opinion poll on social inclusion of children with disabilities
DESCRIPTION
Opinion poll on social inclusion of children with disabilities - UNICEF Montenegro (Montenegrin version)TRANSCRIPT
Nobody’s UnpredictableDecembar 2010
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
METODOLOGIJA
Ad hoc f2f anketa u kući ispitanika
Prikupljanje podataka na uzorku reprezentativnom za populaciju građana Crne Gore starih 18+ godina
Veličina ciljne populacije: 498,385
Veličina uzorka: 1039 (sa 131 uzoračkom tačkom)
Tip uzorka: stratifikovani troetapni uzorak verovatnoće sa sledećim etapama:
Jedinica prve etape - teritorija biračkog mesta – približna veličina oko of 200 HH (PPS sa verovatnoćom proporcionalnom veličini)
Jedinica druge etape - domaćinstva odabrana metodom slučajnog koraka počev od datih adresa (SRSWoR)
Jedinica treće etape – članovi domaćinstva izabrani sa istom verovatnoćo (SRSWoR) – Kish tablice
Stratifikacija se vrši po:
Tipu naselja – urban/rural
4 geo-ekonomska regiona
Post stratifikacija se vrši po: polu, starosti, tipu naselja i geo-ekonomskim regionima
Kontrola terenskog rada obuhvata 12% od ukupnog broja anketiranih u svim stratumima proporcionalno veličini uzorka, alogička kontrola i kontrola konzistencije se vrši u 100% slučajeva
Period prikupljanja podataka: od 30. novembra do 05. decembra 2010.
95% interval pouzdanosti za pojave sa incidencom od 05% je (03.5%, 06.5%)
95% interval pouzdanosti za pojave sa incidencom od 20% je (17.3%, 22.7%)
95% interval pouzdanosti za pojave sa incidencom od 40% je (36.7%, 43.3%)
2
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
3
UZORAK
48%
53%
27%
19% 19%22%
14%
25%
47%
19%
10%
30%
17%
32%
21%
61%
39%
Mu
ška
rac
Že
na
18
-29
30
-39
40
-49
50
-64
65
+
Osn
ovn
a il
in
iže
Sre
dn
ja
Viš
a š
kola
ili
faku
ltet
Tre
nu
tno
ide
ušk
olu
Po
dg
ori
ca
Pri
mo
rje
Sje
vero
-za
pa
d
Isto
k
Urb
an
Ost
alo
Pol Godine Obrazovanje StratumTip naselja
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
4
UVODNA SEKCIJA
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
5
Možete li mi reći koji izraz Vi lično najčešće koristite kada su u pitanju djeca čije su tjelesne, umne ili čulne sposobnosti ispod prosječnih mogućnosti djece u njihovom uzrastu?
Baza: Ukupna ciljna populacija
17%
23%
7%
10%
12%
3%
2%
6%
2%
3%
27%
20%
19%
9%
4%
6%
2%
2%
2%
1%
Djeca sa posebnimpotrebama
Hendikepirana deca
Djeca ometena urazvoju
Bolesna djeca
Djeca sainvaliditetom
Zaostala djeca /zaostala u razvoju
Mentalno zaostaladjeca
Jadni, žalosni,nesrećni
Retardirana djeca
Djeca sanedostatkom
Avg 2010
Dec 2010
• U ovom talasu istraživanja je primjećen značajan rast upotrebe termina “djeca sa posebnim potrebama” i “djeca ometena u razvoju”.
• Osim ovih termina, u populciji se i dalje u velikoj mjeri koriste nekorektni termini kao što su, “hendikepirana djeca” i “djeca sa invaliditetom”.
• Važno je napomenuti da je značajno opao i procenat onih koji koriste termine kao što su: “djeca sa invaliditetom”, “jadni, nesrećni”, “defektna deca”…
Statistički značajna razlika na nivou 0.05
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
6
SVIJEST O DJECI SA SMETNJAMA U RAZVOJU
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
Da li poznajete neko dijete sa smetnjama u razvoju ili nekoga (rođak, prijatelj, poznanik i sl.) čije dijete ima ovakve ili slične smetnje?
68%
32%
68%
32%
Da
Ne
Avg 2010
Dec 2010
Kao i u avgustu, velika većina građana (68%) poznaje neko dijete sa smetnjama u razvoju ili roditelja čije dijete ima ovakve ili slične smetnje - nisu nađene razlike između 1. i 2. talasa
7
Baza: Ukupna ciljna populacija
Statistički značajna razlika na nivou 0.05
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
8
Koliko često dolazite u kontakt sa djecom sa smetnjama u razvoju?
Baza: Ukupna ciljna populacija
13%
5%
4%
11%
8%
10%
11%
11%
14%
10%
4%
8%
11%
5%
14%
8%
8%
8%
8%
12%
20%
0%
Svakodnevno
Nekoliko puta nedjeljno
Jednom nedjeljno
Nekoliko puta mjesečno
Jednom mjesečno
Jednom u 2-3 mjeseca
Jednom u 6 mjeseci
Jednom godišnje
Rjeđe od jednom godišnje
Nemam nikakav kontakt sadjecom sa smetnjama u razvoju
Ne zna / Bez odgovora
Avg 2010
Dec 2010
• 8% građana ima svakodnevni kontakt sa djecom sa smetnjama u razvoju, 11% nekoliko puta nedjeljno.
• Svaki peti građanin kaže da nema nikakav kontakt sa djecom sa smetnjama u razvoju a 8% jednom godišnje.
Statistički značajna razlika na nivou 0.05
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
9
Sveukupno gledano, koliko ste informisani o djeci sa smetnjama u razvoju?
Baza: Ukupna ciljna populacija
7%
38%
44%
43%
12%
9%
3%
9%
32%
40%
45%
14%
11%
3%
Ne znam ništa o djeci sa smetnjama urazvoju
Veoma malo znam o djeci sasmetnjama u razvoju
Sum -
Znam ponešto o djeci sa smetnjama urazvoju
Sum +
Znam mnogo o djeci sa smetnjama urazvoju
Znam veoma mnogo o djeci sasmetnjama u razvoju
Avg 2010
Dec 2010
• Može se reći da su građani i dalje generalno nedovoljno informisani o djeci sa smetnjama u razvoju – nisu nađene značajne razlike između 1. i 2. talasa.
Statistički značajna razlika na nivou 0.05
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
10
Po Vašem mišljenju, među djecom starosti do18 godina, koliki procenat čine djeca sa smetnjama u razvoju?
Baza: Ukupna ciljna populacija
18%
16%
18%
13%
6%
30%
20%
19%
25%
14%
6%
17%
Do 3%
3.1-5%
5.1-10%
10.1-20%
Preko 20%
Ne zna / Bezodgovora
Aug 2010
Dec 2010
•U odnosu na period prije sprovođenja kampanje “Govorimo o mogućnostima” značajno je porastao procenat građana koji smatraju da populaciji djece do 18 godina ima između 5 i 10% djece sa smetnjama u razvoju.
•Takođe, značajno je smanjen procenat građana koji nemaju jasnu predstavu o tome koliko ima djece sa smetnjama u razvoju.
Statistički značajna razlika na nivou 0.05
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
11
STAV PREMA DJECI SA SMETNJAMA U RAZVOJU
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
STAV PREMA DJECI SA SMETNJAMA U RAZVOJU
12
Which of the following relations are more acceptable for you
Socijalna distanca prema različitim grupama djece sa smetnjama u razvoju se razlikuje:•Kao i u prethodnom krugu najveću socijalnu distancu građani imaju prema djeci sa težim emocionalnim poremećajima (neuroze, psihoze i sl) i prema djeci sa težim poremećajima socijalizacije (socijalno neprihvatljivo ponašanje). •Sa druge strane, najmanju socijalnu distancu građani imaju prema djeci sa težim oštećenjima vida i sluha, kao i djeci sa poremećajima govora.
Kada posmatramo pojedinačne odnose, u odnosu na period prije realizovanja kampanje “Govorimo o mogućnostima” stepen prihvatljivosti prema određenim kategorijama djece sa teškoćama se statistički značajno povećao: •Kad su u pitanju djeca sa težim emocionalnim poremećajima došlo je do statistički značajnog povećanja prihvatljivosti svih odnosa•Prihvatljivost svih odnosa, osim spremnosti na suživot u istom naselju, značajno je porasla i za sledeće grupe djece sa teškoćama u razvoju: djecu sa težim oštećenjem vida, slijepu djecu, djecu sa težim oštećenjem sluha, gluvu djecu, djecu sa tjelesnim oštećenjima, kao što su trajna deformacija ili nedostatak nekog dijela tijela, djecu koje se otežano kreću ili su sasvim nepokretna i djecu sa poremećajima govora. •Takođe, kod djece koja boluju od hroničnih oboljenja koja se ne prenose došlo je do povećanja prihvatljivosti svih odnosa osim prihvatljivosti suživota u istom naselju i spremnosti građana da njihova djeca idu sa djecom koja boluju od hroničnih oboljenja koja se ne prenose u isto odjeljenje •Povećanje prihvatljivosti odnosa sa djecom sa intelektualnim nedostacima i oštećenjima primjećeno je kod svih odnosa osim povećanja prihvatljivosti suživota u istom naselju i spremnosti da u odraslom dobu prihvate da djeca ispitanika stupe u brak sa djecom koja imaju intelektualne nedostatke i oštećenja.•Čak i kod djece sa težim poremećajima socijalizacije uočeno je povećanje spremnosti da djeca ispitanika idu sa tom djecom u isti razred. Na žalost kada govorimo o toj kategoriji to je jedino poboljšanje odnosa koje je uočeno.
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
13
Dijete sa težim oštećenjem vida - Koji od sljedećih odnosa su za vas prihvatljivi
Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija
76%
57%
51%
48%
35%
9%
7%
2%
69%
59%
57%
48%
16%
13%
8%
79%Živi u istom naselju/ulici sa Vašim djetetom
Ide u istu školu / odbanište / vrtić sa Vašimdjetetom?
Ide u isto odjeljenje / grupu sa Vašim djetetom
Druži se / igra se sa Vašim djetetom
Najbolji je drug / drugarica sa Vašim djetetom
U starijem uzrastu je u emotivnoj vezi sa Vašimdjetetom
U odraslom dobu stupa u brak sa Vašim djetetom
Ne zna / Bez odgovora
Avg 2010 Dec 2010
Statistički značajna razlika na nivou 0.05
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
14
Slijepo dijete - Koji od sljedećih odnosa su za vas prihvatljivi
Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija
78%
49%
44%
41%
29%
3%
2%
4%
61%
53%
51%
41%
7%
5%
12%
77%Živi u istom naselju/ulici sa Vašim djetetom
Ide u istu školu / odbanište / vrtić sa Vašimdjetetom?
Ide u isto odjeljenje / grupu sa Vašim djetetom
Druži se / igra se sa Vašim djetetom
Najbolji je drug / drugarica sa Vašim djetetom
U starijem uzrastu je u emotivnoj vezi sa Vašimdjetetom
U odraslom dobu stupa u brak sa Vašim djetetom
Ne zna / Bez odgovora
Avg 2010 Dec 2010
Statistički značajna razlika na nivou 0.05
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
15
Dijete sa težim oštećenjem sluha - Koji od sljedećih odnosa su za vas prihvatljivi
Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija
73%
55%
47%
45%
30%
6%
4%
4%
67%
60%
54%
43%
13%
9%
11%
75%Živi u istom naselju/ulici sa Vašim djetetom
Ide u istu školu / odbanište / vrtić sa Vašimdjetetom?
Ide u isto odjeljenje / grupu sa Vašim djetetom
Druži se / igra se sa Vašim djetetom
Najbolji je drug / drugarica sa Vašim djetetom
U starijem uzrastu je u emotivnoj vezi sa Vašimdjetetom
U odraslom dobu stupa u brak sa Vašim djetetom
Ne zna / Bez odgovora
Avg 2010 Dec 2010
Statistički značajna razlika na nivou 0.05
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
16
Gluvo dijete - Koji od sljedećih odnosa su za vas prihvatljivi
Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija
75%
46%
40%
39%
26%
3%
2%
6%
59%
50%
47%
36%
7%
5%
13%
75%Živi u istom naselju/ulici sa Vašim djetetom
Ide u istu školu / odbanište / vrtić sa Vašimdjetetom?
Ide u isto odjeljenje / grupu sa Vašim djetetom
Druži se / igra se sa Vašim djetetom
Najbolji je drug / drugarica sa Vašim djetetom
U starijem uzrastu je u emotivnoj vezi sa Vašimdjetetom
U odraslom dobu stupa u brak sa Vašim djetetom
Ne zna / Bez odgovora
Avg 2010 Dec 2010
Statistički značajna razlika na nivou 0.05
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
17
Dijete sa tjelesnim oštećenjem, kao što su trajna deformacija ili nedostatak nekog dijela tijela - Koji od sljedećih odnosa su za vas prihvatljivi
Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija
79%
43%
35%
33%
23%
3%
1%
6%
59%
48%
44%
35%
7%
4%
13%
77%Živi u istom naselju/ulici sa Vašim djetetom
Ide u istu školu / odbanište / vrtić sa Vašimdjetetom?
Ide u isto odjeljenje / grupu sa Vašim djetetom
Druži se / igra se sa Vašim djetetom
Najbolji je drug / drugarica sa Vašim djetetom
U starijem uzrastu je u emotivnoj vezi sa Vašimdjetetom
U odraslom dobu stupa u brak sa Vašim djetetom
Ne zna / Bez odgovora
Avg 2010 Dec 2010
Statistički značajna razlika na nivou 0.05
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
18
Dijete koje se otežano kreću ili su sasvim nepokretna - Koji od sljedećih odnosa su za vas prihvatljivi
Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija
76%
43%
35%
34%
25%
2%
1%
6%
57%
49%
43%
35%
4%
3%
14%
75%Živi u istom naselju/ulici sa Vašim djetetom
Ide u istu školu / odbanište / vrti? sa Vašimdjetetom?
Ide u isto odjeljenje / grupu sa Vašim djetetom
Druži se / igra se sa Vašim djetetom
Najbolji je drug / drugarica sa Vašim djetetom
U starijem uzrastu je u emotivnoj vezi sa Vašimdjetetom
U odraslom dobu stupa u brak sa Vašim djetetom
Ne zna / Bez odgovora
Avg 2010 Dec-10
Statistički značajna razlika na nivou 0.05
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
19
Dijete koje boluje od hroničnih oboljenja koja se ne prenose, kao što su astma,srčane mane,hemofilija,leukemija i druga - Koji od sljedećih odnosa su za vas prihvatljivi
Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija
73%
49%
41%
36%
28%
3%
2%
3%
57%
47%
44%
35%
9%
6%
13%
75%Živi u istom naselju/ulici sa Vašim djetetom
Ide u istu školu / odbanište / vrtić sa Vašimdjetetom?
Ide u isto odjeljenje / grupu sa Vašim djetetom
Druži se / igra se sa Vašim djetetom
Najbolji je drug / drugarica sa Vašim djetetom
U starijem uzrastu je u emotivnoj vezi sa Vašimdjetetom
U odraslom dobu stupa u brak sa Vašim djetetom
Ne zna / Bez odgovora
Aug 2010 Dec 2010
Statistički značajna razlika na nivou 0.05
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
20
Intelektualni nedostatci i oštećenja,kao što su niska inteligencija,autizam,teži poremećaj pažnje,trajen poteškoće u učenju i sl. - Koji od sljedećih odnosa su za vas prihvatljivi
Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija
73%
37%
28%
23%
14%
1%
1%
8%
54%
39%
35%
23%
3%
2%
14%
77%Živi u istom naselju/ulici sa Vašim djetetom
Ide u istu školu / odbanište / vrtić sa Vašimdjetetom?
Ide u isto odjeljenje / grupu sa Vašim djetetom
Druži se / igra se sa Vašim djetetom
Najbolji je drug / drugarica sa Vašim djetetom
U starijem uzrastu je u emotivnoj vezi sa Vašimdjetetom
U odraslom dobu stupa u brak sa Vašim djetetom
Ne zna / Bez odgovora
Avg 2010 Dec 2010
Statistički značajna razlika na nivou 0.05
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
21
Dijete sa težim emocionalnim poremećajima,kao što su diječije neuroze,psihoze,emocionalne promene nastale neurološkim oštećenjima - Koji od sljedećih odnosa su za vas prihvatljivi
Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija
68%
29%
19%
13%
8%
1%
0%
16%
39%
24%
18%
13%
2%
1%
18%
74%Živi u istom naselju/ulici sa Vašim djetetom
Ide u istu školu / odbanište / vrtić sa Vašimdjetetom?
Ide u isto odjeljenje / grupu sa Vašim djetetom
Druži se / igra se sa Vašim djetetom
Najbolji je drug / drugarica sa Vašim djetetom
U starijem uzrastu je u emotivnoj vezi sa Vašimdjetetom
U odraslom dobu stupa u brak sa Vašim djetetom
Ne zna / Bez odgovora
Avg 2010 Dec 2010
Statistički značajna razlika na nivou 0.05
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
22
Dijete sa težim poremećajima socijalizacije,kao što su hiperaktivno,agresivno ili neko drugo socijalno neprihvatljivo ponašanje - Koji od sljedećih odnosa su za vas prihvatljivi
Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija
71%
30%
20%
15%
9%
2%
0%
11%
37%
23%
16%
12%
2%
1%
20%
73%Živi u istom naselju/ulici sa Vašim djetetom
Ide u istu školu / odbanište / vrtić sa Vašimdjetetom?
Ide u isto odjeljenje / grupu sa Vašim djetetom
Druži se / igra se sa Vašim djetetom
Najbolji je drug / drugarica sa Vašim djetetom
U starijem uzrastu je u emotivnoj vezi sa Vašimdjetetom
U odraslom dobu stupa u brak sa Vašim djetetom
Ne zna / Bez odgovora
Avg 2010 Dec 2010
Statistički značajna razlika na nivou 0.05
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
23
Dijete sa poremećajima govora - Koji od sljedećih odnosa su za vas prihvatljivi
Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija
75%
49%
41%
39%
28%
5%
5%
2%
64%
54%
51%
41%
14%
11%
9%
79%Živi u istom naselju/ulici sa Vašim djetetom
Ide u istu školu / odbanište / vrtić sa Vašimdjetetom?
Ide u isto odjeljenje / grupu sa Vašim djetetom
Druži se / igra se sa Vašim djetetom
Najbolji je drug / drugarica sa Vašim djetetom
U starijem uzrastu je u emotivnoj vezi sa Vašimdjetetom
U odraslom dobu stupa u brak sa Vašim djetetom
Ne zna / Bez odgovora
Avg 2010 Dec 2010
Statistički značajna razlika na nivou 0.05
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
24
PRIHVATLJIVOST ODNOSA
Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija
2.0
2.0
2.3
2.8
2.8
3.0
3.0
3.1
3.1
3.3
3.5
2.3
2.2
3.0
3.4
3.5
3.5
3.6
3.7
3.8
4.0
4.1
Dijete sa težim emocionalnim poremećajima, kao što su dječje neuroze, psihoze,emocionalne promjene nastale neurološkim oštećenjima
Dijete sa težim poremećajima socijalizacije, kao što su hiperaktivno, agresivno ilineko drugo socijalno neprihvatljivo ponašanje
Intelektualni nedostaci i oštećenja, kao što su niska inteligencija, autizam, težiporemećaji pažnje, trajne poteškoće u učenju i sl.
Dijete koje se otežano kreću ili su sasvim nepokretna
Dijete sa tjelesnim oštećenjima, kao što su trajna deformacija ili nedostataknekog dijela tijela
Dijete koje boluje od hroničnih oboljenja koja se ne prenose, kao što su astma,srčane mane, hemofilija, leukemija i druga
Gluvo dijete
Slijepo dijete
Dijete sa poremećajima govora
Dijete sa težim oštećenjem sluha
Dijete sa težim oštešenjem vida
Avg 2010
Dec 2010
Statistički značajna razlika na nivou 0.05
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
25
Odnos društva prema djeci sa smetnjama u razvoju
Baza: Ukupna ciljna populacija
63
22
4
1
22
53
84
95
Država i društvo nijesu u mogućnosti da značajno pomognu djeci sa smetnjamau razvoju, ma koliko se trudili i ulagali novca.
Bez obzira na trud i napor koji ulažu ona i njihova porodica, djeca sa smetnjama urazvoju ne mogu se u potpunosti uklopiti u sredinu, na način na koji to čine druga
djeca.
Djeca sa smetnjama u razvoju su jednako vrijedni članovi društva kao i svi ostaligrađani.
Država i društvo bi trebalo da učine sve što je u njihovoj moći, kako bi obezbijedilijednake mogućnosti i šanse za djecu sa smetnjama u razvoju, bez obzira na
troškove.
Ne slažem se ( 1 + 2 ) Slažem se ( 4 + 5 )
• U odnosu na prethodni krug istraživanja procenat građana koji smatraju da su djeca sa smetnjama u razvoju jednako vrijedni članovi društva kao i svi ostali građani je porastao za 10%, što je statistički značajno na nivou 0.05.
• Ogromna većina građana (95%) smatra da država i društvo treba da učine sve što je u njihovoj moći da obezb ijede jednake mogućnosti za djecu sa smetnjama u razvoju (rast od 3% u odnosu na prethodni krug).
• Da takva pomoć društva i države ne može značajno da pomogne djeci sa teškoćama smatra 22% građana Crne Gore što je čak za 14% manje nego u prethodnom krugu. U istom smislu govori i podatak da u odnosu na prethodni krug čak 12% manje građana smatra da se, uprkos svem trudu, ova djeca ne mogu u potpunosti uklopiti u sredinu kao ostala djeca.
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
26
Stepen slaganja – Slažem se (ocjene 4 + 5 )
Baza: Ukupna ciljna populacija
92%
74%
65%
36%
95%
84%
53%
22%
Država i društvo bi trebalo daučine sve što je u njihovoj moći,
kako bi obezbijedili jednakemogućnosti i šanse za djecu sasmetnjama u razvoju, bez obzira
na troškove.
Djeca sa smetnjama u razvoju sujednako vrijedni članovi društva
kao i svi ostali građani.
Bez obzira na trud i napor kojiulažu ona i njihova porodica, djecasa smetnjama u razvoju ne moguse u potpunosti uklopiti u sredinu,
na način na koji to čine drugadjeca.
Država i društvo nijesu umogućnosti da značajno
pomognu djeci sa smetnjama urazvoju, ma koliko se trudili i
ulagali novca.
Avg 2010
Dec 2010
Statistički značajna razlika na nivou 0.05
Stepen slaganja – Ne slažem se (ocjene 1 + 2 )
47%
17%
11%
4%
22%
4%
1%
63%
Država i društvo nijesu umogućnosti da značajno pomognudjeci sa smetnjama u razvoju, ma
koliko se trudili i ulagali novca.
Bez obzira na trud i napor koji ulažuona i njihova porodica, djeca sa
smetnjama u razvoju ne mogu se upotpunosti uklopiti u sredinu, nanačin na koji to čine druga djeca.
Djeca sa smetnjama u razvoju sujednako vrijedni članovi društva kao
i svi ostali građani.
Država i društvo bi trebalo da učinesve što je u njihovoj moći, kako biobezbijedili jednake mogućnosti išanse za djecu sa smetnjama urazvoju, bez obzira na troškove.
Avg 2010
Dec 2010
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
27
Koja od sledeće dvije tvrdnje je bliža Vašim stavovima?
Baza: Ukupna ciljna populacija
28%
72%
40%
59%
Dijete sa smetnjamau razvoju bi
prevashodno trebaloda se prilagođava
životu u društvu, uzpomoć porodice i
okoline
Društvo i sredina ukojoj dijete živi bi
prevashodno trebaloda se prilagođavaju
djetetu sasmetnjama u
razvoju, uvažavajućisve njihove
sprecifičnosti
Avg 2010
Dec 2010
• Da bi dijete sa smetnjama u razvoju prevashodno trebalo da se prilagođava životu u društvu, uz pomoć porodice i okoline smatra 40% građana Crne Gore (12% više nego u prethodnom krugu).
• Uvjerenje da dijete treba da se prilagođava sredini nešto je izraženije kod osoba sa nižim obrazovanjem ali i kod onih koji imaju veće prihode.
Statistički značajna razlika na nivou 0.05
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
28
Which of the following two statements is closer to your views?
Baza: Ukupna ciljna populacija
15%
80%
5%
21%
71%
7%
Pružanjem stručne pomoći i posebnimodnosom društva i institucija, moguće je
dijete sa smetnjama u razvoju UPOTPUNOSTI osposobiti za život u
društvu
Pružanjem stručne pomoći i posebnimodnosom društva i institucija, moguće je
dijete sa smetnjama u razvojuDONEKLE osposobiti za život u društvu
Bez obzira na stručnu pomoć i posebanodnos države i društva, nije mogućeučiniti NIKAKAV IOLE ZNAČAJAN
NAPREDAK kada je riječ oosposobljavanju djece sa smetnjama u
razvoju za život u društvu.
Avg 2010
Dec 2010
• Svaki peti stanovnik Crne Gore smatra da je U POTPUNOSTI moguće dijete sa smetnjama u razvoju osposobiti za život u društvu pružanjem stručne pomoći i posebnim odnosom društva i institucija (što je za 6% više nego u periodu koji je prethodio kampanji “Govorimo o mogućnostima”.)
Statistički značajna razlika na nivou 0.05
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
29
OBRAZOVANJE DJECE SA SMETNJAMA U RAZVOJU
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
30
Stav prema inkluzivnom obrazovanju
Baza: Ukupna ciljna populacija
64
27
24
14
14
8
9
5
20
41
45
64
64
66
69
80
Crna Gora trenutno ima mnogo većih problema i mnogo važnijih pitanja nego što jeprilagođavanje redovnih škola potrebama djece sa smetnjama u razvoju, kreiranjenovih obrazovnih programa i obučavanje nastavnika koji bi radili sa tom djecom.
Pohađanje nastave u redovnim školama djece sa smetnjama u razvoju dovodi dotoga da nastavnici njima posvećuju previše pažnje, pa druga djeca ostaju pomalo
uskraaena.
Za razvoj djece sa smetnjama u razvoju mnogo je bolje da pohađajuspecijalizovane ustanove za obrazovanje nego da idu u redovne škole.
Dobro je da djeca sa smetnjama u razvoju pohađaju redovne škole, jer se na tajnačin razvijaju i društvene vještine i tolerancija druge djece.
Pohađanje nastave u redovnim školama djece sa smetnjama u razvoju pozitivnoutiče na njihov razvoj.
Uključivanje djece sa smetnjama u razvoju u redovne škole doprinijelo bi boljemrazumijevanju ove djece od strane svojih vršnjaka.
I kad djeca sa posebnim potrebama prođu kroz svoje obrazovanje, imaju manješanse da se zaposle nego ostali građani istog nivoa obrazovanja.
Škole u Crnoj Gori nijesu građene tako da budu dostupne djeci sa smetnjama urazvoju, pa bi arhitektonsko prilagođavanje ustanova potrebama ove djece trebalo
da bude jedan od važnijih zadataka države i društva.
Ne slažem se ( 1 + 2 ) Slažem se ( 4 + 5 )
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
31
Ocijenite stepen slaganja sa svakom od pročitanih tvrdnji? – Slažem se ( 4 + 5 )
Baza: Ukupna ciljna populacija
74%
64%
66%
57%
59%
50%
41%
17%
80%
69%
66%
64%
64%
45%
41%
20%
Škole u Crnoj Gori nijesu građene tako da budu dostupne djeci sa smetnjama urazvoju, pa bi arhitektonsko prilagođavanje ustanova potrebama ove djece
trebalo da bude jedan od važnijih zadataka države i društva.
I kad djeca sa posebnim potrebama prođu kroz svoje obrazovanje, imaju manješanse da se zaposle nego ostali građani istog nivoa obrazovanja.
Uključivanje djece sa smetnjama u razvoju u redovne škole doprinijelo bi boljemrazumijevanju ove djece od strane svojih vršnjaka.
Pohađanje nastave u redovnim školama djece sa smetnjama u razvoju pozitivnoutiče na njihov razvoj.
Dobro je da djeca sa smetnjama u razvoju pohađaju redovne škole, jer se na tajnačin razvijaju i društvene vještine i tolerancija druge djece.
Za razvoj djece sa smetnjama u razvoju mnogo je bolje da pohađajuspecijalizovane ustanove za obrazovanje nego da idu u redovne škole.
Pohađanje nastave u redovnim školama djece sa smetnjama u razvoju dovodido toga da nastavnici njima posvećuju previše pažnje, pa druga djeca ostaju
pomalo uskraćena.
Crna Gora trenutno ima mnogo većih problema i mnogo važnijih pitanja nego štoje prilagođavanje redovnih škola potrebama djece sa smetnjama u razvoju,
kreiranje novih obrazovnih programa i obučavanje nastavnika koji bi radili sa tomdjecom.
Avg 2010
Dec 2010
Statistički značajna razlika na nivou 0.05
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
32
Ocijenite stepen slaganja sa svakom od pročitanih tvrdnji? – Ne slažem se ( 1 + 2 )
Baza: Ukupna ciljna populacija
63%
23%
24%
18%
18%
11%
12%
7%
64%
27%
24%
14%
14%
9%
8%
5%
Crna Gora trenutno ima mnogo većih problema i mnogo važnijih pitanjanego što je prilagođavanje redovnih škola potrebama djece sa
smetnjama u razvoju, kreiranje novih obrazovnih programa i obučavanjenastavnika koji bi radili sa tom djecom.
Pohađanje nastave u redovnim školama djece sa smetnjama u razvojudovodi do toga da nastavnici njima posvećuju previše pažnje, pa druga
djeca ostaju pomalo uskraćena.
Za razvoj djece sa smetnjama u razvoju mnogo je bolje da pohađajuspecijalizovane ustanove za obrazovanje nego da idu u redovne škole.
Pohađanje nastave u redovnim školama djece sa smetnjama u razvojupozitivno utiče na njihov razvoj.
Dobro je da djeca sa smetnjama u razvoju pohađaju redovne škole, jerse na taj način razvijaju i društvene vještine i tolerancija druge djece.
I kad djeca sa posebnim potrebama prođu kroz svoje obrazovanje,imaju manje šanse da se zaposle nego ostali građani istog nivoa
obrazovanja.
Uključivanje djece sa smetnjama u razvoju u redovne škole doprinijelobi boljem razumijevanju ove djece od strane svojih vršnjaka.
Škole u Crnoj Gori nijesu građene tako da budu dostupne djeci sasmetnjama u razvoju, pa bi arhitektonsko prilagođavanje ustanovapotrebama ove djece trebalo da bude jedan od važnijih zadataka
države i društva.
Avg 2010
Dec 2010
Statistički značajna razlika na nivou 0.05
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
33
Ocijenite stepen slaganja sa svakom od pročitanih tvrdnji?
Prosječne ocjene; Baza: Ukupna ciljna populacija Na skali od 1 do 5, pri čemu 1 znači Uopšte se ne slažem a 5 U potpunosti se slažem, ocijenite stepen slaganja sa svakom od pročitanih tvrdnji.
3.9
3.5
3.6
3.7
3.6
3.4
3.2
2.4
4.2
3.9
3.8
3.8
3.8
3.5
3.4
2.5
Škole u Crnoj Gori nijesu građene tako da budu dostupne djeci sa smetnjama u razvoju,pa bi arhitektonsko prilagođavanje ustanova potrebama ove djece trebalo da bude jedan
od važnijih zadataka države i društva.
Pohađanje nastave u redovnim školama djece sa smetnjama u razvoju pozitivno utičena njihov razvoj.
Dobro je da djeca sa smetnjama u razvoju pohađaju redovne škole, jer se na taj načinrazvijaju i društvene vještine i tolerancija druge djece.
I kad djeca sa posebnim potrebama prođu kroz svoje obrazovanje, imaju manje šanseda se zaposle nego ostali građani istog nivoa obrazovanja.
Uključivanje djece sa smetnjama u razvoju u redovne škole doprinijelo bi boljemrazumijevanju ove djece od strane svojih vršnjaka.
Za razvoj djece sa smetnjama u razvoju mnogo je bolje da pohađaju specijalizovaneustanove za obrazovanje nego da idu u redovne škole.
Pohađanje nastave u redovnim školama djece sa smetnjama u razvoju dovodi do togada nastavnici njima posvećuju previše pažnje, pa druga djeca ostaju pomalo uskraćena.
Crna Gora trenutno ima mnogo većih problema i mnogo važnijih pitanja nego što jeprilagođavanje redovnih škola potrebama djece sa smetnjama u razvoju, kreiranje novih
obrazovnih programa i obučavanje nastavnika koji bi radili sa tom djecom.
Avg 2010
Dec 2010
Statistički značajna razlika na nivou 0.05
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
Stav prema inkluzivnom obrazovanju
34
Građani imaju pozitivnije stavove prema inkluziji nego što je to bio slučaj u periodu prije kampanje “Govorimo o mogućnostima”
•80% građana Crne Gore smatra da bi arhitektonsko prilagođavanje ustanova potrebama ove djece trebalo da bude jedan od važnijih zadataka države, što je za 6% više nego što je to bio slučaj u prethodnom krugu istraživanja.
•64% građana smatra da pohađanje nastave u redovnim školama djece sa smetnjama u razvoju pozitivno utiče na njihov razvoj. U odnosu na period koji je prethodio sprovođenju kampanje “Govorimo o mogućnostima” ovaj rast od 7% predstavlja značajno povećanje.
Ako ove rezultate posmatramo kroz prosječne ocjene možemo zaključiti da je u odnosu na prethodni krug istraživanja značajno porastao stepen slaganja sa sledećim tvrdnjama:
•Da bi arhitektonsko prilagođavanje ustanova potrebama ove djece trebalo da bude jedan od važnijih zadataka države i društva (prosječna ocjena u avgustu 3.9 a u decembru 4.2).
•Da pohađanje nastave u redovnim školama djece sa smetnjama u razvoju pozitivno utiče na njihov razvoj (prosječna ocjena u avgustu 3.5 a u decembru 3.9).
•Da i kad prođu kroz svoje obrazovanje, djeca sa posebnim potrebama imaju manje šanse da se zaposle nego ostali građani istog nivoa obrazovanja. (prosječna ocjena u avgustu 3.7 a u decembru 3.8).
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
35
PORODICA I DJECA SA SMETNJAMA U RAZVOJU
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
36
Ocijenite stepen slaganja sa svakom od pročitanih tvrdnji?
Baza: Ukupna ciljna populacija
34
31
14
14
14
7
4
3
40
40
52
59
68
73
84
85
Za djecu sa smetnjama u razvoju bolje je da borave uspecijalizovanim ustanovama nego da žive u svojim porodicama,jer se tamo nalaze stručnjaci koji su posebno obučeni za rad sa
njima.
U porodicama u kojima odrasta dijete sa smetnjama u razvoju,druga djeca obično bivaju zapostavljena.
Ako je dijete sa smetnjama u razvoju ostalo bez roditeljskogstaranja, bolje je smestiti ga u hraniteljsku porodicu nego u dom.
Roditelji djece sa smetnjama u razvoju često zauzimaju previšezaštitnički stav prema svom djetetu, što dovodi do izolacije djeteta
od druge djece.
Žao mi je porodica u kojima živi dijete sa smetnjama u razvoju, jersu žrtve nesrećnog slučaja.
Roditelji koji podižu djecu sa smetnjama u razvoju obično upotpunosti moraju da mu podrede život.
Druga djeca, koja odrastaju u porodici sa djecom sa smetnjama urazvoju, nauče da budu pažljivija i tolerantnija.
Od porodice djeteta sa smetnjama u razvoju se ne može očekivatida sve izazove prebrodi sama, neophodna im je podrška šireg
društva
Ne slažem se ( 1 + 2 ) Slažem se ( 4 + 5 )
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
37
Ocijenite stepen slaganja sa svakom od pročitanih tvrdnji?
Prosječne ocjene; Baza: Ukupna ciljna populacijaNa skali od 1 do 5, pri čemu 1 znači Uopšte se ne slažem a 5 U potpunosti se slažem, ocijenite stepen slaganja sa svakom od pročitanih tvrdnji.
4.1
3.9
3.9
4.0
3.5
3.7
3.3
3.3
4.1
4.0
3.8
3.7
3.5
3.5
3.1
3.0
Od porodice djeteta sa smetnjama u razvoju se ne možeočekivati da sve izazove prebrodi sama, neophodna im je
podrška šireg društva
Druga djeca, koja odrastaju u porodici sa djecom sasmetnjama u razvoju, nauče da budu pažljivija i tolerantnija.
Roditelji koji podižu djecu sa smetnjama u razvoju običnou potpunosti moraju da mu podrede život.
Žao mi je porodica u kojima živi dijete sa smetnjama urazvoju, jer su žrtve nesrećnog slučaja.
Ako je dijete sa smetnjama u razvoju ostalo bezroditeljskog staranja, bolje je smestiti ga u hraniteljsku
porodicu nego u dom.
Roditelji djece sa smetnjama u razvoju često zauzimajupreviše zaštitnički stav prema svom djetetu, što dovodi do
izolacije djeteta od druge djece.
U porodicama u kojima odrasta dijete sa smetnjama urazvoju, druga djeca obično bivaju zapostavljena.
Za djecu sa smetnjama u razvoju bolje je da borave uspecijalizovanim ustanovama nego da žive u svojim
porodicama, jer se tamo nalaze stručnjaci koji su posebnoobučeni za rad sa njima.
Avg 2010
Dec 2010
Statistički značajna razlika na nivou 0.05
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
38
PORODICA I DJECA SA SMETNJAMA U RAZVOJU • Mišljenja o tome da li je za djecu sa smetnjama u razvoju bolje da borave u specijalizovanim ustanovama ili da žive u
sopstvenim porodicama su i dalje podijeljena – značajno je da institucionalizaciju podržava 6% građana manje nego u periodu koji je prethodio kampanji “Govorimo o mogućnostima”(40%). Takođe, za 9% je porastao procenat građana koji se ne slažu sa trvdnjom da su druga djeca obično zapostavljena u porodicama u kojima odrasta dijete sa smetnjama u razvoju.
• Procenat građana koji porodice djece sa smetnjama u razvoju vide kao žrtve nesrećnog slučaja manji je za 8%.
• Da je djete koje ostane bez roditeljskog staranja bolje smjestiti u hraniteljsku porodicu nego u dom smatra 52% - što je gotovo identičan procenat građana kao i u prošlom krugu.
• Većina (85%) smatra da je porodicama u kojima živi dijete sa smetnjama u razvoju neophodna podrška šireg društva. Ako detaljnije ispitamo percepciju ovih porodica, vidjećemo da građani takođe smatraju (73%) da roditelji ove djece obično u potpunosti moraju da im podrede život. 59% smatra da roditelji ove djece često zauzimaju previše zaštitnički stav, što vodi većoj izolaciji djeteta.
• Što se tiče percepcije položaja druge djece u ovim porodicama, 40% građana smatra da u njima druga djeca obično bivaju zapostavljena ipak, 84% smatra da djeca iz ovih porodica nauče da budu pažljivija i tolerantnija.
Ako ove rezultate posmatramo kroz prosječne ocjene možemo zaključiti da je u odnosu na prethodni krug istraživanja značajno opao stepen slaganja sa sledećim tvrdnjama:
• Roditelji koji podižu djecu sa smetnjama u razvoju obično u potpunosti moraju da mu podrede život. (prosječna ocjena u avgustu 3.9 a u decembru 3.8).
• Žao mi je porodica u kojima živi dijete sa smetnjama u razvoju, jer su žrtve nesrećnog slučaja. (avgust 4.0 ,decembar 3.7).• Roditelji djece sa smetnjama u razvoju često zauzimaju previše zaštitnički stav prema svom djetetu, što dovodi do izolacije
djeteta od druge djece. (prosječna ocjena u avgustu 3.7 a u decembru 3.5).• U porodicama u kojima odrasta dijete sa smetnjama u razvoju, druga djeca obično bivaju zapostavljena. (prosječna ocjena u
avgustu 3.3 a u decembru 3.1).• Za djecu sa smetnjama u razvoju bolje je da borave u specijalizovanim ustanovama nego da žive u svojim porodicama, jer se
tamo nalaze stručnjaci koji su posebno obučeni za rad sa njima. (avgust 3.3 ,decembar 3.0).
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
39
Ocijenite stepen slaganja sa svakom od pročitanih tvrdnji? – Slažem se ( 4 + 5 )
Baza: Ukupna ciljna populacija
84%
80%
77%
76%
62%
51%
46%
43%
85%
84%
73%
68%
59%
52%
40%
40%
Od porodice djeteta sa smetnjama u razvoju se ne možeočekivati da sve izazove prebrodi sama, neophodna im je
podrška šireg društva
Druga djeca, koja odrastaju u porodici sa djecom sa smetnjamau razvoju, nauče da budu pažljivija i tolerantnija.
Roditelji koji podižu djecu sa smetnjama u razvoju obično upotpunosti moraju da mu podrede život.
Žao mi je porodica u kojima živi dijete sa smetnjama u razvoju, jersu žrtve nesrećnog slučaja.
Roditelji djece sa smetnjama u razvoju često zauzimaju previšezaštitnički stav prema svom djetetu, što dovodi do izolacije
djeteta od druge djece.
Ako je dijete sa smetnjama u razvoju ostalo bez roditeljskogstaranja, bolje je smestiti ga u hraniteljsku porodicu nego u dom.
Za djecu sa smetnjama u razvoju bolje je da borave uspecijalizovanim ustanovama nego da žive u svojim porodicama,jer se tamo nalaze stručnjaci koji su posebno obučeni za rad sa
njima.
U porodicama u kojima odrasta dijete sa smetnjama u razvoju,druga djeca obično bivaju zapostavljena.
Avg 2010
Dec 2010
Statistički značajna razlika na nivou 0.05
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
40
Ocijenite stepen slaganja sa svakom od pročitanih tvrdnji? – Ne slažem se ( 1 + 2 )
Baza: Ukupna ciljna populacija
29%
22%
18%
12%
7%
6%
6%
5%
34%
31%
14%
14%
14%
3%
7%
4%
Za djecu sa smetnjama u razvoju bolje je da borave uspecijalizovanim ustanovama nego da žive u svojim
porodicama, jer se tamo nalaze stručnjaci koji su posebnoobučeni za rad sa njima.
U porodicama u kojima odrasta dijete sa smetnjama urazvoju, druga djeca obično bivaju zapostavljena.
Ako je dijete sa smetnjama u razvoju ostalo bez roditeljskogstaranja, bolje je smestiti ga u hraniteljsku porodicu nego u
dom.
Roditelji djece sa smetnjama u razvoju često zauzimajupreviše zaštitnički stav prema svom djetetu, što dovodi do
izolacije djeteta od druge djece.
Žao mi je porodica u kojima živi dijete sa smetnjama urazvoju, jer su žrtve nesrećnog slučaja.
Od porodice djeteta sa smetnjama u razvoju se ne možeočekivati da sve izazove prebrodi sama, neophodna im je
podrška šireg društva
Roditelji koji podižu djecu sa smetnjama u razvoju obično upotpunosti moraju da mu podrede život.
Druga djeca, koja odrastaju u porodici sa djecom sasmetnjama u razvoju, nauče da budu pažljivija i tolerantnija.
Avg 2010
Dec 2010
Statistički značajna razlika na nivou 0.05
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
41
Po vašem mišljenju da li bi država trebala da pruži finansijsku pomoć porodicama sa djecom zaostalom u razvoju?
Baza: Ukupna ciljna populacija
97%
1%
3%
89%
4%
8%
Da
Ne
Ne zna / Bezodgovora
Avg 2010
Dec 2010
Statistički značajna razlika na nivou 0.05
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
42
INKLUZIJA DJECE SA SMETNJAMA U RAZVOJU U DRUŠTVO
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
43
Kako biste, prema sopstvenim mjerilima, ocijenili uslove za normalan život i razvoj djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori?
Baza: Ukupna ciljna populacija
12%
32%
45%
45%
10%
8%
2%
9%
23%
32%
44%
21%
16%
5%
3%
Uslovi uopšte nepostoje
2
Sum -
3
Sum +
4
Uslovi su upotpunosti ispunjeni
Ne zna / Bezodgovora
Avg 2010
Dec 2010
• U odnosu na prethodni krug istraživanja, građani Crne Gore imaju značajno pozitivnije mišljenje o uslovima za život djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori.
• U avgustu je uslove za život djece sa smetnjama ocjenjivalo loše 45% građana u decembru je iste ocjene dalo svega 32%.
• Procenat onih koji su dali osrednje ocjene gotovo da se nije promijenio između dva talasa istraživanja.
• Dok je u avgustu svega 10% građana smatralo da su uslovi za život djece sa smetnjama u Crnoj Gori dobri u decembru je taj procenat značajno veći (21%).
Statistički značajna razlika na nivou 0.05
Prosječna ocjena u avgustu: 2.6Prosječna ocjena u decembru: 2.9
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
44
Prava djece u Crnoj Gori
Baza: Ukupna ciljna populacija
9%
24%
33%
40%
27%
24%
4%
7%
14%
20%
39%
39%
34%
5%
2%
Uopšte se nepoštuju
Uglavnom se nepoštuju
Sum -
I poštuju se i nepoštuju
Sum +
Uglavnom sepoštuju
U potpunosti sepoštuju
Ne zna / Bezodgovora
Avg 2010
Dec 2010
10%
51%
40%
13%
44%
43%
Prava djece sasmetnjama u
razvoju poštujuse u ve?oj mjeri
nego pravadruge djece
Prava djece sasmetnjama u
razvoju poštujuse podjednako
kao prava drugedjece
Prava djece sasmetnjama u
razvoju poštujuse u manjoj
mjeri nego pravadruge djece
Avg 2010
Dec 2010
• Procenat građana koji smatraju da se prava djece u Crnoj Gori poštuju značajno je porastao.
• U avgustu je svega 27% građana smatralo da se prava djece u Crnoj Gori poštuju a u decembru je taj procenat značajno veći i iznosi 39%.
• Mišljenja o poštovanju prava djece sa smetnjama u razvoju u odnosu na ostalu djecu su i dalje podijeljena – 44% građana smatra da se njihova prava poštuju podjednako kao prava druge djece što je za 7% manje nego u prethodnom talasu,a 43% da se njihova prava poštuju u manjoj mjeri.
• Preostalih 13% smatra da se prava djece sa smetnjama u razvoju poštuju više nego prava ostale djece.
Statistički značajna razlika na nivou 0.05
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
45
Prema onome što znate o toj konvenciji i posmatrajući položaj djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori, u kojoj mjeri se, po Vašem mišljenju, u Crnoj Gori poštuju prava djece sa smetnjama u razvoju zagarantovana Konvencijom UN o pravima djeteta?
Baza:oni koji su čuli za UN Konvenciju o pravima deteta (78% ukupna ciljna populacija)
10%
22%
32%
44%
24%
23%
2%
3%
13%
16%
40%
42%
37%
4%
2%
Uopšte se nepoštuju
Uglavnom se nepoštuju
Sum -
I poštuju se i nepoštuju se
Sum +
Uglavnom sepoštuju
U potpunosti sepoštuju
Ne zna / Bezodgovora
Avg 2010
Dec 2010
Baza: Ukupna ciljna populacija
67%
33%
78%
22%
Da
Ne
Avg 2010
Dec 2010
Da li ste čuli za Konvenciju Ujedinjenih Nacija (UN) o pravima djeteta?
• Za Konvenciju Ujedinjenih nacija čulo je 78% građana, 11% više nego što je to bio slučaj prije kampanje.
• 42% građana, 18% više nego što je to bio slučaj prije kampanje, smatra da se u Crnoj Gori poštuju prava djece sa smetnjama u razvoju zagarantovana Konvencijom UN o pravima djetetaStatistički značajna razlika na nivou 0.05
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
46
Šta je, po Vašem mišljenju, najbolji način da se pomogone djeci sa smetnjama u razvoju, da im se olakša život u našem društvu?
Baza: Ukupna ciljna populacija
40%
30%
13%
12%
5%
21%
43%
17%
18%
1%
Sva djeca sa smetnjama u razvoju treba da budu zbrinuta u specijalnim
ustanovama, sa posebno obučenimosobljem i aktivnostima prilagođenim
njihovim mogućnostima
Samo manjina težih slučajeva djece sasmetnjama u razvoju treba da bude
zbrinuta u specijalnim ustanovama, avećina djece sa smetnjama u razvoju treba
da bude uključena u sve redovneaktivnosti, zajedno sa drugim građanima
Sva djeca sa smetnjama u razvoju treba dažive zajedno sa drugim ljudima (ne u
specijalizovanim institucijama) i da se,koliko mogu, prilagode životu u društvu
Šire društvo bi, prije svega, trebalo da seprilagodi djeci sa smetnjama u razvoju,
kako bi se ona što lakše uključila usvakodnevni život
Ne zna / Bez odgovora
Avg 2010
Dec 2010
• Pozitivan stav prema institucionalnoj zaštiti djece sa smetnjama u razvoju je značajno smanjen nakon kampanje. Tako, kao najbolji način da se pomogne djeci sa smetnjama u razvoju kroz njihovo zbrinjavanje u posebnim institucijama u avustu je navelo 40% građana a u decembru je taj procenat značajno opao i sada iznosi 21%.
• Dok je u prethodnom krugu 30% građana smatralo da bi institucionalno zbrinjavanje trebalo da bude rezervisano samo za manji broj težih slučajeva, dok većina treba da bude uključena u sve društvene aktivnosti nakon kampanje je taj procenat značajno porastao i sada iznosi 43%.
• 17% građana smatra da sva djeca sa smetnjama u razvoju treba da budu uključena u društvo i da mu se prilagode, u okviru svojih mogućnosti (4% više nego u avgustu).
• 18% građana smatra da šire društvo treba da krene u susret ovoj djeci i da se prilagođava njihovim specifičnostima(6% više nego u avgustu).
Statistički značajna razlika na nivou 0.05
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
47
EFEKTI KAMPANJE
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
48
Da li ste u prethodna 3 mjeseca, tj. od početka septembra, primijetili neke kampanje vezane za djecu sa smetnjama u razvoju, bilo na televiziji, radiju, novinama, bilbordima, kroz promociju javnih ličnosti ili intervjue?
Baza: Ukupna ciljna populacija
Da70%
Ne30% • Na pitanje da li su u
prethodna 3 mjeseca primijetili neku kampanju vezanu za rani razvoj djece, 70% ispitivane populacije je odgovarilo potvrdno.
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
49
Da li se sećate ko je pokretač/ ko su pokretači inicijatori ove kampanje?
Višestruki odgovori; Baza: Oni koji su primetili u prethodna 3 mjeseca, tj. od početka septembra, primijetili neke kampanje vezane za djecu sa smetnjama u razvoju, bilo na televiziji, radiju, novinama, bilbordima, kroz promociju javnih ličnosti ili intervjue: (70% ukupna ciljna populacija)
61%
19%
8%
7%
2%
1%
1%
1%
2%
27%
Unicef
Vlada Crne Gore
NGO
Udruženje roditelja dece sasmetnjama u razvoju
EU
Mediji, novine, TV
Sponzori/privatne osobe
Udruženje invalida (gluvi, slepi)
Ostali odgovoti
Ne zna / Bez odgovora
58%
45%
69%
67%
13%
34%
26%
9%
5%
23%
10%
0%
6%
20%
6%
0%
1%
3%
2%
0%
Podgorica
Primorje
Sjevero-zapad
Istok
Str
atu
m
Unicef
Vlada Crne Gore
NGO
Udruženje roditelja decesa smetnjama u razvoju
Evropska unija
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
50
Unicef, Vlada Crne Gore, Delegacija Evropske unije i Udruženja roditelja djece sa smetnjama u razvoju su u prethodna 3 mjeseca, tj. od početka septembra imali kampanju vezanu za djecu sa smatnjama u razvoju „Govorimo o mogućnostima“. Da li ste primijetili ovu Unicefovu kampanju?
Baza: Ukupna ciljna populacija
Da71%
Ne29%
• I na promptno pitanje da li su vidjeli kampanju Unicefa, Vlade Crne Gore, Delegacije Evropske unije i Udruženja roditelja djece sa smetnjama u razvoju gotovo identičan procenat ispitanika je odgovorio potvrdno, tačnije njih 71%.
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
51
Da li se sjećate nekog slogana, poruke iz ove kampanje?
Višestruki odgovori; Baza: oni koli su primetili ovu kampanju UNICEF-a (71% ukupna ciljna populacija)
13%
10%
10%
5%
3%
2%
2%
2%
2%
2%
1%
1%
1%
1%
1%
1%
1%
1%
1%
2%
56%
Govorimo o mogućnostima
Gdje mnogi vide teret, mi vidimo ljubav/ sreću
Gdje mnogi vide teškoće, mi vidimo mogućnosti
Gdje mnogi vide slabost, mi vidimo snagu
Gdje mnogi vide prepreke, mi vidimo prijateljstvo
Ljubav/ pružimo im ljubav
Pridružite nam se
Prijateljstvo/ pružimo im prijateljstvo
Ista prava
Iste mogućnosti za sve
Gdje drugi vide slabost, mi vidimo hrabrost
UNICEF
Pružiti im šansu/ uključiti ih u društvo
Snaga
Roditelji dece sa smetnjama u razvoju, ponosni su na svoju decu
Pružimo im pomoć
Pružite im ruku
Sreća
Gdje drugi vide prepreke, mi vidimo budućnost
Ostali odgovori
Ne zna / Bez odgovora
• Slogan „Govorimo o mogućnostima“ spontano navodi najveći broj građanja, njih 13%.
• Drugo i treće mjesto dele slogani „Gdje mnogi vide teret, mi vidimo ljubav/sreću“ i „Gdje mnogi vide teškoće, mi vidimo mogućnosti“. Ove slogane je spontano navelo po 10% građana.
• Na četvrtom mjestu je slogan „Gdje mnogi vide slabost, mi vidimo hrabrost“ (5%) a na petom mjestu se nalazi slogan „Gdje mnogi vide prepreke, mi vidimo prijateljstvo“.
• 56% građana od onih koji su primjetili kampanju Unicefa nije moglo da se sjeti ni jednog slogana
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
52
Da li je bilo koja od ovih ključnih poruka pokrivena u okviru ove kampanje?
Baza: Ukupna ciljna populacija
60
59
57
54
45
40
41
43
46
55
Gdje mnogi vide slabost, mi vidimo snagu - Ako vidimo slabost i teret,treba da pogledamo malo bolje i da vidimo hrabrost i ljubav.
Gdje mnogi vide prepreke, mi vidimo prijateljstvo - Umjesto da mislimo o preprekama, treba da njegujemo i razvijemo prijateljstvo. Treba dapodstičemo djecu sa i bez smetnji u razvoju da budu prijatelji, da se
igraju zajedno i da idu zajedno u školu.
Gdje mnogi vide teret, mi vidimo ljubav/sreću - Umjesto da sažalijevamoporodice sa djecom sa smetnjama u razvoju, treba da im se divimo zbog
njihove ljubavi i snage, i da ih podržimo.
Roditelji djece sa smetnjama u razvoju ponosni su na svoju djecu. Onane odustaju i bore se za svaki novi korak. Prihvatanje i razumijevanje od
drugih roditelja, njihovih vršnjaka i zajednice predstavljaju im velikupodršku. Pridružite nam se da zajedno
Gdje mnogi vide teškoće, mi vidimo mogućnosti - Umjesto da vidimoteškoće, treba da vidimo mogućnosti za djecu sa smetnjama u razvoju,
uključujući onu koja trenutno borave u institucijama, da sedostojanstveno razviju do punog potencijala.
Ne Da
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
53
Gdje ste, na kojim mjestima i u kojim medijima, videli ili čuli za ovu kampanju?
Višestruki odgovori; Baza: oni koji su čuli bilo koju od ovih poruka (66% ukupna ciljna populacija)
77%
40%
29%
24%
17%
11%
2%
0%
1%
TV reklama (spot)
Bilbordi i ulični posteri
TV emisija (vesti, prilozi iliposebne emisije)
Reklama u novinama
Članak u novinama
Radio emisija (vesti, prilozi iliposebne emisije)
Bioskop Ster Cinema uPodgorici
Ostali odgovori
Ne zna / Bez odgovora
• Najveći broj građana je vidio emitovani tv spot (77% od svih koji su čuli za neki od slogana iz kampanje), a zatim putem bilborda (40% od svih građana koji su čuli za neki od slogana iz kampanje).
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
54
Na kojim TV stanicama ste vidjeli emisije, priloge, vijesti ili reklamu (spot) o kampanji „Govorimo o mogućnostima“?
Višestruki odgovori; Baza: oni koji su čuli o kampanji na TV-u (60% ukupna ciljna populacija)
46%
28%
22%
21%
13%
12%
4%
1%
0%
3%
7%
TV Crna Gora (1program)
TV In
TV Atlas
TV PinkMontenegro
TV Crna Gora (2program)
TV Vijesti
TV Elmag
TV Montena
Pro TV
Drugo
Ne zna / Bezodgovora
48%
46%
50%
36%
23%
18%
26%
48%
29%
21%
18%
12%
18%
15%
15%
41%
6%
32%
15%
7%
Podgorica
Primorje
Sjevero-zapad
Istok
Str
atu
m
TV Crna Gora (1program)
TV In
TV Atlas
TV Pink Montenegro
TV Crna Gora (2program)
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
55
Na kojim radio stanicama ste čuli emisije, priloge ili vijesti o kampanji „Govorimo o mogućnostima“?
Višestruki odgovori; Baza: oni koji su čuli o kampanji na radio stanicama (8% ukupna ciljna populacija)
47%
25%
14%
10%
8%
6%
5%
1%
7%
4%
Radio Crna Gora/Podgorica
Radio Elmag
Radio D+
Radio Antena M
Radio D
Radio Delfin
Radio Fokus, Bijelo Polje
Radio Montena
Drugo
Ne zna / Bez odgovora
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
56
U kojim novinama ste pročitali članke ili videli reklamu u kojima se pominje kampanja „Govorimo o mogućnostima“?
Višestruki odgovori; Baza: oni koji su čuli o kampanji iz novina (23% ukupna ciljna populacija)
51%
46%
24%
5%
6%
Vijesti
Dan
Pobjeda
Monitor
Ne zna / Bezodgovora
43%
63%
44%
49%
20%
29%
5%
6%
9%
1%
Urban
Ostalo
Tip
na
selja
Vijesti
Dan
Pobjeda
Monitor
Ne zna / Bezodgovora
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
57
TV KAMPANJA
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
58
Da li ste primetili TV reklamu, u okviru kampanje koju je pokrenuo Unicef, u kojoj se pojavljuje DIJETE SA SMETNJAMA U RAZVOJU U PORODIČNOM OKRUŽENJU.
Baza: Ukupna ciljna populacija
Da67%
Ne33%
• Dvije trećine građana je primjetilo tv spot u kom se pojavljuje djete sa smetnjama u razvoju u porodičnom okruženju.
1%
1%
2%
11%
75%
48%
28%
12%
Veoma loš
Uglavnom loš
Sum -
Niti dobar nitiloš
Sum +
Uglavnomdobar
Veoma dobar
Ne zna / Bezodgovora
Kakav Vam je opšti utisak o ovoj reklami?
Baza: Oni koji su primetili reklamu (67% ukupna ciljna populacija)
• Opšti utisak o ovom spotu je negativan samo za 2% onih koji su je primijetili, dok je za 75% on pozitivan (za 28% je u izrazito pozitivan).
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
59
Zašto tako mislite? Šta je najviše uticalo na to da ova reklama ostavi loš utisak na vas?
Višestruki odgovori; Baza: ako je generalni utisak o ovoj TV reklami bio loš (50% ukupna ciljna populacija)
17%
13%
11%
10%
9%
4%
4%
4%
3%
3%
3%
2%
2%
1%
0%
0%
21%
Skretanje pažnje/ angažovanje društva
Pomoć/ pažnja/ briga o toj deci
Pozitivan utisak, dobro osmišljeno
Promoviše ljubav, humanost, prihvatanje
Roditeljska ljubav/ briga
Ubedljiva, realna, edukativna poruka
Hrabrost, snaga, borbenost dece/ porodice
Uključivanje dece u društvo/ ravnopravnost udruštvu
Deca koja učestvuju u kampanji
Borba za prava dece
Porodica kao bitan faktor/ potreba da decažive u porodici
Dirljivost/ sažaljenje
Mogućnosti dece/ način da dokažu svojesposobnosti
Optimizam/ vesela atmosfera
Ostali odgovori
Ništa
Ne zna / Bez odgovora
17%
16%
8%
23%
13%
6%
9%
12%
9%
9%
Urban
OstaloT
ip n
ase
lja
Skretanje pažnje/ angažovanjedruštva
Pomoć/ pažnja/ briga o tojdeci
Pozitivan utisak, dobroosmišljeno
Promoviše ljubav, humanost,prihvatanje
Roditeljska ljubav/ briga
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
60
KAMPANJA - DOGAĐAJI
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
61
Da li ste ispratili ili čuli neku vijest ili prilog u vezi sa nekim od tih događaja koji su organizovani u sklopu kampanje „Govorimo o mogućnostima“
Baza: Ukupna ciljna populacija
Da66%
Ne34%
Baza: oni koji su ispratili ili čuli neku vijest ili prilog u vezi sa nekim od tih događaja koji su organizovani u sklopu kampanje „Govorimo o mogućnostima“ (66% ukupna ciljna populacija)
Kakav Vam je opšti utisak o ovim događajima?
0%
1%
1%
12%
86%
50%
35%
1%
Veoma loš
Uglavnom loš
Sum -
Niti dobar nitiloš
Sum +
Uglavnomdobar
Veoma dobar
Ne zna / Bezodgovora
• Dvije trećine populacije je ispratilo ili čulo neku vijest ili prilog u vezi sa nekim od događaja koji su organizovani u sklopu kampanje „Govorimo o mogućnostima“.
• Ovi događaji su ostavili veoma pozitivan utisak na građane. 86% od svih koji su ispratili ili čuli neku vijest u vezi sa ovim događajima iste pozitivno ocjenjuje.
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
62
KAMPANJA PREKO BILBORDA ILI REKLAMA U NOVINAMA
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
63
Bilbordi - ulični panoi ili reklame u novinama - Poznatost i opšti utisak (septembar)
Baza: Ukupna ciljna populacija
41%
40%
35%
34%
33%
32%
31%
42%
41%
37%
Pritružite nam se-Logo
Teret-ljubav 2 devojčice
Teaser
Teškoće-mogućnost bazen
Prepreke-prijateljstvo 3 momka
Teret-ljubav majke i djeteta
Teškoće-mogućnost klavir
Teret-ljubav oca i kćer
Prepreke-prijateljstvo balerine
Teret-ljubav majke i sina
1%
4%
2%
4%
2%
4%
3%
3%
5%
4%
83%
80%
83%
85%
80%
81%
87%
88%
84%
83%
Nepovoljan ( 1 + 2 ) Povoljan ( 4 + 5 )
Baza: oni koji su primetili bilo koju od sledećih reklama na bilbordima/uličnim panoima ili u novinama
Prosjek: 4,45
Prosjek: 4,43
Prosjek: : 4,49
Prosjek: 4,48
Prosjek: : 4,35
Prosjek: 4,38
Prosjek: 4,43
Prosjek: : 4,38
Prosjek: : 4,36
Prosjek: : 4,30
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
64
Bilbordi - ulični panoi ili reklame u novinama - Poznatost i opšti utisak (oktobar)
Baza: Ukupna ciljna populacija
2%
4%
3%
3%
2%
3%
1%
1%
81%
83%
82%
82%
82%
80%
85%
87%
Nepovoljan ( 1 + 2 ) Povoljan ( 4 + 5 )
Baza: oni koji su primetili bilo koju od sledećih reklama na bilbordima/uličnim panoima ili u novinama
Prosjek: : 4,51
Prosjek: 4,44
Prosjek: : 4,41
Prosjek: 4,40
Prosjek: 4,40
Prosjek: 4,37
Prosjek: : 4,42
Prosjek: 4,44
46%
39%
34%
33%
33%
31%
30%
28%
Pritružite nam se
Govorimo omogućnostima-mikrofon, bazen
Prepreke-mogućnosti-3
djeteta
Teret-ljubav-porodica
Slabost-hrabrost-majka sa djetetom
u naručju
Prepreke-prijateljstvo-rodjendan
Teret-ljubav majkai djete
Teškoća-snaga-djevojka
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
65
Bilbordi - ulični panoi ili reklame u novinama - Poznatost i opšti utisak (novembar)
Baza: Ukupna ciljna populacija
35%
32%
31%
31%
30%
29%
27%
46%
32%
31%
Pridružite nam se
Teškoce-mogućnosti-dječak čita
Teret-ljubav-majka i sin
Teškoće-mogućnosti-djeca u školi
Teškoće-mogućnosti-majka sa dvojedjece
Prepreke-prijateljstvo-djeca naigralištu
Teret-sreća-otac i kćerka
Prepreke-prijateljstvo-2-dječaka
Teret-ljubav-otac i sin
Prepreke-prijateljstvo-3-djevojke
2%
4%
2%
2%
2%
4%
3%
3%
1%
4%
81%
81%
82%
81%
82%
82%
82%
81%
87%
84%
Nepovoljan ( 1 + 2 ) Povoljan ( 4 + 5 )
Baza: oni koji su primetili bilo koju od sledećih reklama na bilbordima/uličnim panoima ili u novinama
Prosjek: : 4,48
Prosjek: : 4,52
Prosjek: 4,38
Prosjek: 4,45
Prosjek: 4,43
Prosjek: 4,45
Prosjek: 4,37
Prosjek: 4,43
Prosjek: 4,43
Prosjek: 4,37
Opinion poll on social inclusion of children with disability in Montenegro
© 200
9 Ip
sos
Bilbordi - ulični panoi ili reklame u novinama - Vidljivost
66
Da73%
Ne27%
Baza: Ukupna ciljna populacija
• 73% građana Crne Gore je vidjelo makar jedan bilbord ili reklamu u novinama koji su korišćen u ovoj kampanji”
• Bilborde su vidjeli u nešto manjoj mjeri osobe koje imaju 65 ili više godina, oni koji žive u sjevero-zapadnom dijelu Crne Gore kao i oni koji žive u prigradskim i seoskim naseljima.
Opinion poll on social inclusion of children with disability in Montenegro
© 200
9 Ip
sos
Bilbordi - ulični panoi ili reklame u novinama - Vidljivost
67
Baza: Ukupna ciljna populacija
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
Bilbordi - ulični panoi ili reklame u novinama - Poznatost i opšti utisak
68
Od svih bilborda koji su bili dio kampanje
najveću pažnju je privukao bilbord
“Pridružite nam se.”
Najbolju prosječnu ocjenu (4,52)
je dobio bilbord na kom jese nalazi dječak koji čita,
zatim slijedi bilbord “Pridružite nam se” (4.51).
Svi bilbordi su ostavili dobar opšti utisak,
budući da preko 80% onih koji su ih primijetili daje pozitivne ocjene
(4 i 5 na skali od 1 do 5).73% građana Crne Gore
je vidjelo makar jedan bilbord koji je korišćen u
ovoj kampanji”
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
Vidljivost kampanje “Govorimo o mogućnostima”
69
84%
16%• 84% građana Crne Gore je
ispratilo barem neki dio kampanje “Govorimo o mogućnostima”
• Kampanju je primjetilo 97% građana Podgorice, 82% onih koji žive na primorju, 70% onih koji žive na sjevero-zapadu zemlje i 87% u istočnom dijelu.
• Kampanju su u nešto manjoj mjeri primjetili oni koji imaju 65 ili više navršenih godina, oni sa završenom osnovnom školom ili niže.
Baza: Ukupna ciljna populacija
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
Vidljivost kampanje “Govorimo o mogućnostima”
70
Baza: Ukupna ciljna populacija
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
71
Da li ste u okviru ove kampanje čuli neke podatke o istraživanjima koje je Unicef uradio u avgustu mjesecu, npr. procenat građana koji bi prihavatili da djete sa smetnjama u razvoju ide u istu školu koju pohađa i njihovo djete ili procenat građana kojima ne bi smetalo da dijete sa smetnjama u razvoju bude najbolji prijatelj njegovom djetetu?
Baza: Ukupna ciljna populacija
Da34%
Ne60%
Ne zna / Bez odgovora
6%
• Svaki treći stanovnik Crne Gore je čuo makar neki podatak o istraživanjima koje je Unicef sproveo u avgustu mjesecu, npr. procenat građana koji bi prihavatili da djete sa smetnjama u razvoju ide u istu školu koju pohađa i njihovo djete ili procenat građana kojima ne bi smetalo da dijete sa smetnjama u razvoju bude najbolji prijatelj njegovom djetetu.
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
72
IMIDŽ KAMPANJE
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
73
Generalno, koliko mislite da Vam je ova nedavna Unicefova kampanja „Govorimo o mogućnostima“ koja se odnosila na djecu sa smetnjama u razvoju privukla pažnju?
Baza: oni koji su primjetili kampanju „Govorimo o mogučnostima“ (84% ciljne populacije)
20%
50%
70%
21%
9%
7%
2%
Veoma mi je privukla pažnju
Uglavnom mi je privuklapažnju
Sum +
Niti mi je privukla pažnju nitinije
Sum -
Uglavnom mi nije privuklapažnju
Uopšte mi nije privuklapažnju
• 70% građana Crne Gore misli da im je nedavna Unicefova kampanja „Govorimo o mogućnostima“ koja se odnosila na djecu sa smetnjama u razvoju privukla pažnju
• Nasuprot njima, 9% smatra da im kampanja “Govorimo o mogućnostima” nije privukla pažnju.
• Može se reći da je kampanja u manjoj mjeri privukla pažnju osobama koje žive na istoku Crne Gore kao i onima koji nemaju djecu.
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
74
Koliko Vam se generalno dopala ova kampanja?
Baza: oni koji su primjetili kampanju „Govorimo o mogučnostima“ (84% ciljne populacije)
28%
51%
15%
5%
4%
1%
80%
Veoma mi se dopala
Uglavnom mi se dopala
Sum +
Niti mi se dopala, niti mi senije dopala
Sum -
Uglavnom mi se nije dopala
Uopšte mi se nije dopala
• Kampanja “Govorimo o mogućnostima” je, generalno gledano, ostavila veoma pozitivan utisak na građane Crne Gore (80%).
• Samo 5% populacije kaže da im se kampanja nije dopala.
• Građani koji žive u ruralnim ili prigradskim naseljima daju nešto više ocjene kampanji. Suprotno njima, niže ocjene su dali oni koji žive u urbanim naseljima i istočnom dijelu Crne Gore.
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
75
Da li ste tokom kampanje saznali nešto novo, o čemu ranije niste razmišljali ili što niste znali, kada su u pitanju djeca sa smetnjama u razvoju i njihova uključenost u zajednicu?
Baza: oni koji su primjetili kampanju „Govorimo o mogučnostima“ (84% ciljne populacije)
11%
24%
35%
16%
49%
10%
39%
Saznao/la sam dosta novihstvari
Saznao/la sam ponešto novo
Sum +
Niti sam saznao/la niti nisamsaznao/la nešto novo
Sum -
Uglavnom nisam saznao/la ništanovo
Ništa novo nisam saznao/la
“Građani koji imaju od 18 do 29 godina i oni koji žive u sjevero-zapadnom dijelu Crne Gore u većoj mjeri
navode da su saznali nešto novo”
“Građani koji 65+ godina, oni koji imaju završenu
osnovnu školu ili niže I oni koji žive u istočnom dijelu Crne Gore u manjojmjeri
navode da su saznali nešto novo”
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
Šta je to novo što ste saznali iz ove kampanje?
76
Višestruki odgovori; Baza: oni koji su saznali nešto novo tokom kampanje (57% ciljne populacije)
12%
9%
7%
6%
5%
5%
3%
3%
3%
3%
2%
2%
2%
2%
2%
36%
Veće interesovanje/ briga/ podrška društva
O životu/ potrebama/ problemima dece/ njihovih porodica
Način uključivanja u društvo/ ravnopravnost
O njihovim mogućnostima/ sposobnostima
Način na koji im pomoći, pružiti podršku
Ništa posebno/ ono što se znalo i ranije
Treba da idu u školu/ druže se/ rade sa ostalom decom
Broj/ procenat te dece u Crnoj Gori
Informacije o pokretanju/ uspehu kampanje
Postojanje organizacija, akcija, radionica, centara
Odnos prema njima/ način ophodjenja/ položaj u društvu
Ima dosta ljudi koji su im posvećeni/ žele da pomognu
O radu UNICEF-a u ovoj kampanji
O pravima dece/ koja su, kolika njihova prava
Tolerancija, prihvatanje, ljubav, bez predrasuda
Ne zna / Bez odgovora
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
77
Generalno, koliko mislite da je ova Unicefova kampanja uticala na Vas da ozbiljno razmislite o djeci sa smetnjama u razvoju i odnosu društva prema njima?
Baza: oni koji su primjetili kampanju „Govorimo o mogučnostima“ (84% ciljne populacije)
16%
47%
63%
21%
14%
9%
5%
2%
Veoma jeuticala
Uglavnom jeuticala
Sum +
Niti je uticala nitinije uticala
Sum -
Uglavnom nijeuticala
Nije uopšteuticala
Ne zna / Bezodgovora
• 63% građana Crne Gore kaže da je Unicefova kampanja “Govorimo o mogućnostima” uticala na njih da ozbiljno razmisle o djeci sa smetnjama u razvoju i odnosu društva prema njima. To su češće oni koji žive u ruralnim i prigradskim naseljima, oni koji imaju od 50 do 64 godine, oni koji imaju djecu ili žive na sjevero-zapadu zemlje.
• S druge strane 16% kaže da kampanja nije imala uticaja na njih (to češće kažu građani koji imaju od 18 do 29 godine i 65 ili više, kao i oni koji žive u urbanim naseljima, i u istočnom dijelu zemlje)
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
78
Da li je ova kampanja uticala da promijenite neke vaše stavove kada su u pitanju djeca sa smetnjama u razvoju?
Baza: oni koji su primjetili kampanju „Govorimo o mogučnostima“ (84% ciljne populacije)
Možete li mi reći koje stavove ste promijenili?
24%
16%
11%
9%
7%
7%
6%
6%
5%
2%
2%
3%
21%
Treba im pružiti veću podršku,pažnju, pomoć
Ravnopravnost, prihvatanje,poštovanje njihovih prava
Bolje razumijevanje, ophodjenje,promjena svijesti, više znanja
Više ljubavi, poštovanja prema njima
Stav o pohadjanju redovne škole/druženja sa vršnjacima
O njihovim mogućnostima/prevazilaženju hendikepa
Veća podrška cijelog društva/države/ institucija
Mogućnost da se uklope u društvo
Više razmišljanja/ interesovanja o tojdjeci
Način/ težina podizanja djece saposebnim potrebama
O životu u porodici, umjesto uspecijalnim ustanovama
Drugo
Ne zna / Bez odgovora
Višestruki odgovori; Baza: oni koji su promijenili svoje (14% ukupna ciljna populacija)
• Kampanja “Govorimo o mogućnostima” je na 14% građana uticala tako da promjene neke svoje stavove o djeci sa smetnjama u razvoju. To su češće građani koji žive u sjevero-zapadnom dijelu Crne Gore kao i oni koji imaju djecu a značajno rjeđe oni koji imaju 65 ili više godina.
• 22% kaže da kampanja na njih nije uticala, jer se njihovi stavovi donekle razlikuju ali ne misle da treba da ih mijenjaju. Sa ovim stavom se češće slažu građani koji žive u istočnom dijelu Crnje Gore.
• Čak 64% smatra da kampanja na njih nije uticala uopšte jer se sve što su vidjeli u kampanji podudara sa njihovim stavovima o pravilnom odnosu prema djeci sa smetnjama u razvoju
22%
14%
64%
Nije uticala uopšte jer se sve što sam vidio u kampanji podudara sa
mojim stavovima o pravilnom odnosu
prema
Uticala je da promijenim neke svoje
stavove
Nije uticala, moji stavovi se
donekle razlikuju ali ne mislim da
treba da ih mijenjam
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
79
Generalno gledano, kada mislite o Unicefovoj kampanji „Govorimo o mogućnostima“ čega se najviše sjećate iz te kampanje?
Baza: oni koji su primjetili kampanju „Govorimo o mogučnostima“ (84% ciljne populacije)
• Kada je sjećanje na kampanju “Govorimo o mogućnostima” građani najviše pamte lica, slike, osmjeh, veselost i radost djece, porodica, ljubav i brigu porodice.
10%
7%
6%
6%
5%
4%
3%
3%
3%
2%
2%
2%
2%
2%
2%
2%
Djeca/ lica djece/ slike djece
Porodica/ ljubav, briga porodice
Osmjeh/ veselost/ radost djece
Reklame
Pažnja/ briga o djeci
Druženje/ igra djece
Sve
Skretanje pažnje/ buđenje svjesti društva
TV reklame
Dječak ( u bazenu, za klavirom, sa loptom)
Bilbordi
Dobra ideja, pokretanje, organizacija kampanje
Sloga, ljubav, prijateljstvo
Podrška, prijateljstvo zdrave djece
Slogani, poruke
Mogućnosti, sposobnosti te djece
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
80
Šta vam se najvise dopalo?
Baza: oni koji su primjetili kampanju „Govorimo o mogučnostima“ (84% ciljne populacije)
15%
8%
6%
5%
5%
5%
4%
4%
3%
3%
3%
3%
2%
1%
1%
1%
1%
37%
Sve
Osmeh/ veselost/ radost djece
Pažnja/ briga o djeciSkretanje pažnje/ budjenje svjesti
društvaSlogani, poruke
Djeca/ lica djece/ slike djece
Druženje/ igra djece
ReklameDobra ideja, pokretanje,organizacija kampanje
Sloga, ljubav, prijateljstvoDa su ravnopravni/ prihva?eni/
uklju?eni u društvoVolja, snaga, hrabrost, borba
Porodica/ ljubav, briga porodice
Podrška, prijateljstvo zdrave djece
SlikeMajka i dijete, majka koja pomaže
svom djetetuBilbordi
Ne zna / Bez odgovora
8%
12%
16%
15%
3%
3%
2%
21%
2%
9%
8%
5%
4%
3%
7%
3%
9%
4%
2%
2%
Podgorica
Primorje
Sjevero-zapad
Istok
Str
atum
Sve
Osmjeh/ veselost/radost djece
Pažnja/ briga o djeci
Skretanje pažnje/budjenje svjesti društva
Djeca/ lica djece/ slikedjece
• 15% građana kaže da im se u kampanji “Govorimo o mogućnostima” sve dopalo. • Osmjeh, veselost, radost djece naglašava 8%, pažnju i brigu o djeci 6% a skretanje pažnje i buđenje svjesti društva
5%, a čak 37 nije znalo kako da odgovori na ovo pitanje.• Osmjeh, veselost, radost djece su najzastupljeniji na istoku Crne Gore, pažnja i briga o djeci u većoj mjeri ističu na
primorju nego što je to slučaj u drugim djelovima Crne Gore, a djecu, lica djece i slogane u Podgorici
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
81
Šta bi vi promijenili kad ova sama kampanja u pitanju? Šta biste uradili drugačije?
Višestruki odgovori; Baza: oni koji su primjetili kampanju „Govorimo o mogučnostima“ (84% ciljne populacije)
4%
3%
2%
1%
1%
1%
0%
0%
0%
1%
50%
37%
Više akcija, veće, duže kampanje
Veća zastupljenost u medijima
Lično bi se uključili da sam u mogućnosti
Uključiti veći broj djece, gradova, radionica, ustanova
Uključenje većeg broja ljudi, institucija, države
Više brige, pažnje, pomoći
Više konkretnih akcija, djela a ne riječi
Više finansijskih sredstava, ulaganja, donacija
Veća razumljivost/ približiti običnim ljudima
Ostali odgovori
Ništa
Ne zna / Bez odgovora
• Čak 50% građana kaže da ništa ne bi mijenjali u kampanji “Govorimo o mogućnostima”.
• 37% ne zna šta bi promijenilo
• 4% navodi veću prisutnost u medijima a 3% više akcija, veće, duže kampanje
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
82
UNICEF
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
83
Da li znate čime se bavi Unicef?
Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija
49%
25%
5%
4%
2%
2%
2%
20%
1%
Dječija prava ( zaštita, promocija prava dece)
Briga o djeci/ pomoć djeci/ zaštita djece
Pružanje pomoći ( ugroženi, siromašni, bolesni...)
Humanitarni rad
Zaštita ljudskih prava
Zaštita/ briga o djeci sa posebnim potrebama
Pomoć ugroženoj djeci ( gladna, bolesna...)
Ne zna / Bez odgovora
Ostali odgovori
• Gotovo 75% građana je odgovorilo da se Unicef bavi dječijim pravima (zaštitom, promocijom prava djece), brigom o djeci/ zaštitom djece
• Ipak, 20%, ili drugim riječima, svaki peti, nisu znali da kažu čime se Unicef bavi, najčešće oni koji imaju završenu osnovnu školu ili niže i oni koji imaju 65 ili više godina.
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
84
Unicef je agencija Ujedinjenih nacija koja se bavi promocijom i zaštitom prava djece. Na osnovu onog što ste do sada čuli ili znate o Unicefu da li biste rekli da o ovoj organizaciji imate veoma nepovoljno mišljenje, uglavnom nepovoljno mišljenje, niti povoljno niti nepovoljno mišljenje, uglavnom povoljno mišljenje ili imate veoma povoljno mišljenje?
Baza: Ukupna ciljna populacija
4%
1%
5%
6%
80%
31%
49%
9%
Veoma nepovoljno mišljenje
Uglavnom nepovoljno mišljenje
Sum +
Niti povoljno niti nepovoljnomišljenje
Sum -
Uglavnom povoljno mišljenje
Veoma povoljno mišljenje
Ne zna / Bez odgovora
77%
86%
7%
3%
Urban
Ostalo
Tip
na
selja
Sum +Sum -
• 80% građana ima povoljno mišljenje o Unicefu a svega 5% nepovoljno.• O Unicefu žene (prosječna ocjena 4.4) imaju nešto povoljnije mišljenje od muškaraca (4.3). Kad su starosne
kategorije u pitanju najpovoljnije mišljenje imaju oni sa navršenih 65 godina ili više (4.6) a oni od 18 do 29 nešto manje od ostalih kategorija(4.2). Građani koji žive na istoku imaju najpovoljnije mišljenje o Unicefu (prosječna ocjena 4.6) a u Podgorici nešto manje od ostalih djelova Crne Gore (4.1). Takođe, povoljnije mišljenje o Unicefu imaju oni građani koji poznaju neko djete sa smetnjama u razvoju – njihova prosječna ocjena je 4.4 dok je prosječna ocjena onih koji ne poznaju djecu sa smetnjama u razvoju 4.2.
Baza: oni koji su primjetili kampanju „Govorimo o mogučnostima“ (84% ciljne populacije)
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
85
UTICAJ KAMPANJE NA GRAĐANE KOJI SU JE VIDJELI
14%
70% 63%
Kampanja “Govorimo o mogućnostima” je uticala tako da sam promjenio/la neke svoje stavove o djeci sa smetnjama u
razvoju
Kampanja “Govorimo o mogućnostima” uticala na
mene da ozbiljno razmislim o djeci sa smetnjama u
razvoju i odnosu društva prema njima
Kampanja „Govorimo o mogućnostima“ koja se
odnosila na djecu sa smetnjama u razvoju mi
privukla pažnju
Baza: oni koji su primjetili kampanju „Govorimo o mogučnostima“ (84% ciljne populacije)
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
86
80%
80%
66% je ispratilo ili čulo neku vijest ili prilog u vezi događaja
u sklopu kampanje. Ti događaji su ostavili pozitivan utisak na. 86% od svih Koji su primjetili te događaje u medijima.
Najzapaženiji dio kampanje je bio TV spot koji je vidjelo 67% ciljne populacije. Opšti utisak
o ovom spotu je pozitivan za 75% od svih onih koji su vidjeli taj spot a negativan za samo 2%.
Unicefovu kampanju „Govorimo o mogućnostima“ je vidjelo 84% građana Crne Gore.
“Svi bilbordi koji su bili dio kampanje „Govorimo o
mogućnostima“ su ostavili dobar opšti utisak, budući da preko 80%
onih koji su ih primjetili daje pozitivne ocjene (4 i 5 na skali od
1 do 5). Ukupno 73% građana Crne Gore je vidjelo makar jedan
bilbord koji je korišćen u ovoj kampanji”
“Kampanja “Govorimo o mogućnostima” je, generalno
gledano, ostavila veoma pozitivan utisak na građane
Crne Gore (80%) a samo 5% onih koji su primjetili kampanju
kaže da im se nije dopala”
Sažetak
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
87
Sažetak
• Kao i u prethodnom krugu najveću socijalnu distancu građani imaju prema djeci sa težim emocionalnim poremećajima (neuroze, psihoze i sl) i prema djeci sa težim poremećajima socijalizacije (socijalno neprihvatljivo ponašanje).
• Sa druge strane, najmanju socijalnu distancu građani imaju prema djeci sa težim oštećenjima vida i sluha, kao i djeci sa poremećajima govora.
• U odnosu na period prije realizacije kampanje “Govorimo o mogućnostima” stepen prihvatljivosti prema svim kategorijama djece sa teškoćama se statistički značajno povećao.
• Takođe, u odnosu na prethodni krug istraživanja procenat građana koji smatraju da su djeca sa smetnjama u razvoju jednako vrijedni članovi društva kao i svi ostali građani je porastao za 10%, što je statistički značajno na nivou 0.05.
• Ogromna većina građana (95%) smatra da država i društvo treba da učine sve što je u njihovoj moći da obezbijede jednake mogućnosti za djecu sa smetnjama u razvoju (rast od 3% u odnosu na prethodni krug).
• Da pomoć društva i države ne može značajno da pomogne djeci sa teškoćama smatra 22% građana Crne Gore što je čak za 14% manje nego u prethodnom krugu. U istom smislu govori i podatak da u odnosu na prethodni krug čak 12% manje građana smatra da se, uprkos svem trudu, ova djeca ne mogu u potpunosti uklopiti u sredinu kao ostala djeca.
• Svaki peti stanovnik Crne Gore smatra da je U POTPUNOSTI moguće dijete sa smetnjama u razvoju osposobiti za život u društvu pružanjem stručne pomoći i posebnim odnosom društva i institucija (što je za 6% više nego u periodu koji je prethodio kampanji “Govorimo o mogućnostima”.)
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
© 201
0 Ip
sos
88
• Građani imaju pozitivnije stavove prema inkluziji nego što je to bio slučaj u periodu prije kampanje “Govorimo o mogućnostima”. Ako ove rezultate posmatramo kroz prosječne ocjene možemo zaključiti da je u odnosu na prethodni krug istraživanja značajno porastao stepen slaganja sa sledećim tvrdnjama:
• Da bi arhitektonsko prilagođavanje ustanova potrebama ove djece trebalo da bude jedan od važnijih zadataka države i društva (prosječna ocjena u avgustu 3.9 a u decembru 4.2).
• Da pohađanje nastave u redovnim školama djece sa smetnjama u razvoju pozitivno utiče na njihov razvoj (prosječna ocjena u avgustu 3.5 a u decembru 3.9).
• 64% građana smatra da pohađanje nastave u redovnim školama djece sa smetnjama u razvoju pozitivno utiče na njihov razvoj. U odnosu na period koji je prethodio sprovođenju kampanje “Govorimo o mogućnostima” ovaj rast od 7% predstavlja značajno povećanje.
• 44% građana smatra da se prava djece sa smetnjama u razvoju u odnosu na ostalu djecu poštuju podjednako što je za 7% manje nego u prethodnom talasu, a 43% da se njihova prava poštuju u manjoj mjeri. Preostalih 13% smatra da se prava djece sa smetnjama u razvoju poštuju više nego prava ostale djece.
• Pozitivan stav prema institucionalnoj zaštiti djece sa smetnjama u razvoju je značajno smanjen nakon kampanje. Tako, kao najbolji način da se pomogne djeci sa smetnjama u razvoju kroz njihovo zbrinjavanje u posebnim institucijama u avgustu je navelo 40% građana a u decembru je taj procenat značajno opao i sada iznosi 21%.
• Dok je u prethodnom krugu 30% građana smatralo da bi institucionalno zbrinjavanje trebalo da bude rezervisano samo za manji broj težih slučajeva, dok većina treba da bude uključena u sve društvene aktivnosti nakon kampanje je taj procenat značajno porastao i sada iznosi 43%.
Sažetak