nu. 2 2021

16
34567 Nu. 2 2021 UA LATA MAI SE LALOLAGI SILI ONA LELEI

Upload: others

Post on 28-Mar-2022

1 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

wp21.2-SMMo SAMOA: Jehovah’s Witnesses PO Box 673 Apia
Mo AUSETALIA: Jehovah’s Witnesses PO Box 280 Ingleburn, NSW 1890
Mo tuatusi uma taga‘i i le www.jw.org/sm/molimau-a-ieova.
The Watchtower (ISSN 2652-7154)
Watchtower Bible and Tract Society of
Australia, 12-14 Zouch Road,
Denham Court, NSW 2565.
Society of Pennsylvania.
Printed in Japan.
s Pe e te mana‘omia se asiasiga po o se suesuega faale-Tusi Paia?
Tagai i le www.jw.org, pe lafo lau talosaga i se tua- tusi o loo taua i inei.
34567 Vol. 142, No. 6 2021 SAMOAN Aofa‘iga o Mekasini ua Saunia: 74,210,000 E maua i GAGANA e 414
E le faatauina lenei tusi. Ua saunia e aoaoina ai le Tusi Paia i le lalolagi aoao, ma ua lagolagoina e ala i foai tauofo. Mo le faia o foai tauofo, tagai i le donate.jw.org. Sei vagana ua faailoa atu, ae o mau uma o loo i lenei tusi ua sii mai i le faaliliuga O le Tusi Paia—O le Faaliliuga a le Lalolagi Fou.
O LENEI MEKASINI O Le Olomatamata e viia ai Ieova le Atua, le Pule Silisili Ese aoao. Ua faamafanafanaina ai foi tagata i le tala lelei e uiga i le Malo o le Atua i le lagi, lea e le o toe umi faaiuina le amiole- aga ma avea le lalolagi ma parataiso. Ua uunaia e lenei mekasini tagata ia faatua- tua ia Iesu Keriso, o le na maliu ina ia tatou maua le ola e faavavau, ma ua avea nei o ia ma Tupu o le Malo o le Atua. E lei motusia le lomiaina o lenei mekasini talu mai le 1879, ma e le lagolagoina ai faiga faapolotiki. O lenei mekasini e faavae mai i le Tusi Paia.
LISI O MATAUPU
3 Ua Tatou Mana‘omia se Lalolagi Sili Ona Lelei!
4 Pe e Iai se Iuga o Lenei Lalolagi?
7 O Afea e Oo Mai ai le Iuga? Fetalaiga a Iesu
10 Le Auala E te Sao Atu ai i le Lalolagi Fou
13 Se Parataiso i le Lalolagi Fou ua Lata Mai!
16 Po ua Lata mai le Iuga o le Lalolagi?
Po o faaalia i mea o loo tutupu i le taimi nei ua lata mai le iuga o le lalolagi? Afai o lea, pe e iai se mea e mafai ona fai ina ia faasaoina ai i tatou? O le a o le a tupu pe a mavae le iuga? O mataupu o lenei lomiga, o le a iloiloina ai tali faalaeiau mai i le Tusi Paia mo na fesili.
Ua tumu tala fou i tala e faapopoleina ai
Faamai
Mala faalenatura
Mativa ma le matelaina i le fiaai
Faaleagaina o le siosiomaga ma le faateteleina o le vevela o le la
Soligatulafono, faiga saua, ma faiga piopio
Taua
E manino mai ai, ua tatou mana‘omia se lalolagi sili ona lelei. O se lalolagi e iai le
Soifua maloloina lelei atoatoa Saogalemu ma le puipuiga mo tagata uma Anoanoa‘i o mea‘ai Siomaga lelei atoatoa Faamasinotonu Filemu
O le a la e uiga i ai se lalolagi e sili atu ona lelei?
O le a o le a tupu i lenei lalolagi?
O le a e tatau ona tatou faia ina ia ola ai i se lalolagi e sili atu ona lelei?
O le a faamatala e lenei lomiga o Le Olo- matamata, tali faalaeiau mai i le Tusi Paia mo nei fesili ma isi.
UaTatou Mana‘omia se Lalolagi Sili Ona Lelei! Na taua e Antonio Guterres, o le failautusi o Malo Aufaatasi, “O loo tatou ola i se lalolagi ua tumu i faafitauli.” Pe e te ioe i lena manatu?
LE OLOMATAMATA Nu. 2 20214
O LE TALI A LE TUSI PAIA I NEI FESILI, O LE LEAI!
O le a o le a Le Faai‘uina?
TAGATA
Manatu o le Tusi Paia: E lei “foafoa- ina fua [e le Atua le lalolagi] ae na ia faia ina ia ‘aina.”—ISAIA 45:18.
LALOLAGI PANETA
Manatu o le Tusi Paia: “E mavae atu le tasi tupulaga ae e sau le isi tupu- laga; a o le lalolagi e tumau lea e faavavau.”—FAILAUGA 1:4.
LE UIGA: E tusa ai o le Tusi Paia, o le a le faa- umatiaina le lalolagi ma o le a nonofo ai pea tagata. O le a la e uiga i ai le iuga o le lalo- lagi?
IA M ¯ ATAU: O loo faatusa i le Tusi Paia le oo
mai o le iuga o lenei lalolagi, i le mea na tupu i aso o Noa. Na “tumu le lalolagi i faiga saua” i lena taimi. (Kenese 6:13) Peitai, na avea pea Noa ma tagata amiotonu. O lea, na faa- saoina e le Atua Noa ma lona aiga, ae faa- umatia tagata leaga i se lolo. Ua taua i le Tusi Paia le mea na tupu: ‘Na oo le faaumatiaga i le lalolagi i lena taimi, ina ua lofia i le vai.’ (2 Peteru 3:6) E lei faaumatiaina ai le lalo- lagi i lena taimi. Ae o le a na faaumatia? O ta- gata amioleaga, ae le o le lalolagi paneta. Pe a taua la i le Tusi Paia le iuga o le lalolagi, e le faasino atu i le faaumatiaga o le lalolagi pa- neta. Nai lo lea, o loo faasino atu i le faauma- tiaga o tagata amioleaga o loo i le lalolagi, ma mea o loo latou faia.
Pe e Iai se Iuga o Lenei Lalolagi?
Atonu ua e iloa o loo taua i le Tusi Paia le iuga o le lalolagi. (1 Ioane 2:17) Po o lona uiga o le a le toe iai tagata i le lalolagi? Po o le a faaumatia atoatoa le Lalolagi paneta, pe avea ma nofoaga e le toe ola ai se mea?
LE OLOMATAMATA Nu. 2 2021 5
O le a o le a Faaiuina?
FAAFITAULI MA MEA LEAGA
Manatu o le Tusi Paia: “Ua toeitiiti lava ona le toe iai lea o le tagata amioleaga; e te mafaufau fo‘i i le mea sa iai o ia, a ua leai lava. A o e e agamalu, e fai mo i latou le lalolagi, e matua faafiafiaina fo‘i i latou ona o le tele o le filemu.”—SALAMO 37:10, 11.
LE UIGA: E lei aveesea atoatoa e le Lolo i aso Noa le amioleaga. Ina ua uma le Lolo, na toe faia e tagata amioleaga gaoioiga na aafia ai tagata uma. Ua toeitiiti ona faai‘uina lea e le Atua o le amioleaga. E pei ona taua e le fai- salamo: ‘O le a le toe iai le tagata amioleaga.’ O le a aveesea e le Atua le amioleaga e ala i lona Malo, o se faigamalo e pule mai i le lagi, i tagata amiotonu i le lalolagi.
IA M ¯ ATAU: Pe o le a lagolagoina e i latou o loo
pulea le lalolagi i le taimi lenei, le pulega a le Malo o le Atua? Ua faailoa mai e le Tusi Paia, e latou te le lagolagoina le Malo o le Atua, ae o le a latou teena. (Salamo 2:2) O le a le iuga? O le a suia e le Malo o le Atua faiga- malo uma a tagata, ma “e tumau lea malo e faavavau.” (Tanielu 2:44) Ae aisea e tatau ai ona faaiuina pulega a tagata?
UA MANA‘OMIA Ona Faai‘uina Pulega a Tagata
Manatu o le Tusi Paia: “E le o i le ta- gata lona ala. E le o i le tagata fo‘i e savali, ona faatonuina le mea e ui ai o ia.”—IEREMIA 10:23.
LE UIGA: E lei foafoaina tagata ina ia pulea e i latou i latou lava. E le lelei le auala e latou te pulea ai isi tagata, ma foia o latou faafita- uli.
IA M ¯ ATAU: Ua taua i le tusi o le Britannica
Academic, e le mafai e faigamalo ona “foia faafitauli i le lalolagi aoao, e pei o le mativa, fia‘ai, faamai, mala faalenatura, taua, ma isi faiga saua.” Ua faapea atili mai: “E . . . tali- tonu nisi seiloga e pulea le lalolagi atoa e se faigamalo e tasi, ona mafai loa lea ona ave- esea na mea leaga.” Peitai e tusa lava pe au- tasi faigamalo uma, ae e pulea lava le lalolagi e tagata le lelei atoatoa, o e e le mafai ona
foia faafitauli pei ona taua. E na o le Malo o le Atua e iai le mana e aveesea atoatoa ai faa- fitauli o le lalolagi.
E tusa ai la o leTusi Paia, o le iuga o le lalo- lagi po o le faiga leaga o mea o loo iai nei, e le o se mea e tatau ona fefefe ai tagata lelei. Ae o se mea e tatou te tulimataia, aua o le a suia e le Atua lenei lalolagi i se lalolagi fou matagofie!
O afea o le a tupu ai lenei mea? O le a faa- matala i le mataupu sosoo ai le tali mai i le Tusi Paia.
LE OLOMATAMATA Nu. 2 2021 7
M ¯ ATAU FETALAIGA NEI E LUA A IESU
E FAATATAU I LE IUGA:
“O le mea lea, ia faaauau ai ona outou mataala, aua tou te le iloa le aso po o le itula.”—MATAIO 25:13.
“Ia vaavaai pea, ia mataala pea, aua tou te le iloa le taimi atofaina.” —MAREKO 13:33.
O lea, e le iloa e se tasi po o afea e oo mai ai le iuga o lenei faiga o mea. Peitai ua iai le “taimi atofaina” a le Atua, po o le ‘aso ma le itula’ e oo mai ai le iuga. (Mataio 24:36) Po o lona uiga e tatou te matua leiloa lava le taimi e lata mai ai le iuga? E leai. Na tau atu e Iesu i ona soo le tele o mea o le a tutupu, e iloa ai ua latalata mai le iuga.
FAAILOGA
O nei mea o le a tutupu, o le faailoga lena o le “taufaai‘ui‘uga o le faiga o mea a le lalo- lagi.” Na fetalai Iesu: “O le a siitaua atu isi atunuu i isi atunuu, ma isi malo i isi malo, o le a iai fo‘i oge ma mafui‘e i lea mea ma lea mea.” (Mataio 24:3, 7) Na ia faapea mai foi o le a iai “faamai.” (Luka 21:11) Po ua e vaaia faailoga na valoia mai e Iesu?
Ua matua mafatia tagata i aso nei i taua, oge, mafui‘e ma le tele o faamai. Mo se faa- taitaiga, i le 2004, na lulu ai se mafui‘e tele i le Vasa Initia ma mafua ai se sunami lea na fasiotia ai le 225,000 tagata. Ua maliliu le 2.6 miliona tagata i le faamai o le KOVITI-19, i le silia ma le tasi tausaga. Na taua e Iesu, o nei mea uma ua tutupu e iloa ai ua lata mai le iuga o lenei faiga o mea.
O Afea e Oo Mai ai le Iuga? Fetalaiga a Iesu
E pei ona tatou aoaoina i le mataupu ua mavae, pe a taua e le Tusi Paia le iuga o lalolagi, e le uiga atu i le iuga o le lalolagi paneta po o tagata. Nai lo lea, o loo uiga atu i le iuga o lenei faiga o mea ma i latou uma o loo lagolagoina. Ae pe o taua i le Tusi Paia po o afea e oo mai ai le iuga o lenei faiga leaga o mea?
“ASO E GATA AI”
Ua taua i le Tusi Paia le vaitaimi a o lei oo mai le iuga, o “aso e gata ai.” (2 Peteru 3: 3, 4) O loo faamatalaina i le 2 Timoteo 3:1-5 le pau maulalo o tapulaa tau amio a tagata, lea e iloa ai aso e gata ai. (Tagai i le pusa “A o Lata Mai le Iuga o le Lalolagi.”) Po o e vaaia i aso nei tagata e faaalia uiga manatu faapito, manao tele, saua, ma le leai o se alofa i isi? Ua faamaonia ai, ua lata mai lava le iuga o le lalolagi.
O le a le umi o aso e gata ai? Ua taua i le Tusi Paia “ua puupuu lona taimi.” Ua toeiti- iti ona faaumatia lea e le Atua o i “latou o loo faaleagaina le laueleele.”—Faaaliga 11:15-18; 12:12.
A O LATA MAI LE IUGA O LE LALOLAGI “Ia iloa lenei mea, o aso e gata ai e oo mai ai aso e sili ona faigata. Aua e avea tagata ma e e alolofa ia i latou lava, o e e manana‘o tele i tupe, o e e fia tagata, o e e faa- maualuluga, o e e fai upuleaga i isi, o e e le usiusita‘i i matua, o e e le lotofaafetai, o e e le faamaoni, o e e le lotoaiga, o e e mumusu i maliega, o e e faia tala taufaaleaga, o e e le amio pulea, o e e saua, o e e le fia- fia i mea lelei, o e e faalata, o e e faaulumalo, o e ua faafefeteina i le faamaualuga, o e e pupu i mea faa- fiafia nai lo o le alolofa i le Atua, o e e foliga mai e faamaoni i le Atua, ae e latou te le o ola e tusa ai ma lea mana.”—2 TIMOTEO 3:1-5.
Taua Mai le 2007 i le 2017, na faatupula‘ia i le 118 pasene tagata maliliu i fetaua‘iga a vaegaau, ma faiga faatupu faalavelave
Faamai O faamai ua sili ona to‘atele tagata ua maliliu ai e aofia ai le mai fatu, pe le tino, mai o le mama, o pepe faato‘a fananau mai e le atoatoa le malosi, faamai o le manava tata, kanesa, ma le fatafata vaivai
Matelaina i le fia‘ai I le 2019, o le 8.9 pasene o le aofa‘iga o tagata i le lalolagi aoao na matelaina i le fia aai, ma o le 21.3 pasene o tamaiti i lalo o le 5 tausaga, na vaivai tino ona o le matelaina
Tala‘iga i le Lalolagi Aoao E silia ma le 8.4 miliona tagata talai agavaa (Molimau a Ieova) o loo tufatufaina atu lomiga faale-Tusi Paia, i le silia ma le 1,000 gagana i atunuu e 240
9
UA LATA MAI LE LALOLAGI PARATAISO!
Ua uma ona atofaina e le Atua le aso ma le itula, o le a ia faaoo mai ai le iuga o lenei faiga leaga o mea. (Mataio 24:36) Ae e iai se tala lelei. “E le finagalo le [Atua] e faaumatia se tasi.” (2 Peteru 3:9) Ua ia tuuina mai i tagata le avanoa e aoao ai e faatatau i lona finagalo ma usiusita‘i ia te ia. Aisea? Talu ai e finagalo o ia e faasaoina i tatou mai le iuga o lenei lalolagi, ma ola i lana lalolagi fou pe a suia e avea ma parataiso.
Ua faamaopoopo e le Atua se polokalame tau aoaoga i le lalolagi aoao, e aoaoina ai tagata i le auala e avea ai ma vaega o le lalolagi fou i le pu- lega a lona Malo. Na faapea mai Iesu o le a tala‘i- ina atu le tala lelei o le Malo o le Atua i “atunuu uma.” (Mataio 24:14) I le 2019, na faaalu ai e Moli- mau a Ieova i le lalolagi aoao le silia ma le 2 pili- ona itula, e talai atu ai ma aoao tagata i le fe‘au o le faamoemoe mai i le Tusi Paia. Na faapea mai Iesu o le a faataunuuina lenei galuega talai i le lalolagi aoao, a o lei oo mai le iuga.
Ua toeitiiti lava faaiuina pulega a tagata. Ae o le tala lelei, e mafai ona faasaoina oe mai le iuga o le lalolagi, ma avea ma vaega o le lalolagi Para- taiso ua folafola mai e le Atua. O le a talanoaina i le mataupu o sosoo mai, le auala e mafai ai ona e sao atu i lena lalolagi fou.
O le valoaga a Iesu e faatatau i “aso e gata ai,” ua tatou maua ai se faamoemoe
Na faailoa mai i lemataupu ua mavae, ua toe- itiiti ona faaumatia lea e le Atua tagata amio- leaga ma faaiuina faafitauli uma. E mafai ona tatou mautinoa o le a tupu moni lena mea. Aisea? Aua ua folafola mai e le Afioga a le Atua, le Tusi Paia:
“E mavae atu fo‘i le lalolagi.” —1 IOANE 2:17.
E tatou te mautinoa e iai i latou o le a faa- saoina, aua ua folafola mai foi i lenei mau:
“O le e faia le finagalo o le Atua e tumau e faavavau.”
O lea, pe a fia faasaoina i tatou, e tatau ona tatou faia le finagalo o le Atua. Ina ia iloa po o le a le finagalo o le Atua, e tatau ona tatou iloa muamua o ia.
FAASAOINA MAI LE IUGA E ALA I LE “ILOA” O LE ATUA
Na fetalai Iesu: “O le ola e faavavau fo‘i lenei, ia latou iloa oe, le Atua moni e to‘a- tasi.” (Ioane 17:3) Ina ia faasaoina mai le iuga ma maua le ola e faavavau, e tatau ona tatou “iloa” le Atua. E tele mea e aofia ai nai lo le tau ina talitonu e iai le Atua, po o le iloa- ina o ni nai faamatalaga e faatatau ia te ia. E tatau ona tatou faauo atu ia te ia. Pe a tatou manana‘o e faamalosia se faigauo, e tatau ona faaalu ai le tele o le taimi. E faapena foi le auala e faamalosia ai se faigauo ma le Atua. Matau nisi o upu moni taua e tatou te aoaoina mai i le Tusi Paia, e fesoasoani ia i tatou e atia‘e ma faatumauina ai le faauoga ma le Atua.
Le Auala E te Sao Atu ai i le Lalolagi Fou
11
Upu Moni Tatou te Aoaoina Mai i leTusi Paia
Tatou te aoaoina mai ai, na finagalo le Atua ia tatou ola e faavavau i le Parataiso. Na ia foafoaina le ulua‘i ulugalii o Atamu ma Eva, ma tuu i se nofoaga matagofie e taua o le faatoaga o Etena. Na lelei atoatoa i laua, ma na saunia e le Atua mea uma na la mana‘omia ina ia maua ai le olioli i le olaga. Na mafai ona la ola e faavavau. E le oo ia i laua le oti, pe a tumau ona avea ma uo a le Atua. Pei- tai, na la filifili e le usiusita‘i i le faatonuga faigofie na tuuina atu e le Atua ia i laua.
Tatou te aoaoina mai ai le mafuaaga ua tatou mafatia ai. O le le usiusita‘i o le ulua‘i tagata o Atamu i le Atua, e le gata ua ia le maua ai le ola e faavavau, ae ua le maua ai foi e tagata uma lava. Ua faapea mai le Tusi Paia: “E pei ona oo mai o le agasala i le lalolagi ona o le tagata e to‘atasi, o le oti fo‘i ona o le agasala, ona oo mai ai lea o le oti i tagata uma.” (Roma 5:12) E pei lava ona aafia se tagata i se faamai na tuufaasolo mai i ona matua, ua faapena foi ona aafia e uma na tupuga mai ia Atamu i le tulaga le lelei atoatoa na tuufaasolo mai ia te ia. O le iuga, ua faasolo ai ina tatou matutua ma feoti.
Tatou te aoaoina mai ai le fesoasoani ua saunia e le Atua mo i tatou. Ua faapea mai le Tusi Paia: “O le alofa tele o le Atua i le lalolagi, na ia foa‘i mai ai lona Atalii e to‘atasi, ina ia le fano tagata uma e faatuatua ia te ia, a ia maua le ola e faavavau.” (Ioane 3:16) Na auina mai e le Atua Iesu i le lalolagi e foai mai lona ola mo i tatou. Na faapea mai se tamaloa e 86 tausaga mai Initia e igoa ia Prabhakar e faatatau i lena gaoioiga alofa: “Ua faa- iloa mai ai le alofa tele o Ieova mo au. O lona alofa ua ou maua ai le faamoemoe o le ola e faavavau.”
O Ieova, o le suafa lea o le Atua ua faailoa mai i le Tusi Paia.
Tatou te aoaoina mai ai le auala e faaalia ai le talisapaia o mea ua faia e le Atua mo i tatou.
Ua faapea mai le Tusi Paia, e mafai ona faaalia lo tatou talisapaia o mea ua faia e le Atua mo i tatou, pe a tatou “tausi i ana poloa‘iga.” (1 Ioane 2:3) Ua faa- iloa mai e Ieova le Atua alofa ia i tatou mea e mafai ona tatou faia ina ia maua ai le fiafia i le taimi lenei. (Isaia 48:17, 18) E le finagalo le Atua e tatou te mafa- tia. Ua ia folafola mai o le a tatou maua le olioli i le taimi lenei ma le avanoa e ola ai e faavavau, pe a mulimuli i ana faatonuga.
LE OLOMATAMATA Nu. 2 202112
FAITAU E L ¯ E AUNOA LE AFIOGA A LE ATUA,
LE TUSI PAIA
E tatou te aai i aso uma ina ia faatumauina ai le ola. Ae ua faapea mai Iesu: “E le na o mea- ‘ai e ola ai le tagata, ae o afioga uma e tulei mai i le fofoga o Ieova.”—Mataio 4:4.
I aso nei, e tatou te maua afioga a Ieova i le Tusi Paia. A o e suesueina le Tusi Paia, o le a e aoaoina ai upu moni taua e faatatau i le faia a le Atua ma tagata i le taimi ua tea, taimi lenei, ma le lumana‘i.
TATALO I LE ATUA MO LE FESOASOANI
O le a e mafai ona e faia pe a e mana‘o e muli- muli i le taitaiga a le Atua, ae e faigata ona tuua mea e sese i lana silafaga? E mafai ona fesoasoani ia te oe le iloa lelei o le Atua.
Sei tatou talanoa e faatatau i se fafine e igoa ia Sakura, sa ola i se olaga le mama. Ina ua amata ona ia suesueina le Tusi Paia, na ia iloa ai le faatonuga a le Atua ina ia “sosola
ese i le faitaaga.” (1 Korinito 6:18) Na tatalo Sakura i le Atua mo le malosi ina ia mafai ai ona ia tuua lenei masaniga leaga. Ae na faa- auau pea ona ia tauivi ma faaosoosoga. Na ia faapea mai, “Pe a oso ane mafaufauga le mama, ou te tatalo atu ma le faamaoni ia Ieova, aua ou te iloa e le mafai ona ou fesaga- ‘ia na o au lenei faafitauli. O le malosi o le tatalo na ou vavalalata atu ai ia Ieova.” I le pei o Sakura, e faitau miliona tagata ua latou iloa le Atua. E na te foai atu le malosi e latou te mana‘omia e faia ai suiga i o latou olaga, ma ola i se auala e faafiafiaina ai o ia.—Filipi 4:13.
O le tele e te iloa lelei ai le Atua, o le tele foi lena o le a ‘iloa ai oe e le Atua’ o se uo alofa. (Kalatia 4:9; Salamo 25:14) O le a mafai ona e agavaa ai e ola i lana lalolagi fou. Ae o le a faape lena lalolagi fou? O le a faa- matala mai i le mataupu o loo sosoo mai.
E mafai ona faasaoina oe i le iuga o le lalolagi, pe a e tatalo i le Atua mo lana fesoasoani ma faia lona finagalo
Le faigamalo e pulea le lalolagi aoao Ua toeitiiti ona pule mai lea o le faigamalo a le Atua i le lagi, i le lalolagi. I lena taimi, o le a avea le lalolagi ma nofoaga e maua ai e tagata le fiafia ma le filemu, faia ai galuega lelei ma faamalieina. Ua tofia e le Atua Iesu Keriso e avea ma pule o le lalolagi. E ese mai i le tele o pule o loo iai i le taimi lenei, o le a faia e Iesu mea lelei mo ona tagatanuu. O lana pulega e faavae i le alofa, ma o le a avea o ia o se tupu agalelei, alofa mutimutivale ma faamasinotonu. —Isaia 11:4.
Autasi tagata uma i le lalolagi aoao O le a le toe faaeseesea tagata i le lalolagi fou i o latou atunuu ma aganuu, ae o le a autasi uma. (Faaaliga 7:9, 10) O le a alolofa tagata uma i le Atua ma o latou tuaoi, ma galulue faa- tasi ma le filemu e faataunuu le fuafuaga a le Atua na iai i le amataga, ina ia tausia lelei le lalolagi.—Salamo 115:16.
Tausia lelei le siosiomaga Pe a pulea e le Malo o le Atua le lalolagi, o le a faatonutonuina e Le na foafoaina mea le tau, ina ia iai i se tulaga paleni. (Salamo 24:1, 2) A o iai Iesu i le lalolagi, na ia faaata mai mea e mafai ona ia faia e ala i le mana o le Atua, ina ua ia faato‘afilemu se matagi. (Mareko 4: 39, 41) I le pulega a Keriso, o le a le toe fefe se isi i mala faalenatura. O le a toe faafo‘isia e le Malo o le Atua le filemu i le va o tagata ma manu, ma e le toe faaleagaina foi le laueleele. —Hosea 2:18.
Se Parataiso i le Lalolagi Fou ua Lata Mai!
Na foafoaina e le Atua le lalolagi ina ia ola ai e faavavau tagata amiotonu. (Salamo 37:29) Na ia faia se faatoaga matagofie i Etena ma tuu i ai le uluai ulugalii o Atamu ma Eva. Na ia tuuina atu foi ia i laua ma a la fanau se tiute tauave, o le galueaiina ma tausia lelei le lalolagi.—Kenese 1:28; 2:15.
E matua ese lava le lalolagi i aso nei, mai le lalolagi Parataiso na folafola mai e le Atua. Peitai, e le o suia ai le fuafuaga a le Atua. O le a faapefea ona ia faataunuuina lona fina- galo na iai i le amataga? E pei ona faailoa mai i mataupu ua mavae, o le a le faauma- tia e le Atua le lalolagi paneta. Nai lo lea, o le a ola ai tagata faamaoni. Pe a faataunuu- ina le folafolaga a le Atua, o le a le tulaga o le lalolagi o le a iai?
Soifua maloloina lelei atoatoa ma le anoanoa‘i o taumafa O le a olioli tagata i se soifua maloloina lelei atoatoa. O le a le toe iai se tasi e mai, tino matua pe oti. (Isaia 35:5, 6) O le a olioli tagata i se siomaga matagofie ma mama, lea na olioli ai le uluai ulugalii i le faatoaga o Etena. I le lalolagi fou, o le a fau ma soloi meaai mo i latou uma o le a nonofo ai, e pei lava o le faa- toaga o Etena. (Kenese 2:9) E pei lava o le nuu o le Atua o Isaraelu anamua, o le a aai tagata uma i le Parataiso “i a [latou] meaai ma ma- oona ai.”—Levitiko 26:4, 5.
Filemu ma le saogalemu moni I le faigamalo a le Atua, o le a olioli tagata uma i le filemu ma feutaga‘i i se auala alofa ma faa- masinotonu. O le a le toe iai ni taua, e le toe faaaogaseseina le pule, ma o le a maua e ta- gata mea uma e latou te mana‘omia. Ua folafola mai i le Tusi Paia: “E ta‘ito‘atasi ma nofo i lalo o lona vine ma lalo o lona mati, e leai fo‘i se tasi e faamata‘u ia i latou.”—Mika 4:3, 4.
Fale fou ma galuega e faamalieina ai O le a nonofo aiga uma i o latou fale e aunoa ma le fefefe nei tutuliesea i latou, ma o le a tauia a latou galuega mamafa uma. Ua faapea mai le Tusi Paia, “o le a le galulue fua i latou” e ola i le lalolagi fou a le Atua, pe i‘uvale a latou galuega.—Isaia 65:21-23.
Aoaoga sili ona lelei Ua folafola mai e le Tusi Paia: “O le a tumu le lalolagi i le poto e uiga ia Ieova.” (Isaia 11:9) O i latou e ola i le pulega a le Malo o le Atua, o le a aoaoina i le atamai o Ieova, ma mea e matagofie na ia foafoaina. O le a latou le toe fausiaina meatau, pe faaleagaina isi tagata. (Isaia 2:4) Nai lo lea, o le a latou aoaoina le auala e tausia ai le filemu ma isi tagata, ma le auala e tausia ai le lalolagi.—Salamo 37:11.
Ola e faavavau Na foafoaina e le Atua le lalolagi ma mea uma o iai, ina ia tatou olioli ai i le olaga i aso ta‘itasi. E finagalo o ia ina ia ola e faavavau ta- gata i le lalolagi. (Salamo 37:29; Isaia 45:18) Ina ia faataunuu lona finagalo, “o le a faauma- tia e ia le oti e faavavau.” (Isaia 25:8) Ua folafola mai e le Tusi Paia, o le a “le toe iai se oti, po o se faanoanoa, po o se tagiaue, e le toe iai fo‘i se tiga.” (Faaaliga 21:4) O le a tuuina atu e le Atua i tagata o le a faasaoina mai i le faaumatiaga o lenei lalolagi, ma i latou o le a toe faatutuina mai, le avanoa e ola ai e faava- vau.—Ioane 5:28, 29; Galuega 24:15.
E faitau miliona i latou i le taimi lenei ua sauni e ola i le Malo o le Atua ua lata mai. E ui e le lelei atoatoa, ae ua latou faia taumafaiga ina ia avea ma ituaiga tagata e talia e le Atua i lana lalolagi fou. E faapefea? E ala i le aoao e faatatau ia Ieova le Atua, ma le na ia auina mai, o Iesu Keriso. —Ioane 17:3.
Ia aoao atili pe faapefea ona faasaoina oe mai le iuga o lenei lalolagi, ma ola i se lalolagi sili ona lelei ua lata mai. Talia se suesuega faale-Tusi Paia e aunoa ma se totogi ma se tasi o Molimau a Ieova, pe talosaga mo se suesuega faale-Tusi Paia i le jw.org.
E mafai ona e sauniuni i le taimi lenei mo le lalolagi sili ona lelei ua lata mai
15
SE OLAGA FIAFIA E FAAVAVAU!
FA ATO M UAGA O L E S O N A O L E T U S I PA I A
w p
2 1
.2 -S
M 2
1 0
5 0
4s E maua lenei mekasini ma isi lomiga i le Initaneti e aunoa ma se totogi
Ua maua le Tusi Paia i le Initaneti i le faitau selau o gagana
Faaaoga le code pe tagai i le jw.org
n o
p
FAAMOLEMOLE AUMAI SAU KOPI O LE Se Olaga Fiafia e Faavavau! Ina ia aoao atili e faatatau i le lumanai fiafia ua folafola mai e le Atua, amata se talanoaga faale-Tusi Paia i lenei polosiua, ua lomia e Molimau a Ieova ma o loo maua i le www.jw.org
GAGANA
IGOA
TUATUSI

Tagai i le itulau e 2 mo tuatusi.O le faatumuina ma le lafoina atu o lenei talosaga, ua ou malie ai e faaaoga e Molimau a Ieova faamata- laga e faatatau ia te au i le tele e mafai ai ina ia talia ai lau talosaga, e tusa ma le Maliega Faaletulafono o loo i le jw.org.
E ui i le tele o taimi na valoia e tagata e oo mai ai le iuga o le lalolagi, ae lei tupu lava! Pe o le a faaumatia moni la le lalolagi, pe ua na o se tala fatu?
LE MANATU O LE TUSI PAIA
O le a faapefea ona faai‘uina?
O afea o le a tupu ai?
Pe mafai ona faasaoina oe?
O le a faape le lalolagi pe a mavae le iuga?
O le a faalaeiauina oe i tali o nei fesili mai le Tusi Paia, o loo i lenei lomiga.
E fiafia Molimau a Ieova e fesoasoani atu ia te oe, e aoaoina e faatatau i le Atua ma lona finagalo.
PO UA LATA MAI LE IUGA O LE LALOLAGI?