mirjana gracan - izdanci (ziva hrana)
TRANSCRIPT
-
5/28/2018 Mirjana Gracan - Izdanci (Ziva Hrana)
1/81
-
5/28/2018 Mirjana Gracan - Izdanci (Ziva Hrana)
2/81
MIRJANA GRAAN
IZDANCI -IVA HRANA
Alternativna kuharica
Zagreb , 1987.
-
5/28/2018 Mirjana Gracan - Izdanci (Ziva Hrana)
3/81
PREDGOVOR
Tko se stidi jesti, taj se stidi ivjeti-kae francuska poslo
vica, naroda poznatog po dobroj kuhinj i . A da bi se dobro
je lo, i o to me t reba ra zm is li ti kao i o sv emu dru go m e t o je u
ivotu vano . Dob ro jesti zna i , uz uvan je tradici je, bi t i
o tvoren novo st ima i ku l inarsk im i znanst venim . . . a naj
bol je su novosti esto stara tradici ja drugih n arod a.Konzervat iv izam prehrambenih nav ika s iguran je znak
nazadnja k ih s tavova i na drugim podru j ima, pa kako je
naa prehrambena tradici ja oduvi jek bi la da od susjeda i l i s
dalek ih putovanja, pa ak i od zavojeva a, pr ihva amo ono
to na m se ini lo najbol j im, tu otvorenos t naih preda ka
moramo njegovati i ovo nae vri jeme. Al i bez sl i jepog povo
en ja za mod om! Umjes to da pok leknemo pred me una
rodn im pohodom amer i ke fast foodkuhinje s krvavi m bifte
c ima, ml jevenim odre sc ima i p i l i ima u industr i jski pro izvedenim umacima, pos luajmo radi je to govore pr ipadnic i
pokreta koj i su sve glasni j i iako ih ne podupiru prebogati
me unarodn i pro i zvo a i i ndus t r ij ske h rane . Poga a te ,
misl im nazelene, koj i se bore za ist i ji i nezaga eni j i l judski
okol i, a t ime i za zdravi je namirnice. Ujedno nude i nove
prehrambene nav ike . . .
Prehrambene navike tol iko su vaan dio kulture svako
dnevnog ivljenja da su i religije i ideologije od pamtivijeka i
propisima o prehrani nastojale upravl jat i l judima. Tek pro-
-
5/28/2018 Mirjana Gracan - Izdanci (Ziva Hrana)
4/81
dor om znanost i nau i l i smo o hrani razmil jat i u kategori
j a m a t etn ost i za zdravl je , a ne o m og u i m pos l jed icama za
duu ako je ukal jamo zabranj enom nami rn icom. Sk lonost
krajnostima vodi do ludovanja za vi taminima i l i do brojenja
kalori ja, a sredin a nas nuka da razum no biramo nam irnice i l i
da i sami pok ua mo proizvesti neto zdrav o. ak i bez vrta,bez zemlje!
Nov o? I ni je, jer smo posl jednj ih desetl j e a nau i l i da
novo ne mora uvijek biti dobro, a ni staro loe, te da ne valja
- da spomenem i nau poslovicu - s prl javom vodom iz
kori ta izbacit i i di jete, nego u starim prehrambenim navi
ka ma na i ono to daje odgovor i na pitanja mode rne pre
hrane. Tak ve odg ovor e ponudi la je i dalek oist o na kuhinja,
dosad najpoznat i ja , po is tan anim je l ima. Ali t isu ugodinja
t radic i ja prehrane mnogol judnih zemal ja uva b laga, med ukoj ima su i izdanci (kl ice). Ta kod ku e uzgojena , nezaga
en a i iva hran a osvaj a svi jet. Kao to to biva u kriznim raz
dobl j ima, s is to n ja kom kuhin jom u mnog e su se zeml je
prokri jum ari l i i neki nazovif i l ozofski, a zap rav o rel igiozni
pogledi, pa je i prehrana izdancima dola na neopravdano
sumnjiv glas. Ali taj - ni prvi ni posljednji - pokuaj da se
kroz pre hra mbe ne navike nam e u i pogledi na svi jet,
upravo je smi jean svakom raz umn om ov jeku, ko jeg e
nekol iko argumenata i prvo iskustvo uvjeri t i da izdanke val ja
prihvati t i otvorena duha i uni jet i ih u svoju kuhinju.
Ov a va m knj iga nudi prakti ne upute o uzgoju izda naka
kod ku e, izbor recep ata i temel jne spoz naje o svim predno
stima t ih namirnica. Ona je pri je svega poticaj slobodnom
smil janju naeg zdravi jeg i ukusni jeg jelovnika.
Vinja Ogrizovi
1.
Izdanci - hrana i lijek
-
5/28/2018 Mirjana Gracan - Izdanci (Ziva Hrana)
5/81
Izdanci su iz uzetn o vana iven a namirni ca koja postaje
i sve zna ajni j a. Oni su izvor potreb nih mine rala i v i tami na t
mog u posluit i u borbi protiv razl i i t ih poreme aja, a da pri
tom ne izazovu nikakve zdravstvene nusposl jedice. Nem
ivene namirnice koja je tol iko bogata uravnoteenim i vri
j ed n im hr an j iv im sasto jc ima a da is tovremeno sa dr i vrle
malen postotak kalori ja kao izdanci.
Ljekovita svojstva izdana ka razl i i t ih sjeme nki poznaval
su stari Kinezi ve pri je 5000 godi na. Izdan cima su se korist i li u l i je enju razl i i t ih bolesti , izme u ostal ih i konih obo
l jenja, prob avnih smetnj i , mii nih obol jen ja, i td.
Hranj iva i l jekovita svojstva izdanaka nisu poznata same
u Kini ve i u dru gim kra jev ima svije ta. U Africi se od davnin
korist i prokl i jalo proso ka o osnov a za afr i ko pivo, ba kac
to se kod nas izdanci je ma koriste kao nadom jest ak kavi.
Hunze, narod koji ivi na sjeveru Indije, a poznat je p(
dob rom zdravl ju i dug ovje nosti , najvie jedu jela od prokl i
j a log i ta . I j ed na vel ika e v ropska nac ij a ko ri st il a se prednostima prokl i jalog sjemena. Poznato je iz novi je povi jesti d
su engleski moreplovci na dugim i zamornim putovanj im
uzimali razl i i te izdanke u preve ntivne svrhe protiv skor
buta.
U veterin arstv u se tako er koriste izdanci da bi ivotinje
bile izdrlj ivije i da ne bi oboljevale. Zna se da arapski
romski konjan ici hran e svoje rasne konje prokl i jal im itom,
da se i neplo dnos t kod ivotinja r jeava poja anom is
hra nom od prokl i jal ih i tarica, naro i to zobi.
-
5/28/2018 Mirjana Gracan - Izdanci (Ziva Hrana)
6/81
U Ame rik u su izdanke doni jel i dosel jenici iz Kine. P ravo je
zanimanj e, me ut im, za izdanke tamo po e lo pr i je dvade
setak godina. Taj se uzlazni trend ne zaustavl ja. Poduzeta
su i jo se uvi jek poduzimaju mnoga istraivanja ne samo
hranj iv ih ve i l jekovit ih svojs tava razl i i t ih izda naka . Otkri
veni su mehani zmi koj ima se u izd anc ima pov e ava nj ihovahranj ivost. Z na se da se u sje men u kl i janjem pove ava kol i
ina vi tam ina, da se stvaraju korisni encimi i oboga uju
pojedini minera lni sastojci . Osim toga, utvr eno je da su
izdanci izuzetno probavl j iva namirnica.
Prema istraivanj ima provedenim u SAD-u, ustanovi lo se
da se izdanci mogu primjeniti u borbi protiv bolesti civil iza
ci je, kao to su rak, arteri osklero za, di jabetes, sr ana obo
l jen ja i poreme aj i k rvotoka. Stoga b i t rebalo svakodnevn o
imati na stolu izvjesnu kol i inu izdana ka.Uz ostalo , prou ava nje m se ustano vi lo da t i jelo mno go
bol je prima vitami ne i minerale iz izdana ka nego iz razl i i t ih
vi taminskih tableta i praaka. Izdanci se posebno preporu
uju stari j im os ob am a jer tako dobivaju u organ izam encim e
potrebne za pravi lan metabol izam koj i se starenjem remeti .
Op e je poznat o da su encimi izuz etno vani za sve ivot ne,
vi talne procese.
10
2.
Biokemija klijanja
-
5/28/2018 Mirjana Gracan - Izdanci (Ziva Hrana)
7/81
Kada miruju, sjemenke su tvrda i suha zrna kroba u sre
ditu kojeg su si une kl ice, lako im je metabo l iza m tol iko
spor da je gotovo nemjerlj iv, one su ipak ive. I disanje im je
gotovo zanemarivo. Sjeme moe ostat i godinama u takvom
stanju a da i dal je bude sposobno za ivot. Nekim se testo
vima s grahoricama utvrdi lo da one mogu prokl i jat i i 200
godina kasni je ako su bi le dobro pohranjene.
Na pitanje to ih je odralo u ivo tu tol iko dugo, j edn ako jeteko odgovori t i kao i na pitanje zato nisu prokl i jale kroz
sve te godine i s to l je a. Mi rovanje je jednak a zago netka
suv rem eni m biok emi ari ma kao to je i sam ivot. Je l i to
razdob l je nepokre tnost i i mira koje mor a prote i pri je nego
to e odlu u ju i t renutak prek inut i san? Il i posto j i neka
ist inska prepreka rastu koju treba uklonit i da bi ivotni pro
ces i mogl i po et i?
Ostav imo l i d inamik u postrani , ta da je , sa s tanov i ta evo
luci je, lako objasnit i latentnost sjem ena . Latent nost je tad ana in na koj i se sjeme osig ura va u o ekiva nju uvjeta koj i e
bit i dobri za rast mlade bi l jke. To se ekan je moe prote
gnuti na nekol iko sezona, sve dok vri jeme ni je povol jno, i l i ,
kao u slu aju pustinjskih bi l jk i , na mno go godina, sv e dok ne
padne dovol jno kie da izdanku osigura njegov rast.
Mnoge vrste, kao npr. rane lukovice, trebaju razdobl je
hladnog vr emen a da b i ponovo po e le rast i , a u nek im s lu
aje vima treba im i mraz da bi probio sjemen kin tvrdi oklo p.
13
-
5/28/2018 Mirjana Gracan - Izdanci (Ziva Hrana)
8/81
Tak o e npr. sje men ke jab uke ri jetko prokl i jat i u jabuci , u-
stvari gotovo nikad. Ali kad jabuka istruli i l i je pojede neka
ivotinja a potom izbaci sjemenke, one su spremne za kl i
jan je.
Nuni encimi
Ve ina nam a poznat ih sjemenk i su vrtne il i ratarske kulture
koje e lako prokl i jat i . Ali ve ina sjemenki iz divl j ine korist i t
e se nek im elegantn im i kompl eksni m mehani zmo m da b i
os igura le po etak ivota kao bi l jke u najbol j im mogu im
uvjetima.
Sj eme nk e koje put amo da kli jaju za jelo i hran u, potje u
uglavnom iz dvi ju izuzetno kult iv iranih obitel j i : Legumino-
seae (mahunarke) i Gramineae (trave). Predstavnici prvesu npr. grahorice, a druge i tarice. Obje se uzgajaju ve
t i su ama god ina .
Mahu narke i l i mahun ja e imaju pr i l i no tvrdu opnu, a l i
vodo prop usnu . Stoga, da b i prokl i ja le u ku i , ne t reba podu
zimati nikakve tr ikove; ne treba ih bockati iglama ni zarezi
vati noem, ne treba ih zamrzavati pa ugri javati ni im ubrza
vati proces staren ja. Po etak je lak i jed nos tav an: sjeme nku
tre ba namo i t i , da bi mogl a upit i vod u u svoje tkivo. To traje
izm e u et ir i i 12 sati . Za to vri je me sjeme nka nabubri i dva,do tr i puta je ve a nego to je bi la po etna vel i ina.
Namakanjem se, to je mnogo vani je, aktiv iraju encimi u
s jemen ci te po in ju zamren u ser i ju promjena koje e na
kraju dati novu bi l jku. Anal izama se ustanovi lo da se naglo
pove ava kol i ina upravo onih is tih enc ima koji ina e u
ust im a razgra u ju krob u e er , ime po in je proces pro
bave hrane. Smanjuje se teina suhog zrna, jer se osloba
a energi j a koja zati m t jera kl ice i djeluje na razvoj mlade
14
bi l j ice. Te e promj ene trajat i sve dok se ne pojave prvi
l ist i i , to se do ga a u toku etvrto g il i petog dana kl i janja.
Vod a u kojo j se namakalo s jeme oboga ena je aminok i -
se l inam a, pr i rodnim e er ima i ve lik im bro jem anorga nsk ih
elemenata. Te su tvari iscuri le iz sjemena u vodu. U pri
rodnim bi uvjet ima one oti le u t lo oko sjemenke nakon to
bi pala kia il i nakon to bi ih vlaga izvukla iz sjemenke u tlo.
Optimalna temperatura zraka za brzo kl i janje i rast je
izme u 25 i 35C. Ako se tempera tura smanju je, uspora va
se i k l i janje. Izdanci sjemena koje kl i ja pri niim tempera
turama, kao npr. ozima penica, bogati j i su vi taminom C od
onih koj i k l i jaju na viim temperaturama (jara penica).
Vrst e otporni je na mraz sadre jo ve u kol i inu vi tamina C.
U ov jek ovom t i je lu v i tamin C poma e u spre avanju
pucanja kapi lara (si tne krvne i le). Pretpostavl ja se da
sl i no djelo vanje u mlad oj bi l jci mo e toj bi l jc i dati otpo rnos tna irenje i skupl janje tkiva usl i jed smrzavanja i topl jenja.
Izdanci e nastavit i rast i u loim uvjet ima. Pri l ago avaj u
se lako promjen ama kol i ine v lage, zraka i temper ature, te
raznim drugim situaci jama. Pa ipak se u nj ima i dal je nor
malno odvi jaju komplicirane kemijske promjene koje prate
k l i jan je a to su karakter is t i n i i me usob no povezani me
tabol i k i proces i . P ohranjen e b je lan ev ine se h idro l izi ra ju
(daju blagu kiselinu il i blagu luinu il i oboje), tj. rastavljaju se
na sastavne aminokisel ine, sintet iz iraju se mnogi vi tamini,pos eb no u vodi topl j iv i B-komp leks i v i tam in C. Ma sno e i
ugl j ikohidrati ras padaj u se na jed nost avne e ere, a neto
energi je iz sjemenke se jednostavno gubi u obl iku kalori ja.
15
-
5/28/2018 Mirjana Gracan - Izdanci (Ziva Hrana)
9/81
Bogat izvor vitamina
Tak va metabol i ka ivost u s jemenu uzrok je i pov ien om
stvar anju u vodi topl j iv ih vi ta mina ; vi tam in C i najve i dio
B-kompleksa nalaze se u gotovo svim tkivima mlade bi l jke
u ra stu, a to je rast bri , to je i ve a koncentr aci ja t ih vi tamina . On i su nuni da bi se stvori l i pojedini encimi, pa stoga
i presudni za metabol izam stanice. Kako je prokl i jalo sjeme
izuzetno akt ivno te pove ava svoju prvobi tnu vel i inu neko
liko puta u nekoliko dana, moe se tvrditi da je izuzetno
boga to aktiv nim tvar ima. I to je injen ica.
Izdanci su bogat izvor vi tamina, osobito onih iz kom
pleksa B. Pored t i jamina, r iboflavina, ni jacina, pir idoksina,
hol ina, betaina, metionina, biot ina, inozitola, nikotinske,
pantotenske, fo lne i paraaminobenzojeve k ise l ine, izdanc i ,kako pokazuju neki znanstveni radovi provedeni u SAD,
sadre i c i janokobalamin, poznat pod naz ivom v i tamin B 1 2 .
Me ut i m, ima i tvrdnj i da u izdanc ima nem a tog v i tamina.
Taj je vi tamin osobito sporan jer se po mnogim teori jama
mo e na i samo u nami rn ica ma ivot in jskog por i jek la te je
ba zato kame n spot icanja u v je n im raspra vama za vege
tari ja nstvo i protiv njega. Vjero jatno je i u izdanci ma kol i ina
B 1 2 min ima lna te zbog toga ni je ni do dan as sa sigur no u
utvr eno ima l i v i tamina B,2
u izdancima il i ne.Izdanci su izuzetno bogati v i taminom C. Taj je vi tamin
nestabi lan i gubi se iz namirnice ako se iz lau duem
kuhanju i l i zraku, kada nastaje oksidaci ja. Krumpir, koj i
sadr i vel iku kol i inu vi ta mina C, gubi je npr. nep osr edn o
nakon iskapanja. pinat gubi vi tamin C do 80 posto nakon
dva dana stajanja na sobnoj temperaturi . Oni ist i encimi koj i
pomau sintetiz iranju vi tamina kada bi l jka raste, odgovorni
su za nj ihovu razgradnju kada je ubrana i prestala rasti .
16
Kada se plod, l ist i l i stapka odvoje od biljke, encimi i dalje
rade te nastavl jaju svoj proces u smjeru razgradnje. U
izda ncim a koj i su jo iva hrana to raste u tren utku kad a se
pripremaju i l i ako se jedu sirovi, v i tamini se i dal je stvaraju.
Kakva raz l ika izme u izdanaka i povr a koje se ubi re jedan
dan , pr ipr ema za t ransport s l i jede i , a l je na duge pruge,
zamata u trgovinama i tek tada je na pol icama dok ga netkone kupi i ne odnese ku i ! Ta mo e povr e jo moda sta jat i
neko vri je me pri je nego to bude prer a eno za jelo. S ve to
vri jeme encimi razaraju dragocjene vi tamine, a posebno
nestabi lni v i tamin C.
Dakle , to je dui period izme u ubiranja i konz umir anja
bi l jke, to je i kol i ina svih vi tamina, a pos ebn o vita mina C,
bitno umanjena. Vitamin C unitava se i suvinim izlaga
njem namirnice topl ini . Stoga izdanke, koj i su bogat izvor
vitamina C, ne treba suvie dugo kuhati ve ih samo kratkobianirati i l i skuhati na pari. Najbolje je ipak da se izdanci
j edu si ro vi .
Ostali hranjivi sastojci
Kli janje u bi lo koje m zrn u, kotic i , s jemen ki, popr a eno je
intenz ivno m enc i msko m hidro l izom bje lan ev ina. To zna i
da se zal ihe bjel an evina u sje men u razlazu na svojesastavne aminok isel ine, ba kao to se dog a a u probav-
nom traktu. To je i objanjenje zato se izdanci lake asimi
l i raju i ne stvaraju tol iko pl inova u debelom cri jevu. Izdanci
su naime proc esom k l i jan ja ve d je lomi no probav l jen i . Ovo
je po seb no vano za i zdanke m ah u n j a a o e m u e jo bi ti
r i je i .
Kol i ina aminok isel ina u s jeme nu koje k li je pove ava se
na ra un ugl j ikoh idrata i mas no a. Iskl i jala bi l jka stvara
2 IZDANC I-IVA HRANA 17
-
5/28/2018 Mirjana Gracan - Izdanci (Ziva Hrana)
10/81
nove bjelan evine za svoje nove potrebe. Tako se ukup na
kol i ina b je lan ev ina u prok l i ja lo j s jemenci zna a jno pove
ava. M ungo grah u zrnu sadri 25 posto bjelan evina, al i
prokl i jal i mungo grah ak 37 posto. uta soja pov e ava
postota k bjelan evina sa 42 u su hom sjem enu na 50 posto
u izdanc ima. Tol iko o b je lan ev inama.Pozn ato je da se zagri jav anjem pove ava hranj ivost
mahunarki, al i tek je nedavno otkriveno zato. U sirovom
zrnu mahunarke, naime, postoj i spoj tr ipsin koj i je osjet l j iv
na topl in u. Tripsin u suh om zrnu djeluje poput ko nice te pri
je i ko ri t en je b je lan evi na. Za to ga mahunarke im aj u a
drug e vrste nemaju , ni je pozn ato. Pretpo stavl ja se da tr ipsin
igra ulogu prirodnog konzervansa u procesu suenja sje
menke, al i to jo ni je dokazano. Stoga mahunarke treba
obavezno kuhati da bi se tripsin rastvorio i oslobodio put zakoritenje aminokisel ina.
Kako je u izdancima mahunarki (soja, mungo grah, grah,
le a i td.) ve dolo do post epen og rastvaran ja tr ipsina, ove
izdank e treba samo kratko kuhati . T o je op a uputa koja
vai za sve izdanke mahuna rki. U ovoj knj iz i me uti m ima i
recepata gdje kuhanje izdanaka mahunarki ni je obavezno
al i se u principu tada radi o manj im kol i inama t ih izdana ka.
U toku kl i janja nastaju i drugi procesi povol jni za ovjekov
meta bol i zam: ugl j ikohidrati se mijenjaju u e ere, a pove ava se ko l i i na nezas i en ih na ra un zas i en ih masno a .
Pov e ava se postota k tokofe rola, vi tami na E. Vitamin E je
izuzetno nestabilan te se razlae i nestaje ako je izloen
zraku. Stoga i ulja i cijela zrna u kojima ima vitamina E, ako
se rafiniraju, hidrogeniziraju i iz lau visokim temperaturama
u procesu pripreme hrane, sadre vrlo malo vi tamina E.
Tre ba spome nuti da sjem enke u kl i janju pove avaj u i sadr
aj karotina (provitamin A) i vitamina K.
18
Biokemijski procesi koji se zbivaju u toku kli janja, kao to
je opisano, pove avaju v i est ruko p rehrambenu vr ij ed nos t
izdanaka. U novi je vri je me prou avaju se i l jekovita svojstva
razl i i t ih izdanak a.
19
-
5/28/2018 Mirjana Gracan - Izdanci (Ziva Hrana)
11/81
A B C k l i j a n j a i zd an ak a
-
5/28/2018 Mirjana Gracan - Izdanci (Ziva Hrana)
12/81
Kli janje je jed nost avno , a sl jed e a meto da, uz lagane
preinake, moe se korist i t i za sve sjemenke od mungo
grah a, suho g gra ka, le e, al fal fe, peni ce i hel jde do poto-
arke i goru ice.
1. Nam o i te jednu l icu sjemenk i i li 1/3 al ice mah unar ki
u l i tru mlake vode pre ko no i . Provjeri te prethod no jesu l is jemenke tret irane kemijskim sredstvima za sjetvu. Na
omotnici mora pisati da sjeme ni je tret irano. To prvo nama
kanje ustvari je i posljednje.
2. Sl i jed e eg dan a isperite dobro sjeme u mlakoj vodi i
dobro ga oci jedite. Stavite ga u l i trenu staklenku, a preko
grla kom ad gaze pa je u vrst i te gum ico m. Stavite na
mra no mjesto.
3. Svakog s l jede eg dana isper i te s jemenke dvaput
dnevno, i l i tr i , ako je vri jeme toplo i suho. Pri tom uvi jekpazite da suviak vode redovito oci jedite.
4. Tre eg dana kl i janja e sve sjem enk e koje nisu spo
sob ne da prokl i ju pasti na dno staklen ke kad a je napuni te
mla kom vo do m. To ako el i te da vam kl ijaju sjeme nke i i ta
rice. Mahu nar ke e se pona ati neto druga i je. Izdanci koji
su prokl i jal i di i e se na povr inu vode te ih moe te zagra
bit i c jedi l jkom, a sjeme koje je ostalo na dnu staklenke
moete bacit i .
23
-
5/28/2018 Mirjana Gracan - Izdanci (Ziva Hrana)
13/81
5. Izdanci mun go graha i le e sprem ni su za jelo ve tre i
dan , a sl i no je i s izdan cima soje. Izdan cima penice
dovol jna su dva dana da postignu svoj hranj iv i vrhunac, dok
je s je men u al fa lf e pot rebno et ir i do pe t dana.
Kada su spremni za stol, stavite izdanke u hladnu vodu,
da biste iz o ist i l i. Po seb no je to zgo dno kod alfal fe, jer
sje men ke ta da odb acu ju svoj e lupine. O ne e ispl ivati napovr inu, te ih moete odstranit i c jedi l jkom i li ve om l ico m.
Oci jedite izdanke i pohranite ih u posudu s poklopcem na
hlad no mjesto, ob i no u fr i ider. Da biste im pove al i hra-
njivost, a i poljepali im izgled, nekoliko sati prije stavljanja
u fr i ider iz loite ih sun evoj svjet losti .
6. U suhoj i toploj klimi izdanci kli jaju i rastu bre te ihstoga treba e e ispirat i vo do m, a gaza bi trebala stalno bit iv lana.
7. Posl i je svakog kl i janja dobro operi te staklenke ipos ude , ak ih poneka d i steri l iz iraj te.
8. Jo jedan savjet: ne bacajte vodu u kojoj ste prvu nonamakal i s jemenk e. Bi t e mutna, pr l javou kasta, a v jero
ja tno ni mi ri s ne e bi ti ba ugoda n. Al i vae e va m ku nocvi je e i zeleni lo bi t i zahvalni ako ih zal i jevate tom vod om .Jer u n joj je mnogo minera la koj i e dobro do i svakoj lon a
nici.
Svjetlo ili tama
Ima razl i i t ih mil jenja o tom e da l i rastu izd anaka bol jepogo duje svjet lo i li tam a. U sv ako m slu aju, sigurn o je dasv jet lo ima odre eni u inak na hranj ive e lemente. Premanajnov i j im istraivanj i ma ini se da izdanc i koj i su bi l i iz loeni svjetlu sadre vie vitamina C od onih koji su kli jali umraku.
Upravo obratno vai za riboflavin (vi tamin B 2 ) . Ve ina
profes ionaln ih uzgaj iva a mung o grah a prefer i ra tamu , a l i
24
je din o s toga t o kup c i vi e vole bi je le od zelen ih izdanaka .
Izdanke uzgaj iva i esto izbjel juju kemik al i ja ma da bi spri je
i l i pl i jesan, iako se na taj na in umanj uje nj ihova hranj ivost.
Razl i i ta su mil jenja i o tome kol iko sjemen ke treba na ma-
kati . U mno gim knj igam a prepo ru uje se nama kanj e preko
no i . To je dobr o za tvr a zrna , al i ve ini ni je potr ebno tol iko
namakanje. Dovol jna su u prosjeku tr i sata.
Pitka voda dobra je za namakanje i ispiranje. Ako voda
sadri previe klora, upotrijebite umjesto nje destil iranu il i
izvorsku vodu. Isprati , kao to smo ve rekl i , treba najmanje
dvaput na dan, a u toplij im podnebljima i do est puta. to se
temp erat ure t i e, ona izme u 18C i 21 C najpovol jni ja je za
kl i janje. U pravi lu, to je temp erat ura via, to e i izdanak
bre kli jati.
Klijanje za hladnog vremena
Zimi izdanci mog u kli jat i na razl i i t im mjestima u ku i , naj
bolje u kuhin ji, gdj e se kuh a i gdje je topli je. Jo e bolje
uspi jevati u pe nici pl inskog tednjaka. Odkrini te malo
vrata pe nice, da ne bude pretop la, a plami ak sasvi m
smanj i te. Nem ojte pregri jat i pe nicu , a ne zabor avite i na
redovito ispiranje izdanaka, zbog vlage.
Izdanke moete uzgajati i na svom radnom mjestu. Za to
vam ne e trebati mno go prostor a, jer stakle nku moete
drati i na stolu i u ladici svog pisa eg stola.
Portabl metoda klijanja
U izvanrednim uvjetima ivota, npr. daleko od nasel ja, u
slu aju neke nepog ode , potr esa il i rata, kada vam pri ruci
25
-
5/28/2018 Mirjana Gracan - Izdanci (Ziva Hrana)
14/81
nisu staklenke i topla prozorska daska u kuhinj i , moete primijenit i portabl metodu kl i janja.
Va n o je da imate sjem enk e za kl i janje - gra h, l e u, ra,
penicu, soju i l i neko drugo sjeme. Osim toga, potrebni su:
debl ja p last i na vre a i li v re ica, lagana, tanka p last i na
vre a, nekol iko papirnatih ubrus a i li ista krpa te gum ice.
Grah i l i druge s jem enke namo i t e te u debl jo j p last i no j
vre i . vrst o zatvori t e gu mi co m, kako vod a ne bi iscuri la.
Uzmi te zat im tanju p last i nu vre icu i probu i te rupe na
do nj em di jelu vre ice (na oko 1/3 povri ne) u raz mak u 4
cent imetra.
Is t res i te nam o ene s jeme nke u prob uen u vre icu i protresite, a zatim dri te objeene na grani drveta sve dok vodane iscuri.
Natopite ubruse vodom, lagano ist isnite i omotajte vre
icu sa s jeme nkam a. Sve zajedno - vre icu sa s jeme nkam a umo tanu u mo kre ubruse - s tav i te u debl ju p last i nu
vre u. Vrhove zasu i te za jedno i u vrs t i te gum icom . Stav i te
obje vre ice u naprtn ja u i k reni te dal je svoj im pute m.
Radi ispiran ja izvadite probu en u vre u i ispir i te pod mla
zom vode nekol iko minuta. Dobro oci jedite. Ponovite postu
pak et ir i do pet puta. P onavl jaj t e ispiranje i c i je enje dva
put dnevno dok ne sazri je vri jeme da izdanke pojedete.
udesna voda i fermentirani izdanci
Ako el i te da vam kl i janje izvanredno uspi je, moete se
za proc es namak anja i isp i ranja kor is ti t i tzv . udesn om
vodom, koja navodno st imul ira svaki obl ik bioloke aktiv
nost i . Umje sto teku om, na ime, kor is t i te se vod om koju s te
kuhal i pet minu ta a zatim ohladi l i . Rezu ltat e bi t i vri jedan
trud a: izdanci e bi t i so ni j i , debl j i , ist i j i i izdani j i .
26
Ako ste vol jni i spremni za eksperimentiranje, moete
pokuati da vam izdanci fermentiraju. Kako je sva fermenti
ran a hrana sna no g oku sa i ni je za sva ko nepce , tako je i sa
izdancima. Ako vol i te kiselo zel je, kiselo mli jeko i l i k isele
krastavce, mo da e vam se sv id jet i i ferment i rani izdanc i .
Uzmi te istu kol i inu tr iju razl i i t ih vrsta sjemen ki i ostavit e
ih da kl i jaju tr i dana. Nakon toga izdanke samelj i te i stavite
u dvi je staklenke. Nemojte ih napunit i do vrha, kako bi u
nj ima bi lo zraka. Ostavite dva dana da fermentiraju. Sta
k lenke pr i tom omotaj te ubru s ima. Topl in a e pr idoni je t i da
se postotak b je lan ev ine pove a.
Ferment i rani izdanc i mo gu se za in i t i jogur tom i li mela
som, a u nj ih pri je sluenja moete stavit i kolute banane i
g ro i c e .
Kad sjeme ne klija
Po etn ic ima se u zaniml j ivo m procesu k l i jan ja zna pone
kad dogo dit i da im sjeme ne kl i ja. I to tad a treb a u ini t i?
Postoj i niz razloga zato sjeme eventualno ni je prokl i jalo
iako ste ga zalil i vodom i ostavili u staklenci da kli ja.
Kao prvo, sjeme moe bit i staro i l i ste krivo postupi l i . Ako
iz s tak lenke zaudara , mo gu e je da s te s jemenu dal i suv ie
vlag e te je po elo pl i jesnit i . Sl i no se mo e dogod it i ako
s jeme ne ma dovol jno zraka i prozra ivanja. To se obi no
dog a a kada se s tav i prevel ika kol i ina s jeme na u s ta
klenku da kli ja.
L jet i , kao to sm o ve spome nul i , s je me t reba e e isp i
rat i . Ako sje me od po etk a ne kl i ja, zapitaj te se niste l i posv e
zaboravi l i da ga zal i jete i dadete mu potrebnu vlagu. Stoga
svoju kari jeru u kli janju izdanak a po nite sa sje me no m koje
27
-
5/28/2018 Mirjana Gracan - Izdanci (Ziva Hrana)
15/81
uvi jek daje stopostotne rezultate, a to su penica, mungo
grah i alfalfa.
Pribor za klijanje
Kod nas jo nem a razl i i t ih pos uda i apara ta za kl i janje
izd ana ka, ali to u na elu i nije toliko bitno. Da biste dobili
zdra ve, so ne i oku l i jepe izdanke , trebat e vam samo sta
klenke razl i i t ih vel i ina, komadi gaze i gumi ce.
U staklenci ete namo i t i s jeme, preko grla stavit i gazu i
u vrst i t i gum ico m. Sve naredn e operaci j e - a to zna i
dne vna ispiranja sjemen ki - obavl jat ete kroz gazu . Tako
va m sje men ke ne e pobje i u sl ivnik i ne e ih posje ivati
razl i i t i znatiel jni insekti , a sa uvat ete ih i od prain e.
Ako putujete u inozemstvo, posjeti te tamo jednu speci jal i
z i ranu t rgov inu pr i rodnom hranom. Nazivaju se Reform-
haus, Naturana, Neuform i l i Health food store. U
je dnoj od nj ih ku pi t et e pl as ti ni aparat za kl ij an je kvadrat i -
ast og ili kru no g oblik a koji se sastoji od vie posu da pro-
buenog dna to se, poput nekadanj ih porci ja za noenje
je la iz rest orana , sl a u jedna izna d druge. U nj ima moe te
posti i k l i janje razl i i t ih vrsta sjem enki odjedanpu t.
U takvi m trgo vina ma postoj i i bogat asort iman razl i i t ih
sjeme nki ve pr ipremljenih za kl i janje. Na vre icam a suobi no date sve upute o postupku s odre enom vrs tom s je
men a i o kol i ini koja se dobiva kl i janjem.
U me uvr eme nu, dok se i kod nas ne otvore s l i ne t rgo
vine, svoje ete sje men ke nabavl jat i na razl i i te na ine. Ako
imate rodbinu na selu, zamoli te ki logram, dva penice i dru
gih i tarica. Na trnici moete kupit i s jem enke , a najve i
izbor bi t e ipak u sjemen ara ma. Pri tom traite da vam pro
daju zrnje koje ni je tret irano za sjetvu. Sjeme, naravno,
28
moete i sami uzgojiti u vrtu il i na oranici. Nastojte da bude
organski uzgojeno, t j . da u prirodne procese nisu bi l i ukl ju
eni pestic idK herbicidi i umje tna gnoj iva.
29
-
5/28/2018 Mirjana Gracan - Izdanci (Ziva Hrana)
16/81
-
5/28/2018 Mirjana Gracan - Izdanci (Ziva Hrana)
17/81
4.
to moe klijati!
-
5/28/2018 Mirjana Gracan - Izdanci (Ziva Hrana)
18/81
A L F A L FA (Medicago sativa) je vrsta lucerne, viego
dinje bi l jke iz porodice lepirnja a. Poz nato je pedesetak
vrsta lucerne, a najpoznati ja je za uzgoj izdanaka plava
lucerna il i alfalfa. Sto ga e u ve ini recep ata stajat i to ime
iako je i lucerna koja se moe kupit i u naim sjemenarama,
odl i na za kl i janje. Tradicion alno se lucerna korist i kao
sto na hrana, a ne kao hrana za ov jeka. Me ut im, s va lom
zani man ja za zdrav u prehra nu i ivu hranu , po ela se korist i t i u SAD, upravo u obl iku izdanaka, za l judsku hranu.
Danas spada me u najomi l jen i je izdanke, ravnopravno s
izda ncim a soje, le e i mu ng o graha .
Po etnici u svi jetu kl i janja imat e najvie uspjeh a upravo
s alfal fom. Ona daje dug a ke tanke mlad ice del ikat nog slat-
kastog okusa. Izdanci se koriste kada se produe od 3 do 5
cm . U tom stadiju kli janja razvit e se na vrhu izd ana ka
si uni zeleni l ist i . To je znak da izdanak treba konzum irati ,
je r pojava li a na nov oj bi lj ic i si gna li zi ra p romjenu u pr ocesima u bi l jc i . Ona se vie ne hrani energi jom iz sjemena,
je r po in ju proce si fo tos inteze i kr aj za l ihama u s jemenu.
Za tr i do pet dana kl i janja mladice narastu do 3 centime
tra. Dobre su za jelo sve dok ne dosegnu otpril ike 5 cm.
Izdanci al fal fe nemaju okus izdanaka mahunarki i l i nekog
dru gog povr a, al i imaju hrskavu lomlj ivu strukturu ugod nu
je z ik u i nepcu . Os im toga , iz lo e ni vr el oj vodi , sm jesta su
kuhani. Moete ih jesti svjee (u najvie recepata su svjei)
35
-
5/28/2018 Mirjana Gracan - Izdanci (Ziva Hrana)
19/81
i li kuh ane . Izdanci daju ukusa n, slatkast okus sendvi ima,
salatama, juhama i jel ima od jaja. Mogu zamijenit i i lenjake
u kola ima. Doba r su dodata k t i jestu za kruh . Sadr e vie
bje lan ev ina od peni nog brana. Bogat i su k lorof i lom,
kal i jem, vi taminom A, vi taminom K i kalci jem.
Izra unato je da al ica iz dan aka alfal fe koja je kl i jala tr i
dan a sadri tol iko vi tami na C kol iko i 6 aa sok a od
naran e. Sadraj v i tamina B2 (r iboflavin) pov e ava se u
izdancima gotovo 10 puta nakon 4 dana kl i janja.
"Da biste dobi l i to vie klorofi la iznesite izdanke na
dn ev nu svjetl ost dan prije nego ete ih koristiti u jelu il i salat i.
Ukol iko su vam privla ni j i bl i jedi, gotovo bi jel i izdanc i nal ik
na staklene rezance, dri te izdanke na tamnijem mjestu.
B U N D E V A (Cucurbita pepo) da je sv ima poznate svoje
kotice koje se koriste za proizvodnju crnog ul ja. Koticemoete i sami izvadit i iz zrelog utog ploda u ranu jesen.
Kotice i izdanci bund eve odl i an su izvor fosfo ra va nog za
rast kosti ju, zubi i t jelesnih stan ica. Dobri su i za iv ani
sustav i za krvotok.
U kuhinj i moemo korist i t i i kotice i izdanke. Moemo ih
lag ano pri t i , a zatim ih pomije ati u musl i za dor u ak i li ih
posuti po salati. Kotice i izdanci mogu biti i dio ti jesta za
ko la e .
Kotice treba dugo namakati u vodi, najbol je 16 sati . Tadaih osta vl ja mo tr i dan a na temp erat uri 21 C da prokl i ju i redo
vito ih ispiremo tr iput dnevno. Kada je izdanak dug oko 3
cent imetr a, m o e se korist i t i za jelo. Lup inke ete tak o
odstranit i da izdanke uronite u posudu s vodom i pokupite s
povr ine prazne koul j ice.
G O R U I C A (Sinapis; Brassica) da je odl i ne izdan ke
neob i no jak og okusa, nal ik ok usu senfa. M og u se jesti
36
sam o u maloj kol i ini kao za in salat i il i u kombinaci j i s dru
g im izdanc ima. Ne podnose mnogo v lage te s jeme t reba
namo i t i samo prvi i etvrt i dan kl i janja. Posud icu u kojoj
kli ja dobro je s vremena na vrijeme protresti, kako bi se sli
jep l je no s jeme rasu lo i da lo z raka kl ic i da potj er a izd anak.
G R A H (Phaseolus) je tako er dobar za k l i jan je. Po ku
ajte s razl i i t im vrsta ma, da biste otkri l i koja daje najbol je
rezultate. Kod nas se uzgaja najmanje pet vrsta graha
pogodnih za dobivanje kval i tetnih izdanaka. Postupajte kao
sa sojom i li mung o gra hom ; namo i te grah preko no i u
mlaku vo du, a zati m ga e e isperi te vod om, da bi izdanci
mogl i bol je napredovati . Korist i te ih kad narastu do duine
zrna i li dui, izm e u 3 i 4 centim etra. Najbol je je da ih kuha te
kratko na pari, da ih dodate u varivo pred kraj kuhanja il i da
ih upotri jebite u nekim drugim jel ima za koja se recepti
nalaze u ovoj knjizi. Dobri su i kao salata s mnogo luka i
bu inog, crnog u l ja .
G R A A K (Pisum sativum) m oe tako er kli jat i ako je
pravi lno osu en i pre dvi en za kuhan je. U izd anci ma se
pove ava koli ina e era, to im daje okus sl i an sv jeem
graku. Dobre su sve vrste graka. Korist i te izdanke kad
dosti gnu duin u zrna iz kojeg kl i ja. Prokuh ajte izdan ke tr i do
pet minuta.
H E L J D A (Fagopyrum sagittatum, F. esculentum) kult iv i
rana je jedn ogo din ja vrsta iz porod ice dvornici . Potj e e iz
Azi je, a gaj i se u Evropi, Azi j i i Sjevernoj Americi prvenst
veno na pjesk ovito m t lu pa je esto nazivaju p eni com
siromanih. Hel jda je lakoprobavl j iva, a igra posebno
vanu ulogu u lancu aminokisel ina jer sadri jednu od kise
lina - l izin - vanu za rast kostiju. Osim toga, bogata je va-
37
-
5/28/2018 Mirjana Gracan - Izdanci (Ziva Hrana)
20/81
nim vitaminima B grupe i v i taminom C, zatim mineral ima
(fosfor, kal i j , kalci j , bakar, mag nezi j i el jezo).
Hel jda se moe pripremati jednako kao ria. Dobra je i
kao brano u gancima i t i jest ima. Izdancima hel jde mogu
se posuti juhe i variva. Moe ih se kratko i kuhati, a posebno
su dobri kao sastojak za punj ene raj ice, krast avce i
papriku.
Hel jdu ne treba namakati , nego je treba samo povremeno
navlait i da bi po ela kl i jat i . Na temper atur i 21 C za dva do
tri dan a iskli jat e izdanci. T reb a ih ispirat i dvap ut dne vno
kao i ostale sjemenke. Koriste se kada se izdue 0,5 cm.
Koul j i ce u koje su uvi je na zrna otpast e same od sebe ako
izdank e spre mne za jelo stavite u lonac hladne vode i prom i
jea te. Kou l ji ce e se di i na povr inu vode .
Izdanci su blagog okusa te pristaju u sve salate i u brojna
variva. List i i mlade hel jde koriste se u naro dnoj medicin ikao sredstvo protiv ovapnjavanja arteri ja jer su bogati rut i
nom, t j . v i taminom P, koj i u tome igra vel iku ulogu.
J E A M (Hordeum vulgare) daje izdanke od kojih se
zatim dobiva slad - osnovna sirovina u proizvodnj i piva. I
druge vrste i tarica mogu se korist i t i za dobivanje slada, al i
je j e men i s la d iz uzetne kv al it et e je r sa dri v ie e e ra
nego druge vrste slada. Agdje je e er, tu je i kasni j e, u p ro
cesu vrenja, vie alkohola.Je am , ra i zob sl i ni su penic i po tom e to se nj ihovi
izdanci koriste dok su jo sasvim mladi, da se izbjegne
ma sa tvrdih korjen i a. I je am i ra i zob mogu se jesti
s irovi ( izdanci, naravno) i l i popreni na neto maslaca i l i
kuhani kratko vri jeme na pari .
K U K U R U Z (Zea mays) izuzetno teko kli ja jer nije lako
dobi t i neote eno zrno. Sam im sk idanjem s k l ipa oz l jeduju
38
se kl ice, a to zna i da je onem og u en o kl i janje. Stog a je
va no da ve u prvim stadi j i ma kl i janja (drugi i tre i dan)
odstran ite ote ena zrna i ona koja do tad a nisu prokl i jala.
Izdanci su najbol j i kada narastu 2 do 3 centimetra duine.
Kuhajte ih dok ne omekaju, osam do deset minuta.
L A N (Linum usitatissimum) rod je jednogodinje i trajne
zel jaste bi l jke iz poro dice lanova . La neno sjem e je svi jet lo-
sme de boje, p losnato i s i tno. Sadr i ve l iku kol i inu masno e
i bogato je vi taminima E, F, K te mineral ima - kalci jem, e
l jezom, fosforom, mag nezi j em i bakro m. U pu koj medic in i
korist i se samljeveno kao sredstvo protiv zatvora.
I izdanci lanen og sjeme na sl i no djeluju. Kori st imo ih kao
dodatak musl i ju, juhama i salatama i l i kao sastojak za kruh
i ti jesta.Sje me treb a namaka ti et ir i sata, a korist i t i izda nke tre eg
dana kl i janja. Dobro ih isperi te, kako biste odstrani l i koul
j ice . Iz dan ci su na jb ol ji kada dose gnu du inu z rna.
L E A (Lens esculenta) se uzgaja bd prahistori jskih vre
mena . S voje je ime dobi la zahval ju ju i ob l iku koji pods je a
na le u oka i tele skop a. Le a postaje kval i tetni ja kl i janj em.
Izdanci , zahvalju ju i svom jakom okusu, mog u u pr ipre
manj u obr oka izvrsno zamijenit i povr e. esto se koristeumjes to celera i zele ne paprike u gula ima , ju ha ma i razl i i
t im varivima. Izdanci su donekle slatki , meki su od kuhane
le e i f ini jeg okusa. T reb a ih kuhati samo pet minut a, za raz
l iku od suhe le e koja je pret hod no bi la nam o ena u vodi a
treba je kuhati 30 minuta. Izdanci se koriste kad dosegnu
dv a do tr i cent imet ra duine. Le ine mladice su vrlo uku sne
i sirove u sala tama i li kuhane na pari i za injene mas lac em
i mirodi jama . Le a sadri vi tami n B, el jezo i fosfor.
39
-
5/28/2018 Mirjana Gracan - Izdanci (Ziva Hrana)
21/81
M U N G O G R A H (Phaseolus radiatus ili P. aureus) je us
tvari vrsta soje te se mo e na i u speci jal iz iranim trgovi
nama i pod nazivom zelena soja. U azi jskim zemljama
pozna t je pod nazivom katjang id joe, i spada me du naj
vani je sasto jke dalekois to n ih kuhin ja. Kinez i su poznat i
po upotrebi mungo graha za nekol iko najpoznati j ih svoj ih
je la, i zm e u os ta li h za chow me in i ch op su ey . Na
Zapadu se izdanci mungo graha mogu kupit i u gotovo sva
kom supermarketu, svjei i l i u l imenkama.
Izda nci vrlo brzo kli jaju te se ve mo gu koristiti drugi i l i
tre i da n kli janja, iako su bolji od 4. do 6. dan a klijan ja. Na j
bol j i su kad dostignu 2 do 5 centimetara duine. Kuhaju se
brzo, g otovi su za dvi je do tr i minute . Ni je potre bno odst ran
ji va ti zr no od izdanka, je r su ob a vr lo ukusna; hrsk av i su i
podsj e aju po okusu na zeleni graak. Zelena lupina, ovoj
nica samo g zrna, odvoj i t e se kuhanj em i isplivati na povrinu. Moete je odstranit i c jedi lom i l i kuhane izdanke stavit i
pod snaan mlaz vode neposredno pri je serviranja.
Izdanci su bogati bjel an evin ama, lecit inom , sadr e pri je
sve ga ve u kol i inu vi ta mina B i C, zatim vitamina A i E, kal i j ,
kalci j , fosfor i el jezo. Odl i no su jelo za di jabeti are. Ni ske
su kalori ne vri jednosti : 100 gr am a izdan aka ima oko 22
kcal ili 93 kJ.
Koriste se u razl i i t im kineskim i japa nsk im jel ima, vari
vima i pri lozima od povr a, salat ama, u jel ima s r iom, zapunjenje ra j ica i za sendvi e.
(bt?cf.%inc,r ^ k i t i
P I S K A V I C A (Trigonella foenumgraecum) kod nas je jo
poznata kao kozj i rog i boja travica. Od njenog se sjemena
ina e pr iprema izuzetno aromat i an a j ko j im je dobro isp i
rat i upal je no grlo. Korist i se i za ublaav anje drugih tego ba,
a i za hra nu. P ri jevod lat insko g imena glasio bi gr ko
si jen o. Pis kavica je tako er sastav ni dio poznat e indi jske
40
mjeavine mirodi ja - kari ja. Za kl i janje piskavice potrebna
su do et ir i dana, a izdanci su izuzetno mirisni i pikantno g
okusa. Kuhaju se samo nekol iko minuta, jer duim kuhan
j em po staj u suv ie gork i . Naj bo lj e ih je ko ri st it i kad narastu
do du ine s jemena . Zahval ju ju i upravo p ikantnom i gorka
stom oku su, najbol je idu uz jela od rie. Bogati su el jez om.
P O T O A R K A (Lepidium sativum), draguac i l i grbo-
stica, kako joj ime samo govori , vol i vodu te raste nepos
redno uz poto ke il i ak u nj ima. U ger man skim se kraj evim a
od davni na izra uje el iksir ivot a od njenih izda naka . Sjem e
poto arke treba ispirat i dvap ut dne vno , a izdanke korist i t i od
drugog do estog dana kl i janja, ako je temperatura u kojoj
su kli jali oko 21 C. Uko liko je vrijem e topli je, izd anci e kli jati
bre i obrnuto . Pot o arka je pun a vi tam ina C, a izvrsna jekao salata, kao dodatak juhama, varivima i nekim napicima.
P R O S O (Panicum miliaceum) je jedna od najraspro
stranjeni j ih i najvie upotrebl javanih i tarica na svi jetu. Daje
vr i jedne b je lan ev ine i masno e, a sadr i i vane v i tamine
grupe B, kao i A, C i E vitamin. Sadri i minerale - eljezo,
f luor, natri j , kalci j , baka r, mag nezi j i fosfor. Po zna ta je
posebno po visokom postotku kremene kisel ine i f luora,
vanih za rast kose, noktiju, zubi i za kou. Proseni izdanciodl i no su sredstvo protiv razl i i t ih konih bolesti .
Izdanci su slatkastog okusa, pa se mogu koristiti kao
dodatak vo noj sa lat i , ko la ima i s la tk im krem ama, ml i je
nim proizvodima i juhama. Mogu se korist i t i i kao sastojak
tjestenina i kruha. Dobri su i kao osnova za pravi musli
(kau).
Sitna uta zrnca prosa treba staviti u vodu i ostaviti da se
nam a u oko os am sati . Zatim e trebati otpri l ike tr i dan a da
41
-
5/28/2018 Mirjana Gracan - Izdanci (Ziva Hrana)
22/81
se dobi ju izdanci. Treba ih ispirat i tr i puta dnevno. Korist imoih kad narastu otpri l ike 2 mm.
P E N I C A (Triticum sativum) daje na jukus ni je i najso .ni je
izdanke od sv ih i tar ica. Okus om je s l i na sv jeem mlad om
kukuruzu, jer se krob u zrnu kl i janjem razlae na iste vrstee era kakve nalaz imo u mladom zrnu kukuruza. Posto j i
razmimoilaenje o tome koje je idealno vri jeme koritenja
izdan aka penice. Dok jedni zagovara ju kratku mladicu
(izdanak), duine zrna iz kojeg je iskl i jala; drugi tvrde da je
izdanak mnogo ukusni j i i s ladi kad dosegne dvostruku
dui nu zrna. Eksper iment i ra j te ; kor is t i te jeda n d io izdan aka
ve tre i il i etvrt i dan, kad a su dugi sa mo pola cent imet ra i li
j e dva cent imetar , a osta tak is pi ri te i dal je , dok izd anc i ne
narastu do dva centimetra duine. Kako se pojavl juje i kori
jen nove bi lj ic e, tak o o n a gubi s o a n okus i v i taminsku vri
j ednost . Stoga ne ekaj te p redug o s i zdanc ima, os im ako ih
ne el i te korist it i kao peni nu tra vu.
Sve vrste i tarica kl i jaju mnogo bre nego ostale sje
menk e, a s tav l jan jem u f r i ider ne ete mnogo zaustav i t i
proces rasta. Stoga treba pazit i da se ne stvori masa zamr
eni h korjen i a, koj i nisu dobri za jelo. Izdanci se brzo
kuhaju (najdue 8 minuta), a mogu se koristiti i na niz drugih
na ina. K ako izdanci rastu, tako im se pove ava postotak
v i tamina C. Obi lu ju t i jaminom, n i jac inom i v i taminom E.
Usitnjene izdanke dodavajte t i jestu za kruh. Samljevene
stavl jaj te u variva, a dobar su nadomjestak i za mrvice u
svim jel ima. Ako ih suite u pe nici , postat e hrsk ave, te
saml jev ene mogu zami jeni t i orahe u kola ima. Moet e ih
je s ti s i rove ili naglo o s u e n e u pe n ic i ili po pr ene na
teflonskoj tavi - i uivati u nj ihovu slatkastu okusu.
42
RA (Secale cereale), jedna od osnovnih svjetskih i ta
rica, potje e s teri tori ja dan an jeg Sovjetsk og Sav eza .
Raste na laga nom tlu, a otporn a je na hladno u kao i dru ge
i tar ice. Na j e e se kor is t i kao brano i g lavni sasto jak
raenog kruh a. R aeno brano tamni je je boje od peni
nog i pikan tni je g i ja eg oku sa. i tavo zrno rai sadr i 12
posto b je lan ev ina, 1,6 posto masn o e, vane v i tamine
grupe B, vi tamin E i minerale - kal i j , fosfor, magnezi j , e
ljezo i fluor.
Izdanci rai izuzetno su zdravi zbog visokog postotka
fluora, pa stoga dobro djeluju na zube. Snani jeg su okusa
od oku sa ve ine izda naka drug ih i tarica. Pop reni imaju
okus oraha. Stoga se kor is te kao dodatak juh ama , vo n im
salata ma i u kaama za doru ak.
Zrnje rai treb a nam aka ti oko 12 sati , a zati m pusti t i daklijaju dva do tri dana na temperaturi 18C i ispirati dvaput na
dan. Najbol j i su izdanci kada dosegnu duinu samog zrna.
RIA (Oryza sativa) hrani danas polovicu svjetskog sta
novnitva, preteno azi jskog. Prirodna ria, ona koja ni je
pol irana i kojoj nisu odstranjene koul j ice, sadri vane bje
lan ev ine, v i tamine grup e B i prov i tamin A. Sadr i i minera le
- kal i j , magne zi j , el jezo i fosfor. Ja eg je i pikant ni jeg
okusa od pol irane rie. Prirodna ria je lako probavl j iva, adjeluje i kao di juretik. Zbog toga se korist i kao di jetalna
hra na za sr ane bolesn ike, za one koji imaju reu mat ske
tegobe i l i obol jele krvne i le.
Izdanci r ie su neutralnog okusa. Mogu se upotri jebit i kao
dodatak salat i .
Ria vol i topla podnebl ja, pa zato mora kl i jat i na tempera
turi vio j od 21 C. P rv o tre ba zrnje na mak ati u vod i 12 sati,
a zatim et ir i puta dne vno ispirat i . etvrt i dan izdanci e bi t i
43
-
5/28/2018 Mirjana Gracan - Izdanci (Ziva Hrana)
23/81
spr emn i za jelo, tada e dose gnut i duin u zrna. Jed na
alic a rie dat e dvije do dvije i po alice izda nak a.
R O T K V I C A (Radicula) iz po rodic e je rotkvi, a pog odn a je
za kli janje. Sjeme rotkvice je sitno, a mladice narastu od 0,3
do dva centimet ra za dva do et ir i dan a. Ljutog su okus a,vrlo nal ik oku su rotkvice. Idu dobr o uz mije ano povr e il i uz
mijeanu salatu. Ukusne su i u kombinaci j i s drugim izdan
cima, osobito s izdancima alfal fe, jer su ovi posl jednj i bla
gog, neutralnog okusa. Sadre visok postotak kalci ja.
S E Z A M (Sesamum indicum) je orijentalna biljka, a njeno
sjem e korist i se zbo g izuzetno visokog postot ka ma sno e, i
to nezasi enog t ipa. Sj eme se stog a prea i dobiva se
odl i no sezam ovo u l je . Ostatak od preanja upotrebl java seza s to nu hranu.
Sje me se, me uti m, tako er esto korist i il i kao ukras i li
kao sastojak kruha, a od njega se dobiva i halva.
Poput sjemena sezama, i izdanci se mogu korist i t i , even
tualno lagano popreni, kao dodatak jel ima od krumpira,
povr a i li vo nim salata ma. Mo gu se korist i ti i kao sasto jak
ti jesta za kruh. Bogati su vi taminima B grupe i v i taminima A
i E. Sadre i minerale - kalcij, fosfor, magnezij i lecitin.
Sje men ke treba namakat i u vodi oko et ir i sata. Zati mizdanke treba uzgajati najvie dva dana na temperaturi
21 C. Ispirat i dvap ut dne vno pod tek u om vod om. Korist i t i
kada je izdanak duga ak oko 2 mm. Sezamo vi izdanc i pr i
l i no e teko iskl i jat i .
S L A N U T A K (Cicer arietinum) se uzgaja u svim di jelo
vim a svi jeta, a naj e e ga kao izvor kro ba koriste na Bl is
ko m istoku i na ame ri kom kontine ntu. Izdanci slanutka su
44
meki i f ini jeg okusa od neprokl i jalog zrna. Treba ih kuhatipet do osam minuta. Najbol jeg su okusa kad narastu 0,5 do1 centimetar.
S O J A (Glycine max) se koristi u velikom broju kineskih
je la te je s lobodno m o e m o proz va t i d i vom m e u i zdan
c ima, ne zbog vel i ine, ve zbog rasprostranjenost i kor i
tenja. Soja je jedno od pet svetih zrna prethistori je, 'uz pe
nicu, r iu , je am i proso. Kin ezi koriste crno , plavo i bi jelo
zrno soje, a sve e e i zelen o, razvi jeno u SAD . Dobr o je i
s i tno uto zrno, ko je mi naj e e kupujemo u s jeme naram a.
Ipak, tee e kl i jat i neg o druge vrste soje, p ogot ovo u l jetnim
mjesec ima.
Budu i da je zrno soje krupni je od drugi h, treba ga na ma
kati najma nje 12 sati . Za kl i janja soje potrebno je e e ispi
ranje zrn ja i izdanaka im se pojave. Tako er t reba smjesta,ve drug og dana kl i janja, o ist i t i prokl i jala od neprokl i jal ih
zrna , kako bi izdanci imal i ve u ansu da se razvi ju. Koriste
se izme u etvr tog i estog dana, k ada je izdanak narastao
od 5 do 7 cent imet ara duine . U Evropi se soj ini izdanci kori
ste 3. dan, kad su dugi 1 cm. Sirovi sojini izdanci estokog
su okusa, ali ako ih kuhate na pari i l i poprite nekoliko
minut a na ul ju, dobit ete so no i ukusno jelo koje sadri
lako probav l j ive b je lan ev ine. Treba ih obi no kuhat i deset
do 15 minut a. Odl i an su nad omje sta k za mes o pri pripreman ju juha , gulaa i variva . Odl i ni su i sami, kao salata.
S U N C O K R E T (Helianthus) je bi l jka iz porodice glavo-
ika. Njego ve s jemenke, ko je se ina e kor is te za dobivanje
ul ja, mogu kl i jat i . Treba ih pal j ivo otvori t i i natopit i vodom,
a zatim isprati i postupati s njima kao i s ostalim izdancima.
Obi no odl i no kl i jaju. Moraj u se upotri jebit i pri je nego to
se razvije jak okus koji pali grlo. Ta j e tre nut ak nastu piti kad
45
-
5/28/2018 Mirjana Gracan - Izdanci (Ziva Hrana)
24/81
izdanak naraste do duine sjemenke. To je idealno vri jeme
za konz umir anje . Tu e dui nu dosti i za 24 do 72 sata
nakon p o etka kl i jan ja. Izdanc i suncokret a sadre gotovo
sve minerale. Upotrebl javajte ih u salatama, mijeajte ih s
datu l jam a i suhim vo em, sv je im vo em, oras ima i gro
icam a. Za doru ak kuaj te ovaj recept : u b lenderu umut i te
vodu , me d i izdanke suncokreta. Dobi t e te ukusan i zdravnapitak.
Z O B (Arrhenatherum elatius) u naim se krajevima sma
tra u prv om redu i taricom za sto nu hranu , iako u posl jed
nj ih nekol iko godina zob prodire i u naa dom a inst va u
obl iku zobenih pahul j ica. To je, uostalom, i obl ik po kojem je
zob i u svi jetu najpoznat i ja kao ovj eko va hran a. Takva ,
spl jotena zob jede se uglavnom u obl iku zobene kae za
doru ak. Al i zob je dobra i za kuhanje i u obl iku brana , kaosastojak kruha.
Zob odl i no uspi jeva u srednjoevrop sk im predje l ima, te
je , poput he l jde, bi la pozna ta ka o h rana s i r oman ih .
Sadr i visok postota k bjelan evina (10 posto), a od svih
itar ica ima najvii posto tak ma sn o e (7,5 posto) . Sadri i
sve najvanioje vi tamine (A, B u B 2 , B 3 , C i E) i minerale (fos
for, el jezo, bakar, f luor, cink, mangan, kalci j i jod).
Zbog visokog sadraja joda i f luora, mogl i bi izdanci zobi
postat i v r i jedan sasto jak nae svakodnevne prehrane.U veterinarstvu se izdanci zobi, zbog visokog postotka
vitamina E, primjenjuju protiv neplodnosti .
Zob en i izdanci blagog su okus a. D obro ih je posuti po kai
za dor u ak (musl i), koristi t i kao sastoja k salate i li kao sasto
jak zdrav ih sl atki a .
Da bi zob uspj eno prokl i jala, p otre bno je i tavo zrn o
kojem je odstranjena samo gornja pl jeva; tako se moe
konzumirati zajedno i izdanak i zrno.
46
Zob treb a mo i t i u vodi 4 sata, a zatim neka kl i ja na sobnoj
temperaturi dva do tr i dana uz dva dnevna ispiranja. Izdanci
se jedu kad dosegnu duinu zrna.
M j e a v i n a i z d a n a k a
Mjeav ina izdanaka rotkv ice, poto arke, goru ice, kopra,
perin a i celera mod a e bit i pravi udar za ne i je nepce, pa
stog a treb a ove izdan ke korist i t i u malim kol i inam a, pre
ten o za za in, a ne za obrok , jelo. Najbol je e posluit i ako
ih si tno nasjeckane dodate zelenoj salat i , mi jeanoj salat i
od svjeeg povr a i li k isel im krast avcim a. Korist i te kao
za in i za punjen a jaja, dru ga jela od jaja il i kao ukras. P oput
izdanaka i tarica, i ove sjemenke ne sadre tr ipsin, te ih ne
treba, za razl iku od izdanaka mahunarki, prokuhati pri je
je la. Izdanke ko ri st it e k a da narastu cen t imetar do tr i cent i metra du ine, im se pojave s i uni ze leni l is t i i . Ni jedna
druga grupa izdanaka ne moe dati takvu hrskavu svjeinu
je lu.
-
5/28/2018 Mirjana Gracan - Izdanci (Ziva Hrana)
25/81
SJEME I IZDANCI - PREG LED VRIJEDNO STI
SjemeVrijeme
namakanja
u satima
Dnevno
ispiranje
Trajanjeklijanja
u danima
Duina zrelihizdanaka
u cm
Prirod :sjemeprema koli ini
izdanaka
ALFALFA 5 2-3 3-5 3-5cm 1 :6
BUNDEVA 16 3 3 0,3 cm 1 :2
GORUICA 6 1 2-4 1cm 1 :2
GRAH 10-12 1- 2 3 duina zrna 1 :4
GRAAK 12 4 3 duina graka 1 :2
HELJDA 2 2 - 3 0,5 cm 1 :3
JECAM 12 2 2-4 duina zrna 1 :2,5
KUKURUZ 10 2 2-3 2-3cm 1:2
LAN 4 4 2 du. sjemen. 1 :1,5
LE A 8-10 3 3 2 cm 1 : 5 - 6MUNGO GRAH 12 2-3 4-6 2-5cm 1 :5-6
PISKAVICA 5 2-3 2 du. sjemen. 1 :4
SjemeVrijeme
namakanja Dnevnoispiranje
Trajanjeklijanja
Duina zrelihizdanaka
Prirod :sjemeprema koli ini
-
5/28/2018 Mirjana Gracan - Izdanci (Ziva Hrana)
26/81
5.
Doruak
-
5/28/2018 Mirjana Gracan - Izdanci (Ziva Hrana)
27/81
Hra na je gorivo koje e vas nosit i u toku dnevnih po slova .
Zato ni je raz umn o po eti dan prazno g eluca, a ond a se
pred kraj dana tako najesti da je esto tek o zaspa ti . Doru
ak mora sadravat i i b je lan ev ine i ug l j ikohidrate - naj
manj e tre inu dnevni h potreb a od svake grupe - a u tom e
vel iku ulogu mogu odigrati upravo izdanci. U poglavl ju o
send vi ima dato je nekol iko ideja koj ima se mo e mo kori
st it i za pripr emu doru ka. Ovdj e em o prete no govori t i o
izdancima itarica koj i mogu bit i sastavni dio svakog dobrogdoru ka i navest i , uz potr ebne ugl j ikohidrate , i v i tami ne i
minerale.
Za doru ak od razl i i t ih kombina ci ja i tarica u zrnju
(hel jda, je am, zob, pro so, r ia) najbol j i e bi t i suen i
izdanci. Slatkastog su okusa, hrskavi, a moete ih jesti
c i jele, samlje vene i li nasjec kane , ovisno o vrst i i tvrdo i .
Tre ba ih suit i na tempe ratur i 110C . Suite ih u pe nici , u
suari il i na plo i , u tavi bez mas no e.
Izdanci su dobrodoao dodatak i l i nadomjestak za
kupovnu d je ju hranu. Umjesto da kupujete gotovu hranu
za di jete, od izdanaka moete pripremit i nekol iko hranj iv ih i
raznovrsnih d je j ih obroka.
Instant kaa
Osu en ih al icu izda naka peni ce, al icu izda naka zobi ,
al icu izdanaka rie i al icu izdanaka soje pomijeajte i sta-
53
-
5/28/2018 Mirjana Gracan - Izdanci (Ziva Hrana)
28/81
vite u stakl enku s dobr im pokl opc em. Korist i te za dor u ak s
mli jekom. U kau moete nasjeckati oraastih plodova
(bademi, l jenjaci, orasi), a po el j i dodajte i suncokretovih
i sezamovih sjemenki. U ovakve kae, koje vicarci nazi
va ju musli, moete stav i ti i svako sezon sko vo e. Najukus
n i je su kae s gro icama i bobi ast im vo em.
Kaa od osuenih izdanaka
Potrebno je kombinirat i zajedno 1 i 1/2 al icu suenih
peni n ih izdanaka, 3/4 al ice suenih hel jd in ih izdanak a,
3/4 al ice zobenih pahul j ica i 1/4 al ice suenih izdanaka
rai, samljevenih. Dobro izmijeajte sve sastojke. Sluite
pre l iveno ml i jekom il i pr i rodnim vo n im soko m.
Kaa iz termo si ce
Ak o ujutro ne vol i te sami sebe i teko se odlu ujete da
kuhat e doru ak, pr ipremi te ga uve e za sutra u jut ro.
Potrebni su vam dva dana stari izdanci penice, termos-
boc a i k ipu a voda . Dakl e, izdan ke koj i su kl ijal i npr. utora k
i sri jedu, u etvrta k uve e stavite u term os-b ocu i zal i jete
k ipu om vodom . Zatvor i te termosic u i os tav i te izdanke da
se kuha ju preko no i . Ujutro oci jedi te vod u, a toplu mek u
kau od pen i n ih i zdanaka oboga t i te medom, g ro i cama
il i bademima i prel i j te s malo mli jeka.
54
Palainke s i zdancim a
U ti jesto za pala inke (mli jeko, br ano , jaja i sol) dodajte
aku mljevenih suenih izdanaka penice i l i soje. Pecite
kao to je uobi ajeno i punite po el j i . Ekspe riment iraj te i s
drugim izdanc ima.
Kaa od izdanaka zobi i p enice
1 alica izdanaka zobi ili 3/4 alice zobenih
pahuljica
1/2 alice izdanaka penice
1 liica morske soli
2 alice vodeSve sastojke stavite u posudu pa na vatru, a kad zavri ju,
kuhajte na laganoj vatri dok kaa ne bude mekana. Jelo
moe te za ini t i s mal o maslac a il i k iselog vrhnja.
Ljetni jeam i alfalfa
1 alica izdanaka jema
1 alice izdanaka alfalfe 1 alica vode
2licekelpa
U topl im danima pr ipremaj te ovaj jednostavni doru ak.
Umut i te u b lenderu izd anke je ma i vodu . Proc i jed i te, da
dobi je te neku vrstu je men og mli jeka. Prokuh ajte na vatri 3
minute . U mli jeko stavite izdanke alfal fe. Dodajt e kelp (vrsta
hranj ive oceanske alge u prahu) i posluite lagano ohla
e n o .
55
-
5/28/2018 Mirjana Gracan - Izdanci (Ziva Hrana)
29/81
Mlijeko od prosenih izdanaka
1 alica prosa
malokelpa
2 alice vode
Ako je pros o integraln o, t j . ni je I juteno, n eka va m kl i ja tr i
dana. Samelj i te u blenderu i proci jedite. Ako je proso I ju
ten o, mo i te ga osa m sati u vodi . Samelj i te u blender u i
proci jedite. Zagri j te gotovo do vrenja u posudi s dvostrukim
dn om . Proso se esto pro gla ava kral j icom svih i tarica
zato to je preteno alkal inskog sastava a ne sadri mnogo
bjela n evina . A to je va no za dob ru i balansira nu preh ran u.
Omlet s mijeanim izdancima
2 jaja
neto soli
2 lice izdanaka po ukusu (penica, zob,
jeam)
3 dag maslaca
Umutite dobro utanjak, a bjelanjke posebno istucite u
sni jeg te sni jegu dodajte utanjke, lagano posol i te i pomije
ajte jaja s izdancima.Zagrijte maslac u tavi i izli jte masu na tavu te pecite samo
s jed ne strane dok omlet malo ne po sme i . Omlet stavite na
prethodno zagri jani tanjur, napunite po el j i jo drugim
sastojcima, koje ne treba kuhati , i preklopite. Odmah po
sluite.
56
Mlijeko od izdanaka badema
1/2 alice izdanaka badema
1/2 alice izdanaka suncokreta
2 alice vode (po mogunosti izvorske)
malo morske soli
Stavit e izdank e u mi kser da biste dobi l i gusti f ini pire. Vjero
ja tno ete pi reu morat i doda t i v o de je r e ina e bi ti su v i e
gyst . Tako ete dobi ti hranj ivo ml i jeko odl i nog ukusa.
Posol i te po el j i . Ovo je mli jeko dobr a alternativa u slu aju
kad je netko alergi an na kravl je mli jeko.
Ovo se bademovo mlijeko - bez soli - moe koristiti i kao
kozmet i ko sredstvo za i enje lica.
Doruak od izdanaka
1 alica izdanaka suncokretovog sjemena
1 alica izdanaka penice
1 alica izdanaka alfalfe
2 lice suhih smokvi, usitnjenih
1 liica meda
malo cimeta
1 jogurt
Sve sastojke pomijeati zajedno i prel i t i jogurtom. Ovaj je
doru ak posebno vr i jedan z imi kada nema mnogo sunca jer
vi tamini iz izdanaka daju snagu i v i talnost t i jelu.
57
-
5/28/2018 Mirjana Gracan - Izdanci (Ziva Hrana)
30/81
Musli od izdanaka zobi
2 alice izdanaka zobi
7 alica izdanaka alfalfe
1 jabuka, naribana
2 lice groica
3 lice izdanaka suncokretovog sjemena,
poprenih
1 lica soka od limuna
malo cimeta
2 jogurta
Sastojke pomijeati i rasporedit i u zdjel ice. Jogurt i hrskaveizdanke suncokreta dodati musl i ju tek na stolu.
Izdanci penic e za doruak
2 alice izdanaka penice
1 ribana jabuka
1/4 luka, naribanog
1 mrkva, ribana
1 lica ulja
1/2 lice pahuljica pivskog kvasca
1 lica sezamovog sjemena
3 lice slatkog tuenog vrhnja
Pomije ati sve sastojke i raspore dit i u et ir i zdjel ice te ukras it i tu enim vrhnjem.
58
Musli s izdancima prosa
2 alice prosa
2 alice zobenih pahuljica
1 jabuka, naribana
2 lice groica
1 lica izdanaka suncokretovog sjemena
1 liica meda
cimet, klini
1 liica soka od limuna
1 i 1/2 lica lanenog sjemena
1 alica vrhnja ili jogurta
Pomijeati sve sastojke u vel ikoj zdjel i a zatim servirat i
musl i na tanjure. Ukrasit i vrhnjem i l i jogurtom po el j i .
Tost s izdancima i j ajima
Za jednu osobu potrebno je:
1 komad tosta, po mogunosti od integralnog
brana
neto maslaca
1/2 tvrdo kuhanog jaja 1/2 alice izdanaka alfalfe i rotkvice
1 zdrobljeni eanj enjaka
sol, papar
krika sira po izboru
Tost ispri te, premaite maslacem i pokri j te si tno is jec
kanim jaj em. St avite izda nke na tost i za ini te ih sol ju,
pap rom i en jak om. Pokri j te krikom sira. Stavit e u vrelu
pe n icu dok se si r ne zape e.
59
-
5/28/2018 Mirjana Gracan - Izdanci (Ziva Hrana)
31/81
Tost s rajic om i i zdancima
Za jednu osobu potrebno je:
1 tost
malo maslaca
1 velika rajica sol, papar i origano
2 lice izdanaka mungo graha
ribani sir po izboru
Tost kratko poprite u tosteru. Premaite maslacem i
pokri j te tanj im krikama raj ice. Posol i te, popapri t e i pospite
origanom. Stavite izdanke mungo graha na tost i sve debelo
pospi te r ibani m sirom. Zape cite u vreloj pe nici .
Zeleno mlijeko
25 dag izdanaka alfalfe
Nek a izdanci rastu due nego obi no, due od t jedan
dan a, u staklenci. Drite ih i tavo vri j eme izloene dnev nom
svjetlu. Stavite u sokovnik i iscijedite sav sok. Ako je suvie
jak, ra zr ij ed it e v od om . Sli no mli je ko moe te dob it i ak o
alfal fu mijeat e s izdanci ma penice. Pi je se za doru ak kao
odl i an izvor klorofi la.
60
Kruh i sendvii
-
5/28/2018 Mirjana Gracan - Izdanci (Ziva Hrana)
32/81
U raz govo ru s l judim a koj i ele smanji t i kol i inu me sa u
svak odn evn oj prehrani i li ga potp uno iskl ju i t i , redovito se
uje pitanje: A to da radi m sa send vi ima? im e da ih
pun im? Kad malo razmisl i t e, vidjet ete da postoj i sto i
j edna mogu nost . Prva pom isao su ja ja i si r. To je dob ra
pomisao, ako vam ne smetaju m asno a i ko lestero l . Al i
jes te li ika da po mi sl il i da sendvi pu ni te m a hu na rkam a , ora
sima, l jenjac ima, povr em il i s je men kam a? A zato ne i
izda ncim a? Uz malo mat e dobit ete stot ine komb inaci ja.
Svi t i sendvi i dob ro e podni jet i putova nje. Ipak kad
znate da e sendvi bi ti u kuti j i i li torbi vie od et ir i sata,
nemojte ga punit i majonezom i l i nekim drugim pokvarl j iv im
nam azo m. Uz sendvi s tav i te u kut iju i sv jee povr e: ta
p i e mrkve, komad i e cv jeta e, svjeu papr iku rezanu na
kolutove, izdanke alfal fe, rotkvice i l i goruice. Dobri su i
svjei krastavci i li s i tne raj ice. Poku ajte poni jet i i zele ne
gra kove ma hu ne te jesti zrna uz sendvi . Stap ke celer a
mo ete poput la e napunit i s irom a zatim iz sli jepit i jednuuz drug u i posluit i kao sendvi .
Izdanci al fal fe odl i no e zamijenit i l ist zele ne salate u bi lo
kojem sendvi u. Drugi izdanc i idu odl i no uz sendvi e pu
njene jaj ima i l i bi lo kojom drugom kombinaci jom salate.
Sendv i se ne sastoj i samo od nadj eva. I kruh je neob i no
vaan. Ako moete birat i , odaberi te uvi jek crni kruh od inte
gralnog i ta, tzv. graham, zatim kruh od soje, zobenih
63
-
5/28/2018 Mirjana Gracan - Izdanci (Ziva Hrana)
33/81
pahul j ica, raeni kruh, pecivo posuto sezamom i l i kruh od
izdanaka penice. U pravo s ov im pos l jednj im po in jemo
ovo poglavl je recepata.
Kruh od izdanaka penice
1 alica izdanaka penice
voda
sjemenke sezama ili suncokreta
Namo i te penicu preko no i u ve u kol i inu vode. Ujut ro
ocijedite penicu i stavite je u zdjelu te pokrijte krpom ili la
ganim poklopcem. Ostavite da stoj i i samo dvaput dnevno
isperi te vod om i zatim oci jedite. Dv a dan a kasni je pen ica bi
trebala prokl i jat i , a izdanci bi t i dvostruko dui od zrna.
Samelj i te prokl i jalu penicu u stroju za meso. (Smjesta ope
ri te stroj , da se ostaci penice ne stvr dnu na njegovim sti jen-
kama) . Obl iku j te ovo peni no t ijes to mokr im ru kama u
poga ice debl j ine prs ta. Pospi te teps i ju sezam ovim i l i sun-
cokre tovim sje men kam a, kako se poga ice ne bi l ijepi le za
dno. Pec i te poga ice dok ne por umen e u vre lo j pe n ic i .
Ovaj se kruh moe umijesit i i od izdanaka rai. Ti jestu
moet e dodat i gro ice, za inske b i ljke i li s jeckane len-
jake , ba d em e ili orahe .
Kruh sa sladom
Sigur no ste primijet il i da je u mn og im rece ptima za pripre
man je kruha i mal i doda tak e era. e er, ustvari , hrani
kva sac i tako pov e ava njeg ovu djelotvor nost. Med i mel asa
djeluju n a ist i na in, al i je slad efikasni j i . On sadri enc ime i
64
v i tamine koji pove avaju hranj ivost kruha. D je lovanjem
encima na kvasac i brano pobol javaju se okus i izgled
kruha, a kruh ostaje i dulje svje.
Slad se dobiva od izdanaka, naj e e je ma. Izdanc i se
ispre i samelju, a zatim se dobivena masa otapa u vodi i
oci jedi. T ako se dobi ja slad u siru pu koj i se moe jo dehidri
rati i pretvoriti u prah.Anti k i su narodi znal i kako se od zrn a je ma kl i janjem
dobivaju izdanci koji se zatim sue na suncu i od njih pravi
alkohol. Ta se stara metoda moe i danas primijenit i , i to ne
samo za k l i jan je je ma ve i penic e. Peni n i enc imi d je
luju jed nak o kao i oni iz je ma.
Ako mijesite kruh po receptima za kruh s kvascem, upo
t rebl javaju i s lad umjesto e era, med a i li melase, morate
stavit i samo vrlo mal u kol i inu slada. Jedn a l i ica bit e
dovol jna za kol i inu t i jesta koje je potreb no za tr i do et ir i
hl jeba.
Kako ete dobit i izdanke je ma il i penice, ve je opisano.
Za slad se korist i te izdancima starim dva dana, t j . dok mla
dica ne dose gne duin u zrna. Isperi te ih i dobro oci jedite svu
vodu. Ravn omjer no rasporedi te izdanke na l imenu p lo u.
Ugri j te pe nicu i suite izdanke 8 sati il i neto kra e. Izdanci
se mog u suit i i na suncu , a tad a e taj proc es potrajat i
nekol iko dana.
Osu en e izdanke izmiksajte u miks eru il i samelj i t e u ku
no m mlinu. Dobit ete f ino brano , a al ica tog praha bit edovol jna za dobivanje 150 hl jebova! Spremite slad u herme-
ti k i zatv oren u stak lenku i stavite u hladionik i li zamr ziva .
Slad moe stajat i dugo vremena a da se ne pokvari .
5 IZDANCI-IVA HRANA 65
-
5/28/2018 Mirjana Gracan - Izdanci (Ziva Hrana)
34/81
Recept za kruh
2 alice mlake vode
1 mala liica slada
2 lice suhog ili 2 paketia svjeeg kvasca
2 lice ulja
5 alica neprosijanog peninog brana
U vel iku zdjelu stavite vod u, sla d, kva sac i ostavite da stoj i
dok se ne po nu pojavl j ivati mjeh uri i . Dodaj te ul je i dost a
bra na , kako biste dobi l i glatku smje su. Gnje i te i mi jesite
dok t i jesto ne postane rastezl j ivo i glatko.
Stavite t i jesto u nama en u zdjelu na toplo mjesto , da se
die. Ti jesto mora dvos truk o naras ti . Zdjelu pokri j te ist om i
v lanom kuhin jskom krpom. Probi j te ga akom i mi jes i te
nekol iko minuta. Ostavite da se ponovo die. Zatim ga jo
j e d n o m pr ob ij te ako m pa prepo lov i te. Os tav i te da st oj ipokriveno oko deset minuta.
Uobl i i te ga u h l jebove, s tav i te u dva nama ena l ima
sre dnj e veli ine i osta vite da se po no vo die do 1 i 1/2 puta
ve eg opseg a. Pec i te u zagr i janoj pe n ic i na 230C 35 do
45 minuta. Ako odzvoni upl je kada kucnete po njemu,
pe eno je . Ako ne odzvanja upl je , v rat i te kruh okrenut
gorn j om stranom prem a dol je u pe n icu, da se pe e jo
nekol iko minuta. Ohladite na icanoj reeci.
Biljni kruh
50 dag brana
1 paketi kvasca
12,5 dag zobenih pahuljica
5 dag maslaca ili margarinai
66
1 jaje
sol
papar
malo mukatnog oraia
1/41 mlijeka
2 alice fino kosanih zainskih biljaka i izda
naka: perina, celera, luka, potoarke, izda
naka alfalfe i penice.
Brano pomi jeaj te s kvascem pa dodaj te zobene pahu
l j ice. Umijeajte masla c, jaje, mirodi je, za ine i izdanke u
mlako mli jeko, a zatim sve zajedno u t i jesto. Izradite glatko
tijesto. Pokrijte ga ubrusom i stavite na toplo, da se die 30
minuta. Potom obl ikujte kruh, ut isnite u nj malo zobenih
pahul j ica i pecite 40 minuta na temperaturi 180C.
Esenski kruh
1 alica penice
groice, banana, jabuka, luk ili neto drugo
to e goditi vaem nepcu po okusu
Pen ica treba da kl i ja tr i dan a, a vodu u kojoj se nama kal a
spremite u fr i ider. Samelj i te prokl i jalu penicu bi lo u stroju
za meso il i u blenderu i dodajte joj svu vodu u kojoj se nama
kala, da dobi jete gust u smjesu nal ik onoj za pala inke.Dodajt e t i jestu gro ice, ba nan e, jabu ke, luk i li neku
za insk u bi l jku po vlast i tom ukus u. Sta vite t i jesto na l im il i
pladanj otpri l ike centimetar debl j ine i ostavite da se sui na
sun cu, u suioniku za hranu il i u pe nici na sasvi m laganoj
vatri, najbolje ako gori samo pilot svjetlo. Kada se kruh pot
puno osui, moete ga stavit i u nepropusnu posudu pa u fr i
ider. Ese nski kruh trajat e nekol ik o t jeda na.
67
-
5/28/2018 Mirjana Gracan - Izdanci (Ziva Hrana)
35/81
Kruh od izdanaka penice i esenski kruh moete jesti bez
namaza i l i dodataka, a moete ga upotri jebit i i kao osnovu
za dobar sendvi . Sad a daje mo recepte za nadj eve koj ima
moete punit i sendv i e.
Namaz od avokada
1 avokado
1/2 alice izdanaka alfalfe
1 lica sjeckanog luka
1 liica kelpa
Namaite kriku kruha avokadom. Odreite pri je toga
nekol iko kriki avokada i stavite na kruh. Dodajte alfal fu,kelp i luk. Posluite kao otvoreni s endvi i li ga poklop ite jo
j ed no m kr ikom kruha .
Ra i alf alfa
krike raenog kruha
tanke ploke punomasnog sira izdanci alfalfe
majoneza
pimet (panjolska paprika)
maslac ili margarin
Namaite kruh maslacem i l i margarinom i pokri j te ga
plokama s i ra. Pospi te sendvi a l fa l fom i ukras i te majone
zom i pimentom.
68
Vegetarijanski tost
svjei kravlji sir
luk vlasac, sitno isjeckan
izdanci alfalfe
komadi ili kolut ananasa
tost od kruha napravljenog od peninih
izdanaka
Pomijeajte u glatku smjesu kravlji sir, vlasac i alfalfu te
namaite topl i tost ovom smjesom. Ukrasite kolutom
ananasa i s nekol iko vlat i prokl i jale al fal fe.
Kombinirani tost
gljive
luk, sitno nasjeckan
izdanci alfalfe
tost
ulje
umak od soje
Poprite lagano na ulju gljive i luk. Dodajte izdanke alfalfe
i kuhajt e 1 minut u. Poprska jte umak om od soje, zbo g okus a.Smjesom pokri j te krike tosta.
Sendvi s namazom od kikirikija
izdanci soje
izdanci alfalfe
luk, sitno isjeckan
69
-
5/28/2018 Mirjana Gracan - Izdanci (Ziva Hrana)
36/81
maslac od kikirikija
crni kruh
Namaite kruh maslacem od kikir ik i ja, a zatim pospite
sendvi nasjeckanim izdancima soje i dodajte debel i s loj
izda naka alfal fe. Ako el i te pos eb an i ja i okus, pomijeaj te
alfal fu s nasjeckanim lukom.
Maarski sendvi
1 alica izdanaka graha ili bilo koje druge
mahunarke (kuhani i usitnjeni viljukom)
2 lice maslaca
1/2 liice crvene maarske paprike
1/2 alice ribanog parmezana ili nekog dru
gog sira
1/2 alice proklijalih sjemenki suncokreta
U smjesu usitnjenih izdanaka graha dodajte maslac,
crvenu papriku, sol i papar po elji. Dodajte smjesi ribani sir
i s jemenke suncokreta. Premai te smjesom kr ike kruha.
Ova se smjesa moe stavit i i na tost te zape i u pe nici .
70
7.
Juhe
-
5/28/2018 Mirjana Gracan - Izdanci (Ziva Hrana)
37/81
Dobr o pripre mljen a juh a moe biti odl i no prvo jelo koj im
ete zagri jat i eludac , a moe bit i i jedi no, gla vno jelo, ako je
oboga ti te razl i i t im sastojcim a. Jed an od t ih sasto jaka
mogu bit i izdanci koj i pristaju gotovo uz svaku juhu. Oboga-
t i t e ak i industri jsku konz ervir anu il i dehid rira nu juh u, ako
ba nemate nita drugo pri ruci ni vremena da se potrudite
za pravu juhu. Dodajte juhi aku izdanaka mungo graha
i li izda naka alfal fe nepo sre dno pri je nego to ete je skinuti
s vatre i posluit i . Izdanci e se smje sta skuhati iz loeni vreloj juhi.
Ljudi koj i nisu imal i iskustva s vegetari janskom prehra
nom zakleti bi se da prave juhe nema bez mesa u njoj, bila
to goved ina il i pi le t ina. Me ut im, ka d se jedn om odlu i te da
mes o izbacite iz prehr ane , vidjet ete kol iko je lako i jed no
stav no priredit i stot ine razl i i t ih juh a od povr a i zelen ja, ak
i ostatak a koje biste ina e baci l i . Ako ste veget ari ja nac,
ond a ste i ekolok i svjestan lan zajedni ce pa zna te da nita
ne treb a bacati jer se svi di jelovi jest ive bi l jke mog u upotri jebit i za jelo: vrci mahuna i t ikvica, mahuna graka, stapke
pinata i bl i tve, stapke perina i krajevi mrkava, pogotovo
zeleni vrci mrkve s malo l i a, ostatak izda naka . . . Izbje
gavaj te samo povr e iz porodice kupusa , jer daje juh i sna
an miris kada se kuha . Operi t e dobr o sve ostatke pov r a
koje ist i te, stavite ih u stakl enku i li plasti nu vre icu i stavite
u fr i ider dok vam se ne skupi etvrt k i logr ama i li v ie, a
zatim ih upotri jebite za dobar temeljac. Stavite te ostatke
73
-
5/28/2018 Mirjana Gracan - Izdanci (Ziva Hrana)
38/81
pov r a u lonac, pokri j te ih hladno m vodo m i dodaj te sol i -
ona e izvu i iz povr a sastojke koj i e juhi dati okus . Stavite
poklo pac i ekajte da juh a zavri je. Kuhajt e je 20 minut a na
tihoj vatri sve dok povr e nije sku han o i li ak i preku hano .
Proci jedite temeljac, ohladite ga i vrati te u fr i ider. Korist i te
taj bi l jni temelja c za juhe , um ake i ku hanj e jela od razl i i tog
zrnja i itarica (ria npr.).Temel j ac ugod nog ok usa obogat i t e juhu - dat e joj v i ta
mi ne i min era le, osi m to e joj dati i oku s - ali, ust vari ,
temeljac ni je nuan. Voda se moe korist i t i za sve vegetari
j anske juhe. Ak o os je ti te e lj u za j a im o kusom, nas jeck aj te
luka, pop rite ga i dodajte juhi. Sl i no moe te uradit i i s cele
rom, p er ino m i li za insk im t ravama. Za ml i je ne juhe, ko je
se mo gu odl i no kombinirat i upra vo s izdan cima, nik akav
temeljac naravno ni je potreban. Juhe od mahunarki i izdan
aka razli i t ih vrsta mahu nark i (graak, soja, mung o gra h,gra h, le a) dobr e su sa tem eljc em i bez njega.
Osnovna biljna juha
Prite nasjeckani luk na ulju il i margarinu sve dok ne
omeka. Dodajte nasjeckanog celera (stapka) i l i svjee
zele ne papr ike, ako vol i te takav okus. Prel i j te bi l jnim temelj
ce m, dod ajte za inske trave i stavite na vatru da zavri je.Dod ajte to god imate od povr a, al i to l i jepo nasjeck ajte i
nare i te. Po n i te onim povr em kojem t reba due vr i jeme
kuhanja, npr. k rumpirom, mrkvom, mahunama, a zavr i te
krhki j im zelenjem, npr. pinatom, kel jem i l i bl i tvom. Ostaci
je la od i ta ri ca , g raha i s li nog, ili u ti pc i oboga t i t e okus
juhe . to v ie k robnat ih sasto jaka doda te juhi, np r. k r um
pira, je ma, t ikvica, juha e bit i krepki ja i gu a. Ako nem ate
pri ruci ostatk e jela od i tarica, mo ete pri je po etka
74
kuhan ja juhe u temelj ac usuti aku je ma il i le e i skuhati
pri je nego to dad ete ostalo povr e.
Mo da e va m biti zgodni je da kuhate svaki dio juhe od
povr a zas ebn o, pog otov o ako imate vie gosti ju. A zatim te
di jelove spoj i te zajedno u slasnu juhu neposredno pri je
zavr etka kuhan ja i serviranj a. Tako ete spri je i t i da neki
od dijelova bude prekuhan il i da izgubi boju. Ovo je osobito
van o kada je teme ljac juh a od raj ice.
Ova jednos tav na osnov na bi l jna juh a o i to je idealan
na in da se upotri jebe osta ci iz vrta ili osta ci iz va e sta
k lenke s izdanc ima. Dodate l i jo j i odgovaraju e za inske
trav e - dobit ete izu zetno uku sno jelo.
Minestrone
Mines trone je naziv za oku sim a bogat u juhu i ja je osn ova
teme ljac od raj ica. Mines tron e mo e imati stot inu vari ja
ci ja. Ljet i mo e bit i lagana bi l jna juha , a zimi krepk a orba
to zagri java srce i krv. Ako el i te samostalno jelo, mine
strone je idealan: pripremite uz juhu komad crnog kruha i
dob ru zelen u salatu. Po nite je pripremati od teme lja - s
teme ljce m od raj ica, a zatim dodaj te u nju to el i te od sl je
de ih povr a, zrn ja, mahunark i i i tar ica:
1 sitno sjeckani luk
1/4 alice maslinovog ulja
1 i 1/2 nasjeckanog celera (stapka)
6 svjeih rajica srednje veliine ili 1 tubu
umaka od rajice i 3 alice biljnog temeljca
1/2 alice sitno sjeckanog perina
sol po elji
75
Kuhaj te narezano povr e dok ni je gotovo kuhano Naj
-
5/28/2018 Mirjana Gracan - Izdanci (Ziva Hrana)
39/81
mrvicu papra
1 do 2 lovorova lista
1 liicu origana
2 liice bosiljka
1/2 liice rumarina
7 eanj enjaka 2 alice ili vie narezanih mrkava, tikvica,
brokolija, krumpira, mahuna, svjee paprike,
kupusa, graka, kukuruza, proklijale graho-
rice, poprenih gljiva
1 alicu kuhanog graha ili drugih vrsta graha,
npr. lima, pinto, garbanzo
1/2 alice tjestenine od cjelovitog (integral
nog) brana ili nalomljenih pageta, reza
naca
1/2 alice kuhanog jema ili svjeih izdanaka
penice
Po el ji moe te dodati jo sl i jede e:
1/2 alice mljevene soje ili patete od soje
parmezan
pinat i blitvu gljive
Prit e luk i celer na ulju do k ne om ek a ju . Doda jte raj ice il i
um ak od raj ice i temelj ac, peri n, i za ine. Ako vie voli te
gu u juhu, umij eajte u nju i ml je ven u soju; ako je el i te
lagani ju, dodajte vie temeljca. Kuhajte na laganoj vatri dok
u me uvr eme nu pr ipremate i tar ice, mahunarke, izdanke i
povr e koje jo el i te dodati juhi.
76
Kuhaj te narezano povr e dok ni je gotovo kuhano. Naj
bol je je povr e pripremit i na pari il i u to je manj e mogu e
vode. Oko 10 minuta pri je serviranja stavite ga u juhu
zajedno s vodom u kojoj se kuhalo. Zelenje treba umijeati
u juhu oko 5 minuta pri je posluivanja.
Kad ste pomijeal i sve sastojke vaeg minestronea, sta
vite juhu na vatru i pustite da zavrije i pritom popravite okusza inim a, ako je to potreb no. Po el j i ukrasite svaki tanjur
j uhe l i ico m r ib anog parme zan a. Do bi t e te ok o 10 tan ju ra.
Kao ukras povrh sira moete posuti s i tno nasjeckane
izdan ke poto arke, rotkvice i li senfa , zbo g pikan tnog okusa.
Juha od soj in ih izdanaka
Ovaj recept potje e iz Kine, a propisuje odl i nu juhu kojamoe biti i jelo za sebe.
3 alice biljnog temeljca
2 alice izdanaka soje
2 dobro umuena jajeta
sol ili umak od soje
Stavite temeljac na vatru dok ne zavri je, a tada dodajte
izdanke. Kuhajte na laganoj vatri dok ne omekaju, 8 do 10
minut a. Skinite s vatre i stavite u juhu um u ena jaja pola
gan o ih ul i jevaju i , tako da se u vreloj juhi smjest a koagul i-
raju u tanke dug a ke nit i nal ik na rezance. Za ini te mor
skom solju il i umakom od soje.
Kreolska juha
Ova je juha tako er kompl etan obrok. Slu ite uz tost sa
s i rom za ve eru.
77
1 limenka oguljenih rajica (1/2 kg) Zimska juha od povra
-
5/28/2018 Mirjana Gracan - Izdanci (Ziva Hrana)
40/81
1 limenka oguljenih rajica (1/2 kg)
2 alice izdanaka soje
2 enja enjaka, usitnjena
mrvica maurana i bosiljka
1 liica morske soli
1/2 liice papra
2 lice smeeg eera
Stavite sve zaje dno u lonac. Zal i j te um ak om od raj ice i
kuhajte na laganoj vatri 10 do 15 minuta il i sve dok izdanci
ne omekaju.
Juha od izdanaka slanutka
2 alice vode ili biljnog temeljca
1 alica izdanaka slanutka
1 mala glavica kupusa, ribanog
1 smotuljak pinata, nasjeckanog
1 granica perina, nasjeckanog
4 mrkve, narezane na kockice
2 alice mlijeka
3 lice bijelog vina
15 dag ribanog parmezana 1 eanj enjaka, usitnjenog
maslinovo ulje (po elji)
Kuhajte sve zajedno na laganoj vatri 15 minuta i l i dok
izdanci ne omekaju. Ne pretjerujte s dugim kuhanjem!
Masl ino vo ul je pobol jati e okus ove juhe. Posluite s rae
n im kruhom.
78
Zimska juha od povra
Krepka juha od raz l i i tog povr a za h ladan z imski dan.
4 dag margarina
2 luka, ribana
2 mrkve, sitno nasjeckane
2 repe, narezane na kocke
2 mala krumpira, narezana na kocke
2 alice biljnog temeljca
2 alice proklijalog graka ili lee
1 lica morske soli
1/2 liice papra
Prite luk na margarinu dok ne porumeni, a zatim dodajtemrkvu, repu i krumpire te mijeajte sve dok ne omeka.
Doda jte temel jac i sa ekaj te da zavri je. Do dajte izdanke , sol
i papar na kraju te kuhajte na laganoj vatri tek toliko da
izdanci omek aju. U mjesto drugog povr a moete upotr i je
biti i celer, kelj ili kupus.
Izdanci lee za juhuOva tradi ciona lna kine ska juha m oe se sluit i i kao pire.
2 alice izdanaka lee
4 alice vrelog temeljca
1 veliki luk, usitnjen
10 dag margarina
papar
79
Stavite izdanke u vrel i temeljac i kuhajte na laganoj vatri 1 alica izdanaka kukuruza
-
5/28/2018 Mirjana Gracan - Izdanci (Ziva Hrana)
41/81
10 minuta, dok ne omekaju. Poprite luk na margarinu,
dodajte papar i kombiniraj te s juhom i izdancima. Propasi-
rajte il i sameljite u blenderu.
Ju ha od izdanaka grahaOvu juhu moete pripremit i od bi lo koje druge vrste izda
nak a mah una rki , npr. mun go gra ha, l ima grah a, le e il i soje.
1 alica blaniranih izdanaka graha
1 alica kockica repe
1 mali luk, usitnjen
1 eanj enjaka, usitnjen
Sastavite ove sastojke i poveite vodom, a zatim kuhajte
dok ne omekaju. Dodaj te:
1 alica mlijeka
2 lice margarina ili maslaca
2 liice zainskog bilja po elji
Stavite na vatru i dobro zagri j te, al i ne dopusti te da juha
uzavri . Na kraju ukrasite juhu si tno sjeckanim perinoviml i em.
Juha od izdanaka kukuruza
Ka o to sm o ve rekl i , kuk uruz e tek o prokl i jat i , al i ako
vam to ipak uspi je, pripremite ovu ukusnu juhu.
80
1 alica izdanaka kukuruza
1