neko je rekao feminizam? feministiČka teorija u … · drugog u sopstvenoj državi kroz kratak ......

82
NEKO JE REKAO FEMINIZAM? FEMINISTIČKA TEORIJA U SRBIJI DANAS (KNJIGA APSTRAKATA) Urednice: Adriana Zaharijević Katarina Lončarević Univerzitet u Beogradu Fakultet političkih nauka University of Belgrade Faculty of Political Sciences Univerzitet u Beogradu Institut za filozofiju i društvenu teoriju University of Belgrade Institute for Philosophy and Social Theory

Upload: hahanh

Post on 04-Jul-2018

219 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

NEKO JE REKAO FEMINIZAM?FEMINISTIČKA TEORIJA U SRBIJI DANAS (KNJIGA APSTRAKATA)

Urednice:Adriana ZaharijevićKatarina Lončarević

ISBN 978-86-6425-040-5

Univerzitet u BeograduFakultet političkih nauka

University of BelgradeFaculty of Political Sciences

Univerzitet u BeograduInstitut za filozofiju i društvenu teoriju

University of BelgradeInstitute for Philosophy and Social Theory

Buklet_NjRF Naslovna.indd 1 29.1.2018. 08.02.32

1

NEKO JE REKAO FEMINIZAM?FEMINISTIČKA TEORIJA U SRBIJI DANAS (KNJIGA APSTRAKATA)

Urednice:Adriana ZaharijevićKatarina Lončarević

Univerzitet u BeograduFakultet političkih nauka

University of BelgradeFaculty of Political Sciences

Univerzitet u BeograduInstitut za filozofiju i društvenu teoriju

University of BelgradeInstitute for Philosophy and Social Theory

Buklet_NjRF.indd 1 29.1.2018. 08.45.07

NEKO JE REKAO FEMINIZAM? FEMINISTIČKA TEORIJA U SRBIJI DANAS (KNJIGA APSTRAKATA)

Urednice:Adriana Zaharijević i Katarina Lončarević

Izdavači:Institut za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u BeograduKraljice Natalije 45, 11000 Beograd

Fakultet političkih nauka Univerziteta u BeograduJove Ilića 165, 11000 Beograd

Za izdavače:Petar Bojanić (Institut za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu)Dragan Simić (Fakultet političkih nauka Univerziteta u Beogradu)

Programski odbor:Adriana Zaharijević (Institut za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu)

Katarina Lončarević (Fakultet političkih nauka Univerziteta u Beogradu)

Vladislava Gordić Petković (Filozofski fakultet i ACIMSI: Centar za rodne studije Univerziteta u Novom Sadu)

Ana Kolarić (Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu)

Sanja Milutinović Bojanić (Centar za napredne studije Jugoistočne Evrope Sveučilišta u Rijeci)

Amila Ždralović (Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu)

Dizajn:Nikola Stevanović

Slog i prelom:Nikola Stevanović

Štampa:ATC Beograd

Tiraž:100

Godina:2018

ISBN 978-86-6425-040-5

Objavljivanje ove knjige pomogla je fondacija Rekonstrukcija Ženski fondwww.rwfund.org

Buklet_NjRF Naslovna unutrasnja.indd 1 29.1.2018. 08.12.43

2

Beograd, Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 8–11. februar 2018.

Knjiga apstrakata Neko je rekao feminizam? Feministička teorija u Srbiji danas rezultat je istoimene naučne konferencije održane u Beogradu od 8. do 11. februara 2018. godine, u organizaciji Instituta za filozofiju i društvenu teoriju i Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu.

Buklet_NjRF.indd 2 29.1.2018. 08.45.07

3

SADRŽAJ

Program konferencije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9

Apstrakti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21

Zorana Antonijević(Univerzitet u Novom Sadu, ACIMSI: Centar za rodne studije)

Nekoliko nevidljivih saveznika: muškarci i feminizam u Srbiji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23

Margareta Bašaragin (OŠ „Jovan Jovanović Zmaj“, Subotica)

Jezik kao političko sredstvo ne_diskriminatorne prakse: jedno shvatanje roda u nemačkom jeziku profesx Lan Hornšajt . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .24

Kristina Bojanović(Univerzitet Donja Gorica, Podgorica)

Agir-femme/parler-femme: o jeziku i jezikom polne razlike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25

Marija Bulatović (Univerzitet u Beogradu, Filološki fakultet)

Stefan Milutinović (Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet)

Nove – juče, danas, sutra . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .26

Jelena Ćeriman(Univerzitet u Beogradu, Institut za filozofiju i društvenu teoriju)

Porodica i roditeljstvo u savremenoj Srbiji: Ko tu kri(ti)zira? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27

Ervina Dabižinović (Univerzitet u Novom Sadu, ACIMSI: Centar za rodne studijeANIMA–Centar za žensko i mirovno obrazovanje, Kotor)

Naših dvadeset i sedam godina aktivizma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .28

Milena Dragićević Šešić (Univerzitet umetnosti u Beogradu, Fakultet dramskih umetnosti)

Rada Drezgić (Univerzitet umetnosti u Beogradu, Fakultet muzičke umetnosti)

Sećanje i rod: naučne i kulturne prakse . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .29

Tatjana Đurić Kuzmanović (Visoka poslovna škola strukovnih studija u Novom Sadu)

Feministička ekonomija u postsocijalističkoj Srbiji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31

Emilia Epštajn (Muzej afričke umetnosti, Beograd)

Tragom feminističkog postupka na primeru Muzeja afričke umetnosti u Beogradu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32

Buklet_NjRF.indd 3 29.1.2018. 08.45.07

4

Irena Fiket(Univerzitet u Beogradu, Institut za filozofiju i društvenu teoriju)

Rodna podela rada u domaćinstvu, lično koje i dalje nije političko . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33

Eni Gajanova (Depaul Slovensko, Bratislava)

Slovakinje u Vojvodini kao primer Drugog u sopstvenoj državi kroz kratak istorijski pregled . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34

Vladislava Gordić Petković (Univerzitet u Novom Sadu, Filozofski fakultet i ACIMSI: Centar za rodne studije)

Feministička poetika Svetlane Slapšak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35

Tanja Ignjatović (Autonomni ženski centar, Beograd)

Uticaj (anti)feminizma na politike i prakse prema muškom nasilju protiv žena – globalna i lokalna perspektiva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .36

Zorica Ivanović (Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet)

Postoji li „neoliberalni feminizam“? Nekoliko napomena o odnosu feminizma i neoliberalizma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37

Kristina Jorgić (Univerzitet u Novom Sadu, ACIMSI: Centar za rodne studije)

Pitanje ženske emancipacije između marksizma-lenjinizma i prakse KPJ . . . . . . . . . . . . . . .38

Sanja Kojić Mladenov (Univerzitet u Novom Sadu, ACIMSI: Centar za rodne studije Muzej savremene umetnosti Vojvodine)

Diskursi o rodu u umetnosti: konstrukcija profesionalnog identiteta umetnica u oblasti novih medija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .39

Ana Kolarić (Univerzitet u Beogradu, Filološki fakultet)

Feministička pedagogija i studije književnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41

Lara Končar (Univerzitet u Beogradu, Fakultet političkih nauka)

Studije turizma kao izazov za feministička istraživanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .42

Biljana Kosmogina (ARTEQ)

KAKO SE ŽIVI FEMINIZAM: ženske prakse na području Balkana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43

Miloš Kovačević (Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet)

Feministička rekonceptualizacija lične autonomije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .44

Buklet_NjRF.indd 4 29.1.2018. 08.45.07

5

Jelena Lalatović (Univerzitet u Beogradu, Filološki fakultet)

Kontrakultura, kontrajavnost(i) i kontraistoriografija – uloga žanra ženskog portreta u zasnivanju ženske istorije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45

Karolina Lendák-Kabók (Univerzitet u Novom Sadu, ACIMSI: Centar za rodne studije)

Petra Bakoš (Central European University, Department of Gender Studies)

Feminizam, etnicitet i rod: prepleteni identitet u Vojvodini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .46

Melanija Lojpur Uloga emocija u politikama identiteta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47

Katarina Lončarević (Univerzitet u Beogradu, Fakultet političkih nauka)

Čemu (još) feministička filozofija? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .48

Alpar Lošonc (Univerzitet u Novom Sadu, Fakultet tehničkih nauka)

Vladimir Gvozden (Univerzitet u Novom Sadu, Filozofski fakultet)

Feministička politička ekonomija i sinteza biopolitike i klasne perspektive u krizi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .49

Smiljana Milinkov (Univerzitet u Novom Sadu, Filozofski fakultet)

Maja Sedlarević (Univerzitet u Novom Sadu, ACIMSI: Centar za rodne studije)

Upotreba maternjeg i rodno osetljivog jezika u profesijama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .50

Jelena Milinković (Institut za književnost i umetnost, Beograd)

Feminizam čita književnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51

Milesa Milinković (Univerzitet u Novom Sadu, ACIMSI: Centar za rodne studije)

Od feminističke teorije invalidnosti ka feminističkoj praksi: doprinos feminističke teorije položaju žena sa invaliditetom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52

Sanja Milutinović Bojanić (Sveučilište u Rijeci, Akademija primijenjenih umjetnosti i Centar za napredne studije Jugoistočne Evrope)

Ne budi autoritet dok ne prija! . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53

Buklet_NjRF.indd 5 29.1.2018. 08.45.07

6

Petra Mitić (Univerzitet u Nišu, Filozofski fakultet)

Jednaka i različita: feminizam kao radikalni humanizam . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54

Zorica Mršević (Institut društvenih nauka Beograd)

Svetlana Janković (Institut za strategijska istraživanja)

Uticaj feminističke teorije na učešće žena u oružanim snagama Srbije . . . . . . . . . . . . . . . . . 55

Iva Nenić (Univerzitet umetnosti u Beogradu, Fakultet muzičke umetnosti)

Feminizam „u“ kulturi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .56

Olga Nikolić (Univerzitet u Beogradu, Institut za filozofiju i društvenu teoriju)

Organizovanje za društvenu promenu: za i protiv prefigurativne politike . . . . . . . . . . . . . . . . 57

Ivana Pantelić (Institut za savremenu istoriju, Beograd)

Kako promišljamo i (re)konstruišemo žensku prošlost: mesto istorije žena u istoriografiji u Srbiji od 1990. do 2017. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .58

Aleksandar Pavlović (Univerzitet u Beogradu, Institut za filozofiju i društvenu teoriju)

Rodno čitanje srpske epike: seksualno nasilje kao znak rađanja nacije . . . . . . . . . . . . . . . . .59

Dragana Pejović (Univerzitet u Novom Sadu, ACIMSI: Centar za rodne studije)

Značaj rodne perspektive u pravnoj nauci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .60

Sanja PetkovskaDa li će se pojaviti kritika postsocijalističkog uma i hoće li je napisati žena? . . . . . . . . . . . . . 61

Krisztina Rácz (Univerzitet u Beogradu, Institut za filozofiju i društvenu teoriju)

Žene u kriznom štabu: Slučaj Duhovne republike „Zitzer“ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .62

Ana RadojevićProstitucija kao rad i borba prostitutki za radna prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .63

Milan Radovanović (Akademija umetnosti u Beogradu)

Slika „Kosovka devojka“ Uroša Predića i reprezentacija rodnih razlika . . . . . . . . . . . . . . . . . .64

Svenka Savić (Univerzitet u Novom Sadu)

Centar za rodne studije Univerziteta u Novom Sadu: 15 godina posle . . . . . . . . . . . . . . . . . .65

Buklet_NjRF.indd 6 29.1.2018. 08.45.07

7

Marina Simić (Univerzitet u Beogradu, Fakultet političkih nauka)

Ivan Simić (Carleton University, Institute of European, Russian and Eurasian Studies)

Država i materinstvo: (dis)kontinuiteti u politikama javne brige u deci u socijalističkoj Jugoslaviji i savremenoj Srbiji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .66

Zorana Simić (Univerzitet u Beogradu, Filološki fakultet)

Otpor zaveri nečitanja: ginokritičko proučavanje književnosti u kontekstu Srbije . . . . . . . .67

Maja Solar (Kolektiv Gerusija)

Polna podela rada: borba za pojmove . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .68

Jelena Stefanović (Gimnazija „Kreativno pero“, Beograd)

Saša Glamočak (Gimnazija „Kreativno pero“, Beograd)

(Ne)stereotipano predstavljanje likova u nagrađenim romanima iz književnosti za decu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .69

Kristina Stevanović (Univerzitet u Novom Sadu, Filozofski fakultet)

Kome trebaju kritičke studije maskuliniteta? Ka po-etici kritičkih studija maskuliniteta . . . .70

Lada Stevanović (Etnografski institut SANU)

Ženska i dečja emancipacija stiže iz Diznijevog studija: Zaleđeno kraljevstvo i Grdana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71

Ana Stolić (Istorijski institut Beograd)

Ženska/Rodna istorija i feministička teorija: pretpostavke za bavljenje istorijom feminizma u Srbiji (Jugoslaviji) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72

Žarka Svirčev (Institut za književnost i umetnost, Beograd i Ekonomska škola, Bečej)

Studije ženske/feminističke periodike i žensko autorstvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73

Jovana Timotijević (Univerzitet u Beogradu, Fakultet političkih nauka)

Kvir (i) feministička čitanja Platonovog prostornog pojma chôra . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74

Svetlana Tomić (Alfa BK univerzitet, Fakultet za strane jezike)

Feministička proučavanja istorije srpskog društva i književnosti. Da li stvaramo novu „crnu pedagogiju“? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75

Buklet_NjRF.indd 7 29.1.2018. 08.45.07

8

Jelena Vasiljević (Univerzitet u Beogradu, Institut za filozofiju i društvenu teoriju)

(Nova) razmišljanja o solidarnosti: od etike zajedništva do političkog principa zajednice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .76

Lidija Vasiljević (Regionalna asocijacija za psihodramu i integrativnu primenu psihoterapije, RAIP)

Feministički pristup u psihoterapiji – transgeneracijsko rodno mapiranje u terapijskom radu, edukaciji i superviziji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77

Jelena Vidojević (Univerzitet u Beogradu, Fakultet političkih nauka)

Natalija Perišić (Univerzitet u Beogradu, Fakultet političkih nauka)

Rodni mejnstriming u Srbiji – transfer koncepta u socijalnoj politici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .78

Adriana Zaharijević (Univerzitet u Beogradu, Institut za filozofiju i društvenu teoriju)

Da li je teorija teška? Misliti sa Džudit Batler . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .79

Buklet_NjRF.indd 8 29.1.2018. 08.45.07

9

Program konferencije

Buklet_NjRF.indd 9 29.1.2018. 08.45.07

10

Buklet_NjRF.indd 10 29.1.2018. 08.45.07

11

UNIVERZITET U BEOGRADUInstitut za filozofiju i društvenu teorijuFakultet političkih nauka

Neko je rekao feminizam? Feministička teorija u Srbiji danas(Institut za filozofiju i društvenu teoriju, Beograd, 8–11. februar 2018)

PROGRAM

ČETVRTAK, 8. februarInstitut za filozofiju i društvenu teoriju (Sala na prvom spratu)Kraljice Natalije 45

■ 9h-9:30h Otvaranje konferencije

■ 10h-12h Panel 1: Rod i književnost

Moderatorka: Đurđa Trajković Univerzitet u Beogradu, Institut za filozofiju i društvenu teoriju

Ana Kolarić Univerzitet u Beogradu, Filološki fakultet

Feministička pedagogija i studije književnosti

Jelena MilinkovićInstitut za književnost i umetnost, Beograd

Feminizam čita književnost

Aleksandar Pavlović Univerzitet u Beogradu, Institut za filozofiju i društvenu teoriju

Rodno čitanje srpske epike: seksualno nasilje kao znak rađanja nacije

Vladislava Gordić Petković Univerzitet u Novom Sadu, Filozofski fakultet i ACIMSI: Centar za rodne studije

Feministička poetika Svetlane Slapšak

Buklet_NjRF.indd 11 29.1.2018. 08.45.07

12

■ 12h-12:45h Pauza za kafu

■ 13h-15h Panel 2: Nasleđe, pamćenje i feministički identitetiModeratorka: Sanja Milutinović Bojanić Sveučilište u Rijeci, Akademija primijenjenih umjetnosti i Centar za napredne studije Jugoistočne Evrope

Ervina Dabižinović Univerzitet u Novom Sadu, ACIMSI: Centar za rodne studije ANIMA–Centar za žensko i mirovno obrazovanje, Kotor

Naših dvadeset i sedam godina aktivizma

Svenka Savić Univerzitet u Novom Sadu

Centar za rodne studije Univerziteta u Novom Sadu: 15 godina posle

Eni Gajanova Depaul Slovensko, Bratislava

Slovakinje u Vojvodini kao primer Drugog u sopstvenoj državi kroz kratak istorijski pregled

Karolina Lendák-KabókUniverzitet u Novom Sadu, ACIMSI: Centar za rodne studije

Petra BakošCentral European University, Department of Gender Studies

Feminizam, etnicitet i rod: prepleteni identitet u Vojvodini

■ 15h-16h Pauza za ručak

■ 16:30h-18:30h Panel 3: Kako promišljamo istoriju?Moderatorka: Irena Fiket Univerzitet u Beogradu, Institut za filozofiju i društvenu teoriju

Kristina Jorgić Univerzitet u Novom Sadu, ACIMSI: Centar za rodne studije

Pitanje ženske emancipacije između marksizma-lenjinizma i prakse KPJ

Ana Stolić Istorijski institut Beograd

Ženska/Rodna istorija i feministička teorija: pretpostavke za bavljenje istorijom feminizma u Srbiji (Jugoslaviji)

Buklet_NjRF.indd 12 29.1.2018. 08.45.07

13

Ivana Pantelić Institut za savremenu istoriju, Beograd

Kako promišljamo i (re)konstruišemo žensku prošlost: mesto istorije žena u istoriografiji u Srbiji od 1990. do 2017. godine

Krisztina Rácz Univerzitet u Beogradu, Institut za filozofiju i društvenu teoriju

Žene u kriznom štabu: Slučaj Duhovne republike „Zitzer“

■ 19h-21h Panel 4: Feminizam u kulturiModeratorka: Jelena Vasiljević Univerzitet u Beogradu, Institut za filozofiju i društvenu teoriju

Iva Nenić Univerzitet umetnosti u Beogradu, Fakultet muzičke umetnosti

Feminizam „u“ kulturi

Lada StevanovićEtnografski institut SANU

Ženska i dečja emancipacija stiže iz Diznijevog studija: Zaleđeno kraljevstvo i Grdana

Biljana KosmoginaARTEQ

KAKO SE ŽIVI FEMINIZAM: ženske prakse na području Balkana

PETAK, 9. februarInstitut za filozofiju i društvenu teoriju (Sala na prvom spratu)Kraljice Natalije 45

■ 9h-11h Panel 5: Deca, roditeljstvo i brak: feminističke perspektiveModeratorka: Zorica Ivanović Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet

Marina Simić Univerzitet u Beogradu, Fakultet političkih nauka

Ivan SimićCarleton University, Institute of European, Russian and Eurasian Studies

Država i materinstvo: (dis)kontinuiteti u politikama javne brige u deci u socijalističkoj Jugoslaviji i savremenoj Srbiji

Buklet_NjRF.indd 13 29.1.2018. 08.45.07

14

Jelena Ćeriman Univerzitet u Beogradu, Institut za filozofiju i društvenu teoriju

Porodica i roditeljstvo u savremenoj Srbiji: Ko tu kri(ti)zira?

Irena Fiket Univerzitet u Beogradu, Institut za filozofiju i društvenu teoriju

Rodna podela rada u domaćinstvu, lično koje i dalje nije političko

■ 11h-11:45h Pauza za kafu

■ 12h-14h Panel 6: Feminizam u pedagogiji, feminizam kao pedagogijaModeratorka: Iva Nenić Univerzitet umetnosti u Beogradu, Fakultet muzičke umetnosti)

Marija Bulatović Univerzitet u Beogradu, Filološki fakultet

Stefan Milutinović Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet

Nove – juče, danas, sutra

Svetlana Tomić Alfa BK univerzitet, Fakultet za strane jezike

Feministička proučavanja istorije srpskog društva i književnosti. Da li stvaramo novu „crnu pedagogiju“?

Jelena Stefanović Gimnazija „Kreativno pero“, Beograd

Saša Glamočak Gimnazija „Kreativno pero“, Beograd

(Ne)stereotipano predstavljanje likova u nagrađenim romanima iz književnosti za decu

■ 14h-15h Pauza za ručak

Buklet_NjRF.indd 14 29.1.2018. 08.45.07

15

■ 15:30h-18:30h Panel 7: Savremeni problemi u feminističkoj teoriji 1Moderatorka: Marina SimićUniverzitet u Beogradu, Fakultet političkih nauka

Jelena Vasiljević Univerzitet u Beogradu, Institut za filozofiju i društvenu teoriju

(Nova) razmišljanja o solidarnosti: od etike zajedništva do političkog principa zajednice

Olga Nikolić Univerzitet u Beogradu, Institut za filozofiju i društvenu teoriju

Organizovanje za društvenu promenu: za i protiv prefigurativne politike

Zorana AntonijevićUniverzitet u Novom Sadu, ACIMSI: Centar za rodne studije

Nekoliko nevidljivih saveznika: muškarci i feminizam u Srbiji

Kristina Stevanović Univerzitet u Novom Sadu, Filozofski fakultet

Kome trebaju kritičke studije maskuliniteta? Ka po-etici kritičkih studija maskuliniteta

Sanja Petkovska: Da li će se pojaviti kritika postsocijalističkog uma i hoće li je napisati žena?

■ 19h-21h Panel 8: Jezik kao političko pitanje/praksaModerator: Srđan Prodanović Univerzitet u Beogradu, Institut za filozofiju i društvenu teoriju

Margareta BašaraginOŠ „Jovan Jovanović Zmaj“, Subotica

Jezik kao političko sredstvo ne_diskriminatorne prakse: jedno shvatanje roda u nemačkom jeziku profesx Lan Hornšajt

Smiljana Milinkov Univerzitet u Novom Sadu, Filozofski fakultet),

Maja Sedlarević Univerzitet u Novom Sadu, ACIMSI: Centar za rodne studije

Upotreba maternjeg i rodno osetljivog jezika u profesijama

Buklet_NjRF.indd 15 29.1.2018. 08.45.07

16

SUBOTA, 10. februarInstitut za filozofiju i društvenu teoriju (Sala na prvom spratu)Kraljice Natalije 45

■ 9h-11h Panel 9: Feministička teorija i praktične politikeModeratorka: Jelena Ćeriman Univerzitet u Beogradu, Institut za filozofiju i društvenu teoriju)

Jelena Vidojević Univerzitet u Beogradu, Fakultet političkih nauka

Natalija Perišić Univerzitet u Beogradu, Fakultet političkih nauka

Rodni mejnstriming u Srbiji – transfer koncepta u socijalnoj politici

Tanja Ignjatović Autonomni ženski centar, Beograd

Uticaj (anti)feminizma na politike i prakse prema muškom nasilju protiv žena – globalna i lokalna perspektiva

Dragana Pejović Univerzitet u Novom Sadu, ACIMSI: Centar za rodne studije

Značaj rodne perspektive u pravnoj nauci

Zorica Mršević Institut društvenih nauka Beograd

Svetlana JankovićInstitut za strategijska istraživanja

Uticaj feminističke teorije na učešće žena u oružanim snagama Srbije

■ 11h-11:45h Pauza za kafu

■ 12h-14h Okrugli sto: Deset godina od objavljivanja knjige Neko je rekao feminizam? Moderatorke: Katarina Lončarević Univerzitet u Beogradu, Fakultet političkih nauka

Adriana Zaharijević Univerzitet u Beogradu, Institut za filozofiju i društvenu teoriju

Učesnice: Jana Baćević, Mirjana Mirosavljević Bobić, Hana Ćopić, Vera Kurtić, Milica Ležajić, Jelena Miletić, Iva Nenić, Ksenija Perišić, Sanja Petkovska, Paula Petričević, Marina Simić, Lidija Vasiljević, Ivana Velimirac, Jelena Višnjić

■ 14h-15h Pauza za ručak

Buklet_NjRF.indd 16 29.1.2018. 08.45.07

17

■ 15:30h-17:30h Panel 10: Feministička teorija umetnosti i pitanje reprezentacijeModerator: Aleksandar Pavlović Univerzitet u Beogradu, Institut za filozofiju i društvenu teoriju

Emilia Epštajn Muzej afričke umetnosti, Beograd

Tragom feminističkog postupka na primeru Muzeja afričke umetnosti u Beogradu

Sanja Kojić Mladenov Univerzitet u Novom Sadu, ACIMSI: Centar za rodne studije, Muzej savremene umetnosti Vojvodine

Diskursi o rodu u umetnosti: konstrukcija profesionalnog identiteta umetnica u oblasti novih medija

Milan Radovanović Akademija umetnosti u Beogradu

Slika „Kosovka devojka“ Uroša Predića i reprezentacija rodnih razlika

■ 18h-20h Panel 11: O filozofiji iz feminističke perspektiveModerator: Igor Cvejić Univerzitet u Beogradu, Institut za filozofiju i društvenu teoriju

Katarina Lončarević Univerzitet u Beogradu, Fakultet političkih nauka

Čemu (još) feministička filozofija?

Sanja Milutinović Bojanić Sveučilište u Rijeci, Akademija primijenjenih umjetnosti i Centar za napredne studije Jugoistočne Evrope

Ne budi autoritet dok ne prija!

Kristina Bojanović Univerzitet Donja Gorica, Podgorica

Agir-femme/parler-femme: o jeziku i jezikom polne razlike

Miloš Kovačević Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet

Feministička rekonceptualizacija lične autonomije

Buklet_NjRF.indd 17 29.1.2018. 08.45.07

18

NEDELJA, 11. februarInstitut za filozofiju i društvenu teoriju (Sala na prvom spratu)Kraljice Natalije 45

■ 9h-11h Panel 12: Savremeni problemi u feminističkoj teoriji 2Moderatorka: Biljana Đorđević Univerzitet u Beogradu, Fakultet političkih nauka

Milesa Milinković Univerzitet u Novom Sadu, ACIMSI: Centar za rodne studije

Od feminističke teorije invalidnosti ka feminističkoj praksi: doprinos feminističke teorije položaju žena sa invaliditetom

Lidija Vasiljević RAIP

Feministički pristup u psihoterapiji – transgeneracijsko rodno mapiranje u terapijskom radu, edukaciji i superviziji

Lara Končar Univerzitet u Beogradu, Fakultet političkih nauka

Studije turizma kao izazov za feministička istraživanja

Ana Radojević: Prostitucija kao rad i borba prostitutki za radna prava ■ 11h-11:45h Pauza za kafu

■ 12h-14h Panel 13: Feminističko istraživanje periodikeModeratorka: Ana Kolarić Univerzitet u Beogradu, Filološki fakultet

Jelena Lalatović Univerzitet u Beogradu, Filološki fakultet

Kontrakultura, kontrajavnost(i) i kontraistoriografija – uloga žanra ženskog portreta u zasnivanju ženske istorije

Milena Dragićević Šešić Univerzitet umetnosti u Beogradu, Fakultet dramskih umetnosti

Rada Drezgić Univerzitet umetnosti u Beogradu, Fakultet muzičke umetnosti

Sećanje i rod: naučne i kulturne prakse

Buklet_NjRF.indd 18 29.1.2018. 08.45.08

19

Žarka SvirčevInstitut za književnost i umetnost, Beograd i Ekonomska škola, Bečej

Studije ženske/feminističke periodike i žensko autorstvo

Zorana Simić Univerzitet u Beogradu, Filološki fakultet

Otpor zaveri nečitanja: ginokritičko proučavanje književnosti u kontekstu Srbije

■ 14h-15h Pauza za ručak

■ 15:30h-17:30h Panel 14: Savremeni problemi u feminističkoj teoriji 3Moderatorka: Krisztina Rácz Univerzitet u Beogradu, Institut za filozofiju i društvenu teoriju

Adriana Zaharijević Univerzitet u Beogradu, Institut za filozofiju i društvenu teoriju

Da li je teorija teška? Misliti sa Džudit Batler

Petra Mitić Univerzitet u Nišu, Filozofski fakultet

Jednaka i različita: feminizam kao radikalni humanizam

Melanija Lojpur Uloga emocija u politikama identiteta

Jovana Timotijević Univerzitet u Beogradu, Fakultet političkih nauka

Kvir (i) feministička čitanja Platonovog prostornog pojma chôra

■ 18h-20h Panel 15: Feminizam vs . kapitalizamModeratorka: Olga Nikolić Univerzitet u Beogradu, Institut za filozofiju i društvenu teoriju

Maja Solar Kolektiv Gerusija

Polna podela rada: borba za pojmove

Alpar Lošonc Univerzitet u Novom Sadu, Fakultet tehničkih nauka

Vladimir Gvozden Univerzitet u Novom Sadu, Filozofski fakultet

Feministička politička ekonomija i sinteza biopolitike i klasne perspektive u krizi

Buklet_NjRF.indd 19 29.1.2018. 08.45.08

20

Zorica Ivanović Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet

Postoji li „neoliberalni feminizam”? Nekoliko napomena o odnosu feminizma i neoliberalizma

Tatjana Đurić Kuzmanović Visoka poslovna škola strukovnih studija u Novom Sadu

Feministička ekonomija u postsocijalističkoj Srbiji

■ 20:15h-20:45h Zatvaranje konferencije

Buklet_NjRF.indd 20 29.1.2018. 08.45.08

21

Apstrakti

Buklet_NjRF.indd 21 29.1.2018. 08.45.08

22

Buklet_NjRF.indd 22 29.1.2018. 08.45.08

23

Zorana AntonijevićUniverzitet u Novom Sadu, ACIMSI: Centar za rodne studije

NEKOLIKO NEVIDLJIVIH SAVEZNIKA: MUŠKARCI I FEMINIZAM U SRBIJI

Diskusija o muškarcima u feminizmu, bez sumnje je važna i za feminizam i za žene. Postoji nekoliko načina da se pristupi teoretizovanju pitanja muškaraca i muškosti u feminizmu, i oni su često suprotstavljeni. Teorija koja je primenjena u ovom radu oslanja se na profeminističke kritičke studije maskuliniteta. Ovaj pristup posmatra muškarce kao orodnjenu, društveno konstruisanu kategori-ju koja se reprodukuje kroz sve sfere javnog i privatnog života. U poslednjih nekoliko decenija, empirijska istraživanja različitih diskurzivnih praksi muškosti su u svetu u porastu i predstavljaju osnov za njihovu pozitivnu transformaciju kroz praktične politike. Međutim, u Srbiji su empirijska istraživanja koja ispituju orodnjenost muškaraca retka, dok su kritičke studije maskuliniteta nevidljive u rodnim studijama i svakodnevnoj feminističkoj praksi.

Hern (Jeff Hearn) tvrdi da postoje tri oblasti u kojima se teorijski promišlja i prak-tično ispoljava kategorija muškarca sa različitim rezultatima i posledicama: lič-na i aktivistička politika, praktična politika i teorijska politika. Fokus ovog rada je na ličnoj i aktivističkoj politici muškaraca i načinima na koji se maskulinitet manifestuje u njima. Empirijsku osnovu čini etnografska građa zasnovana na intervjuima sa muškarcima koji su aktivni u ženskom pokretu u Srbiji, koji su za-vršili alternativni program ženskih studija i/ili su diplomirali master i doktorske rodne studije. U radu ispitujem njihovu motivaciju da se angažuju, uzore koji su ih inspirisali, životne obrasce i porodične istorije koje su u pozadini njihovog izbora da se angažuju u feminizmu. Cilj rada je da se ispitaju uzroci isključivanja muškaraca iz različitih oblika teorije i prakse feminizma u Srbiji, sa posebnim osvrtom na opšte prihvaćenu percepciju muškaraca isključivo kroz obrazac „nasilnog maskuliniteta“.

Ključne reči: muškarci, feminizam. kritičke studije maskuliniteta, politika, akti-vizam

Buklet_NjRF.indd 23 29.1.2018. 08.45.08

24

Margareta Bašaragin OŠ „Jovan Jovanović Zmaj“, Subotica

JEZIK KAO POLITIČKO SREDSTVO NE_DISKRIMINATORNE PRAKSE: JEDNO SHVATANJE RODA U NEMAČKOM JEZIKU PROFESX LAN HORN-ŠAJT

Cilj rada je da prikažem shvatanje roda u nemačkom jeziku nemačke lingvistkinje Lan Hornšajt (lann hornscheidt) široj akademskoj zajednici u Srbiji i postavim pita-nje mogućnosti primene njenih predloženih nediskriminatornih jezičkih oblika na pisani srpski jezik. Hornšajt razvija teoriju da je svaka jezička forma i manifestacija oblik društvenog delovanja kojim se in_direktno ostvaruje diskriminacija. Inspi-risana radovima Džudit Batler (Judith Batler), Džefa Feršuerna (Jef Verschueren) i Debore Kamerun (Deborah Cameron), ona naglašava da rodna diskriminacija teče uvek u sadejstvu i međuzavisnosti sa rasizmom i ejblbodizmom. Diskrimi-naciju putem jezika izučava koristići interdependenciju (nem. Interdependenz) kao analitički model. Ključni pojam je porodnjavanje (nem. Gendernismus): to su svi oblici strukturalne diskriminacije kojim se ustanovljuje rod kao kategorija, tj. putem porodnjavanja se osobe percipiraju, definišu i svrstavaju u određenu ka-tegoriju roda. Ovim proširuje koncept seksizma koji je samo deo porodnjavanja. Porodnjavanje se ostvaruje putem različitih strategija i poseduje nekoliko oblika realizacije: generično porodnjavanje (nem. Androgenderung), binarno porodnja-vanje (nem. Zweigenderung), hetera-porodnjavanje (nem. Heteragenderung), re-produktivno porodnjavanje (nem. Reprogenderung), cisporodnjavanje (nem. Cis-genderung) i kategorijalno porodnjavanje (nem. Kategorialgenderung).

Postavivši sebi kao glavni cilj da iritira širu akademsku javnost profesx Lan Hor-nšajt političkim intervencijama u svojim tekstovima (dosledna upotreba malog slova, donje crte i stvaranjem neologizama) nastoji da skrene pažnju na pro-blem diskriminatorne upotrebe jezika. Istovremeno zagovara potpuno novu je-zičku formu tzv. x-oblik kao intrument za postizanje rodno neutralne upotrebe jezika prilikom imenovanja osoba. Hornšajt ističe koliko je promišljanje o sop-stvenoj upotrebi jezika i njegovom dejstvu značajno. Ovi postulati svakako su opštevažeći, te otvaram pitanje njihove primene i na pisani srpski jezik.

Ključne reči: lann hornscheidt, nemački jezik, porodnjavanje, rod, rodno osetljiv jezik (ROJ), x-oblik

Buklet_NjRF.indd 24 29.1.2018. 08.45.08

25

Kristina Bojanović Univerzitet Donja Gorica, Podgorica

AGIR-FEMME/PARLER-FEMME: O JEZIKU I JEZIKOM POLNE RAZLIKE

Oslanjajući se na filozofsko nasljeđe koje nam je ostavila Lis Irigare (Luce Iri-garay) u svom djelu Etika polne razlike, te pokušavajući da njenu misao pove-žem sa savremenim stanjem feminističke teorije i prakse kod nas, s naglaskom na problemima koji iskrsavaju u suočavanju s totalizujućim mišljenjem, u svom izlaganju nastojaću da objasnim šta znači jezik polne razlike i zbog čega je važ-no da se u jeziku koji nije neutralan i koji ne redukuje, začne, uspostavi i održi ženski identitet. Zastupajući tezu o mogućnosti, odnosno nužnosti nastajanja i upotrebe jezika koji bi napokon odgovorio nadmoći filozofskog logosa i njego-voj univerzalizaciji koja svojim podrazumijevajućim aksiomatskim mehanizmima pokušava da svu drugost i sve druge svede na sebe (ili na „ekonomiju istog“), pokušaću da razmotrim način na koji se može/mora izumiti drugačiji tekst, novo obraćanje, koje bi ukazalo na neutralizaciju polne razlike u povijesti, preobrazilo pitanje drugog u pitanje polno drugog, i tim gestom otrlo filozofsku-etičku ne-pravdu, zasvagda raskidajući s tradicijom i tradiranim logocentričnim jezikom i mišljenjem. U izlaganju, najzad, promišljam neophodnost identifikacije ženskog djel(ov)anja (agir-femme) i ženskog govorenja (parler-femme), odnosno njihovu neraskidivost, naročito u kontekstu problema na koje feministička teorija i prak-sa svakodnevno nailaze u našem društvu/društvima, i ukazujem na zamke koje patrijarhat (i) danas postavlja ženi svojim asimilujućim oslovljavanjem i opho-đenjem.

Ključne riječi: jezik, polna razlika, žensko, parler-femme, etika, drugo(st)

Buklet_NjRF.indd 25 29.1.2018. 08.45.08

26

Marija Bulatović Univerzitet u Beogradu, Filološki fakultet

Stefan Milutinović Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet

NOVE – JUČE, DANAS, SUTRA

Roman Nove (1912) Jelene J. Dimitrijević nastao je usled društveno-istorijskih (ne)prilika početkom XX veka, odnosno Mladoturske revolucije jula 1908. godi-ne u Solunu, u kojem se autorka našla da bi se i sama uverila u ishode izvedene revolucije i duhovnog razvitka mladih žena. Roman suprotstavlja zapadni mo-del obrazovanja istočnjačkoj obrazovno-društvenoj zatvorenosti, naznačavajući put revolucionarnog duhovnog oslobođenja, najpre, žena islamske konfesio-nalnosti, ali uzimajući u obzir sav značaj i kompleksnost ženskog pitanja.

Nešto više od jednog veka nakon pojave Novih Jelene Dimitrijević, pojavljuju se nove žene sa Istoka s početka XXI veka u kontekstu velike migrantske krize, a koje su prvi put dobile priliku da se obrazuju u Srbiji. Većina njih nikada nije išla u školu, neke su bile nepismene. Poznato je da su žene u Afganistanu pre so-vjetske invazije imale normalne uslove i razvijen sistem obrazovanja, ali nakon serije inostranih intervencija, te usled smene često ekstremnih režima u haosu građanskog rata, propisuju se posebna pravila za žene u skladu sa šerijatom i islamskom tradicijom. Ovaj rad ima za cilj da analizira istorijsku i društvenu per-spektivu obrazovanja žena na Istoku i na Zapadu u različitim, društveno-isto-rijskim okolnostima, kao i da uspostavi vezu sa tekstom Jelene Dimitrijević i duhovno-istorijskim momentom koji ona antropološki podrobno opisuje. Kom-parativnim metodom, uzimajući u obzir nove žene Mladoturske revolucije i isku-stva novih žena srednjoistočnih zemalja, pokušaćemo da predstavimo istorijsku liniju razvoja obrazovanja i emancipacije žena uz moguće uticaje različitih mo-dela – tradicionalnog na Zapadu i Istoku i novih modela.

Ključne reči: Nove, Jelena Dimitrijević, žensko pitanje, obrazovanje, emancipa-cija, Srednji Istok

Buklet_NjRF.indd 26 29.1.2018. 08.45.08

27

Jelena Ćeriman Univerzitet u Beogradu, Institut za filozofiju i društvenu teoriju

PORODICA I RODITELJSTVO U SAVREMENOJ SRBIJI: KO TU KRI(TI)ZIRA?

Feminističke analize porodice i roditeljstva u Srbiji teže istom cilju - raščinjava-nju koncepta familizma preko kojeg nastoje da ukažu na mehanizam perpetui-ranja postojećeg društveno-ekonomskog i kulturnog poretka. Konstruktivizam koji najčešće stoji u osnovi ovih tumačenja naglašava društvenu determinisa-nost odnosa i uloga u porodici. Pritom, pojam konstrukcije, posebno u empirij-skim istraživanjima, doživljava svoju simplifikaciju od procesa do produkta te rađa i nenameravanu sekvencionalnost analize. Autorka ovim radom nastoji da otvori pitanja o istraživanju konstrukcije koncepata i praksi, te stoga i sistema znanja koji se odnose na porodicu i roditeljstvo iz feminističkog ključa, stavlja-jući pred sebe i zahtev za njihovim promišljanjem iz tradicije konstruktivizma u isto tako omeđenoj oblasti društveno-humanističkih nauka.

Ključne reči: familizam, konstrukcija, porodica, roditeljstvo

Buklet_NjRF.indd 27 29.1.2018. 08.45.08

28

Ervina DabižinovićUniverzitet u Novom Sadu, ACIMSI: Centar za rodne studije

ANIMA–Centar za žensko i mirovno obrazovanje, Kotor

NAŠIH DVADESET I SEDAM GODINA AKTIVIZMA

Cilj ovog rada je da predstavi feminističko-mirovne inicijative i aktivnosti ANIME Centra za žensko i mirovno obrazovanje Kotor u Crnoj Gori, koji djeluje dvadeset i sedam godina i koji je doprinijeo podizanju svijesti, uvođenjem feminističke te-orije i prakse u javni diskurs u Crnoj Gori. ANIMA u kontinuitetu istražuje pozicije žene u crnogorskom društvu i predstavlja alternativni vid političkog djelovanja devedesetih preuzimanjem inicijativa i zagovaranjem mira, u postratnom peri-odu je organizovano otpočela sa zagovaranjem ženskih ljudskih prava kada je postalo jasno da je politički sistem represivan, a dostignut nivo emancipator-skih normi dokinut djelovanjem konzervativnih politika i crkvenih organizacija. ANIMA Centar za žensko i mirovno obrazovanje Kotor ima četiri bazične oblasti djelovanja: edukativnu, istraživačku, izdavačku i aktivističku. Do sada je reali-zovala program ženskih studija 2002-2012 (deset generacija žena je pohađalo program), istraživanja koja radi u kontinuitetu od 2006-2016, 22. publikacije u sklopu izdavaštva, 24 redovna i 3 vanredna broja ŽINEC-a, i devet brojeva PRE-SSJEK-a (regionalni elektronski bilten), aktivističko delovanje od devedesetih do danas, društvenu kritiku kroz performativne prakse, djelujući iz feminističkih okvira i stvarajući znanje iz feminističke teorije i prakse uprkos institucional-nom i političkom negiranju i ograničenjima koja inače postoje kao dio problema ograničene moći i stepena uticaja na pozitivne društvene promjene organizaci-ja civilnog društva u sudaru sa aktuelnim politikama.

Ključne riječi: ANIMA, feminizam, kritičko mišljenje, žene, ženske inicijative u Crnoj Gori

Buklet_NjRF.indd 28 29.1.2018. 08.45.08

29

Milena Dragićević Šešić Univerzitet umetnosti u Beogradu, Fakultet dramskih umetnosti

Rada Drezgić Univerzitet umetnosti u Beogradu, Fakultet muzičke umetnosti

SEĆANJE I ROD: NAUČNE I KULTURNE PRAKSE

Ovaj rad će pokazati kako se feministički mogu čitati istraživanja o kulturi seća-nja i politikama zaborava u Srbiji danas. kako ona koja daju doprinos interpreta-cijama politika zaborava iz rodne perspektive, tako i ona koja i (ne)koristeći fe-minističku teoriju daju doprinos formiranju praktičnih politika (pre svega politika izlaganja i predstavljanja u sklopu kulturne politike).

Glavna istraživačka pitanja koja razmatramo u radu su: Da li je feministička te-orija izvršila uticaj na društveno-humanističke nauke i u domenu istraživanja kulture sećanja i politika zaborava? U kojoj meri su pitanja roda i rodnih odnosa prisutna u domaćoj literaturi posvećenoj politikama i kulturama sećanja?

Istraživanje obuhvata tekstove objavljene u poslednjih 10 godina u domaćoj naučnoj periodici (pre svega u časopisima koji su posebnom odlukom Mini-starstva prosvete i nauke kategorizovani kao međunarodni) iz domena društve-no-humanističkih nauka kao i projekte poslednjeg ciklusa Ministarstva prosvete i nauke.

S obzirom na domete feminističke teorije u Srbiji, istraživanje polazi od pretpo-stavke da su feministički diskursi izvršili određeni uticaj u različitim disciplinama društveno-humanističkih nauka, pa sledstveno tome i u istraživanjima kulture sećanja i politika zaborava. Stoga ono ima tri posebne hipoteze:

a) postignuta je integracija teorijskog interdisciplinarnog pristupa (femini-stička perspektiva deo je kategorijalnog aparata);

b) istraživanja su usredsređena na zanemarivanje ženske istorije i uloge žena u različitim, političkim, istorijskim, kulturnim, ekonomskim i drugim domenima;

c) Istraživanja koja se bave mestom žene u javnom ili kolektivnom sećanju najčešće mehanički dodaju žensku istoriju postojećem korpusu znanja.

Buklet_NjRF.indd 29 29.1.2018. 08.45.08

30

Rezultati ovog preglednog istraživanja trebalo bi da pokažu ne samo da postoji i „naučni zaborav“ rodnog aspekta, već i do koje mere su feminističke teorije ušle u različite discipline i time doprinele uspostavljanju transdisciplinarnih pristupa u istraživanjima kulture sećanja.

Ključne reči: kultura sećanja, politike zaborava, rod, feminizam, feminističke teorije

Buklet_NjRF.indd 30 29.1.2018. 08.45.08

31

Tatjana Đurić Kuzmanović Visoka poslovna škola strukovnih studija u Novom Sadu

FEMINISTIČKA EKONOMIJA U POSTSOCIJALISTIČKOJ SRBIJI

U radu se ukazuje na domete i karakteristike feminističke teorije u oblasti ekonomi-je (političke ekonomije, razvojne ekonomije, preduzetništva, poslovnog upravljanja i ekonomske politike) u postsocijalističkoj Srbiji. Dosadašnje ekonomske analize i istraživanja u oblasti rada, zapošljavanja i budžeta olakšavaju vidljivost rodnih eko-nomskih nejednakosti. Feminističke analize ekonomije koje propituju međusobne odnose između roda, klase i etniciteta, otkrivaju odnose moći koji proizvode i re-produkuju podređenost žena u odnosu na muškarce u privatnoj i javnoj sferi i uka-zuju na međuzavisnost ekonomskih i društvenih, kulturnih i političkih procesa. Ipak, uočljiv je nedostatak feminističke ekonomske perspektive u različitim segmentima mikro- i makroekonomije i ekonomske politike u kontekstu globalizacije i postsoci-jalističke transformacije Srbije. Namera ovog izlaganja jeste da ukaže na fenomene i istraživačka pitanja u različitim ekonomskim domenima koji prolaze nedovoljno primećeno, i da naglasi potrebu sistematične i kontekstualne feminističke kritike ekonomije i ekonomsko-političkih strategija.

Feminističko promišljanje odnosa između proizvodnje znanja u ekonomskoj nauci i urodnjenih odnosa moći jeste složen proces prepoznavanja razlika između orto-doksnog i heterodoksnih pristupa, raspravljanja, formulisanja i primene feministič-ke ekonomske metodologije. Kritičko i kreativno feminističko promišljanje vlastitih specifičnosti u odnosu na globalna iskustva je neophodno u svim fazama i u svim ekonomskim domenima (od domaćinstva i firmi do države). Povezivanje i organizo-vanje feministkinja ekonomistkinja putem akademskih i alternativnih mreža i orga-nizacija, doprinelo bi celovitijem razumevanju urodnjenih ekonomskih i poslovnih upravljačkih procesa, obrazaca i njihovih implikacija (siromaštva) u razdoblju eko-nomskog restrukturiranja i društvene transformacije, kao i oblikovanju delotvornijih rodnih ekonomskih politika i feminističkih strategija otpora, strateških partnerstava i sestrinstava.

Ključne reči: feministička ekonomija, urodnjavanje, neoliberalizam, Srbija

Buklet_NjRF.indd 31 29.1.2018. 08.45.08

32

Emilia Epštajn Muzej afričke umetnosti, Beograd

TRAGOM FEMINISTIČKOG POSTUPKA NA PRIMERU MUZEJA AFRIČKE UMETNOSTI U BEOGRADU

Muzeji su institucije duboko ukorenjene u tradicionalne obrasce i vrednovanja, pa je samim tim i uloga (kao i društveni status) kustosa podržana okvirom moći koji zastupa. U takvom sistemu, uvođenje feminističke teorije, prakse, strategije i metodologije rada koja se temelji na kritičkom pristupu nasleđenim i insti-tucionalizovanim znanjima, uvek bi bilo radikalno, jer dovodi u pitanje temelje na kojima je institucija postavljena (kao i hijerarhiju vrednosnih sistema unutar nje). Osvrtanjem na sopstveni rad unutar institucije muzeja, izdvojiću određene postupke koji su „u biti“ feministički, i koji otvaraju nove mogućnosti za prepis-pitivanje oblika (i praksi) koje bi rekontekstualizacija ove specifične i jedinstvene institucije na našoj kulturnoj mapi, obuhvatila.

Ključne reči: feministički postupak, kustoska praksa, rekontekstualizacija Mu-zeja afričke umetnosti, vrednosni sistemi

Buklet_NjRF.indd 32 29.1.2018. 08.45.08

33

Irena FiketUniverzitet u Beogradu, Institut za filozofiju i društvenu teoriju

RODNA PODELA RADA U DOMAĆINSTVU, LIČNO KOJE I DALJE NIJE POLITIČKO

Iako i dalje neminovno predstavljaju teme od velikog značaja, porodične oba-veze i podele poslova unutar domaćinstva u poslednjoj su deceniji izgubile na atraktivnosti u društveno-humanističkim istraživanjima i javnim diskusijama, čak i onim koji se karakterišu feminističkim pristupom. Specifičan i jasan fokus na ove teme zamenjen je najčešće fokusom na pitanja usklađivanja porodičnog i poslovnog života žena, i konkretnim predlozima da se to postigne, čime se de facto prihvatilo stanje neravnopravnosti. Ako je žena i dalje ostala nosilac većeg dela obaveza proizišlih iz neravnopravne podele poslova u domaćinstvu, fluid-nija organizacija profesionalnih obaveza (kao jedno od najčešćih predloženih rešenja u korist žena) dovodi samo do duple prisutnosti žena (o kojoj se govori već 1978. godine). Dakle, žena zapravo ne biva oslobođena svoje tradicionalne uloge u domaćinstvu, već je ona samo pridodata njenoj profesionalnoj ulozi (prisutnosti).

Ove teme biće u mom radu obrađene kako na teorijski način, tako i kroz empi-rijske analize. S teorijskog stanovišta, kroz pokušaj rekonstrukcije releventnih teorijskih diskusija pokušaću da razumem gde se i zbog čega izgubilo intere-sovanje za rodne podele rada u domaćinstvu. Na teorijski deo nadovezaće se empirijski deo rada u kojem ću, kroz rezultate empirijskog istraživanja sprove-denog na uzorku istraživačica Univerziteta u Beogradu, pokušati da ukažem na neophodnost i hitnost vraćanja ove teme u fokus kako istraživanja tako i politika.

Ključne reči: feminizam, rod, domaćinstvo

Buklet_NjRF.indd 33 29.1.2018. 08.45.08

34

Eni Gajanova Depaul Slovensko, Bratislava

SLOVAKINJE U VOJVODINI KAO PRIMER DRUGOG U SOPSTVENOJ DRŽAVI KROZ KRATAK ISTORIJSKI PREGLED

Cilj ovog izlaganja je da prikaže istoriju borbe ženskog slovačkog pokreta sa fokusom na položaj Slovakinja u Ugarskoj do 1918. godine i posle pada Austrou-graske monarhije kada Slovakinje u Vojvodini usled stvaranja novih nacionalnih država ostaju razdvojene nacionalnim granicama. U izlaganju ću se osvrnuti na rad dva ključna udruženja, „Živena“ i „Centralno udruženje čehoslovačkih žena“ bez kojih ne bismo mogli/e govoriti o osvajanju novih prostora slobode Slova-kinja u Vojvodini. Značaj ovog rada za feminističku teoriju danas u tome je što ukazuje na činjenicu da su Slovakinje u Srbiji i dalje one Druge, što je jasno vid-ljivo već u najvišem pravnom aktu ove države, Ustavu Republike Srbije, gde se prvim članom daje do znanja da je Srbija država srpskog naroda, a zatim i onih Drugih građana/ki.

Predstaviću najvažnije predstavnice udruženja i njihovu borbu za osvajanje jav-nog prostora u državama gde se postavljalo pitanje da li su nacionalne manjine uopšte građani i građanke, kao i njihove borbe protiv teškog položaja slovačkih sluškinja u Beogradu i protiv predrasuda koje su se i danas održale. Reč je o predrasudama koje su na prvi pogled bezazlene, poput „Slovakinje su čiste, vredne, dobre čistatice, dadilje, pijačne prodavačice...“, ali ako se dublje zamisli-mo nad ovim istraživanjem možemo videti niz predrasuda koje isključuju Slova-kinje kao naučnice, profesorke, žene na visokoj poziciji u društvu, stavljajući ih u poziciju Drugih, manje važnih u polju zvanične politike i rodne ravnopravosti. Zato je važno sagledavanje istorije ovog pokreta i načina borbe jer može služiti kao primer za osvajanje novih i dalje neosvojenih prostora slobode za žene, Slovakinje u Vojvodini.

Ključne reči: feminizam, ženski pokret, nacionalne manjine, Druge, Slovakinje u Vojvodini, udruženje „Živena“, „Centralno udruženje čehoslovačkih žena“

Buklet_NjRF.indd 34 29.1.2018. 08.45.08

35

Vladislava Gordić Petković Univerzitet u Novom Sadu, Filozofski fakultet i ACIMSI: Centar za rodne studije

FEMINISTIČKA POETIKA SVETLANE SLAPŠAK

Rad se bavi romansijerskim opusom feminističke naučnice Svetlane Slapšak, koji za sada obuhvata dva objavljena romana, i jedan koji je u štampi. Iako su Ravnoteža, Leon i Leonina i Škola za delikatne ljubavnike pisani kao pastiš i stilska igra, odnosno varijacije na temu žanrova od antičke do moderne književnosti, svi ovi romani sadrže snažnu feminističku poruku. Utemeljen na strukturnom i značenjskom eksperimentu, roman Ravnoteža (2016) tekst, telo i istoriju pred-stavlja kao neumitno povezane tako što objedinjuje tri narativna toka. Jedan od njih predstavlja egzistencijalnu stvarnost početkom devedesetih u Beogradu, budući da radnja počinje septembra 1993. Drugi nivo pripovedanja oblikovan je kao roman nacionalnog pisca koji je u procesu prepisivanja i lektorisanja: u pitanju je tekst prepun patetike, stereotipa i predrasuda, loše stilizovan, sa kli-šetiriziranim likovima, tekst koji glavna junakinja Milica menja i doteruje, s kojim se spori i od koga neočekivano beži u samo stvaranje. Treći narativni tok mo-žemo okarakterisati kao neoviktorijanski palp roman koji Milica piše kao omaž sestrama Bronte i njihovom stvaralaštvu u kom postoji ljubav, ali ne postoji telo i telesnost. Glavna junakinja romana kreira svoju junakinju, samosvesnu i odluč-nu, koja viktorijanski doličnu emociju upotpunjuje i slobodnim, samoinicijativno izabranim telesnim iskustvom. Knjige su u ovom romanu koji travestira žanrove socijalnog, avanturističkog i pastoralnog romana mnogima spas: one se razme-njuju, čitaju, pišu, i prepisuju, i sadrže, stvaraju i diseminiraju odlučnu poruku o snazi žena.

Ključne reči: Svetlana Slapšak, feministička poetika, roman, tekst, telo

Buklet_NjRF.indd 35 29.1.2018. 08.45.08

36

Tanja Ignjatović Autonomni ženski centar, Beograd

UTICAJ (ANTI)FEMINIZMA NA POLITIKE I PRAKSE PREMA MUŠKOM NASILJU PROTIV ŽENA – GLOBALNA I LOKALNA PERSPEKTIVA

Izlaganje sadrži osvrt na doprinos feminističkih konceptualizacija i globalnog feminističkog pokreta na razumevanje muškog nasilja protiv žena i na kreiranje društvenog odgovora na ovu pojavu. Ističući vremensku i prostornu univerzal-nost pojave i patrijarhat kao kontekst koji rađa i održava nejednakost, ove kon-ceptualizacije daju ključni značaj kategorijama pol/rod, moć i kontrola. Zahteva se društvena akcija za promenu postojećih struktura, sa dugoročnim ciljem da se promeni hijerarhija rodnih odnosa i da se osnaže žene da iskorače iz svojih unapred određenih društvenih uloga. To je doprinelo sagledavanju muškog na-silja protiv žena kao društvenog (javnog) problema i kršenja osnovnih ljudskih prava. Naglašena je nužnost društvene reakcije i odgovornost države, što je dovelo do promena u međunarodnoj politici, a potom i do promena javnih poli-tika i prakse u mnogim državama, uključujući Srbiju. Međutim, i pored napretka, zadržali su se snažni otpori i brojni problemi. Jačanje konzervativnih i antifemi-nističkih politika i pokreta (naročito prisutnih u poslednjoj deceniji), snažno utiče na poimanje pojave, kao i na društvene, institucionalne i individualne reakcije, s ciljem očuvanja duboko ukorenjene patrijarhalne kulture, dominacije i kontrole muškaraca. Te pojave vidljive su i u Srbiji. Biće diskutovane neke od najčešćih strategija i taktika kojima se prikriva muško nasilje protiv žena, tendencije u istraživanjima koje mogu da „zamagle“ podatke o rodnom karakteru pojave, kako se to reflektuje na praktične politike i institucionalne odgovore, bezbed-nost žena i život slobodan od nasilja, ali i na položaj feminističkih organizacija, sagledano i iz perspektive promena i aktuelnog stanja u Srbiji.

Ključne reči: muško nasilje protiv žena, feminističke konceptualizacije, (anti)feministički uticaji, društvene politike i prakse

Buklet_NjRF.indd 36 29.1.2018. 08.45.08

37

Zorica Ivanović Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet

POSTOJI LI „NEOLIBERALNI FEMINIZAM“? NEKOLIKO NAPOMENA O ODNOSU FEMINIZMA I NEOLIBERALIZMA

Rasprava o odnosu feminizma i neoliberalizma je podstaknuta tvrdnjama Hester Ejzenštajn (Hester Eisentein) i posebno Nensi Frejzer (Nancy Fraser) ne samo o instrumentalizaciji feminističkih ideja u okviru neoliberalnog poretka, već i o saučesništvu feminizma u njegovom razvoju. Neke teoretičarke smatraju da su neoliberalne transformacije dovele do pojave novog vida feminističke misli koju je moguće označiti kao „neoliberalni feminizam“. U ovom radu dovodim u pita-nje kako stanovište Frejzer da je feminizam postao „sluškinja kapitalizma“, tako i ideju o „neoliberalnom feminizmu“ koji slobodu izbora, razvijanje preduzetničkog duha žena, lično osnaživanje i odgovornost, uz minimalna očekivanja od društva i države, shvata kao osnovne strategije feminističkog delovanja. Prvo ću ukazati na to da je tumačenje Nensi Frejzer o odnosu između feminizma i neoliberalizma previše uopšteno, između ostalog, i zbog toga što zanemaruje široko i raznoliko istraživačko polje feminističke političke ekonomije koja dovodi u pitanje neolibe-ralni ekonomski model, kao i mnoge ženske inicijative koje se u različitim delo-vima sveta razvijaju kao oblici borbe protiv neoliberalizacije. Istraživanje odlika, posledica i otpora neoliberalizmu, kao i njegovih socio-prostornih transformacija, zahteva uočavanje složenog odnosa između ekonomskih, društvenih i kulturnih/simboličkih oblika i diskurzivnih formacija. Stoga smatram da je kritika višestru-kih dimenzija rodnih nejednakosti moguća samo ako strukturni i materijalistički pristup i diskurzivno-kulturni pristup, koji omogućava razumevanje neoliberalne socio-kulturne logike i tehnologija upravljanja, posmatramo kao različite, ali ne i suprotstavljene vrste analize. U poslednjem delu rada postavljam pitanje šta je feminističko u „neoliberalnom feminizmu“ koji poriče bilo koji vid kolektivnog de-lovanja i solidarnosti, postojanje zajedničkih interesa i ciljeva i ni na koji način nije kritičan prema postojećem društveno-ekonomskom i političkom sistemu. Ume-sto invencije novog feminizma adekvatnijim mi se čini koncept „neoliberalizacije feminizma“ koji predlaže Elizabet Prigl (Elisabeth Prügl).Ključne reči: neoliberalizam, feminizam, Nensi Frejzer, „neoliberalni femini-zam“, lično osnaživanje, preduzetnički duh, neoliberalizacija feminizma

Buklet_NjRF.indd 37 29.1.2018. 08.45.08

38

Kristina Jorgić Univerzitet u Novom Sadu, ACIMSI: Centar za rodne studije

PITANJE ŽENSKE EMANCIPACIJE IZMEĐU MARKSIZMA-LENJINIZMA I PRAKSE KPJ

Pitanje društvenog i pravnog položaja žena u Jugoslaviji eksplicitno je po-stavljeno tek 1945. godine, nakon uspostave novog, komunističkog režima. Na osnovama marksizma a potom i socijalizma bio je definisan odnos prema ženskom pitanju u Jugoslaviji. U radu se analizira odnos marksističke teorije i ženskog pitanja, Lenjinovi i Staljinovi stavovi prema emancipaciji žena, premda rezultati istraživanja pokazuju da žensko pitanje nije rešavano posebno, izdvo-jeno: emancipacija žena trebalo je biti uklopljena u pitanja radničke klase. Sa druge strane, KPJ će u mnogome kopirati modele sovjetskog rukovodstva tako da ni pitanje ženske emancipacije neće predstavljati izuzetak. Premda je ovaj pristup u praksi doveo do gubljenja posebnosti ženskog pitanja, za jednu du-boko patrijarhalnu i pretežno poljoprivrednu zemlju kakva je Jugoslavija bila, odnos koju je vlast, odnosno KPJ, imala prema položaju žena svakako je pred-stavljala novinu koja je donela značajne promene. Predmet rada predstavlja analiza javnih (komunističkih) diskursa u SSSR-u i Jugoslaviji u cilju uočavanja sličnosti i odstupanja Ključne reči: Jugoslavija, SSSR, KPJ, ženska emancipacija, AFŽ

Buklet_NjRF.indd 38 29.1.2018. 08.45.08

39

Sanja Kojić Mladenov Univerzitet u Novom Sadu, ACIMSI: Centar za rodne studije

Muzej savremene umetnosti Vojvodine

DISKURSI O RODU U UMETNOSTI: KONSTRUKCIJA PROFESIONALNOG IDENTITETA UMETNICA U OBLASTI NOVIH MEDIJA

Napredak informacijskih i kompjuterskih tehnologija (IKT) pokrenuo je nova propitivanja o rodnim odnosima u domenu tehnoloških nauka. Izražena je muš-ka dominacija i kontrola moći u oblasti novih tehnologija, naročito u ekonomski i tehnološki razvijenim zemljama. Jedan od problema je vladajuće mišljenje o navodno prirodnoj (biološkoj) superiornosti muškaraca u poznavanju prirodnih nauka i korišćenju IKT, i vladajući stereotipi o „tehnofobičnosti“ žena. Takođe, primetan je problem nedovoljne edukacije i učešća žena na tehničkim fakulte-tima, kao i izostanak žena na hijerarhijski višim pozicijama moći i odlučivanja u ovoj oblasti. Diskriminacija žena u informacijskim i kompjuterskim tehnologija-ma uticala je na kreiranje istih neravnopravnih rodnih odnosa i u mnogim dru-gim oblastima društva u kojima je korišćenje IKT, kao što je vizuelna umetnost.

U oblasti vizuelne umetnosti značajno je učešće umetnica koje se bave istra-živanjima u kojima je korišćenje savremene tehnologije neophodno. Medijska umetnička praksa se razvija od šezdesetih godina XX veka zajedno sa kon-ceptualnom umetnošću, a na osnovu novih saznanja navodi se da su u stva-ranju prvih umetničkih dela u domenu kompjuterske umetnosti učestvovale nepoznate žene koje su bile inovatorke programerke (Grad D. Tejlor). U oblasti medijske umetničke prakse u Srbiji uloga žena je značajna, naročito u domenu video i digitalne umetnosti, no, one su i dalje nedovoljno vidljive i valorizovane u stručnoj i široj javnosti. Teško dobijaju finansijsku podršku, nemaju mogućnost tržišne isplativosti svog rada i istraživanja, te zbog loše ekonomske situacije imaju malo mogućnosti za praćenje svakodnevnog napretka savremene teh-nologije, što je neophodno za dalji razvoj njihove umetničke prakse. Umetnice se u veoma malom broju uključuju u institucionalni sistem (samostalne i re-trospektivne izložbe, monografske publikacije i otkup radova). Uočljivo je po-stojanje neravnopravne politike razvoja savremene umetnosti, kulturne politike – istorije umetnosti, izložbene prakse, politike otkupa, stručnog usavršavanja, produkcijskih grantova i sl. Mnoge od njih su zato primorane da prestanu da se bave umetnošću i posvete komercijalnijim poslovima, ili da napuste sredinu u kojoj su se obrazovale i ponikle, i potraže bolje uslove za rad u ekonomski i teh-

Buklet_NjRF.indd 39 29.1.2018. 08.45.08

40

nološki razvijenijim zemljama. Takođe, oblast novomedijske savremene umet-nosti kojom se bave još uvek se smatra alternativnom. Savremena umetnička teorija i kritika kod nas i dalje nije dovoljno razvijena kako bi rad ovih umetnica bio pravovremeno primećen, analiziran i stručno prezentovan javnosti. Medijska teorija kod nas je na početku razvoja i tek se pojavljuju prva istraživanja o ovoj umetničkoj oblasti. Zato je bitno u ovom momentu ukazati na umetnice koje se bave medijskom praksom u Srbiji, istaći njihove specifičnosti u pristupu, tema-ma i motivima, valorizovati značaj koji u razvoju imaju žene, kako bi se smanjila mogućnost da njihovo mesto u narednim razmatranjima bude zanemareno i ignorisano.

Ključne reči: rod, savremena umetnost, umetnice, novi mediji, teorija umetno-sti, Srbija

Buklet_NjRF.indd 40 29.1.2018. 08.45.08

41

Ana Kolarić Univerzitet u Beogradu, Filološki fakultet

FEMINISTIČKA PEDAGOGIJA I STUDIJE KNJIŽEVNOSTI

Cilj izlaganja jeste da postavi nekoliko važnih pitanja u vezi sa feminističkom pedagogijom u okviru studija književnosti. Reč je o osnovnim studijama opšte književnosti i teorije književnosti, čiji kurikulum za sada ne sadrži predmete iz feminističke teorije i kritike i studija roda. Drugim rečima, nijedan predmet u toku četiri godine studija ne sadrži u svom naslovu reči feminizam, rod ili ženske studije/ženska književnost. To, naravno, ne znači da se sadržaji i problemi ve-zani za ove reči, odnosno pojmove, ne nalaze u silabusima pojedinih predmeta. U prvom delu izlaganja razmatraju se epistemološke i političke pretpostavke feminističke pedagogije. Da li se feministička pedagogija odnosi na izbor odre-đenog sadržaja/znanja (na primer, uvođenje većeg broja književnica u silabus) ili na specifičan teorijski/interpretativni pristup (na primer, feminističko čitanje romana Džejmsa Džojsa) ili na konkretne predavačko-pedagoške prakse, ne-zavisno od sadržaja (na primer, napuštanje uobičajenog hijerahijskog odnosa u kom je profesor subjekt koji prenosi znanje, a student objekt koji to znanje bespogovorno prima)? Šta je cilj feminističke pedagogije? Da li zagovornici fe-minističke pedagogije podučavaju dijalogu, deliberaciji i kritičkom rasuđivanju, koji su uvek i rodno osetljivi, s posebnim fokusom na marginalizovane grupe, ili nastoje da stvore učionicu koja je mesto slobode i mogućnosti, ali i mesto pobune i transformacije? Šta se dešava s idejom (političke i ideološke) neutral-nosti profesora u feminističkoj pedagogiji? U drugom delu izlaganja navedena pitanja biće razmatrana uz pomoć konkretnih primera iz silabusa predmeta sa četvrte godine studija (na primer, istorija ženskog pokreta i feminističkih ideja na osnovu analize modernih i modernističkih časopisa s početka XX veka).

Ključne reči: feministička pedagogija, studije književnosti, politička učionica, transformativno znanje i društvena promena

Buklet_NjRF.indd 41 29.1.2018. 08.45.08

42

Lara KončarUniverzitet u Beogradu, Fakultet političkih nauka

STUDIJE TURIZMA KAO IZAZOV ZA FEMINISTIČKA ISTRAŽIVANJA

U ovom radu razmatra se odnos studija turizma i feminističkih pristupa, sa po-sebnim fokusom na položaj žena u turizmu. Kako studije turizma i danas nailaze na problem definisanja svog disciplinarnog okvira, turizam se razume kao polje proučavanja u čijem se centru nalaze višeznačni procesi konstituisanja rodnih odnosa između društvenih aktera i akterki, grupa i/ili kategorija, unutar različi-tih oblika turizama. Ovako postavljen konceptualni okvir teži da osvetli dijalog između studija turizma i njihovih subdisciplina studija ugostiteljstva (hospitality studies) i studija odmora (leisure studies) s jedne strane, te feminističkih pristupa u oblasti turizma, s druge, kako bi se istovremeno uposlile kulturološka, eko-nomska i društvena dimenzija u proučavanju položaja žena u turizmu. Prvi deo rada predstavlja kratak prikaz dosadašnjih tema koje su privikle pažnju femini-stički orijentisanih autora i autorki u oblasti turizma, dok u drugom delu nasto-jim da mapiram okvire kojima je moguće proučavati položaj žena u turizmu, u lokalnom kontekstu. Naime, centralno mesto ovog rada zauzima pitanje na koje načine i u okviru kojih tema je potrebno angažovati feminističku kritiku, kako bi se skrenula pažnja i ukazalo na iskustva žena koje su uključene u tokove turizma u savremenoj Srbiji. Cilj ovog rada, tako, jeste da predloži pravce proučavanja i angažovanja feminističkih pristupa kako bi se u fokus budućih istraživanja do-veo problem marginalne pozicije žena konstituisane različitim praksama unutar turizma, ali i uključili širi globalni procesi kojima se podržavaju različiti nivoi ne-jednakosti.

Ključne reči: feminizam, studije turizma, globalizacija, Srbija

Buklet_NjRF.indd 42 29.1.2018. 08.45.08

43

Biljana Kosmogina ARTEQ

KAKO SE ŽIVI FEMINIZAM: ŽENSKE PRAKSE NA PODRUČJU BALKANA

Apstrakt po temama

1. Ekološki feminizam (farme, gazdinstva, kampovi) –zaštita okoline, perma-kultura - Veganski pokret i njegova radikalizacija

2. Queer feminizam - LGBTIQ scena, film, slikarstvo, književnost, izvođačke prakse -performansi, dreg performansi- Queer feministički festivali na području Balkana - Anarho-punk, rock & turbo-folk feminističke prakse (od undergrounda do

mainstreama)3 . Feminizam, religija i politika

Metodologija rada – istraživački pristup: lično iskustvo, press clipping, inter-vjui, izjave, internet

Ključne reči: Queer feminizam. Ekofeminizam. Anarho-pank. Politike identiteta. Intersekcionalnost. Deklarativnost. Vidljivi i nevidljivi feminizam. Problematike i ranjivost feminizma. Diskrepancija između teorije i prakse. Umetnost. Aktivi-zam. Podrška/solidarnost. Osnaživanje. Multidisciplinarnost. Frakcije/struje i antagonizmi. Hijerarije i odnosi moći, klasne razlike, raslojavanja, diskriminacija. Mainstream i underground feminizam. Plaćene i neplaćene feministkinje. Vo-lonterke. Praksa. Iskustvo. Samoorganizovanje.

Buklet_NjRF.indd 43 29.1.2018. 08.45.08

44

Miloš KovačevićUniverzitet u Beogradu, Filozofski fakultet

FEMINISTIČKA REKONCEPTUALIZACIJA LIČNE AUTONOMIJE

Problem određenja lične autonomije nalazi se u srži brojnih rasprava od intere-sa za feministkinje i feministe. Neuvažavanje preferencija neke osobe predstav-lja povredu njene lične autonomije. Sa druge strane, uvažavanjem adaptivnih preferencija neke osobe kapitulira se pred institucionalnom nepravdom kojom su one proizvedene. Prema proceduralnom ili vrednosno-neutralnom rešenju ovog problema, osoba je, bez obzira na sadržaj njenih želja, autonomna u od-nosu na svoje želje ukoliko se identifikuje sa njima. Proceduralna analiza lične autonomije prvobitno se razvila kroz teoriju o slobodi volje Harija Frankfurta (Harry Frankfurt) i teoriju lične autonomije Džeralda Dvorkina (Gerald Dworkin) koje ću ukratko izložiti u prvom delu rada. Koncepcija lične autonomije koju su Frankfurt i Dvorkin razvili je strukturalna zato što podrazumeva da je osoba au-tonomna onda kada joj je želja prvog reda (želja za određenim stanjem stvari) usaglašena sa željom drugog reda (željom da se želi određeno stanje stvari). Ova koncepcija je i hijerarhijska zato što daje primat želji drugog reda u odnosu na želju prvog reda. Identifikacija se postiže samo promenom želje prvog reda tako da bude u saglasnosti sa željom drugog reda, ali ne i obrnuto. Hijerarhij-ska koncepcija lične autonomije je predmet brojnih feminističkih kritika. Jed-nosmernost procesa identifikacije predmet je kritike Merlin Fridman (Marilyn Friedman). U drugom delu rada razmotriću njenu integracionističku teoriju lične autonomije, kao i teoriju lične autonomije zasnovane na kompetencijama Dija-ne Titjens Majers (Diana Tietjens Meyers), jedinu koja uspeva da izbegne pro-blem manipulacije kojem su u većoj ili manjoj meri podložne kako Frankfurova i Dvorkinova, tako i teorija Merlin Fridman, nudeći time feminističku alternativu tradicionalnoj, hijerarhijskoj koncepciji lične autonomije.

Ključne reči: lična autonomija, sopstvo, identifikacija, adaptivne preferencije, problem manipulacije, problem hijerarhije

Buklet_NjRF.indd 44 29.1.2018. 08.45.08

45

Jelena LalatovićUniverzitet u Beogradu, Filološki fakultet

KONTRAKULTURA, KONTRAJAVNOST(I) I KONTRAISTORIOGRAFIJA – ULOGA ŽANRA ŽENSKOG PORTRETA U ZASNIVANJU ŽENSKE ISTORIJE

U ovom radu bavim se analizom diskurzivnih i interpretativnih strategija u do-maćoj feminističkoj periodici (ProFemina, Feminističke sveske, Ženske studije) iz devedesetih godina prošlog veka čiji je cilj bilo teorijsko i praktično zasnivanje ženske istorije. Kontrajavnost je ključni teorijski koncept koji povezuje mirovni i ženski aktivizam, a cilj rada jeste da pokaže da se feministička tekstualna pro-dukcija formirala u sklopu dvostrukog dijaloga – ne samo kao glas protesta ratu i nacionalističkom establišmentu, već i u dijalogu sa feminističkim nasleđem iz Kraljevine Jugoslavije. Predmet analize su, pre svega, feministički časopisi za koje su pacifizam i antifašizam bili ideološki temelj uredničke politike (Žena danas, Ženski pokret). Teza rada jeste da je ženska tradicija reartikulisana u žan-rovima periodike, te da se primarno ogleda kroz žanr ženskog portreta, koji je bio stalno prisutan u dve rubrike ProFemine – Portret prethodnice i Portret sa-vremenice.

Kroz književnokritičku i analizu diskursa konkretnih porteta, čiji su predmet, pored internacionalno priznatih spisateljica, umetnica, teoretičarki, često bile kako feministkinje iz međuratnog perioda tako i autorke i aktivistkinje mirovnog pokreta, u ovom radu se ispituje diskurzivna i ideološka povezanost kulture, književnosti i istoriografije. Sinhronijska (mirovna kontrajavnost) i dijahronijska (međuratni feminizam) kontekstualizacija omogućavaju nam da ukažemo na političke implikacije zasnivanja ženske istorije u tadašnjem (i sadašnjem) druš-tvu, te na formativnu vrednost žanra ženskog portreta za feminističko promi-šljanje istoriografije.

Ključne reči: ženska istorija, ProFemina, feministička kontrajavnost, feministič-ka periodika, ženski portret

Buklet_NjRF.indd 45 29.1.2018. 08.45.08

46

Karolina Lendák-KabókUniverzitet u Novom Sadu, ACIMSI: Centar za rodne studije

Petra Bakoš Central European University, Department of Gender Studies

FEMINIZAM, ETNICITET I ROD: PREPLETENI IDENTITET U VOJVODINI

Rad je inspirisan knjigom Ki vagy te vajdasági magyar? (Ko si ti vojvođanski Ma-đaru/ice? – priredio Mark Lošonc) u kojoj eseji dvanaest autora i tri autorke ro-dom iz Vojvodine govore o njihovim isprepletenim identitetima. Autorke žele da nastave nit koju je knjiga isplela i da pokušaju da pronađu odgovor na pitanje šta znači biti feministkinja mađarskog porekla, govoriti mađarski, živeti u manji-ni, biti majka, žena i istraživačica danas u Vojvodini? Kako su uticale devedesete godine na formiranje identiteta Mađarice u Vojvodini? Da li feministička teorija danas u Srbiji podstiče dijalog o različitosti u dovoljnoj meri i kako teorija inter-sekcionalnosti ukazuje na još jednu dimenziju svojstvenu ženama u Vojvodini? Da li su žene u Vojvodini kroz ulogu majke zadužene za očuvanje manjinskog nacionalnog identiteta? Da li majke svoje feminističke stavove prenose svojoj deci? Autorke će u izlaganju govoriti o svojim iskustvima u toku odrastanja i školovanja i kroz prizmu feminističke teorije odgovoriti na postavljena pitanja.

Ključne reči: feminizam, etnicitet, identitet, Vojvodina

Buklet_NjRF.indd 46 29.1.2018. 08.45.08

47

Melanija Lojpur

ULOGA EMOCIJA U POLITIKAMA IDENTITETA

U ovom radu baviću se jednim, za feminizam formativnim ali istovremeno i spornim mestom – identitetskim politikama. Politike identiteta prvi put jasno se definišu tokom drugog talasa feminizma i to u manifestu Kombahi River kolekti-va (Combahee River Collective), koji predstavlja preteču jedne od najznačajnijih savremenih feminističkih teorija – intersekcionalnosti. Presecanje osa opresije, dominacije ili diskriminacije koje se u nekom društvenom identitetu dešavaju, nužno su mesto analize identitetskih politika. Teorijsko promatranje društve-no-političkih osnova, na kojima počivaju identitetske politike, sa akcentom na analizi kapitalizma i liberalizma, najznačajnije je u radu feminističke političke teoretičarke Vendi Braun (Wendy Brown). Određujući politike identiteta kao politike koje se zasnivaju na logici resantimana, Braun smatra da one ostaju vezane za prošlost, bez mogućnosti da ponude viziju zajedničke budućnosti. Međutim, u ovom radu, nudim drugačije čitanje politika identiteta, kao politika koje ne moraju nužno biti separatističke, resantimanske ili lišene vizije o za-jedničkoj budućnosti. Iz tih razloga u radu ću se osloniti na teorijske pozicije Odri Lord (Audre Lorde) i Sare Ahmed (Sara Ahmed), čije feminističke oštrice ocrtavaju drugačiju perspektivu za značaj emocija kao reakcija na iskustvo mar-ginalizovanosti. Artikulacijom emocija, koje nisu samo psihološka već i kulturna praksa, uz imperativ političkog slušanja, otvara se horizont za izgradnju zajed-ničke budućnosti.

Ključne reči: feminizam, politike identiteta, intersekcionalnost, kapitalizam, li-beralizam, emocije, političko slušanje

Buklet_NjRF.indd 47 29.1.2018. 08.45.08

48

Katarina Lončarević Univerzitet u Beogradu, Fakultet političkih nauka

ČEMU (JOŠ) FEMINISTIČKA FILOZOFIJA?

Feministička filozofija je uvek već u izvesnom smislu „sumnjiva“ jer ne krije svoju političku dimenziju (zato je feministička), ima političku misiju i cilj, i ukazuje na isprepletanost znanja i moći. Časopisi iz feminističke filozofije su malobrojni i predstavljaju važno mesto i za opstanak i za razvoj ove discipline. U ovom izla-ganju se bavim trenutnim stanjem u feminističkoj filozofiji koje se često opisuje kao „skandal u filozofiji“ jer je jedan od najstarijih časopisa,  Hipatija  od 2017. godine u krizi zbog objavljivanja teksta „In Defense of Transracialism“ koji je izazvao mnogobrojne zahteve da uredništvo taj tekst povuče. Činjenica da je ovaj „skandal u filozofiji“ počeo prvo na društvenoj mreži Fejsbuk, a danas ima i odrednicu na Vikipediji, govori o nečemu što je prevazišlo akademski sukob ili suprotstavljanje „argumenata“, i zahteva analizu samog projekta feminističke filozofije. Većina mejnstrim filozofa smatra da su zahtevom da se povuče već objavljeni tekst, neke feministkinje krenule u „rat protiv veštica“, da se radi o „opasnom presedanu“, a česte su i paralele sa sudbinom Hipatije iz Aleksandrije koju je ubila „beslovesna rulja“.

Hipatiji ne možemo da priđemo samo kao jednom od filozofskih časopisa jer je stvoren u borbi za feminističke glasove, za nova pitanja, nove i drugačije načine ophođenja i argumentovanja, za one kojima je filozofija poricala postojanje. Fe-ministička filozofija zato često ima standarde koji su različiti pa čak možda teško razumljivi mejnstrim filozofiji. U tom smislu se feminističko delovanje na margini filozofije pokazuje kao ranjiva pa čak i nepodnošljiva pozicija koja je upisana u sam projekat feminističke filozofije. Sa druge strane, ni sama feministička filozo-fija nije neosetljiva na odnose moći, pa se dodatno postavlja i pitanje hijerarhije unutar tog područja, pitanje autoriteta kao i odnosa prema onima koji su na margini margine.

Ključne reči: filozofija, feministička filozofija, časopis Hipatija, politika, autoritet, odgovornost

Buklet_NjRF.indd 48 29.1.2018. 08.45.08

49

Alpar Lošonc Univerzitet u Novom Sadu, Fakultet tehničkih nauka

Vladimir Gvozden Univerzitet u Novom Sadu, Filozofski fakultet

FEMINISTIČKA POLITIČKA EKONOMIJA I SINTEZA BIOPOLITIKE I KLASNE PERSPEKTIVE U KRIZI

Sinteza biopolitike i klasnih perspektiva predstavlja problem za svaku kritič-ku teoriju danas. Isti problem zatiče brojne poduhvate koji ne uspevaju da se uhvate u koštac sa naznačenim pitanjem, što se odnosi i na feminističke kultu-ralističke zahvate koji ne uzimaju u obzir politiko-ekonomske determinacije. U svom izlaganju ćemo se usredsrediti upravo na potencijale feminizma koji otva-ra mogućnost za navedenu sintezu. To podrazumeva sledeće momente: a) da se feminizam tretira kao laboratorija za političko-ekonomske konfiguracije, što dalje podrazumeva artikulaciju fenomena kućnog rada, analizu oblika rada koji figuriraju izvan zona monetarizacije, tematizaciju odnosa između tržišta i „ne-tr-žišta“, odnosno, konfrontaciju robnih i ne-robnih aspekata, „političku-ekonomi-ju porodice“; a skupni naziv za ove fenomene jeste socijalna reprodukcija. b) Analiza identitetskih obrazaca u smislu da je za feminizam identitet endogenog karaktera u ekonomskim procesima, to jest, da postoji konstitutivna uloga „gen-der“-identiteta u odnosu na ekonomske procese; istovremeno, naglašavamo da se feministička politička ekonomija odvaja od identitetske politike i okreće se ka politizaciji identiteta. c) Feministička politička ekonomija je tematizovala kri-zu iz kritičke perspektive: prikazivana je npr. erozija finansijskih potencijala do-maćinstva s obzirom na sužavanje razvojnih potencijala dece, ali i s obzirom na druge polno-određene devastacije; tematizovala se rekonceptualizacija pojma domaćinstva. d) Objašnjenje činjenice da androcentrički produktivizam sakri-va reproduktivnu dinamiku heteroseksualne porodice i da neplaćeni rad koji nije integrisan u kolo tržišta nije „lenjost“, uprkos tome što se on marginalizuje kao neekonomski faktor unutar-domaćinskih relacija, e) kritičko tretiranje neo-liberalizacije ženskog rada, odnosno neoliberalne racionalizacije istog modusa rada.

Ključne reči: feministička politička ekonomija, kritička teorija, biopolitika, rod, klasa, identitet, neplaćeni rad, neoliberalizacija rada, kriza

Buklet_NjRF.indd 49 29.1.2018. 08.45.09

50

Smiljana Milinkov Univerzitet u Novom Sadu, Filozofski fakultet

Maja Sedlarević Univerzitet u Novom Sadu, ACIMSI: Centar za rodne studije

UPOTREBA MATERNJEG I RODNO OSETLJIVOG JEZIKA U PROFESIJAMA

Termin rodno osetljiv jezik vezuje se za javni i službeni diskurs i podrazume-va izbegavanje diskriminacije žena pomoću jezičke upotrebe. Za maternji jezik možemo reći da je to jezik kojim se govori u porodici, prvi jezik deteta, jezik koji se najbolje zna i najčešće koristi. Termin jezik profesije odnosi se na leksiku, frazeologiju i akademski diskurs profesije, a termin profesionalni jezik odnosi se na dominantni jezik kojim komuniciraju pripadnici i pripadnice date profesije. Kod javne i službene upotrebe maternjeg i rodno osetljivog jezika žena u profe-sijama, situacija nije istraživana na način koji ovde predlažemo. Cilj rada je da, na osnovu analize životnih priča žena u profesiji (primer novinarki i profesorki koje su u akademskoj dijaspori), pokažemo njihov odnos prema korišćenju ma-ternjeg i rodno osetljivog jezika. Rezultati istraživanja pokazuju slojevitost upo-trebe maternjeg, profesionalnog i jezika profesije u odnosu na rodno osetljiv jezik, u zavisnosti od šire društvene sredine u kojoj se ti jezici koriste i statusa žena u profesiji. Novinarke su u mogućnosti da izaberu jezik koji će koristiti u profesionalnom radu: maternji ili jezik sredine (srpski) u zavisnosti od medija u kojem rade. Profesorke u akademskoj dijaspori su primorane da koriste jezik društvene sredine i jezik profesije, a prostor za upotrebu maternjeg jezika izo-staje. Presudnu ulogu za upotrebu rodno osetljivog jezika ima obrazovanje za rodnu ravnopravnost.

Ključne reči: maternji jezik, novinarke, profesija, profesorke, rodno osetljiv jezik, životne priče

Buklet_NjRF.indd 50 29.1.2018. 08.45.09

51

Jelena Milinković Institut za književnost i umetnost, Beograd

FEMINIZAM ČITA KNJIŽEVNOST

Razmišljanje o odnosu feminizma i književnosti polazi od nekoliko pitanja. Kako feminizam menja tokove i razumevanje književne istorije? Kako feminizam uti-če na tumačenje književnosti i da li proširuje njegovu metodologiju? Da li su istorijski procesi vezani za tzv. žensko pitanje i osvajanje sloboda povezani sa načinom na koji se u književnim delima obrađuju teme, motivi, likovi? Kako se uz pomoć feminističkih saznanja tumače književni žanrovi? Da li feminizam teksto-ve žena (raz)otkriva kao palimpsestične tekstove? Kada je o srpskoj književnosti reč, odgovore na ova pitanja možemo formulisati pomoću književnih fenomena međuratnog perioda (1918–1941), dovoljno upečatljivih da bi mogli biti siste-matizovani i prikazani kao signifikantni. Feministički pokret u Srbiji/Jugoslaviji tokom ovih decenija se oblikovao u nekoliko paralelnih sfera, a kao značajna oblast ispoljavanja, formulacije i prezentacije feminističkih ideja, pa i važan pro-stor borbe za prava žena, diferencirala se upravo književna praksa, bilo da je reč o pisanju književnih tekstova ili o politici prevođenja, o razvoju feminističke kritike ili pak o uređivanju i delovanju feminističke periodike. Podstaknuta ovom premreženošću savremena istraživanja literature bazirana na feminističkim ide-jama menjaju i proširuju doskorašnja saznanja o ženskoj književnoj istoriji, a time i o istoriji srpske književnosti u celini i osvešćuju procese (de)kanonizacije i (de)valorizacije, (re)aktuelizacije i marginalizacije poetika i dela. Ovim izlaganjem nastojim da predstavim reprezentativne književne manifestacije u kojima se očituje uticaj feminizma na književnost tokom dvadesetih i tridesetih godina XX veka, te da u vidu svojevrsne evaluacije dam analitički pregled savreme-nih feminističkih proučavanja književnosti kako bi se pokazalo gde je ova vrsta istraživanja danas i koji su njeni doprinosi u revidiranju književnog polja.

Ključne reči: ženska književnost, međuratni period, savremena proučavanja književnosti, feministička teorija, književna istorija

Buklet_NjRF.indd 51 29.1.2018. 08.45.09

52

Milesa Milinković Univerzitet u Novom Sadu, ACIMSI: Centar za rodne studije

OD FEMINISTIČKE TEORIJE INVALIDNOSTI KA FEMINISTIČKOJ PRAKSI: DOPRINOS FEMINISTIČKE TEORIJE POLOŽAJU ŽENA SA INVALIDITETOM

Feministički diskurs o telu, identitetu, seksualnosti, мaterinstvu, braku, porodici, zaposlenju, rodnim ulogama, nasilju i aktivizmu u dobroj meri se oslanja i na iskustva žena sa invaliditetom. U Srbiji se feministička teorija nesistematično bavi(la) detaljnijom analizom odnosa teorija invalidnosti i neposrednih (indivi-dualnh i grupnih) praksi žena sa invaliditetom, mada postoje značajni pomaci koje su načinile upravo studentkinje rodnih studija, a koje i same imaju iskustvo invalidnosti.

U svom radu najpre ću osvetliti kako i u kojim poljima iskustvo invalidnosti re-konstruiše feminističku teoriju, a zatim kako poznavanje feminističke teorije invalidnosti obogaćuje feminističku praksu, odnosno utiče na položaj žena sa invaliditetom. Analizom i prikazom četiri realizovana projekta koje sam sprovela u periodu 2011–2014. godine kojima afirmišem različite metode rada sa žena-ma sa invalidetom, pokazaću značaj feminističke teorije invalidnosti za femini-stičku teoriju uopšte, kao i njene moguće različite kreativne primene. Projekti su obuhvatili radionice za osnaživanje; radionice orijentalnog plesa; produkciju dva filma o životu žena sa invaliditetom i video-priručnika za orijentalni ples namenjen ženama sa invaliditetom, te projekt „Osnaživanje kroz umetnost“ Or-ganizacije za podršku ženama sa invaliditetom...Iz Kruga Vojvodina.

Ključne reči: aktivizam, feminizam, feministička teorija invalidnosti, film, žene sa invaliditetom, ples, rodne studije, studije invalidnosti

Buklet_NjRF.indd 52 29.1.2018. 08.45.09

53

Sanja Milutinović BojanićSveučilište u Rijeci, Akademija primijenjenih umjetnosti i Centar za napredne studije Ju-

goistočne Evrope

NE BUDI AUTORITET DOK NE PRIJA!

Autoritet se upravo kao i moć ne uspostavlja samo vertikalno, već se širi hori-zontalno u svim oblastima društvenog života. Do toga ne dolazi samo u javnoj sferi u kojoj se o autoritetu raspravlja ili se on analizira s jasnim premisama, kada ga je moguće normativno ograničiti i organizovati. Privatno, u intimi odnosa koji odriču transparentnost, uprkos neprestanom otporu i beskonačnoj dekonstruk-ciji, u porodici i pre svegu u braku kao specifičnoj instituciji s privatnom i javnom dimenzijom, autoritet menja lica i obličja, maskira se u veoma različitim i slo-ženim racionalnim i afektivnim ulogama. Između četiri zida, autoritet je često pervertiran i kontradiktoran, s potpuno iznenađujućim učincima po zajednički život. Asocirajući u naslovu stihove iz Pesme nad pesmama (zamenjujući ljubav sa autoritetom), u prezentaciji ću tumačiti određene neuralgične tačke bračnog odnosa. Na primerima preuzetim iz istraživanja o rodnim elementima u obrazo-vanju i vaspitanju u Srbiji (vođenom 2015. godine), namera mi je da ilustrujem neke od mehanizama i strategija uspostavljanja i održavanja negativnih (pozitiv-nih) aspekata autoriteta između bračnih partnera.

Ključne reči: autoritet, privatnost, intimnost, porodica, brak, bračni partneri

Buklet_NjRF.indd 53 29.1.2018. 08.45.09

54

Petra MitićUniverzitet u Nišu, Filozofski fakultet

JEDNAKA I RAZLIČITA: FEMINIZAM KAO RADIKALNI HUMANIZAM

U nastojanju da odbrani pravo žene na sopstvenu subjektivnost, kao i jednako pravo na učešće u institucijama društvenog sistema, glavni tok feminističkih promišljanja obeležen je pitanjem žene i njenog identiteta. Ono zauzima cen-tralno mesto diskusija koje započinju čak i pre formalnog nastanka ženskog po-kreta. Budući da su ove diskusije više puta odvodile teoretičarke feminizma (kao i sam feministički aktivizam) u suprotne smerove, pa i u radikalno razilaženje, cilj ovog rada je da razmotri suštinu polariteta u samoj artikulaciji pitanja jednaka ili različita. Ova polemika jeste, u izvesnom smislu, delovala produktivno kada je reč o samoj teoriji, ali je u domenu prakse i društvenog angažmana to bilo na štetu pokreta koji je trebalo da sprovede, ili da bar inicira daleko radikalnije pro-mene u (zapadnom) društvu i kulturi. Ovaj kontraefekat možemo, stoga, videti i u kontekstu same teorije, koja jeste iznedrila mnoštvo feminizama, ali je pro-pustila da ponudi jednu sveobuhvatnu kritiku zapadne kulture permanentnog nasilja. Jer reč je o kulturi u kojoj neravnopravnost u domenu rodne i polne po-deljenosti predstavlja samo jedan segment i način delovanja pogubne matrice binarnih hijerarhija koje se, u izmenjenim ali suštinski nepromenjenim formama ispoljavanja, uporno nameću i provlače kao neupitna mera stvarnosti. Rad za-stupa tezu da je radikalni feminizam dovoljno širok okvir za prevazilaženje ovih isključivosti i jednostranih sagledavanja, a da je od presudnog značaja u posti-zanju ovog cilja – koji nas ujedno vraća na radikalnost prvobitne vizije ženskog pokreta – neophodno razrešiti konfuziju koja je u okviru postmodernog diskursa nastala u odnosu na danas često prokaženi termin – humanizam.

Ključne reči: feministička teorija, feministička sučeljavanja, binarne hijerarhije, humanizam, postmodernizam

Buklet_NjRF.indd 54 29.1.2018. 08.45.09

55

Zorica Mršević Institut društvenih nauka Beograd

Svetlana JankovićInstitut za strategijska istraživanja

UTICAJ FEMINISTIČKE TEORIJE NA UČEŠĆE ŽENA U ORUŽANIM SNAGAMA SRBIJE

U radu se analiziraju stavovi feminističkih teoretičarki o učešću žena u oružanim snagama, kroz pitanje da li to predstavlja napredak za žene, rodnu ravnoprav-nost i za feminizam. Antimilitarističke feministkinje tvrde da vojno učešće žena (u kojim god ulogama) samo legitimiše oružane snage i onemogućava femini-stičku kritiku vojske, kao institucije koja je u suprotnosti sa ciljevima feminizma i interesima žena uopšte. Slične dileme postoje i u Srbiji gde se polazi od kritike uključivanja žena u oružane snage i ističe feminističko-antimilitaristička alter-nativa demilitarizacije koncepta bezbednosti, odbrane i patriotizma. Cilj rada je kritička analiza esencijalističkih shvatanja koja idu u dva pravca. Jednom u kome je ženama urođen pacifizam, i po prirodi su za mir, iz čega proističe njiho-vo neprihvatanje vojnog učešća koji ne žele da podrže ni kod drugih žena. Drugi pravac sadrži argument revolucionarnih feministkinja da žene imaju osnovni, legitimni interes za učešće u oružanoj borbi kad god je neophodno da se bore protiv nepravednih društvenih, ekonomskih ili političkih poredaka. Kritička ana-liza polazi od stava da tradicionalne veze između žena i mira nikako nisu urođe-ne, već proizlaze iz naučene pasivnosti žena kroz socijalizujuće uslovljavanje. Feministička teorija je uticala posredno na promenu javnih politika u Srbiji i oza-konjenje učestvovanja žena u oružanim snagama, s napomenom da je to stvar demokratske participativnosti i rodne ravnopravnosti kao i u bilo kojoj drugoj oblasti društvenog i javnog života. Najupečatljiviji dokaz tog uticaja je primena Rezolucije 1325, kroz dva petogodišnja ciklusa akcionih planova.

Ključne reči: antimilitarističke feministkinje, esencijalistička shvatanja, demili-tarizacija, rodna ravnopravnost, Rezolucija SB UN 1325, feminističke perspekti-ve

Buklet_NjRF.indd 55 29.1.2018. 08.45.09

56

Iva NenićUniverzitet umetnosti u Beogradu, Fakultet muzičke umetnosti

FEMINIZAM „U“ KULTURI

Feministička scena u Srbiji je od početka XXI veka prošla kroz intenzivne pro-mene, različito se orijentišući u odnosu na opozicije globalnog/lokalnog, teo-rije/aktivizma, kulturalnog/političkog, radikalnih/„mekih“ pristupa, itd. Femini-stički rad u/oko kulture iskazivao se u vidu kulturalne produkcije (feministička umetnost, performans, kustoske prakse, itd.) i razvijanja specifične, hibridne teorijske prakse koja razmatra kulturu/umetnost u ključu feminističkih i srodnih teorija. Dok sintagma „kulturalni feminizam“ nije u punoj meri zaživela u ovdaš-njem govornom području, predlažem da za potrebe ovog izlaganja „kulturalnim feminizmom“ zbirno označimo sve one oblike lokalnog feminističkog delovanja koji plediraju na pojam „kulture“, a smeraju da se iz ravni diskursa preliju u pod-ručje praxis-a, dakle da proizvedu promenu, izazovu akciju, izmene svet. Uzevši u obzir novi talas kritike feminističkog delovanja koji dopire iz dva smera – izvan i unutar lokalne feminističke scene, centralna pitanje bi mogla da glase: kakve su posledice feminističkog delovanja koje na sebe uzima oblik „meke“ akcije (umetnost, spektakl, razonoda, ples, ali i: pismo/jezik, istraživanje, razni speci-jalistički diskursi)? Da li se takvi činovi iscrpljuju u ograničenom dosegu onoga što se (različito) naziva „politikama identiteta“, ili je njihov kumulativni učinak zbilja takav da mogu da iniciraju dublju društvenu promenu? U kojoj meri, po-tom, učinci „kulturalnog feminizma“ kao zbirnog polja akcije ostaju rezervisani za specifične društvene grupe (feministička zajednica, urbane kulture), a u kojoj meri izbijaju u druge oblasti društva? I, naposletku, da li ovaj oblik feminističkog činjenja, ukoliko se može opredeliti kao heterogeno, ali razaznatljivo područ-je materijalne proizvodnje značenja i iniciranja društvene akcije, dozvoljava da se suštinski formira prostor u kojem će se susretati nositeljke/nosioci različitih društvenih ideologija, „mi“ koje smo feministkinje/feministi, i „oni drugi“, u čije ime govorimo?

Ključne reči: kulturalni feminizam, praxis, teorija, umetnost, kultura

Buklet_NjRF.indd 56 29.1.2018. 08.45.09

57

Olga NikolićUniverzitet u Beogradu, Institut za filozofiju i društvenu teoriju

ORGANIZOVANJE ZA DRUŠTVENU PROMENU: ZA I PROTIV PREFIGURATIVNE POLITIKE

U izlaganju ću se baviti problemom vrste organizacije koja je potebna za druš-tvenu promenu, a koji je blisko povezan sa pitanjem o vrsti grupnog identiteta koji se gradi, kao i o pristupu zajedničkim ciljevima. Konkretno, fokusiraću se na prefigurativnu politiku, pojam koji se često koristi da bi se označila forma poli-tičkog angažmana alternativna hijerarhijskom partijskom modelu, koja se pripi-suje novim društvenim pokretima XXI veka (na primer, Occupy, Indignados), kao i ranijim sličnim pokretima (Nova levica, 1968, itd). Najpre ću predstaviti glavne principe prefigurativne politike: horizontalnost i radikalnu otvorenost ciljeva, i njihove prednosti u odnosu na klasični partijski model političkog angažmana. Zatim ću predstaviti ono što vidim kao glavni nedostatak ove forme organizo-vanja: odsustvo čvrstog grupnog identiteta, koji se odražava na stabilnost ovih pokreta i njihovu sposobnost da proizvedu trajne efekte. Konačno, razmotriću kako se nedostaci mogu prevazići, uz istovremeno zadržavanje dobrih strana prefigurativne politike.

Ključne reči: prefigurativna politika, društveni pokreti, alternativa

Buklet_NjRF.indd 57 29.1.2018. 08.45.09

58

Ivana Pantelić Institut za savremenu istoriju, Beograd

KAKO PROMIŠLJAMO I (RE)KONSTRUIŠEMO ŽENSKU PROŠLOST: MESTO ISTORIJE ŽENA U ISTORIOGRAFIJI U SRBIJI OD 1990 . DO 2017 . GODINE

Istoričari i istoričarke se danas, kao i u prošlosti u Srbiji, pretežno bave rekon-strukcijom i interpretacijom događaja i procesa iz političke, vojne i diplomat-ske istorije. Ipak, pojavom postmoderne u istoriografiji su otvorene nove teme i istraživački prostori. Domaća istoriografija sve više otvara i ostavlja prostora i interesovanja za teme iz socijalne istorije. Tako se javila potreba i želja, kod ne-kolicine istraživačica, za rekonstrukcijom istorije položaja žena u Srbiji. Cilj ovog izlaganja jeste da predstavim sve istraživačice i istraživače i da dam pregled stručnih monografija i naučnih članaka koji u središtu svojih istraživanja imaju položaj žene u srpskom društvu u XIX i XX veku. Premda je u poslednjoj dece-niji naučna produkcija znatno uvećana, činjenica da je do sada jedinu sintezu o istoriji žena i ženskih pokreta u Srbiji napisala Neda Božinović još 1996. godine, ukazuje na ne baš sjajnu istraživačku politiku i podelu tema za diplomske, ma-ster i doktroske radove, na odeljenjima za istoriju na univerzitetima u Srbiji ali i na istraživačke fokuse naučnica i naučnika u istorijskim institutima i na univer-zitetima.

Ključne reči: istoriografija, položaj žene, ženski pokreti, istorija žena

Buklet_NjRF.indd 58 29.1.2018. 08.45.09

59

Aleksandar Pavlović Univerzitet u Beogradu, Institut za filozofiju i društvenu teoriju

RODNO ČITANJE SRPSKE EPIKE: SEKSUALNO NASILJE KAO ZNAK RAĐANJA NACIJE

U uvodnom delu izlaganja razmatraju se dosadašnji (relativno skromni) dometi feminističkog čitanja srpske usmene epske tradicije, uglavnom ograničeni na Siliju Hoksvort (Celia Hawkesworth, Voices in the Shadows: Women and Verbal Art in Serbia and Bosnia), i upućuje na reprezentativne radove koji pozivaju ili podstiču na rodno čitanje epike, poput Margarit Bejsinger, Džejn Tajlus i Suzen Vuford (Margaret Beissinger, Jane Tylus, Susanne Wofford, Epic Tradition in the Contemporary World), Elke Agošton-Nikolove (Elka Agoston-Nikolova, To Hono-ur the Female: The Gendering of the South Slavic Epic Tradition), Nire Juval-Dejvis (Nira Yuval-Davis, Gender and Nation) i Zorke Milić (Tuđa večera: kazivanja sto-ljetnih žena iz Crne Gore).

U drugom delu izlaganja razmatra se specifičan korpus nekoliko srpsko-crno-gorskih usmenih pesama u kojima srećemo motiv turskog seksualnog nasilja nad srpskim ženama, što muške likove, a implicitno i slušaoce, posebno oba-vezuje i bodri da se suprotstave neprijatelju. U pitanju su, između ostalih, pe-sme poput „Bele Stanišića“, „Pop Lješević i Matija Jušković“ i njihove varijante, objavljene u Vukovim i Njegoševim zbirkama u prvoj polovini XIX veka, a potom i u spisima vodećih intelektualaca tog doba, poput Sime Milutinovića Sarajli-je, Milorada Medakovića i Valtazara Bogišića. Iznosi se tvrdnja da zaštita žena od seksualnog nasilja Turaka nije tema inherentna srpskoj epici, već da ovaj motiv nalazimo u pesama zabeleženim od relativno obrazovanijih i nacionalno osvešćenih pevača bliskih vladajućim crkveno-političkim strukturama. Dakle, upotreba ovog motiva u srpskim epskim pesmama u specifičnom istorijskom trenutku političke borbe za nacionalnu emancipaciju, upućuje na zaključak da u njima nije reč o emancipaciji ženske subjektivnosti kao takve, odnosno kao vrednosti po sebi, već zapravo o njenoj instrumentalizaciji za potrebe političke i nacionalne homogenizacije.

Ključne reči: srpska epska književnost, seksualno nasilje, nacija

Buklet_NjRF.indd 59 29.1.2018. 08.45.09

60

Dragana Pejović Univerzitet u Novom Sadu, ACIMSI: Centar za rodne studije

ZNAČAJ RODNE PERSPEKTIVE U PRAVNOJ NAUCI

Analiza zakonskih rešenja sa rodnog aspekta nije dovoljno afirmisana u Repu-blici Srbiji. Utisak je da stručna javnost doživljava feministički pristup kao nepo-treban u pravnoj nauci. Primer koji potvrđuje ovu tvrdnju je taj što je deo stručne javnosti osporavao potrebu za donošenjem Zakona o sprečavanju nasilja u po-rodici, kao i uvođenje novih krivičnih dela u Krivični zakonik RS čiji je cilj pre-vencija i zaštita žena od nasilja, a u skladu sa obavezom usaglašavanja našeg zakonodavstva sa Konvencijom o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Negodovanje stručne javnosti se nastavilo i nakon stupanja na snagu Zakona o sprečavanju nasilja u porodici, a pojedini kritičari ističu da će žrtva ovog zakona biti sama porodica. Nasuprot stavu dela stručne javnosti koji negira postojanje potrebe za Zakonom o sprečavanju nasilja u porodici, feministikinje u Srbiji su se godinama zalagale za donošenje zakona kojim bi se regulisalo postupanje nadležnih državnih organa u cilju sprečavanja nasi-lja u porodici. Neophodnost donošenja ovakvog zakona feministkinje su videle u sve većem broju žena žrtava porodičnog nasilja u Srbiji. Cilj teksta je da na ovom primeru suprotstavljenih gledišta ukaže na potrebu saradnje i razmene mišljenja između stručne javnosti i feministkinja u pojedinim pravnim oblastima. Negiranje postojanja potrebe za donošenjem Zakona o sprečavanju nasilja u porodici i pored velikog broja žena žrtava porodičnog nasilja u Srbiji, nesporno govori o važnosti primene rodnog aspekta u analizi postojećih i budućih pravnih rešanja, odnosno o neophodnosti feminističkog čitanja prava.

Ključne reči: feministički pristup, krivično zakonodavastvo, stručna javnost, Za-kon o sprečavanju nasilja u porodici, žene žrtve porodičnog nasilja

Buklet_NjRF.indd 60 29.1.2018. 08.45.09

61

Sanja Petkovska

DA LI ĆE SE POJAVITI KRITIKA POSTSOCIJALISTIČKOG UMA I HOĆE LI JE NAPISATI ŽENA?

Predloženo izlaganje za cilj ima da postavi pitanje da li je moguća kritika poznog ili postkapitalističkog stanja koja će doći sa postsocijalističkog prostora i koju će napisati žena, a koja će biti planetarno popularna? Odgovarajući na to pitanje, autorka namerava da referiše na dva momenta savremene teorijske produkci-je. Prvi je pitanje koje je postavila Madina Tlostanova u svom članku „Mogu li postsovjeti da misle? O kolonijalnosti znanja, spoljnoj imperijalnoj i duploj ko-lonijalnoj razlici“ nastojeći da primeni postkolonijalnu kritiku na postsovjetsko stanje. Drugi momenat je iščitavanje Kritike postkolonijalnog uma Gajatri Spivak sa postsocijalističke pozicije i projektovanje eventualnog nadovezivanja na nju iz postsocijalističke perspektive. Rastuća popularnost marksističke teorije baca novo svetlo na ovu mogućnost produktivnog dijaloga između postkolonijalizma i postsocijalizma, evocirajući pitanje uloge koju treba da odigra u njemu. U toj kritici potrebno je ići dalje od podrazumevanja da je jedini kritički odnos prema komunističkoj prošlosti onaj u okviru kog se, kako to Boris Buden navodi u ese-ju „Deca postkomunizma“, kraj socijalsitičke epohe razume kao „oslobođenje“; kao i od straha da se kritika liberalnog kapitalizma ne percipira kao desničarska. Dakle, otvaranjem specifičnog istorijskog konteksta nakon pada Berlinskog zida postavlja se ne samo pitanje šta je to što je počelo 1989. koje postavlja Ozren Pupovac navodeći da izgleda da nema kraja počinjanju postsocijalizma, već i pitanje uloge kritike koju to specifično istorijsko stanje može ili treba da proiz-vede, kao i moguće uloge koju u toj novoj produkciji znanja u „sumrak postova“ mogu igrati žene.

Ključne reči: kritika, postsocijalizam, globalizacija, postkapitalizam, rodna per-spektiva, revizionizam, postmarksizam

Buklet_NjRF.indd 61 29.1.2018. 08.45.09

62

Krisztina Rácz Univerzitet u Beogradu, Institut za filozofiju i društvenu teoriju

ŽENE U KRIZNOM ŠTABU: SLUČAJ DUHOVNE REPUBLIKE „ZITZER“

Istraživanje se bazira na studiji slučaja Duhovne republike „Zitzer“, antiratnom pokretu u etnički pretežno mađarskom selu Trešnjevac nastalom 1992. godine. Koristeći materijale intervjua sa dvoje pokretača i učesnika pokreta, kao i brojne dokumentarne filmove, arhivske snimke, novinske članke i pismena prisedanja, kroz njihovu analizu izlaganje će se baviti temama poput značaja rodnih uloga i rodnih režima u svakodnevnici zajednice koja je izgrađena u „Zitzer“-u i trajala duže od dva meseca; problemom reprezentacije i njene rodne uslovljenosti; ulogom žena koje su inicirale Duhovnu republiku „Zitzer“ i njihovo viđenje rata, etniciteta, roda i zajednice; rodnom distribucijom moći unutar „zamišljene za-jednice“; konstrukcijom kolektivnog pamćenja i njenim rodnim aspektima; kao i teorijskom vezom između feminizma i antiratnog delanja. Prezentacija će nasto-jati da kroz ovaj lokalni slučaj izvede generalne teze koje se tiču problematike interpretacije feminizma u manjinskim i/ili ruralnim područjima, podele između privatne i javne sfere i marginalizacije ženskih i/ili manjinskih glasova.

Ključne reči: Duhovna republika „Zitzer“, antiratni pokret, rod, feminizam, za-jednica

Buklet_NjRF.indd 62 29.1.2018. 08.45.09

63

Ana Radojević

PROSTITUCIJA KAO RAD I BORBA PROSTITUTKI ZA RADNA PRAVA

Fenomen prostitucije, kao i pitanje pristupa koji feminizam treba da zauzme spram nje, polarizuje feministički pokret od drugog talasa do danas. Dok jedna grupa feministkinja smatra da je prostitucija otelotvorenje ženske potčinjeno-sti u patrijarhatu i da feministkinje moraju da se bore za njeno ukidanje, druga grupa teži da legitimizuje prostituciju kao oblik rada. U ovom radu ću problema-tizovati feminističku legitimizaciju prostitucije kao institucije u kapitalističkom patrijarhatu, s jedne strane, ali i ukazati na važnost borbe za radna prava žena u prostituciji, sa druge. Prema tome, na teorijskom nivou ću nastojati da odbranim radikalno-feminističku tezu da prostitucija ne treba da se tretira kao rad „kao i svaki drugi“. Međutim, pokazaću i da abolicionistički pristup u praksi, u trenutku kada se u svetu sve više prostitutki bori za svoja radna prava, a ne za ukidanje svog izvora prihoda, nije adekvatan način feminističke borbe. Namera mi je da ukažem na to da ukoliko želimo da postignemo određene ciljeve zajedno sa samim prostitutkama, a ne govoreći u njihovo ime, moramo da napravimo odre-đene kompromise i otvaramo prostor za međusobni dijalog, makar po cenu izvesne nesaglasnosti prakse i teorije koju zastupamo.

Ključne reči: prostitucija, seksualni rad, rad, radna prava, kriminalizacija, dekri-minalizacija, prohibicija, abolicija, pravo na izbor, prisila, eksploatacija, kapitali-zam, patrijarhat, teorija, praksa, aktivizam

Buklet_NjRF.indd 63 29.1.2018. 08.45.09

64

Milan Radovanović Akademija umetnosti u Beogradu

SLIKA „KOSOVKA DEVOJKA“ UROŠA PREDIĆA I REPREZENTACIJA RODNIH RAZLIKA

Na primeru slike Uroša Predića „Kosovka devojka“ pokazaćemo kako se rodni režim reprezentacije zasniva na praksi konstituisanja stereotipa. Stereotip svodi žene na nekoliko jednostavnih esencijalnih karakteristika, koje su reprezento-vane kao fiksirane „Prirodom“ ili „Božanskim autoritetom“. Kao specifična praksa označavanja, stereotip ima centralnu ulogu za reprezentaciju rodne nejedna-kosti. Semiotika i teorija reprezentacije našle su svoju primenu u okviru femini-stičkih studija, ukazujući na društveno, a ne prirodno poreklo rodnih identiteta. Semiotička analiza Predićeve slike pomoći će nam da razumemo ideološku funkciju umetnosti, koja se odnosi na prikrivanje relacija moći u jednom druš-tvu, predstavljajući ih kao prirodan i večan poredak stvari. Reprezentacije žena u umetnosti su najčešće u službi očuvanja i širenja stava o njihovoj podređe-nosti u odnosu na muškarce, kako u patrijarhalnim, tako i u postpatrijarhalnim društvima. U okviru diskurzivnih aspekata slike, osvrnućemo sa na čitanje izvor-nog mita o boju kosovskom u biblijskom ključu, kao i na pitanje rodnog identi-teta žene u okviru hrišćanke tradicije.

Ključne reči: reprezentacija, rodni identitet, stereotip, semiotika, mit

Buklet_NjRF.indd 64 29.1.2018. 08.45.09

65

Svenka SavićUniverzitet u Novom Sadu

CENTAR ZA RODNE STUDIJE UNIVERZITETA U NOVOM SADU: 15 GODINA POSLE

U školskoj 2003-2004. godini otpočela su predavanja na postdiplomskom pro-gramu ACIMSI Centar za rodne studije UNS, na kojem su tokom 15 godina afir-misale feminističke ideje gotovo sve feministkinje iz Srbije i okruženja, iz ra-zličitih naučnih disciplina povezanih sa rodnim studijama. Diplome na master studijama (ukupno 28), na magistarskim (ukupno 5), na doktorskim (ukupno 28) svedoče o obimnosti posla, kojem treba dodati i 20 prijavljenih tema doktorskh radova (ili tema koje čekaju odobrenje). Ovaj značajan broj odbranjenih diploma dopunjuje podatak o objavljenim knjigama nastalih na osnovu tih radova, koje već spadaju u obaveznu literaturu na rodnim studijama.

Cilj izlaganja je da predstavim dostignuća, ukažem na probleme koje smo reša-vale u hodu i da pretočim dragoceno iskustvo u akciju, za buduće akademsko osmišljavanje visokoškolskog obrazovnog programa rodnih studija u Srbiji. Ko-ristim dokumentaciju o obrazovnom programu ACIMSI Centra za rodne studije, razgovaram sa akterkama nastavnog programa i obrađujem podatke na osnovu upitnika sa diplomiranim studentkinjiama. Zaključujem da postoje sistemske, političke, ideološke i profesionalne prepreke u afirmaciji feminističkih ideja u ovom visokoškolskom akademskom programu, ali i značajni pomaci kada je ob-razovanje za feminističke ideje u pitanju.

Ključne reči: feminizam, obrazovanje, rodne studije, diskriminacija, mizoginija, patrijarhat

Buklet_NjRF.indd 65 29.1.2018. 08.45.09

66

Marina SimićUniverzitet u Beogradu, Fakultet političkih nauka

Ivan SimićCarleton University, Institute of European, Russian and Eurasian Studies

DRŽAVA I MATERINSTVO: (DIS)KONTINUITETI U POLITIKAMA JAVNE BRIGE U DECI U SOCIJALISTIČKOJ JUGOSLAVIJI I SAVREMENOJ SRBIJI

U ovom radu bavimo se rodnim režimima javne brige o deci u socijalističkoj Ju-goslaviji i njihovom transformacijom u savremenoj Srbiji. Bez obzira na promene u rodnim odnosima nakon Drugog svetskog rata, briga o deci ostala je primarno ženski domen, te iako su jaslice i obdaništa u SFRJ bili organizovani u skladu sa ideologijom rada i rodne jednakosti i imale za cilj da zaposlenim majkama omo-guće povratak na posao, kapaciteti tih ustanova nikada nisu pratili broj dece koja bi ih potencijalno mogla pohađati. To znači da se većina zaposlenih maj-ki oslanjala na druge vidove pomoći, a prvenstveno na mrežu ženskih rođaka. Slično tome, zvanična pronatalna ideologija savremene srpske države ne odra-žava se na politiku javne brige o deci, koja je ostala primarno ženski domen i za većinu majki nedovoljna, čineći tradicionalnu žensku rođačku mrežu glavnim sredstvom socijalne sigurnosti. U tom smislu, naše istraživanje pokazuje da ra-dikalna promena političke ideologije, nije donela i radikalnu promenu državne rodne politike brige o deci. To pokazuje stabilnost rodnih režima i kontinuitet između socijalističkog i post-socijalističkog pristupa javnoj brizi o deci.

Ključne reči: SFRJ, Srbija, javna briga o deci, rodni režimi

Buklet_NjRF.indd 66 29.1.2018. 08.45.09

67

Zorana Simić Univerzitet u Beogradu, Filološki fakultet

OTPOR ZAVERI NEČITANJA: GINOKRITIČKO PROUČAVANJE KNJIŽEVNOSTI U KONTEKSTU SRBIJE

Autorka teksta polazi od čuvene podele feminističke književne kritike koju je načinila Ilejn Šouvolter (Elaine Showalter), razlikujući feminističku kritiku u užem smislu, koja prevashodno raskrinkava stereotipizaciju ženskih likova i druge vidove rodne diskriminacije koji se očituju u književnosti, i ginokritiku, u čijem fokusu je žena kao stvarateljka a ne čitateljka teksta, i koja insistira na rekon-struisanju i priznavanju zanemarene ženske književne tradicije. Potom se kratko usredsređuje na drugu među njima, na njene najznačajnije uvide i dostignuća, ali i aporije i propuste, smeštajući ih u širi kontekst savremene književne teorije. Uvodna razmatranja i pretpostavke autorka iznosi sa ciljem da utvrdi na koje se sve načine može govoriti o ginokritičkom proučavanju književnosti u kontekstu savremene Srbije, ispitujući istovremeno uticaje koje su američke ginokritičarke izvršile na domaće književne kritičarke i teoretičarke, te ističući najvažnija me-sta njihovih teorijskih susretanja i mimoilaženja.

U težnji da opiše tok prihvatanja i popularizacije nasleđa američke ginokritike u lokalnom kontekstu, sa jedne strane, odnosno da ispita njegovo modifikovanje i prilagođavanje tom istom kontekstu, sa druge – tj. da ponudi pregled ginokri-tičkih istraživanja u Srbiji počev od devedesetih godina dvadesetog veka do danas – autorka se podrobno bavi časopisima Ženske studije, Genero, ProFemina i Knjiženstvo, kao i naučnim projektima Zavera nečitanja: mesto, sudbina i značaj ženskog književnog stvaralaštva u srpskoj kulturnoj baštini i Knjiženstvo: teorija i istorija književnosti na srpskom jeziku do 1915. godine, te onim književnim kritičar-kama i teoretičarkama koje su, kao njihove urednice, rukovoditeljke i učesnice, u najvećoj meri doprinele ustanovljivanju ginokritike kao dominantnog modela feminističke književne kritike u Srbiji.

Ključne reči: ginokritika, Ženske studije, Genero, ProFemina, Knjiženstvo, „zavera nečitanja“

Buklet_NjRF.indd 67 29.1.2018. 08.45.09

68

Maja Solar Kolektiv Gerusija

POLNA PODELA RADA: BORBA ZA POJMOVE

Društvo koje se temelji na ekonomskoj eksploataciji i političko-ideološkoj do-minaciji strukturirano je složenom podelom rada. Ona pored svog klasnog i ra-snog lica, ima i polnu stranu. Nasilno izvlaštenje proizvođačica i proizvođača u vreme nastanka kapitalizma i njihovo pretvaranje u najamnu radnu snagu omo-gućeno je transformacijom ženskog tela i njegovim okivanjem za sferu repro-dukcije radne snage, odnosno transformacijom ženskog rada u naturalizovan i neplaćen kućni rad. Da bi se, dakle, mislila polna podela rada u kapitalizmu potrebno je razumeti sferu društvene reprodukcije i reprodukcije radne snage, te njihov odnos sa logikom kapitala. Stoga objašnjenje polne podele rada usi-dravam u neke od osnovnih kategorijalnih parova marksističkih (i) feminističkih teorija rada (produktivno/reproduktivno; manuelno/mentalno; privatno/javno; nadnično/nenadnično; plaćeno/neplaćeno...) i propitujem koje od tih katego-rija su svrsishodno konceptualno oruđe, a koje se čine sumnjivim, nepotreb-nim, pogrešnim ili zbunjujućim. Polnu podelu rada nastojim misliti i uz pomoć Marxovog pojma otuđenja, kojeg tumačim neesencijalistički, jer koncept otu-đenja ne smatram nimalo zastarelim i pogrešnim, već bitnim analitičkim ala-tom. Ovo skiciranje pojmova konstitutivnih za mišljenje polne podele rada ne bi trebalo da služi razumevanju per se, već razumevanju radi promene sveta i drugačije raspodele rada između žena i muškaraca.

Ključne reči: rad, polna podela rada, nadnični i nenadnični rad, vrednost, otu-đenje

Buklet_NjRF.indd 68 29.1.2018. 08.45.09

69

Jelena StefanovićGimnazija „Kreativno pero“, Beograd

Saša GlamočakGimnazija „Kreativno pero“, Beograd

(NE)STEREOTIPANO PREDSTAVLJANJE LIKOVA U NAGRAĐENIM ROMANIMA IZ KNJIŽEVNOSTI ZA DECU

U ovom radu bavimo se načinom prikazivanja ženskih i muških likova u tri roma-na za decu, koja su prethodnih godina dobila najznačajnije književne nagrade. To su romani Karavan čudesa Uroša Petrovića (nagrada Neven za 2017.), Avram, Bogdan vodu gaze Vladislave Vojnović (nagrada Politikinog Zabavnika i Rade Obrenović za 2016.) i Leto kada sam naučila da letim Jasminke Petrović (nagra-da Neven za 2015.). Očekuje se da nagrađeni romani imaju nesporan estetski kvalitet, a s obzirom na uticaj romana na mlade čitateljke i čitaoce, postavlja se pitanje u kojoj meri su oni izgrađeni na rodnim stereotipima. Cilj rada je da se navedeni romani analiziraju iz ugla feminističke književne kritike, odnosno da se razmotre osobine, zanimanja, vrednosti i interesovanja likova, njihovi me-đusobni odnosi i njihov stav prema unapred zadatim rodnim ulogama. Takođe, rezultati ove analize biće upoređeni sa rezultatima sličnog istraživanja koje se odnosilo na rodnu analizu romana iz lektire za osnovnu školu.

Ključne reči: romani za decu, feministička književna kritika, rodni stereotipi, likovi

Buklet_NjRF.indd 69 29.1.2018. 08.45.09

70

Kristina Stevanović Univerzitet u Novom Sadu, Filozofski fakultet

KOME TREBAJU KRITIČKE STUDIJE MASKULINITETA? KA PO-ETICI KRITIČKIH STUDIJA MASKULINITETA

Ovaj rad polazi od pretpostavke da je nužno uspostaviti dijalog između femini-stičkih teorijskih uvida i kritičkih studija maskuliniteta u polju književne teorije i studija kulture, sa namerom da se revidiraju tumačenja tekstova kulture. Naime, u proučavanju rodnog identiteta muškaraca neizbežno nailazimo na „duplo dno“ patrijarhalnog rodnog režima koji maskulinitet posmatra kao neprikosnovenog nosioca (predstavnika) Logosa i Zakona; kao podrazumevano pozitivno u okvi-ru binarne matrice. S druge strane, moć uvek nerado govori o sebi, te je proi-zvodnja i reprezentacija poželjnog maskuliniteta nadzirana, često tabuizirana. Tačnije, prepoznajemo dve strategije: hegemonističko/normativni maskulinitet nastoji da ukine sopstveni diskurs kako bi Muškom pribavio status prirodnog i esencijalnog, rečju neupitnog, i/ili hegemonistički maskulinitet oblikuje diskurs u okviru koga perfidno neguje sopstvenu privilegovanost. Alternativni masku-liniteti koji u svakoj zajednici postoje sinhrono sa hegemonim maskulinitetima su stigmatizovani, nevidljivi, u liminalnoj zoni ne-subjekata. Prema našem mi-šljenju, proučavanje konstrukcije maskuliniteta u književnim delima doprinosi razotkrivanju strategija koje hegemonistički tipovi maskuliniteta preduzimaju kako bi obezbedili proizvodnju opresivnih odnosa, kako prema ženama i deci, tako i prema alternativnim tipovima maskuliniteta. Naša akademska zajedni-ca se, međutim, vrlo ravnodušno odnosi prema ovoj oblasti rodnog identiteta, kao i prema potencijalu koje kritičke studije maskuliniteta imaju u osvetljavanju kulturnog i narativnog identiteta. Upravo zato, ovaj rad ukazaće na višestru-ki doprinos malobrojnih studija koje se bave maskulinitetima u srpskoj kulturi (radovi Tatjane Rosić, Marine Blagojević Hjuson…), te ćemo ukazati na uzroke indiferentnosti akademsko/kritičke javnosti u odnosu na studije maskuliniteta. Konačno, cilj ovoga rada biće ukazivanje na (ne)mogućnosti uticaja kritičkih stu-dija maskuliniteta na razumevanje i narativnu reprezentaciju rodne ravnoprav-nosti u našoj kulturi.

Ključne reči: kritičke studije maskuliniteta, revizija, konstrukcija maskuliniteta, hegemonistički i alternativni maskuliniteti, rodna ravnopravnost

Buklet_NjRF.indd 70 29.1.2018. 08.45.09

71

Lada Stevanović Etnografski institut SANU

ŽENSKA I DEČJA EMANCIPACIJA STIŽE IZ DIZNIJEVOG STUDIJA: ZALEĐENO KRALJEVSTVO I GRDANA

U dva filma nastala u Diznijevom studiju, Zaleđeno kraljevstvo i Grdana, prepo-znatljiva je promena paradigme u konstruisanju ženskosti, pre svega lika mlade, lepe princeze i njenog odnosa prema romantičnoj ljubavi. Zaokret u novosni-mljenim verzijama bajki Andersena i Peroa (Snežna kraljica i Trnova Ružica), kao u „filmskom negativu“ otvara zapečaćenu škrinju punu mnogostrukih stereotipa nagomilanih u patrijarhalnoj tradiciji i njenom odnosu prema dečjoj, pre sve-ga ženskoj moći, samostalnosti i slobodi izbora. Neke od opresivnih paradigmi prepoznatljive su i u antičkim mitovima i to onim koji odražavaju patrijarhalni preokret ključan za promenu sudbine i mesta ženskih božanstava lišenih moći koju su nekada posedovale, o čemu je pisala Marija Gimbutas na osnovu arhe-oloških istraživanja evropskog neolita na području južne Evrope u periodu pre invazije Indoevropljana (6500 – 3000 g.p.n.e). Njen zaključak aje da je evrop-skom patrijarhatu prethodila matristička kultura u kojoj su Velika boginja i njene sveštenice, žene, bile poštovane kao one koje su upućene u najveću misteriju sveta, a to su rađanje i smrt. Najezdom opresivne, patrijarhalne kulture indoe-vropskih osvajača, pojavila su se nova moćna, muška božanstva. Na koji način je Velika Boginja stigmatizovana nastavila da živi u likovima marginalizovanih boginja i koje paralele je moguće povući između njih i većine Diznijevih ženskih likova koji, ukoliko imaju moć, moraju biti zli, ružni i opasni? Kakav je značaj na-puštanja i subvertiranja ovog obrasca u pomenutim filmovima?

Ključne reči: Zaleđeno kraljevstvo, Grdana, Dizni, patrijarhat, simbolička repre-sija, subverzija

Buklet_NjRF.indd 71 29.1.2018. 08.45.09

72

Ana Stolić Istorijski institut Beograd

ŽENSKA/RODNA ISTORIJA I FEMINISTIČKA TEORIJA: PRETPOSTAVKE ZA BAVLJENJE ISTORIJOM FEMINIZMA U SRBIJI (JUGOSLAVIJI)

Posmatrano iz današnje perspektive, bavljenje istorijom feminizma kao sastav-nim delom političke i društvene istorije Srbije i Jugoslavije u XIX i XX veku sva-kako pretpostavlja da se suštinska istraživačka pitanja problematizuju u ključu feminističkih teorija. To se pre svega odnosi na: bazična stanovišta feminističkih teorija u pogledu imenovanja pojava u prošlosti i njihovog značenja (npr. žensko pitanje, ženski pokret, feminizam, patrijarhat, maternalizam); na tumačenja kon-cepta razlike u vezi sa analizom njegovog mesta u artikulaciji emancipatorskih, feminističkih kao i antifeminističkih pozicija u prošlosti; na teorijska razmatranja odnosa centar-periferija (u ovom slučaju anglosaksonski model i pozicija i oso-benosti srpskog i jugoslovenskog feminizma), odnosno pitanje (ne)mogućnosti svrstavanja u liberalni, radikalni ili socijalistički feminizam; na poznata razma-tranja međuodnosa roda i nacije koji je u značajnoj meri opredelio feminističku praksu srpskog (hrvatskog, slovenačkog itd.) i feminizma u okviru integralnog jugoslovenstva. Osim toga, čini se da su teorijska razmatranja o odnosu kate-gorija roda i klase od posebnog interesa, jer, između ostalog, omogućavaju sti-canje uvida u konstrukciju socijalnih i kulturnih stereotipa unutar feminističkog pokreta u Srbiji, a kasnije i u Jugoslaviji. Za primer se može uzeti ideja o prosve-titeljskoj ulozi predstavnica društvene elite koje su, zanemarujući i isključujući interese pripadnica drugih društvenih slojeva, u suštini reprodukovale društve-ne nejednakosti. Ovo je veoma značajno jer su istraživanja i analize u okviru srp-ske ženske/rodne istorije često bila zasnovana na konceptu znamenitih, nepra-vedno zaboravljenih žena, što je doprinosilo reprodukovanju preovladavajućeg diskursa akademske istoriografije odnosno njenog opstajanja na državotvornim nacionalnim, političkim, privrednim, prosvetnim i kulturnim narativima.

Ključne reči: ženska/rodna istorija, Srbija, Jugoslavija

Buklet_NjRF.indd 72 29.1.2018. 08.45.09

73

Žarka SvirčevInstitut za književnost i umetnost, Beograd

Ekonomska škola, Bečej

STUDIJE ŽENSKE/FEMINISTIČKE PERIODIKE I ŽENSKO AUTORSTVO

Studije ženske/feminističke periodike, koje poslednjih godina na ovdašnjoj akademskoj sceni bivaju osvedočene konceptualno i metodološki inovativnim, pouzdanim i temeljnim istraživanjima, vodeća su disciplina u okviru koje se te-meljno preispituje i redefiniše dinamičan odnos između ženskog stvaralačkog identiteta, odnosno koncepta autorstva, u fukoovskom značenju tog pojma, i složene mreže diskursa unutar koje se autorstvo nastojalo oblikovati, afirmisati i osvojiti. Oslanjajući se na rezultate studija kultura, društvene istorije i istorije žena, teorije i istorije književnosti, te kritičke analize diskursa, studija medija i pe-riodike, stupajući time u stvaralački dijalog za recentnim tokovima u studijama periodike na Zapadu, proučavanje ženske/feminističke periodike u srpskom/jugoslovenskom kontekstu je snažno usmereno ka stvaranju znanja. Utemelju-jući se u domaćoj epistemičkoj i interpretativnoj zajednici ili pak temeljno pro-mišljajući njena iskustva, istraživanja ovog toka su otvorena za „glokalne“ izohi-mene i time njihova postignuća, posebno konceptualna i heuristička, nadilaze lokalni kontekst. Strategije izučavanja ženskog autorstva u ovdašnjim studijama ženske/feminističke periodike će se diskutovati na primerima konceptualizacije ginocentričnih žanrova (žanr ženskog portreta), novih modela za predstavljanje (ženske) istorije književnosti (baza podataka) i analize uredničkih politika u kon-tekstu veze između modernosti, odnosno diskursa koji su je oblikovali, i roda. Istraživanja na koja će se ukazati, a stoga i bivaju privilegovana, pokazuju da istorijsko razumevanje nije samo neophodno za uspostavljanje kontinuiteta fe-minističkog delovanja na ovim prostorima, već je ono dragoceno i u profilisanju aktuelnih i budućih modela angažmana.

Ključne reči: studije periodike, ženska i feministička periodika, feministička te-orija i kritika, žensko autorstvo, politike roda

Buklet_NjRF.indd 73 29.1.2018. 08.45.09

74

Jovana TimotijevićUniverzitet u Beogradu, Fakultet političkih nauka

KVIR (I) FEMINISTIČKA ČITANJA PLATONOVOG PROSTORNOG POJMA CHÔRA

„Prostorni obrt“ sedamdesetih i osamdesetih godina dvadesetog veka ukazuje na značajan proces politizacije prostora i prostornih koncepata, a istovremeno i usložnjavanje i proširivanje drugih disciplinarnih okvira na način da uključe u svoja istraživanja pitanja povezana sa prostorom. Naime, postalo je nedvo-smisleno jasno da osmišljavanje, planiranje i upravljanje prostorom ima jasne društvene i političke posledice, te su samim tim oni morali postati i objektom promišljanja društvenih nauka i humanističkih disciplina. Posledično, i femini-stička i kvir teorija su se sve više osvrtale na apstraktne i materijalne prostorne kategorije i procese, kako bi analizirale prostorno postvarenje (rodnih) distribu-cija moći, ali i promišljale drugačije logike mišljenja o prostoru ili rodu. Jedan od zanimljivih primera predstavlja i Platonov „prostorni“ koncept chôra, čije se feminističke i kvir interpretacije razlikuju, reflektujući tako i neka od značajnih i iznova aktuelnih sporenja koja postoje unutar ovih teorijskih okvira. Kroz pred-stavljanje ovih različitih čitanja, između ostalih i Džudit Batler (Judith Butler), Elizabet Gros (Elizabeth Grosz) i Žaka Deride (Jacques Derrida), pojma chôra i njegovih političkih (i epistemoloških) značenja, prezentacija bi trebalo, pre sve-ga, da ponudi doprinos uključivanju prostornih razmatranja u okvire feministič-ke i kvir teorije, da potvrdi značaj takvih disciplinarnih razmena, ali takođe, i da razmotri, kroz ovaj primer, ambivalentan odnos kvir i feminističkog teorijskog okvira i neka od pitanja koja tu ambivalenciju iznova propituju.

Ključne reči: chôra, kvir teorija, poststrukturalizam, feministička teorija

Buklet_NjRF.indd 74 29.1.2018. 08.45.09

75

Svetlana Tomić Alfa BK univerzitet, Fakultet za strane jezike

FEMINISTIČKA PROUČAVANJA ISTORIJE SRPSKOG DRUŠTVA I KNJIŽEVNOSTI. DA LI STVARAMO NOVU „CRNU PEDAGOGIJU“?

U ovom radu baviću se savremenim feminističkim proučavanjem istorije srp-skog društva i književnosti iz druge polovine XIX veka. Ukazaću na probleme isključivanja drugog roda i favorizovanja pamćenja kulture vlastite rodne gru-pe, što je zapravo istovrsna strategija koju normativisti primenjuju kada pišu o istoriji srpskog društva i književnosti. U okviru te strategije nečuvanja prošlosti, izdvojiću niz postupaka koji odražavaju lokalne specifičnosti, a koji se generalno mogu opisati kao „metodologija nauke zatvorenog društva“. Ona odražava tota-litaran sistem u kojem je sve manje kritičkog ispitivanja, a sve više kompromitu-jućih praksi lojalnosti. Zbog toga u zaključku upozoravam na opasnosti kontinu-iranog kreiranja netačnog znanja i negativno ideologizovanog obrazovanja, kao i na probleme vršenja epistemicida, memoricida i matricida.

Ključne reči: srpski feminizam, istorija Srbije, istorija srpske književnosti, mo-dernizacija, epistemologija, zatvoreno društvo

Buklet_NjRF.indd 75 29.1.2018. 08.45.10

76

Jelena Vasiljević Univerzitet u Beogradu, Institut za filozofiju i društvenu teoriju

(NOVA) RAZMIŠLJANJA O SOLIDARNOSTI: OD ETIKE ZAJEDNIŠTVA DO POLITIČKOG PRINCIPA ZAJEDNICE

U izlaganju ću se prvo kritički osvrnuti na najnoviju literaturu o solidarnosti, kao i na kontekst obnovljenog interesovanja za ovaj pojam, a potom ću problemati-zovati različite vrste odnosa između solidarnosti i političkog. Argumenti i analiza će se kretati kroz pokušaje davanja odgovora na sledeća pitanja: Šta nam danas znači solidarnost, u teoriji i u aktivizmu? Kakva su bila „klasična“ razumevanja ovog pojma u društvenoj i političkoj teoriji? Kakve su implikacije čestog insisti-ranja da je solidarnost nemisliva izvan ideje zajednice – na koje načine ovo po-jačava ili umanjuje emancipatorne potencijale solidarnosti? Možemo li govoriti o normativnoj teoriji političke zajednice zasnovane na principima solidarnosti? Kolika je uopšte politička potentnost solidarnosti? Može li retorika solidarnosti da bude i isključujuća – mora li solidarnost, da bi bila operabilna, biti svedena na grupu (dakle, poznavati granice) ili je samo internacionalna solidarnost vred-na tog imena (no, ne bez ironije, i dalje u nemogućnosti da se sasvim odvoji od atributa, makar i uz prefikse, „nacionalnog)“?

Ključne reči: solidarnost, (politička) zajednica, emancipacija, jednakost

Buklet_NjRF.indd 76 29.1.2018. 08.45.10

77

Lidija Vasiljević Regionalna asocijacija za psihodramu i integrativnu primenu psihoterapije (RAIP)

FEMINISTIČKI PRISTUP U PSIHOTERAPIJI – TRANSGENERACIJSKO RODNO MAPIRANJE U TERAPIJSKOM RADU, EDUKACIJI I SUPERVIZIJI

Umesto da deluju osnažujuće, najveći broj modela savetodavnog rada perpetu-ira traidicionalne socijalne uloge, održava predrasude i onemogućava osvajanje lične autonomije u traganju za novim ulogama. Stoga je, pored temeljne rekon-strukcije politika mentalnog zdravlja, važno razvijati i polja specifičnih oblasti interesovanja, koja su okrenuta uključivanju iskustva žena i feminocentričnim modelima rada i edukacije. Feministički orijentisana terapija nastala je kao od-govor na potrebu za prevazilaženjem seksizma i stereotipizacije žena u oblasti mentalnog zdravlja, dok se uporedo i sa teoretskom kritikom razvijao metodo-loški pristup rodno inkluzivne, feministički orijentisane terapije. Zahvaljujući te-orijskim i metodološkim promenama, a pre svega zahvaljujući uvođenju rodno senzitivnog načina interpretiranja tehnika i intervencija, sve je manje prostora za neadekvatno tretiranje žena u oblasti mentalnog zdravlja. Proces integrisa-nja feminističke psihoterapije u postojeće modalitete može se odvijati u više pravaca, između ostalog i putem jačanja kapaciteta i rezilijentnosti žena, kroz rad na pitanjima i problemima koji se vezuju za identitet i reparaciju trauma, pre-vencijom retraumatizacije, sprečavanjem burnout-a itd. Jedan od važnijih do-prinosa feminističkog pristupa ogleda se i u tome što on podstiče povezivanje društvenog aktivizma sa radom na sebi, odnosno insistira na vezi između ličnog oporavka i pružanja pomoći drugima. Ovo izlaganje će pre svega biti fokusirano na grupno-terapijski rad i različite načine primene feminističkih koncepata u njegovoj praksi. Kao jedan od primera te prakse, detaljnije će biti izložen inte-grativni pristup eksploracije rodnih uloga i njihovo mapiranje kroz porodičnu i ličnu istoriju, s posebnim osvrtom na osvešćivanje dozvola i zabrana na njihovu upotrebu.

Ključne reči: psihoterapija, feministički pristup, modeli učenja, rodne uloge, re-paracija, integracija

Buklet_NjRF.indd 77 29.1.2018. 08.45.10

78

Jelena VidojevićUniverzitet u Beogradu, Fakultet političkih nauka

Natalija PerišićUniverzitet u Beogradu, Fakultet političkih nauka

RODNI MEJNSTRIMING U SRBIJI – TRANSFER KONCEPTA U SOCIJALNOJ POLITICI

Rodni mejnstriming (gender mainstreaming), kao jedan od trenutno najrazvije-nijih pristupa u evropskim javnim politikama, odlikuje se nastojanjem da se jed-nakost između polova institucionalizuje u njihove strukture, procese, principe i instrumente. On predstavlja i jedan od onih pristupa koji se u najvećoj meri transferišu i nacionalno adaptiraju u čitavoj Evropi, kao i u Srbiji. To, međutim, ne znači da ovaj pristup nije povezan sa određenim kontroverzama. Neke od često navođenih jesu tenzije između njegovog feminističkog cilja i fokusa, s jedne strane, i utemeljenosti na unapređenju upravljanja uopšteno, sa druge strane. Iako postoji relativna saglasnost oko toga da je ovaj pristup umnogome doprineo integrisanju rodne dimenzije u sve faze i aspekte nacionalnih i glo-balnih razvojnih agendi, kritičari ukazuju na izostanak očekivanih ishoda. Ističe se da je pristup vremenom poprimio odlike „suštinski spornih pojmova“, da je postao depolitizovan, te odvojen od političkih i strukturalnih realnosti u koje bi ga trebalo implementirati.

Osnovni istraživački cilj rada je analiza načina na koje akteri politika u Srbiji raspakuju i prevode, a zatim i implementiraju ovaj pristup. U tu svrhu, autorke predstavljaju koncept rodnog mejnstriminga i njegove osnovne odlike, te pra-te njegov razvoj i implementaciju u komparativnoj perspektivi, sa stanovišta osnovnih pristupa politikama. U teoriji identifikovani pristupi (integrisani pristup, pristup ograničene transferzalnosti, fragmentisani pristup) predstavljaju osnov za analizu adaptacije koncepta rodnog mejnstriminga u Srbiji, kroz razmatranje različitih strateških dokumenata u socijalnoj politici i/ili povezanim oblastima. Predmet analize su dimenzije 1) diskursa, 2) institucionalne promene, 3) instru-menata politika, 4) novih formi podataka i 5) načina koncipiranja politika.

Ključne reči: rodni mejnstriming, socijalna politika, pristupi, suštinski sporni pojmovi

Buklet_NjRF.indd 78 29.1.2018. 08.45.10

79

Adriana ZaharijevićUniverzitet u Beogradu, Institut za filozofiju i društvenu teoriju

DA LI JE TEORIJA TEŠKA? MISLITI SA DŽUDIT BATLER

U ovom izlaganju ću se osvrnuti na nekoliko pitanja koja se poput crvene linije provlače kroz noviju istoriju feminizma, kod nas i na drugim mestima. Reč je o sledećim dilemama: čemu služi teorija (da li služi i zašto [ne/treba] da služi)?; da li u teoriji ima moći (kakva je to moć i da li je ta moć loša ili dobra, bezopasna ili rizična)?; da li je teorija „blizu“ realnosti, da li se odnosi na realnost, i – pošto je reč o feminističkoj teoriji – kako ona zadire u realnost žena, onih koje su, po pretpostavci, izvan zahvata teorije. Izbor da o ovim pitanjima raspravljam uz pomoć Džudit Batler nipošto nije slučajan. Iako se njeno ime dovodi u vezu s nekim od najznačajnijih postignuća u oblasti feminističke teorije, što je više od dve decenije činilo gotovo nezaobilaznom referencom u mnogim radovima koji su pretendovali na ime „teorije“, Batler je takođe prepoznata kao notorno her-metična, teško prohodna i teško čitljiva autorka. Pošto se neretko događalo da se ime Džudit Batler poistoveti sa teorijom kao takvom, teorija kao takva je po-stala sinonim za nešto teško. U ovom izlaganju ću se zalagati za važnost teorije, pa čak i onda kada je teška – ili baš ponajviše tada, posebno u sredinama kao što je naša, koja baštini ambivalentan odnos prema vlastitoj istoriji i teorijskoj produkciji.

Ključne reči: teorija, moć, realnost, Džudit Batler

Buklet_NjRF.indd 79 29.1.2018. 08.45.10

NEKO JE REKAO FEMINIZAM?FEMINISTIČKA TEORIJA U SRBIJI DANAS (KNJIGA APSTRAKATA)

Urednice:Adriana ZaharijevićKatarina Lončarević

ISBN 978-86-6425-040-5

Univerzitet u BeograduFakultet političkih nauka

University of BelgradeFaculty of Political Sciences

Univerzitet u BeograduInstitut za filozofiju i društvenu teoriju

University of BelgradeInstitute for Philosophy and Social Theory

Buklet_NjRF Naslovna.indd 1 29.1.2018. 08.02.32