyi tayi ka ninkisa muntu ogo dogoro a ka divareremo eraka lyendi a uyunge lyovanayirongo (Varongwa kuvhura kuvapa yitwa nsene va likida asi vana zuvhu epuro) (3)

(d) Pa hepa kukara malizuvho pokatji kovatungimo. Twa hepa kulifumadeka. Twa hepa

kutambura magano govantu peke. Twa hepa kuligusirapo. Twa hepa kukondjesa ekuliko sirongo setu. Pa kare ehetakano lyovantu navenye. (4)

(e) Mutangi ga sikisamo sitambo sogu mutango. Ga likida elizo lyedina lyomutango

noyikaramo yago. Pokutumbura Rasarusa gomoBibeli ga hetekera ko kutudiworokesa asi atu lihara-hare moomu twa lihara nyamwetu. Tu ruganene vakwetetu yininke yoyiwa moomu twa hara asi nose vat u ruganene. Age kuna kuturonga omu natu paruka. (4)

(Magano gopeke nago kuvhura kugatambura.) (f) Mwene ogu yige yilye nani, gaya bubukira apa poNambi? (2)

[20]

Page 27: MINISTRY OF EDUCATION · 2020-04-05 · ministry of education namibia senior secondary certificate these papers and mark schemes serve to exemplify the specifications in the localised

23

EPURO 2: Upingwa Wange pa-D Nakare Kamanya kEkongoro pa-D Nakare

(a) Mutango kuna kugana efano lyomvhura zina kuroka nononkondo. Azo zakamanya

mvhongwa nekundungu. Vantu vana kra noyitjirwe, tava duka va ka vande. Vana mwena ntani kwato eligumaguro morwa epuro eli va kara nalyo vantu asi mvhura zonombadi kapi za hara ezogerero ndi egendaguro. Kapi pana kumoneka ogu ana kukambadara kukava mvhura. Kuvhura yi kare asi kwato ga yi diva ndi kuna litjilire asi morwa yilimbika yongandi. Yininke mvhongwa nonombuto yina zonauka. Vantu runa va gwana ruhepo, unenepo nzara zonene kwava va dira kuweka nongombe edi nava vhura kurandesa yipo va vhure kuranda nondya. [Murongi a ruganese Sigwedoko C soNgendesokoreko zoSipepa 4 vana pandeke konyima zomemorandumu.] (10)

(b) Murongwa ta gwana yitwa nsene a tjanga yininke ya hama yininke eyi hambara a rugane

morwa mvhura ezi zougara za kere ko azo hena zakamanya. Pa tapa kwama yihonena: Ngano na dukire nika vande. Monzugo ngano kwa ka likudumikire nguwo. Ngano na kanderere yipo mvhura ezi zi seke. Vantu navenye ngano na va ninkire va mwene. Ngano na pulire asi nsene pweli gokuvhura kukava nombadi ngano a di kave. (Magano gopeke nago nawa tupu nsene a likida asi ana zuvhu epuro.) [Murongi a ruganese Sigwedoko C soNgendesokoreko zoSipepa 4 vana pandeke konyima zomemorandumu.] (10)

[20]

RUHA B: Etjangopuru

EPURO: 3 KUTETUKA pa-W Sikerete (a). Edina Kutetuka kwange kwa kutanta eyi: yirugana yendi nayinye yokutetukisa.

Nounona-nona nare ana kara mutungi. Kwa genderere kugwana nzambi zonzi. Kwa zire gelike a ka litante. Yangoso ga fuura pa ga kara ruhepo. Kwqato kaiga kokuterekera. Kwato yipundi. Kwa nyenga vekeoro lyendi. Kembo lyawo kwato nzugo zendi zokurara. Age moruhepo yiyo ga ka rende etuwa. Mpili moomu ga kere murugani kapi ga vhulire kupungura yimaliva. Kwato nguwo zomorugendo. Mpili moomu nga rugana vana vendi kapi va mene sure. Age moruhura vanagona vendi va ka mu kavedere. (4)

(b) Vantu ava vavali kwa nwine marovhu. Kutetuka kwa sininikire mukadendi kuza

kosipito. Kutetuka kwa sininikire mukadendi kunwa marovhu. Mukadi kwa dene nomumati ngaro zokulikwaterera vantu vavali awo kuna kudana. Kutetuka kwa rwire esupa. (4)

(c) Kutetuka kwa kere nesupa lyedona. (2) (d) Kwa kara noyineya. Kwa kara nomadayura. Age hena nga likanganga unene.

Malimonekeso nago mo ge li mwendi. Karwaneka nousindidi mwendi yimo ya kere. Widi noukorokotji kapi ngayi mupingana. Nayimwe ngoso yeswau. (3)

(Nokonda peke nado nongwa tupu.) (e) Uwa:

• kureta ruhafo, kugusa magazaro na momutjima • Udona

Page 28: MINISTRY OF EDUCATION · 2020-04-05 · ministry of education namibia senior secondary certificate these papers and mark schemes serve to exemplify the specifications in the localised

24

• Kureta ruhepo, nkagi, kuhanagura mambo, kuteza mapata, kureta nzara, kureta mauvera, kuzonagura nondunge domuntu. (4)

(Nokonda dimwe nado nongwa tupu) (f) Sitambo sokulipa edina morwa amo kwa keremo nzara zokufa nokutara/kapi mwa kere

nondya dokuvhura kulya vantu ndi vana vawo. Awo ngava vaka yimuna yovantu nonondya dovantu. (3)

[20] EPURO: 4 NOMFA pa – S Kavara Kepuro eli varongwa tava gwana yitwa yokuzura nsene tava singonona nawa pakuzura va tjange yuma yokuhamena maudigu aga va gwanekera nago vaviyauki womu mobuke. Ngaamoomu kurwana, nomutangu, malitatano ndi magazaro aga ga hepeka muviyauki gongandi. [Murongi a ruganese Sigwedoko C soNgendeso koreko zoSipepa 4 vana pandeke konyima zomemorandumu.] (20) RUHA C: Udano Eparu Lyawo pa – P Koita

(a) Pwa kere unkore morwa kwato gumwe ga here kugava epangero kwamukwamo.

Sitambo soVaswapo awo kwa here va mangurure sirongo yipo vantu vaha hepa kokatongotongo konomburu. (3)

(b) Vasovagani kwa kere nyanya unene morwa awo ngava va futu yimaliva yoyinzi ano

yirumbu yimaliva yawo kapisi yinzi unene. Awo ngava tumu vasovagani va ka dipage vana vazinyawo (4)

(c) Morwa koutokero waKavango yiko va hwire kugendagura vaSwapo, ntani yiko ngava

rutire vantu navenye rambangako novanyengi novaSwapo vaava. (3) (d) Murongwa ta gwana yitwa nsene a hamesera elimbururo lyendi keparu eli va parukire

vena vantu. Nomburu novantu vado eparu yawo asi ngapi lya kere. Ntani hena eparu lyovantu ava va nyandere morwa epangero lyorutandu. Ntani nsene a tjanga murongwa yokuhamena nkenda ezi ana kuretera vantu ava va nyandere. (4) (nkenye tupu yine na tumbura murongwa.)

(e) Murongwa ta gwana yitwa nsene a tjanga a hamesere kweyi hambara a rugane,

ngamoomu – ngano na rwene, ngano nava uyungilire yoyidona, ngano nava keve, ngano ngano nava tanterere asi vakondjelimanguruko yisinke sitambo sawo. (Magano gopeke nago nawa tupu.) (4)

(f) Kasoro muntu gwina a gendagura a papare nombudi age a di tware. Munayineya age

hena kagomambetakuvali. (2) [20]

Page 29: MINISTRY OF EDUCATION · 2020-04-05 · ministry of education namibia senior secondary certificate these papers and mark schemes serve to exemplify the specifications in the localised

25

NDI EPURO: 6 Enoto lyaUkorokotji pa- Strydoma/ H Nakare Kepuro eli varongwa tava gwana yitwa nsene vana tumbura pakuzuvhika asi vagara/vakadi morwasinke ava nyengere vana vawo nsene vana kuru ndi nsene vana zono yuma yoyisesu. Va gave nokonda dimwe da kutanta asi Vermeulen yisinke ga silikilire Pieter kuresa mbapira za kere mosikesa. Kouhura varongwa va manese nokupatanesa ndi nokukwatesako kombinga zeyi ga rugene Pieter asi yiwa ndi yidona va zerese nayinye yipo va gwane yitwa yokuzulilira. [Murongi a ruganese Sigwedoko C soNgendeso koreko zoSipepa 4 vana pandeke konyima zomemorandumu.] (20)

[60 ÷ 3 = 20]

Page 30: MINISTRY OF EDUCATION · 2020-04-05 · ministry of education namibia senior secondary certificate these papers and mark schemes serve to exemplify the specifications in the localised

The National Institute for Educational Development P/Bag 2034 Okahandja NAMIBIA Telephone: +64 62 502446 Facsimile: + 64 62 502613 E-mail: [email protected] Website: http://www.nied.edu.na © NIED 2005