GLASILO OPĆINE MALINSKA-DUBAŠNICA

ISSN

133

1-61

76

GODINA XXII. BROJ 88. PROSINAC 2019.

Čestit Božić i sretna 2020. godina

GLASILO OPĆINE MALINSKA-DUBAŠNICA

GODINA XXII. BROJ 88. / PROSINAC 2019.

I M P R E S U M

Izdavač Općina Malinska-Dubašnica

Ul. Lina Bolmarčića 22, Malinska Tel. 051/750-500; Faks 750-510

e-mail: info@malinska.hr

Izvršni izdavač Glosa d. o. o. Rijeka, Kršinićeva 14

e-mail: glosa.rijeka@gmail.com

Za izdavača i glavni urednik Robert Anton KRALJIĆ

Uredništvo Bernard CVELIĆ Katica CVELIĆ Marin DAŠEK

Ivan DERMIČEK Danijel DRPIĆ

Ivana DUBROVIĆ Tomislav GALOVIĆ

Iva JURASIĆ LONČARIĆ Robert Anton KRALJIĆ

Daniel MANZONI Bojana MOROŽIN Ivan PETRŠORIĆ Doris ŠABALJA Miroslav TOPIĆ

Ivan TURČIĆ Nedeljka TURČIĆ

Milena ŽIC

Tehničko uređenje i priprema za tisak Tempora, Rijeka

Tisak AKD d. o. o. Zagreb

Naklada 1200 primjeraka

Naši zvoni izlaze četiri puta godišnje

List je besplatan.

Naši zvoni mogu se preuzeti i na općinskom internetskom portalu:

www.malinska.hr

BOŽIĆIsus napredovaše u mudrosti, dobi i milosti… (Lk, 2,52) ................................................ 3

OPĆINA„Potkova” dobiva novo ruho ............................................................................................ 4Općini Malinska-Dubašnica godišnji prihod od 234.612,25 kuna ................................. 5U pripremi je navodnjavanje dubašljanskog polja ........................................................... 6Nova katastarska izmjera za područje između lučice Rova i uvale Draga ....................... 6112 puta donijeli su poklon ............................................................................................. 7Malinska na Božićnom sajmu u Großhabersdorfu ......................................................... 710. obljetnica prijateljstva općina .................................................................................... 8Folklorno društvo na proslavi u Lovasu .......................................................................... 8Susret delegacija pobratimljenih općina u Esslingenu .................................................... 8Članovi Centra izvrsnosti Općine održali prvi sastanak ................................................. 9EU projekt ARCA ADRIATICA .................................................................................. 9

TURIZAMPeti susret održan je u Malinskoj .................................................................................. 10Nagrađeni zaslužni pojedinci za razvoj malinskarskog turizma .................................... 10Tri nova zakona o turizmu ............................................................................................ 12Domaćini – a ne iznajmljivači ....................................................................................... 12Sportske manifestacije produžuju turističku sezonu ..................................................... 13

KULTURANove vrijedne stranice o starini Dubašnice ................................................................... 14„Pěsmice” Šimuna Milovčića (iz 19. stoljeća) ................................................................ 15Arheološko nalazište Cickini i nadalje će se istraživati ................................................. 16Ljetna škola glagoljice Barba Branka 2019. .................................................................. 16Ljepota i važnost domaće riječi ..................................................................................... 17Noć muzeja 2020. ......................................................................................................... 17

RAZGOVORImena kantura ostaju zabilježena u povijesti kroz pjesme ............................................. 18Članovi Udruge Termen u Španjolskoj ......................................................................... 19

VIJESTIOlive Touch – priča o dubašljanskom maslinovom ulju .................................................. 20Maslinovo ulje Branka Juda među 500 odabranih u svijetu .......................................... 20Maslinari posjetili Istru ................................................................................................. 21Mario Filipi poučio nas je o vrijednostima života ......................................................... 21Od Malinske preko Udbine do Brača i Knina .............................................................. 22Posjetili smo Zagorje .................................................................................................... 22Polaznici Kreativne radionice razvijaju kreativnost, stvaralaštvo i maštu ....................... 23Lignjada Rova 2019. ..................................................................................................... 24Zasadi drvo, ne budi panj ............................................................................................... 24

ŠKOLAVjenčani, rođeni i umrli ................................................................................................ 25Učenici su posadili 21 sadnicu ...................................................................................... 25Domaćinstvo – nova izvanškolska aktivnost ................................................................. 25Susret s Vukovarom nije običan susret s gradom .......................................................... 26Iz knjižnice s knjigom u ruci i osmijehom na licu ......................................................... 26Šetnja jesenskim dubašljanskim stazama ...................................................................... 27

ŠKOLA / VRTIĆObilježili smo Dječji tjedan, Dan sjećanja na žrtve Vukovara, blagdan sv. Nikole… ..... 28Sveti Nikola u Malinskoj .............................................................................................. 28

HUMORESKABlagdansko ukrašavanje ................................................................................................ 29

SPORTKrčanima 26 medalja .................................................................................................... 30Djevojčice 2006. godišta – bez poraza u Državnoj i Županijskoj ligi ............................ 30Ana Znaor Milohnić završila natjecateljsku karijeru .................................................... 31Stella Novak prva na Prvenstvu osnovnih škola Županije u kickboxingu ..................... 31

KAMIČIĆI Z DUBAŠNICE (6)Mesopusni tanci ............................................................................................................ 32Šator za mesopust ......................................................................................................... 32

S A D R Ž A J

Na naslovnici: Folklorna sekcija Kulturno-umjetničke udruge Dubašnica svojim je nastupom uveličala u Lovasu 22. Miholjske dane.

(Opširnije na 8. stranici.)

NAŠI ZVONI ■ 2

NAŠI ZVONI ■ 3

BOŽIĆ

Isus napredovaše u mudrosti, dobi i milosti... (Lk 2,52)

Piše Marin DAŠEK, župnik Dubašnice

Kako vrijeme brzo odmiče, približio nam se jedan od naših najvećih kršćanskih blagdana – Božić. U današnje se vrije-me puno govori o Božiću, ali na odviše izvanjski način, bez

zalaženja u njegov istinski smisao. Stoga ću nastojati ovim tekstom dotaknuti jedan vid poruke koja iz Božića proizlazi. Kao ideju ko-ristim jedan redak iz Evanđelja po Luki, jer ono jedino opisuje Isu-sovo djetinjstvo. Radost Božića proizlazi iz činjenice utjelovljenja Druge Božanske osobe, tj. Isusa, koji je radi nas ljudi i radi našega spasenja postao čovjekom. Kao što stoji u poslanici Hebrejima:

…Pa budući da djeca imaju zajedničku krv i meso, i sam on tako postade u tome sudionikom da smrću obeskrijepi onoga koji imaše moć smrti, to jest đavla, pa oslobodi one koji – od straha pred smrću – kroza sav život bijahu podložni ropstvu... (Heb 2,14)

Dakle, Rođenje Isusovo za nas je kršćane početak ostvari-vanja Božjeg plana otkupljenja. Stoga ne možemo slaviti Božić na ispravan način bez njegove povezanosti s otajstvom Isusove muke, smrti i uskrsnuća. Istočna ikonografija to lijepo prikazuje kada Isusa u štalici prikazuje položenog u jasle u obliku lijesa, naznačujući tako razlog njegova rođenja i dolaska na ovaj svijet – otkupljenje čovječanstva po muci i smrti do uskrsnuća i po-bjede u slavi.

Smisao BožićaU postmodernoj kulturi Božić je sveden ili smanjen na ra-

zinu osjećajnosti i romantike, ugođaja koji čovjeku ulijeva neki površni osjećaj mira, ali kao takav nema snagu mijenjati život, nadahnjivati pobjedu nad grijehom i smrću, kako je anđeo re-kao Josipu u snu: „On će spasiti svoj narod od grijeha njegovih”. Dakle, radost Božića ne može se svesti na puki sentimentali-zam, nego je ukorijenjena u Isusovo poslanje spasenja i otku-pljenja čovjeka.

Ako želimo ići korak dalje, onda se trebamo upitati koja poruka za kršćanski život proizlazi iz utjelovljenja Gospodnjeg. Prvo, činjenica jest da svaki čovjek na ovome svijetu ima od Boga točno određenu zadaću. Međutim, ta zadaća nije materi-jalna, mjerljiva nekim ljudskim, ovosvjetovnim mjerilima, npr. završiti fakultet, sagraditi kuću, imati uspješnu karijeru, nego je usmjerena na ljude kojima nas Bog šalje s ciljem spasenja i su-sreta s njime.

Mislim da bi Bog gledajući i promatrajući naše obitelji re-kao ono što je rekao i Marti u Evanđelju po Ivanu: …Brineš se i uznemiruješ za mnogo a jedno je potrebno...(Lk 10,41)

U današnje vrijeme djeci se nastoji pružiti puno toga. Želi ih se poučiti raznim znanjima i umijećima. Osim škole i fakul-teta, mnogi se bave raznim aktivnostima, od nogometa i košar-ke do klavira i ritmike... Međutim, uspijevamo li djecu naučiti poslušnosti, poniznosti i strahu Božjem koji je početak mudro-sti? (Ps 111,10).

Obitelji današnjiceNavest ću i neke primjere koje sam doživio u susretu s na-

šim obiteljima. Mnogi roditelji misle da mogu svojim zalaga-njem i brigom oko odgoja ukloniti sve prepreke i poteškoće iz života djece. Stoga valja djeci kupiti sve što požele (pa i najsku-plji mobitel da se ne osjećaju manje vrijednim od drugih), po-moći im oko škole pišući im zadaće, a ukoliko ne dobiju dobru ocjenu treba okriviti učitelja koji zasigurno ne zna dobro obav-ljati svoj posao. U kući valja ići za djetetom i pospremati nered koji on stvara, a kada ga neko drugo dijete udari ili mu na neki način prouzroči trpljenje, mora ići k roditeljima toga djeteta i optužiti ih da su oni krivi za to. Na kraju se čovjek pita: Pa tko je ovdje roditelj? Tko tu koga odgaja?

Naveo sam samo neke primjere u kojima je jasno da su se uloge izokrenule. Nije više dijete to koje treba slušati i biti vođeno u odgoju, nego roditelj. Često se kaže kako roditelji moraju biti prijatelji svojoj djeci, što je potpuno krivo. Sreća u obitelji proizla-zi iz toga da svatko spozna i obavi svoju ulogu. Roditelj treba biti roditelj, a dijete treba biti dijete. Ukoliko se pomiješaju ili izokre-nu uloge, svi trpe. I ako se želi dijete osloboditi svakog trpljenja, čini mu se jer ga se ne priprema na život koji ga čeka.

Sveta nazaretska obiteljSveta nazaretska obitelj primjer je koji nam Bog daje, kako

bi nam pomogao shvatiti koje je poslanje kršćanske obitelji. Ona je slika Božje zamisli za čovječanstvo. U njoj svatko ima svoju ulogu. Sve počinje od Marije koja prihvaća navještaj arkanđela Gabrijela. Na taj način ulazi u Božji plan te prihvaća sve poteško-će bez mrmljanja i bunta. Iako je bez Josipovog udjela začela Isu-sa, ipak mu je podložna i ne oduzima mu autoritet koji mu Bog daje. Josip, naprotiv, ne nameće svoju samovolju, nego sluša Boga koji ga usmjerava i vodi. Josip i Marija su jedinstveni, ali ne i neu-rotični u odgoju „kao pod staklenim zvonom”, nego djetetu Isusu daju slobodu, što vidimo iz teksta koji kaže da su ga zaboravili kad je imao 12 godina, misleći da je u mnoštvu... Dakle, dopustili su mu da i „pogriješi”, ako to tako možemo reći za Sina Božjega.

I naposljetku, Isus nam pokazuje jednu vrlo važnu vrlinu koja je danas uvelike zanemarena – poslušnost. Sv. pismo navo-di da je Isus bio poslušan svojim roditeljima.

Poslušni Isuse, pomozi našim obiteljima slijediti tvoju svetu poniznost i poslušnost sve do smrti na križu, kako bismo mogli postati i dionici tvoje proslave o uskrsnuću u posljednji dan!

Želim vam blagoslovljene božićne blagdane i obilje Božje milosti u novoj 2020. godini!

NAŠI ZVONI ■ 4

OPĆINA

„Potkova” dobiva novo ruho

■ U punom su tijeku radovi od novog trga prema središtu rive.

Piše Robert Anton KRALJIĆ, općinski načelnik

Poštovani stanovnici Općine Malinska-Dubašnica,Konac godine brzo je stigao i kada se samo malo osvrne-mo unazad, toliko se toga dogodilo u zapravo vrlo krat-

kom razdoblju koji nazivamo godinom, da nekako tek sad, oko blagdana Božića, postajemo svjesni prebrzog protoka vremena, ali i spoznaje da smo stariji za još jednu godinu. 

Velike kiše i loše vrijeme, nažalost, jedan su od razloga kaš-njenja radova u našoj Općini: montaže vanjskog dizala na Domu udruga, tj. preuređenoga staroga dječjeg vrtića u Bogovi-ćima; krčenja i uređivanja biciklističkih staza i Camino-puta; malo sporijih radova u moru na gradnji obalnog zida; iskopa novih ulica u Portu, Vantačićima i Sv. Vidu na projektima obo-rinske i fekalne odvodnje.

Radovi na nastavku uređenja središta Malinske, od novog trga prema – kako to znamo reći – „potkovi”, u punom su tije-ku. Do značajnijeg širenja rive, odnosno šetnice neće doći, no uređenje u kamenu i kvalitetnim materijalima izgledom će sli-jediti prethodno uređeni trg. Takav je slijed uređenja planiran i u nadolazećim godinama, prema kapeli sv. Nikole, do Turistič-kog ureda ispred pošte. O dinamici uređenja, odnosno načinu, moći ćete odlučivati i vi na javnim predstavljanjima, kao što je to bilo i dosad. Uskoro se planira predstavljanje uređenja pro-stora oko objekta Turističke zajednice u nekoliko varijanata.

Problem oborinske odvodnje na MarkatuZavršeni su radovi na spoju ceste Markat – Kvarnerska, te je

konačno dobivena građevinska dozvola za cestu koja se planirala još od 80-ih godina prošloga stoljeća, spoj Markat – Nikole Tesle.

Izgradnju te prometnice postavili smo kao jedan od najvažnijih projekata i nadamo se da će se ona sagraditi do početka sezone 2021. godine. Izgradnjom će se započeti početkom 2020. godine sa sezonskom stankom od 1. lipnja do 30. rujna. Međutim, tim poslovima prethodi izgradnja oborinske odvodnje na Markatu kojom bi se prihvatile goleme količine vode koje se za malo većih kišnih dana spuštaju po Dražinama i ulijevaju u more na Jazu. Poznato je da je upravo to bio prirodni kanal koji je skupljao vode Polja Kremenskoga, pa je prije izgradnje ceste valjalo napraviti studiju kako prihvatiti tu silnu vodu koja se nemali broj puta sli-jeva preko županijske ceste i Ulice Branka Fučića te svom sili-nom spušta do mora. Nakon što će se na tom području napraviti nekoliko prihvatnih spremnika, od kojih jedno veće na bivšem parkiralištu restorana Bukarica kako bi se voda „umirila”, sve će se usmjeriti u cijev velikog promjera ugrađenu ispod ceste koja će se graditi i postojećeg parkirališta Markat, te uklopiti u postojeći su-stav sagrađen od mora do ispred kaffe bara Smokva. Nakon tog prilično zahtjevnoga građevinskog zahvata i izgradnje ceste, ostvarit će se preduvjeti za uređenje najvažnijega pješačkog prije-laza pored Galerije sv. Nikole, kao i cijeli promet, odnosno izlaz s Markata usmjeriti prema Ulici Nikole Tesla i Ulici Branka Fuči-ća. Tako će se Dubašljanska ulica (od Konzuma do kružnog toka u Bogovićima) moći planirati jednosmjernom cestom, s nogostu-pom i parkirališnim mjestima. Završetkom tih radova u skoroj se budućnosti otvara mogućnost uređenja parkirališta Markat 2 koje je u međuvremenu otkupljeno od privatnih vlasnika, kao i preuređenje tzv. Zelene tržnice za koju je već izdana građevinska dozvola. Iz tih razloga za ovu Pavlovu neće se postaviti šator za maškarane mesopusne zabave na uobičajenom mjestu, već u Bo-govićima pored školske dvorane.

Što se tiče većeg broja upojnih bunara oborinske odvodnje, jedan se upravo dovršava zapadno od župnog dvora u Sv. Vidu,

NAŠI ZVONI ■ 5

OPĆINA

Općini Malinska-Dubašnica godišnji prihod od 234.612,25 kuna

Zakonom o elektroničkim komunikacijama iz 2008. godine, u pravni sustav uveden je novi pravni institut „pravo puta“, temeljem kojeg se za korištenje zemlji-

šta koje se upotrebljava za elektroničko-komunikacijsku in-frastrukturu, plaća godišnja naknada po četvornom metru što je dodatno bilo utvrđeno Pravilnikom o potvrdi i naknadi za pravo puta iz 2009. godine. Drugim riječima, u konkretnom slučaju, Općina Malinska-Dubašnica stupanjem na snagu pozitivnih propisa, mogla je ostvariti značajan godišnji prihod za korištenje nekretnina u svojem vlasništvu, kojima se služi infrastrukturni operater, elektroničke komunikacijske infra-strukture, međutim, to nije učinila iz nepoznatih razloga.

Provedenom analizom 2014. godine, i ozbiljnim pri-stupom u konačnici 2019. godine, Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti, donijela je izvršno i pravo-moćno rješenje u postupku utvrđivanja infrastrukturnog operatera i visine naknade za pravo puta elektroničke ko-munikacijske infrastrukture izgrađene na nekretninama u vlasništvu Općine Malinska-Dubašnica, koja će svake na-redne godine s tog osnova uprihodovati čak 234.612,25 kuna. Infrastrukturni operater uplatio je navedeni iznos Općini i za proteklo razdoblje od tri godine, odnosno sveu-kupno 703.836,75 kuna.

Miroslav TOPIĆ ■

dok se radovi na izvedbi oborinske odvodnje odvijaju iza hotela Pinia te u ulicama Duhljica – Ograde. Projektira se oborinska odvodnja u ulicama Novo Naselje i Branka Fučića (dio od Bu-karice prema Ulici Branka Fučića i dalje prema Kremenićima), te u središnjem dijelu naselja Sv. Anton. Prema zacrtanom ter-minskom planu, izvode se radovi na sustavu fekalne odvodnje u naseljima Porat, Vantačići i Sv. Vid.

Asfaltirane su mnoge uliceAsfaltirana je Ulica Mirka Radića, dio Ulice Mihovilići –

hotel Blue Waves, i dio ceste u naselju Barušići; u tijeku su rado-vi na izgradnji glavne ceste u Poslovnoj zoni Barušići te asfalti-ranju dijela ulica Zelengaj – Keruševo, dio naselja Milčetići i dio odvojka Bodulske ulice. Asfaltira se naselje Maršići. U tije-ku je izgradnja rampe za invalide na području Lastavice i No-vog mula na koju će se potom nadograditi električni aqualift. Radnja je to koja prethodi izgradnji Interpretacijskog centra maritimne baštine za koji još uvijek traje ponovljena javna na-

bava, jer nismo mogli pristati na cijenu jednog ponuđača. Za izgradnju je predviđeno oko 11 milijuna kuna. U fazi izgradnje je i novo sunčalište na spoju naselja Vantačići – Porat. Radovi se odvijaju na proširenju groblja Sv. Vid.

Uređena je pješačka staza ispod Ulice Nikole Tesle i uređe-na pješačka staza na potezu ulica N. Tesle – B. Župana. Projek-tira se autobusno stajalište u naselju Sv. Anton, kao i boćalište u Oštrobradićima; u pripremi je dokumentacija za „smirivanje” prometa u Dubašljanskoj ulici i naselju Sv. Vid-Miholjice.

■ Uređena je cesta Markat – Kvarnerska.

Uzurpacije općinskog i državnog zemljišta sada izlaze na vidjelo

Svjestan sam činjenice da postoje određena nezadovoljstva mještana u svezi raznih problematika, svjestan sam i da su se neki poslovi morali i mogli odraditi bolje. Već sam vas, poštova-ni čitatelji, izvještavao o problemima administracije u ovoj dr-žavi, o nedostatku radne snage i golemim povećanjima cijene građevinskih radova s čime se susreće i dobar dio poduzetnika u našoj Općini, te neću opetovano o tome pisati. Međutim, moje je skromno mišljenje da stvari po tom pitanju ne idu nabolje. List Naši zvoni lokalnog je značenja, te u pravilu nikada nismo pisali tekstove koji se ne tiču naše Općine, no možda bismo tre-bali i mi početi pisati o uzurpacijama općinskog i državnog ze-mljišta koje se tako lako otkrivaju prilikom obnove zemljišnih knjiga koje provodimo u Malinskoj; o lopovlucima, aferama i nepravdi koji postaju gotovo obvezni dio svakodnevice.

Bez obzira što ne možemo ostati nijemi ili slijepi na mno-go toga što se događa oko nas, moramo svi zajedno zadržati optimizam i nadu. Božićno je vrijeme prigoda da na svijet gle-damo drukčijim i ljepšim očima. Netko je napisao: Kada bismo barem mogli malo božićnog duha pospremiti u staklenke i otvoriti po jednu svaki mjesec u godini.

Svim stanovnicima Općine Malinska-Dubašnica, te našim dragim iseljenicima, uime svih općinskih službenika i svoje osobno ime, želim sretan i mirom ispunjen Božić i uspješnu novu godinu.

■ U fazi izgradnje je novo sunčalište na spoju naselja Vantačići – Porat.

NAŠI ZVONI ■ 6

OPĆINA

U pripremi je navodnjavanje dubašljanskog poljaEU projekt

Područje otoka Krka ima relativno velike površine pogod-ne za razvoj poljoprivrede, većinom unutar kraških polja. Dosadašnjim razvojem projektne dokumentacije prepo-

znata su područja Vrbničkog polja, bašćanskog polja i područja Velikog luga i Malog luga uz jezero Ponikve. Ulaskom Hrvat-ske u EU, stvoreni su uvjeti za korištenje sredstava Fonda za ruralni razvoj za potrebe projektiranja i izgradnje novih sustava navodnjavanja.

Područje polja u Dubašnici nalazi se u zaleđu naselja Vanta-čići i Porat. Prema odredbama Prostornog plana Općine, riječ je o poljoprivrednim površinama većim od 100 hektara, čije tlo ima klasifikaciju kao vrijedno poljoprivredno tlo (P2) te se može ko-

ristiti isključivo za razvoj poljoprivredne proizvodnje. Ukupno je procijenjeno da se unutar polja Dubašnica nalazi 134 hektara, od čega je 32 hektara predviđeno za razvoj sustava navodnjavanja.

Općina Malinska-Dubašnica je tijekom 2018. godine na-ručila, a Institut za poljoprivredu i turizam iz Poreča, izradio Podlogu za razvoj poljoprivredne proizvodnje na području polja Dubašnica. U njoj je provedena analiza područja obuhvata, ana-lizirana prirodna i društvena obilježja (tlo, klima, vegetacija i dr.), postavljene osnovne pretpostavke organizacije budućeg poslovanja, te dan tehničko-tehnološki opis buduće proizvod-nje. Navedeni podaci i obrade temeljne su odrednice za izradu idejnoga tehničkog rješenja budućeg sustava navodnjavanja i za izradu predinvesticijske studije. Odabirom idejnoga tehničkog rješenja, uz pretpostavku ekonomske i financijske opravdanosti, stvaraju se uvjeti za provedbu ovog projekta.

Općina Malinska-Dubašnica je na nedavno održanom sa-stanku u općinskoj Vijećnici dobila potporu Hrvatskih voda, Ponikava te Primorsko-goranske županije za provedbu projekta navodnjavanja polja. Projekt je vrijedan 18.658.426 kuna, od kojeg iznosa 85 posto posto sufinancira Europska unija, a preo-stali dio od 15 posto, Državni proračun Republike Hrvatske. Ovim bi se obuhvatom omogućilo svim vlasnicima, odnosno korisnicima poljoprivrednih zemljišta, da na svojem proizvod-nom tlu za poljoprivredne djelatnosti spoje besplatno priključak za vodu. Potrošnja vode bi im se obračunavala po povlaštenoj tarifi koje je Ponikve voda d. o. o. voljna ispoštovati.

Ovim je projektom predviđeno sagraditi akumulacijski su-stav koji se puni tijekom viška vode iz vodovoda Ponikve, odakle se kasnije većim dijelom gravitacijskim putem, te manjim dijelom pomoću crpki, dostavlja do krajnjih korisnika. Ovakav model akumulacije je i uvjet da Europska unija sufinancira projekt.

Sljedeći veliki korak koji se mora provesti je anketa između vlasnika, odnosno korisnika prikazanog područja u grafičkom prilogu, koji će dati svoje mišljenje o ovom projektu „verdure” domaće proizvodnje.

Dražen PURIĆ ■ ■ Područje obuhvaćeno ovim projektom

Nova katastarska izmjera za područje između lučice Rova i uvale Draga

Tijekom ožujka ove godine nastavljeno je izlaganje nove katastarske izmjere i obnova zemljišnih knjiga za k.o. Malinska – Dubašnica. U tijeku je izlaganje za po-

dručje između lučice Rova i uvale Draga, a s južne strane omeđeno županijskom cestom između Bogovića i Vantačića. Do sada je u navedenoj zoni izlaganja prvi put izložena sva-ka novoformirana čestica, a na dio čestica zainteresirane su strane uputile nešto više od 100 prigovora koji se sada rješa-

■ Sudska savjetnica Marija Turina i administratorica Stanislava Kauzlarić, u komisiji suda na adresi Dubašljanska 78.

NAŠI ZVONI ■ 7

OPĆINA

Malinska na Božićnom sajmu u Großhabersdorfu

U sklopu međunarodne suradnje s općinama Groß-habersdorf (Njemačka), Aixe-sur-Vienne (Fran-cuska) i Swieciechowa (Poljska) i ove je godine

delegacija u sastavu Mario Mihaljević, Irena Ilić, Nikica Zakrajšek, Danijel Dujmović, Gordana Stanković i Katica Cvelić predstavljala Općinu Malinska-Dubasnica na Bo-žićnom sajmu u Großhabersdorfu, 7. i 8. prosinca.

Na prodajnom štandu ponuđeni su domaći proizvodi našega kraja uz podjelu promidžbenih materijala Turistič-ke zajednice. Domaćini su, kao i svake godine, dokazali svoje iznimno gostoprimstvo primivši nas u svoje domove. Vrijednost i bogatstvo sjedinjenja različitih kultura i obi-čaja, ponovno je dokazana u dobrom društvu prijatelja iz bratimljenih općina.

K. C. ■Nova katastarska izmjera za područje između lučice Rova i uvale Draga

112 puta donijeli su poklonPotkraj ljeta posjetio nas je u Malinskoj već dugo vremena

poznati dobrotvor i humanitarac gospodin Günter Geier iz Bavarske u društvu supruge Ute. Sada već pomalo dav-

nih ratnih godina, tijekom Domovinskog rata, od 1991. godine do današnjih dana, s više njemačkih udruga, a posebice s pozna-tom njemačkom humanitarnom organizacijom Ein Herz für Kinder (Jedno srce za djecu) te Nachbar in Not (Susjed u potrebi) dopremio je sveukupno 111 humanitarnih pošiljaka. Nerijetko s po tri kamiona i šlepera prepuna hrane, odjeće i obuće, a u ka-snijim razdobljima s osobnim i kombi vozilima prepunima igračaka i slatkiša na područje Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Kosova. Mnogi će ga se sjetiti i iz ovih zadnjih nekoliko go-dina kada je redovito početkom mjeseca siječnja dječjim vrtići-ma našeg otoka i dječici znao poslati čokolade, kekse i lutke u velikim količinama.

Počeci su mu bila odredišta Caritasova skladišta i domovi za nezbrinutu djecu, izbjeglice i protjerane sa svojih kućnih pra-gova u njihovim privremenim prebivalištima na području Hr-vatskog zagorja, Zagreba, Moslavine, Karlovca, Gorskog kotara, a onda sve više za sve one koji su bili smješteni u nama bliskim mjestima Križišću, Rijeci te u Haludovu. Iz tih vremena počinje i posebna suradnja i pomoć Samostanu sv. Ane u Rijeci na Pod-murvicama koji su Günter i Ute i ove godine posjetili, te 112. put donijeli poklon, uvijek nasmiješenoj bivšoj ravnateljici č. se-stri Suzani Samardžić koja je 25 godina iznimno uspješno vodi-la Caritasov dom za žene i djecu Riječke nadbiskupije. Nakon kratkog druženja u prostorijama samostana i crkve, prisjetili su se brojnih događaja, počevši od 1993. godine, tužnih i radosnih sudbina ljudi kojima su pomogli. Za kraj zaželjeli su međusob-no jedni drugima još barem malo zdravlja jer su u poodmakloj životnoj dobi, te još puno lijepih trenutaka uz izreku: Dobro je činiti dobro, pomoći klonulom i potrebitom, ali uz materijalnu po-moć, i onu duhovnu, uz molitvenu nakanu za mir i opće dobro.

Robert A. KRALJIĆ ■

Humanitarno djelovanje Güntera Geiera i Ute Geier

■ Časna sestra Suzana Samardžić i bračni par Geier

vaju. Za dio prigovora još je potrebno provesti terenske uvi-đaje i ponovna mjerenja te će se podaci s terena ponovno predočiti strankama. Ukoliko se izlaganje nastavi dosadaš-njim intenzitetom, nadamo se da će se ova zona završiti u prvim mjesecima sljedeće godine, nakon čega se ostavlja pri-mjereni rok za prigovore u ispravnom postupku. Potom cije-la zona, kao što je bio slučaj i s prethodnom zonom Porta i Vantačića, kreće u upotrebu.

Izlaganje se provodi, kao i do sada u Malinskoj, na adresi Dubašljanska 78, gdje o svemu katastarska komisija i komisija suda daju detaljne informacije.

Renato ŽIC ■ ■ Malinskari na Božićnom sajmu

NAŠI ZVONI ■ 8

OPĆINA

10. obljetnica prijateljstva općina

Folklorno društvo na proslavi u Lovasu

Susret delegacija pobratimljenih općina u Esslingenu

U Lovasu je od 20. do 22. rujna obilježena

U povodu 10. obljetnice Povelje prijateljstva između Opći-ne Lovas i Općine Malinska-Dubašnica, a u okviru programa 22. Miholjskih dana, izaslanstvo Općine Ma-

linska-Dubašnica boravilo je u najistočnijoj županiji, u prijatelj-skoj Općini Lovas, od 20. do 22. rujna.

Suradnja i prijateljstvo tih općina započelo je za vrijeme prognaničkih dana kada su Dubašljani primili Lovaščane na svoj otok, čime je Malinska mnogima postala drugi dom. Tih su se vremena u svojim obraćanjima prisutnima, prisjetili tadašnji na-čelnici, domaćini Željko Cirba i Stjepan Milas, te gostujući An-ton Spicijarić, a o nastavku uspješne suradnje i prijateljstva govo-rili su današnji načelnici, Tanja Cirba i Robert Anton Kraljić.

Budući da su domaćini 21. rujna obilježavali i Dan prijatelja Općine Lovas, manifestaciji su prisustvovali i vukovarski-srijem-

ski župan Božo Galić koji je svim gostima poželio dobrodošlicu; Leo Radaković, načelnik Općine Pinkovac (Guttenbach) iz Au-strije, područja gdje stoljećima žive gradišćanski Hrvati; načelnik prijateljske Općine Tar-Vabriga Nivio Stojnić sa suradnicima; te prvi put Miroslav Leško, načelnik slovačke Općine Fulianka.

Nakon službenog protokola, započelo je 22. Miholjsko kolo u kojem je sudjelovalo i Folklorno društvo Kulturno-umjetničke udruge Dubašnica. Uslijedila je večera u lovaskom domu kulture uz mnoštvo pjesme i plesa.

Ivana DUBROVIĆ ■

Folklorno društvo Kulturno-umjetničke udruge Dubašnica otputovalo je 20. rujna u Lovas gdje je svojim nastupom uveličalo proslavu obilježavanja 10 godina od potpisivanja

Povelje o prijateljstvu između Općine Lovas u Vukovarsko-sri-jemskoj županiji i naše Općine. Na put je krenulo 37 djece (osnovnoškolaca i srednjoškolaca) u pratnji osmero odraslih članova Udruge. Idući prema Vukovaru posjetili smo Državnu ergelu lipicanaca u Đakovu, prošetali središtem grada i nakrat-ko razgledali đakovačku katedralu sv. Petra. Smjestili smo se u vukovarskom Učeničkom domu u Borovom naselju.

Sljedećeg dana razgledali smo u pratnji naših domaćina iz Lovasa Muzej Vučedolske golubice te zapalili svijeće na Me-morijalnom groblju i Ovčari. Nakon kraće šetnje središtem Vu-kovara uputili smo se prema Lovasu. Sudjelovali smo u sveča-nom objedu u povodu obilježavanja obljetnice, i potom se započeli pripremati za nastup. Zajedno s domaćinima i njiho-vim gostima (kulturnim društvima iz Čapljine, Osijeka i Sri-jemske Mitrovice) sudjelovali smo u tradicionalnom mimoho-du „Miholjsko kolo” koje se ove godine održalo 22. put. Svi

zajedno otplesali smo drmeš i zatim krenuli prema dvorani gdje su svoje tradicijske plesove i pjesme predstavili sudionici „Mi-holjskog kola”. Na zajedničkoj večeri i zabavi nastupili su tam-buraši KUD-a Ivan Goran Kovačić iz Lovasa. Idući smo se dan vratili na Krk, ali smo prije toga iskoristili prigodu i otišli u Vinkovce na početak svečanog mimohoda 54. Vinkovačkih je-seni i revije konjskih zaprega. Uživali smo u raznolikosti nošnji i običaja Lijepe Naše i zatim se uputili prema Malinskoj.

Doris ŠABALJA ■

■ Susret u Lovasu

■ Sudionici sastanka u Esslingenu

■ Članovi KUU Dubašnica na mimohodu 22. Miholjskih dana

NAŠI ZVONI ■ 9

OPĆINA

EU projekt ARCA ADRIATICA

Članovi Centra izvrsnosti Općine održali prvi sastanak

Članovi nedavno osnovanoga Centra izvrsnosti u Velikoj su vijećnici, 27. studenog, održali prvi sa-stanak. Centar izvrsnosti je tim sastavljen od

stručnjaka iz raznih područja koji će svojim djelovanjem zajednički osigurati razvoj i brendiranje turističkog proi-zvoda u Općini s visokom razinom kvalitete turističkih sadržaja i ponude.

Na sastanku je analizirana organizacija Prve Smotre i regate tradicijskih barki Homo na jidra, održane 17. i 18. kolovoza, ali je i započela organizacija istoimene regate koja će se održati sljedeće godine u rujnu. Potom je bilo riječi o kriterijima i uvjetima provedbe natječaja za obno-vu dviju tradicijskih barki. Na kraju sastanka, načelnik Robert A. Kraljić, obavijestio je o fazama javne nabave i izgradnje Interpretacijskog centra pomorske baštine u Malinskoj.

Ivana DUBROVIĆ ■

Predstavnici Općine Malinska-Du-bašnica, općinski načelnik Robert Anton Kraljić, pročelnik Bernard

Cvelić, te više stručne suradnice Katica Cvelić i Ivana Dubrović, sudjelovali su na trodnevnom susretu s delegacijama zbratimljenih općina iz Francuske (Aixe-Sur-Vienne) Poljske (Święciec-howa) i Njemačke (Großhabersdorf ). Na tom su susretu dogovorene aktivnosti međusobne suradnje partnerskih općina u 2020. godini. Domaćin ovogodišnjeg susreta bila je njemačka Općina Groß-habersdorf koja je susret organizirala ne-daleko od Stuttgarta, u gradu Esslinge-nu.

Domaćini su nam organizirali ra-zgledavanje grada uz stručnog vodiča pa smo tom prilikom vidjeli brojne zname-nitosti.

Cjelokupni program trajao je od 18. do 20. listopada, a njemačka Općina Großhabersdorf osigurala nam je hotel-ski smještaj i prehranu.

Ivana DUBROVIĆ ■

Sastanak projektnih partnera u Cesenaticu

U Muzeju maritimne baštine, u Općini Cesenatico (Italija), 19. i 20. studenog održani su koordinacijski sastanak i sjednica Upravnog odbora 10 partnera okupljenih na

projektu ARCA ADRIATICA, koji se provodi u okviru Progra-ma prekogranične i teritorijalne suradnje Interreg V-A Italija-Hrvatska. Iz Općine Malinska-Dubašnica radnom su sastanku sudjelovali voditeljica projekta Ivana Dubrović, općinski vijećnici Franko Kraljić i Nikola Jurić, te direktor Turističke zajednice, Daniel Manzoni. Na koordinacijskom sastanku raspravljalo se o aktivnostima koje su u toku, i o onima koje će se ostvariti do kra-ja projekta. U narednom razdoblju Općina Malinska-Dubašnica provest će natječaj za obnovu dviju tradicijskih barki, a u pripre-mnoj je fazi izvedbeni projekt za postav Interpretacijskog centra.

Glavni je cilj projekta razviti zajednički turistički proizvod koji istodobno valorizira, čuva, štiti i promiče bogatu pomorsku baštinu pograničnog područja. Ukupna vrijednost projekta iznosi 23,5 milijuna kuna, od čega su 85 posto europska sredstva. Pro-jektni budžet za Općinu Malinska-Dubašnica iznosi 2,35 miliju-na kuna, a dovršetak projekta predviđa se do lipnja 2021. godine.

Ivana DUBROVIĆ ■

Susret delegacija pobratimljenih općina u Esslingenu

■ U Muzeju maritimne baštine u Cesenaticu

TURIZAM

NAŠI ZVONI ■ 10

Peti susret održan je u Malinskoj

Nagrađeni zaslužni pojedinci za razvoj malinskarskog turizma

Udruga nezavisnih gradonačelnika, načelnika i vijećnika Hrvatske

Udruga nezavisnih gradonačelnika, načelnika i vijećnika dje-luje u Republici Hrvatskoj od 2017. godine kao koordina-cija nezavisnih gradonačelnika, načelnika i vijećnika iz cije-

le Republike Hrvatske, s ciljem projektne suradnje i povećanja nadležnosti upravljanja gradovima i općinama. Udruga svake godi-ne u proljeće i jesen održava nacionalni susret i stručno savjetova-nje na razne teme iz područja odnosa središnje državne vlasti s lo-kalnom samoupravom. Tako je njihov 5. Nacionalni susret i struč-no savjetovanje, u organizaciji Udruge nezavisnih, održano 25. li-stopada u Sportskoj dvorani Osnovne škole Malinska-Dubašnica.

Domaćini ovoga skupa bile su općine Malinska-Dubašni-ca, Dobrinj, Kostrena i Grad Vrbovsko, a dobrodošlicu je pože-lio načelnik Općine Malinska-Dubašnica, Robert Anton Kra-ljić. Nazočne je pozdravio i predsjednik Udruge nezavisnih, gradonačelnik Knina Marko Jelić.

Stručno je savjetovanje bilo podijeljeno u tri dijela. U pr-vom je dijelu skupa bila tema Planiranje proračuna i fiskalna od-govornost – aktualnosti, za koju je uvodnu riječ dao državni taj-nik Ministarstva financija, Zdravko Zrinušić. Temu je iscrpno obradila Mladenka Karačić, načelnica Službe za državno raču-novodstvo i računovodstvo neprofitnih organizacija u Državnoj riznici Ministarstva financija te zamjenica predsjednice Izvrš-nog odbora Zajednice prakse za proračun – PEMPAL-a (Pu-blic Expenditure Management Peer-Assisted Learning).

U drugom je dijelu skupa tema bila (Ne)očekivani izazovi u procesima prostornog planiranja na lokalnoj razini (s osvrtom na odnose sa županijskom i državnom razinom), o čemu su nazočne upoznali potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i pro-stornog uređenja, Predrag Štromar, pomoćnik ministra Milan Rezo  te direktor Urbanističkog instituta Hrvatske  Ninoslav Dusper sa suradnicima.

U trećem dijelu Turističku zajednicu otoka Krka predsta-vila je Dina Blažević, o Potencijalima suradnje Hrvatskoga Crve-nog križa i jedinica lokalne samouprave, nazočne je upoznao izvršni predsjednik HCK-a  Robert Markt, a izvanredni pro-fesor Saša Drezgić s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci govorio je o Važnosti stvaranja povoljnog poslovnog okruženja u lokalnim samoupravama.

Milovan KIRINČIĆ ■

Svečano obilježena 110. obljetnica organiziranog turizma u Malinskoj

Dana 13. rujna održana je svečana sjednica TZO Malin-ska-Dubašnica u povodu obilježavanja 110 godina or-ganiziranog turizma u Malinskoj. Svečanost je održana

u hotelu Riva u Malinskoj, prvom hotelu na otoku Krku s pet zvjezdica, otvorenom potkraj mjeseca svibnja ove godine.

Nakon tradicionalne mantinjade u izvođenju članova KUU Dubašnica, predsjednik Skupštine i načelnik Općine Malinska-Dubašnica, Robert Anton Kraljić, zahvalio je uzvanicima na dolasku. Predstavnici Primorsko-goranske županije, Turističke zajednice Kvarnera i Turističke zajednice otoka Krka obratili su se domaćinima, a uručeni su i prigodni pokloni. S posebnim za-dovoljstvom pozdravljeni su svi prisutni dosadašnji predsjedni-ci, tajnici ili direktori Turističkog društva / Turističke zajednice, direktori turističkih zajednica s otoka Krka, članovi Nadzornog odbora, Skupštine i Vijeća TZO Malinska-Dubašnica.

Ostavili su neizbrisivi tragTom su prigodom dodijeljene zahvalnice svim pojedinci-

ma koji su svojim djelovanjem ostavili neizbrisivi trag u pro-midžbi i razvoju malinskarskog turizma. Nagrade su dobili:

■ Nezavisni gradonačelnici, načelnici i vijećnici na susretu u Malinskoj

■ Svečana sjednica TZO Malinska-Dubašnica održana je u hotelu Riva.

■ Majda Šale, direktorica Turističke zajednice otoka Krka uručila je prigodni poklon Danielu Manzoniju, direktoru Turističke zajednice općine Malinska-Dubašnica.

NAŠI ZVONI ■ 11

TURIZAM

Dinko DečevIako je već u mirovini, svakog jutra na malinskarskoj šetnici za-jedno sa zaposlenicima Komunalnog društva Dubašnica, pažlji-vo brine o čistoći Malinske i Dubašnice s osmijehom na licu.

Borislav Dragičević Više od 35 godina radi u Malinskoj, najviše u ugostiteljstvu kao kuhar; prethodno je bio krupje u casinu nekadašnjeg hotela Pa-lace. Posljednjih 20 godina radi u hotelu Malin, a dogodine od-lazi u zasluženu mirovinu kao šef kuhinje toga hotela.

Nino HržićGlavni je koordinator među ugostiteljima tradicionalne Sense, te čelnik Udruženja ugostitelja Malinske. Čest je suradnik i sponzor mnogih manifestacija.

Radojko OrlićAktivni je član Jedriličarskog kluba Malinska. Vodi organizaci-ju regata krstaša Kup Dubašnice, čijom je zaslugom Malinska dobila hidrometeorološku postaju.

Milena ŽicGodinama surađuje s Turističkom zajednicom općine Malin-ska-Dubašnica. Profesorica je hrvatskog jezika i povijesti umjetnosti u mirovini, te bivša ravnateljica OŠ Malinska. Ku-stosica je u Galeriji sv. Nikole.

Olivera MirkovićU suradnji s Turističkom zajednicom, osmislila je projekt Ma-linska Music i već 13 godina organizira koncerte klasične glazbe u atriju Samostana sv. Marije Magdalene u Portu. Vlasnica je Glazbene škole Mirković koja je svoju podružnicu u Malinskoj imala punih 25 godina.

Ivan PetršorićZaslužan je već 14 godina za koordinaciju rada svih komunal-nih djelatnika i sukladno tome za uređenje svih javnih površina u Općini. Prvi je i do sada jedini direktor Komunalnog društva Dubašnica koje neizostavno sudjeluje u manifestacijama u or-ganizaciji TZO Malinska-Dubašnica.

Nediljko Vučetić, ml.Od veljače 2006. do studenog 2017. godine obavljao je dužnost direktora TZO Malinska-Dubašnica. Trenutno je na radnom mjestu direktora hotela Malin. Predsjednik je Športskoga stre-ljačkog kluba Dub i tajnik Udruge Dubašljanskih kolejana; za-ljubljenik je u sport.

110 balona dobrih željaNakon dodjele zahvalnica, svi su se uzvanici uputili prema

Galeriji sv. Nikole gdje je otvorena izložba starih fotografija i razglednica Malinske pod nazivom Retrospektiva malinskarskog turizma. Tom su prigodom učenici Osnovne škole Malinska-Dubašnica, pod vodstvom Milene Žic, kao mali turistički vodi-či, pripremili recitale kojima su prikazali suživot Dubašljana i Malinskara, te sve ljepote kojima su okruženi.

Nakon priredbe svi uzvanici su uz pjenušac pustili 110 ba-lona dobrih želja, te se uputili natrag prema hotelu Riva na pri-godni domjenak uz nastup Melanija Acoustic tria. Veliko slavlje doživjelo je svoj vrhunac na rivi u večernjim satima. Malinskar-ski ugostitelji zajedničkim su snagama pripremili bogatu ga-stronomsku ponudu, a nastup klape Rišpet i slavljenički piro-muzički vatromet na najljepši su mogući način zaokružili ovaj jubilej.

Iskreno želimo zahvaliti svim dionicima malinskarskog tu-rizma na ustrajnom marljivom radu, a uz ponavljanje prošlogo-dišnjih, rekordnih turističkih brojki, zajedno nastavljamo gradi-ti održivi turizam, budućnost na korist svih stanovnika Općine Malinska-Dubašnica.

Daniel MANZONI ■

■ Zahvalnicu Turističke zajednice općine Malinska-Dubašnica primila je i Milena Žic. Na fotografiji s Robertom Kraljićem i Danielom Manzonijem.

■ Uzvanici su pustili simboličnih 110 balona za isto toliko dobrih želja.

■ S otvorenja izložbe Retrospektiva malinskarskog turizma

NAŠI ZVONI ■ 12

DANI OPĆINE

Domaćini – a ne iznajmljivačibaštine, gdje ih je dočekao načelnik Robert A. Kraljić koji im je uputio prigodne riječi i govorio o Kući dubašljanske baštine i njezinom značenju. Tom su prigodom degustirali maslinovo ulje OPG-a Utla, sok od aronije Antona Cvelića i med Ivice Žgombića. Osladiti su se mogli slasticom od svježeg sira, masli-novog ulja, meda i suhe smokve. Zatim smo otišli do arheološ-kog nalazišta Cickini u Sv. Vidu.

Slab odaziv za druženje sa SlunjanimaIstoga je dana nakon večere, u hotelu Malin gdje su bili

smješteni, organiziran neformalni zajednički sastanak na kojem su bili pozvani svi iznajmljivači Općine Malinska-Dubašnica kao i ostale zainteresirane osobe i djelatnici u turizmu. Raspravljalo se o raznim temama, kao što su HRT pristojbe, odvoz smeća, su-radnje između turističkih zajednica, lokalnih samouprava i iznaj-mljivača, boravišnoj pristojbi, novim zakonima i drugom.

Na brojna pitanja odgovarao je Nedo Pinezić koji nas je i na početku izlaganja i odgovora na pitanja, odmah ispravio i rekao da mi nismo iznajmljivači, nego smo domaćini, koji ugo-šćuju goste u svojim domovima. Zamolio nas je da naziv iznaj-mljivači „izbacimo” iz našeg rječnika i naziva.

Nakon sastanka svi smo zajedno bili pozvani na zajednič-ko druženje i bolje međusobno upoznavanje uz živu glazbu koju je za nas organizirala TZ Grada Slunja u restoranu Noštro-mo. Ovom druženju, nažalost, mali se broj naših domaćina odazvao, što moram priznati da je žalosno.

Važno je povezivati udruge obiteljskog smještaja

U nedjelju nakon doručka pokazali smo im uz stručno vo-đenje grad Krk i Bašku te su mogli sve o našem otoku saznati uz stanku za objed u OPG-u Magriž Mirjenka Mrakovčića u Lakmartinu.

Udruga obiteljskog smještaja i direktor TZ-a Slunja zahvalni su nam na gostoprimstvu, organizaciji i odvojenom vremenu za njih, te se raduju ponovnom dolasku u Malinsku. Također nas po-zivaju na uzvratni izlet u Slunj – Rastoke, planiran za sljedeću go-dinu potkraj travnja. Svi koji su zainteresirani mogu se već sada javiti našoj Udruzi Mali Dub na mail: udrugamalidub@gmail.com ili na broj 091 546 1061, radi okvirnog broja polaznika. De-taljne informacije i točan datum izleta objavit ćemo pravodobno.

Smatramo da bi ovakve vrste izleta i sastanaka trebalo iskoristiti za unaprjeđenje naše prakse kao domaćina, ali i za stjecanje novih poznanstva, prijateljstava, a možda i poslovnih suradnika. Ponukani iskustvom ovoga susreta, možemo reći da su povezivanja udruga obiteljskog smještaja važna radi obostra-nog podizanja kvalitete usluga, razvoja destinacija i zastupanja zajedničkih interesa. A upravo od domaćina Slunj – Rastoka možemo puno toga naučiti i uzeti ih za odličan primjer. Stoga se nadamo da će se uzvratnom izletu potkraj travnja odazvati što više naših domaćina te ostale zainteresirane osobe i djelatni-ci u turizmu i gastronomiji.

Gordana STANKOVIĆ ■

Udruga obiteljskog smještaja Slunj, zajedno s Turističkom zajednicom Grada Slunja, od 30. studenog do 1. prosin-ca, posjetila je našu Udrugu Mali Dub, Općinu i otok

Krk radi razmjene iskustava, informacija i problematike iznaj-mljivača te upoznavanja prirodnih ljepota i kulturne baštine na-šeg područja. Stoga nam je bila velika čast da smo ih mogli ugostiti i bar nakratko im pokazati našu Malinsku i otok.

U subotu, 30. studenog, imali smo zajednički objed u ko-nobi Intrada nakon kojeg smo im pokazali Kuću dubašljanske

■ Ispred Kuće dubašljanske baštine

Tri nova zakona o turizmu

Od 1. siječnja 2020. godine na snagu stupaju tri nova zakona o turizmu: Zakon o turističkoj pri-stojbi, Zakon o turističkoj članarini i Zakon o tu-

rističkim zajednicama.Zakon o turističkoj pristojbi propisuje da se ubuduće

visina pristojbe neće određivati uredbom Vlade, nego će određivati županijske skupštine na temelju mišljenja turi-stičkog vijeća lokalne turističke zajednice. Ministar će pra-vilnikom propisivati samo minimalne i maksimalne iznose. Također, „brišu” se turistički razredi, a paušal turističke pri-stojbe za glavne (a od 2020. godine i pomoćne) ležajeve izjednačuje se za sve iznajmljivače na području općine.

Za novi Zakon o turističkoj članarini, najbitnije je ista-knuti kako će se članarina za privatne iznajmljivače i OPG-ove novim modelom plaćati u paušalu, odnosno po krevetu.

Prema novom Zakonu o turističkim zajednicama, re-definira se i raspodjela sredstava prikupljenih od turističke pristojbe te će se u budućnosti dva posto sredstava izdva-jati za projekte i programe udruženih turističkih zajedni-ca. To će omogućavati svim turističkim zajednicama Krka da zajednički prijavljuju velike projekte na razini otoka. 

Ovim putem ponovno pozivamo sve zainteresirane da prate našu mrežnu stranicu www.visitmalinska.com, te da se pretplate na MALINSKA NEWSLETTER, kako bi bili informirani o svim pravnim novostima, ali i novo-stima u vezi manifestacija i ostalih djelatnosti Turističke zajednice općine Malinska-Dubašnica.

Daniel MANZONI ■

Od 1. siječnja 2020. godine

NAŠI ZVONI ■ 13

TURIZAM

Sportske manifestacije produžuju turističku sezonu

Novi projekti

U nastojanju produljenja turističke sezone, ali i spoznaje da su outdoor aktivnosti (aktivan odmor poput trčanja, bicikliranja ili planinarenja) najzanimljiviji motiv dola-

ska gostiju u pred i posezoni, ove su godine, uz tradicionalnu 11. Jesensku biciklijadu, organizirane još dvije utrke – MALIN-ska Run potkraj rujna, te Malinska Trail početkom studenog. Hotel Malin, kao prvi nositelj „Run friendly” licence na otoku Krku, orijentirao je svoju ponudu upravo ovom tipu tržišta, čime se pokazao kao idealan partner u organizaciji navedenih manifestacija.

MALINska RunMALINska Run bila je jedna od 14 utrka u Hrvatskoj u

sklopu serijala RUN CROATIA. Trkači su krenuli s Jaza, te prošli cijelu malinskarsku obalu, Milčetiće i Bogoviće, i na tom im je putu predstavljen urbani dio Malinske s asfaltnom podlogom. Kako bi sve prošlo besprijekorno i sigurno, u orga-nizaciji utrke sudjelovalo je više od 25 volontera. Sudionici su mogli birati staze od 5 ili 10 kilometara, a na plaži hotela Ma-lin održana je i utrka za najmlađe. Sve je bilo popraćeno vatre-nim navijanjem obitelji i prijatelja prijavljenih trkača. Nakon utrke i zasluženog objeda te dodjele nagrada, organiziran je koncert grupe Colonia. Ovom manifestacijom zajedno smo se zahvalili ljetu, te ujedno u sportskom i vedrom tonu dočekali jesen.

Malinska Trail Premijerno izdanje utrke Malinska Trail, u prvoj polovini

studenog, privuklo je čak 270 trkača iz Hrvatske, Slovenije, Ita-lije, Mađarske, Srbije i Velike Britanije, te je zahvaljujući ovoj manifestaciji u našoj Općini ostvareno više od 150 noćenja. U dvije etape, od 14 i 24 kilometra, trčalo se šumskim putovima Dubašnice na području Vantačića i Porta, do Poljica i natrag. S obzirom na dobar odaziv i pozitivna iskustva većine trkača, za iduću je godinu u pripremi Malinska Outdoor Weekend koji će obuhvatiti trail trkače, planinare, bicikliste, pa i edukativne šet-nje nordijskog hodanja.

Daniel MANZONI ■

■ Pobjednici prvog izdanja utrke Malinska Trail

■ Start utrke MALINska Run

■ Cilj utrke bio je u atriju hotela Malin.(Snimio Ivan TOMAŠIĆ)

KULTURA

NAŠI ZVONI ■ 14

Nove vrijedne stranice o starini DubašniceU Malinskoj, 16. studenoga, predstavljena je nova knjiga Tomislava Galovića

TOMISLAV GALOVIĆ, O Dubašnici i njezinim ljudima. Prinosi za povijest dubašljanskoga kraja na otoku Krku (knjiga II.), Rijeka: Povijesno društvo otoka Krka, Krk – Općina Malinska-Dubašnica, Malinska – Naklada Kvarner, Novi Vinodolski (Krčki zbornik, sv. 73., Posebno izdanje Povijesnog društva otoka Krka, sv. 64.), 2019.

Ime Tomislava Galovića, sveučilišnog profesora, točnije do-centa na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučili-šta u Zagrebu, već je vrlo dobro poznato stanovnicima du-

bašljanskoga kraja, ali i čitavog otoka Krka. Naime, ovaj se po-vjesničar – rođenjem Slavonac, a djetinjstvom Malinskar – već godinama sustavno bavi svakovrsnim aspektima prošlosti Du-bašnice te Zlatnog nam otoka. Vrijedan rezultat ovih Galoviće-vih istraživanja jest mnoštvo veličinom različitih, uglavnom hi-storiografskih i kulturoloških tekstova o dotičnoj materiji, na temelju kojih se s pravom može kazati da je ovaj povjesnik, iako još relativno mlad, već sada jedan od vodećih stručnjaka za cje-lokupnu povijest Dubašnice i Krka, posebice za njihov srednjo-vjekovni odsječak.

Galovićev je najsvježiji te vrlo značajan prinos za povijest dubašljanskoga kraja knjiga O Dubašnici i njezinim ljudima (knji-

ga II.), nedavno objavljena u izdanju Povijesnog društva otoka Krka, Općine Malinska-Dubašnica te Naklade Kvarner iz No-vog Vinodolskog. Ova opsegom pozamašna publikacija – broji, naime, 655 stranica – zbir je Galovićevih tekstova i članaka koje je prethodnih godina uglavnom objavljivao u različitim stručnim, znanstvenim te inim časopisima i zbornicima, no neki su od njih pisani ciljano i prvi put objavljeni upravo u ovoj knjizi. Ona se tematski i konceptualno nastavlja na publikaciju istog naslova koju je autor objavio 2004. godine, a za koju je tada primio ugled-nu godišnju Državnu nagradu Hrvatskog sabora i Ministarstva znanosti i obrazovanja u kategoriji znanstvenih novaka.

Novi rezultati istraživanjaU dva stožerna poglavlja knjige O Dubašnici i njezinim lju-

dima II, koja su jednostavno naslovljena – Prostor i Ljudi, iščita-vajući povijesne izvore, kako stoji u recenziji doc. dr. sc. Antona Bozanića, …autor pridodaje dosadašnjim saznanjima nove rezul-tate istraživanja koji čitateljima približavaju prostor i vrijeme na-ših predšasnika na ovim prostorima i čine ih zanimljivijim...

Ovo Galovićevo djelo, kako dodaje Bozanić, u mnogočemu obogaćuje otočnu historiografiju. U svojoj, pak, recenziji ove knjige izv. prof. dr. sc. Franjo Velčić ističe da autor …znanstvenom po-vijesnom akribijom donosi pregršt novih spoznaja i detalja o svojoj Dubašnici – Malinskoj kojima pristupa kritički, ne donosi konačne zaključke, već postavljajući nova pitanja, potiče na daljnje prouča-vanje i rasvjetljivanje bogate lokalne povijesti. Velčić dalje napo-minje da je ova publikacija …zapravo zbornik prikupljenih starih i novih podataka o Dubašnici, svojevrsna kronika ponekih važnih zbivanja i osoba, te ne kani biti zaokružena, konačna cjelina već bogatstvom mnogih nepoznatih detalja nudi bogati radni materijal za jedno sveobuhvatnije sagledavanje dubašljanskoga kraja kao di-jela otoka Krka…

Dana 16. studenog u Sportskoj je dvorani Osnovne škole Malinska-Dubašnica knjiga O Dubašnici i njezinim ljudima predstavljena zainteresiranoj javnosti. O ovome su djelu tada govorili njegovi sunakladnici: Robert Anton Kraljić, načelnik Općine Malinska-Dubašnica; Franjo Butorac, direktor Naklade Kvarner i Milan Radić, predsjednik Povijesnog društva otoka Krka (koje ove godine slavi jubilarnu 50. obljetnicu utemelje-nja) te njegovi recenzenti Anton Bozanić i Franjo Velčić, pre-kaljeni crkveni povjesničari i svećenici Krčke biskupije. Mode-rator je ovoga skupa, koji je okupio dvjestotinjak Dubašljana, Krčana i prijatelja Dubašnice, bio Perica Dujmović, koji je ujedno i urednik ove opsežne historiografske publikacije.

Načelnik Kraljić, pozdravivši sve nazočne, istaknuo je da je vrlo zadovoljan što je jedna ovakva knjiga o dubašljanskoj povi-

■ Brojna publika pokazala je veliki interes za najnoviju Galovićevu knjigu.

■ Tomislav Galović

NAŠI ZVONI ■ 15

KULTURA

jesti i njezinim istaknutim pojedincima napokon dostupna jav-nosti. Franjo Butorac zaključio je da stvaranje i predstavljanje ovakvoga jednog djela mora biti svojevrsna svečanost za svaku lokalnu sredinu. Dubašnica je njime svrstana na popis malo-brojnih hrvatskih općina koje su tako detaljno obrađene iz hi-storiografske vizure. Milan Radić istaknuo je da je ova knjiga izdana u povodu obilježavanja 50. obljetnice Povijesnog društva otoka Krka te je čestitao i zahvalio autoru na novim prikuplje-nim spoznajama objavljenima u ovoj bogato ilustriranoj i opre-mljenoj knjizi.

Općinska vlast neprekidno financira ovakve projekte

Vlč. Anton Bozanić zamijetio je fenomen svojevrsne vrlo pozitivne i značajne inflacije publikacija u posljednje vrijeme, koje se dotiču, bilo dijelom ili pak isključivo, dubašljanskog po-dručja. U tom je kontekstu istaknuo Galovića kao marljivog povjesničara koji se mladenačkim žarom svoje darovitosti pot-puno posvećuje izučavanju kulturno-povijesne baštine svojega zavičaja.

Vlč. Franjo Velčić izrazio je zadovoljstvo velikim odazivom slušateljstva, što u konačnici najbolje svjedoči da se na ovom prostoru itekako cijeni ovakva vrsta intelektualnog rada i zala-ganja. Autor i urednik knjige posebno su zahvalili Općini Ma-linska-Dubašnica, a posebice njezinom sadašnjem načelniku Robertu Antonu Kraljiću, te prošlom načelniku Antonu Spici-jariću, jer je općinska vlast, od osnutka suvremene općine po-četkom 90-ih godina prošlog stoljeća, neprekidno imala afinite-ta i sluha za financiranje i organizaciju ovakvih i sličnih projekata. Također, Galović je vrlo dirljivo govorio o procesu stvaranja ove knjige te istaknuo da je posvećuje njegovu naža-lost prerano preminulom ocu Stanku. Na kraju je predstavljanja nadasve simpatičan osvrt na očevu knjigu dala autorova kći Marta, učenica 3. razreda Osnovne škole Otona Ivekovića u Zagrebu. Svi su nazočni dobili primjerak knjige i nastavili dru-ženje uz ugodan razgovor te ukusno iće i piće koje je pripremilo vrijedno osoblje malinskarskog restorana Noštromo.

Vrstan znalac i vrijedan proučavatelj dubašljanske prošlosti

Tomislav Galović se dosad već itekako dokazao kao istinski zaljubljenik u prošlost ovoga kraja, kao vrstan znalac i vrijedan proučavatelj njegovih znamenitosti. Ta i takva usredotočenost kod njega nije samo strogo znanstvenička te hladno objektivna. Kako bi i mogla biti kad mu je Dubašnica jednoć pružila dom i sjećanja, korijenje i djetinjstvo?! Svoju zahvalnost prema ovome kraju Tomislav iskazuje kako najbolje umije, unutar svoje izabra-ne struke: minuciozno tragajući za nepoznatim, budeći prošlo te nu-deći pravo more faktografije i svježih uvida u mjesnu povjesnicu, uvi-jek vrlo trezveno, kao i svaki valjan povjesničar, svjestan činjenice da nam crpeći nadahnuće iz prošlosti sadašnjost daje nadu u čestitu budućnost. Razumno je zato očekivati da će ovaj uporan i vrijedan Dubašljanin slavonskog podrijetla i zagrebačke adrese još dugo vremena ugodno iznenađivati člancima i knjigama o ovome sje-vernojadranskom kraju, pisati o našim precima i podučavati nas o nepoznatoj prošlosti naše voljene Dubašnice.

Perica DUJMOVIĆ Snimio Milovan KIRINČIĆ ■

„Pěsmice” Šimuna Milovčića (iz 19. stoljeća)U drugoj polovini 19. stoljeća Šimun Milovčić rukom je

zapisao 11 lirskih pjesama ljubavnog sadržaja pod na-slovom „Pěsmice” (tj. „Pjesmice”). Ta se mala zbirka, od

ukupno 18 rukom ispisanih stranica meko uvezanih u jedan sveščić formata 10,5 x 16,5 centimetara, čuva u Odsjeku za et-nologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu (nekoć Odbor za narodni život i običaje Jugoslavenske akade-mije znanosti i umjetnosti) pod signaturom: SZ 133. Slično je učinio i pop Mihovil Mužinić Mužina kada je sastavio zbirku „Narodne pjesme iz Dubašnice na otoku Krku, 1877-1890.” Ta zbirka sadrži devet kraćih lirskih pjesama.

Time su i Milovčić i pop Mužinić Mužina htjeli zabilježiti i sačuvati usmenu tradiciju, ali i nematerijalnu baštinu dubašljan-skog kraja i otoka Krka kroz prizmu narodnog života i običaja.

Milovčićeva se zbirka sastoji od sljedećih pjesama: 1. Pě-smica (Obašal sam / Do devet gradovah); 2. (Razboli se junak i divojka); 3. (Anica se materi / plakala – prekriženo, op. a./ moli-la); 4. (Jelenina majko); 5. (Sveta Katarina / Bila si jedina); 6. (Krušvica se potresuje / Verhom zelena); 7. (Ko bi moja bila / Smanu biš hodila); 8. (Antone brajne moj / Velo dobro moje); 9. (Li-epe su mi od javora grane); 10. Prošnja dažda (Perporuša hodila); 11. (Zrasla je murvica).

Tu ćemo malu zbirku, kao i onu popa Mužinića Mužine, u dogledno vrijeme tiskom objaviti.

Tomislav GALOVIĆ ■

NAŠI ZVONI ■ 16

KULTURA

Arheološko nalazište Cickini i nadalje će se istraživati

Ljetna škola glagoljice Barba Branka 2019.

Na arheološkom lokalitetu Cickini, nedaleko od naselja Sveti Vid-Miholjice, sustavna arheološka istraživanja za-počela su 2002. godine. Istodobno su do 2014. godine

obavljani i radovi sanacije, konzervacije i prezentacije istraženih arhitektonskih ostataka. U tom dužem vremenskom razdoblju otkopana je crkva iz 5./6. stoljeća s krstionicom i pomoćnim pro-storijama, te djelomično stambeno-rezidencijalni kompleks.

Nakon nekoliko godina stanke, sustavna arheološka istra-živanja nastavljena su 2017. godine. Neprekidno se provode već tri godine i usmjerena su na istraživanje istočnog dijela stambe-no-rezidencijalnog kompleksa. Riječ je o kompleksu dužine više od 50 metara, u kojemu se nalazila velika dvorana s kontra-forima, stambene prostorije, cisterna za vodu, kuhinja te prostor s polukružnom apsidom i pomoćnim prostorijama.

Godine 2017, sjeverno od predvorja prostora s polukružnom apsidom, istražena je prostorija koja je služila kao kuhinja. Uz ve-lik broj odbačenih životinjskih kostiju i školjaka, od kojih najveću količinu čine kamenice i puž volak (Bolinus brandaris), pronađe-no je ognjište za pripremu hrane. Ognjište je nepravilnog kruž-nog tlocrta, a nalazi se u jugoistočnom kutu prostorije. Prekrive-no je slojem pepela te izrađeno od nabijenog kamenja koje je omeđeno slojem žbuke. U ovoj je prostoriji pronađena i velika količina ulomaka keramičkih posuda. Posebno je zanimljiv nalaz cjelovite uljanice koja se upotrebljava od kraja 4. te u 5. stoljeću.

Kako su granice kompleksa prema sjeveru većinom utvrđe-ne, nakon radova na prostoru kuhinje, istraživanje se usmjerilo južno od do sada otkrivenih struktura. Tako su otvorena dva kvadranta južno od prostora s polukružnom apsidom gdje su pronađene dvije dodatne pomoćne prostorije. Iz velike dvorane ulazilo se u istočnu prostoriju, a kroz nju u zapadnu. Na zidovi-ma, koji su sačuvani do najveće visine od 1,20 metara, pronađe-

ni su ostaci žbuke. Naime, svi zidovi otkrivenog objekta, barem s unutrašnje strane, bili su u potpunosti ožbukani debelim slo-jem žbuke u crvenkastom tonu. Iako je moguće da su ove dvije prostorije zapravo vanjski zid objekta, zidovi usporedni s cister-nom za vodu svakako se nastavljaju prema jugu. Uz nalaz kapi-tela, ovdje je 2018. godine pronađena i željezna alatka koja je služila za obradu kamena. Moguće je da se radi o željeznom dvošilju koji spada u klesarski alat, a rabio se za obradu kamena.

Pokretni arheološki nalazi predstavljeni su javnosti u Ar-heološkoj zbirci Cickini koja se može razgledati uz prethodnu najavu. U nadolazećim godinama predviđa se nastaviti s istraži-vanjima južnog dijela kompleksa kako bi se utvrdili njegovi ga-bariti i u potpunosti odredila tlocrtna situacija.

Jasna UJČIĆ GRUDENIĆ ■

Zalaganjem Katedre Čakavskog sabora Kornić i Općine Malinska-Dubašnica, u suradnji s Osnovnom školom Malinska-Dubašnica, održana je Ljetna škola glagoljice

Barba Branka 2019. Škola glagoljice nosi ime po nadimku Branka Fučića, vrsnog glagoljaša, koji je rođen doslovce preko puta škole, u Bogovićima.

Škola je radila u četiri tečaja – uglate, oble, kurzivne i tro-kutaste glagoljice. Predavači Lovro Krsnik, Nives Brnić, Kristi-na Brnić i Damir Kremenić otkrivali su tajne glagoljice marlji-vim polaznicima – Dubašljanima i vikendašima.

Tradicija je ove škole da se svi polaznici koji završe peti te-čaj potpišu na kamen koji se prenosi iz naraštaja u naraštaj. Ču-var kamena, Petar Kružić iz Porta, donio je kamen i na podjelu diploma u subotu, 13. srpnja u školi u Bogovićima. Predavači škole glagoljice, ravnateljica Osnovne škole Malinska-Dubašni-ca Nedeljka Turčić i načelnik Općine Robert Anton Kraljić, po-dijelili su diplome polaznicima ovogodišnje škole.

Damir KREMENIĆ ■ ■ Predavači i polaznici na završetku Ljetne škole glagoljice

■ S neznatnim prekidima, arheološko nalazište Cickini već se istražuje 17 godina.

NAŠI ZVONI ■ 17

KULTURA

Noć muzeja 2020.Noć muzeja u 2020. godini održat će se 31. siječnja i

bit će posvećena visokim obljetnicama velikih hr-vatskih muzeja. To se odnosi na 200 godina Arheo-

loškog muzeja u Splitu (1820.), 140 godina Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu (1880.), 152. godinu rada Stro-ssmayerove galerije starih majstora u Zagrebu te također u Zagrebu, 142. godinu rada Prirodoslovnog muzeja.

U Malinskoj ćemo toga dana obilježiti 20. obljetnicu rada Galerije sv. Nikole, izložbom iz našega fundusa. Pro-gram će početi, uobičajeno, u 18 sati i bit će to podsjetnik na učinjeno te razgovor o budućim projektima.

M. Ž. ■

Najava

Ljepota i važnost domaće riječiIzložba „Dubašljani govore – po domàću”, od 23. rujna do 17. listopada

Izložba „Dubašljani govore – po domàću” bila je postavljena u Kući dubašljanske baštine, u Bogovićima, od 23. rujna do 17. listopada. Svi prostori ovoga restauriranog objekta, već

djelomično namješteni s namjerom prikaza unutrašnjosti duba-šljanske kuće, ovom su prigodom izvrsno poslužili kao scena u koju se „ugnijezdila” navedena izložba.

Uvod izložbi pružio je klasični nijemi dokumentarni film „Krk 1938 – Najveći i najnapaćeniji otok Jadranskog mora” koji prikazuje mjesta otoka Krka kako ih je vidio i snimio poznati hrvatski snimatelj ukrajinskog podrijetla Aleksandar Gerasi-mov 1938. godine.

Prva polovina 20. stoljeća je razdoblje u kojem se u Dubaš-nici služilo govorom koji polako nestaje, a koji se htjelo zabilje-žiti i arhivirati za dalja istraživanja. No, zanimljivi snimljeni in-tervjui upravo su upućivali na potrebu upoznavanja javnosti s njihovim sadržajem. Stoga je Općina Malinska-Dubašnica, u suradnji s Osnovnom školom Malinska-Dubašnica i Udrugom Termen, organizirala ovu izložbu.

Snimljeni razgovori s DubašljanimaU jednoj su prostoriji na ekranu prikazivane snimke inter-

vjua snimljenih u Dubašnici s Antonom Bogovićem, Marijom Filipić i Jurom Filipićem (snimili su Ivica Brusić-Brujo i D. Maj-narić-Radošević 2017. godine), te Josipom Milovčićem (snimili su Ivica Tehomilić i D. Majnarić-Radošević 2017. godine). U drugoj su prostoriji prikazivani razgovori s Maricom Milčetić, Perom Tehomilićem i Josipom Bogovićem, snimljeni u New Yor-ku (snimili su Tonica Tehomilić i Ivica Tehomilić 2018. godine). Uz ekrane su na zidovima bili panoi s transkriptima razgovora.

Osim gledanja i slušanja govora po domàću, namjera je au-tora bila posjetitelje aktivno uključiti u sadržaj izložbe, pa su bili zamoljeni da na pripremljene A4 papire zapišu dijalektalne riječi, izraze, poslovice i sl. koje koriste ili ih pamte iz razgovora svojih baka i djedova. Te su listove zatim stavili na dva konopa razapeta u uvodnom prostoru izložbe. Prikupljeno je četrdese-tak listova (na kojima je na svakom bila zapisana jedna do dva-desetak riječi) koji su na taj način i sami postali dio izložbe.

Na otvorenju izložbe prigodnim su riječima govorili: autori-ca izložbe i kataloga Dunja Majnarić-Radošević; Anton Bogović je kratku anegdotu ispričao po domaću; Tonica Tehomilić je izvje-stila o svom radu u organiziranju snimanja u New Yorku, a uz ri-ječi zahvale izložbu je otvorio načelnik Robert Anton Kraljić. U stilu izložbe, domaći je trio (Marija Cerović, Vera Butković, Ivan Šabalja) izveo tradicijske napjeve ovoga kraja. Ugođaj je upotpu-nio domjenak s poznatim fritulama i presnacem.

Više od 250 posjetiteljaNa zatvaranju izložbe D. Majnarić-Radošević govorila je o

radu na izložbi, domaćom riječju su učenice Lorena Kosić i Mia Žužić recitirale stihove, prof. dr. Sanja Zubčić je dala stručni osvrt na akciju očuvanja dubašljanskog govora i izložbu, a na-čelnik Robert Anton Kraljić prigodnim je riječima zatvorio izložbu. Tradicijskom su glazbom ovo zatvaranje popratili Ivan Barbiš i Anton Gržetić.

Izložbu je pratio katalog u kojem su navedeni svi spome-nuti sudionici u radu na izložbi, dizajnerica likovne obrade pa-noa, plakata i kataloga Ivona Miloš, informatičar Marino Petr-šorić, koji je informatički obradio izložbeni materijal, te lektorica Mirna Wiewegh.

U izložbenim su prostorima ispred ekrana bile postavljene odgovarajuće (prilično rustikalne) klupe koje su za ovu izložbu ljubazno posudili fratri iz Samostana Marije Magdalene u Portu.

Iz Općine Malinska-Dubašnica brigu oko izložbe imale su Katica Cvelić i Ivana Dubrović.

Pri postavljanju izložbe pomogli su djelatnici Komunalnog društva Dubašnica i njihov zamjenik direktora, Toni Kraljić.

Izložbu je čuvala i bila stručnim uputama na usluzi posjeti-teljima Anita Šamanić, prema čijem je popisu znano da je u 21 radni dan izložbu (otvorenu po dva sata dnevno) posjetilo više od 250 ljudi, od kojih 20-ak pojedinaca i 12 razreda s nastavni-cama. Za uspješnu posjećenost zaslužna je posebno ravnateljica Nedeljka Turčić te nastavnice Osnovne škole Malinska-Dubaš-nica: Simona Šamanić, Marija Iličić i Petrica Mrakovčić, koje su sadržaj izložbe upotrijebile kako bi mladim naraštajima pri-bližile ljepotu i važnost domàće riječi.

Dunja MAJNARIĆ-RADOŠEVIĆ ■

■ Na izložbi se moglo osim gledanja i slušati govor po domàću. (Snimio Milovan KIRINČIĆ)

RAZGOVOR

NAŠI ZVONI ■ 18

Imena kantura ostaju zabilježena u povijesti kroz pjesme

Razgovarala Mirjana BOGOVIĆ

Sljedeće godine izlazi album pučke glazbe otoka Krka – Napisat ću ime moje – Dinka Barbiša i Đanija Barbiša

Dinko Barbiš, drugo je od petero djece Dinke i Antona Bar-biša. Sa suprugom Mirom u braku je 61 godinu te su se i sami odlučili na veliku obitelj i odgojili dvije kćeri i dva

sina: Jelku, Mirjanu, Đanija i Tončija. Dinko Barbiš je većini od nas poznat zbog svoje izvanredne muzikalnosti, prodornog glasa, savršenog sluha i talenta za više instrumenata, koje je sam naučio svirati. Više od ičega u životu voli glazbu te, kako kažu njegovi brojni unuci, od malena je primjerom pokazivao kako se kroz život u tuzi i u sreći, ide s pjesmom.

Početkom sljedeće godine bit će izdan album Dinka Barbiša i Đanija Barbiša Napisat ću ime moje, pučka glazba otoka Krka, s devet pjesama kojih je, unatoč zdravstvenim poteškoćama, uspješno snimio s bratom Đanijem.

Razgovarali smo s Dinkom, kako bismo u ovom blagdan-skom broju zabilježili njegovo djelo i predstavili ga kao osobu koja je svoj život posvetila ljubavi prema obitelji i glazbi.

■ Recite nam malo o svom odrastanju, gdje ste živjeli i išli u školu?

– Rojen san u Malinsku, na području Rupe, 1935. godine. Bili smo četiri brata i jedna sestra: Anton, pa san ja, pa Pavić, Katica i Đani. Kad mi je bilo šest let, šal san u školu i to tri leta, onda je bila pauza aš smo bili pod Talijanima. Kad je to pasalo, nastavil san hodit u školu u Bogović i nakon toga učit za zanat za brodograđevnog radnika. To san baš jako volil de-lat. Potle ča san se oženil, san još šal u školu na prekvalifikaci-ju za vozit traktor, kamion i bus tako da san to delal sve do penzije.

Žena Mira moja je jedina ljubav

■ Već ste 61 godinu u braku, kako ste upoznali Miru? – Mi smo se upoznali jako rano, imil san 17 let, a ona 15.

Još smo hodili u školu. Onda se hodilo na kuluk, znači bil si obavezan jedan od fameje hodit klanci porejivat da se more pa-sivat. Tako san ja šal od moje fameje, a ona od svoje. Ona je imila kopanjić, a ja motiku. I tako smo kopali pesak u jedan ja-rak i bit će da san njoj kadagod prekrcal taj kopanjić, aš ona je meni sav taj pesak stresla u postoli.

■ Namjerno? – Namjerno! I daj simo, daj tamo, meni je to zelo na žal, a

ja san već bil hitil oko na nju i tako ti je pomalo počelo. Ja san u to vrime zvonil Zdravu Mariju na zvonik večer, a ona je za svojih imila skužu da mora poć po mliko, samo da me pride vidit. Dugo smo se družili – oženili smo se kad je meni bilo 23, a njoj 21 leto. Ona je moja jedina ljubav. Ja san bil va nju zatreskan, ne moren ni reć kuliko. Oženili smo se i otili imit veliku fameju.

■ Kako je izgledalo vaše vjenčanje?– Naš pir je bil takov da smo se oženili u crikvu i potle smo

svi bili doma va jednu kamaru na vičeru. Prijatelji se ni moglo zvat, ni bilo mesta, muzike ni bilo. Ja san sopal na dvojkinje, so-pele tad nismo imili. Sam san naučil sopat i malu i veliku sope-lu, sve po sluhu, kako i dvojkinje i harmoniku. Uglavnon, fame-ja je pucala od smiha kad san sopal na dvojkinje.

■ Recite, kad ste počeli pjevati i tko vas je učio?– Kantan od mojega petoga, šestoga leta. Počel san kantat

kad san hodil zi gosti na kajić, njimi san kantal. To je bilo prvo nego ča san šal u školu. Kantal san pjesme ča su se onda kantale, ke su se svugde mogle čut: Marice divojko, Zibala Jane, Popuhnul je... Sve san sam naučil, čul san kako ih drugi kantaju, stariji od mene. Kantale su se po mjestima: Porat, Milčetić, Malinska i tako... Kad mi je bilo osan let, kantal san i maše – na nediju je zbor kantal zi orgulje, a ja san u šetemanu kantal maše za mrtvi, za živi… pomogal san svećenicima.

■ Dinko Barbiš: Kantan od mojega petoga, šestoga leta, prvo nego ča san šal u školu. (Snimila Sabina BARBIŠ)

NAŠI ZVONI ■ 19

RAZGOVOR

Glasi je bilo koliko se otilo

■ Jesu li vaši doma kantali?– Otac je kantal doma i kadagod ko je šal na tanac s nami,

je tamo kanteval.

■ Jeste li već onda pjevali s nekim?– Ne, ni bilo s kin. Stariji brat je potle škole šal u Pazin, tako

da san ko mlaji kantal sam. Kad san bil stariji, san kantal ili sâm – hodil san kantat naokolo zi harmoniku, ili zi kumpanjiju. Z braton Đanijen san počel kantat tek kašnje, kad se vrnul od Amerike.

■ Je li se kantalo u dva glasa ili kako?– Glasi je bilo koliko se otilo, aš je bilo i kvaritona i trikan-

tona... mi smo se ubacivali, izmišljali kako se bolje more to ukomponirat.

■ Kako ste postali voditelj crkvenog zbora?– Zbor je vodil Vinko Barbiš ki je sviral orgulje. U to vrime

san kantal drugi glas i bil san solist i u tome san jako užival. Kad je on šal ća, onda je prišlo tako da smo ostali mi sami, nas deset, dvanajst. Ja bin bil samo intonacije daval i dogovaral prvo maše zi svećenikon ča će se kantat, onda me je molil da ja to delan, me je angažiral, kako ću reć... mene i svih ostalih. Tako je bilo dok se Vinko ni vrnul. Potle, kad san šal u zanat, onda više nisan hodil odpivat, bil san ograničen. Tad san bil zvonar. Kad san šal u vojsku, moja žena – onda zaručnica, počela je svirat harmonij i vjerujem da je onda i vodila. Nakon tri leta san prišal nazad, oženili smo se i počel san delat. Vrimena je bilo sve ma-nje. Za vozit kamion san se staval oko tri, tri i pol ujutro. Potle vojske, celi život, hodil san u crikvu kantat kad god san mogal, aš san delal i nedije.

Ja san vavik kantal

■ Kakvu je ulogu imala glazba u vašoj obitelji? Jeste li učili djecu svirati i kantat?

– Oni su sve sami učili. Svirali su gitaru, bubnjeve, a Đani je hodil i u školu harmonike u Veju. Svi su jako muzikalni i po-gotovo hćere lipo kantaju. Kako i ja, i oni su hodili naokolo svi-rat kad su bile posebne prigode ili fešte.

■ Jeste li kantali samo kad ste bili veseli ili i kad ste bili žalosni?

– Vavik! Ja san vavik kantal! Ma nisan nikad bil žalostan. Nisan imil razloga za bit žalostan, osim kad su mi počeli umirat stariji...

■ Što je za vas muzika?– Muzika je za mene SVE! Ugođaj… Ja san to volil, ja san

bil zaljubljen u to, ja san kantal vavik sam; pa smo pjevali Mate Spicijarić, Osip Krčan pokojni i ja – tri glasi smo kantali često, po svude. Noći bi bili hodili po Malinski kantat, pud Zidarić, pud Porta, Oštrobradić i sve gori. Hodeć smo šli. I nismo jako vježbali, samo smo slagali na mesto. Kuda bimo pasivali, stariji bi otvorili puneštru i poslušali… i pljeskali!

■ Zašto se album zove Napisat ću ime moje?– Najbolje da pitate moju mnuku Sabinu. Ona to dela. Re-

kla je da ćemo tako nazvat album aš je to ime stare malinskar-ske pjesme ka govori o tomu kako će imena kantura ostat zava-vik zabilježena kroz pjesme.

Članovi Udruge Termen u ŠpanjolskojOd 5. do 8. studenog predstavnici Udruge Termen iz

Malinske – Sabina Barbiš, Toni Kraljić, Daniel Man-zoni i Ivan Car, posjetili su španjolski grad Bilbao. Pu-

tovanje je organizirano radi susreta s tamošnjom Udrugom Ubiqa koja se bavi foto, video i audio proizvodnjom te objavlji-vanjem. Istodobno, ta Udruga izobrazbom, te različitim socijal-nim i kulturnim projektima, podiže društvenu svijest. Putovanje je financirala Europska unija u sklopu projekta EPK Rijeka 2020.

Bilbao je grad divne arhitekture i bogate gastronomije te snažnog osjećaja za tradiciju. Poznati su i po tome što u tamoš-njem Nogometnom klubu Athletico Bilbao igraju igrači samo iz njihove pokrajine, Baskije.

Vrhunac je našega posjeta tom lučkom gradu, bio posjet Muzeju Guggenheim koji je projektirao jedan od najpoznatijih živućih arhitekata, Frank Gehry. Građevina je od titanija te se smatra jednom od najvažnijih objekata postmoderne arhitektu-re. U njoj se, među ostalima, nalaze djela Moneta, Van Gogha i Picassa te suvremenih majstora Anselm Kiefera i Gerhard Ri-chtera.

U Malinsku su se članovi Udruga Termen vratili bogatiji za jedno veliko iskustvo i spremni su za nove projekte kojima će obogatiti našu zajednicu.

Ivan CAR ■

■ Slijeva nadesno: Toni Kraljić, Ivan Car, Sabina Barbiš i Daniel Manzoni u Bilbau

NAŠI ZVONI ■ 20

VIJESTI

Olive Touch – priča o dubašljanskom maslinovom ulju

■ Gosti su rado kušali domaću rakiju i maslinovo ulje.

Olive Touch (u prijevodu Dodir masline) novi je turistički projekt Turističke zajednice općine Malinska-Dubašnica, u suradnji s OPG-om Utla nagrađivanog maslinara

Branka Juda, te malim obiteljskim hotelima, Vila Rova, Villa Margaret i Pinia. Svim je hotelskim gostima, ali i vanjskim posje-titeljima, tijekom vikenda u listopadu, ponuđen poludnevni izlet branja maslina, s degustacijom maslinovog ulja i raznim gastro-nomskim specijalitetima na bazi maslinovog ulja, te wellness pro-grami koje su organizirali hotelijeri. Gosti su se uz pratnju turi-stičkih vodiča do maslinika vozili turističkim vlakićem, te posje-tili proplanak Fumak kod Porta gdje je na lijepom sagrađenom postolju Petar Trp podignuo veliki hrastov zavjetni križ. Svi sudi-onici branja maslina na dar su dobili bočicu Olive Touch maslino-vog ulja.

Zbog što kvalitetnije izvedbe programa, broj sudionika bio je ograničen na 20 osoba, kako bi se sa svima mogao ostvariti osobni pristup, što je rezultiralo zadovoljstvom gostiju i njiho-vim veoma pozitivnim dojmovima.

S obzirom na to da je međunarodnim priznanjima dokaza-na činjenica kako se na području Dubašnice proizvodi vrhun-sko monosortno maslinovo ulje, a maslinarstvo kao dio poljo-privrede predstavlja dio kulture i identiteta našeg kraja, vjerujemo kako će ovaj projekt dogodine zaživjeti u još većem sjaju.

Daniel MANZONI ■

Maslinovo ulje Branka Juda među 500 odabranih u svijetuOPG Branko Jud i njegovo ulje Utla Plominka prvi

su put uvršteni u najveći pisani vodič ekstradjevi-čanskih maslinovih ulja na svijetu – Flos Olei, za

2020. godinu. To je istodobno prvi put da je jedno krčko maslinovo ulje dobilo mjesto u tom vodiču, a jedino je i u Primorsko-goranskoj županiji.

Ulja za ocjenjivanje i eventualnu objavu u vodiču Flos Olei šalju se u Rim. Osnivač i urednik vodiča je Marko Oreggia. Vodič izlazi svake godine i u njega je uvršteno 500 najboljih ulja iz cijelog svijeta. Od tih 500, odabire se i 10 najboljih ulja. U vodiču se nalaze podaci o proizvođa-čima ulja i posebno se objavljuje tekst o njihovim uljima koja su ušla u ovu ediciju.

Flos Olei je Istru već tri puta proglasio najboljom ma-slinarskom regijom na svijetu. U prilog tome svjedoči či-njenica da je s tako malenoga zemljopisnog područja čak 80-ak ulja ušlo u navedeni vodič.

M. K. ■

■ Ulje Utla Plominka

NAŠI ZVONI ■ 21

VIJESTI

Maslinari posjetili IstruMaslinari Općine Malinska-Dubašnica bili su 23. stu-

denoga na edukativnom izletu po Istri. Najprije su posjetili mjesto Bale gdje su razgledavali poljopri-

vredno gospodarstvo Grubić. Istoimena obitelj obrađuje 1800 stabala maslina i imaju vlastitu uljaru, kapaciteta 900 kilograma maslina na sat.

To su mladi ljudi koji su nam prenijeli nevjerojatno znanje i iskustvo o maslinarstvu. Pohvalno je što uzgajaju samo izvorne sorte istarskih maslina i na taj način na tržište plasiraju masli-novo ulje jedinstvenog okusa.

Mario Filipi poučio nas je o vrijednostima života

Lj epota je u oku promatrača; gledaj ono što imaš, a ne ono što nemaš; daj i dobit ćeš; koliko si vjernik, pokazat ćeš kada svoj život prepustiš Božjim pla-

novima; nađi ljepotu življenja u malim stvarima; na muci se poznaju junaci; ono što me ne slomi, to me ojača… i brojne ostale mudre izreke mogli smo iščitati iz jednosatne glaz-beno-humoristične monodrame Kako glumiti normalnog čovjeka, koju je izveo Mario Filipi, 27. studenog u Škol-skoj sportskoj dvorani u Bogovićima. Udruga veterana Domovinskog rata otoka Krka – Podružnica Malinska-Dubašnica u suradnji s Općinom, Turističkom zajedni-com te komunalnim poduzećem, organizirala je održava-nje ove monodrame.

Mario Filipi je 100-postotni ratni vojni invalid. Izgu-bio je ruku i nogu te čudom preživio Domovinski rat. Unatoč tome, skupio je snage nastupati pred publikom. Zabavio nas je, nasmijao, predstavio nam se kroz autobio-grafsko djelo te nas na kraju i poučio o vrijednostima ži-vota. Prikazao nam je retrospektivu svojega života uz po-moć kolaža slika i događaja, vrativši se pričom u najranije dane djetinjstva, odrastanja, mladenaštva, sazrijevanja, sve do dobrovoljnog javljanja u Domovinski rat, te trenutka u kojem je teško ranjen preživio jer, kako je rekao: „Bog je za mene imao još neki plan”. Priču je upotpunio i glazbe-nim nastupom. U sat vremena podario nam je vjeru, du-hovitost, optimizam i snagu. Govorio nam je o teškoćama s kojima se ratni vojni invalidi susreću nakon završetka rata i od tada vode „neki drugi rat”. Sve je to ispričao na jedan opušten način jer, kako je i sâm autor rekao: „Živjeti se mora, i tko zna kakve planove za nas ima Bog.”

Možda nije slučajno da je Mario Filipi upravo u ovom vremenu u kojem se nalazimo, u iščekivanju Božića, nastupio u našem malom mjestu. Možda je i to bio Božji plan za nas?

Ivona DUNDOVIĆ-LJUTIĆ ■

■ Mario Filipi

■ Malinskari ispred uljare Grubić

Na edukativnom izletu

Potom smo u Puli posjetili Muzej istarskih maslinovih ulja koji je privatno vlasništvo. Sve što se nalazi u njemu, ideja je Lorene Boljunčić koja je ujedno i vlasnica. Povijest istarskih maslinovih ulja predstavljena je na zanimljiv i moderan način, a u Muzeju postoji i mogućnost degustacije ulja. Lijepa je to pri-ča i primjer kako se može uspješno raditi u Hrvatskoj, ako se želi i ima dobru ideju.

Sljedeća je stanica na ovome hvalevrijednom izletu bio Žminj, gdje nam je Agroturizam Ograde pripremio pravi istar-ski meni. Uživali smo u domaćim namirnicama koje sami pri-premaju. Uzgajaju povrće, voće, raznu perad i svinje, te uz do-maće proizvode nude i smještaj u svom gospodarstvu.

Branko JUD ■

NAŠI ZVONI ■ 22

VIJESTI

Od Malinske preko Udbine do Brača i Knina

Č ovjek uči dok je živ, stara je izreka. Jedan od načina učenja jest putovanje i upoznavanje novih mjesta, ljudi i običaja. I Udruga veterana Domovinskog rata otoka Krka – Po-

družnica Malinska-Dubašnica, jedanput godišnje organizira izlet za svoje članove i njihove supruge. Cilj je izleta upoznati predjele lijepe nam domovine, položiti cvijeće i zapaliti svijeće ispred spo-men-ploča poginulim braniteljima u Domovinskom ratu. To je način da se prisjetimo svih onih koji su se hrabro borili i nesebično dali svoje živote za slobodnu i samostalnu Republiku Hrvatsku. Te hrabre vojnike i brojne civilne žrtve nikada ne smijemo zaboraviti jer upravo njima dugujemo život u slobodnoj domovini.

Od 8. do 10. studenog branitelji su sa svojim suprugama posjetili najprije crkvu Hrvatskih mučenika u Udbini, položili cvijeće i zapalili svijeće ispred spomenika u Ljubovu u Lici, mjestu najvećega stradanja hrvatskih vojnika u Oluji. Tijekom izleta posjetili smo Split i na otoku Braču Muzej otoka Brača i selo Škrip – svjedočanstvo raskošne povijesti i bračke kulture staro puna tri tisućljeća. Na ovome smo otoku razgledali i Puči-šće – prelijepo mjesto izraslo iz kamena. Težačke kuće, renesan-sne palače i barokne zgrade nikle su iz bjeline bračkog kamena i ostavljaju bez daha svakog posjetitelja. Tradicija kamenarstva se nastavila do dan-danas u tamošnjoj klesarskoj školi, u kojoj tu-risti razgledavaju radove učenika.

Nas je posebno zadivio Bol – najstariji gradić na bračkoj obali, koji se ističe kristalno bistrim morem i najljepšom pla-žom čitavog Jadrana, Zlatnim ratom. Toliko ljepote prikazane u kamenu teško je riječima opisati, to treba doživjeti. Svakako va-lja dodati da su brojne gastronomske delicije koje smo kušali bile „uz bok” svemu što smo vidjeli.

Naše je putovanje završilo na kninskoj tvrđavi iz 9. stoljeća, jednoj od najvećih i najstarijih europskih utvrda, koja svojom lje-potom i mističnošću brzo i lako zarobi srca posjetitelja te ih uvi-jek iznova oduševljava i opčinjava svojom tajnovitom ljepotom. Tom smo prigodom razgledali Muzej Oluje i vidjeli stare isječke iz novina, slike hrvatskih heroja i odjevne predmete vojnika. Sve to budi tužna sjećanja, ali ponos ne izostaje. Po ne znam koji put osjetili smo veliko zadovoljstvo svime viđenim, naučenim, novim spoznajama, prekrasnim ljudima koje smo upoznali, ali i nedvoj-benom činjenicom koliko smo mali narod, ali toliko vrijedan i po mnogočemu prepoznatljiv i priznat u svijetu.

Naši izleti nisu tek obična putovanja. Prerasli su u prekrasna druženja na kojima smijeha, veselja i pjesme ne nedostaje. Jedni

Posjetili smo Zagorje

Sportsko-ribolovna udruga Lastavica i ove je godine orga-nizirala izlet za sve svoje članove. U subotu, 19. listopada, u jutarnjim satima krenulo je 30-ak članova put Zagorja.

Nakon što je susjedna Istra već više puta bila odredište našega jesenskog izleta, ove smo se godine odlučili za Zagorje. Glavno odredište bila su idilična zagorska sela i Veliki Tabor – jedan od najvećih srednjovjekovnih dvoraca u Hrvatskoj. U povratku kući, u nedjelju, posjetili smo slatkovodni akvarij Aquatika u Karlovcu, pa je izlet imao i edukativni karakter. Na radost svih, a posebno najmlađih članova, nešto smo vidjeli i naučili i o slat-kovodnom živom svijetu.

Ivan ŠAMANIĆ ■

Izlet članova Udruge veterana Domovinskog rata otoka Krka – Podružnice Malinska-Dubašnica

druge uvijek nečim lijepim iznenadimo. Valja istaknuti kako sva naša putovanja započinjemo molitvom zazivajući Božji blagoslov, a isto tako i završavaju molitvom zahvale za sve viđeno i doživlje-no. Predsjedništvo Udruge svakim novim izletom oduševi člano-ve pripremljenim programom, a sebi „podigne kriterije” na lje-stvici ciljeva koje uvijek iznova uspješno ostvaruje. Ovom prigodom im zahvaljujem uime svih članova Udruge.

Već se sada radujemo i s nestrpljenjem očekujemo novi izlet dogodine.

Ivona DUNDOVIĆ-LJUTIĆ ■

■ U Ljubovu ispred spomenika palim braniteljima u Oluji

Sportsko-ribolovna udruga Lastavica

■ Članovi udruge ispred spomenika hrvatskoj himni u Zelenjaku (Snimio Igor DRAGOLJEVIĆ)

NAŠI ZVONI ■ 23

VIJESTI

Polaznici Kreativne radionice razvijaju kreativnost, stvaralaštvo i maštu

Kulturno-umjetnička udruga Dubašnica

Nakon turističke sezone i početka nove školske godine, s radom su započele sekcije Kulturno-umjetničke udruge Dubašnica, među njima i Kreativna radionica za djecu.

Upisano je 15 djece u dobi od pet do osam godina. U iščekiva-nju novih društvenih prostorija u bivšoj zgradi vrtića, rad se pri-vremeno odvija srijedom u dječjem vrtiću u poslijepodnevnim satima. S ciljem razvijanja kreativnosti, stvaralaštva i mašte, ko-riste se prirodni, neoblikovani i otpadni materijali. U skladu s godišnjim dobima i važnim datumima, djeca iz Kreativne radi-onice obilježila su Dane jeseni i blagdan sv. Nikole, te s vese-ljem iščekuju likovne aktivnosti uz božićne blagdane. U surad-nji s djecom osmislit će se i plesne kreacije.

Novi plesni koraci i koreografija u radu Ritmičke sekcije

Ritmička sekcija također je započela s radom početkom mjeseca listopada. Učeći nove plesne korake i koreografije, ali i ponavljajući i usavršavajući one dosadašnje, Ritmička sekcija se pripremala za nekoliko natjecanja tijekom jeseni i zime. Prvo je natjecanje održano 30. studenoga u Puli, u Sportskom centru „Mirna”, pod nazivom Pula Dance Open. Sa šest prijavljenih koreografija osvojile su tri prva, jedno drugo i jedno treće mje-sto. Pojedinim je djevojčicama ovo bilo prvo natjecanje, a one starijeg uzrasta i iskusnije, osim što su pokazale svoje plesno umijeće, okušale su se i u koreografiji svojih plesnih točaka.

Božićni napjevi Mješovitog zboraMješoviti zbor uvježbava tradicionalne božićne napjeve jer

tijekom mjeseca prosinca očekuje više nastupa: u Malinskoj na Jazu prilikom kićenja bora; u Ljubljani na adventu; na Humani-tarnom koncertu u Vrhu 29. prosinca u 18 sati; te Božićno-novo-godišnjem koncertu u župnoj crkvi u Bogovićima, 30. prosinca.

Svim stanovnicima naše Općine, članovi, voditelji i vod-stvo KUU Dubašnica žele sretan Božić i novu 2020. godinu!

Doris ŠABALJA ■

■ Polaznici Kreativne radionice i dio njihovih radova

■ Najmlađe (lijevo) i one malo starije natjecateljice na Pula Dance Openu

NAŠI ZVONI ■ 24

VIJESTI

Lignjada Rova 2019.Da more ima svoje čari i u jesenskim mjesecima, pokaza-

lo je 50-ak zaljubljenika u lignjolov, koji su se okupili 10. studenog na prvoj lignjadi u Općini Malinska-Du-

bašnica, organiziranoj u uvali Rova. Sunčani je dan u nedjeljno poslijepodne bilo pravo vrijeme za druženje s obitelji, prijatelji-ma i sumještanima. Okupili su se mladi, stariji i djeca, ali i žene koje su pokazale da su prava konkurencija muškarcima u lovu na lignje.

Domaćini susreta, iz mandraća Rova, dočekivali su barke, kaiće, glisere, gumenjake iz susjednih luka, Porta, Malinske, Vantačića, pa i Čavlene. Nakon pića za zagrijavanje, organizator toga susreta, Ivica Krnčević, dao je znak za polazak. Oduševlje-nja nije nedostajalo, ribari su se ukrcali u barke: sami, u paru, s prijateljima, ili s obitelji.

Uspoređivala se oprema, motori, peškafondi, iskustva, a s kopna se pozdravljalo s dobronamjernim i veselim komentari-ma: Rogi ribaru, Vesla ne moru krepat, Postoji i nagrada za najma-nju lignju… Svi se vratili veseli, a barka Igora Karabića posebno, jer je upravo njegova ekipa dobila nagradu za najveći ulov – 1, 83 kilograma. Gledalo se u kante, uspoređivalo, „bacalo okla-de” za najmanju i najveću lignju, ali na kraju, vaga je „rekla svo-je”. Nagradu za najveću lignju dobila je barka Đanija Prendivoja iz Porta: lignja je bila težine 0,42 kilograma. Najmanju su lignju ulovili Anton Bogdanić i Mateo Abramušić – imala je tek 0,028 kilograma, što je ujedno i najmanji ukupan ulov. Sav ulov, oko 10 kilograma, odmah se pripremio za sve sudionike u ma-slinama Vile Rove.

Lignjada Rova 2019. uspješno je obavljena, a pričalo se i feštalo uz mladu Frajoninu žlahtinu još dugo tu večer. Hvala svim ribarima koji su se odazvali i organizatoru Ivici Krnčeviću. Vjerujemo da je ovaj događaj uspješni početak još jedne lijepe nove dubašljanske tradicije.

Danica KRNČEVIĆ PURIĆ ■

Početak još jedne dubašljanske tradicije Zasadi drvo, ne budi panj U petak, 25. listopada, održana je radna akcija sadnje sta-

bala u sklopu inicijative Zasadi drvo, ne budi panj koja se održava u Hrvatskoj. Sadnja je odrađena u Portu na lo-

kalitetu Uhlić. Posađena je ukupno 21 sadnica sredozemnih če-tinjača (alepskog bora, crnog bora i običnog čempresa). Sva sta-bla su posadili vrijedni učenici Osnovne škole Malinska-Du-bašnica i to predstavnici svih razreda. Učenike je okupila i po-krenula učiteljica Ana Marija Šviderski Jurinjak.

Da sadnja prođe u najboljem redu, i da su sva stabla posađe-na kako treba, pazili su djelatnici Komunalnog poduzeća Dubaš-nica. Budući da su neki od učenika Osnovne škole već sadili sta-bla na javnim prostorima Općine (okoliš Kuće dubašljanske baštine) i da je većina njih već više puta sadila ljetnice na rivi u Malinskoj, još u vrtićkoj dobi, pomoć im gotovo nije ni trebala.

Sadnice je nabavila udruga Termen iz Malinske sredstvima koja su omogućena sudjelovanjem u programu 27 susjedstava u sklopu Rijeka EPK 2020. Time je cijela akcija dobila širi europ-ski ali i ne manje bitan kulturni karakter.

Važno je napomenuti da se ovo može smatrati jubilarnom, 5. radnom akcijom, u kojoj kao organizator sudjeluje Udruga Termen. Naime, sve je započelo sadnjom borova na Rajskoj ce-sti 2015. godine. Od tada smo posadili više od 200 sadnica ra-zličitih vrsta stabala na značajnim površinama u Općini Malin-ska-Dubašnica i time nadamo se preokrenuli trend gubitka stabala na prostoru Općine.

Vrijednosti zasađenih stabala suvišno je pretjerano isticati. Ne samo vrijednost koju će stabla davati krajobrazu Općine kroz kontinuitet zelenila uz priobalni pojas (po čemu je naša Općina poznata), koji je nažalost zadnjih dvadesetak godina nebrigom ozbiljno narušen, nego i vrijednost koju će ta stabla imati za učenike kada budu ispod njih prolazili nakon mnogo godina s budućim unucima. Uz brigu svih stanovnika Općine, tada će ta stabla biti velika sa širokim krošnjama.

■ Sunčani dan pridonio je zanimljivosti prve organizirane lignjade u uvali Rova.

■ Pehari za najbolje

NAŠI ZVONI ■ 25

ŠKOLA

Domaćinstvo – nova izvanškolska aktivnost

Od ove je školske godine, u Osnovnoj školi Malin-ska-Dubašnica s radom započela nova izvannastav-na aktivnost – domaćinstvo. Ideja o uvođenju do-

maćinstva u školu potekla je od učiteljice razredne nastave Anamarije Čubranić. Na tim će satovima učenici naučiti neke praktične vještine, kao što su: priprema jednostavnih jela, spremanje zimnice, pečenje kolača i torti, šivanje, sadnja cvijeća, izrada ukrasnih predmeta i druge.

Mališani se na satu domaćinstva okupljaju jednom tjedno i mišljenja su kako je taj predmet „super”. Jedno je si-gurno – sve što na ovome satu nauče, njima je prava „škola za život” jer nakon rada sve pospreme, operu posuđe i očiste.

Učenici s oduševljenjem čekaju svaki sat domaćinstva, rado i spretno sudjeluju u svim aktivnostima i zabavljaju se učeći na zanimljiv način. U novu je aktivnost uključeno 19 učenika i učenica.

Anamarija ČUBRANIĆ ■

Učenici su posadili 21 sadnicuNaša se škola pridružila plemenitoj inicijativi Dani kolek-

tivne sadnje drveća, ekoakciji čiji je slogan Zasadi drvo, ne budi panj. Akcija se od 25. do 27. listopada provodila

diljem naše domovine. U sadnji drveća sudjelovali su predstavnici svih razreda. Učenici su s velikim zadovoljstvom, na lokaciji Po-rat, posadili 21 sadnicu autohtonih sredozemnih četinjača. 

Zahvaljujemo djelatnicima Komunalnog društva Dubašni-ca na čelu s Tonijem Kraljićem od kojih smo puno naučili i koji su nam pomogli u sadnji, te Udruzi Termen iz Malinske koja nam je darovala sadnice.

Pogled na mala stabalca koja smo zasadili, ispunio nas je srećom. Neka buduća velika stabla dobila su i svoja imena koja su im dodijelili oni koji su ih posadili. Želimo da svako ovo malo stablo izraste u velike borove, da jednoga dana pružaju še-tačima hlad, da u njihovim krošnjama ptice i vjeverice pronađu svoj dom, i da dugo godina svojom ljepotom krase krajobraz naše lijepe Dubašnice.

Ana Marija ŠVIDERSKI JURINJAK ■

Uz ovakve mlade snage, njihov entuzijazam i ljubav prema prirodi koju su pokazali, ne samo marljivošću, nego i ljubavlju prema posađenim stablima (mnoga od njih su dobila ime i prezi-me), straha za zelenu budućnost naše Općine, nadamo se, nema. Još nam samo preostaje pričekati da se njihovi roditelji, ali i dje-dovi i bake ugledaju na primjer naših malih zelenih, da uzmu lo-pate i motike te posade stablo jer mjesta za sadnju još uvijek ima.

Toni KRALJIĆ

■ Vrijedni učenici u akciji Zasadi drvo, ne budi panj

Vjenčani, rođeni i umrliOd 4. rujna do 5. prosinca 2019.

VJENČANI U OPĆINI MALINSKA-DUBAŠNICAJelena Rajnović i Marin JelečevićAntonia Martinčić i Aleksandar HržićMihaela Petruševski i Matija CatelaJarmila Vuković i Miro BošnjakDušana Nosická i Luka MarkovićMirena Metelko i Marko ŽilićJadranka Jovanović i Ivan SučićEgzona Hajzeraj i Almir Bećiri

ROĐENI (U RIJECI) I UPISANI U MATIČNIM KNJIGAMAUna Žic, kći Ivane i Ivana iz Malinske Pave Kraljić Labaš, sin Ive Labaš i Tonija Kraljića iz Malinske Ena Matanić Kuhar, kći Ane Matanić i Danijela Kuhara iz Sv. Vida-Miholjica Ivano Filipić, sin Ines i Ivice iz MilovčićaIvano Hržić, sin Sandre i Ivana iz Malinske Una Povrlišak, kći Barbare i Ivana iz BogovićaNoa Mršić, sin Katarine i Saše iz Sabljića UMRLI NA PODRUČJU OPĆINE MALINSKA-DUBAŠNICA I/ILI POKOPANI NA GROBLJIMA U OPĆINI MALINSKA-DUBAŠNICAKatica Hržić – SAD – Malinska/Novo grobljeJelica Hržić – Rijeka – Malinska/Novo grobljeJelica Strilčić – Oštrobradići – Malinska/Novo grobljeBožica Car – Oštrobradići – Zagreb*Marija Kirinčić – Malinska – Garica*Ante Kunac – Rijeka – Malinska/Novo grobljeMarija Brozić – Malinska – Risika*Ivan Dujmović – Milohnići – Malinska/Staro grobljeAnton Vodinelić – Sv. Anton – Malinska/Novo grobljeMarija Mrakovčić – Rijeka – Malinska/Staro groblje* osobe preminule u Malinskoj (u domovima za stare i nemoćne, turisti, i sl.) – pokopane izvan Općine Malinska-DubašnicaIzvor: Evidencija Matičnog ureda Malinska i grobne evidencije

Osnovna škola Malinska-Dubašnica

■ Na satovima domaćinstva učenici stječu znanje potrebno za svakodnevni život.

NAŠI ZVONI ■ 26

DANI OPĆINE

Iz knjižnice s knjigom u ruci i osmijehom na licu

Mjesec hrvatske knjige (15. listopada – 15. studenoga), vrijeme je u kojem knjižnice diljem Hrvatske organi-ziraju različite programe, radionice i gostovanja radi

promicanja čitanja i popularizacije hrvatskih autora i njihovih djela. Upravo tim povodom, 24. listopada, u Osnovnu školu Malinska-Dubašnica stigla je književnica Melita Rundek i odr-žala književni susret s učenicima četvrtoga i šestoga razreda.

Melita Rundek može se pohvaliti bogatim stvaralaštvom. Napisala je 21 roman, od kojih je čak 17 namijenila djeci i mla-dima; poznate su njezine slikovnice, a piše i za dječje časopise. Njezin prvi roman, Psima ulaz zabranjen, nagrađen je Nagra-dom  Ivane Brlić-Mažuranić  i njezino je najpoznatije djelo. Književnica je podijelila s učenicima anegdote iz života na vrlo zanimljiv i duhovit način te im je savjetovala da čitaju, čitaju… čitaju što više! Vremena za mnoga pitanja koja su učenici imali nije bilo, no književnica je drage volje odgovorila na sva pitanja koja su joj pristigla elektroničkom poštom.

Uz književni susret u mjesecu u kojem slavimo knjige i knjižnice, sudjelovali su i učenici drugoga razreda koji su svje-dočili priči Williama E. Joycea Fantastične leteće knjige gospodina Morrisa Lessmorea, čiji motiv krasi vanjski zid školske knjižnice. Priča i radionica koja je potom uslijedila, djelovale su iznimno motivirajuće na mlade čitatelje. Za svakoga sigurno postoji ba-rem jedna knjiga koja će mu se svidjeti, koja će ga zainteresirati, nasmijati ili na neki način obilježiti, samo tu knjigu treba pro-naći. I pronašli smo ih! Svaki je učenik toga dana iz knjižnice izašao s knjigom u ruci i osmijehom na licu.

Simona ŠAMANIĆ ■

Učenici osmog razreda posjetili su Grad heroj

Susret s Vukovarom nije običan susret s gradom

Učenici osmih razreda boravili su 18. i 19. listopada u Vu-kovaru, na terenskoj nastavi iz povijesti, koju za sve osmaše u Republici Hrvatskoj organizira Javna ustano-

va Memorijalni centar Domovinskog rata Vukovar.S autobusne stanice u Malinskoj, u pratnji svojih razredni-

ka Petrice Mrakovčić i Predraga Znaora, krenuli su prema Vu-kovaru u ranim jutarnjim satima. Nakon duge vožnje stigli su u Vukovar, stari barokni grad smješten na Dunavu u hrvatskom dijelu Srijema i grad koji je danas, nažalost, najpoznatiji po strašnim razaranjima tijekom Domovinskog rata.

U dva dana boravka u Vukovaru razgledali su brojne kul-turno-povijesne znamenitosti. Posjetili su  Muzej Vučedolske kulture, suvremeno uređen muzej koji nudi pregršt zanimljivo-sti o bogatoj kulturnoj baštini Vučedola. Razgledali su i dvorac Eltz u kojem je smješten Gradski muzej Vukovar. Nakon mu-zeja, uputili su se u crkvu sv. Filipa i Jakova, župnu crkvu u sklo-pu franjevačkog samostana. Crkva je pretrpjela teška razaranja za vrijeme Domovinskog rata. Tu su pogledali kratak film te poslušali predavanje na temu Domovinskog rata i Bitke za Vu-kovar. Osim kulturno-povijesnih znamenitosti, osmaši su po-sjetili mjesta sjećanja na ratnu 1991. godinu u Vukovaru: bolni-cu, Memorijalno groblje, Ovčaru, vodotoranj, Spomen-dom hrvatskih branitelja i križ na ušću Vuke u Dunav. Sva mjesta sjećanja duboko su dirnula srca svakog od njih.

Osim naše škole, u Vukovaru su tih dana boravili i učenici još četiriju osnovnih škola. Na kraju posjeta, organiziran je kviz znanja. Sretni smo i ponosni što je ove godine upravo naš tim osvojio prvo mjesto. Čestitke našim pobjednicima, Ivanu Žuži-ću iz 8. a i Matiji Jurošu iz 8. b.

Potresno je i tužno obilaziti mjesta sjećanja u Vukovaru. Tijekom ovoga dvodnevnog posjeta Gradu heroju naučili su naši osmaši puno toga o Vukovaru, o bogatoj hrvatskoj kulturi i povijesti, mnoštvo činjenica o Domovinskom ratu. No više od svega naučili su što znači biti hrabar, jer susret s Vukovarom nije običan susret s gradom, već susret s dirljivom pričom o žr-tvi, iznimnoj hrabrosti ljudi čija su srca bila ispunjena neopisi-vom ljubavlju prema svome gradu, domovini i ljudima.

Ispunjeni ponosom i dubokom zahvalnošću, naši su se osmaši sretno vratili u Dubašnicu. 

Alenka ŽUŽIĆ ■

Mjesec hrvatske knjige

NAŠI ZVONI ■ 27

ŠKOLA

Šetnja jesenskim dubašljanskim stazama

Svjetski dan pješačenja obilježili su učenici Osnovne škole Malinska-Dubašnica, 17. listopada. Nakon okupljanja is-pod naših starih kestena i tradicionalne milenijske „fotke”,

podijelili smo se u nekoliko grupa i svatko od nas krenuo je u otkrivanje svojeg kutka prekrasne prirode Dubašnice koja nas je dočekala u punoj paleti jesenskih boja.

Prvašići i trećaši krenuli su cestom pored župne crkve sv. Apolinara, spustili se do Malinske i, nakon šetnje rivom, nasta-vili šetati Rajskom cestom uz more. Uz lijepi sunčan dan, miris mora i stoljetnih borova, šetnja nije bila nimalo naporna. Od-mori su bili ispunjeni igrom, istraživanjem prirode i uživanjem na toplom jesenskom suncu.

Učenici drugih razreda šetali su šumskim dubašljanskim sta-zama i uživajući u pogledima na naše dubašljanske hrastove pod kojima je mahovina ukrasila stare gromače, stigli su do starog gro-blja koje se nalazi u blizini sela Turčići. Tu se nalaze ostaci neka-dašnje župne crkve sv. Apolinara iz 12. stoljeća i kameni zvonik.

Četvrtaši su prošetali do kapele sv. Andrije u kojoj je pro-nađen najstariji glagoljski pisani spomenik Dubašnice – Darov-nica kneza Ivana Frankopana iz 1454. godine. Posjetili su i dom popa Nikole Radića koji im je pokazao svoju kuću i imanje na kojem je još prije 11 godina ugradio solarni sustav, svoj električ-ni auto i bicikl te ekovrt.

Šestaši i sedmaši prošetali su šumskim stazama do Gabo-njina, a petaši su krenuli na šetnju uz more do Porta. Osmaši su spojili šetnju prirodom s upoznavanjem kulturne baštine Du-bašnice. Posjetili su arheološki lokalitet Cickini, Sršiće, razgle-dali muzej u Svetom Vidu i toš.

Uz Svjetski dan pješačenja, 17. listopada

Ovogodišnji Dan pješačenja obilježili smo, kao i svake je-seni, u šetnji, otkrivanju prirodnih ljepota Dubašnice i njezine bogate kulturno-povijesne baštine, druženju i igri, susretu sa zanimljivim ljudima i u otkrivanju nekih novih zanimljivih pri-ča o našoj Dubašnici. Ovaj smo lijepi projekt spojili i s ekopri-čom i svaka je grupa na svom putu skupljala smeće. Nakupilo se dosta punih vreća, tako da su sada dubašljanske šetnice ne samo lijepe, već i čiste.

Alenka ŽUŽIĆ ■

■ Književnica Melita Rundek održala je književni susret s učenicima četvrtoga i šestoga razreda.

■ Prvaši i trećaši šetali su uz more Rajskom cestom.

■ Učenici drugog razreda stigli su do starog groblja u blizini sela Turčići.

ŠKOLA/VRTIĆ

Obilježili smo Dječji tjedan, Dan sjećanja na žrtve Vukovara, blagdan sv. Nikole…

Sveti Nikola u Malinskoj

Dječji vrtić Katarina Frankopan – Područni vrtić Malinska

■ Prigodom šetnje na Svjetski dan pješačenja

Uvijek se trudimo biti kreativni i vrijedni te na taj način obogaćivati odgojno-obrazovnu praksu. Među ostalim, iz proteklog tromjesečja valja izdvojili nekoliko zanimljivo-

sti. Uz donacije roditelja i pomoć domara, u skupini Medvjedići, oformljen je centar svjetlosti. Osim toga, djeca su imala priliku istraživati boje, njihovo miješanje, oblike, magnetizam, sjene i sl.

■ ■ ■Raznim radovima i porukama, obilježili smo Dječji tjedan

koji se svake godine održava u prvom punom tjednu mjeseca listopada. Često boravimo na vanjskom prostoru i u šetnjama, te smo 15. listopada obilježili Svjetski dan pješačenja. Kada nam vrijeme ne dopušta boravak na vanjskom prostoru, koristi-mo dvoranu i predvorje u kojima uz razne igre potičemo psiho-motorički razvoj djece.

odgojiteljica, uputila u Gradsko kazalište lutaka Rijeka. Ondje su imala priliku uživati u predstavi Flekavac, redateljice Renate Carola Gatica, koja u kombinaciji glumaca i lutaka uprizoruje poneke probleme djeteta: lijenost, neurednost, neodgovornost i sukob s roditeljima. Predstava je obilovala songovima i zani-mljivom scenografijom, a svako dijete moglo se poistovjetiti s glavnim likom. Zanimljivo je bilo čuti komentare i doživljaje djece nakon predstave. Rekli su kako im se najviše svidio auto-bus i njegove sjedalice (poseban je to bio doživljaj onima koji su se prvi put vozili autobusom), te kako su se podsjetili da je važ-no kuću ostavljati urednom, povlačiti vodu nakon obavljanja nužde i redovito prati zube.

■ ■ ■U suradnji s Policijskom upravom Krk, predstavnici Hr-

vatskoga autokluba su 28. studenog, djeci koja će sljedeće godi-ne krenuti u prvi razred, govorili o sigurnosnom ponašanju u prometu.

■ ■ ■Obilježili smo i blagdan sv. Nikole, 5. prosinca, prigodnim

programom u Sportskoj dvorani u kojem su sudjelovala i vrtić-ka djeca. Idućeg dana, 6. prosinca, sv. Nikola nas je posjetio u našem vrtiću gdje su ga djeca pozdravila pjesmama i počastila se slatkišima. Tom je prigodom Općina Malinska-Dubašnica donirala novac za čiju su vrijednost odgojitelji svake skupine odabrali didaktičku opremu za djecu, ovisno o njihovim intere-sima i mogućnostima. Opremu je simbolično uručio, tko drugi, nego sâm sv. Nikola.

■ ■ ■Suradnjom s Općinom, nova vrtićka skupina opremljena je

namještajem i didaktičkom opremom, te je spremna za nove ma-lišane koji će se pridružiti našoj velikoj „obitelji”.

Bruna PETROV ■

■ ■ ■Paljenjem lampiona ispred vrtića, 18. studenog, tradicio-

nalno smo obilježili Dan sjećanja na žrtve Vukovara. Istoga su se dana dva autobusa uzbuđene i vesele djece u pratnji svojih

■ Školarci su nastupili s recitacijama.

■ Vrtićari su zdušno pjevali sv. Nikoli.

zapjevali. Program je, tradicionalno, završio podjelom poklona. Sveti Nikola je vrijedno nastavio obilaziti najmlađe i sljedeći dan – 6. prosinca je posjetio Dadiljarski obrt „Bubamara” i dječji vrtić u Malinskoj gdje je također podijelio poklone.

K. C. Snimio Dragan KREMENIĆ ■

Najmlađi su i ove godine s radošću dočekali svetog Ni-kolu. Uz predstavu Teatra Mjesec, Tajna božićne noći, predškolci i školarci od 1. do 4. razreda su se 5. prosin-

ca u Sportskoj dvorani u Bogovićima družili sa svetim Niko-lom. Školarci su nastupili s recitacijama, a vrtićari su zdušno

■ Publika je sa zanimanjem pratila doček sv. Nikole.

NAŠI ZVONI ■ 29

HUMORESKA

Blagdansko ukrašavanjeNeslužbeni Poglavar Našeg Sela stoji licem okrenut prema

vratima, obje ruke mu pridržavaju vrata špajze iz koje viri mnoštvo različitih božićnih ukrasa. Izgleda kao da jedva

može obuzdati ta vrata koja skrivaju nevjerojatno blago u obliku vrha božićne jelke, sjajnih traka, lampica koje titraju u različiti boja-ma i različitom tempu, te pokoje kuglice. Vidljivo iscrpljen, na nje-govom licu u kojem su se usjekle bore mudrosti, javljaju se grašci znoja, a on – državnik staroga kova – čvrsto u zubima drži psovku vezanu na jeziku poput psa na povodcu. Izgleda kao da više ne može izdržati cunami božićnih ukrasa koji vreba iza tih vrata. Osjeća sla-bost, morat će popustiti. Još gore, popustit će svojoj ženi Franki!

No, da bi vidjeli kako se Neslužbeni Poglavar našao u ovom škripcu, valjalo bi ispričati priču, kako to dolikuje svakoj priči – is-početka.

Službeni seoski alarm i budilica, pijetao Koko III., stekao je, s vremenom toliko samouvjerenje da je svoj posao mogao obavljati i žmireći. Zapravo, bio se tako razbahatio upravo ovo jutro, i to pred kraj studenog, ove godine Gospodnje i izašao žmireći iz svojeg ko-košinjca kako bi mogao dopustiti zori da se parkira besplatno na nebeskoj pozornici iznad Našeg Sela. Stao je vani, nije ni otvorio oči, progrgljao je malo svoje suho grlo, otvorio kljun i izustio nešto što je zvučalo kao Kuku-ri? Pijetlova greška bila je u tome što je prije otvaranja kljuna, nagonski otvorio svoje oči pa se iznenadio nad božićnim ukrasima koje je postavila Općina na stupovima za struju. Ušao je brzo u kokošinjac, pustio zoru da ovlada trenutnim teatrom i rekao stanovnicima kokošinjca kako mu se čini da svake godine ukrasi sve ranije i ranije stižu.

Lipa moja nerazuma rožicaI zaista, prva indirektna preporuka iz Općine, vezana za po-

stavljanje blagdanskih ukrasa, jest ta da službena prisutnost službe-nih blagdanskih obilježja na rasvjetnim stupovima znači kako bi trebalo početi polako vaditi tematske ukrase iz garaža, podruma i tavana. Još malo pa će na televiziji vrtjeti one božićno-novogodiš-nje jinglove pa više nema nekog smisla boriti se protiv ovoga preu-ranjenog kićenja.

– Franka, ma rožice, ma jubavi moja, ma kako ne razumiš!? – uzbuđeno će Neslužbeni Poglavar Našeg Sela.

– Ja tebe ne razumin, sve drugo mi je jasno, – rezolutno će Franka, službena žena Neslužbenog Poglavara Našeg Sela. – Ča prvo to napravimo, to boje za nas, aš će biti manje stresi po kući.

– Ma ne moremo, to ni po užancu!– Ala, ala! Nedina žena Ivana već ima sve opravljeno. Sve je

vanka stavjeno, još samo rabe ukjučit u struju i to je to.– Ma ne razumiš, pa zač minjamo stvari. Zač moraš na saki

Božić nič novoga se domislit? Ča fali tomu da to napravimo kad se to dela?

– A kad se to dela?– Zna se kad se delaju te stvari!– Ala, reci mi šegavi, kad se delaju te stvari?– Delaju se kad se rabe delat!– Pola svita drugačije dela!– I ča, mi moramo biti ta polovica, ča ne moremo biti ona ka

to dela kad se to rabi delat!?– Pola svita to ne dela, a pola drugačije dela – bila je sad jasni-

ja malo Franka.– Gjedaj, u ovu kuću se vavik kitilo na dvajset i četrti, na Bad-

nji dan!

– Da pratiš trendi, onda bi znal da se sad više niki toga ne drži. Lej malo od Blaženke od Mirka Vizionara kuću, bor je već tamo zi svin lampicami i zi jaslice...

– Ma je, ali oni ti, lipa moja nerazumna rožice, jimaju malu dičinu. To je maloj dičini tako interesantno, onda...

– Ću ti ja dat nerazumnu rožicu po škini! Ima da do večeri ji-mamo ovdika bor, a vanka lampice, aš moreš zabiti na kjuč od ko-nobe!

– Ma ča bi mi uskratila moju meru od jednog žmuja črljeno-ga? Zbog ovakove sitnice?

– Bi. – kratka je bila Franka i ponovila ako nije bilo jasno – Bi.

Krizni stožer treba spasiti stvarNije bilo drugo, nego učiniti najrazumniju stvar, a ako ste po-

mislili da je poslušao svoju Franku, očito je da još morate malo pa-lente pojesti da biste shvatili te zamršene odnose u brakovima. Na-ime, Neslužbeni Poglavar je kao iskusni političar stavio veto od pola sata na postavljanje ukrasa i sazvao ono što inače voli sazivati – Krizni stožer!

U štali Jura Lamarina, Neslužbenog v. d. zamjenika Neslužbe-nog Poglavara Našeg Sela, održan je sastanak Kriznog stožera kojem su nazočili redom: Neslužbeni Poglavar Našeg Sela, rečeni Lamarin, turistički vizionar Mirko, mesar Nedo Poštar i u ulozi zapisničara Jivić Makako, te dvije Lamarinove krave – Šarulja i Žarulja.

– Pijaža mi se da smo se okupili kompletni aš još od neovi-snosti nismo jimili ovakov problem u Našen Selu – sastanak je dramatično otvorio Neslužbeni Poglavar.

– Da što je poglavaru? Što se događa, zborite?! – naivno će Mirko, turistički vizionar i najznačajniji investitor u turističko re-brandiranje Našeg Sela.

– Ki nan priti? Su jimigranti? – upitao je Lamarin.– Judi, sad nan rabi sloga! Sad trebamo pokazati kako smo mi

složni.– Ča rabimo napraviti? – upitao je opčinjen s dramatičnošću

Nedo Poštar.– Judi mene je ulovil strah... – priznao je Jivić Makako, a ruka

mu je počela podrhtavati pa zapis sastanka nije previše izgledao reprezentativno.

– Nedo... – strateški je stao Poglavar – naredi svojoj ženi da raskiti bor i da ga napravi na Badnjak...

– Da joj ča? – otvorio je usta Nedo.– I ti Mirko, reci svojoj ženi da ćeš raskititi kuću i sve ponov-

no napraviti na Badnjak. Lamarin, ti isto, a i zovi mi Općinu da maknu ove ukrase, aš jude bune kako i vaše žene...

– To je sve? – upitao ga je Lamarin.– Je.– Ti si nas zval samo radi toga, zval si Krizni stožer samo zato

aš ti se ne da kititi kuću? – poludio je mesar Nedo Poštar.

Jedini moj virni Jiviću– Gjedajte, ni to tako jednostavno!– E, na ti rogi: mi smo morali kititi kuću, pa ćeš i ti! – rekao

mu je Nedo Poštar i pozvao Lamarina i Mirka da napuste sjednicu, a to su oni i učinili.

– Jedini moj virni Jiviću, ti si vavik na pravoj bandi – na mojoj. Si vidil kako ovi ne trpe autoritet vođe!?

– A, san, san, Poglavaru moj, san!– Biš mi mogal...– Ma znate ča, Poglavaru... – pogleda ga Jivić u oči.– Nemoj to još reć, još je prerano! – slutio je Neslužbeni Po-

glavar Našeg sela što će se dogoditi.– Sretan vam Božić i nova godina! – rekao je Jivić, stavio kapu

na glavu i otišao u predivan prosinački dan.

Ivan DERMIČEK ■

NAŠI ZVONI ■ 30

SPORT

Djevojčice 2006. godišta – bez poraza u Državnoj i Županijskoj ligi

Članovi Rukometnog kluba Omišalj nakon zasluženoga ljetnog odmora krenuli su u novu natjecateljsku sezonu. Pripreme su započele potkraj mjeseca kolovoza kako bi

što uspješnije nastupili u prvim utakmicama.Najmlađe članice kluba, djevojčice 2010. godišta, sudjelo-

vale su u Umagu na turniru minirukometa, odakle su se vratile s medaljom oko vrata. U borbi za 3. mjesto svladale su slovensku momčad Piran sa 6:2 i osvojile 3. mjesto. Ove sezone prvi se put natječu u Županijskoj ligi. Sudjelovale su i na turniru u po-vodu obljetnice RK Pećine i opet se vratile s medaljom. Veseli brojnost te „male”, najmlađe momčadi.

Djevojčice 2006. godišta imaju naporan tempo odigravanja utakmica. Uz Županijsku ligu, natječu se i u Državnoj ligi za dje-vojčice. Prva tri kruga Državne lige odlično su odradile: sedam po-bjeda iz sedam utakmica. S gostovanja su donijele 10 bodova pobi-jedivši Dugo Selo, Ivanić, Udarnik, Zaprešić i Rab, dok su pred domaćom publikom bodove osvojile protiv Senja i Liburnije. U Županijskoj su ligi vodeće na ljestvici sa stopostotnim učinkom.

Djevojčicama 2008. godišta ovo je prva sezona u velikom rukometu. Uspješno je započela pobjedom protiv Liburnije Matulji i porazom od Raba.

Seniorke uspješno plove natjecanjem u 3. HRL – Zapad. Prije zadnjeg kola jesenskog dijela prvenstva drže čvrsto 4. mje-sto sa samo tri poraza.

Ove su godine i dječaci 2006. godišta krenuli s natjecanjem u velikom rukometu u Županijskoj ligi. Iako su pretrpjeli dva po-raza, rezultat je bio više nego dobar. Držali su korak s momčadi-ma Kostrene i Pećina i izgubili s tri i pet golova razlike.

Pred nama i našim momčadima još je puno utakmica, se-zona je na pola. Pozivamo sve ljubitelje rukometa da nas podrže na utakmicama u Malinskoj.

Milica ALAJBEG ■

Krčanima 26 medalja

Stolnotenisači STK Malinska-Dubašnica sudjelovali su 12. listopada u Veloj Luci na Korčuli na tradicionalnom 8. Prvenstvu jadranskih otoka. Na ovo je natjecanje otpu-

tovalo 50 članova kluba i osoba u pratnji.Prvenstvo su uspješno organizirali članovi STK Lučica iz

Vela Luke, a na njemu je sudjelovalo 98 natjecatelja s pet otoka: Korčule, Zlarina, Paga, Lošinja i Krka. Mečevi su odigrani u velikoj i lijepoj sportskoj dvorani, na 19 stolova i u 16 kategori-ja. Naši natjecatelji osvojili su ukupno 26 medalja, od toga pet zlatnih, devet srebrnih i 12 brončanih. To je najbolji rezultat naših stolnotenisača do sada na ovom prvenstvu. Osvojeno je čak šest medalja više nego lani na Lošinju.

Stolni tenis – 8. Prvenstvo jadranskih otoka

■ Krčki stolnotenisači na Korčuli

Rukomet

■ Djevojčice 2010. godišta na turniru u povodu obljetnice RK Pećine

Rezultati:KLINKE: 2. Leona Šantić, 3. Marija Bogović; NAJMLAĐE KADETKINJE: 1. Laura Šakić, 3. Iva Ban, 3. Kristina Kranželić; NAJMLAĐI KADETI: 2. Petar Bajčić, 3. Kristijan Pavačić; MLAĐE KADETKINJE: 2. Valentina Dujmović, 3. Mia Žužić; MLAĐI KADETI: 1. Adrian Šakić, 2. Matija Strilčić, 3. Ivan Bogović, 3. Dominik Lesica; KADETKINJE: 2. Petra Turčić, KADETI: Adrian Šantić; SENIORKE: 1. Mateja Magličić; SENIORI: 2. Nikola Baša, 3. Leonardo Šplehar, 3. Vedran Saftić; VETERANI 40+: 2. Alen Šantić; VETERANI 50+: 2. Denis Žic; VETERANI 60+: 2. Čedomir Miler, 3. Antun Plivelić; PAROVI: 1. Leonardo Šplehar / Vedran Saftić, 3. Mateja Magličić / Nikola Baša, 3. Antun Plivelić / Čedomir Miler.

Za vrijeme natjecanja posađena je jedna sadnica masline koju su donijeli Krčani, kao mali znak dugogodišnjeg druženja i prijateljstva klubova STK Lučica i STK Malinska-Dubašnica.

Čedomir MILER ■

NAŠI ZVONI ■ 31

SPORT

Ana Znaor Milohnić završila natjecateljsku karijeru

Kickboxing klub Malinska Stella Novak prva na Prvenstvu osnovnih škola Županije u kickboxingu

Ela Znaor osvojila je dva prva mjesta na Međunarodnom kickboxing turniru „36. Slovenia open”, održanom 2. stu-denog u Zagorju ob Savi. Ela je bila najbolja među senior-

kama do 65 kilograma u point fightingu i light contactu. U poin-tu je pobijedila domaću Tjašu Kovačić s 14:8 i Luciju Bakalar iz Slunja s 13:10, a u lighu ponovno Luciju Bakalar s 3:0. Na turni-ru je nastupilo 418 natjecatelja iz 66 klubova i osam država.

■ ■ ■

Nakon gotovo dvije godine treniranja te položenih ispita za bijeli i žuti pojas, Paola Ivana Medved je 8. studenog pokazala znanja i dobila diplomu za narančasti pojas.

Njoj su se pridružili Emanuel Žic i Teo Bećkanović koji su svla-dali početne kickboxing vještine i okitili se bijelim pojasevima.

Osim njih u klubu marljivo vježbaju Jelena Dundović, Stella Novak, Sandi Majetić, Veronica Morić, Baraba Hudoro-vić, Petar Štamf, Adi Bećirović, Leona Petrović i Fran Petrović te braća Lucas Keko i Patrik Keko.

Trener Predrag Znaor očekuje da će i oni uskoro položiti za odgovarajući pojas te prijeći na višu razinu vježbanja.

■ Ana Znaor s osvojenim odličjima

■ ■ ■

Stella Novak, učenica 8. a razreda Osnovne škole Malin-ska-Dubašnica, osvojila je prvo mjesto na Prvenstvu škol-skih sportskih društava Primorsko-goranske županije u

kickboxingu. Natjecanje je održano u disciplini point fighting za učenike osnovnih škola, a Stella je nastupila u skupini do 60 kilograma. Tako je ponovila svoj prošlogodišnji uspjeh kada je bila prva do 50 kilograma.

Odlične su bile i učenice petog razreda Paola Ivana Med-ved, koja je osvojila broncu, i petoplasirana Jelena Dundović. One su nastupile u skupini do 37 kilograma. Član Kickboxing kluba Malinska Emanuel Žic je za svoju OŠ Omišalj osvojio drugo mjesto do 47 kilograma.

Prvenstvo je održano u subotu, 7. prosinca u Rijeci, u sportskoj dvorani OŠ Gornja Vežica. Nastupilo je 57 natjecate-lja iz 20 osnovnih škola Primorsko-goranske županije. Učenike s otoka Krka je vodio njihov trener i učitelj Predrag Znaor.

P. Z. ■

■ Uspješni malinskarski kickboksači s trenerom Predragom Znaorom

Ana Znaor Milohnić je 23. listopada imala svoj posljed-nji nastup u light contact kickboxingu na Svjetskom prvenstvu u Sarajevu. Ovaj put nije uspjela doći do me-

dalje jer je izgubila četvrtfinalnu borbu protiv aktualne svjetske prvakinje u kick light kickboxingu, Katrine Pedersen, iz Dan-ske. Time je Ana pred 30. rođendan završila svoju natjecatelj-sku karijeru. Upisala se u povijest svjetskog kickboxinga i uvr-stila se u Kuću slavnih borilačkih vještina. Ona je 26 puta u sa-stavu Hrvatske kickboxing reprezentacije nastupila na svjet-skim i europskim prvenstvima te osvojila 21 medalju, od čega 11 zlatnih, osam srebrnih i dvije brončane. Čak šest je puta bila svjetska prvakinja, a pet puta europska. Svjetska viceprvakinja je bila četiri puta i četiri puta europska viceprvakinja. Brončana je bila dva puta na svjetskim prvenstvima.

Osim toga, svake je godine nastupala na svjetskim kupo-vima. Čak 29 puta je bila pobjednica Svjetskog kupa i 47 puta državna prvakinja. Nastupala je i osvajala naslove u semi con-tactu (point fightingu), light contactu i glazbenim formama među kadetkinjama, juniorkama i seniorkama.

Za svoje je rezultate dobila brojna priznanja. Bila je najbo-lja sportašica juniorka i seniorka Primorsko-goranske županije i najbolja seniorka Rijeke. Godinama je bila i najbolja sportaši-ca otoka Krka, a proglašena je i sportašicom desetljeća otoka Krka. Uz to je bila manekenka najpoznatijih svjetskih tvrtki za proizvodnju zaštitne opreme u borilačkim sportovima te model tvrtki za sportsku prehranu i promotorica humanitarne udruge. Trenutno je članica Odbora sportaša Hrvatskoga olimpijskog odbora. Osim svega, uvijek je bila odlična učenica i studentica te je dobitnica Rektorove nagrade Sveučilišta u Rijeci 2012./2013. godine. Završila je Učiteljski fakultet u Rijeci i radi kao učiteljica razredne nastave u osnovnoj školi.

P. Z. ■

(6)Kamicici z DubašniceKamicici z DubašnicePiše Anton BOGOVIĆ JUROV

Mesopusni tanciU ovo moderno vrime čovik je z svojin znanjen, tehniku

i tehnologiju sebi omogućil da i noći jima svitla, de-boto kako da je dan; da mu ni po letu ni nikad teplo

aš jima klimu, makar je i velika teplina; da ne trpi od zime, leh ako jušto mora poć ča vanka delat; da se deboto nikad ne zmoči aš jima auto, pak mu je čuda laglje živit. Poravnali su se štajoni, i zi jist i zi fruti je tako, svagda se skoro svega more kupit tako da je istešo i z divertimenti. U ovi današnji dnevi more svaki ki jima niki šold kupit televiziju i mobitel i poslu-šat kakovu god će mužiku i gljedat kakove god će fešte i lipo-te od svita kadi god se i kada god one dogajale.

Sive i pišljive glave (niki bi rekli i pišljave) ke danaska hode po Dubašnici dobro pamete kad ni bilo tako. Vadne svitlo, noći škuro, po letu teplo, po zimi zima, jist samo ono ča rodi na štajon i tako se vavik ćutilo svaki štajon. I vrimena su u leto bile razdiljene na advent, mesopust, korizmu, vaz-meno vrime i dobas kroz leto. Advent je vrime priprave za dušu da dočekamo Novorojenoga. Božićni dnevi su radost duše i nade u spašenje, onda pride mesopust, vrime kad se kanta i tanca, kad se ljudi diverte i spravljaju maškare.

Mladošćina bi zela večer i dobar del noći za divertimenat

Mladi ljudi bi bili delali mesopusno društvo ko je delalo mesopusni tanci. Jedan od društva je moral nać sopci i poć se š njimi poganat za sve, kada će počet sost, kadi će bit tanac, kuli-ko njin se mora platit. Moralo se poć i u Veju pitat vlast da njin daju promeš za delat tanci. Od šezdesetih let pasanoga vika su sopci sve manje sopli. Zelo bi se bilo armoniku ka je moderna i lipče sope. Tih mesopusti se je u Dubašnicu tancalo u Malin-sku u Sokolanu, a pud Milovčić u Salabjanku. Valari su tancali doli, a gorinji pud Milovčić pri lampah, a pod grede je z raj-snedli bil pribijen pakpapir da se seno od poda ne truni po tancaduri. Svi su stali, ni bilo stoli, samo su matere krajen zida sedile na daske ke su bile klajene na katride. Čuda let je vajser, sving i tango u svoju armoniku sopal Vjeko z Krasa. Tada su se deboto zapustile sopele ke su bile stare, ne moderne.

U Dubašnicu su mesopusne radosti obično počele s Pavlovu i tancalo se je svaku nedilju večer. Mladošćina bi bila zela večer i dobar del noći za divertimenat. Publika, kako bimo danas rekli, su njoj bili stariji, matere od skoro svih di-vojak, a i po kigod otac aš su tancaduri, mladići, vavik nosili sobu dumijanice svoga vina. Nudili su svih, pilo se je i tanca-lo. Za onih ki su sopli je vavik bilo vina kuliko su otili popit. Da bi se sopnja bolje čula, bila je delana kako jena mala po-zornica. Sprid nje su u kup stali mladići i ćakulali al kantali. Kad je zasoplo, su se mladići razašli i šli zvat divojke za tan-cat. Zazvali su jih po jimenu. Bila je užanca da brat prvu pol-ku tanca zi sestru, drugu zi bratučedu pak zi susedu. Kad je zel tancat sve divojke po krijanciji, je prišla na red i ona ka mu se je pijažala, ma kad su se srca steplile i ljubav gorila, zagasila se je krijancija i on je šal po onu ka mu je srcu prira-sla, a i ona je volila tancat š njin leh zi braton.

Mesopusni spaši, katarinski fašiKapodebal bi bil dal i tri damen polke. Onda su divojke

hodile zet mladići tancat i opet je morala poć zet po krijanci-ji. Tako je delala ako je vero morala, a čuda puti je kušenca bila jača od užance. Mat bi ju i prekorila ma ona je volila tan-cat z mladićen, a i brat je bil kuntentiji da ga je prišla zet njemu prisrčnija od sestre; nju voli kako sestru, a za onu dru-gu srce drugačije drhće. Kad su se zvali tancat, mladići i di-vojke su najveć duperali milo zgovoreno jime: Jelica, Anica, Katica, Dumica... al Osipić, Jivić, Tončić, Mikić, Matić...

Divojka bi rekla mladiću:„Moji me doma svi zovu Jele, a ti me tako milo zazoveš Je-

lica.”, a on bi joj odgovoril:„Da, aš oni te vole drugačije, a ja te volin lipče od svih njih.” Kapodebal je on ki od mladići spravlja šoldi s kimi će se

platit onin ki sopu. Vidilo se je kuliko prešapoko mladići tan-ca pak bi se zračunalo kuliko svaki mora platit da se z šoldi pokriju. Ako se ni dosta spravilo za sve platit, bi mladići od društva mej sobu doplatili, a ako njin je ostalo šoldi, su na početak korizme delali šagru.

Stariji su vavik jimili navar da mladošćina ne bi opravila kakovu facendu, a bilo je svagdar svakako i svega. Zato su za mesopust reka: Mesopuste, vrag te zel, ti si meni noći / šoldi zel! i Mesopusni spaši, katarinski faši.

Današnji mesopusti u Dubašnicu su drugačiji ma isto je ono najvažnije – da su ljudi skupa i da se diverte!

Šator za mesopustZa nadolazeće mesopusne dane, u siječnju i veljači

2020. godine, postavit će se šator na novoj lokaciji – na školskom igralištu u Bogovićima, jer će se na

Markatu obavljati građevinski radovi. Raspored mesopusnih događanja je sljedeći:25. siječnja – Pavlova, od 21 sat primopredaja

ključeva, te nastupi grupa Dalmatino i D’Beni bend8. veljače – maškarana zabava, uz nastupe grupa

The Night Express band i D’Beni bend22. veljače – maškarana zabava, uz nastupe grupa

Koktelsi i D’Beni bend25. veljače – mesopust, od 17 sati čitanje teštamenta

te nastup grupe D’Beni bendUlaz je besplatan za sve posjetitelje. Organizatori su

osigurali bogatu tombolu i nagrade za najbolje maškarane grupe.

Datum održavanja dječje redute objavit će se na-knadno.

Maškarana udruga Dubašnica ■

Na školskom igralištu u Bogovićima postavit će se