plan eko certificiranja (2)
TRANSCRIPT
-
8/3/2019 Plan Eko Certificiranja (2)
1/61
Plan eko certificiranja destinacije- Lastovo-
Zrinka SosaAnamarija ariRuica Rai
-
8/3/2019 Plan Eko Certificiranja (2)
2/61
Sadraj:y Eko certifikati
y Meunarodni ,nacionalni ,hrvatski ekocertifikati
yAnaliza izabrane destinacije
y Primjenjeni ekocertifikati
y Zakljuak
-
8/3/2019 Plan Eko Certificiranja (2)
3/61
Eko certifikatiy Prvi eko-certifikacijski sustavi i eko-oznake -sredinom
1980-ih godina.
y Najprije su se poeli razvijati u Europi- glavna svjetska turistika meka u kojoj se odvija oko50% meunarodnog turizma- stupanj svijesti o potrebi ouvanja prirodnih i kulturnihbogatstava bio neto izraeniji.
y Potrebe da se i u turizmu ozbiljno pone raditi nadugoronoj odrivosti, a kao posljedica svijesti o prirodnimogranienjima koja ne dozvoljavaju beskonaangospodarski rast kako u sektoru turizma tako i u ostalimljudskim djelatnostima.
-
8/3/2019 Plan Eko Certificiranja (2)
4/61
y Certificiranje je proces u kojemu trea osoba,za to
ovlatena,daje pisanu potvrdu korisniku kojom potvrujeda proizvod,proces usluga, ili upravljaki sustav
udovoljavaju specifinim zahtjevima.
y Cilj eko labela je stadardizacija prakse upravljanjaokoliem, kontrolom, vrednovanjem izvedbi i etiketiranja
diljem svijeta.
-
8/3/2019 Plan Eko Certificiranja (2)
5/61
Raznolikostturizma - raznolikost eko-oznakey Europa ima daleko vie "zelenih" programa
certificiranja od bilo koje druge regije u svijetu.
y U 2004. godini postojalo je vie od 50 ekolokihcertifikata i nagrada u Europi koje su se odnosile nasmjetaj, plae, marine, zatiena podruja, restorani,ruk
otvorine, golf, turneje paketa i raznih drugihturistik
ih povezanih aktivnosti.
y Vie od 40 certifikata odnosi se na uslugesmjetaja:hotele s ili bez restorana,zone zakampiranje,h
ostele za mlade,kue na farmama,alpske
kolibe,vile,apartmane i ostalo.
-
8/3/2019 Plan Eko Certificiranja (2)
6/61
Raznolikost turizma u Europi predstavlja velikeizazove za inicijativu ceritifikata. U razvoju eko-oznaka brojna pitanja su upitana:
y Koje skupine proizvoda odabrati?y Koje usluge ukljuiti?y
Koji kriteriji su obvezni ili neobvezni?y to je ravnotea izmeu procesa (sustavaupravljanja okoliem) i kriterija?
y Kako dobiti potvrdnicu?y Kako potvrditi i jamiti usklaenosti zahtjeva s
potrebnim kriterijima?y Kako doi do touroperatora i pojedinanih
potroaa da generiraju potranju za odriviproizvod?
-
8/3/2019 Plan Eko Certificiranja (2)
7/61
Raznolikost eko-oznake
- Javne, privatne i javno-privatne certifikate;
- Certifikate primjenjive na
sve vrste proizvoda iusluga, ili samo nasmjetaj;
- Certifikate premaslijedeim kriterijima:razliitoj klimi, ekolokimpotrebama, nacionalnom
zakonodavstvu, tehnikimstandardima;
- Razliite razine ekolokihkriterija; od bronane,srebrene do zlatnerazine;
- Regionalne, nacionalne imeunarodne certifikate;
- Sloenije ili jednostavnije
vrednovanje procedura;- Visoke, srednje ili niskepristupnine zakandidiranje i licenciranje;
- Sveobuhvatne ili
ograniene marketinkeaktivnosti;- Iscrpne ili veoma
siromane informacije ocertifikacijskim shemama
-
8/3/2019 Plan Eko Certificiranja (2)
8/61
-
8/3/2019 Plan Eko Certificiranja (2)
9/61
HRVATSKI EKO-CERTIFIKATI
y UHrvatskoj takoer postoje EKO oznake ilimarkice koje se dodjeljuju proizvodima iz ekolokoguzgoja.
-
8/3/2019 Plan Eko Certificiranja (2)
10/61
'PRIJATELJ OKOLIA'
y Sustav dodjele znaka zatite okolia RH uspostavljen je 1993. godine.y glavni cilj dodjele Znaka- promicanje proizvoda i usluga koji bitno
manje optereuju okoli i troe prirodna dobra u odnosu na ostaleistovrsne proizvode.
y Znak 'PRIJATELJ OKOLIA' na proizvodu jami potroau da je tajproizvod uistinu manje tetan za okoli u usporedbi sa srodnim ilislinim proizvodima.
y Znak zatite okolia 'PRIJATELJ OKOLIA' dodjeljuje se na osnoviutvrenih mjerila, uz sudjelovanje strunjaka i javnosti prema precizno
utvrenom postupku.y dio meunarodne politike odrive proizvodnje i potronje kojoj je
cilj smanjiti negativni uinak proizvodnje i potronje na okoli,zdravlje, klimu i prirodna dobra.
-
8/3/2019 Plan Eko Certificiranja (2)
11/61
y Zamolba za dobivanje Znaka zatite okolia uzima u
obzir sve faze ivotnog ciklusa proizvoda(potronjusirovine i energije, emisije oneiavanja, stvaranja
otpada, mogunost recikliranja, kao i mogunost ipotrebe odlaganja)y U svakoj fazi ispituju se i procjenjuju svi mogui tetni
utjecaji za okoli.y Ministarstvo nadleno za poslove zatite okolia
dodjeljuje znak zatite okolia za proizvod dostupanna tritu RH koji tijekom ivotnog ciklusa bitnomanje optereuje okoli u odnosu na druge proizvodeiz iste skupine proizvoda.
-
8/3/2019 Plan Eko Certificiranja (2)
12/61
Znak zatite okoliauRH
y sastoji se od dvije koncentrine krunicey u unutarnjem krugu je stiliziran prikaz ptice i ribe.y u gornjoj polovici ispisana je poruka prijatelj
okolia.y u donjoj polovici krunice ispisuje se tekst u kojem
se navodi razlog dodjele znaka zatite okolia
utvren mjerilima.y Stilizirani prikaz ptice i ribe tiska se na
jednobojnoj podlozi.
-
8/3/2019 Plan Eko Certificiranja (2)
13/61
POPIS HOTELA I KAMPOVA KOJI IMAJU ZNAK ZATITE OKOLIA
1. Hotel Maestral (Novigrad)2. Hotel Istra (Rovinj)3. Hotel Sol Garden Istra (Umag)4. Valamar RivieraHotel & Residence (Pore)
5. Hotel Amfora (Hvar)6. Hotel Borovnik (otok Murter)7. Hotel Valamar Lacroma Dubrovnik8. Hotel Vicko (Starigrad)9. Hotel Villa Dvor (Omi)10.Villa Andrea (Tuepi )
11. Autokamp Mareda (Novigrad)12. Kamp Polari (Rovinj)13. Kamp Park Umag14. Naturist kamp Solaris (Pore)15. Kamp Vira Hvar
-
8/3/2019 Plan Eko Certificiranja (2)
14/61
POPISPROIZVODAKOJIIMAJUZNAKZATITE OKOLIA
y INA BIOMA EP2- biorazgradivo sintetiko mazivoyVip univezalne kutijey dvoslojna kutija Solana Pagy kairane troslojne kutije VIP i Mladinay OBNOVLJENA TONERKASETAy TERVOL - proizvod za izolaciju iz kamene vuneyADS I ISAD su ureaji za automatsko
zamjeavanjey PANOLINHLP SYNTH 15, 22, 32, 46 i 68hidraulika maziva ulja
y PANOLIN TURWADA SYNTH 32, 46 i 68razgradiva ulja za turbine
-
8/3/2019 Plan Eko Certificiranja (2)
15/61
y Dobiva se na razdoblje od jedne godiney dodjeljuju ga pravne osobe ovlatene od strane Ministarstvapoljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.
y oznaavaju se prehrambeni proizvodi iz ekolokog uzgoja,proizvedeni prema naelima i propisima ekoloke proizvodnje
y Ekoloki uzgoj zabranjuje upotrebu mineralnih gnojiva ipesticida.
y
Umjetna se gnojiva u ekolokoj proizvodnji zamjenjujuorganskim gnojivima, korov se uklanja mehanikim putem,zaraeno bilje i voke treba redovito odstranjivati.Organski uzgojena hrana -boljeg i prirodnijeg okusa jer na tritedolazi svjeija.
y ekolokoj proizvodnji -cilj ispunjavanje osnovnih fiziolokih iekolokih potreba ivotinja, odravanje raznovrsnosti iodrivosti odreenog ekolokog sustava.
y svrha je ekoloke proizvodnje "zatita zdravlja i ivota ljudi,zatita prirode i okolia i zatita potroaa"y Oznaavanje-navoenje na proizvodu, pakiranju kojima se
identificiraju ekoloki proizvodi, njihova usklaenost spropisanim uvjetima, podaci o proizvoau, pravnoj ili fizikojosobi koja stavlja proizvod u promet.
Hrvatski ekoloki proizvod
-
8/3/2019 Plan Eko Certificiranja (2)
16/61
Znak "Hrvatski EKO proizvod"
y okruglog je oblika,zelene je boje.
y Ispod gornjeg dijela ruba rije "HRVATSKI", a iznad donjeg
dijela ruba, zelenim slovima, rije "PR
OIZVOD".y zelena toka s lijeve i desne strane.
y U sredini znaka krug zelene boje u kojemu je bijelimslovima ispisana rije "EKO".
-
8/3/2019 Plan Eko Certificiranja (2)
17/61
Meunarodni certifikati
y Green Globe 21
jedan od najznaajnijih meunarodnih certifikata
u sklopu meunarodnog certifikacijskog programakoji se dodjeljuje poduzeima i lokalnim zajednicama
temelji se na naelima Agende 21
potpisale su 182 zemlje na sastanku UN u Riju na
svjetskoj konferenciji Earth Summit 1992., s ciljemimplementacije naela odrivog razvoja ucjelokupni razvoj na lokalnoj i globalnoj razini
-
8/3/2019 Plan Eko Certificiranja (2)
18/61
y Plava zastava
eko certifikat, koji se na inicijativu EU dodjeljujeplaama i marinama koje udovoljavaju strogimekolokim kriterijima
dodijeljena je oko 3650 plaa i marina u 46 zemelja
2010. godine plavu zastavu u Hrvatskoj dobilo je 116plaa i 19 marina
Da bi neka plaa ili marina dobila Plavu zastavu morazadovoljiti etiri stroga kriterija, a to su: kakvoa
mora, sigurnost kupaa, objekti usluga teodgojno-obrazovni program i informiranjejavnosti.
-
8/3/2019 Plan Eko Certificiranja (2)
19/61
y The Green Key
y Internation Eco Certification Program
y Earth Check
-
8/3/2019 Plan Eko Certificiranja (2)
20/61
Nacionalni certifikati
y Green Tourism
eko certifikat nastao u velikoj Britaniji
dodjeljuje se posebno smjetajnim kapacitetima, ali iparkovima, atrakcijama i ostalim turistikimpoduzeima koja pokazuju ekoloku odgovornost uposlovanju
-
8/3/2019 Plan Eko Certificiranja (2)
21/61
y ECO certification
Eko certifikat nastao na Malti dodjeljuje se hotelima
y
Estonian Ecotorism Quality label promie mogunosti turizma koje potiu lokalni
gospodarski razvoj i ouvanje prirodne i kulturnebatine u Estoniji
y LegambienteTurismo
nastao je i dodjeljuje se u Italiji za bilo koju vrstuturistikog smjetaja
-
8/3/2019 Plan Eko Certificiranja (2)
22/61
Lastovoy Lastovo je najjuniji naseljeni hrvatski otok.
y Povrine 46,9 etvornih kilometara, duine 11 km iirine oko 6,5 km, po veliini je 14 otok na jadranskojobali
y ''Lastovski arhipelag' - Lastovo s okolnim otocima (46)
y Park prirode Lastovsko otoje
-
8/3/2019 Plan Eko Certificiranja (2)
23/61
Prirodne posebnostiLastova
y Plodna polja - povrine oko 480 hektara od ega seobrauje manje od 20%
y
Klimatska obiljeja - najsunaniji otok na Jadranu( duga i suha ljeta, umjereno kiovite zime, bez snijegai leda)
y Flora - Lastovo obiluje mnogim, drugdje iezlim
vrstama, izmijeanim s endemima nastalim utjecajemotonog tla i klime. WWF proglasio je otok prostoromod posebne vanosti za ouvanje ukupnebioraznolikosti Sredozemlja
-
8/3/2019 Plan Eko Certificiranja (2)
24/61
y Fauna - osim biljnim, Lastovo obiluje i ivotinjskim
vrstama
y
Podmorje - ronati, crveni i bijeli koralj, prugastamitra - zakonom zatieni rijetki mediteranski endem
-
8/3/2019 Plan Eko Certificiranja (2)
25/61
Demografska obiljeja
y Prema popisu 2001. godine, otok broji 835 stanovnikato je 16% manje u odnosu na prethodnu popisnu
godinuy iseljavanje u potrazi za boljim poslom i kolovanjem
Otok Lastovo Godina popisastanovnitva
Indeks popisnepromjene
1981. 1991. 2001. 1991./1981.
2001./1991.
2001./1981.
Ukupan brojstanovnika
957 994 835 103,87 84 87,25
Tablica 1. Kretanje broja stanovnika otoka Lastova u razdoblju od 1981. do 2001.
-
8/3/2019 Plan Eko Certificiranja (2)
26/61
Turizam
yjedini hrvatski otok koji nema obiljeje sezonalnostilokalnih trajektnih linija
y Lastovo 2007. godine ostvaruje tek 1,2 % noenja uDubrovako neretvanskoj upaniji to jasno ukazuje
da je turizam izrazito slabo razvijen
-
8/3/2019 Plan Eko Certificiranja (2)
27/61
Tablica 2. Ostvarenaturistikanoenjana otokuLastovuurazdoblju od 2002. godine do 2006.
godine
2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
Ukupan br.noenja
240 026 24 216 34 918 36 247 47 424
Privatni
smjetaj
24 026 19 064 20 979 20 699 26 461
Kamp,,Skriveni
- 685 1356 1771 2000
Hotel,,Solitudo
- - 4667 6467 9492
Privezite - 4467 7916 7310 9471Izvor: Statistika dokumentacija Turistike zajednice opine Lastovo
-
8/3/2019 Plan Eko Certificiranja (2)
28/61
y Trenutno je na otoku registrirano 60 apartmana, 17
soba i 3 kue za odmor, 30 vezova na privezitu, 30kamp jedinica (do 100 ljudi) u kampu ''Skriveni'', te 150leajeva (72 sobe) u hotelu ''Solitudo''.
-
8/3/2019 Plan Eko Certificiranja (2)
29/61
Grafikon 1. Broj krevetau privatnom smjetajuurazdoblju od 2007. godine do 2010.
godine
Izvor: Statistika dokumentacija Turistike zajednice opine Lastovo
-
8/3/2019 Plan Eko Certificiranja (2)
30/61
Grafikon 2. Dolasciinoenjaturistaurazdoblju od 2007. godine do 2010. godine
Izvor: Statistika dokumentacija Turistike zajednice opine Lastovo
-
8/3/2019 Plan Eko Certificiranja (2)
31/61
Grafikon 3. Odnos brojanoenjadomaihi stranihturistaurazdoblju od 2007. godine do 2010.
godine
Izvor: Statistika dokumentacija Turistike zajednice opine Lastovo
-
8/3/2019 Plan Eko Certificiranja (2)
32/61
Grafikon 4. Dolasciinoenjadomaihturistaurazdoblju od 2007. godine do 2010. godine
Izvor: Statistika dokumentacija Turistike zajednice opine Lastovo
-
8/3/2019 Plan Eko Certificiranja (2)
33/61
Grafikon 5. Dolasciinoenja stranihturistaurazdoblju od 2007. godine do 2010. godine
Izvor: Statistika dokumentacija Turistike zajednice opine Lastovo
-
8/3/2019 Plan Eko Certificiranja (2)
34/61
Grafikon 6. Noenjaturista po zemljamaiz kojihdolaze urazdoblju od 2007. godine do 2010. godine
Izvor: Statistika dokumentacija Turistike zajednice opine Lastovo
-
8/3/2019 Plan Eko Certificiranja (2)
35/61
Turistika ponudaLastova
y Turistika ponuda zasad se u potpunosti zasniva nasuncu i moru, a turizam je izrazito sezonalnogkaraktera
y Turistiko - ugostiteljsku djelatnost kao vodeudjelatnost na otoku
y Ugostiteljstvo i turizam sa samo 1% udjela udrutvenom proizvodu, ali s 25% u ukupnojzaposlenosti otoka predstavlja znaajan razvojnipotencijal
-
8/3/2019 Plan Eko Certificiranja (2)
36/61
y Kulturno povijesna batina otoka Lastova nije
adekvatno prezentirana niti uvrtena u turistikuponudu (a postoji 46 otonih crkvica koje ekajuispriati svoju priu)
-
8/3/2019 Plan Eko Certificiranja (2)
37/61
y Ronilaki klubovi
Ronilaki centar ,,Ankora
Ronilaki centar ,,Ronilaki raj
-
8/3/2019 Plan Eko Certificiranja (2)
38/61
y park prirode ,, Lastovsko otoje
Hrvatski sabor je 29. rujna 2006. godine proglasioPark prirode Lastovsko otoje, to ga inijedanaestim parkom prirode u Hrvatskoj.
44 otoka, otoia, hridi i grebena
Park obiluje obalnim strmcima i mnotvombiljnih i ivotinjskih vrsta
-
8/3/2019 Plan Eko Certificiranja (2)
39/61
y seoski turizam
seosko domainstvo ,,Podanje
seosko domainstvo ,,Pod pinjule
seosko domainstvo ,,Tusti
-
8/3/2019 Plan Eko Certificiranja (2)
40/61
y rekreacija
izleti
podvodno ronjenje
rekreacijski ribolov
jogging i biciklizam
hodanje i planinarenje
razgledavanje mjesta lastova i otoka
-
8/3/2019 Plan Eko Certificiranja (2)
41/61
y plae
Na otoku svatko moe nai plau prema vlastitomukusu ili uzrastu: litice nazapadu, ljunak na istoku i pijesak na sjeveru otoka
Popularna mjesta za kupanje su:
MihajlaSkrivena LukaKoritaKruica (uvala)
Jurjeva lukaBorovaotok Saplun
-
8/3/2019 Plan Eko Certificiranja (2)
42/61
y tradicija (legende, lastovski pokladi, gastro ponuda..)
-
8/3/2019 Plan Eko Certificiranja (2)
43/61
Infrastrukturna opremljenost
y Nemogue je govoriti o cjelovitom sustavuinfrastrukture
y Pomorski prometje za sada jedini veza OpineLastovo s ostalim dijelovima RepublikeHrvatske
y Ostala infrastruktura ( vodoopskrba, odvod otpadnihvoda, prikupljanje krutog otpada, plinoopskrbe )neadekvatna je ak i za dostignuti razvoj turizma, apotpuno neprihvatljiva za oekivani razvoj!
-
8/3/2019 Plan Eko Certificiranja (2)
44/61
y Odvodnja otpadnih voda svodi se u pravilu na
pojedinane ispuste u more, te septike i "crne" jame.
y Kruti komunalni otpad se redovito prikuplja.Zbrinjavanje otpada je neadekvatno jer se na
neodgovarajui nain odlae na neureenoj deponijiuz cestu Ubli - Lastovo i povremeno spaljuje.
-
8/3/2019 Plan Eko Certificiranja (2)
45/61
Dakley U planiranju turistikih aktivnosti i sadraja ne smiju
se ponoviti greke napravljene na velikom dijelu naegpriobalja, gdje je turizam uzrokovao nestanak velikihpovrina izvorne prirodne sredine
y Na Lastovu nije izgraena adekvatna infrastruktura ,koja je od posebne vanosti ukoliko daljnji razvojturizma na Lastovu eli tei u smjeru odrivog razvoja.
-
8/3/2019 Plan Eko Certificiranja (2)
46/61
Destination 21y a labelling scheme for tourist destinations with sustainable
developmenty in 1997 in order to promote sustainable tourism
development at a destination level.y The development of the recognition scheme was born out
of the need to address the lack of a strategy for sustainabletourism in Denmark.
y Destination 21 can be seen as a combination of asustainability label for the tourism product and a
sustainability management system for the processesinvolved in the tourism industry.
-
8/3/2019 Plan Eko Certificiranja (2)
47/61
The Destination 21
Processy The process of becoming a Destination 21 is
characterised by a three-phase process;
a pre-qualification phase, a qualification phase and
a operational phase
-
8/3/2019 Plan Eko Certificiranja (2)
48/61
The Pre- qualification Phasey The process for a destination area to become a
certified Destination 21 begins with the local industryassociation creating awareness among its members of
the advantages of developing their tourism industry ina sustainable manner.
y a local steering committee The local tourism businesses
The local municipality The local tourism association Host population
-
8/3/2019 Plan Eko Certificiranja (2)
49/61
The Qualification Phasey destination must meet the base requirements for each
of the 8 sustainability goals
1. Ensure Local organisation and co-operation andcommon strategy
2. Capacity building towards sustainable development
3. Promotion of Destination 21 philosophy and
practice4. Management and accessibility of natural and
cultural heritage assets
-
8/3/2019 Plan Eko Certificiranja (2)
50/61
5. Strengthen and increase local culture andauthenticity visibility
6. reduction of resources use and pollution7. Create employment and enhance employment
within the local economy8. Promote the development of new sustainble tourism
products
http://www.cic-wildlife.org/uploads/media/Dest.21_-_a_labeling_scheme_for_tourist_2001_eng.pdf
-
8/3/2019 Plan Eko Certificiranja (2)
51/61
Base requirements
y Eco-labelling of 10% of the overnight accommodationcapacity
y 20% of marinas with Blue Flag certification
y 20% of tourism establishments have started
environmental work during the first year
y At the end of the first operational phase year everythird publicly accessible beach must be Blue Flag
certified.
-
8/3/2019 Plan Eko Certificiranja (2)
52/61
The Operational Phasey Once the destinations requirements for the transition
to the operational phase have been approved andaccepted by the Destination 21 Board, the destination
can then call itself a Destination 21 and as such beginto make use of the benefits associated with this status.Additionally the destination and the individualparticipants (particularly the tourism businesses) arenow entitled to use the Destination 21 logo in theirmarketing and promotional efforts.
-
8/3/2019 Plan Eko Certificiranja (2)
53/61
y this cycle is then repeated for three years, to ensuring
that the activities are constantly monitored andadjusted so that the level of sustainability of the
activities is increased.
-
8/3/2019 Plan Eko Certificiranja (2)
54/61
Plavazastava
y Kako bi neka plaa mogla dobiti
Plavu zastavu treba udovoljiti svimnavedenim obveznim i velikombroju preporuenih kriterija.
-
8/3/2019 Plan Eko Certificiranja (2)
55/61
1. Kvalitetavode
y U prvom redu potrebno je udovoljiti svim zahtjevima inormama koje su vezane za kakvou vode za kupanje akoje propisuju standardi Europske Unije. To znai danema znaajnog oneienja vidljivo izazvanoga
kanalizacijom ili vidljivog oneienja ugljikovodicima(mazut, nafta, benzin i dr.)
y Takoer, podruje plae ne smije biti zahvaenoindustrijskim i kanalizacijskim ispustima koji nemaju
proiivae i nisu prethodno obraeni.y Pri ekolokim nesreama mora se provoditi lokalini
i/ili regionalni plan za sluaj nude.
-
8/3/2019 Plan Eko Certificiranja (2)
56/61
y Nakupine algi i druge vegetacije ne smiju bitiostavljene da trule na plai, osim u podrujima koja suza to posebno predviena i sve dok to ne predstavlja
oneienje i smetnju.y Lokalna zajednica mora ispunjavati kriterije koji se
odnose na obradu kanalizacijskih tvari i kakvouotpadnih voda kako je to propisala EU.
-
8/3/2019 Plan Eko Certificiranja (2)
57/61
2. Odgoji obrazovanje za okolii
informiranjejavnosti
3. Upravljanje okoliemy U svakoj regiji odnosno lokalnoj zajednici mora
postojati razvojni plan i plan o koritenju prostora zaobalno podruje. Taj plan mora biti u skladu spropisima o prostornom planiranju i zatiti obalnogpodruja.
y Na plai mora biti potreban broj kanti za otpatke kojese moraju redovito prazniti i odravati. Mora postojatiodgovarajui smjetaj odnosno predvieni i odobreniobjekti za skladitenje otpada, algi, naplavina i sl.
-
8/3/2019 Plan Eko Certificiranja (2)
58/61
y Tijekom kupaline sezone potrebno je provoditi
dnevno ienje plae onoliko esto koliko je topotrebno.
y Na plaama treba biti zabranjena vonja, osim akonije izriito zakonom drugaije propisano, vonja i
utrka biciklima, automobilima, ... Ne smije bitiodlagalite otpada, neodobreno kampiranje, kupanjepasa ukoliko nije drugaije propisano, ne smije bitivonje skuterima na moru ili windsurfinga osim ako
nisu obiljeena podruja za te aktivnosti.y Pristup automobilima na plai ne smije biti dozvoljen
kao ni pristup do vode osim ako ima posebno oznaenezone za parkiranje.
-
8/3/2019 Plan Eko Certificiranja (2)
59/61
y Mora postojati siguran prilaz plai.
y Kako bi se izbjegao konflikt i nesrea na plai, nuno
je upravljati plaom uzimajui u obzir razliite potrebei korisnike plae.
y Moraju postojati primjerene i iste sanitarije spojenena kontrolirani kanalizacijski sustav ije su granine
vrijednosti ispusta u skladu s propisima EU ootpadnim vodama.
-
8/3/2019 Plan Eko Certificiranja (2)
60/61
4.Sigurnostiusluge
y Plaa mora tijekom kupaline sezone imati Slubu zaspaavanje koja se sastoji od akreditiranih i educiranihljudi koji su spremni na sve situacije u kojima je na bilo
koji nain ugroen ivot ili zdravlje kupaa. Na plaimoraju postojati osmatranice, oprema prve pomoi,pristup telefonu i ostala oprema za spaavanje.
y Na plai moraju biti jasno oznaena mjesta i oprema
za pruanje prve pomoi.y Na plai treba strogo provoditi dravne propise glede
pasa, konja i drugih ivotinja
.
-
8/3/2019 Plan Eko Certificiranja (2)
61/61
Zakljuaky Lastovo ne krasi etiketa turistiki razvijenog mjesta,
ali broj turista raste
y
budui turistiki razvoj u skalu sa naelima odrivogturizma
y Udruga Lastovo udruga za promicanje integralnogodrivog razvoja