RADOVIUMARSKOG FAKULTETA

l INSTITUTA ZA UMARSTVO I D R V N U

INDUSTRIJU U SARAJEVU

GODINA V m

SARAJEVO 1963,

BROJ 8

T P y b l

JlecHoro c^aicyjifcTeTa h MHCTWTyra jiecHoro X03HCTBa u AepesooSpa-6aTbiBaK)iueH npoMbinuieHHocTM b Capaese

W O R K S

of the Faculty of Forestry and Institut for Forestry and Timber Industry of Sarajevo

T R A V A U Xde la Faculte Forestiere et de Flnstitut des recherches forestieres et

de lindustrie du bois de Sarajevo

A R B E I T E N

der Forstlichen Fakultat und Institut fur Forstwesen und Holzindustrie in Sarajevo

R e d a k t i o n R e d a c t i o n

Sarajevo, Zagrebaka 20 SFR Jugoslavija

MsAaHHe JlecHoro cJjaicyjibTeTa H MHCTnryTa jiecHoro xoanncTBa hAepeBOo6pa6aTbiBaiouieH npoMbimjieHHocTn b CapaeBe

Edition of the Faculty of Forestry and Institut for Forestry and Timber Industry in Sarajevo

Edition de la Faculte Forestiere et de Flnstitut des recherches forestieres et de Findustrie du bois a Sarajevo

Ausgabe der Forstlichen Fakultat und Institut fur Forstwesen undHolzindustrie in Sarajevo

S A R A J E V O 1963.

RADOVIUMARSKOG FAKULTETA I INSTITUTA

ZA UMARSTVO I DRVNU INDUSTRIJU

i

U SARAJEVU

GODINA VIII

SARAJEVO 1963.

BROJ 8

r

U R E U J E

Komisija za redakciju naunih i ostalih publikacija umarskog fakulteta i Instituta za umarstvo i drvnu ir-usuriju:

Prof. dr in. Fukarek Pavle, predsjednik i odgovcrui urednik,

Prof. in. Begovi Branko,

Prof. in. Mati Vasilije,

In. Fitze Karlo,oc. in. Stojanovi Ostoja, sekretar i tehniki urednik.

Urednitvo i administracija: umarski fakultet, Sarajevo Zagrebaka 20 Tel. 39-422

tampa NP Osloboenje, Sarajevo (za tampariju Pero Grinfelder)

MATlC V.

OSNOVI I METOD UTVRIVANJA NORMALNOG SASTAVA ZA PREBORNE SASTOJINE JELE, SMRE,

BUKVE I HRASTA NA PODRUJU BOSNE

I. PROBLEM

U Bosni i Hercegovini gospodari se svim visokim umama na pre- borni nain. ak i u sluajevima kada se radi o umama izrazitih vrsta svjetla. Iako za njih ovaj oblik gospodarenja nije podesan, ipak se on nee moi napustiti za dogledno vrijeme zbog posebnih razloga. Na njih u se osvrnuti u toku Izlaganja.

Prilikom izrade perspektivnih planova za unapreivanje umarstva i izrade ureajnih elaborata ne moemo da dokumentovano planiramo mjere ako unaprijed ne ocrtamo onaj sastav sastojina za pojedine kategorije uma koji bi nam najbolje odgovarao. Govorimo li jezikom ureivanja uma, to znai da neemo moi dokumentovano zasnivati mjere ako se unaprijed ne ocrtava za njih normalan sastav. To je toliko jasno da je suvino gubiti svaku rije na dokazivanje te tvrdnje. Dovoljno je da se podsjetimlo na to da i Biolley, veliki protagonista kontrolnih metoda, koji je odbijao a priori normalno stanje za ovaj /oblik gospodarenja, ipak nije mogao izbjei norme, da govori o njima i da se ak koristi njima. Njegovo uzor odjeljenje nije u sutini nita drugo nego jedna norma (1). Uostalom, im se prilikom izrade planova pone govoriti o tome kakve bi trebalo da budu ume pitanje koje se ne moe izbjei potee se, u stvari, pitanje normanlog sastava.

Kad se jednom izdvoje tipovi uma i svestrano proue, moi e se sasvim odreeno govoriti o tome kakav bi nam sastav sastojine odgovarao za odreeni tip ume. Do tog vremena morae to pitanje ureiva iz dana u dan rjeavati na osnovu onog to mi danas znamo. Da bi mu se olakao taj posao, uzeo sam zadatak da obradim osnove od kojih bi trebalo polaziti pri rjeavanju normalnog sastava sastojina za ume jele, smre, bukve i hrasta na podruju Bosne, kao i da dopunim metod za njegovo utvrivanje.

Rjeavanje ovog pitanja za jelu i smru naeo sam u svojem ranijem radu (17). Iako nisam raspolagao tada jo nekim od taksacionih elemenata za dokumentovanije njegovo rjeavanje, ipak sam mu morao pristupiti zbog neodlonosti toga pitanja. U ovom radu u pokuati da dam rjeenje na iroj osnovi.

5

II. O NAINU GOSPODARENJA SUMAMA JELE, SMRCE, BUKVE I HRASTA NA PODRUJU BOSNE

1) O obliku gospodarenja

Zbog vrlo sporog razvoja industrije u Bosni, kako za vrijeme austrijske okupacije tako i u vremenu izmeu dva posljednja rata, odliv stanovnitva sa sela bio je vrlo malen. Kako je ujedno natalitet u tom periodu bio velik, to je i porast seoskog stanovnitva bio vrlo velik. Zbog toga, a i zbog vrlo zaostale poljoprivrede, posebno stoarstva, pritisak sela na umu bio je upravo ogroman. Pred posljednji rat krenje uma radi proirenja ziratnih zemljita imalo je katastrofalne razmjere, a umska paa je bila toliko rairena da u Bosni nije bilo ume u kojoj nije bilo pae. Ukratko, odrala se praksa proteklih stoljea, iz vremena kada uma nije predstavljala objekt privreivanja i kada jo nije postojalo umarstvo kao privredna grana. Ali nije se odrala samo praksa. Odrao se i negativan odnos seljaka prema umi, koji je uslovila, pored njegove kulturne zaostalosti i injenica da su koristi od uma, koje su se poveavale iz dana u dan, grabili drugi. On je gledao u umarstvu privrednu granu ije se razvijanje kosi sa njegovim interesima.

Zbog svega toga selo je za razvoj umarstva predstavljalo konicu od presudnog znaaja. U to vrijeme se, npr., prilikom poumljavanja poarom ^ogoljelih umskih povrina nailazilo na ogroman otpor oblinjih sela. Ona su gledala u poaritima samo proirena svoja ispasita i opirala su se njihovom novom poumljavanju. Otpor je bio, po pravilu, toliko velik da su tadanje vlasti pribjegavale gruboj sili. Uprkos tome, uspjeh je najee bio slab. I danas jo postoje znatne nepotpuno poumljene povrine na kojima su poari unitili umu u toku proteklih 78 decenija.

U takvim uslovima strunjaci su, sasvim prirodno, izbjegavali oblike gospodarenja koji su bili vezani za gole sjee, pa makar se radilo o malim sjecitima, jer je njihovo ponovno poumljavanje bilo neizvjesno zbog otpora seljaka (pae). U prebornom obliku gledalo se bolje rjeenje, iako se ne mogu ni njime (ostvariti mnogo bolji rezultati ako je u umama intenzivna paa. Takav oblik je omoguavao da se bar izbjegne ogolja- vanje povrina.

Intenzivan razvoj industrije poslije osloboenja zemlje donosi za sobom sve vei odliv seoskog ivlja u grad, a i pritisak sela na umu poeo se smanjivati. Ali je taj pritisak jo znatan. Pase se jo po svim umama, istina, manjim intenzitetom. A ni krenje uma nije jo potpuno suzbijeno. Proi e jo koja decenija dok svega toga nestane, jer je to uslovljeno unapreivanjem poljoprivrede i kulturnim uzdizanjem sela na relativno visok nivo. Prema tome, nije jo nestao navedeni neposredni uzrok koji je naim starijim generacijama umarskih strunjaka nametao preboran oblik u svim visokim umama u Bosni.

Samo po sebi se razumije da pomenuti uzrok nije jedini. Zarau se jo na jednom uzroku koji je, po mom miljenju, najznaajniji.

6

Zbog vrlo kratkog perioda otkako smo poeli prevoditi praume u privredni oblik i zbog loih sjea udio nekvalitetnih stabala vrlo je velik u umama. To je bio uglavnom razlog zbog koga je poznati vajcarski strunjak prof. L e i b u n d g u t , koji je dolazio kao ekspert FAO-a i u Bosnu, izjavio da smo vrlo bogati siromanim umama. Udio takvih jelovih i smrevih stabala je, npr., u nekoliko odjeljenja Fakultetskog oglednog dobra Igman dosizao 25/o, iako su meu nekvalitetna stabla svrstana samo ona koja su imala velike tehnike nedostatke (natrula, jako zakrivljena itd.). Udio nekvalitetnih bukovih stabala je mnogostruko vei.

Zbog toga gledam u to brem uklanjanju takvih stabala najefikasniju mjeru za podizanje kvaliteta prinosa uma u Bosni. Respek- tujui princip kontinuiteta gospodarenja, to se moe mnogo bre provesti ako se primijeni preborni oblik gospodarenja nego primjenom sastojin- skog oblika. Ako bi se primijenio ovaj oblik gospodarenja za neke kategorije uma, onda bi u njima proces provoenja te mjere trajao onoliko; koliko iznosi odabrani produkcioni period, 100 do 140 godina. Primijeni li se preborni oblik, onda se moe udio takvih stabala smanjiti u 20 godina (u dva turnusa) za 45 puta, naravno uz uslov da se sjee racionalno vre. Smatram da ba zbog toga ne treba odmah prelaziti na sastojinski oblik ni u kategorijama uma u kojim bi on bio opravdan zbog drugih razloga. Cjelishodno bi bilo da se i u njima jo ostane pri prebornom obliku dok se ne oiste od loih stabala. To znai nekoliko turnusa.

2) Openito o sastavu sastojina

Za nas su ovdje interesantna dva pitanja: prvo, da li se u sastojini treba da mijeaju stabla razlinih debljinskih stepena i razliitih vrsta kao pojedinana ili kao grupe stabala i, drugo, kakav treba da bude sastav s obzirom na udio vrsta drvea u pojedinim kategorijama uma.

Kad se govori o prebornoj sastojini, ne misli se samo na sluajeve kada se smjenjuju pojedinana stabla razlinih debljinskih stepena nego i na sluajeve kada se smjenjuju grupe stabala jednog debljinskog stepena i grupe stabala drugog stepena (22). Tu zapravo mislim na srednja i deblja stabla, jer se tanka, kao i podmladak, javljaju skoro uvijek u grupama. K n u c h e 1 svrstava u preborni oblik ak i tzv. verfeinerter femelschlag (prema L e i b u n d g u t u ) , pri kojem se, kako je poznato, gospodari u vrlo velikoj mjeri svakom grupom kao posebnom sastojinom (15). Kako navodi K n u c h e l , sa stanovita ureivanja uma ne postoji nekakva bitna razlika izmeu prebiranja na bazi grupa i pojedinanih sastojina, jer se ne mogu utvrditi povrine pojedinih stepena starosti isto tako pri prvom nainu rada kao ni pri drugom (12).

Leibundgutova ispitivanja ukazuju na to da se na bazi prvog naina rada, tj. na bazi grupa, miogu postii mnogo bolji rezultati u pogledu kontinuelnog obnavljanja sastojina (14). Naime, pri tipinom prebornom sastavu velik procent podmlatka provodi dugo vremena pod zasjenom, usljed ega on gubi sposobnost za kasniji normalni razvoj. Iz analiza Leibundguta proizlazi da tipian preborni sastav moe doi u obzir

7

jedino u istim jelovim sastojinama najboljih njenih stanita, a u svim ostalim sluajevima treba da doe do veeg ili manjeg izraaja nain rada na bazi grupa. Znaaj ovog je snano istaknut u naim Uputstvima za doznaku stabala i odreivanje prihoda u prebornim umama, koja su izala jo 1937. godine. U njima su dola do izraaja shvatanja njenih autora, koliko mi je poznato, M i l e t i a i 5 u r i c a .

U sluaju vrsta svjetla, kao to je hrast kitnjak, moe, naravno, doi u obzir preborni sastav u kojem su grupe sasvim izrazite. Prenik takvih grupa trebalo bi da bude najmanje 23 puta vei nego to su visine odraslih stabala. Time e se u znatnoj mjeri smanjiti zasjenjivanje tanjih stabala sa strane debljih, a, prema tome, smanjie se i tete koje odatle proizilaze. Ovdje je potrebno istai da ne treba precjenjivati te tete, jer ima autora, odlinih poznavalaca prebornih uma, koji tvrde da se i u umama vrsta svjetla moe na preborni nain sasvim uspjeno gospodariti. Meu njima je i A m m o n (1). Preduslov za to on vidi jedino u autohtonosti vrste. Specijalno u pogledu hrasta on istie da stabla ove vrste vrlo dobro rastu u prebornim sastojinama na mnogobrojnim stanitima vajcarskog sredogorja.

Kad su u pitanju prednosti naina rada na bazi grupa, treba istai da je mnogo lake vriti izmjene sastava sastojine s obzirom na vrste drvea i varijetete unutar iste vrste nego u sluaju tipinog prebomog sastava.

Pred nama stoji veliki posao u pogledu izmjene omjera smjese vrsta u postojeim prebornim mjeovitim umama, zatim unoenja novih vrsta u neke kategorije istih i mjeovitih prebornih uma, kao i unoenja privredno znaajnih varijeteta. To znai da emo u prebornim umama morati vriti u irokim razmj erama i vjetako po umi javan je, sadnjom ili sjetvom. Na dobar uspjeh stoga se nee moi raunati alko se ostane pri tipinom prebornom sastavu. U tom sluaju takav sastav bi se javio kao jedna od konica za unapreivanje umarstva.

Na podruju Bosne dosta su esti sluajevi da prirodno podmla- ivanje u prebornim sastojinama vrlo dugo traje i da je podmladak vrlo rijedak. Takvih sluajeva ima dosta, npr., na Igmanu. Pretpostavljalo se da uzrok tome treba traiti u prekomjernoj pai. Budui da je njeno otklanjanje van moi umarstva, ispitivanje problema nije zaotravano. Kako na Igmanu nema u poslijeratnom periodu prekomjernih paa, nametnuo se u posljednje vrijeme zakljuak da uzrok navedene pojave nije samo u njima. Postoje indicije da jedan od glavnih razloga lei u loim osobinama zemljita, a zatim u njegovom zakorovljavanju. Prema tome, radi skraivanja perioda podmlaivanja potrebne su mjestimine obrade zemljita, eventualno ubrenje, a zatim i krenja korova.

Smatram da emo uskoro morati pribjei p reborn oj sjei, kao mjeri njege, i u kategoriji podmlatka stabalaca ispod taksacione granice od 10 cm. Razlozi su poznati i nema potrebe da ih ovdje navodimo.

Jedne i druge mjere e se lake, bolje i jeftinije provoditi ako se primijeni preborno gospodarenje na bazi grupa nego na bazi tipiqnog prebornog sastava sastojine. Prema tome, provoenje ovih mjera govori u prilog prvog naina rada.

Time nisu iscrpljene njegove prednosti. Trebalo bi ovdje da navedemo i kvalitet drveta.

8

Kako je poznato, struktura prinosa prebornih sastojina znatno so razlikuje od prinosa jednodobnih sastojina. U prinosu prvih mnogo su zastupljeni ja debela stabla nego u prinosu drugih. Budui da je cijena debljih stabala, uz jednake ostale uslove, bila, po pravilu, vea, to su prijatelji prebornog oblika gospodarenja vrlo esto isticali tu pojavu kao veliku njegovu prednost. Ali se nisu zaustavljali na tome. Tvrdili su da u prebornoj umi uzgojena stabla imaju kvalitetnije deblo i bolju strukturu drveta. Meu najstarije takve autore treba da ubrojimo F l u r y a (7). Kasnija ispitivanja nisu potvrdila te tvrdnje u potpunosti. Leibundgutova ispitivanja su pokazala da stabla u sastojini dobrog prebornog sastava imaju due krune nego u jednodobnoj sastojini, a, dosljedno tome, da je i istoa deblovine manja. Osim toga, ona su i malodrvnija, to uglavnom nije bilo sporno.

Ovaj nedostatak prebornog oblika, koji, po mom miljenju, nije od naroitog znaaja, smanjie se u znatnoj mjeri ako preborno gospodarenje bude poivalo na bazi izrazitih grupa.

Ozbiljan nedostatak tipinog prebornog sastava javlja se u sluaju vrsta drvea koje imaju veliku sposobnost u pogledu irenja kruna do duboke starosti. Meu takve spada bukva. To donosi za sobom poveavanje granatosti debala i poveavanje one rniase drveta iz koje se mogu izraivati manje vrijedni sortimenti. Zavoenje prebornog oblika gospodarenja na bazi izrazitih grupa doprinijelo bi takoer smanjivanju ovog nedostatka. Naravno, on se ne moe potpuno ukloniti.

U mjeovitim sastojinama, u kojim e trebati izvriti izmjenu u pogledu udjela vrsta, zatim u sastojinama u koje e trebati unositi druge vrste ili varijetete, proizii e meusobno mijeanje vrsta drveta u grupama kao posljedica tehnike rada, o emu je bilo malo prije rijei.

O nainu gospodarenja grupama i o tehnici rada bie govora malo kasnije. Sada u se osvrnuti u najoptijimi crtama na pitanje sastava sastojina s obzirom na udio vrsta.

Ako stojimo na stanovitu da je umarstvo privredna grana, onda moramo prilikom rasprava o tome kakav sastav treba da imaju sastojine s obzirom na vrste drvea poi od potreba drutva za drvetom, naravno uzevi u najirim konturama. Drugu polaznu osnovu treba da ine stanine prilike. Ove i potrebe ine okvir unutar koga se moramo kretati, izmeu ostalog, i prilikom izbora vrste drveta. Samo se po sebi razumije da se mora ii i za to veim prinosom.

Nije teko govoriti o tome kakva bi trebalo da bude opa linija u pogledu izbora vrsta drvea za dogledno vrijeme. Neemo pogrijeiti ako idemo za tim da znatno poveamo udio etinarskih vrsta drvea u umama na podruju Bosne. Razlozi su poznati. To ne znai liniju potpunog istrebljenja liarskih vrsta. Naprotiv, zbog potreba i zbog znatnih prinosa u odreenim staninim uslovima treba, odnosno trebae ostati pri postojeim liarskim vrstama.

Uvjeren sam da je ova linija, uzevi je openito, ispravna i da nema umarskog strunjaka koji se nee s njome sloiti. Tu nema tekoa. Mnogo je tee rijeiti pitanje dokle treba poveavati fond etinarskih vrsta u odnosu na fond liarskih vrsta drvea. Rjeavanje ovog pitanja moemo, meutim!, odloiti za dogledno vrijeme. Naime, u narednom periodu od oko 20 godina nee se moi provesti mjere radi ostvarenja

9

onog udjela etinarskih vrsta koji bismo danas, polazei od potreba, postavili kao krajnji cilj, i to zbog ogranienih sredstava i ogranienja koja nam namee princip kontinuiteta gazdovanja (hrast). Obim uzgojnih mjera radi unoenja etinarskih vrsta drvea vezan je za odreeni obim sjea liarskih vrsta, iji nivo odreuje ovaj princip. Za 20 godina raspolagae se solidnijim osnovama za ova planiranja.

Uredi va nee moi da ;odlae utvrivanje onog udjela vrsta drvea za pojedine odsjeke odnosno odjeljenja koji treba ostvariti kao konani cilj. To znai da se ne moe odlagati rjeavanje sljedeih pitanja:

u kojim kategorijama uma treba ostati pri postojeim vrstama drvea i pri kojem omjeru smjese;

u koje kategorije uma treba unositi nove vrste drvea, koje su to vrste i koji omjer smjese treba postaviti kao konaan cilj i, na kraju,

u kojim kategorijama uma treba dati prednost unoenju etinarskih vrsta drvea.

Iako jo nemamo izdvojene i svestrano prouene tipove uma, to bi nam olakalo rjeavanje, pored ostalog, i ovih pitanja, ipak se ona mogu rjeavati na osnovu onog ime danas raspolaemo u tom pogledu. Zahvaljujui radovim fitocenologa ( F u k a r e k P., S t e f a n o v i V., F a b i j a n i B.) i pedologa ( i r i M.) mogue je izdvojiti tipove i kategorije uma i opisati ih tako:

da se za svaki, odnosno za svaku od njih moe dosta dokumen- tovano govoriti o tome koje bi vrste drvea i koji bit omjeri smjesa najbolje odgovarali i

da se za svaku sastojinu na terenu moe bez nekih naroitih tekoa utvrditi kojem tipu odnosno kategoriji uma pripada.

Taj posao su obavili S t e f a n o v i V. i F a b i j a n i B. uz pomo i r i a M. i mloju saradnju, i to je u sklopu izrade metoda inventure uma za velike povrine. Samo po sebi se razumije da e kategorije iz godine u godinu trpjeti izmjene, onako kako bude napredovalo izdvajanje i prouavanje tipova uma.

Na osnovu toga moi e uredi va uma da rjeava navedeni problem, tanije da rjeava prvi zadatak u sklopu rjeavanja normalnog sastava za tip, odnosno kategoriju ume.

3) O nainu planiranja i provoenja uzgojno-tehnikih mjera

Nain gospodarenja trebalo bi da lii na vajcarski femellag po tome to bi se u izvjesnoj mjeri gospodarilo svakom grupom posebno: iza podmlaenja, bilo prirodnog bilo vjetakog, svaka grupa bi se istila o nepoeljnih vrsta, prorjeivala, u poetku umjerenim zahvatima, a kasnije sve jaim, tako da se na kraju pree na vrlo jake zahvate, priblino kao to se ini pri svijetlim proredama. U periodu svijetlih proreda, tokom kojeg bi se vrilo prirodno ili vjetako podmlaivanje, treba da se mnogo smanji broj stabala, tako da se podmladak moe razvijati. Period svijetlih proreda trebalo bi da bude to dui. Prilikom

10

provoenja tih mjera ne treba se pridravati veliine zahvata standardnih naina prorjeivanja, nego treba da doe do potpunog Izraaja princip pozitivne selekcije. Neke od grupa e imati dui, a ineke krai produkcioni period, to zavisi prvenstveno od kvaliteta stabala i veliine prirasta.

Nekog unaprijed utvrenog produkcionog perioda koji bi vaio za sve grupe, prema tome, nema. Koliko e se dugo gajiti grupa, uzevi je uope, zavisi od normalnog sastava kategorije ume kojoj sastojina pripada i dinamike pomjeranja njenog sastava prema normalnom, a ako se radi o konkretnoj grupi, onda i od, kako je reeno, kvaliteta njenih stabala i njihovog prirasta. Bie dosta esti sluajevi da e pri kraju produkcionog peri/oda od grupe ostati samo jedno-dva stabla. Debljin- ski stepen do kojeg e se uope uzgajati stabla utvruje se u okviru rjeavanja normalnog sastava.

U naim sastojinskim prilikama doznaka stabala za sjeu treba da se obavlja u dvije etape. U prvoj etapi, u kojoj bi se realizovao jedan dio predvienog obima za sjeu u sastojim, treba da se pree cijela sastojina, obiljeavajui za sjeu samo najloija pojedinana stabla. U drugoj etapi, u kojoj bi se izmirio ostatak tog obima, obiljeavala bi se stabla za sjeu u krugovima odabranog prenika, naravno uzevi priblino. Pri tome bi se uzimali za centre krugova prvenstveno pleine, prorijeena mjesta i mjesta sa loim stablima.

Ureajnim elaboratom predvieni obim sjea ne treba da bude obavezan za pojedine sastojine, nego za gospodarsku jedinicu za koju se odreuje etat (privredna jedinica ili podruje). Iz vriocu plana treba ostaviti to veu slobodu rada radi razvijanja inicijative u poveavanju prinosa, kako kvalitativno tako i kvantitativno, a zatim mu treba ostaviti to ire polje za manevrisanje radi lakeg rjeavanja svakodnevnih njegovih zadataka. Prilikom planiranja sjea, k o j e su i s t o v r e m e n o u z g o j n e m j e r e , kao i prilikom njihovog izvoenja, ne treba tretirati posebno pojedine grupe stabala, odnosno krugove, niti ih ucrtavati u bilo kakve karte.

Od uobiajenog prebornog naina gospodarenja razlikovao bi se izloeni nain samo po tome to bi jae dolo do izraaja tretiranje grupa na terenu i to bi se primjenjivalo i vjetako1 poumljavanje. Jae zbog toga to se i pri primjeni tipinog prebornog sastava javlja podmla- dak u grupama (pa i praumama) i to se grupe njeguju kao cjelina sve dotle dok se grupa ne svede, usljed izluivanja njenih stabala, na jedno-dva stabla.

III. OPENITO O NORMALNOM SASTAVU PREBORNE SASTOJINE

Ranije sam ukratko izloio kako shvatam normalan sastav prebome sastojine (17). Ovdje u od toga ponoviti samo onoliko kloliko e biti korisno za itaoca, a zatim u malo dopuniti svoje izlaganje.

Pojam normalniog sastava sastojine ulo vio sam:a) prinosom koji e biti u skladu sa potrebama privrede, kako s obzi

rom na vrste drvea tako i s obzirom na raspodjelu njegovih stabala po debljinskim stepenima, i

b) trajno to veim i to kvalitetnijim prinosom.

11

Iako je visokokvalifikovanom strunjaku jasan smisao ovih rijei, ipak smatram da e biti vrlo korisno da ih primjerima obrazloim i da istovremeno ukazem na meusobne zavisnjosti prinosa, prirasta i zalihe sastojine, kao i na konzekvence koje iz toga proizilaze.

Na slici 1 prikazane su prosjene procentualne strukture zapremine vaj carskih opitnih parcela Hasliwald i Toppwald, kao i prosjene procentualne strukture koritene mase drveta za periode koji su navedeni na slikama. Prva parcela pripada II, a druga III bonitetnom razredu. Strukture zapremina parcela nisu se bitni je mijenjale u navedenim periodima, kao ni veliina zapremina. Prirasti su bili podjednaki u koritenim masama drveta u obadvije parcele. Prirast opitne parcele Hasliwald bio je u periodu 1908 1928. godine 239 m3, a koritena masa 224 m3. Prirast parcele Toppwald bio je u periodu 1905 1923. godine 155 m3, a koritena masa 168 m3. Ako se pree preko ovih malih razlika izmeu prirasta i koritene mase drveta, onda bi se moglo uzeti da su koritene mase drveta, svedene na jednu godinu, poprimile karakter prinosa za ove dvije parcele.

Zavisnost s truk tu re Koritene rnose c Jrve To

o

istakao u ranijem radu. Naveo sam kao primjer promjene strukture koritene mase u umi Couvet kao posljedicu! promjena strukture zalihe (17).

Od strukture zapremine sastojine zavisi njena veliina: to je udio jakih ebljinskih klasa vei, to je, uz ostale jednake uslove, vea i za- premina sastojine, i obratno (vajcarske parcele nisu imale jednake ostale uslove, zbog ega se nisu javile odgovarajue razlike u veliini zapremine). Kako je vrlo tijesna korelaciona veza izmeu strukture zapremine sastojine i njenog srednjeg prenika, moemo rei da veliina zapremine sastojine zavisi od srednjeg njenog prenika. Uz jednake ostale uslove (bonitet stanita vrsta, sklop, veliina kruna i stepen njihovog meusobnog prekrivanja) zapremina je sastojine to vea to je vei njen srednji prenik. Kako emo kasnije vidjeti, srednji prenik

P ro s je n a s tr u k tu r o p rira s ta optT .parc H a s liw o ld i 908-28

- - z a p r e m in e ~ 4908-23

korist m a s e ^9o8-28

->IV.SI. 2

spada meu taksaciione elemente od kojih mnogo zavisi veliina zapremine sastojine.

U slici 2 prikazane su, dalje, prosjene procentualne strukture za- preminskog prirasta i koritene mase drveta za parcelu Hasliwald u periodu 190828. te prosjene procentualne strukture zapremine za period 190823. U slici se jasno ispoljava da je struktura prirasta pomje- rena ulijevo u odnosu na strukturu zapremine, a struktura koritene mase ili, drugim rijeima, prinosa udesno. Naroito se mnogo razlikuju prirast i prinos u pogledu strukture. Od ukupne zapremine prinosa otpada na zapreminu stabala iznad 55 cm pr. .pr. preko 70/o, a od prirasta pak otpada na zapreminski prirast tih stabala svega oko 30%. I ove pojave predstavljaju takoer zakonitost.

13

Prirast i prinosi sastojine uravnoteenog stanja su meusobno jednaki po koliini, ali se vrlo mnogo razlikuju s obzirom na strukturu. Jedno i drugo se vrlo dobro vidi iz -primjera, iako on nije jo dosegao to stanje (niti e se ikad potpuno ostvariti). Kako se vidi iz slike 2, u tankim klasama se iskoritava masa drveta koja je mnogo manja od njihovog prirasta, a u jakim pak klasama iskoritava se masa drveta koja je mnogo vea od prirasta tih klasa. Zbog toga prirast nije proizvod, nego je to prinos. To se ne smije gubiti iz vida prilikom razmatranja rezultata gazdovanja, kao ni prilikom razmatranja kakva treba da bude zaliha sastojine. Pri ovom drugom treba p o l a z i t i o d p r i n o s a , tj. o d p r o i z v o d a , onako kako se to radi i u drugim proizvodnim granama. Samo e u tom sluaju gazdovanje prebornom sastojinom imati karakter regulisane proizvodnje.

S obzirom na to da postoji vrlo velika zavisnost izmeu strukture i veliine prinosa, s jedne, i strukture i veliine zapremine sastojine, s druge strane, to odreenom prinosu !odgovara i sasvim odreena zaliha sastojine. Ova se javlja, zahvaljujui injenici da proizvod predstavlja najveim dijelom istovremeno i proizvodno sredstvo svoje vrste, kao neka fabrika iz koje ispada odreeni proizvjod. Za proizvodnju odreenog prinosa treba izgraditi i odgovarajuu fabriku.

Time to sam od navedenih uslova normalnog stanja stavio na prvo mjesto sklad izmeu potreba i prinosa, htio sam istai da potrebe treba da imaju presudan znaaj prilikom izbora vrsta drvea i utvrivanja strukture prinosa. O uslovima pod b), o veliini prinosa i kvalitetu drveta, moe da se vodi onoliko rauna koliko tlo dozvoljava taj sklad. Od vrsta drvea koje dolaze u obzir gledajui na potrebe drutva treba birati one kojim e se u danim staninim prilikama ostvariti trajno najvei prinos i dobivati kvalitetni umski proizvjodi, a u amplitudi u pogledu strukture prinosa, predodreenu tim skladom, treba birati onu strukturu uz koju e sam prinos biti vei.

Asortiman potreba za umskim proizvodima ne moe se utvrditi tano. Pogotovo za 1020 godina unaprijed, koji, u stvari, treba da se i uzme u obzir prilikom utvrivanja normalnog sastava. To dovodi do vee ili manje irine spomenute amplitude, unutar koje se moemo kretati a da se svjesno ne dovede u pitanje sklad izmeu proizvodnje i potreba. irina amplitude je razlina za razne vrste: za jelu i smru, npr., asortiman potreba umskih proizvoda odreuje mnogo uu amplitudu nego, npr., za bukvu. Zahvaljujui tome ureiva e moi da bira strukturu, istina, u relativno uskim okvirima, pri emu treba da tei, kako je reeno, za onom uz koju e dobivati vei prinos. Kako je prirast prebornih sastojina nae etiri vrste drvea vei to je udio tankih stabala vei (16, 25), to e se ta nastojanja uglavnom svesti na to da udio tankih stabala bude u prinosu to vei, onoliko kolikjo to jo dozvoljava spomenuti sklad.

Smatram da utvrivanje normalnog sastava za svaku konkretnu sa- stojinu ne moe doi uope u obzir. Razlog je vrlo prost: za utvrivanje onog sastava koji elimo da ostvarimo kao krajnji cilj i koji se, po pravilu, vrlo mnogo razlikuje od stvarnog ne mogu posluiti snimljeni taksacioni elementi u sastojini. Osim toga, taj posao bi bio u naim

14

uslovima upravo nesavladljiv. U obzir dolazi utvrivanje normalnog sastava za sve sastojine koje pripadaju odreenoj kategoriji.

Kad se jednom izdvoje tipovi uma i svestrano proue, utvrivae se normalan sastav za tipove uma. Uslov je da se prilikom izdvajanja tipova ide u pogledu detaljisanja dotle da unutar svakog tipa budu staninim prilikama odreene iste vrste drvea i isti njihov omjer smjese, da razlike u pogledu boniteta stanita ne prelaze odreenu granicu, recimo, irinu jednog dananjeg bomitetnog razreda, itd. Dok se taj obimni nauni posao ne obavi, morae se utvrivanje normalnog sastava vriti po onim tipovima i kategorijama o kojim je bila ranije rije.

Prilikom izbora vrsta drvea i omjera smjese za izdvojene tipove i kategorije uma moi e se ureiva pomoi zasad spomenutim radom, kao i radovima na bazi kojih je on izraen.

Ne znamo gotovo nita o tome kolika je amplituda u pogledu boniteta stanita pojedinih izdvojenih tipova i kategorija uma, jer ove nisu prouene. Vie je nego vjerovatno da je za veinu od njih ona vrlo velika, da prelazi i po nekoliko bonitetnih razreda. Zbog toga bi se promaio cilj ako bi se utvrivanje normalnog sastava vrilo za svaku od njih kao cjelinu. U datim prilikama ne ostaje nam nita drugo nego da unutar svake od njih formiramo ue kategorije na bazi bonitetnih razreda i da za svaku od njih utvrujemo normalan sastav. Pri tome u se sluiti elementima do kojih se dolo pri istraivanjima u umama jele, smre i bukve te u-umama hrasta kitnjaka (16, 19, 25).

IV. OSNOVNI TAKSACIONI ELEMENTI NORMALNOG SASTAVAPREBORNE SASTOJINE

Meu ove svrstavam sklop i strukturu prinjosa.Da bi se mogli razmatrati ovi elementi, treba da se najprije rijei

pitanje do kojeg debljinskog stepena treba uope uzgajati stabla. Naravno, ne radi se o svim stablima, nego samo jednom malom dijelu.

1) Pitanje najjaeg debljinskog stepena sastojine

Ovaj problem sam razmatrao za jelu i smru u navedenom svom ranijem radu (17), u kom sam izloio nain rjeavanja toga problema i rezultate do kojih sam doao. Kako sam prilikom definitivne obrade taksacionih elemenata za preborne ume jele, smre i bukve u Bosni za prve dvije vrste doaio uglavnom do jednakih rezultata u pogledu zavisnosti zapreminskog prirasta stabla po 1 m2 projekcije njegove krune od boniteta stanita i od njegove debljine (16), smatram da ne treba izvriti za te dvije vrste neke bitni je izmjene u pogledu debljinskog stepena do kojeg e se stabla uzgajati.

Spomenuti zapreminski prirast ove dvije vrste drveta kulminira pri najloijim staninim uslovima, pri srednjem preniku sastojine od oko 30 cm i pri stepenu sklopa od 0,72 kod debljinskog stepena od 35 crn. Srednji prenici i stepeni sklopa sastojina normalnog sastava bie za

15

ova stanita, kako emo vidjeti, mnogo manji. Poto njihovo smanjivanje povlai za sohom pomjeranje kulminacione take zapreminskog prirasta stabala po 1 m2 njegove projekcije ulijevo (vidi 16, si. 17), to bi stvarno trebalo da za najloija stanita spomenuti gornji granini stepen bude neto nii od onog do kojeg sam! doao (17), tj. od 50 cm.

I pri srednjim staninim prilikama imae sastojine normalnog sastava manje srednje prenike i stepene sklopa od navedenih. Zbog toga e za III bbnitetni razred biti spomenuti granini debljinski stepeni neto nii od onog koji bi proiziao na osnovu poloaja kulminacionih taaka u grafikom prikazu malo prije navedenog rada (16, si. 17). Ako se to uzme u obzir, onda bi se dolo uglavnom do onog istog graninog debljinskog stepena do koga sam doao ranije (17).

Pri najboljim staninim uslovima granini debljinski stepen odreuju drugi momenti. O njima je bilo rijei u mojem ranijem radu (17). Na osnovu njih je odabran za najbolja stanita debljinski stepen od 80 cm za jelu kao granini.

Ukratko smatram da bi trebalo ostati na onim graninim debljin- skim stepenima koje sam predloio. Malu korekciju treba izvriti samo za smru, i to zbog toga to je u meuvremenu za nju izvrena izmjena bonitetne dispozicije (3 i 16, st. 10). Zbog praktinih razloga trebalo bi za nju uzeti iste granine stepene kao i za jelu, iako bi, s obzirom na poloaj kulminacione take zapreminskog prirasta smrevih stabala po 1 m2 projekcija kruna, trebalo uzeti za srednja stanita neto nii granini stepen.

Pri najloijim staninim prilikama kulminaciona taka navedenog prirasta bukovih stabala lei kod, relativno uzevi, znatno vieg debljinskog stepena nego za jelova i smreva stabla (skoro za 15 cm), dok pri srednjim staninim prilikama ona lei gotovo kod istog debljinskog stepena. Zbog praktinih razloga ne bi bilo cjelishodno da bukvu odvajamo od jele i smre u pogledu graninih debljinskih stepena, jer se oko 42% ukupnog fonda bukve nalazi u mjeovitim umama jele smrebukve. Osim toga, treba znatno proiriti ove ume na raun istih bukovih. U pitanju su, zapravo, loija stanita, za koja bi granini debljinski stepen za bukvu trebalo, s obzirom na poloaj kulminacione take njenog spomenutog prirasta, da lei vie nego za jelu i smru. Postoji jedan znaajan razlog zbog koga ne bi trebalo pri loijim staninim prilikama gajiti bukova stabla preko 50 cm debljine. ak je umjesno pitanje da li treba ii i do tog debljinskog stepena.

U okviru aktivnosti na podizanju prinosa i zadovoljenju potreba za drvetom u prvi plan e ui, kako je poznato, poveavanje fonda etinar- skih vrsta. Uinila bi se velika pogreka ako bi se u okviru toga orijen- tisali prvenstveno na iste bukove sastojine i mjeovite sastojine jele smrebukve boljih staninih prilika. Pri takvim staninim prilikama mogu se uzgojiti kvalitetna bukova stabla, sa velikim procentom dobrog tehnikog drveta, koje nam je potrebno. Ako se i obuhvati jedan dio navedenih sastojina, ni u kom sluaju ne treba ii za velikim smanjenjem udjela bukve u njima1). Naprotiv, pri loijim staninim prilikama treba

l) N e m is l im n a p la n t a n o g a je n je , n e g o n a s lu a je v e k a d a e se o s ta t i p r i M a g i n o m n a in u g o s p o d a r e n ja .

16

ii u tom pogledu to dalje, do 10-postotnog ili 15-postotnog udjela bukve u zapremini. Osim toga, pri ovakvim staninim prilikama, pa i u srednjim, treba dati prednost unoenju crnogorinih vrsta drvea.

U mjeovitim sastojinama loih staninih prilika i malog udjela bukve moe se raunati na bukova stabla loeg kvaliteta. Bukva e u takvim sastojinama imati sporednu ulogu. Stoga bi bilo neopravdano da se pri najloijim staninim prilikama gaje njena stabla preko 50 cm.

Zbog malog broja probnih povrina i vrlo velike varijabilnosti nije V u k m i r o v i uspio da utvrdi zavisnost zapreminskog prirasta stabla po 1 m2 projekcije njegove krune od boniteta stanita i debljine stabla. Prema tome, u ovom sluaju ne moe se, ii izloenim putem prilikom utvrivanja graninog debljinskog stepena. U tom sluaju moemo se osloniti na prinosne tablice. Opravdanje za to vidimo u tome to grupe stabala treba da budu, kako je izloeno, vrlo izrazite i to e se svakom od njih gospodariti kao malom sastojinom.

Prema visinama stabala, na I bonitetni razred odgovara priblino II bonitetnom razredu Wiedemann-Schoberovih prinosnih tablica za hrast (23), na II odgovara III itd. Budui da naem III bonitetnom razredu odgovaraju ve loe stanine prilike (naravno, za hrast) i da se pri njima ne mogu uzgojiti hrastova stabla dobrog kvaliteta, to e trebati u takve ume unositi vrste pomou kojih e se ostvarivati bolji prinosi. To pogotovo vai za hrastove ume IV i V bonitetnog razreda. Samo u umama I i II naeg bonitetnog razreda dolazi, po mom miljenju, u obzir rad na bazi istih hrastovih sastojina i mjeovitih sastojina sa velikim udjelom hrasta radi uzgajanja kvalitetnih hrastovih stabala.

Na osnovu navedenih prinosnih tablica, Fluryevih podataka o veliini rasturanja stabala 120-godinjih bukovih sastojina po debljinskim stepenima (6, 7) i izloenog naina gospodarenja moe se zakljuiti da bi se produkcionim periodom od 130 140 godina mogao ostvariti prinos u kojem bi participirala i stabla do 70 cm pr. pr. u sluaju I bonitetnog razreda.

Istim produkcionim periodom ostvarivae se u umama II i III bonitetnog razreda prinosi u kojim e biti zastupljena stabla do 65 odnosno do 60 cm debljine. Pri najloijim staninim uslovima naem V bonitetnom razredu ne bi trebalo ii preko 30 cm. To je dimenzija koju vrlo mali broj hrastovih stabala prelazi u hrastovim praumama pri takvim staninim uslovima. Prinos i kvalitet hrastovih sastojina je do te mjere malen odnosno slab da one skoro ne predstavljaju privredni objekt. Uzgajanje stabala preko navedene debljine radi ostvarenja nekog kvalitetnog drveta bilo bi promaeno. Badi ekonomskog efekta, u hrastove sastojine takvih staninih prilika treba unositi podesni je vrste, i to do takve mjere da e hrast predstavljati sasvim sporednu vrstu drveta s obzirom na njegov udio. Tada e kvalitet njegovih stabala biti jo slabiji (zbog zasjenjivanja) i jo e biti manje opravdano da se prelazi preko navedenog graninog stepena.

Prilikom izbora najjaeg debljinskog stepena do kojeg e se uzgajati stabla treba imati u vidu i to da njegovo poveavanje donosi za sobom sve manju strmost krivulje raspodjele stabala prinosa i sastojine. Kako se time smanjuje mogunost vrenja selekcije i njege u okviru

2 Radovi umarskog fakulteta.

doznaka stabala odnosno sjea, to poveavanje tog debljinskog stepena dovodi u krajnjoj liniji i do smanjivanja kvaliteta stabala prinosa.

Oslanjajui se na izloeno, mogli bi se postaviti kao granini sljedei debljinski stepeni:

Bonitetni razred I II III IV VJela, ismra i bukva 80 75 70 60 50 cmHrast 70 65 60 45 30 cm

2) Maksimalni stepen sklopa

U pogledu maksimalnog stepena sklopa neposredno pred sjeu (na kraju turnusa) iznio sam ranije svoje ocjene za jelu i smru, kao i osnove od kojih sam polazio pri tome (17). Ne vidim razloge zasad da ocijenjene stepene sklopa mijenjam. Jedino dolaze u obzir neznatne korekcije za smru, i to zbog navedenih promjena u dispoziciji bonitetnih razreda.

Bukva vrlo dobro izdrava zasjenu i ne bi trebalo da je odvajamo od jele u pogledu maksimalnog stepena sklopa ako se ima u vidu samo ta pojava. Ali ako se ima u vidu da bukova stabla imaju vrlo vitko i esto grbavo deblo ako su jae zasjenjena, trebalo bi, po mojoj ocjeni, ii neto nie u pogledu maksimalnog sklopa za bukove nego za jelove sastojine.

Za ocjenu maksimalnog sklopa za hrastove preborne sastojine na analognoj osnovi ne postoje podaci. Veliina maksimalnog sklopa za hrastove sastojine normalnog sastava moe se ocijeniti na jedan drugi nain.

Primijeni li se izloeni nain proreda, javie se u drugoj polovini produkcionog perioda, kada se svijetlim proredama znatno smanji broj stabala, obilan podmladak izmeu starih stabala. Ima li se u vidu samo onaj koji nije prekriven krunama tih stabala i pretpostavi li se da e se svaka grupa njegovati do kraja navedenog produkcionog perioda, bie u sastojini I, II ili III bonitetnog razreda 140 stepena starosti. Pretpostavimo, dalje, da svaki stepen starosti ima 1 ha, a zatim registru jemo da se prosjeni srednji prenik od 10 cm ostvaruje, prema Wiedemann-Schoberovim prinosnim tablicama, u jednodobnoj sastojini:

I bonitetnog razreda u starosti sastojimo od Oko 35 g.II bonitetnog razreda u starosti sastojine od Oko 45 g.

III bonitetnog razreda starosti sastojine od oko 55 g.

i da, kako navodi W i e d e m a n n (23, str. 35), krune stabala starijih sa-stojina od oko 60 godina prekrivaju 2/3 (vrste svjetla) do 3/4 (vrste sjenke) povrine zemljita. Ako se to ima u vidu, odnosno akceptira, onda bi od ukupnih 140 ha otpalo na povrinu zemljita koje je prekriveno krunama stabala iznad taksacionog praga u normalnoj pravilnoj visokoj umi:

I bon. ratzr. . . . 25 (sastojine od 35 do 60 god. starosti) + 80.0,67 = 79 haII bon. razr. . . . 15 (sastoijine od 45 do 60 god. starosti) -f 80.0,67 = 69 ha

III bon. razr. . . . 5 (sastojine od 55 do 60 god. starosti) -f 80.0,67 = 59 ha

18

Prema tome iznosio bi maksimalni sklop inventarisanog' dijela pre- bome hrastove sastojine pred sjeu za:

79I bonitetni razred .. = 0,56

69II bonitetni razred .. = 0,49

59III bonitetni razred . . . = 0,42.

Wiedemannovi podaci u pogledu zastrtosti zemljita krunama stabala mogli bi se primijeniti u naem sluaju onda kad se ne bi prilikom izbora mjesta za krugove iskoristile prvenstveno pleine i progaljena mjesta. Ako se to radi, kao to je predvieno, onda se ne mloe navedena prekrivenost uzeti kao baza za izraunavanje maksimalnog stepena sklopa, nego vea. Ali ni u kom sluaju ona nee biti jednaka 100%, nego mnogo manja. Budui da nisam raspolagao podacima na koje bi se mogao osloniti, odluio sam se za aritmetiku sredinu izmeu 67/o i 100%, tj. na 83%.

Izrauna li se na toj osnovi, dolazi se do sljedeih maksimalnih stepena sklopa za preborne hrastove sastojine:

I bonitetnog razreda . . . 0,65 II bonitetnog razreda . . . 0,58

III bonitetnog razreda . . . 0,51.

Za hrastove sastojine IV i V bonitetnog razreda ne moe se ovo izraunati zbog toga to ne postoje prinosne tablice. Zbog toga nije ostalo nita drugo nego da se za njih ocijene maksimalni stepeni sklopa na osnovu ovih podataka za prva tri bonitetna razreda.

Smanjuje li se sklop, smanjuje se i zapreminski prirast. Meutim, relativno smanjivanje prirasta je mnogo manje nego smanjivanje sklopa. Smanjivanje sklopa za mjeovitu sastojinu jele 0,3, smre 0,2 i bukve 0,5 prati relativno smanjivanje zapreminskog prirasta, npr., jele, pretpostavivi srednje vrijednosti za ostale taksacione elemente, na sljedei nain:

Sklop 1,00 0,9 0,8 0,7 0,6 0,5Prirast 1,00 0,96 0,91 0,86 0,80 0,70

Ako se smanji sklop za 40% (na stepen sklopa 0,6), prirast se smanji za 20%. Dakle, relativno mnogo manje. Kako se smanjivanjem sklopa ostvaruju sve bolji uslovi za pojavu obilnog i zdravog podmlatka, a paralelno s time ostvaruju se sve bolji uslovi za provoenje mjere njege i selekcije u velikom stepenu, to se time rekompenzira u velikoj mjeri gubitak na prirastu. Stoga je, po mom miljenju, tenja za to veim stepenom sklopa neosnovana.

Na osnovu materijala koji sam iznio u ranijem radu (17) i na osnovu izloenog ocijenio sam maksimalne stepene sklopa (za stanje neposredno pred sjeu na kraju turnusa) na sljedei nain:

2*19

Bonitetni razred I II III IV VJela 0,80 0,76 0,73 0,70 0,67Smra 0,70 0,68 0,66 0,63 0,60Bukva 0,75 0,73 0,71 0,68 0,65Hrast (kitnjak) 0,65 0,58 0,55 0,48 0,42

Podaci se odnose, naravno, na inventarisani dio sastojine na bazi taksacionog praga od 10 cm.

S obzirom na to da za bukvu nije analizirano stanje pomlatka pri raznim stepenima sklopa, kao to je to uraeno za jelu i smru (17), naveu ovdje maksimalne stepene sklopa za bukove sastojine koji se dobivaju ako se izraunaj u na isti nain kao za hrast. Pretpostavka je da e se 140-g|odinjim produkcionim periodom i primjenom izloenog naina tretiranja sastojina dobiti prinosi u kojim e biti zastupljena stabla predvienih graninih debljinskih stepena. Raun je vren na bazi F l u r y e v i h prinosnih tablica (6). Oni iznose: 0,72 za I, 0,67 za II, 0,64 za III, 0,61 za IV i 0,55 za V bonitetni razred. Ocijenjeni stepeni sklopa su za I bonitetni razred samo neto vii. Prema loijim stanitima razlika se u tom pogledu poveava, tako da za V bonitetni razred ona iznosi cio stepen.

3) Struktura prinosa

Prvi problem koji treba raspraviti je raspodjela stabala prinosa pre- borne sastojine, uzevi openito. Naime, ranije sam iznio tvrdnju da broj stabala prinosa opada od tanjih prema jaim debljinskim stepenima po jednoj pravilnoj krivulji, koja se u poetku strmo rui, a poslije se sve vie asimptotiki pribliava apscisi. Tu sam tvrdnju zasnivao na raspodjeli stabala koritenog materijala u prebomim sastojinama. Sad u pokuati da na osnovu raspodjele stabala prinosa jednodobnih sastojina ukaem na to da se ne moe oekivati drukija raspodjela od navedene ni za preborne sastojine ako se njima gospodari na izloeni nain.

U tu svrhu sam najprije na osnovu Fluryevih prinosnih tablica (6) i podataka koje je on iznio u okviru svojih sortimentnih tablica (7) utvrdio raspodjelu stabala prinosa za jednodobne iste bukove i smreve sastojine na bazi 120 godinjeg produkcionog perioda, i to primjenom umjerenih proreda. Rezultate sam prikazao punim linijama na slikama 3 i 4.

Izuzevi samo IV i V bonitetni razred za smru, u svim ostalim sluajevima javlja se u krivulji raspodjela stabala prinosa sedlo. Ono priblino odvaja proreni materijal od materijala koji se dobiva glavnim sjeama, uglavnom zbog toga to se kod kratkog poteza, koji se protee od sedla ulijevo, preklapa jedan i drugi materijal. Desno od sedla nalazi se samo materijal glavne sjee, iji je graf raspodjele veoma asimetrian.

Prilikom razmatranja o raspodjeli stabala prinosa (po debljinskim stepenima) preborne sastojine neki autori stoje na stanovitu da u tanjim debljinskim stepenima treba da bude njihov broj to manji u odnosu na deblja, onaj minimalni broj koji je potreban radi njege (21) ili koji je jednak mortalitetu (10). Stie se ubjeenje da se oni zalau za to da se uzgoji to vie debljih stabala (iz kojih se mogu izraivati

20

zavrni sortimenti), cije su cijene vee nego tanjih. Taj zahtjev se svodi na to da bi trebalo da bude raspodjela stabala prinosa preborne sastojine, uzevi openito, priblino onakva kakva je raspodjela prinosa jednodobne sastojine ako se primijeni umjerena proreda, tj. da krivulja raspodjele ima sedlo i da krivulja iza sedla ima to izrazitiju kulminaciju. Da li je to oekivanje realno?

si. 3

Raspod/eJa taboio p rinosa /dnodobne bu kove s a s to jin e

po deb ljinaK im e ie p e m m a(premo F/uryevirn prnos tobhcomg)

| | 1 afob/o

Na osnovu materijala kojim raspolaem ne mogu neposredno dati odgovor na ovo pitanje. Moe se dobiti vrlo dobar uvid u ovaj problem ako se dade odgovor na pitanje: kakva se raspodjela prinosa jednodobne sastojine moe oekivati ako se primijeni najprije niska umjerena proreda, zatim niska jaka i na kraju, svijetla proreda, tj. ako se primijeni onakav nain tretiranja sastojine kako je to predvieno za grupe stabala u prebornoj sastojini. U tim razmatranjima osloniu se na neke Fluryeve nalaze (8).

21

On je, izmeu ostalog, razmatrao uticaj naina prorjeivanja na veliinu prinosa bukovih sastojina. Radilo se o umjerenim i svijetlim pro- redama. U opitnoj parceli, koja je u okviru priprema najprije prorje- ivana umjerenom proredom, zapoeto je primjenom svijetle prorede u drugoj polovini produkcionog perioda, kako se to i inae radi u praksi. Nakon tridesetak godina njene primjene bila je temeljnica priblino

si 4

dvostruko manja od temeljnice kontrolne sastojine, koja je prorjeivana samo umjerenom proredom. To znai da je i broj stabala morao da bude bar dvostruko manji, jer svijetle prorede zahvata ju procentualno vie tanja nego deblja stabla.

Na slikama su oznaeni sa X srednji prenici koji se ostvaruju na kraju prve polovine produkcionog perioda od 120 godina, tj. u starosti sastojine od 60 godina. Na kraju tog produkcionog perioda ostvaruju se priblino oni srednji prenici koji su jednaki apscisi kulminaci-

22

onih taaka raspodjele stabala prinosa (iza sedla). Naravno, na bazi umjerene prorede.

Ako se u drugoj polovini produkcionog perioda primijeni svijetla proreda, onda e broj stabala pri kraju tog perioda biti dvostruko manji nego pri umjerenoj proredi. Taj broj stabala i njihovu raspodjelu obiljeio sam na slikama isprekidanim linijama, koje poinju od apscisa kulminacionih taaka i idu udesno do kraja grafikih prikaza. One polove prostore izmeu krivulja, izvuenih punom linijom (raspodjela stabala ako se primjenjuje umjerena proreda) i apscisa za navedene poteze. Da bi opao broj stabala pri kraju primjene svijetlih proreda (pri kraju produkcionog perioda) u navedenom stepenu, mora se, naravno, u toku njihove primjene posjei odgovarajui broj stabala vie nego to se sijee pri umjerenoj proredi. Krivulja posjeenih stabala odgovarajueg poteza (dio krivulje prinosa) mora da lei vie nego odgovarajui dio krivulje posjeenih stabala pri umjerenoj proredi. To neminovnd vodi do nestajanja spomenutih sedala odnosno kulminacija ili, drugim rijeima, do krivulja prinosa koje e k o n t i n u e l n o opadati od tanjih prema jaim debljinskim stepenima.

U odnosu na krivulje raspodjele prinosa koji se ostvaruju umjerenim proredama javie se jo jedna promjena: krivulje prinosa koji se ostvaruju svijetlim proredama moraju ii neto dalje udesno. To znai da e se ovim proredama dobivati i neto debljih stabala od onih koja se mogu uzgojiti umjerenim proredama. Njihov broj je, meutim, vrlo malen. Stoga to ne moe izazvati pojavu nekog novog sedla, odnosno kulminacije od praktinog znaaja.

Primijene li se jake prorede poslije umjerenih, a prije svijetlih, kako je to predvieno za grupe prebornih sastojina, onda poveane sjee moraju poeti ranije nego ako se prelazi od umjerenih proreda neposredno na svijetle. Time e se dobiti postepeniji prelaz u pogledu jaine prorjeivanja ili, drugim rijeima, postepeniji prelazi krivulja raspodjele stabala prinosa u njihove desne poloenije dijelove.

Na osnovu izloenog mogle bi se povui krivulje raspodjele stabala prinosa koje odgovaraju izloenom nainu prorjeivanja.U tu svrhu je potrebno produiti isprekidane krivulje ispod kulminacionih taaka ulijevo, ali tako da njihovo dizanje bude progresivno i kontinuelno, te da budu meusobno jednake one povrine koje se nalaze iznad i ispod isprekidanih krivulja, a koje ove zatvaraju krivuljama koje su izvuene punim linijama (raspodjele stabala prinosa pri umjerenim proredama).

Drukija se raspodjela stabala prinosa, uzevi u irim konturama, ne moe oekivati ni za preborne sastojine ako se u pojedinim grupama gospodari na izloeni nain. ak ni u sluajevima kad se radi o tipinom prebornom sastavu, jer i tada stabla rastu u grupama vrlo veliki dio svog ivota (mlada, pa i srednjodobna). Ukratko, pretpostavka raspodjele stabala prinosa po jednoj krivulji koja kontinuelno opada, u tanjim debljinskim stepenima strmo, a prema jaim debljinskim stepenima sve blae i blae, jedino je realna. Naravno, mogu postojati nijansiranja, ali ne do te mjere da bi ona povukla za sobom sedla i kulminacije u krivulji raspodjele broja stabala prinosa.

23

Nakon ovih opih razmatranja o raspodjeli prinosa stabala treba da jo jednom istaknemo znaaj vee ili manje strmosti krivulje raspodjele sa produkcionog stanovita.

Prilikom analize zavisnosti zapreminskog' prirasta vrste drveta u prebornoj sastojini od drugih taksacionih elemenata pokazalo se, kako je ve istaknuto, da je prirast vei to je srednji prenik vrste manji (16, 25). S obzirom na izloenu zavisnost srednjeg prenika sastojine i prinosa i injenicu da je prinos jednak prirastu po veliini, to znai da e prinos biti vei to je srednji prenik prinosa manji ili, drugim rijeima, to je krivulja raspodjele stabala prinosa strmija. Stoga se ne moe sa stanovita kretanja veliine prinosa prigovarati tenji za to manjim srednjim prenikom sastojine, ako to dozvoljavaju drugi razlozi.

to je vea strmost krivulje raspodjele stabla prinosa, to se, kako je ve reeno, vie sijee u tanjim debljinskim stepenima sastojine u odnosu na deblje stepene. To znai vei stepen njege, a, prema tome, pri jednakim ostalim uslovima i bolji kvalitet stabala najjaih debljinskih ste- pena u sastojini i u prinosu. Prema tome, i sa ovog stanovita nema razloga da se prigovara tenji za to strmijom krivuljom raspodjele stabala prinosa, naravno ako to opet dozvoljavaju drugi razlozi.

Meu druge razloge spadaju uglavnom potrebe privrede za drvetom u pogledu asortimana umskih proizvoda. Struktura prinosa mora biti tako odabrana da budu ove potrebe to bolje zadovoljene.

Kad je o tome rije, onda se mogu javiti, kako je ve reeno, dva sluaja: u jednom se potrebe ispoljavaju na sasvim odreen nain, a u drugom je drukija situacija u tom pogledu. Prvi se javlja kad je u pitanju jela i smra. Za podmirenje potreba u jamskom drvetu dolazi u obzir samo tanja oblovina. Mnogo se kvalitetnija celuloza dobiva od tankog materijala nego od debelog. Suprotno tome, bolja pilanska roba dobiva se od debljih trupaca. Stoga potrebe u jamskom i celuloznom drvetu, s jedne strane, i u pilanskim trupcima, s druge strane, nameu strukturu prinosa na odreen nain. Mnogo drukija je situacija kad je u pitanju bukva i hrast. Najvee su potrebe za debelim materijalom ovih vrsta. Gledano samo s tog stanovita, trebalo bi da krivulja raspodjele stabala prinosa bude to poloenija. Ali nama nije stalo samo do toga da bude uzgojeno to vie debelih stabala nego je isto toliko vano da ona budu dobrog kvaliteta. To e se obezbijediti onda ako se, izmeu ostalog, provedu intenzivnije mjere njege (selekcija, podravanje dobrih uslova za ienje grana itd.), t|o pretpostavlja strmiju krivulju. Prema tome, ovdje e se nametati rjeenja koja imaju karakter kompromisa u velikom stepenu. Svako rjeenje koje ide u prilog jednog zahtjeva ide na tetu drugog, i obratno.

U ranijem svom radu iznio sam jo neke druge momente o kojima treba voditi rauna prilikom utvrivanja strukture prinosa (16). Nema potrebe da ih ovdje ponavljam. Polazei od potreba i uvaavajui izloene momente, utvrdio sam strukture prinosa za jelu i smru koje bi nam odgovarale u sadanjim naim prilikama. Radi se u prinosima I varijante (16). Oni bi mogli posluiti kao polazna baza naim taksa- torima pri utvrivanju prinosa prilikom izrade ureajnih radova. Budui da je u meuvremenu izmijenjena dispozicija bonitetnih razreda za smru, to bi trebalo za nju neto korigovati dobivene prinose. Nee se

24

skoro nita izgubiti na tanosti ako se s time u vezi jednostavno protegnu i na nju dobiveni prinosi za jelu, jer su bile neznatne razlike u pogledu strmosti krivulje raspodjele stabala izmeu ovih dviju vrsta drvea. Podaci o prinosu su izneseni u tablici 1.

Budui da nije mogue dati prinose za sve sluajeve unutar istog bonitetnag razreda zbog razlinog omjera smjese, to su prinosi u tablici 1 preraunati na 100 stabala za sve bonitetne razrede. Date su, zapravo, strukture prinosa, jer podaci prve kolone predstavljaju procente debljin- skih stepena u ukupnom broju stabala prinosa.

Prilikom utvrivanja struktura prinosa za bukvu oslanjao sam se na krivulje raspodjele stabala prinosa jednodobnih sastojina za sluaj kad se primjenjuju najprije umjerene, zatim jake i, na kraju, svijetle prorede. To su krivulje koje su izvuene isprekidanim linijama na slici 3. Odstupljeno je od ovih krivulja u najtanjem debljinskom stepenu I, II i III bonitetnog razreda, a zatim u najjaem debljinskom stepenu svih bonitetnih razreda. Prvo odstupanje se sastoji u tome to krivulje raspodjele stabala prinosa za prebornu umu na potezu spomenutog stepena lee nie od krivulja raspodjele prinosa za jednodobne ume. Najvea je razlika u I bonitetnom razredu, manja u II, a u III je skoro nestaje potpuno. Odstupanja jednih i drugih krivulja za jake debljinske klase sastoje se u tom to su krivulje raspodjele stabala prinosa za pre- borne ume, u odnosu na takve krivulje za jednodobne ume, produene udesno do debljinskog stepena koji je uzet kao granini.

Prema izloenom, krivulje raspodjele prinosa bukovih prebornih sastojina imaju uglavnom istu strmost kao i takve krivulje za jednodobne bukove sastojine ako se primijeni izloeni nain prorjeivanja. To znai da e u prvim sastojinama biti isti stepen njege kao u drugim. Izuzetak predstavljaju najtanji debljinski stepeni za I i II bonitetni razred, u kojim e stepen njege biti znatno nii u prebornim bukovim sastojinama (naravno na bazi odabranog prinosa). Radi uzgajanja stabala to boljeg kvaliteta trebalo bi ba zbog toga zavesti intenzivne 'njege i u debljinskom stepenu 5 10 cm za ova dva bonitetna razreda.

Na taj nain utvrene strukture prinosa za bukvu smo iznijeli takoer u tablici 1. Prema mojoj ocjeni, strmost krivulja raspodjele stabala prinosa je minimalna. Dosljedno tome, trebalo bi teiti u praksi za neto strmijim ovim krivuljama, ime e se obezbijediti vei stepen njege sastojine. Usljed toga e se, naravno, dobijati prinosi sa neto manjim udjelom debelih stabala, ali zato boljeg kvaliteta.

U tablici 1 iznesene su strukture prinosa za hrastove preborne sastojine. Prilikjom njihovog utvrivanja koristio sam se Wiedemann- -Schoberovim tablicama za jaku proredu (23) i Fluryevim podacima o procentualnoj raspodjeli zaliha jednodobnih bukovih sastojina (6). Po- stupljeno je na isti nain kao i za bukvu.

Razlika u pogledu strmosti krivulja prinosa za najtanji debljinski stepen za jedan i drugi oblik gospodarenja jo je vea nego kad se radi o bukvi. Stoga strmost i ovih krivulja treba uzeti kao minimalnu.

Iako sam se trudio da to bolje utvrdim strukture prinosa koje bi nam danas odgovarale i da time rijeim pitanje jednog od osnovnih tak- sacionih elemenata za utvrivanje normalnog sastava, ipak to nije bila glavna svrha u ovom poglavlju. Vanije je bilo da ukaem na to o emu

25

lsiC5STRUKTURA PRINOSA

Tablica 1

D e b l j in s k is t e p e n

B o n i t e t n i r a z r e d

I I I I I I I V V

n m 2 m 3 n m 2 m 3 n m 2 m 3 n m s m 3 n m 2 m*

J e l a

12,5 17,27 0,21 1,09 18,74 0,23 1,08 20,09 0,25 1,06 21,58 0,27 1,03 23,60 0,29 1,03

17,5 14,53 0,35 2,82 15,62 0,38 2,73 16,84 0,41 2,69 17,99 0,43 2,50 19,77 0,48 2,46

22,5 12,27 0,49 5,03 13,04 0,52 4,89 13,91 0,55 4,73 14,76 0,59 4,21 16,06 0,64 4,18

27,5 10,00 0,59 7,35 10,80 0,64 7,29 11,26 0,67 6,76 11,91 0,71 6,01 12,82 0,76 5,77

32,5 8,47 0,70 9,91 8,84 0,73 9,28 9,27 0,77 8,67 9,74 0,80 7,69 10,30 0,85 7,21

37,5 6,96 0,77 11,66 7,14 0,79 10,75 7,44 0,82 10,01 7,76 0,86 8,92 7,68 0,85 7,76

42,5 5,75 0,82 12,94 5,80 0,82 11,80 5,86 0,83 10,67 5,88 0,83 9,20 5,74 0,81 7,78

47,5 4,99 0,88 14,47 4,86 0,86 12,76 4,64 0,82 10,83 4,47 0,79 9,07 4,03 0,71 7,01

52,5 4,09 0,89 14,79 3,96 0,86 12,97 3,67 0,79 10,68 3,43 0,74 8,64 - - -

57,5 3,62 0,94 15,71 3,40 0,88 13,48 2,83 0,73 9,96 2,48 0,64 7,54 - - -

62,5 3,35 1,03 17,52 2,97 0,91 13,94 2,34 0,72 9,72 - - - - - -

67,5 3,10 1,09 18,97 2,54 0,91 13,92 1,86 0,67 8,98 - - - - - -

72,5 2,88 1,19 20,35 2,29 0,94 14,46 - - - - - - - - -

77,5 2,72 1,28 21,90 - - - - - - - - - -

z 100,00 11,23 174,51 100,00 9,47 129,35 , 100,00 8,02 94,76 100,00 6,66 64,81 100,00 5,39 43,20

S r e d n j ip r e n i k 37,8 55,0 34,7 i ,50 ,2 ' ("32,0 J 45,6 29,1 40,3 26,2 34,7

S m r a

12,5 17,27 0,21 1,28 18,74 0,23 1,21 20,09 0,25 1,17 21,58 0,27 1,10 23,60 0,29 1,06

17,5 14,53 0,35 3,06 15,62 0,38 3,02 16,81 0,41 2,91 17,99 0,43 2,67 19,77 0,48 2,47

22,5 12,27 0,49 5,40 13,04 0,52 5,28 13,91 0,55 5,15 14,76 0,59 4,58 16,06 0,64 4,10

27,5 10,00 0,59 7,75 10,80 0,64 7,56 11,26 0,67 7,09 11,91 0,71 6,37 12,82 0,76 5,51

32,5 8,47 0,70 10,12 8,84 0,73 9,41 9,27 0,77 8,85 9,74 0,80 7,79 10,30 0,85 6,75

37,5 6,96 0,77 11,62 7,14 0 7 9 10,71 7,44 0,82 9,89 7,76 0,86 8,65 7,68 0,85 7,07

42,5 5,75 0,82 12,77 5,80 0,82 U ,51 5,86 0,83 10,28 5,88 0,83 8,67 5,74 0,81 7,09

47,5 4,99 0,88 14,10 4,86 0,86 12,27 4,64 0,82 10,28 4,47 0,79 8,36 4,03 0,71 6,35

52,5 4,09 0,89 14,19 3,96 0,86 12,26 3,67 0,79 9,98 3,43 0,74 7,91 - - -

57,5 3,62 0,94 15,04 3,40 0,88 12,55 2,83 0,73 9,13 2,48 0,61 6,89 - - -

62,5 3,35 1,03 16,28 2,97 0,91 12,79 2,34 0,72 8,83 - - - - -

67,5 3,10 1,09 17,23 2,54 0,91 12,59 1,86 0,67 8,09 - - - - - -

72,5 2,88 1,19 18,22 2,29 0,94 12,95 . - - - - - - - -

77,5 2,72 1,28 19,35 - - - - - - - - - - _

z 100,00 11,23 166,41 100,00 9,47 121,14 100,00 8,02 91,65 100,00 6,66 62,99 100,00 5,39 40,40S r e d n j i

p r e n i k 37,8 54,0 34,7 49,4 32,0 44,8 29,1 39,6 26,2 34,3

Nastavak tablice iS T R U K T U R A P R I N O S A

D e b l j in s k ls t e p e n

B o n i t e t n i r a z r e d

I , II I I I I V V

n m 2 m 3 n m 2 m 3 n m 2 | m 3 n m 2 m 3 n m 2 m 3

B u k 1v a

12,5 27,52 0,34 1,93 29,72 0,36 1,86 32 26 0,39 1,87 34,34 0,42 1,80 37,72 0,46 1,77

17,5 20,52 0,49 3,97 21,37 C,52 3,67 21,91 0,53 3,35 22,24 0,53 3,03 22,47 0,54 2,65

22,5 14,99 0,58 5,92 15,38 0,60 5,46 15,07 0,60 4,82 15,02 0,60 4,13 14,65 0,58 3,44

27,5 10,71 0,61 7,55 10,69 0,63 6,74 10,26 0,61 5,69 10,13 0,60 4,86 9,63 0,57 3,95

32,5 8C6 0,67 9,11 7,20 0,60 7,20 6,98 0,58 6,14 6,60 0,55 5,02 6,34 0,53 4,09

37,5 5 18 0,57 8,60 5,02 0,55 7,43 4,81 0,53 6,28 4,49 0,50 5,07 4,13 0,46 3,94

42,5 3,78 0,54 8,68 3,49 0,50 7,18 2,94 0,42 5,36 2,95 0,42 4,60 2,81 0,40 3,75

47,5 2,65 0,47 8,03 2,34 0,41 6,38 2,21 0,39 5,35 1,98 0,35 4,14 2,25 0,40 4 03

52,5 1,97 0,43 7,62 1,72 0,37 5,98 1,35 0,29 4,19 1,37 0,30 3,69 - -

57,5 1,52 0,39 7,32 1,20 0,30 5,19 0,96 0,25 3,70 0,88 0,23 2,96 - -

62,5 1,13 0,35 6,59 0,78 0,24 4,11 0,67 0,21 3,14 - - - -

67,5 0,79 0,28 5,49 0,62 0,22 3,92 0,58 0,21 3,25 - - - -

72,5 0,62 0,26 5,04 0,47 0,19 3,42 - - - - -

77,5 0,55 0,26 5,26 - - - - - - -

I 100,00 6,27 91,11 100,00 5,49 68,54 100,00 5,00 53,14 100,00 4,50 39,30 100,00 3,94 27,62

S r e d n j ip r e n i k 28,3 45,9 26,5 42,4 25,2 39,7 23,9 35,9 22,4 32,1

H r a s t

12,5 25,98 0,32 1,77 31,18 0,38 1,89 33,90 0,42 1,75 37,16 0,46 1,56 50,77 0,62 1,75

17,5 20,32 0,49 3,91 22,59 0,54 3,93 23,76 0,57 3,60 21,70 0,59 3,24 27,95 0,67 3,07

22,5 15,97 0,64 6,18 15,94 0,63 5,51 16,10 0,64 4,82 16,56 0,66 4,26 14,87 0,59 3,17

27,5 11,61 0,69 7,58 10,85 0,65 6,30 10,69 0,64 5,37 10,65 0,63 4,57 6,41 0,38 2,28

32,5 8,06 0,67 8,02 7,21 0,60 6,35 6,34 0,53 4,84 6,20 0,51 4,05 - - -

37,5 5,80 0,64 8,22 4,64 0,51 5,82 3,97 0,44 4,35 3,31 0,37 3,26 - - -

42,5 3,99 0,57 7,64 2,89 0,41 4,91 2,48 0,35 3,70 1,42 0,20 1,81 - - -

47,5 2,82 0,50 7,06 1,88 0,33 4,17 1,49 0,26 2,91 - - - - -

52,5 1,98 0,43 6,28 1,25 0,28 3,52 0,83 0,18 2,05 - - - - - -

57,5 1,45 0,38 5,69 0,94 0,24 3,26 0,44 0,11 1,34 - - - - - -

62,5 1,09 0,33 5,19 0,63 0,19 2,65 - - - - - - - -

67,5 0,94 0,33 5,34 - - - _

z 100,00 5,99 72,88 100,00 4,76 48,31 100,00 4,14 34,73 100,00 3,52 22,75 100,00 2,26 10,27

prenilc 27,6 21,6 23,0 21,2 17,0toCD __________ ___ ,---------------------------------------------------------------

sve treba voditi rauna pri njihovom utvrivanju i da time olakam taksatoru rad pri rjeavanju ovog problema u praksi, a zatim da mu pruim neka uporita. On e biti prisiljen da esto rjeava pitanje strukture prinosa, jer se mijenjaju potrebe s obzirom na asortiman umsih proizvoda. Osim toga, one nisu sasvim iste za sva podruja.

V. UTVRIVANJE NORMALNOG SASTAVA PREBORNE SASTOJINE

Radi lakeg izlaganja i shvatanja pomoi u se pri razmatranju ovoga pitanja mnogim primjerima. Tim e se istovremeno doi i do materijala koji e, kako emo kasnije vidjeti, posluiti kao baza za razradu pojednostavljenog naina za utvrivanje normalnih sastava sastojine jele, smre i bukve.

Prilikom formiranja osnovnih kategorija uma u okviru izrade metoda inventure uma za velike povrine razvrstali smo iste bukove visoke ume u etiri kategorije, od kojih su za nas ovdje od interesa svega dvije: prvo, brdske bukove ume boljih staninih uslova i, drugo, brdske bukove ume srednjih i loih staninih uslova, 500 do 1600 m nadmorske visine, mezofilnija varijanta.

Za prvu kategoriju, u kojoj se ostvaruju veliki prinosi i mogu se uzgojiti kvalitetna bukova stabla, predvieno je da se ostane na istim sastojinama, a da se postepeno prelazi na sastojinski oblik gazdovanja, onako kako je ranije izloeno. Ako se tako postupi, bie znatne povrine na kojim e tek za vie decenija poeti prevoenje u jednodobne sastojine i na kojim e se gazdovati za to vrijeme na preborni nain. U ovoj kategoriji moe se javiti I i II rjee III bonitetni razred.

Zbog malog prinosa i loeg kvaliteta stabala predvieno je za drugu kategoriju unoenje jele i smre, i to 4050% s obzirom na zapreminu drveta. Kako se u naim staninim uslovima postiu jelom mnogo vei prinosi nego smrom, trebalo bi teiti za to veim udjelom jele u odnosu na smru. U okviru tehnikog cilja predvien je stoga sljedei omjer smjese: jela 0,3, smra 0,1 i bukva 0,6. Predvien je, naravno, preborni olblik gazdovanja. Bie zastupljeni IV i V bonitetni razredi, velikim dijelom i III. Sastojine e se tretirati kao bukove preborne sastojine, sve dok jelov i smrev podmladak ne pone obilnije prelaziti u tanje debljin- ske stepene onog dijela sastojine koji se inventarie. Stoga nije zasad ni aktuelno rjeavanje pitanja normalnog sastava tih buduih sastojina. Aktuelno je kakav treba da bude sastav bukovih sastojina do tog vremena.

Prema izloenom aktuelno je danas da se utvruje normalan sastav za iste preborne bukove sastojine svih pet bonitetnih razreda. To e biti uraeno u ovom radu na bazi strukture prinosa iz tablice 1.

Mjeovite ume jelesmrebukve razvrstali smo takjoer u etiri osnovne kategorije. Ali, s obzirom na predvieni omjer smjese u okviru tehnikog cilja, razlikovali smo svega dvije grupe: mjeovite ume jelesmrebukve na krenjacima i dolomitima i mjeovite ume ovih vrsta drvea na silikatnim supstratima. Za prve je predvieno da udio jele i smre moe da bude do 70%, a za druge ak i do 90%. Ovo je

30

uraeno stoga to su na silikatnim podlogama bukova stabla u ovim mjeovitim sastojinama, po pravilu, loeg kvaliteta te su prinosi bukovlog dijela sastojine mali. Prilikom rjeavanja pitanja udjela jele u odnosu na smru rukovodili smo se onim razlozima koje smo malo prije istakli, tako da sam se konano rijeio za sljedee omjere smjese:

jela 0.5, smra 0,2 i bukva 0.3 za iprvu grupu umajela 0.7, smra 0.2 i bukva 0.1 za -drugu grupu uma

Za probne parcele, koje su prilikom ispitivanja postavljene u mjeovitim sastojinama jele smrebukve (16), prosjeni bonitetni razred za jelu i smru bio je II, a za bukvu 111,5. Ako se pri redovnim ureajnim radovima zaokruuju boniteti stanita na cijele bonitetne razrede, to, po mom miljenju, treba raditi bar za dogledno vrijeme, onda e se vrlo esto javljati sluajevi da odsjek (odjeljenje) pripadne niem bonitetnom razredu s obzirom na bukvu nego to pripada s obzirom na jelu i smru. Takvi sluajevi e se naroito javljati na silikatnim supstratima. Na krenjacima i dolomitima javljae se esto sluajevi da odsjek pripada istom bonitetnom razredu s obzirom na sve tri vrste. Zbog toga sam u ovom radu obradio normalne sastave za mjeovite sastojine jelesmrebukve za sljedee kombinacije s obzirom na bonitetne razrede:

Kombinacija 1 2 3 4 5 6 7 8 9Bonitetni razred za jelu I I II II III III IV IV VBonitetni razred za smru I I II II III III IV IV VBonitetni razred za bukvu I II II III III IV IV V V

Za prvu kombinaciju nisam obradio normalan sastav za ume druge grupe (na silikatnim supstratima) zbog toga to nema izgleda da e se ona uope javiti.

iste smreve ume javljaju se u Bosni, po pravilu, samo na mra- zitima. Stoga u ukupnom fondu uma u kojima se javlja smra iste smreve ume predstavljaju vrlo mali procent. Pogotovo je mali procent onih istih smrevih uma koje pripadaju ekstremnim bonitetnim razredima, I i V. Stoga sam njih izostavio prilikom utvrivanja normalnog sastava za iste smreve sastojine. Isto sam to uinio i pri utvrivanju tog sastava za iste jelove sastojine. Umjesno je pitanje da li bi trebalo uope uzgajati iste jelove sastojine i da li je, prema tome, uope potrebno utvrivati normalan sastav za njih.

Od formiranih est hrastovih potkategorija uma predvieno je da se samo u jednoj gazduje na bazi istih hrastovih sastojina. Radi se o umama boljih staninih uslova, u kojima su vei prinosi i mogu se uzgojiti stabla dobrog kvaliteta. Za njih je predvien postepen prelazak na sastojinski oblik gazdo van ja. Kako e to zapoeti tek za 23 decenija na znatnom dijelu povrine ove kategorije i kako e taj proces biti spor, dominirae i u ovoj kategoriji preborni nain gazdovanja u nekoliko narednih decenija.

Isto tako, dugo e jo dominirati preborni nain gazdovanja na velikom dijelu istih hrastovih sastojina ostalih kategorija hrastovih uma,

31

u kojim je radi poveavanja prinosa predvieno unoenje drugih vrsta, uglavnom bijelog i crnog bora.

ume prve kategorije pripadaju I i II bonitetnom razredu, a ume ostalih kategorija III, IV i V razredu. Ovdje emo izraunati stoga normalno stanje za iste hrastove sastojine svih pet bonitetnih razreda. Za mjeovite sastojine hrasta i bijelog ili crnog bora to nee biti uinjeno zbog toga to ne spada u okvir ovoga zadatka.

Ukratko, bie utvreni normalni sastavi za:iste bukove s a s t o j in e ..........................................................................5 sluajevaiste jelove s a s t o j i n e 3 sluajaiste smireve s a s t o j i n e 3 sluajaiiste hrastove s a s t o j i n e 5 sluajevamjeovite sastojine bukvejele smre na krenjacima i

d o l o m i t u ....................................................................................... 9 sluajevamjeovite sastojine bukve jelesmre na silikatima . 8 sluajeva

Ukupno za 33 sluaja.

Normalni sastavi su utvreni na bazi prinosa koji su izneseni u tablici 1.

1) Funkcije za odreivanje veliine zapremine sastojine

Prilikom utvrivanja normalnog sastava vrlo vano uporite predstavlja poznavanje variran ja veliine zapremine vrste (u sastojini) u zavisnosti od veliine drugih taksacionih elemenata kao nezavisnih faktora. Stoga sam uloio veliki trud da naem odgovarajue funkcije pri utvrivanju zapremine za nae najvanije tri vrste bukvu, jelu i smru.

Zadatak je postavljen na sljedei nain: utvrditi funkciju koja e to realnije obuhvatiti variranje zapremine vrste drveta u sastojini ako se i s t o v r e m eini o mijenjaju veliine svih. taksacionih elemenata koji su uzeti kao nezavisni faktori. Prema tome, u funkciji mora doi, za razliku od viestruke regresione funkcije, do meusobnog mnoenja varijabli. Kao nezavisni faktori su uzeti: bonitet stanita, udio vrste ija se zapremina u sastojini razmatra, srednji prenik vrste i stepen sklopa. Dakle, ograniio sam se na najuticajnije faktore, jer sam pretpostavljao da bi svako proirenje na daljnje nezavisne faktore komplikovalo inae teak zadatak do te mjere da bi dolo u pitanje njegovo rjeavanje.

Kao izvorni materijal posluio mi je onaj isti na bazi kojeg sam obradio temu pod rednim brojem (16) spiska upotrijebljene literature.

Najprije sam pokuao da rijeim to pitanje metodom najmanjih kvadrata na bazi relativno jednostavne funkcije, koja je za bukvu imala ovaj opi oblik:

Y = ax2 + bcp2-|-CY2-f 5 2- fg x (p Y 8 - fk . . . (i),

U funkciji je predstavljen: sa x bonitetni razred za bukvu, sa

sa y udio bukve (u desetinama),sa 8 srednji prenik za bukova stabla u sastojini (izraunat na bazi

temeljnice),sa Y veliina zapremine bukovih stabala u sastojini,sa a, b, c, d, g i k koeficijenti koje treba odrediti.Kako se vidi iz funkcije, pretpostavljeno je da se uticaj svakog od

uzetih nezavisnih faktora moe izraziti funkcijom parabole, to se kasnije pokazalo kao realno. Za izbor ovakve funkcije dao sam obrazloenje u malo prije spomenutom radu (str. 7880), istina, uproeno moda i preko dozvoljene mjere.

Metodom najmanjih kvadrata dobiveno je na bazi te funkcije rjeenje za koje je bilo oevidno da ne valja. Naime, po dobivenoj funkciji ispadale su znatne pozitivne vrijednosti i za sluajeve kad je ep = o ili y = o, to je apsurd. Stoga sam u drugo rjeavanje uao na bazi opte funkcije kojom se to izbjeglo. Ona je glasila:

Yr=ax22Y + CY2

stanita, aritmetika sredina stepena sklopa, omjera smjese odnosno srednjih prenika probnih povrina unutar svakog od formiranih intervala za bonitet stanita od istih aritmetikih sredina za sve probne povrine (naravno, u kojim ima i bukve). Ako se radi o uticaju sklapa, onda se neznatno razlikuju aritmetike sredine bonitetnih razreda, omjera smjese i srednjih prenika za probne povrine unutar svakog od formiranih intervala za sklop od aritmetikih sredina istih elemenata za sve probne povrine itd. Zbog toga morali bi sistemi taaka koji se dobivaju nanoenjem prosjenih veliina residijuma na krivulje uticaja da odreuju ove krivulje. To se i ostvarilo za funkciju uticaja sklopa, omjera smjese i srednjeg prenika. Meutim, za funkcije uticaja boniteta stanita, ija je krivulja na slici prikazana isprekidanom linijom, javilo se malo odstupanje. Ona bi morala, s obzirom na sistem taaka, za V bonitetni razred da lei neto nie (za oko 8 m3), a za I bonitetni razred za oko 3 4 m3 vie.

U ranijem radu (16) naveo sam razloge zbog kojih po mom miljenju, nastaju ovakva odstupanja metodom najmanjih kvadrata. Oslanjajui se na to, rijeio sam se da izvrim korekciju funkcije, naravno metodom najmanjih kvadrata. Pri tome su mi posluile kao polazni materijal odreene veliine zapremine po dobivenoj funkciji, i to:

za stepene sklopa 0, 0,5 i 1,0 i za aritmetike sredine bonitetnih razreda, omjera smjese i srednjeg prenika svih probnih povrina;

za omjer smjese 0, 0,5 i 1,0 i za aritmetike sredine bonitetnih razreda, stepena sklopa i srednjeg prenika svih probnih povrina;

za srednje prenike 20, 30 i 40 cm i za aritmetike sredine bonitetnih razreda, stepena sklopa i omjera smjese svih probnih povrina.

etvrtu seriju polaznih podataka dobio sam na taj nain to sam jednostavno oitao zapremine sa krivulje koju sam dobio grafikim izjednaenjem sistema taaka koji odreuju uticaj boniteta stanita, i to za I, III i V bonitetni razred. Oitane veliine se odnose, naravno, na srednji stepen sklopa, srednji omjer smjese i srednji prenik.

Na toj bazi korigovanu funkciju, koja je navedena nie, smatrao sam kao definitivnu.

Umjesno je pitanje da li je ova korekcija ispravna. Po mom miljenju, postupku bi se mogao postaviti dosta ozbiljan prigovor. Taj postupak podsjea mnogo na metod sukcesivne aproksimacije u okviru regresionih analiza. Kod ovih se, kako je poznato, postavlja pitanje kako se mijenja pojava ako se mijenja samo jedan od nezavisnih faktora, onaj iji se uticaj razmatra. Prema nainu pitanja razraen je i adekvatan postupak. Ovdje se, meutim, postavlja pitanje kako se mijenja pojava kad se istovremeno mijenjaju svi nezavisni faktori. S obzirom samo na to trebalo bi u ovom sluaju takav postupak a priori odbaciti. Ali to ne znai da se pomou njega ne mogu dobiti dobri rezultati uz odreene uslove.

Serijom navedenih podataka kao polaznih variranje veliine zapremine je do te mjere urakljeno da se na osnovu njih moe metodom najmanjih kvadrata dobiti dobro rjeenje. Uslov je da podaci sasvim realno odraavaju odnose koji proizilaze iz dobivenog rjeenja na pitanje

34

prema prvoj formulaciji. Ako se to ne ostvari, onda se ne dobivaju funkcije koje realno odraavaju promjene zapremine pri istovremenom mijenjanju svih nezavisnih faktora. Zbog meusobnog mnoenja varijabli mogu se dobiti tada funkcije po kojim se dobivaju dosta nerealne veliine zapremina za ekstremne sluajeve s obzirom na nezavisne faktore. To je naroito sluaj ako se jave dva ili vie ekstrema u tom pogledu, kao to je to, npr., u sljedeem sluaju: ista smreva sastojina V bonitetnog razreda, stepen sklopa 0,6 i srednji prenik 22. Kako je za sve probne povrine prosjeni bonitetni razred 2,83, prosjeni omjer smjese smre 0,33 i njen prosjeni srednji prenik 30,9, to je ovaj sluaj, kako vidimo, mnogo udaljen od prosjeka s obzirom na bonitet stanita (2,83 i 5), omjer smjese (0,33 i 1,00) i srednji prenik (22,0 i 30,9). Dovoljna je i manja nerealnost u pogledu spomenutih odnosa pa da se dobije funkcija po kojoj e se dobivati za ovakve sluajeve veliine zapremine koje e znatnije odstupati od realnosti. Sasvim je drukija situacija kad se radi o sluajevima koji su blie prosjeku s obzirom na veliine nezavisnih faktora, i to zbog toga to su greke u pogledu tih odnosa manje i to se one mnogostruko manje odraavaju na veliinu zapremine izraunate po dobivenoj funkciji.

Na pitanje pouzdanosti funkcije za zapreminu bukve vratiemo se malo kasnije.

Na osnovu ope funkcije (3) dobivena je i za smru, po mojoj ocjeni, dosta dobra funkcija. Ona je bilia samo neto slabija nego funkcija za bukvu. Kad su konstruisane funkcije uticaj a nezavisnih faktora i nanesene prosjene veliine residijuma, javila su se mala odstupanja izmeu dobivenog sistema taaka i krivulja za uticaj boniteta stanita i za uticaj srednjeg prenika sastojine. Nakon korekcija, koje su izvrene1 na isti nain, dobio sam funkciju koju sam smatrao kao konanu.

Na osnovu funkcije istog opeg oblika (3) dobiveno je za jelu rjeenje za koje je bilo jasno da ne valja. Nakon kontrole radi uklanjanja eventualnih greaka pri izraunavanju podataka za normalne jednaine doao sam do ubjeenja da razlog treba traiti u onom to sam ranije istakao (16). Mogue je, naime, da se metodom najmanjih kvadrata dobije vrlo slabo rjeenje ako je broj probnih povrina ekstremnih veliina nezavisnih faktora vrlo malen i ako nisu obuhvaeni svi faktori koji utiu na razmatranu pojavu. Jedno i drugo nije se mioglo, niti se moe izbjei.

U elji da, uprkos tome, utvrdim i za jelu funkciju nije mi preostalo nita drugo u takvoj situaciji nego da to izvedem pomou postupka koji sam primijenio za izloene korekcije. Poao sam od dobivene funkcije. Kako je ona bila loa, to sam morao postupak ponavljati 4 puta. Ali to nisam radio na bazi ope funkcije (3), nego na bazi sljedee:

Y = a x 2q>r-l-b(p2Y 4 - c Y 29 + q>Y52 + g x 9 Y 5 + hxq)Y. . . (4).

Oznake su iste, odnosno analogne.Kako se vidi, razlika je samo u posljednjem sabirku, i to u tome

to je u njemu srednji prenik sastojine zamijenjen bonitetnim razredom. Iako nisam mogao sagledati razlog za tu zamjenu,; ipak sam je uinio zbog loeg iskustva sa ranijom opom funkcijom.

3 *35

D obivene su s ljedee funkcije za zaprem ine drveta (krupnog do 7 cm ):

jelaY = 17,95 x2 cp Y ~ 136,66

dijumi i naveden je broj probnih povrina za odabrane intervale nezavisnih faktora.

Koeficijenti regresije ovih sloenih funkcija su: za jelu 0,867, za smru 0,942 i za bukvu 0,92c)1). Oni su vrlo visoki, to ukazuje na to da je funkcijama vrlo dobro obuhvaeno variran je zapremine u umama jele, smre i bukve i da e se njima dobivati rezultati koji e malo odstupati od realnosti. Takva je situacija ako se gleda u cjelini. To, meutim, ne moemo tvrditi i za sluajeve kad se veliine v i e nezavisnih faktora mnogo razlikuju od prosjenih njihovih veliina za sve probne povrine, kao u primjeru koji smo naveli. Tada treba raunati i sa neto znatnijim odstupanjem od realnosti. Prosjene veliine i amplitude taksacionih elemenata, koji su uzeti kao nezavisni faktori, bile su za probne povrine priblino sljedee:

Zavisnostza p re m in e K^upnoq d rv e ta smrevih stabala p re b o rn e

S a s t o j i n e o d *(A b h a n q iq k e it des F ich T end erb h o lz .vo rra ts im P le n te rb e 9 fa n d v o n .)

/ J u " '!L * t? n'*-+a t (d ScM uSSqrod )j fd . H ohenbonitoT) *1 ' m3

SI 6

) Koeficijenti su Izraunati po Ezekijelovoj formuli (4).

37

Aritmetika sredina AmplitudaBonitet stanita za

jelu 11,91 I do Vsmru 11,83 I do Vbukvu 111,44 I do V

Udio (omjer smjese) zajelu 0,46 0,0 do 1,0smru 0,33 0,0 do 1,0bukvu 0,56 0,0 do 1,0

Srednji prenik zajelu 30 cm 18 do 45 cmsmru 31 cm 18 do 45 cmbukvu 32 cm 18 do 50 cm

Stepen sklopa zajelu 0,72 0,4 do 1,0smru 0,72 0,4 do 1,0bukvu 0,75 0,4 do 1,0

o v i s n o s t

z a p r e m i n e k ru p n o q d r v e f a butovih s tabala p re b o rn e sasfo/ine o d : (4 b h d n q iq K e jf d e s B u c h e n d e r b h o lx v o r r a t s im P lcn ie n b e s to n d von )

s r e d . pr~e- b u K ve d . 6 uch en m i t t e l s l o m m )

ud j e /o b u k v C (c/ B u c h e n a n f e i l ^

SI. 7

38

y j

Na neke osobine funkcija vratiu se kasnije.Za utvrivanje zapremane hrastovih sastojina postoje Vukmirovieve

tablice, koje su dovoljno pouzdane (19, 25).

2) Odreivanje strukture zapremine sastojine normalnog sastava

Normalan sastav sastojine je odreen kada je utvrena njena struktura s obzirom na raspodjelu broja stabala po debljinskim klasama, naravno po vrstama drvea, i kada je utvren ukupan broj stabala po 1 ha i po vrstama drvea. Utvrivanje strukture i ukupne zalihe moe se izvriti i na bazi zapremine. Zapremina je podesni ja za utvrivanje ukupne zalihe, jer je manje varijabilna od broja stabala. Stoga sam se i rijeio da odredim funkcije za odreivanje zapremina vrsta drvea u sastojini. Da bi se ova pomou njih odredila, potrebno je poznavanje srednjeg p-renika, do kojeg se ne moe doi -bez poznavanja raspodjele stabala po debljinskim stepenima. Dakle, i radi utvrivanja ukupne zalihe sastojine potrebno je prethodno utvrditi strukturu sastojine.

Struktura sastojine moe se utvrditi, izmeu ostalog, Prodanovim postupkom (21). Njegov obrazac za utvrivanje uravnoteenog niza stabala, kako je poznato, glasi:

mi, m2, m3 . . . mx_i, m x . . . mk broj stabala prinosa u toku turnusa, ni, n2, m . . . n x_i , r x . . . n k i broj stabala sastojine za stanje nepo

sredno iza sjee (na poetku turnusa),

Po ovom obrascu, kako se vidi iz podataka, dobiva se uravnoteeni niz stabala po debljinskim stepenima, i to za stanje neposredno iza sjee, odnosno na poetku turnusa (ni, n2, ns . . . ) , i za stanje neposredno pred sjeu, odnosno na kraju turnusa (ni + mi, n2 + m2, n3 + m3, . . . ) .

U obrascu su poznate veliine b i T, jer njih biramo unaprijed. I nx je poznata veliina ako se izraunavanje broja stabala pone od predzadnjeg debljinskog stepena (k 1). Naime, prilikom izraunavanja n k1 otpada prvi sabirak na desnoj strani, jer je nk = 0. Pri odreivanju n k2 uvrtava se u prvi sabirak nk~i koji je izraunat, dakle, poznat itd.

Nepoznati su mi, m2, m3 . . . m^ i Zi, Z2, Z3 . . . Zk1 tj. prinos i ebljinski prirasti.

Struktura prinosa je poznata. Urediva uma e je uzeti iz tablice 1 ili e, ako tu ne smatra za cjelishodnu, konstruisati sam neku drugu. Nepoznata je veliina prinosa broj njegovih stabala po 1 ha (ukupno

gdje su obiljeeni sa:1, 2, 3 , ............x 1, x . . . . k ebljinski stepenovi,Zi, Z2, Z3 . . . . Zx_i Z x . . . ebljinski prirasti,

b

Tirina debljinskog stepena i duina turnusa.

39

i po debljinskim stepenima) na bazi kojeg e se utvrivati struktura one vrste u sastojini normalnog sastava o ijem se prinosu radi. Da bi se dolo do veliine prinosa, treba broj stabala kojim je odreena struktura prinosa linearno poveati ili smanjiti (po debljinskim stepenima i ukupno), tako da njihova zapremina bude jednaka zapreminskom prirastu vrste drveta u sastojini (iji se normalan sastav utvruje). Dakle, radi utvrivanja veliine prinosa potrebno je odrediti zapreminski prirast sa- stojine normalnog sastava, i to po vrstama drvea.

Tablice za odreivanje zapreminskog prirasta jele, smre i bukve, koje su izraene za Bosnu (19), imaju sljedee ulaze:

a) udio vrste drveta iji prirast treba odrediti;b) bonitetni razred stanita s obzirom na tu vrstu drveta;c) njen srednji prenik;d) udio svake od druge dvije vrste drveta;e) srednji prenik za svaku od njih if) stepen sklopa,

a tablice za odreivanje zapreminskog prirasta hrasta imaju kao ulaze navedene taksacione elementa pod a), b) c) i pod f). Prema tome, za utvrivanje zapreminskog prirasta treba poznavati itav niz taksacionih elemenata sastojine normalnog sastava, koji je jo nepoznat.

Skoro je ista situacija i u pogledu debljinskog prirasta, koji se takoer javlja kao nepoznata veliina u obrascu. Radi njegovog odreivanja po tablicama debljinskog prirasta za jelu, smru i bukvu (19) treba poznavati, pored podatka pod b), d), f), i

g) srednji prenik sastojine kao cjeline (odreen na bazi udjela zaprem ine pojedinih debljinskih stepena),a za odreivanje debljinskog prirasta hrasta (po tablicama) potrebno je poznavanje taksacionih elemenata koji su navedeni pod a), b), c) i f) (19).

Ako se odreuje struktura sastojine na bazi desetgodinjeg turnusa, koji se jedino primjenjuje na podruju SRRiH, onda se od navedenih taksacionih elemenata javljaju kao nepoznati samo oni pod c), e) i g). To je zbog toga to su tablice zapreminskog i debljinskog prarasta izraene na bazi debljinskog prirasta za protekli desetgodinji period i na bazi onih veliina taksacionih elemenata (ulaza spomenutih tablica) koje su bile na kraju tog perioda, a zatim to su neki od njih ili poznati (bonitet stanita), ili se biraju unaprijed (omjer smjese), ili su ve odreeni ili ih je pak lako odrediti. Posljednje se odnosi na sklop. Za iste sastojine je on odreen, a za mjeovite sastojine moe se uzeti ponde- risani prosjek stepena sklopa za iste sastojine na bazi omjera smjese.

Do podataka pod c), e) i g) dolazi se postupno ponavljanjem izraunavanja strukture sastojine normalnog sastava pomou Prodanovog obrasca. Najprije se ocijene srednji prenici takve sastojine, i to za pojedine vrste drvea (na bazi temeljnice) i za nju kao cjelinu (na bazi za- premine), a zatim se oitaju iz tablica debljinski i zapreminski prirasti, - Na osnovu zapreminskih prirasta odreuju se potom veliine prinosa za pojedine vrste drvea na reeni nain. Time su kompletirani potrebni podaci za izraunavanje uravnoteenih nizova vrsta drvea po spomenutom obrascu. Kad se to obavi, izraunavaju se srednji prenici svakog od

40

dobivenih nizova (na bazi temeljnice), kao i ponderisani prosjek srednjih prenika (na bazi zapremina) za sve nizove, i to na bazi zapremana. Time je zavren prvi postupak. U drugi se ulazi sa ovim prenieima. To se ponavlja sve dotle dok, praktino uzevi, nestanu razlike izmeu prenika sa kojim se ulo u postupak i onih koji proizilaze iz njega.

Kako je uticaj srednjih prenika na zapreminski i debljinski prirast relativno malen, to ni broj ponavljanja postupaka nije velik. On se moe smanjiti ako se u prvi postupak ue na bazi odreenih srednjih prenika pomou srednjih prenika prinosa. Kako, naime, postoji kore- lacioni odnos izmeu srednjih prenika prinosa i srednjih prenika sa- stojina, to se moe na vrlo jednostavan nain priblino odrediti drugi na osnovu prvih. Oni se dobivaju ako se srednji prenici prinosa pomnoe faktorima koji su navedeni u tablicama 4 i 5.

Iako je izraunavanje uravnoteenog niza vrlo jednostavno, ipak je ono prikazano u tablici 2 za istu bukovu sastojinu III bonitetnog razreda. Ono je izvreno na bazi strukture prinosa tablice 1 za III boni- tetni razred.

Prilikom prvog postupka uzet je srednji prenik sastojine na bazi temeljnice od 23,0 cm i srednji prenik na bazi zapremine od 35 cm. Na osnovu prvog (i ostalih taksacionih elemenata koji su uzeti kao ulazi za tablice) odreen je desetgodinji zapreminski prirast, a na osnovu drugog (i ostalih taksacionih elemenata koji su uzeti kao ulazi za tablice) odreeni su debljinski prirasti po debljinskim stepenima. Iza toga je izraunat broj stabala prinosa, naravno po debljinskim stepenima i ukupno, i to na taj nain to je broj stabala tablice 1 pomnoen faktorom 61,70 : : 53,14 = 1,1611. Iznos u brojniku je oitani zapreminski prirast iz tablica, a iznos u nazivniku je zapremina prinosa stabala iz tablice 1. Iza toga je odreen uravnoteeni niz pomou Prodanovog obrasca i izraunati srednji prenici dobivenog niza. Oni su: 23,3 cm (na bazi temeljnice) i 36,2 cm (na bazi zapremine). Sa njima se ulo u drugi postupak iz koga su pro- izali srednji prenici od 23,4, odnosno 36,4 cm. Zbog malih razlika jednih i drugih nije vie postupak ponavljan. U tablici 2 je prikazano odreivanje drugog uravnoteenog niza.

Za mjeovite sastojine postupak utvrivanja strukture sastojine normalnog sastava potpuno je jednak, jer se obrauje svaka vrsta drveta posebno.

3) Utvrivanje veliine zapremine sastojine normalnog sastava i konano utvrivanje njene strukture

Kad je rije o strukturi zalihe, misli se, zapravo, na meusobni odnos debljinskih stepena (ili klasa) u pogledu broja stabala (ili zapremine). Stoga bi bilo adekvatno njeno definisanje pomou procentualne raspodjele stabala (ili zapremine) po debljinskim stepenima( ili klasama) i da se samo oni odreuju radi utvrivanja strukture. Prodanov postupak daje, kako smo vidjeli, vie od toga broj stabala u apsolutnom iznosu, po debljinskim stepenima i ukupno. Zahvaljujui tome, njime se dobiva i ukupna zapremina vrste drveta za sastojinu normalnog sastava ako se polazi od prinosa ija je zapremina jednaka njenom prirastu. Ali odrei-

41

T a b lica 2IZ R A U N A V A N JE U RA V N O TEEN O G N IZ A S T A B A L A Z A C IS T U B U K O V U

SA S T O JIN U I I I