ministry of education - nied.edu.na · omuhongwa keshe okwa teelelwa a yandje oitwa omulongo...

31
MINISTRY OF EDUCATION NAMIBIA SENIOR SECONDARY CERTIFICATE THESE PAPERS AND MARK SCHEMES SERVE TO EXEMPLIFY THE SPECIFICATIONS IN THE LOCALISED NSSC OSHIKWANYAMA FIRST LANGUAGE HIGHER LEVEL SYLLABUS 2006 OSHIKWANYAMA FIRST LANGUAGE SPECIMEN PAPERS 1, and 4 AND MARK SCHEMES HIGHER LEVEL GRADES 11 – 12

Upload: phungthuy

Post on 13-Sep-2018

234 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: MINISTRY OF EDUCATION - nied.edu.na · Omuhongwa keshe okwa teelelwa a yandje oitwa omulongo naitano ndele ta pewa oshitwa shimwe metumbulo keshe li yela a yandja. (15) • Outeku

MINISTRY OF EDUCATION

NAMIBIA SENIOR SECONDARY CERTIFICATE

THESE PAPERS AND MARK SCHEMES SERVE TO EXEMPLIFY THE SPECIFICATIONS IN THE LOCALISED

NSSC OSHIKWANYAMA FIRST LANGUAGE HIGHER LEVEL SYLLABUS

2006

OSHIKWANYAMA FIRST LANGUAGE SPECIMEN PAPERS 1, and 4

AND MARK SCHEMES

HIGHER LEVEL

GRADES 11 – 12

Page 2: MINISTRY OF EDUCATION - nied.edu.na · Omuhongwa keshe okwa teelelwa a yandje oitwa omulongo naitano ndele ta pewa oshitwa shimwe metumbulo keshe li yela a yandja. (15) • Outeku

Ministry of Education National Institute for Educational Development Private Bag 2034 Okahandja Namibia © Copyright NIED, Ministry of Education, 2005 NSSCH Oshikwanyama First Languagey Specimen Paper Booklet Grades 11-12 ISBN: 0-86976-800-X Printed by NIED Publication date: 2005

Page 3: MINISTRY OF EDUCATION - nied.edu.na · Omuhongwa keshe okwa teelelwa a yandje oitwa omulongo naitano ndele ta pewa oshitwa shimwe metumbulo keshe li yela a yandja. (15) • Outeku

TABLE OF CONTENTS Paper 1: Reading and Directed Writing Specimen Paper .........................................................5

Paper 1: Reading and Directed Writing Mark Scheme...........................................................11

Paper 2: Continuous Writing Specimen Paper........................................................................15

Paper 2: Continuous Writing Mark Scheme ...........................................................................17

Paper 4: Literature Specimen Paper........................................................................................21

Paper 4: Literature Mark Scheme ...........................................................................................26

Page 4: MINISTRY OF EDUCATION - nied.edu.na · Omuhongwa keshe okwa teelelwa a yandje oitwa omulongo naitano ndele ta pewa oshitwa shimwe metumbulo keshe li yela a yandja. (15) • Outeku
Page 5: MINISTRY OF EDUCATION - nied.edu.na · Omuhongwa keshe okwa teelelwa a yandje oitwa omulongo naitano ndele ta pewa oshitwa shimwe metumbulo keshe li yela a yandja. (15) • Outeku

5

MINISTRY OF EDUCATION

Namibia Senior Secondary Certificate (NSSC)

OSHIKWANYAMA: HIGHER LEVEL

PAPER 1: READING AND DIRECTED WRITING SPECIMEN PAPER

Time: 2 hours 30 minutes Kape na oikwafifo ya wedwa po. Efimbo: Eevili 2

nominute 30

Omalombwelo komukonakonwa Nyola edina loye, onomola yonhele apa to nyolele ekonakono nonomola yoye yekonakono mombapila ya yandjwa. Nyamukula omapulo aeshe Nyola omanyamukulo oye mombapila ei wa pewa. Ngeenge owa longifa eembapila dihapu di mangela kumwe.

Omalombwelo kovakonakonwa Oitya yepulo keshe oya ulikwa pexulilo lepulo keshe moikondekifombine ( ). Omamboitya okwa indikwa.

Page 6: MINISTRY OF EDUCATION - nied.edu.na · Omuhongwa keshe okwa teelelwa a yandje oitwa omulongo naitano ndele ta pewa oshitwa shimwe metumbulo keshe li yela a yandja. (15) • Outeku

6

OSHITUKULWA 1

Lesha ouhokololo vavali tava shikula ndele to nyamukula omapulo aeshe.

Okahepu 1 "Oku na okufutila etimba laye! Ngeenge South Africa ona ka talulula oveta yohake omona wange na ye kohake." Edi oda popiwa komukulukadi ina yaNoel, ou a dipaa okakadona kopoushiinda shavo, ndele te ka tetaulile mokila, ye oipambu imwe te ke i kupulashi popepi nokangeleka ihaka longifwa vali. Oshiningwanima eshi shinyanyalifa osha ningilwa popepi noDurban moitelefo yaMariadridge moSouth Africa. "Ame nomukulukadi wange ihatu kofa, fye ihatu uhala mokudilonga eshi sha ningilwa okamonakadona ketu kuNoel." Omushamane Francis Morgan osho a popya, ye ta xukula ehodi eshi a li ta nyamukula kovanaifo, eshi tava pula kombinga yoshiningwanima shopaupwidi sha ningilwa omona Michelle. Oshinhika sholutu osha hangika sha holekwa mokila, omanga omaulu okwa ka hangika Iwanima popepi nokangeleka ka haulukwa moixwa polwamba loshinyanga shaaveshe. Mokila nghee mwa yeululwa otai umbu edimba. Mu talwe tuu ngaha, omoshinhika shomunhu, Iwopevele lokolumosho otaku monika ohoma. Omutwe waye aushe owa pwa ko koipute. Okwa tetaulwa Iwopeengolo domaoko neemhadi , nombele eshi ya ninga omanhanda otai monika a yela nawa. Omutwe owa hangwa u li kounyengenyenge hanga wa lefulwa ko. Cesilia, ina yaMichelle okwe shi popya poluhaela kutya ke na fiku na dimine po Noel ota diladila a unganeke nokuli ovakwashiwana va ka holole omadiladilo, opo epangelo laSouth Afhka li talulule efinamhango, omo tava yandje oufemba, opo eengangala novaningi voimbuluma ya divilika va tulwe kohake. Michelle (23) okwa dile meumbo lavo efimbo longuloshi a ye koudano moushiinda shavo. Efiku olo ola li Olomakaya koshivike. Cesilia okwe va uda tava popi vo naNoel (ou e ke mu dipaa) eshi tava piti pondjuwo yaye, eshi va aluka koudano. Okwa ka vandamena pondje eshi a mona kutya Michelle ina flka mo meumbo. Okwa mona kutya ove li omutumba peumbo looNoel. Kasha li shidjuu oku va mona, shaashi omaumbo avo omolukanda oku li li popepi alushe. "Inandi lipula noudjuu shaashi Noel owomeumbo itashi dulika a ningile Michelle sha shii .Eshi nda ka penduka ongula, Michelle monduda yaye ke mo. Onda dengela komaumbo ookahewa kaye novashiivikile, ndele nako ina monika ko." Eshi nee she ke tu mana eemhata , osheshi Noel a dja koilonga pomulongonaimwe, ndele eshi ta pulwa ngeenge Michelle ine mu mona okwa nyamukula kutya ine mu mona. Okwe lipopila kutya onghee e mu lixula koudano ngonguloshi. Eshi a pulwa kuCesilia eshi e va mona ve li omutumba peumbo lavo (looMichelle) naashi e ke va mona vali peumbo lavo (looNoel) okwa nyamukula noshikenyauko kutya ye opo e mu fiya opo, ndele ta i a ka nangale. Kaume kaNoel umwe okwa holola onghumwe yaye,eshi meumbo looNoel okila yamo oya taalelifwa mekuma ya mangwa nongodi yolusheno. Eshi sha ka konakonwa omwa hangika oshinhika sholutu lomunhu. Kepulo kutya omolwashike hano okaana ke tike opo taka dipaa omunhu kehe na ouxwenge. Ina yaNoel oye a li ombangi yotete mokukonga eenghenga nghee omupopili waye ta dulu

Page 7: MINISTRY OF EDUCATION - nied.edu.na · Omuhongwa keshe okwa teelelwa a yandje oitwa omulongo naitano ndele ta pewa oshitwa shimwe metumbulo keshe li yela a yandja. (15) • Outeku

7

okuxupifa omona aha ye modolongo yonghalamwenyo, ile nokuli a ye kohake ngeenge eflnamhango ola talululwa. Efiku olo Noel onde mu kwatelela a tya omakenyembula monhulo. Eshi nde mu pula okwa ti okwa li ta lu. Onde mu kumaidila ohole yaye yoikulwa opo e i efe po. Noel okwa dalwa eshi nda li ndi na eedula omulongonanhano. Eflmbo olo inatu shiiva okulongifa omiti dokukelela oludalo ile omadiladilo okuyandja po okaana ngeenge ito ka dulu. Onde mu tekula aame andike nopehe na ekwafo laxe ile lovakulunhu vange. Ovakulunhu vange ova hangwa va xulifa nale oweenda wavo. Noel okwa li okaana okaduliki noka mwena. Mupya munene monghalo omo nde mu tekula aame andike inai ke mu wapalela. Okwa kulila momundingonoko omo oimbuluma oya tai dana onghandangala. Noel okwa hovela ta nu omakaya, hinga ndi papale Noel ota nu omalodu. Lwopeedula omulongo nahamano okwa hovela ta nu epangwe nemeendjato dange iha tila mo vali nokuli. Manga a li okaana okwa li ha dengwa kounona voumati vakwao nai nokuningwa oinima iha fele.

Page 8: MINISTRY OF EDUCATION - nied.edu.na · Omuhongwa keshe okwa teelelwa a yandje oitwa omulongo naitano ndele ta pewa oshitwa shimwe metumbulo keshe li yela a yandja. (15) • Outeku

8

OSHITUKULWA 2

Okahepu2 Omulumenhu umwe ta tamanekelwa oshiningwanima shedipao, la ningililwe kOmaruru momudo 1993, okwa dopa okulipopila opo a kufilwe ko kehandukila laye. Omulumenhu oo okw a dipaele oo a li nale Meya, okwa li onganga yoinamwenyo. Nakudipawa okwa li omushamane lan Scheepers, onganga yoinamwenyo oya dipaelwe muJuli, 30, 1993. Omupanguli Mavis Gibson okwa nhukila pomutenya eshi Asser Shikunga kwa li ta yaye omwai, opo keedula edi a pewa a kale mongali di li 25 a kufilwe ko. lan Scheepers okwa fya eshi a tuwa eembele di li 23, moshiponokela shenyeko e shi ningilwa kuAsser Shikunga nalmmanuel Shinganda, oo a li omulongeli waye nale. Omunyonena ou owa halula ovakwashiwana vahapu. Omupanguli omukulunhu okwa li a fila onghenda Shikunga, shaashi haye a twa Scheepers nombele, ashike okwe mu mona etimba lokunyeka a homata, ndele te mu pe ehandu leedula 12 konima yekumba. Shikunga ou a twa Scheepers manga e mu kwetelwe kuShinganda, okwa pewa ehandu lokukala mokalimosho onghalamwenyo yaye aishe. Eshi a nyeka a homata okwa pewa eedula 16. Edi otadi endele pamwe nehandu laye longhalamwenyo.Shikunga okwa li ta yaye omwai opo omhangu i yulule komupaya, omolwa ehandukilo eli. Omupanguli wopefimbo opo, Ismael Mohamed okwa anya eindilo eli. Omupanguli ou e lile po epangelo, okwa holola eudonya laye eshi Strydom ina mona Shikunga etimba medipao laScheepers, nande aveshe opo va li poshidipaelo, nokuli oye e mu kwatela, sha yela kutya ova li ve na oshilae nelalakano limwe. Strydom eindilo lomupanguli okwe li dimina ndele ta pe Shikunga eedula 18 omolwedipao. Kumwe naadi dokunyeka a homata, tadi ningi 25, shaashi okwa kufilwa di li -5. Shikunga ka li e na omupopili momhangu ashike okwa li mo ta ningi lipopila to lika. Okwa ti omhangu oya dopa okutala kutya ye omunyeumbo e na omukulukadi nounona keumbo. Okwa weda ko yo kutya, voo naShinganda ove li pele oshilae, opo va nyeke Scheepers. Ova li hamakasha, inava homata nokuli. Ohaluka, oku wete ashike eshi Shinganda ta tu Scheepres nombele. Mokupula kutya omolwashike ine mu kelela, okwa nyamukula kutya pamwe ote mu dipaa, shaashi eshi va li poshidipelo shaScheepers okwa dja po a tuwa ohoma kuShinganda. Ovaxungimwenyo luhapu poinima ya tya ngaha opo hava shangwa, osheshi ova hala okuuda kutya omolwashike omunhu ehe na ouxwenge wokudipaa omunhu mukwao? Luhapu ovanhu ava hava ka longa oikulumuna, oshinima hashi di nale, hano tu tye shi na omidi dile. Ovaxungimwenyo vahapu otava ti , ounona ava manga vali vanini otashi dulika ovakulunhu vavo ve ve liteeka. Otashi dulika hava flwa mefiloshisho looinakulu ile momake ovapapembele vonhumba novongadi. Ovanhu ava itave va pe ohole ya wana, otave va tekula nonyanya. Manga nokuli vanini ohava dengwa nai, nokomukalo u li ngaha, otave lihongo kutya okunyenyepeka kolutu otaku dulu okukwafa ngeenge u li moupyakadi. Momidingonoko omo hava putukile namo omuyadi omaupyakadi mahapu. Ounona ngaashi oumati va kulila momudingonoko omo eenhamanana hadi kandulwa po noikulwa. Kalupu ounona ava va kulila momapandavanda, okulwa oko eflmano kuvo. Otava nyekafana oikulya ile oimaliwa ei va pewa kovafilinghenda. Osha konekiwa kutya ounona ava eshi tava kulu ohava ningi ovatangalali novadini voveta va shiya ko. Meedoolopa ihava wanifa po oinakuwanifwa yavo, ngaashi okufuta omeva ile

Page 9: MINISTRY OF EDUCATION - nied.edu.na · Omuhongwa keshe okwa teelelwa a yandje oitwa omulongo naitano ndele ta pewa oshitwa shimwe metumbulo keshe li yela a yandja. (15) • Outeku

9

olusheno ile eenhele apa hava di. Ohava ningi nena va nangala apa, mongula pe. Omafimbo amwe, ohava ningile oinima owina, opo va tulwe modolongo omo fiku limwe ve udite kutya moo omu li xwepo, shaashi ihava file mo outalala, vo itava lokwa, nokuli ohava tauluka oshedi lutatu mefiku. Ohava hovele okuvaka ounima vanini, okunyekula eendjato, unene dovakainhu, nokunyeka nomikalo di lili nodi lili. Ounona vahapu tave lihange monghalo ya tya ngaha, itava kala inava longifa eenghono mokuvaka notava dipaa noupu, unene tuu ngeenge tava kulu. Ounona ova ninga oihakanwa yovanaimaliwa moku va longifa oilonga yominyonena. Ohava havalekwa eendjebo noilwifo, va ka nyeke oonhumba noongadi. Voo otava tuwa omukumo okulongifa oilwifo ngeenge itashi pi nameva. Ohava hekelwa omakaya noingangamwifi opo va dje oumbada aushe. Exulilo lavo ohali ka kala la tya ngaheli pi mbela?

Page 10: MINISTRY OF EDUCATION - nied.edu.na · Omuhongwa keshe okwa teelelwa a yandje oitwa omulongo naitano ndele ta pewa oshitwa shimwe metumbulo keshe li yela a yandja. (15) • Outeku

10

OSHITUKULWA 1 Epulo 1 Owa lesha ouhepu ava vavali tava popi kombinga yoimbuluma. Tofa mo oinima oyo hai eta okaana ka ka longe oimbuluma ngeenge ka kulu. (20) Epulo 2 Efinamhango Namibia ola amena ovaningi voimbuluma, ngaashi Noel naShikunga. Ove oumwe wa hoololwa kovahololimadiladilo vakweni u longekide oshipopiwa tashi popile ohake i alukile moNamibia, ove u ke shi leshele Ngoloneya wOshitukulwa sheni. Oule woshipopiwa nau kale noitya 250 - 300. (20) OSHITUKULWA 2 Epulo 3 Ovanafikola vondodo 12 ova li va ka ningilwa otimdi yomaifano koKunene Lodgi. Ove, oo ve wa li omuwiliki wavakweni. Omayakulo opoLodgi okwa li a nyika omuxwiya, unene koshililo, keenduda dokunangala novayakuli tave mu ngwenyaukile. Nyolela omukulunhu wonhele oyo, omukanda wenyenyeto. Omukanda wenyenyeto oto u nyolele ku: Piet Van Der Merve, Box 1182 Ruacana, Kunene (20) Kumwe (60)

Page 11: MINISTRY OF EDUCATION - nied.edu.na · Omuhongwa keshe okwa teelelwa a yandje oitwa omulongo naitano ndele ta pewa oshitwa shimwe metumbulo keshe li yela a yandja. (15) • Outeku

11

MINISTRY OF EDUCATION

Namibia Senior Secondary Certificate (NSSC)

OSHIKWANYAMA: HIGHER LEVEL

PAPER 1: READING AND DIRECTED WRITING MARK SCHEME

Page 12: MINISTRY OF EDUCATION - nied.edu.na · Omuhongwa keshe okwa teelelwa a yandje oitwa omulongo naitano ndele ta pewa oshitwa shimwe metumbulo keshe li yela a yandja. (15) • Outeku

12

Epulo 1 Oshikalimo

Omuhongwa keshe okwa teelelwa a yandje oitwa omulongo naitano ndele ta pewa oshitwa shimwe metumbulo keshe li yela a yandja. (15) • Outeku wokaana kehe li meflloshisho la wana po, ngaashi ka tekulwa komukulunhu

umwe auke. • Omukulunhu umwe otashi dulika a kale e liteeka okaana. • Okaana ka dule okutulwa mefiloshisho lovakulupe omo tava dulu okukala va nyengwa

filufilu okuyukifa okaana osho va hala ka kale. • Okaana otashi dulika ka kale inaka mona ohole ya wana. • Okaana natango otashi dulika ka kale ka tekulwa nonyanya. • Ngeenge natango ohaka dengwa otashi dulika ka kale ka itavela kutya okweehameka

kolutu oko ekandulepo lomikundu. • Onghalo yomudingonoko omo ka putukila nayo otai eta okaana ka kale taka longo

oilonga yoimbuluma, shaashi okaana ka kulila momudingonoko omo eenhamanana hadi kandulwa po noikulwa, otaka ka kala ke shii kutya eenhamanana osho ashike hadi kandulwa po ngaho. Luhapu okaana ka kulila momapandavanda, okulwa oko efimano kuko. (15)

Omushingo • Omadiladilo omulongwa e li meshikulafano nawa pamushingo na pewe oitwa. • Omadiladilo e li ngaho ndele inaa yela nawa oi

Omadiladilo inaa yukila ko nande pamushingo oshitwa - (1) • Omadiladilo inaa yukila ko nande nande pamushingo oshitwa (1) • Omadiladilo a dundakana ehe li meshikulafano - (0) • Kumwe (20) Epulo 2 Etwalemo Oshikalimo: • Omukonakonwa na yandje omatomhelo a twa taa tomho efmamhango nokukaleka po

ohake, ngaashi: • omadipao oipundjamenye, • ominyonena tadi ningilwa ovakainhu nounona, • ominyeka dakwalukeshe ( oihauto, eliko lonhumba novakulupe.) • Na yandje omatomhelo a yukilila ko a kufwa mOmbibeli unene mEtestamenti Likulu

omikalo odo kwa li hadi longiiwa momifyuululwakalo. (10) Exulifo: • Omukonakonwa na ngongele kumwe omanenediladilo oshinyolwa. (2) Elaka: • Elaka la longifwa nawa kuhe na vali oshinyolwa shi yadi ouyamba woitya. (4) • Kumwe (20)

Page 13: MINISTRY OF EDUCATION - nied.edu.na · Omuhongwa keshe okwa teelelwa a yandje oitwa omulongo naitano ndele ta pewa oshitwa shimwe metumbulo keshe li yela a yandja. (15) • Outeku

13

Epulo 3 Epulo ola pula ombilive yopambelewa Omutungilo: • Eendjukifi mbali (2) • Epopifo (1) • Oshinima/oshipalanyole (1) Oshikalimo • Omuhongwa nau ulike fiku oshiningwanima sha ningwa • Na yandje ouyelele aushe • Ne shi popye kondadalunde nhumbi eenhele edi di li Eenduda • Da kaka doo odi yadi ondwi • Di na eemhwe • Oiyalomwa thai lundululwa keshe eflku • Dinaofina • Oulikoshelo ove li kokule voo ova kaka Oshililo • Osha kaka • Oikulya inai longekidwa nawa yoo ohai ya ya tokelwa • Oikulya oya talala yoo oi li moikwatelwa ya kaka Ovanailonga • Vehe na efimaneko • lhava pukulula nokunyamukula ovanhu nawa • Tava monika vehe na eshiivo loilonga yavo (8) Exulifo: Ola mbawalangadja, ngaashi okuninga omafaneko, epuleko loimaliwa yavo nsht. (2) Elaka: Elongifo lelaka oileshifo nesipelo loitya li li mondjila. (2)

Page 14: MINISTRY OF EDUCATION - nied.edu.na · Omuhongwa keshe okwa teelelwa a yandje oitwa omulongo naitano ndele ta pewa oshitwa shimwe metumbulo keshe li yela a yandja. (15) • Outeku

14

Page 15: MINISTRY OF EDUCATION - nied.edu.na · Omuhongwa keshe okwa teelelwa a yandje oitwa omulongo naitano ndele ta pewa oshitwa shimwe metumbulo keshe li yela a yandja. (15) • Outeku

15

MINISTRY OF EDUCATION

Namibia Senior Secondary Certificate (NSSC)

OSHIKWANYAMA: HIGHER LEVEL

PAPER 2: CONTINUOUS WRITING SPECIMEN PAPER

Ommandaxa (NOVEMBA 2006) Efimbo longula INAPA PUMBWA OIKWFIHONGO IMW EFIMBO Ovili 1 nominute 45 OMALOMBWELO KOVAKONAKONWA Nyola edina loye, onomola yonhele apa to nyolele ekonakono nonomola yoye yekonakono mombapila ya yandjwa. Nyola etotwahokololo kushimwe shomoipalanyole tai shikula Nyola omanyamukulo oye mombapila ei wa pewa. Ngeenge owa longifa eembapila dihapu di mangela kumwe. OMAYELIFILO KOVAKONAKONWA Nyola etotwahokololo loitya 500-700 noli na omushingo wa yela. Omapulo aeshe mombapila ei oku na oitwa i fike pamwe. Oitwa yepulo oya ulikwa pexulilo lepulo keshe moikindekifombine [ ]. Elongifo lelaka noukeka netungo lomatumbulo a yela otai ku pefifa oitwa. Kotokela elongifo loileshifo, eshipelo loitya, etukulo loitya neke li uditike.

Page 16: MINISTRY OF EDUCATION - nied.edu.na · Omuhongwa keshe okwa teelelwa a yandje oitwa omulongo naitano ndele ta pewa oshitwa shimwe metumbulo keshe li yela a yandja. (15) • Outeku

16

Shanga etotwahokololo kushimwe shomoipalanyolo tai landula. Shanga oitya i li pokati koitya 500-700 1. Oufemba womunhu moNamibia, ovanyasha ove u uda ko papuko. 2. Omeva oo haa hepa pefimbo lodula naa kwatwe ngahelipi? 3. O-AU oyo ya pingena po-OAU oya / inai hanga omalalakano ayo mahapu. 4 Ouwa ile owii wo-Tv 5. Ha li-ka - sha- hali -ka -toka meeTv nomeeradio ou wete nou udite ashike eengalo

noiimbo yovadjadjai. Ovashiki novaimbi voshiwana shetu ku va mono mo. Ovashiki novaimbi voshiwana shetu natu va yambule po ngahelipi?

6. Moshilongo shetu omwa patululwa ofabulika yoRamatex oyo ya yandja oilonga

kovanyasha vahapu mOvenduka. Pamadiladilo oye oupyakadi washike tau ka etelwa omudingonoko waVenduka kOfabulika ei konima yomido nhano twa taalela.

(30)

Page 17: MINISTRY OF EDUCATION - nied.edu.na · Omuhongwa keshe okwa teelelwa a yandje oitwa omulongo naitano ndele ta pewa oshitwa shimwe metumbulo keshe li yela a yandja. (15) • Outeku

17

MINISTRY OF EDUCATION

Namibia Senior Secondary Certificate (NSSC)

OSHIKWANYAMA: HIGHER LEVEL

PAPER 2: CONTINUOUS WRITING MARK SCHEME

Page 18: MINISTRY OF EDUCATION - nied.edu.na · Omuhongwa keshe okwa teelelwa a yandje oitwa omulongo naitano ndele ta pewa oshitwa shimwe metumbulo keshe li yela a yandja. (15) • Outeku

18

Mark scheme Ombapila 2 OSHISHOSHELA B: OKAKOLOLO KOKUTALIFA OKUSHANGA KWA TWIKILAFANA ( OMBAPILA 2)

1 2 3 4 5 NSSCH Oshikwanyama Elaka lotete kumwe:; 30 ile 20 OSHIKALIMO NOMUTUNGILO

EE

LA

KA

NO

MU

SHIN

GO

1.

Ela

ka la

long

ifwa

naw

a ta

li ud

ika

ko k

omul

eshi

kes

he.

2. O

upun

aity

a w

a lo

ngifw

a na

wa.

3.

Muh

e na

om

apuk

o

A.

Elak

a la

long

ifwa

pam

ushi

ngo

muw

a u

uditi

ke n

awa.

B

. Om

atum

bulo

taa

hokw

ifa.

C. O

upun

a-ity

a ow

a lo

ngifw

a na

wa

D. O

map

uko

oman

ini.

E. O

upun

a-ity

a o

wa

long

ifwa

xwep

o F.

Om

atum

bulo

okw

a tu

ngw

a xw

epo

G.

Oile

shifo

oya

long

ifwa

naw

a H

. O

upuk

o ve

li m

o ita

va

piya

anek

e el

ityo

I. O

mad

ilaad

ilo o

kuke

ngw

a.

J. O

mu

na e

lala

kano

nos

hi

K. w

etik

e ok

u sh

a yu

ka.

L.

Oup

una-

itya

owa

ngab

ekw

a M

. Om

u na

nga

a om

itung

ilo

dom

atum

bulo

N

. O

map

uko

otaa

hol

oka

luha

pu, a

shik

e ita

a im

bi

okul

esha

O.

Ota

ken

daba

la n

omuk

alo

wa

ngab

ekw

a ok

wee

ta p

o sh

a P.

O

upun

a-ity

a w

anaf

angw

a Q

. O

mat

umbu

lo in

aa tu

ngw

a pa

mha

ngo

yela

ka.

R.

Om

apuk

o om

ahap

u no

taa

imbi

oku

lesh

a no

kuud

a ko

os

hin y

olw

a.

1. • Oshikalimo oshi li naw lela. Exuku

loshinyolwa shaye ola yela nawa lela. • Outendo ova landulafana nawa, nova

kwatafana nawa lela • Okwa pyokoka moshinyangadalwa, nota

longifa oupuna-itya • Ponghatu ei oshidjuu okutukula

omushingo noshilongadalwa.

30-27 26-24 23-21 20-17 16-14

2. • Okwa longifa omadiladilo aye nokwe a

shanga nawa paunghulungu noku a fatulula nowino waye mwene

• Omadiladilo e na exuku la yela noutendo va shikulafana nawa.

• Omadiladilo omunyoli a nyama koutendo va tungwa va shikulafana nawa.

26-24 23-21 20-17 16-14 13-10

Page 19: MINISTRY OF EDUCATION - nied.edu.na · Omuhongwa keshe okwa teelelwa a yandje oitwa omulongo naitano ndele ta pewa oshitwa shimwe metumbulo keshe li yela a yandja. (15) • Outeku

19

3 . • Oshikalimo oshi li meshikulafano li li xwepo

• Otashi hokwifa, osha shingwa nawa shi na omafatululo a yela.

• Outendo ova tungwa xwepo mu na omadiladilo a shikulafana.

• Omu na ngaa elalakano.

23-21 20-17 16-14 13-10 9-7

4. Okwa eta po ngaho oshikalimo shikengwa, ashike hamadiladilo aeshe a kuma eshi sha pulwa. • Nande a eta omadiladilo, omutali ina

tomhenua koshikalimo shaye. • Otashi u like ngaa onghendabala

noudiladilo vanini inava iwa moule. • Tamu holoka ngaa omadiladilo aasho ta

diladila. • Otamu holoka omadiladilo inaa pamba

osheetwapo.

20-17 16-14 13-10 9-7 6-4

5. Okwa eta po omadiladilo anafangwa, outendo inava fikifwa pamwe nawa, oshinyolwa kashi na omadiladilo a pambafana. • Omutungilo owanafangwa. • Oshikalimo osha yukila ko ngaa.

16-14 13-10 9-7 6-4 3-1

Oshinyolwa sha nyolwa sha pitilila noitya 30, otashi talwa ashike shi fike pomufika woitya oyo okaana ka pulwa ka shange. Oshikalimo otashi pewa oitwa she likwatelela kongushu yoshinyolwa.

Page 20: MINISTRY OF EDUCATION - nied.edu.na · Omuhongwa keshe okwa teelelwa a yandje oitwa omulongo naitano ndele ta pewa oshitwa shimwe metumbulo keshe li yela a yandja. (15) • Outeku

20

Page 21: MINISTRY OF EDUCATION - nied.edu.na · Omuhongwa keshe okwa teelelwa a yandje oitwa omulongo naitano ndele ta pewa oshitwa shimwe metumbulo keshe li yela a yandja. (15) • Outeku

21

MINISTRY OF EDUCATION

Namibia Senior Secondary Certificate (NSSC)

OSHIKWANYAMA: HIGHER LEVEL

PAPER 4: LITERATURE SPECIMEN PAPER

Omaandaxa (NOVEMBA 2006) Efimbo longula Eevili mbali Inapa pumbiwa oikwafifohongo imwe po. OMALOMBWELO KOVAKONAKONWA Nyola edina loye, onomola yoye nonomola yonhele apa to nyolele ekonakono membo loye lomanyamukulo. Nyamukula epulo limwe kodjo keshe ( outevo, oprosa, oshinyandwa). Nyola omanyamukulo oye mombapila ya yandjwa. Ngeenge owa longifa eembapila dihapu, di kwatela kumwe. OMAYELIFILO KOVAKONAKONWA Oule wenyamukulo tali hokolola nau kale pokati koitya 350-500. Ombapila ei oya tukulwa moitukulwa itatu A, B na C Etukulwa laA, outevo, omuhongwa keshe okwa teelelwa a nyamukule omapulo okatevo kamwe akeke. Etukulwa B Oprosa na Etukulwa C Oshinyandwa.

Page 22: MINISTRY OF EDUCATION - nied.edu.na · Omuhongwa keshe okwa teelelwa a yandje oitwa omulongo naitano ndele ta pewa oshitwa shimwe metumbulo keshe li yela a yandja. (15) • Outeku

22

OSHITUKULWA I Oshitukulwa e shi osha kanghamekelwa komaludi ounamambo opatatu aa a tukulwa momatukulwa atatu: ETUKULWA A: Outevo. Epulo 1 Teelela Etango Nokanyika V Munyika OUFITA WOVANYASHA Oufita wovanyasha; Ku u hokolola upu, Ku u popi ukukutu, Oto teelelwa u denge, Ndee denga to fudile Opo tova xungu’omwenyo. Ohava kondjele eembele, Kukalapo veliteta, Ihava mono omapulo, Manga inave a ninga. Luhapu nande haalushe, Ombedi oyo naukelo. Moipafi yomapingafano, Noinima yelisheka, Ku kala ino menya mo, Ove ino hekelekwa, Koupopepi womitima, Weemwenyo dovanyasha. Kevakukutu ovapu, Kevakule ovapepi, Ku kala inova hanga, Popepi ile kokule; Shima tuu to kendabala, U va hange meemwenyo. Ino mona mweli nipil’ eenyala, U tye mwa londola ngaho, Opo inava dulika, Ongomunhu dimbulukwa loye, Eemwenyo di hangane, Ndele tadi tul’oshenyo. Onde mu fimaneka nde mu yela, Walye keehambo deni! Nghihole mu ye melambo, Momapango haa kuf’omunhu omwenyo, Muning’oifakufaku, Oifangulwa yomongula.

Page 23: MINISTRY OF EDUCATION - nied.edu.na · Omuhongwa keshe okwa teelelwa a yandje oitwa omulongo naitano ndele ta pewa oshitwa shimwe metumbulo keshe li yela a yandja. (15) • Outeku

23

Omu shii okukondjelwa, Ngomwenyo kundohotola, Omu shii okuhepelwa, Kwaava ve shi koneka, Kutya: “nye ony’onakuiiwa”. Nye okawe koshiwana. Otwa hala mu tu shive, Koivilo ya fimana, Tu uye hatu shenuka, Hatu yelula’omipembe, Tu tye: “Mwe ya koulai.” Tu lyen’otwila nohonde.

VM a) Ouyelele tau shikula ou li momopopyofano di li pi? (3)

i) Kevakukutu ovapu, kevakule ovapepi. ii) Mu ningóifakufaku, oifangulwa yomongula. iii) Nye okawe koshiwana

b) Eshi wa tala oshipalanyole shokatevo otashi tu kumwe noshikalimo?

Yandja omatomhelo oye. (2)

c) Fatulula oshikalimo shovelishe onhi 8 to shi ningi noitya yoye mwene. (5) d) Etumwalaka olashike li li mokatevo omu notali lombwelwa oolye nomolwashike?

(10) [20]

ILE Omatevelo 4 A L. Nghifikua OMUHONGI WOMETANGA LOKOMESHO 4. Okwa lukwa omuhongi wometanga lokomesho

Edina ole mu fewa tuu shili E li komesho yetanga ndele ke li moita Ita teyaula shapu ota tungu Omilandu dipe nelongelokumwe Eshiivo neudeko oilalakanenwa Ei oyo onghundana ei ta shiivifa.

5. Omuhongi wometanga lokomesho ota eta elunduluko

Ta eta oudemokoli pamwe nelididimiko Oku na oshisho nounona va ninge sha He va tukula moungudu shi kwafele melihongo Ovahongi ovakwafi kave fi ovahona Eli olo etumwalaka eli ta kundaneke.

Page 24: MINISTRY OF EDUCATION - nied.edu.na · Omuhongwa keshe okwa teelelwa a yandje oitwa omulongo naitano ndele ta pewa oshitwa shimwe metumbulo keshe li yela a yandja. (15) • Outeku

24

6. Omuhongi wometanga lokomesho ke fi omuudifi Ota kelele omilandu delikomangelo momutwe Ota popile elihongo tali di melideulo Oku shi ninga mwene osho tashi kwafa Okupopya nombili oshinima shotete Omuhongi wometanga lokomesho osho ta vilikile.

7. Metanga lokomesho oilongwa oihokwifa

Emanguluko motundi oshinakuwanifwa Okupwilikina nokulonga nai edele pamwe Mokulonga elihongo olo lafimana Elihongo pakulideula olo eimbilo ta imbi Eimbilo lomuhongi wometanga lokomesho.

8. Omuhongi wometanga lokomesho ote tu lombwele

Tu efeni ounona va popye va manguluka Natu ninge oovakwawo novalihongipamwe Tu ete ohokwe mehongo itashi di kekuni Omuhongi wometanga lokomesho sho a hala shi kale.

9. Omuhongi wometanga lokomesho ota pula elunduluko

Omilandu dikulu dehongo nadi xulu po filu Tu shikuleni omilandu twe di lumbulwa nale "Omilandu dovatilyane" vamwe osho tava ti Ashike odo OMILANDU DOVANHU aveshe Tala ashike oiimati ei tadi etifa. Kapena oiimati pehe na oilonga Onghee naashi kashifi hangadi Oilonga i na oiimati otai kwafa sha Nomulandu wovahongi vometanga lokomesho.

S. L. Nghifikua Novemba 1991

Epulo 2: Hokolola oshikalimo shoshitevo eshhi noitya yoye mwene. (20)

Page 25: MINISTRY OF EDUCATION - nied.edu.na · Omuhongwa keshe okwa teelelwa a yandje oitwa omulongo naitano ndele ta pewa oshitwa shimwe metumbulo keshe li yela a yandja. (15) • Outeku

25

ETUKULWA B: Oprosa OLUPAFU LA TWA EISHO: P N Hamutenya Hoolola po limwe ndee to shange enyamukulo loule u li pokati koitya 350-500. Epulo 3: Mokanovela aka omu na ovanyandi vomaukwatya a yooloka, amwe omawa amwe

kemawa. Yelekanifa omaukwatya ovanyandi vavali vomovanyandi mokaprosa aka. (20)

NGHISHIMWENE SHAMUTUMBO A DJA NELAO MEDIMO: H.O. S Hangala

Epulo 4: Hokolola omiliu yokambo aka Nhgishimwene shaMutumbo a dja nelao medimo.

(20).

ETUKULWA C: Oshinyandwa: OVATEKULU VANGE G.N. Hashipala Epulo 5: Omahokololo oku na omidingonoko omu a danenwa. Hokolola omudingonoko

(omiliu) woshinyandwa eshi "Ovatekulu vange." (20)

ILE

HAPPY EUME LALEO G. N. Hashipala

Epulo 6 : Dongokonona okambo Happy eume laLeo we li kolelela keelemende tadi shikula: a) Onghalolupe b) omudingonoko (20)

Kumwe: 60÷3=20

Page 26: MINISTRY OF EDUCATION - nied.edu.na · Omuhongwa keshe okwa teelelwa a yandje oitwa omulongo naitano ndele ta pewa oshitwa shimwe metumbulo keshe li yela a yandja. (15) • Outeku

26

MINISTRY OF EDUCATION

Namibia Senior Secondary Certificate (NSSC)

OSHIKWANYAMA: HIGHER LEVEL

PAPER 4: LITERATURE MARK SCHEME

Page 27: MINISTRY OF EDUCATION - nied.edu.na · Omuhongwa keshe okwa teelelwa a yandje oitwa omulongo naitano ndele ta pewa oshitwa shimwe metumbulo keshe li yela a yandja. (15) • Outeku

27

Epulo 1 OUFITA WOVANYASHA a)

i) epingafano ii) eshado iii) omufefifo (3)

b) Heeno.

Oshipalanyolo shokatevo osho oufita wovanyasha, ndee ngee owa tale okatevo akeshe ota ka popi ovanyasha naashi ve li. (2)

c) Omulongwa na fatulule ovelishe noitya yaye mwene, ashike neshininge e likolelela

koitwa ei: ovadali ova hala okushivwa koivilo ya fimana ngaashi: eehango tashi holoka opo eshi taku popiwa eyelulo lomipembe noku uya koulai ku liwe ohonde notwila. (5) Omuhongwa keshe oteshi eta nomukalo nonomadiladilo aye ashike oshinenenima shimwe ashike.

d) Omulongwa ota dulu okutya etumwalaka lokatevo okukala novanyasha, nota

kulombwelwa ovadali ile ovatekuli vavo ashike novanyasha vo vene ovakwtelwa mo metumwalaka. Ovadali otava lombwelwa etumwalaka kutya oufita wvanyasha hao naana upu, ashike hao udjuu. Otau pula omudali a tekule opo peemhito dimwe tashi mu pula okudenga ashike haku dipaa. Omudali otashi mu pula okuxunga ovatekulwa ile ovadalwa omwenyo moku yandja ouyelele wapumbiwa kovanyasha. Ovanyasha ohava dulu okuninga oshinima veshi kelelwa, ashike ohave ke lipa ombedi pexulilo. Efimbo limwe oto dulu kumona kutya ove na omitima dipu kadi kwete ku aluka, osho tashi ku hololele kutya ovanhu keva kukutu ovapu. Ovadali ile ovatekuli ovapumbwa ashike okukendabala nokulonga noudiinini opo vaye meenghundafana novanyasha nde eemwenyo davo tadi hemuka. Peemhito dimwe ohashi shiiva ovanyasha va ye meenamanhana novadali ile ovatekuli vavo, ashike napa kendabalwe ashike ombili i tungwe po nde ovanhu tava hafe vali.

Ovanyasha otava lombwelwa nokutya ovafimanekwa nove holike va puke ile va ninge osho inashi wapala vo va ka ninge ile va kale ovanyasha ovo inava pumbiwa meumbo nomoshiwana. Ovanyasha otava lombwelwa komutevi kutya ove shi okukondjelwa shaashi ovo efimano loshiwana nonakuiwa yoshilongo. (10) Ovelishe ya xuuninwa inai kwatelwa mo shaashi oya tofwa mo nale. [20]

ILE

Page 28: MINISTRY OF EDUCATION - nied.edu.na · Omuhongwa keshe okwa teelelwa a yandje oitwa omulongo naitano ndele ta pewa oshitwa shimwe metumbulo keshe li yela a yandja. (15) • Outeku

28

Epulo 2 OMUHONGI WOMETANGA LOKOMESHO Omulongwa na popye kutya okatevo otaka popi shike noku ka udite ko ngahelipi, e likolelela keestrofe dokatevo. Ota dulu okufatulula ngaashi: Omulongi ou ota nane, ta tungu ye ta yandje eudeko Ota kunu ombuto I mene teshi ningi nelididimiko shaashi oku na olune noshiwana. Okwa talika oye omupiya woshiwana. Ota fimaneke nota longo teshi ningi nomukalo womulongwa oye ta dana onghandangala. Oha longifa omikalo odo tadi pupaleke elihongo nokukwafela ovahongwa ve li honge neudeko. Omukalo waye wkulonga okudeula ndee haku udifa kwa halikasha halikatoka. Otundi okwa mangulula ovahongwa vakufe yo ombinga opo ehongo lihokiwe. Okuhonga nokupwilikina osho oshinakuwanifwa shefiku. Motundi omuhongwa nomuhongi ove li pamufika umwe noohilwa melingo nomelihongo. Ekuni nefininiko mehongo itali pumbiwa, ashike eshi sha halika omulandu u ete oiimati ihafifa notai tungu oshilongo. (20) Aa omadiladilo ashike oo e li mokatevo pauxupi ashike omulongi na tale nhumbi omuhongwa ea eta nonhumbi okatevo ka fatululwa. Epulo 3 OLUPAFU LA TWA EISHO • Omuhongwa na hoolole ovanyandi vavali ndee ta yelekanifa omaukwatya avo • Ovanyandi mehokololo eli ovo; Veino, Kristine, Meme Lavinia, Meme Nadulo nosho

tuu. • Omuhongwa ota dulu okuyelekanifa omaukwatya ovanyandi vavali te va hoolola mwaavo

ve li pombada apa nokupewa oitwa ngaashi ei longela. Omuhongi na tale nhumbi omuhongwa a popila ovanyandi ovo a tofa mo nonhumbi a fatululula omaukwatya avo ngaashi taa holoka mokambo. (20)

Epulo 4 NGHISHIMWENE SHAMUTUMBO Omiliu: Omiliu oyo omudingonoko paunamambo nowa tukulwa moitukulwa ei: • Oshitukulwa shopageografi • Oshitukulwa shopaliko • Oshitukulwa shonghalafano • Oshitukulwa shopapolotika Omuhongwa na hokolole oitukulwa oyo ine omo ta futwa oitwa itano mukeshe oshitukulwa. (20)

Page 29: MINISTRY OF EDUCATION - nied.edu.na · Omuhongwa keshe okwa teelelwa a yandje oitwa omulongo naitano ndele ta pewa oshitwa shimwe metumbulo keshe li yela a yandja. (15) • Outeku

29

Epulo 5 OVATEKULU VANGE Omiliu oi na sha noitukulwa omo mwa hokololelwa ehokololo, ngaashi: • Oshitukula shopageografi (shopadu), omu omwa kwatelwa omutungilo wedu, oukwatya

wonhele nonghalo yomhepo. • Oshitukulwa shopapolotika, omu omwa kwatelwa ngaashi okatongotongo kopamihoko,

omahepeko omamono oixuna nsh.t • Oshitukulwa shopanghalafano, eshi oshi na sha nomakwatafano pokati kavanyandi,

ngaashi omangwadjaulafano, eenhamanana, outondwe, oukaume, elongelokumwe nsh.t. • Omuhongwa na hokolole ei nde ta pewa oitwa oyo a longela yomoitwa ya ufwa (20) Epulo 6 HAPPY EUME LALEO Omulongwa na dongokonone ngaashi tashi landula: a) Omunyandi a kula oHappy, kwali ha longo kOmbaye Odalele yo kOnandova, nohamenekele nee ku kaume kaye Leo kOlukeno Omumati omufuuli, ashike haye naana wamalonga Oku na oimaliwa ya madu Okwa konga oukadona vavali pefimbo limwe, kamwe oko komukunda wavo, nakakwao oYoolokeni ko komukunda oku ha menekele Oha lande omalodu okumana, ye ta popi nee afa ita popi vali mongula Omumati mboli oha kufa oinima yovanhu, ha teya eenduda noku vaka oikombo Okwa popile ohango yavo na Yoolokeni Hamtambo osho la dongala eshi Happy a kwatwa kovalumenhu vo Toyota Landcruiser, nde aishe tai ya konaanenu Omulongi na longife yo eshiivo laye opo a tale oitwa ya hokololwa komuhongwa ya pamba omunyandi ou. Omunyandi omutivali oLeo Ou oye kaume ka Happy, ou kuye oko haku menekelwa Okwa li e na ovakulunhu ve na oshisho nohava yandje omayele taa tungu kovana Leo oku hole oilonga noha kwafa peumbo nokomaumbo Okwa longa komaonda pamwe neume laye, po opo nee va dja veliika Leo ke hole naana oinima ii, ashike owii weume laye okw nyengwa oku u didilika Eume laye osho nee le ke mu lundila kutya oye a teya okafitola ka Popepi Edina laye osho nee lai omushe noshilongo, la twalwa keume laye Kalunga okamukweni naave yo, osho ngaa va nofwelwa ko ku muhongi Haipinge Eshi osha eta opo Happy neume laye Leo va ye ngeno moihokolola Nande oihokolola inai ka pita shaashi Happy ka li po, ombudi osho yeya poluhaela Leo a kufwa mo momakanya Omulongi na tale yo ovanyandi vamwe mekwatafano naavo va tumbulwa, ngheeomulongwa te va eta mo.

Page 30: MINISTRY OF EDUCATION - nied.edu.na · Omuhongwa keshe okwa teelelwa a yandje oitwa omulongo naitano ndele ta pewa oshitwa shimwe metumbulo keshe li yela a yandja. (15) • Outeku

30

b) omudingonoko

oshitukulwa shopageografi Moshinyandwa otamu hangwa oshitukulwa shokoushai, omo tamu popiwa omikunda domoukwanyama, ngaashi Onandova oko kwa yambukile Happy ko oko ku na eshe laye. Otamu hangika omukunda woLeo ko oko haku menekele Happy a konga ko nokanangula, mo omo ngo tamu tumbulwa oundingosho ounduda vopoLukeno. Otamu tongwa noshitukulwa shopaedoolopa ngaashi Oshiwakopo nOmbaye oko kwali haku longo omaume aa avali, Happy naLeo. Oshitukulwa shopaliko Mokambo otamu popiwa omaeme aa avli kutya okwa li haa longo koushimba nelalakano ve likongele oimaliwa. Mohngi Haipinge okwa li ha longo ofikola e li monene oshimaliwa. Oundingosho aveshe ova ningwa nelalakano lokulikongela oshimaliwa. Yoolokeni moshimbale shokoutenya okwa tulilwa mo eedola efele. Omwa tumbulwa oukadona vo Ndapanda navakwao vaile kondjabi yokuteya. Omwa tumbulwa oikombo ya vakwa ombudi opo i likongele eliko Omulongi na tale keshe osho sha nyika eliko sha dja mokambo omo sha etwa po komulongwa. Oshitukulwa shopanghalafano Happy okwa kala eeholike kovanhu shaashi ohe va landele mo. Vo nokakadona kaye ova li ve lihole tau pu mo, nekwatafano lavo ola li la twa kekipa ngeno, notashi holoka meyo lavo koshihongi. Ovaneumbo laLeo ova li veholafane, nohaveli ndungike noku kundafana onghalamwenyo. Otamu holoka omainingo omashendjo ngaashi a holoka pokati ka Leo na Letisia, nopokati ka Yoolokeni na ina.Okaume wa Happy na Leo nao ekwatafano limwe. Elundilo laLeo kuHappy nalo oshitukulwa sha mo, osho yo oihokolola oyo ya li ina okuningwa pokati ka Happy na Leo, naa yo ya kaningwa pounduda i ete oinima koluhaela. Ohashi dulika mwa fyaala natango oinima imwe po, omulongi nafye oshisho a tale keshe osho sha etwa po komulongwa sha dja mokambo omu notashi wapalele oshitukulwa keshe. Kumwe 60÷3 = 20

Page 31: MINISTRY OF EDUCATION - nied.edu.na · Omuhongwa keshe okwa teelelwa a yandje oitwa omulongo naitano ndele ta pewa oshitwa shimwe metumbulo keshe li yela a yandja. (15) • Outeku

The National Institute for Educational Development P/Bag 2034 Okahandja NAMIBIA Telephone: +64 62 502446 Facsimile: + 64 62 502613 E-mail: [email protected] Website: http://www.nied.edu.na © NIED 2005