Young ReportersEnvironmentfor

Handbookthe

FEE International

for students& educators

Mladi eko-reporteri

Prirunikza uesnike i nastavnike

Mladi eko-reporteri Prirunik za uesnike i nastavnike

Izdava:Foundacija za ekoloku edukaciju (FEE)Scandiagade 132450 Copenhagen, Denmark SV

Tehnika koordinacija: Gosia Luszczek i Yukiko TsuburayaTekst: Pedro MarcelinoIlustracije: Jason WilkinsGrafiki dizajn: Ian Gibb

Pratei video:Produkcija/reija: Pedro MarcelinoUloge: Kristin Rodrigo & Vinh LeGrafiko oblikovanje: Jason WilkinsNarator: Peder MyhrUredio: Vinh LeTitlovi: Kirk Lilwall

Pedro Marcelino eli da ovim putem istakne saradnju i savjete svih nacionalnih operatera programa Mladi eko-reporteri u Bukuretu, i svih nastavnika i bivih uesnika ukljuenih u program Mladi eko- reporteri koji su dali svoj doprinos podijelivi svoja iskustva. Posebno se zahvaljujemo Philippu Saugieru (osnivau YRE), Jen Mayville i Stephanie Kohls (Mladi eko-reporteri, Kanada), Margaridi Gomes (Mladi eko-reporteri, Portugalija), bivim uesnicima u programu Vinhu Le i Kristin Rodrigo. Bilo je zabavno.FEE International i YRE International ele da ukau na posveenost i napore svih organizacija - lanica programa Mladi eko-reporteri u svijetu, kao i posveenost i doprinos bivih uesnika, nastavnika i nacionalnih operatera tokom prolih godina.

FEE and YRE se posebno zahvaljuju svom sponzoru Wrigley Company Foundation.

Sva prava su zadrana. Niti jedan dio ove publikacije se ne moe kopirati, distribuirati ili prenositi u bilo kojem obliku ili na bilo koji nain, ukljuujui fotokopiranje, snimanje ili druge elektronske i mehanike naine bez predhodne pismene dozvole izdavaa, osim u sluajevima kratkih citiranja u kritikim pregledima i za odreeno nekomercijalno korienje dozvoljeno zakonom o zatiti autorskih prava i za prevode od strane drava lanca ukljuujui adaptaciju na jezik drave.

Za pismenu dozvolu treba pismeno kontaktirati izdavaa adresiranjem pote Attention: Permissions Coordinator, na gore navedenu adresu izdavaa. Fondacija za ekoloku edukaciju - Fondation for Environmntal Education (FEE), 2015.Sva prava zadrana.napomena: prevod prirunika i video priloga za Crnu Goru pripremila NVO EKOM Udruenje za ekoloki konsalting u Crnoj Gori

3

SadrajI DIO: to su Mladi eko-reporteri? 1. Istorijat Mladih eko-reportera 5 2. Program Mladi eko-reporteri danas 6 3. Mladi eko-reporteri: Kako funkcionie program? 6 3.1. Istraivanje 7 3.2 Predlaganje rjeenja 7 3.3. Izvjetavanje 8 3.4. Distrubucija 9

II DIO: Prirunik za uenike 4. Meunarodno takmienje Mladih eko-reportera: Ukljuite se! 12 5. Osnove pisanja: Glavni savjeti za va novinarski lanak 12 6. Osnovi fotografije: glavni savjeti za vae fotografisanje 21 7. Osnove video priloga: glavni savjeti za kratke video snimke 30

III DIO: Prirunik za nastavnike 8. Ukljuivanje programa Mladi eko-reporteri u kolski program 42 9. Iskustva zemalja ukljuenih u program Mladi eko-reporteri 43 10. Primjeri aktivnosti 44

Dio IV: Pravila meunarodnog takmienja 11. Pravila i regulativa 49

DIO V: Internet stranica i drutveni mediji 12. Kontaktirajte nas 57

I Dioto su Mladi eko-reporteri?

5

Kiruna

Utsjoki

Sodankyl

Sweden Finland

Mladi kao posebni izaslanici

Pod utiskom tih zbivanja, mladi Francuz Philippe Saugier, entuzijasta i idealista, pripremio je Ozonski projekat, koji je poslao tri misije mladih na sjever da prate i izvjetavaju o radu naunika. Namjera ove serije terenskih posjeta i strunih razgovora bila je da se pokuaju u potpunosti razumjeti problemi u vezi ozonskog omotaa i da se to predstavi najiroj moguoj publici u realnom vre-menu. Njemaka, Danska, Finska, Fran-cuska, Letonija, Norveka, Poljska, vaj-carska su meu prvim zemljama koje su poslale mlade izaslanike.

Roenje interneta

Tih godina promjene su se, takoe, spremale i u komunikacijskoj industriji. Ono to je danas lako - bilo je sloeno i dugotrajno prije samo 25 godina. Inter-net i elektronska pota su ve postojali, ali su ovi servisi bili nedostupni iroj jav-nosti i uglavnom ogranieni na istra-ivake centre i univerzitete. Univerzitet u Kopenhagenu u Danskoj ubrzo je postao sredite meunarodne komuni-

1. Istorijat Mladih eko-reportera

Nastanak globalnih promjena

Kada je davne 1985. otkriveno sman-jenje ozonskog sloja na polarnim podru-jima, svijet je to shvatio kao prijetnju ivotnoj sredini planete Zemlje koja je direktna posljedica ljudskog djelovanja. Do 1991. pokrenute su naune eksped-icije za otkrivanje nastanka i procjenu razmjere ovog problema. Prve od tih ekspedicija bile su smjetene u Kirunu, najsjevernijem gradu vedske, kao i u gradovima Sodankyl i Utsjoki u Finskoj.

Program Mladi eko-reporteri (Young reporters for the Environment - YRE) je globalna mrea strastvenih mladih ljudi koji edukuju sebe i druge o odrivom razvoju kroz izradu zanimljivih i kreativnih novinar-skih priloga o ivotnoj sredini. Ovaj program se sprovodi u vie od 30 zemalja svijeta pod nadzorom Fondacije za ekoloku edukaciju (Foun-dation for the Environmental Education - FEE).

6

30 zemalja bili su ukljueni u program Mladi eko-reporteri. Preko 5.000 fotografija i 2.700 lanaka su do danas dostavljeni za uee u nacionalnim tak-mienjima u tri kategorije - lanci, fotografije i video radovi. Svake godine bira se devet meunarodnih pobjednka.

Za vie informacija o nastanku pro-grama Mladi eko-reporteri pogledajte video Philippa Saugiera, osnivaa Mla-dih eko-reportera, i Pedra Marcelina, jednog od najstarijih studenata (Misija Antarktik, 1996.godine).

3. Mladi eko-reporteri: Kako funkcionie program?

Program Mladi eko-reporteri ukljuuje uesnike od 11 do 21 godine foku-siranih na oblast zatite ivotne sredine kroz istraivanje problema i rjeenja, te izvjetavanje o njima kroz novinarske lanke, fotografije ili video radove .

Ovaj Program razvija vjetine i znanja uesnika o pitanjima zatite ivotne sre-dine, unapreuje njihove vjetine iz oblasti komunikacije i graanskog akti-vizma, razvija individualne inicijative, timski rad, kritiku analizu, drutvenu odgovornost i liderske sposobnosti .

Program koristi ve testiranu i isprobanu metodologiju u 4 koraka:

kacije izmeu mladih izaslanika i lokal-nih timova.

Lokalni timovi su sprovodili misije i inter-vjue kojima su dalje testirali koliko je problem ozona lokalano bitan i ukori-jenjen u naim svakodnevnim ivotima.

Program Fondacije za ekoloku edukaciju (FEE)

Kada je ovaj eksperimentalni projekat postao sastavni dio tadanje Fondacije za ekoloku edukaciju Evrope - FEEE (posljednje E koje predstavlja skraenicu za Evropu je nestalo kada je ova organi-zacija postala globalna), bio je to posljed-nji korak za stvaranje onakvog programa kakvog ga znamo danas - Mladi eko-re-porteri (YRE). Godine 1994. Luksemburg e postati prva zemlja koja je slubeno zapoela sprovoenje ovog programa koji je prestao biti eksperiment.

2. Program Mladi eko-reporteri danas

Globalna koordinacija programa Mladi eko-reporteri se preselila iz kancela-rije FEE u Parizu u meunarodno sjedite FEE u Kopenhagenu.

U decembru 2014. preko 30.000 uenika i vie od 7.500 nastavnika iz u

http://www.youtube.com/watch?v=P4K-p3n8xfIhttp://www.youtube.com/watch?v=P4K-p3n8xfI

7

Provjerite problem /Sprovedite

Identifikacioni kviz iz Prirunika za nastavnike

(Dio III) da vam pomogne dadefiniete temu.

Obraditi relevantne istorijske, privredne, socijalne i/ili politike implikacije i mogue posljedice problema ili pitanja;

Povezati lokalni ekoloki problem i/ili pitanje sa veom globalnom slikom stanja (problema).

3.1. IstraivanjeIstraite lokalni ekoloki problem ili pitanje:

Identifikovati, definisati i ispitati lokalni ekoloki problem i/ili pitanje;

Istraiti (prouiti, uporediti, interpretirati, ocijeniti) relevantne informacije iz primarnih i sekundarnih izvora;

Identifikovati kljune pojedince i grupe i saznati koji su njihovi razliiti pogledi na ovo pitanje, kao i njihovi pristupi, procjene i ciljevi za rjeavanje tog pitanja;

Sprovesti osnovna istraivanja, kao to su ankete, upitnici i intervju kljunih pojedinaca ili grupa da se dobiju informacije iz prve ruke;

YRE

Investigate

Proposesolution

Report

Disseminate

3.2 Predlaganje rjeenja

Ovaj korak ima za cilj da prui konstruk-tivnu ulogu kao produetak projekta. Mladi eko-reporteri se ohrabruju da idu dalje od samog istraivanja problema da pronau adekvatna rjeenja i pred-vide njihovu lokalnu primjenu. Za orga-nizaciju FEE i njene partnere program Mladi eko -reporteri treba da ima za cilj stvaranje pozitivne akcije omoguava-jui mladim ljudima da primijene svoje znanje i dodaju konstruktivnu optimis-tinu dimenzciju svojim idejama.

Kao Mladi eko-reporteri treba da raz-miljate o moguim rjeenjima za

8

problem/pitanje koje obraujete. To zahtijeva kreativnost, znanje, objek-tivnost i mnogo istraivanja. Moda ete imati potrebu da kontaktirate lokalnog strunjaka i lidera u zajednici da bi dobili podrku za svoje pred-loeno rjeenje. Provjerite svoje in-jenice i zapamtite ovo: rjeenja koja nisu mogua danas ili su nerealna u doglednoj budunosti mogu biti vie nalik na nauoj fantastici ili pekula-tivnoj fikciji. Ostanite na zemlji!

Predlaite rjeenja za lokalni ekoloki problem ili pitanje:

Identifikujte mogua rjeenja problema i/ili pitanja zatite ivotne sredine i procijenite njegovu moguu efektivnost navodei razloge za i protiv;

Razvijajte i predloite rjeenja, a zatim ih opravdajte izjavama strunjaka ili liderima u zajednici.

Pogledajte vjebu za Igrokaz o podjeli zadataka iz

Prirunika za nastavnike (Dio III) da vam pomogne

da obuhvatite svakustranu prie. Moda

e vam igranjedebate biti korisno.

3.3. Izvjetavanje Izvjetavajte o lokalnim pitanjima za-tite ivotne sredine i njihovim moguim rjeenjima kroz novinarske oblike priloga ciljanim na lokalnu pub-liku:

Odreditite ciljanu publiku i odaberite najbolji nain da doprete i komunicirate s njima odnosno istraite koje medije itaju/gledaju/sluaju?

Isplanirajte kako eteizvjetavati o problemu i/ili pitanju (koji treba da bude informisan? Kako? Kada?) i koristitite odgovarajui novinarski oblik i stil.

Napravite lanak, fotografiju ili video koji dokumentuje ekoloki problem i/ili pitanje i mogue rjeenje.

Zauzmi tepozitivan pristup kako bi inspirisali i podstakao pronalaenje rjeenja.

Izrada uspjenog lanka, video rada, fotografije ili drugog novinarskog iz -vjetaja (npr. audio) mora se temeljiti na nekoliko naela. Evo nekoliko osnovnih:

9

Provjerite Prirunik za

nastavnike (Dio III) za

spisak optih medija

i platformi

za distribuciju vaih poruka.

Pogledajte izbor i odluite to

najvie odgovara

vaem sluaju.

Odabir ugla pristupa: odreuje perspektivu koju uzimate i define vae ciljeve;

Raznovrsnost gledita: novinarski izvjetaj sakuplja take gledita sa svake strane argumenta kako bi se obezbijedila nepristranost i objektivnost;

Upuivanje na relevantne podatke: podrite svoj novinarski rad pozivajui se na injenice i statistike podatake i citirajui njihove izvore;

Usmjeravanje na svoju publiku: treba imati na umu da je va izvjetaj namijenjen za itanje, gledanje ili sluanje od strane publike. Morate privui njeno interesovanje. Va izvjetaj treba da bude kratak i precizan kako bi se zadrala panja publike i u njemu treba dati jasne informacije.

U ovoj fazi toplo se preporuuje da se obratite lokalnim medijima (novine, TV, radio) kako bi doli do informacija i dobili savjete od profesionalaca. Moda ete morati traiti pomo od nastavnika ili roditelja da se to ostvari, ali vidjeete da su lokalni novinari uglavnom dostupni.

Oni dobro poznaju svoju zajednicu i otvoreni su za ideje o aktuelnim dogaanjima. Nakon to obezbijedite

pristup, a lokalni novinar bude dostupan i uvjeren u vanost i vaeg projekta, biete ohrabreni da zatraite saradnju. To moe biti u obliku radionica, lekture teksta, dijeljenja kontakata, uglova gledanja na priu, revizije, pomoi sa softverom... Koristite njihovo znanje!

3.4. Distrubucija Vano je znati da je glavni cilj pro-grama Mladi eko-reporteri da se komunicira o vaem izvjetaju i pre-duzetim aktivostima. Ovaj posljednji korak daje dodatnu dimenziju pro-jektu omoguavajui mladim eko-re-porterima da koriste svoj rad kao izvor inspiracije za svoje prijatelje, porodicu, susjede i zajednicu.

To se moe uiniti kroz razliite plat-forme: izlobe fotografija i postera, video

10

radove, konferencije, rasprave, kolske novine, blogove, drutvene medije (Twit-ter, Facebook, Instagram, Reddit itd). To e ojaati vau mreu podrke i pruiti priliku da se otkrije svijet novinarstva.

Obavijestite lokalnu publiku: podi-jelite svoj rad na lokalnom nivou kroz medije na primjer putem lokalnih novina, asopisa, radija, televizije, drutvenih medija, izlobi, filmskih prikazivanja, lokalnih dogaaja itd.

Terenski rad

Program Mladi eko repor-teri je interdisciplinaran i uesnici se ukljuuju na mnotvo naina.

Njegova najjaa komponenta, meutim, i dalje ostaje postu-pak istraivanja. Jednostavno, ne postoji zamjena za rad mladog eko-reportera na terenu.

Provjerite Prirunik za nastavnike (Dio III) za vie

odlinih sugestijato moete uraditi i

o emu moete izvjetavati u svojoj zajednici.

II DioPrirunik za uenike

12

Za dodatne in

formacije

i sveobuhvatn

a

pravila i propis

e o takmienj

u,

pogledajte Dio

IV, ili na inter

net

stranici Progr

ama Mladi

eko reporteri

.

Pogledajte i v

ideo

Osnove pisa

nja na

YouTube kana

lu programa

Mladi-eko re

porteri.

4. Meunarodno takmienje Mladih eko-reportera: Ukljuite se!

Program Mladih eko-reportera ima godinje meunarodno takmienje za uesnike u programu. Svrha ovog tak-mienja je, ne samo da ukljui mlade u ekoloka pitanja i probleme, ve i da promovie znaajne novinarske priloge koje su uradili mladi entuzijasti i da se podijele njihova miljenja i ideje sa lo kalnom i meunarodnom publkom.

Nacionalni iri prvo ocjenjuje i nagrauje radove na nacionalnom nivou. Ti radovi onda mogu biti dos-tavljeni za uee u meunarodnom takmienju gdje e ih ocjenjivati iri koji predstavlja znaajne meuna-rodne organizacije.

Takmienje slui da motivie uesnike i da im prui priliku da ue jedni od drugih. Meutim, da bi uestvovali na meunarodnom takmienju Mladih eko-reportera, morate se nalaziti u zemlji u kojoj program Mladi eko-re-porteri trenutno sprovodi.

Svaki rad koji se podnosi za uee na meunarodno takmienje prvo mora proi kroz proces nacionalne evalu-acije.

5. Osnove pisanja: Glavni savjeti za va novinarski lanak

Korak #1: Odabir teme

Priprema novinarskog lanka u progr-amu Mladi eko-reporteri zahtijeva da istraite pitanje zatite ivotne sre-dine, ali moe biti teko odabrati samo jedno pitanje.

Moe vam biti lake ako se fokusrate na ono to je lokalno vano. Ne samo da je to jedan od uslova za program Mladi eko-reporteri, ve i kad se fokusirate na svoju zajednicu, vae znanje i ljudi koje poznajete postae znaajniji, a vi ete imati pristup strunjacima i ljudima kojima je to pitanje stvarno vano.

Pomozite sebi istraujui ekoloka pitanja u vaoj zajednici da biste

http://http://www.yre.global/http://http://www.yre.global/http://www.youtube.com/watch?v=Sf-Z8XGAd9c

13

shvatili koji su se uglovi do sada koris-tili, a na koji ugao problema se vi moete fokusirati.

Ono to je najvanije je da izaberete neto to vas motivie i vano vam je. To e se kao kvalitet pokazati u vaem pisanju i uinie va posao znaajno lakim.

Korak #2: Globalna veza

Dakle, piete o svojoj koli, vaem susjedstvu, svom gradu - vaoj zajed-nici. To je odlino!

Meutim, program Mladi eko-reporteri je meunarodni projekat. Kako napra-viti svoju priu relevantnom za itaoce irom svijeta? Zato bi itaocima stalo do vae zajednice? Zato to ste u svom radu napravili globalnu vezu, eto zato.

Va lanak treba da se fokusira na lokalno pitanje po vaem izboru. Raz-mislite o vezama izmeu tog pitanja u vaoj zajednci i drugim zajednicama na planeti.

To je va most.

Drite se lokalnog, ali obezbijedite vezu sa globalnim pruajui kontekst i relevantnost za meunarodne itaoce. Drite lupu iznad Zemlje.

Korak #3: Istraivanje

Nita ne potvruje izjavu - Ja sam informisani mladi eko-reporter - kao injenica da ste zaista informisani mladi eko-reporter! Nakon to odabe-rete temu, ponite da malo istrau-jete o njoj.

Istraivanje. Istraivanje. Istraivanje.

14

Istraite na Guglu. Pratite teme. Pozo-vite strunjaka. Budite istraivaki novinar!

Pronaite razliite uglove vae prie u vaoj lokalnoj zajednici; koji subjekti su ukljueni u to pitanje, to je do sada napisano o tome, da li je posto-jala bilo kakva lokalna kampanja o tom problemu, to je u tom problemu od meunarodnog znaaja, kako to izgleda u drugim zemljama? Moda ete htjeti izabrati jedan ili dva sluaja na meunarodnom nivou kako bi se pruio globalni kontekst.

Korak #4:Pisanje za XXI Vijek

Vi ste dio digitalne generacije. To znai da ste roeni u digitalnoj eri i da ste se cijeli ivot bavili digitalnim stvarima.

Analogno, odnosno tampano kod vas i ne dri vodu.

Dakle, kada piete lanak, mislite o medijima koji vi koristite, odakle vi dobijate novosti i kako su one napisane. Razmislite o naslovima na Fejsbuku, tvitovima, hatagovima i naslovima na bazfidu; mislite i o onima koji itaju novosti na telefonu. Zapamtite da je raspon ljudske panje online mnogo krai nego kad taj italac dri papir ispred sebe. Zadrite ljude zainteresovane pisanjem priv-lanog teksta za zauzete itaoce XXI vijeka.

Korak #5: Osnove novinarstvaOvo je lako.

Ko je uradio to, gdje i kada?

To su vae kljune informacije. Odgovorite na ova pitanja kada se

15

fokusirate na temu. Onda moete prei na dodatne informacije:

Kako se neto dogodilo ili kako je neko uradio neto?

Zato je neko uradio i neto?

Odgovorite na ovih est osnovnih pitanja i na pravom si putu da napiete odlian novinarski prilog.

Korak #6: Novinarstvo naspram Miljenja

Dakle, ovo moe biti zanimljivo. Zamoljeni ste da budete novinar. Dakle, kada piete, pobrinite se da izvjetavate. To znai da priate priu koja moe biti zanimljiva i za vas, ali vi i vai prijatelji nisu ta pria niti je vae miljenje dio toga.

Trebalo bi da pokrijete svaku stranu pitanja to esto ukljuuje i konfliktne stavove. Kao novinar, va ton treba da bude neutralan i morate ostati nepris-trasni. Ne kritikujte.

Vi izvjetavate, ne piete svoje mil-jenje o temi.

Ako elite da predstavite rjeenje, naite osobu koja ima poglede na koje ciljate i nju intervjuite za va lanak. Uvijek je vjerodostojnije kad izjavu da neko drugi...

Za vie informacija o tipinim ured-nikim smjernicama i o predstavljanju svih strana argumenta, pogledajte ovaj link u londonskom listu The Guardian.

http://www.theguardian.com/info/2015/aug/05/the-guardians-editorial-code

16

Korak #7: Napiite svoj uvod

Uvod u lanak (lead) treba da bude suma pojedinanih teza odnosno da rezimira odgovore na kljunih est pitanja (ko, to, gdje, kada, zato, kako) za vau priu. Ali to je esto previe informacija.

Prije nego to napiete uvod, odluite koji aspekt prie - ko, ta, kada, gdje, zato, kako - jeste najvaniji. Trebalo bi te aspekte naglasite u vaem uvodu. Objasnite manje vane aspekte u drugoj ili treoj reenici.

Dobre prie obino obuhataju konf-likt. Pronaite konflikte u vaoj prii i koristite ih u svom uvodu ako moete. Dva razliita gledita istog pitanja esto mogu predstavljati konflikt.

Iako veina uvoda u sutini sumira temu, pokuajte da budete to preciz-niji. Ako je va uvod preirok, to nee

biti ni informativno ni zanimljivo vaim itaocima.

I treba biti kratak: itaoci ele da znaju zato im je pria vana i nee dugo ekati odgovor. Uvodi su najee jedna do dvije reenice. Ci -ljajte na 25 do 30 rijei, 40 najvie. Ovo je donekle proizvoljno, ali to je vano - posebno za mlade novinare - da naue kako da koncizno prezenti-raju informacije.

Korak #8: Direktan govor ili kako koristiti intervju

Sigurno do sada imate neko iskustvo sa intervjuima. Bilo da se radi o strunjaku, lideru u zajednici, nastav-niku, ili drugim studentima, inter-vjuiite ih i izaberite odreeni broj zvunih (kljunih) izjava.

6 osnovnih pitanja uNovinarstvu:Ko, to, Gdje,

Kada, Zato, Kako

17

Ove izjave e vam biti potrebne kod alternacije izmeu direktnog i indi-rekt nog govora kada budete pisali svoj lanak.

Prvo prikaite kontekst, a zatim pruite dokaze citirajui nekog ko predstavlja informisanu stranu. esto ljudi koji su emotivno vezani za temu daju najbolje intervjue. Ponekad je potrebno da to bude strunjak. Odaberite mudro.

I onda se dodaje poneki - ona je rekla ili rekao je on.

Korak #9: Pisanje naslova

Moda ete biti u iskuenju da pone svoj lanak naslovom. Nemojte.

Mnogo je to lake uiniti na kraju svog lanka kad znate cijelu priu iznutra. Ne zaboravite kljune inje-nice o naslovima:

Naslovi su kratki, direktni i odsjeni.

Naslovi treba da budu pametni i duhoviti.

Naslovi ne smiju biti dosadni (ak i ako piete o novim sadnicama na gradskom trgu, uinite da zvue atraktivno).

Naslovi esto najavljuju tezu.

Korak #10: Fotografije i komentari

Znate kako se kae - jedna slika vri-jedi 1000 rijei. esto je lake dodati foto-grafiju nego napisati tri para-grafa. Slike treba koristiti za ilustraciju svoje prie. Treba osigurati da nisu izabrane tek tako, da nisu generalne ili nepovezane sa lankom.

Kako konkretna fotografija ilustruje va lanak? Da li predstavlja komentar na odreeni dio teksta? Da li prikazuje jed-nog od strunjaka sa kojim ste razgova-rali? Da li prikazuje problem? Da li na go-vjetava rjeenje? Da li postavlja ton?

18

Izaberite jedan aspekt da ilustrujete i, ako moete, koristite 2-3 slike.

Vai komentari ispod fotografije treba da budu veoma kratki: pokuajte da ih ograniite na 10-15 rijei, a pobrinite se da dodate ili sumirate informaciju skreui panju vaeg itaoca. Defini-tivno ne koristite svoje komentare za opisivanje fotografija - to je dosadno i snishodljivo itaocima (npr. ako fotografija prikazuje automobil ispred fabrike, va podnaslov ne bi trebalo da glasi Auto ispred fabrike).

Korak #11: Sredjivanje teksta

Nakon to zavrite sa svojom priom, pretvorite se u novinarskog urednika i kaite sebi ono to bi novinarski ured-nik rekao reporteru da uradi: prepravi tekst!

I onda krenite da uradite i jo vie.

Na to bi trebalo da se obrati panja?

Pravopis Koristite aroliju kontrolnih funkcija na vaem raunaru (ako pripre-mate tekst na engleskom jeziku).

Provjerite injenice Da li ste pokrili sva osnovna pitanja u svom lanku? Da li ste ih obrazloili? Da li ste sigurni da ste doli do pravih injenica?

Proitajte lanak naglas Da li va lanak ima smisla? itanje lanka naglas moe vam se uiniti pomalo ludo, ali to e vam pomoi da otkrije djelove teksta koji ne zvue dobro. Takoe, lanak moete proitati nekom drugom i uti njegovo miljenje.

Gramatika Provjerite svoja glagolska vremena i strukturu reenica!

Balansiranje Da li ste u lanku usposta-vili dobru ravnoteu izmeu svih mi-ljenja i izvora o datom pitanju? Zapamtite - ne piete sastav o jednom miljenju, treba biti fer prema svim stranama.

Korak #12: Lista za provjeru!

Sada kada ste sve ovo uradili, treba se vratiti na jo malo ureivanja. Pobrinite se da sve zvui dobro .

Provjerite 6 osnovnih pitanja.

Da li imate vrhunski naslov?

Imate li odlian uvod?

Imate li intervjue strunjaka?

Da li ste pokrili lokalni problem u globalnom kontekstu?

Da li ste provjerili injenice?

Da li ste provjerili gramatiku i pra-vopis?

Sve je uraeno? Pa kliknite na dug-me poalji!

19

Novinarski lanak - primjer 1Meunarodno takmienje mladih eko-reportera 2014. godineOsvojeno 1. mjesto

Maroko

EkspErtska analiza

Naslov: Bolji naslov bi glasio Marokanska uma Kebdana ide u istoriju. Maroko u naslovu meunarodnim itaocima geografski pribliava lanak - ini ga globalnim; korienje sadanjeg vremena daje tekstu trenutni ton. U naslovu nije bitno prikazati taan broj hektara ume koji je izgorio. Zadrati ga za tijelo teksta.Predmet: Izborom rijei pokazuju se strast i tuga. Ovo je mladi eko-reporter koji brine za ovu umu. Uvijek odaberite teme o kojima gajite jaka osjeanja i sa kojima se identifikujete.Ko - gdje - to - kada: uma Kebdana u istonom Maroku izgubila je 1810 hektara u razornom poaru 2012. godine to je bila najgora prirodna katastrofa u regionu.Uradite vae istraivanje! Teza nije mjesto za postavljanje pitanja! Umjesto toga trebalo bi da aludirate na odgovore.Novinarstvo vs. Miljenje: Da li je ovo izvjetaj ili lanak? Mi ne bi trebalo da itamo o tome to su uenici odluili da istrauju - trebalo bi da itamo o onome to su otkrili. Drite se van prie i samo izvjetavajte!Foto podnaslovi: Postavljanjem fotografije bez podnaslova gubite priliku da podijelite dodatnu priu o poaru.

UMA KEBDANA

1810 hektara je postalo istorijaIstona regija preuzima vostvo u broju poarom pogoenih podruja u 2012. godini. Najvanji od njih je umski poar u Kebdani koji je opustoio 1810 hektara postajui tako najgora regionalna katastrofa. to je uzrok ovog tekog oteenja? Koje su njegove posljedice na ovjeka i ivotnu

sredinu? Da li mjere predostronosti doprinose ograniavanju irenja poara?

Ovim i mnogim drugim pitanjima smo se bavili u ovom izvjetaju.

Pet mjeseci nakon umskog poara u Kebdani naa grupa reportera je odluila da napravi obilazak ovog prostora koji se nalazi oko 65 km daleko od Nadora i sjeverno od grada Zaiou u nadlenosti dvije ruralne zajednice: El Berkanieen i Ouled Daoud - Zekhanine. Cilj je bio da se napravi rekapitulacija dogaaja ovog razornog poara koji je trajao etiri dana i prikae raspon ove ekoloke nep-ogode i njene posljedice.

YRE International Times1

2

3

4

5

6

1

2

3

4

5

6

20

Novinarski lanak - primer 2Meunarodno takmienje mladih eko-reportera 2014. godineOsvojeno 1. mjesto

Malta

EkspErtska analiza

Fantastian naslov! Pametan i duhovit to je odlino za itaoce XXI vijeka koji vole da se zabave.to nedostaje ovom naslovu? Podnaslov! Treba nam vie informacija.Ko - gdje - kada - ta: Ovaj uvod se moe popraviti dodavanjem rijei u drugoj reenici, da glasi: ruevina problema MalteTijelo teksta se kree prebrzo. Prvi paragraf treba da ponovi problem i njegove uzroke, ak i da ponovi tezu.Foto podnaslovi: U lanku fotografija i njen naziv pruaju mogunost da se pria dopuni dodavanjem neeg sa strane, teksturom, komentarom, sugestijom. Nikada nemojte propustite priliku da opiete svoje fotografije!Moe li ispitanik dati izjavu o ivotinjama u rukama , kae gospodin Taj i taj ... ?Lista za provjeru: Uvijek provjerite injenice, uravnoteenost prie i njen kvalitet. Treba proi listu za provjeru (korak # 12 )

RUEVINA PROBLEMA

Zmije, jeevi i puevi su u rukama! Broj ruevnih zidova koji im pruaju utoite kad pada kia ili je sunce u stalnom su smanjenju.

Podruje koje je nekada bilo garig sada je loe uklopljeno ruglo sa arenilom polja sa razliitim bojama zemlje koja je donesena sa razliitih lokacija, pa ak i otpadaka iz okolnih kamenoloma.

Za zamjenu ruevnih zidova farmeri biraju ili sadnju palminog drvea ili okruuju svoja imanja sa globigerina blokovima kamena krenjaka, a na nekim mjes-tima ne postoji ak ni zatita zemljita od estih jakih vjet-rova i obilnih padavina, jer je tlo u nivou sa samim ogradnim zidom. Kada pada kia, moe se vidjeti jasan trag crveno smee vode koja se preliva sa terena na seoski put. Pohle-pom vlasnika da povrati zemljite za uzgoj i uteda vremena i novca izborom da ne ograuje svoje imanje podzidama, svojoj djeci u naslee ostavljaju erodirano zemljite na kojem se skoro nita, ili vrlo malo moe uzgajati.

YRE International Times1

2

3

4

6

7 5

1

2

3

4

5

6

7

21

6. Osnovi fotografije: glavni savjeti za vae fotografisanje Korak #1: to je pria iza tvoje fotografije?

Vano je imati na umu da se fotografija u novinarstvu razlikuje od drugih vrsta fotografije - i drugih vrsta novinarstva! Ponekad e vaa fotografija ilustrovati aspekte lanka, u drugom sluaju e vam biti potreban dobar podnaslov da je dopuni. Ponekad, ako ste srene ruke, moda ete ak uspjeti da snimite cijelu priu samo jednom fotografijom! Kao to izreka kae, jedna slika vrijedi 1000 rijei!

Moda se neto deava upravo vama ispred nosa. Ako je to sluaj, izvucite vau prirunu kameru (tj va telefon), prvo kliknite, kasnije razmiljajte.

Meutim, ee se deava da je prianje prie fotografijama kombi-

nacija sree, planiranja i aktivno traenje kadra. Izaite i traite!

Trebalo bi da dugo i dobro razmislite da li je fotografija najbolji medij da se prenese ono to vi pokuavate da pokaete. I ako jeste, da li moete vizuelno povezati problem u vaoj zajednici sa neim u irem svijetu? Da li vaa fotografija samo izlae problem ili moete prikazati ili ukazati na rjeenje?

Ne zaboravite osnovna pravila novi-narstva: Ko? ta? Kada? Gdje? Imaj- te udicu (neto to e zgrabiti pa -nju).

I napravite aktuelnu fotografiju.

Pogledajte video

Osnove video

priloga na YouTube

kanalu programa

Mladi eko-reporteri.

http://www.youtube.com/watch?v=U91Ahk7dXKg

22

Korak #2: Isplanirajte svoju fotografijuImati grubu ideju prie koju elite rei prije nego to izaete na ulicu inie da lake pronaete fotografiju!

Zatim, treba da odluite kakvu vrstu fotografije elite da napravite.

Zaponite sa analizom rada drugih ljudi da bi vidjeli to vam se dopada. Moete pogledati fotografije sluajnim uzorkom ili se fokusirati na izuavanje rada nekog od dananjih majstora fotografije .

to ini njihove fotografije tako izvanrednim?

to privlai vau panju kod odre-ene fotografije?

Koju priu fotografija pokuava da kae?

Kako se to uklapa u pravila kompozicije?

Nakon to ste odgovorili na ova pitanja, razmislite kako ete obezbi-jediti isto za svoje fotografije. Raz-mislite. Planirajte.

I zapamtite: ispriajte priu vizuelno. Pokaite, ne govorite!

Korak#3: Osvjetljenje

Rasvjeta je jedan od kljunih aspekata svake dobre fotografije. Ne postoji jedan pravi nain rada, ali je sigurno da postoje naini da se dobiju bolji rezultati.

Pobrinite se da unaprijed znate kakva e biti svjetlost prilikom fotografisanja ili, jo bolje, planirajte da fotografiete kada imate najbolje svjetlo na raspolaganju! Generalno govorei, pri-likom fotografisanja sunce treba da bude iza vas, ali se moete igrati i drugim vrstama rasvjete dok ne pronaete onu vrstu efekta koji elite.

Prouite radove majstora fotografije:Kliknite na linkove ispod

The New York Times

Thomson Reuters

National Geographic

World Press Photo

Masters of Photography

23

Zlatni sat je kratak period nakon izlaska sunca ili prije zalaska sunca u toku koga je dnevno svjetlo crvenije i meke u odnosu na period kada je sunce vie na nebu. Boje na vaim fotografijama e odisati raznim vrstama lijepih nijansi. Izbjegavajte fotografisanje kada je Sunce u najvioj poziciji na nebu (obino 11-16h).

Ako fotografiete u zatvorenom pros-toru, stvari postaju tee. Pokuajte da iskoristite prirodne izvore svjetlosti (prozore), a ako nemate dovoljno prirodnog svjetla, ponekad je najbolje da eliminiete sve prirodne izvore i da stvorite vjetako osvjetljenje iz dva ili tri izvora (vidi tutorijal ovdje). Pokuajte da oponaate vrstu osvjetljenja koja je i spolja.

Korak#4: Dubina polja

U optici dubina polja (domet fokusa ili efektivni domet fokusa) je udaljenost izmeu najblieg i najdaljeg objekta u

sceni koji se pojavljuju prihvatljivo otri na slici.

Teksture, boje i kontrast izgledaju mnogo bogatiji kad se postigne dobra dubina polja.

Postoji nekoliko jednostavnih trikova za to.

Fotografiju moete raditi tako da imate dva objekta u kadru na jasno razliitim udaljenostima. Ljudsko oko e automatski obraditi udaljenost i stvoriti optiku percepciju dubine. Takoe, moete se jednostavno prib-liiti najbliem objektu.

Nemojte koristiti zum, bolje samo koristite svoje noge.

Pribliite se, blie. blie! Pribliite se to vie moete bez gubljenja naju-daljenijeg objekta kao reference - i bez ugroavanja sebe .

http://www.youtube.com/watch?v=YzvHEBm6VZs

24

Eksperimentiite sa fokusom, foku-sirajui od najdaljeg do najblieg objekta, ili obrnuto - sve dok ne pronaete pravi odnos kojim ste zadovoljni.

Korak #5: Perspektiva

esto je potrebno da promijenite per-spektivu da biste dobili dobru fotografiju. Jedan od najjednostavni-jih naina za neodoljiviju fotografiju je da se da blii pogled na predmet slike. Ili da se spustite u drugi nivo gledanja - da kleknete, spustite se dolje na trbuh ili uradite ta god da postavite objektiv tamo gdje vi to elite!

Moete, takoe, pokuati da prostor ispunite svojim predmetom i na taj nain stvorite efekat te fotografije. Zapamtite: veliki fotografi ne poznaju granice svog napora da postigne najbolju fotografiju!

Linija horizonta: Pobrinite se da se linija horizonta uskladi na vaoj fotografiji.

Ukljuite ugraeni sistem mree na vaem

fotoaparatu, ako je to potrebno.

Pravilo treine: Ovo je najvanije od svih pravila . Mentalno podijelite ekran

na 3x3 ploice (kao Tik-Tak mreu!). Najnoviji SLR fotoaparati i pametni

telefoni imaju ovu opciju. Namjestite da

se kljuni elemenati vae fotografije

nalaze na ukrtanju ovih linija, a vani

elementi du linija...

Vodee linije: Koristite prirodne linije da usmjere pogled do centra fotografije.

Ako niste ba sigurni to hoete da postignete slikom, pokuajte drugaiju perspektivu, snimak izbliza, iroki ugao, pune frontove, pod uglom... Pogledajte fotografije na pregledniku aparata i odluite to ona govori vama i koja fotografija najbolje pria vau priu. Onda se vratite i ponovno snimite tu fotografiju sa vie sigurnosti.

Dijagonalne linije stvaraju odlinu dinamiku na fotografiji.

Kadrirajte fotografiju pomou objekata kao to su prozori i vrata.

Kontrast: Pronaite kontrast izmeu objekta i pozadine.

Popunite kadar: Pribliite se subjektu za intimniji pogled.

Obrasci i ponavljanje: obrasci su ugodni za ljudsko oko, ali prekidi u obras-

cima su jo poeljniji. Kao na primjer 20 makova i jedna ljubiica u polju.

Simetrija je glavna stvar. Koristite je i zloupotrebljavajte.

Pravila kompozicije

25

Vie detalja za svako od ovih pravila moete nai ovdje:Top 10 pravilaza kompoziciju fotografije (Lista)

Korak #6: Kompozicija

Dobro. Kompozicija je majstorstvo. Pro-fesionalni fotografi se bore sa tim sva-kog dana, a esto moraju da zastanu i razmisle. Dakle, ne oekujte da uspijete iz prvog puta. Kad fotografiete, imajte na umu bar nekoliko od ovih pravila:

Korak #7: Prekrite pravila!

E sad, kao pravi profesionalac ste zapamtili sva pravila i pokuavate da ih na vaim fotografijama potujete. Nemojte dozvoliti da vas ta pravila ogranie. Kompozicija je vana, ali pravila postoje da biste ih prekrili. Ui-vajte. Ako osjeaj govori da je neto dobro, to vjerovatno onda jeste. Ponekad morate sami da procijenite kada da pratite va instinkt i kada treba da zanemarite pravila. Improvizujte .

Korak #8: Pisanje podnaslova slikeIpak, nisu svi pravila tu da bi se krila. Zapamtite, u programu Mladi eko-re-porteri postoji ogranienje koliko rijei

podnaslov slike moe da ima (to je 25 rijei), a vi treba da potujete to pravilo.

Napiite podnaslov svoje fotografije poput pisanja uvoda lanka. Neka bude impresivan, efektan i informativan, ali ne i opisni. Podnaslovom treba ispriati pozadinu fotografije, ne i opisati fotografiju. To moe zahtijevati pisanje iz nekoliko pokuaja, ali budite sigurni da ste napisali pravi podnaslov!

Korak #9: Novinarska etika i editovanje fotografije

Nekada su se svi udili kada se pomene bilo kakvo editovanje (ure-ivanje) fotografije.

http://http://www.photographymad.com/pages/view/10-top-photography-composition-ruleshttp://http://www.photographymad.com/pages/view/10-top-photography-composition-ruleshttp://http://www.photographymad.com/pages/view/10-top-photography-composition-rules

26

Ali danas veina medija ima zapos-lene koji se zovu urednici fotografije. Fotografije se poboljavaju, boje se ispravljaju, moete ih rezati, zumirati, igrati se njima. To se radi pod strogim nadzorom urednika, a po smjernicama to se moe a to ne moe, odnosno to ta novina dozvoljava a to ne.

Za vie informacija o urednikim smjernicama za foto novinarstvo pogledajte ove linkove:

Ono to se nikada ne smije uraditi je mijenjanje ili proizvodnje sadraja ili konteksta fotografije. Naravno, uvijek je sve subjektivno, a vi donosite odluku (dakle odluujete o ureivanju) kao to odluujete to ete da fotografiete. Na kraju, vaa fotografija bi trebala da bude etiki, precizan portert stvarnosti.

Zapamtite: Ureivanje nikada ne smije mijenjati stvarnost! Na kraju krajeva, vi ste novinar, a ne fo tograf-umjetnik. Samo napomi-njemo.

Za vie informacija o etici u foto-novinarstvu, pogledajte na ovim linkovima:

Etiki kodeks za

foto-novinare

Centar za novinarstvo

Etika - etika Online

Debatna pravila za

etiku u foto-novinarstvu

27

Moete dobiti kompletan brzi kurs fotografije uz majstore umjetnosti ako pogledate ovih 10 video obuka (Kliknite na linkove na 58. strani Prirunika):

9 Kompozicija fotografije - Savjeti Steve McCurry (video),

5 Kljunih elemenata za pronalaenje savrenih lokacija za portrete,

10 injenica o rasvjeti za fotografiju koje treba da znate,

4 Najbolje vrste prirodnog svjetla za fotografiju,

Prirodno svjetlo za fotografiju,

Zlatni sat u fotografiji,

Fotografisanje kapi vode,

Korienje zakljuavanja fokusa na vaem digitalnom fotoaparatu,

3 najbolja filtera za objektiv za slikanje pejzaa,

Brzina objektiva: vodi za poetnike.

I na kraju da ponovimo:

Kompozicija u fotografiji je daleko od nauke i zbog toga sva pravila treba uzeti s rezervom. Ako pravila ne odgovaraju vaem scenariju, zane-marite ih; ako naete odlinu kompo-ziciju koja je u suprotnosti sa pravilima, svakako napravite te fotografije. Morate znati kada da vje-rujete svom instinktu, a kada je racio-nalno da pratite pravila. esto se pokae da su pravila bitna i da vrijedi barem razmisliti o njima kad god kre-nete sa fotoaparatom u rukama:

28

Fotografija - Primjer 1Meunarodno takmienje mladih eko-reportera 2013. godineII mjesto, Foto pria

Portugal

EkspErtska analiza

Koju priu fotografija pria? Rudarstvo je veliko globalno pitanje, tako da je ova pria poznata itaocima bilo gdje. Naslov se moe skratiti da bude Drenaa kiseline u rudniku Aguas Fortes.Planirajte svoju fotografiju: prouavajte teren i traite najbolji ugao. U ovom sluaju se isplatilo traenje najboljeg mjesta jer se dobila izuzetna fotografija okantne i uznemirujue ljepote.Rasvjeta: Budite strpljivi. Priekajte dok sunce bude iza vas, tako da moete snimiti odabrani ugao u najboljem svjetlu (svitanje, kasno popodne, zalazak sunca).Dubina polja: Uz pravi ugao i dobru svjetlost vaa fotografija moe lako imati fokusni centar. U ovom sluaju postoji jedan u prvom planu, drugi je tamo gdje potok nestaje.Kompozicija: Ova fotografija prua gotovo savren rezultat! Od ravnih linija horizonta, preko vodeih linija koje vode oko do kraja potoka, do dijagonalnog progresa kojim se stvara osjeaj protoka vode.Pribliite se akciji: Nemojte ba pasti u rijeku kao to je ova, ali se pribliite to vie moete predmetu vae fotografije i pribliite objektiv vaem slici koju imate u glavi.Editovanje: Nikada ne mijenjajte kontekst fotografije - ne kidajte predmete sa fotografije niti ih dodajte na fotografiju. Dodavanje kontrasta, meutim, moe znaajno poboljati va snimak!Podnaslov je umjetnost. Ova fotografija je tako mona da joj je dovoljan kratak natpis. 291 rije je predugaak podnaslov.

Drenaa kiselih voda u Ribeira guas Fortes

Podnaslov (291 rije za 2 fotografije): U

selu Aljustrel (pokrajina Alentejo,

Portugal) razvilo se oko pet velikih

lokacija za istraivanje odlagalita

polimetalnih sulfida. To je imalo poziti-

van doprinos socioekonomskom rastu

na tom podruju. [...]

1

23

4

5

6

7

8

1

2

3

4

5

6

7

8

29

Fotografija - Primjer 2Kanadsko nacionalno takmienje mladih eko-reportera 2014. godineI mjesto (1114 godina)

Kanada

EkspErtska analiza

Koju priu fotografija pria? U ovakvim sluajevima, kada pria nije vidljiva, va naslov treba da je ispria itaocu. Ono to ovdje nedostaje je podnaslov koji sadri rije smee ili otpad. Perspektiva: Fotografija se ne moe uvijek isplanirati. Ponekad neto se iznenada dogodi i vi treba da brzo reagujete. Kada se to dogodi, razmislite o svom uglu. U ovom sluaju fotoreporter se postavio iznad predmeta, moda je zumirao, fokusirao i fotografisao.Kompozicija - simetrija, obrasci i ponavljanje: Ljudsko oko voli red. Potraite obrasce (ovdje su to pukotine u blatu), pronaite elemente koje kre obrazac i privlae panju (olja kafe) i zadrite sve lijepo i uravnoteeno.Ureivanje i foto-novinarska etika: Fotografija kao to je ova prosto moli da bude digitalno poboljana u teksturi i dramatinosti (boja, kontrast, otrina i definicija). Ono to nikada ne smijete uiniti je da izmjenite stvarnost. Kada vidimo ovu sliku, zamiljamo da je to blatnjava lokva u parku. Ali to ako bi se fotografija zumiranjem odaljila i otkrila dio urbane staze? Da li bi to promijenilo priu?to je rjeenje? Ova fotografija prikazuje problem, ali da li vizuelno predlae rjeenje?Podnaslovi: Sa 236 rijei ova fotografija prelazi ogranienje od dozvoljenih 150 rijei za meunarodno takmienje mladih eko-reportera. Pobrinite se da vai podnaslovi budu u okviru propisanih granica. Vaa fotografija treba da ispria priu, a ne tekst podnaslova.

Skriveno, ali i dalje postoji

Naslov (236 rijei ukupno): na ovoj

fotografiji moete vidjeti suve listove

blata, ali ako pogledate paljivo, moete

primijetiti papirnu au (iz koje je

najvjerovatnije popijena kafa) kako se

kamuflira i stapa u suve listove blata. [...]

1

2

3

4

5

6

1

2

3

4

5

6

30

7. Osnove video priloga: glavni savjeti za kratke video snimke Postati efikasan reditelj zahtjeva malo prakse, ali e taj proces biti zabavan, sav-ladaete neke korisne vjetine I, do vremena kad zavrite, imaete u svojim rukama jedan odlian snimak.

Korak #1: Koja je Vaa pria? Novinarstvo uvijek pria neku priu. Ako budete imali grubu ideju prie koju elite ispriati prije nego to krenete u akciju sa svojom kamerom, to e vam olakati sni-manje. Ne treba da znate kako e izgle-dati svaka scena. U stvari, kod snimanja dokumentarnih filmova ne moete uvi-jek kontrolisati ono to se deava ispred kamere, tako da treba biti fleksibilan i otvoren i biti spreman da u hodu esto mijenjate svoj ugao. Budite kul.

Neka pitanja koja trebate sami sebi da postavite:

ta je problem? Zeleno novinarstvo je o stvaranju svijesti o problemima ivotne sredine i informisanja gledalaca o moguim rjeenjima.

to je rjeenje? Budui da mnoga rjeenja za zatitu ivotne sredine jo uvijek ne postoje, moda ete morati da upotrebite malo vizualne mate. Budie kreativni, ali se drite realnog. Ne snimate naunu fantastiku.

Vizuelizacija nevidljivog: Trebae vam snimak (pokrivalica) za svaki sekund prie koju elite ispriati. to je pria dua, to e vam biti potreban dui snimak. Pobrinite se da sve to dobro uraunate!

Ovdje pogledajte video Osnove video priloga

na YouTube kanalu programa

Mladi eko-reporteri.

31

Sa kim moete razgovarati? Ljudi se vie identifikuju sa drugim ljudima nego sa problemima. Veina dobrih prie su, dakle, o zanimljivim i interesantnim ljudima.

Ne zaboravite osnovna pravila novinarstva! Pokrijte sve osnove: O emu se ovdje radi? ta se deava? Kada je to poelo? Gdje? Zato se to dogaa? Kako se to dogaa? (I kako to moemo popraviti? )

Korak #2: Napiite scenarioKao to kae izreka, moete napraviti lo film od dobre ideje, ali ne moete naprav-iti dobar film od loe ideje.

Napravite popis koraka koji se moraju

odigrati. Zatim napiite scenario. Onda ga preradite jednom ili dva puta. Troenje vremena na skiciranje to sve treba ura-diti e vam olakati posao i ujedno e vam pomoi da dobijete pravi snimak kojim ete svoju priu ograniiti na 3 minuta.

Ne moete promijeniti svoj plan ako ga uopte nemate.

Korak #3: Napravite plan produkcijeNacrt scenarija e vam pomoi da orga-nizujete svoje misli i shvatite kako da ispriate svoju priu. Produkcija onda obezbjeuje sve ostalo.

Ako imate plan produkcije, to e vam

Neka bude aktuelno. Danas, sa kratkim rasponom panje, kratkim ciklusima vijesti i trilion-ima medija, gledaoci brinu o onome to se deava sada. Pronaite skoranji dogaaj ili vezu (ono to vas je inspirisalo da ispriati priu) .Budite kratki. U pravilu jedna stranica (Times New Roman, font veliine 12, dvostruki prored) traje 60 - 90 sekundi na ekranu. Nemojte gubiti fokus.

Savjeti za izradu scenarija

Drite se lokalnog. ak i ako se fokusirate na globalni problem, osigurajte da su vaa pria i fokus relevantni u vaoj zajednici.Pojednostavite. Odabrane infor-macije se lake razumiju. Drugim rijeima, manje je vie. Nemojte pokuavati da sve obuhvatite.Prikaite, ne priajte. Due se sjeamo stvari koje vidimo na ekranu od stvari koje smo uli na ekranu. Bitne injenice se ee prikazuju vizuelnim sredstvima.

32

pojednostaviti posao, poveati nivo samopouzdanje na setu i uvjeriti vau ekipu i goste da znate to radite, ak i vi u to niste sigurni.

Koristite scenario i listu snimanja kako biste prethodno utvrdili pozicije subje-kata, ekipe, kamere i svjetla na setu i podijelite ih sa svojim ekipom radi lakeg snimanja.

Plan bi trebalo da sadri slijedee:

Vrijeme produkcije; Raspored scenarija (Storyboard),

tako e se shvatiti va vizuelni koncept;

Lista sagovornika: napravite spisak pojedinaca sa kojima planirate da razgovarate, i definiite svoju strategiju pristupa;

Reference: Istraujte i pribavite prave innjenice;

Resursi: Potreban broj osoba u ekipi i potrebna oprema;

Lista snimaka: rediteljske biljeke o uglovima, pozicijama kamera i opisi scena mogu biti veoma korisni;

I konani savjet:

Budite bezbjedni. Niko ne eli da se pov-rijedite ili upadnete u nevolju dok radite video prilog. Neka vam odrasla osoba provjeri plan prije nego zaponete sa radom.

Korak #4: Okupite ekipu!Snimanje filmova je rijetko usamljeni poduhvat. Realno procijenite svoje cil-jeve i potrebe vae prie. Teko je biti dobar producent i reditelj i istovremeno biti kamerman, brinuti o svjetlu i zvuku, uraditi dobar intervju, a moda jo dodatno gledati da ne naie automobil (ako sluajno snimate na ulici).

Nemojte pokuavati da sve postignete sami! Ukljuite u svoju ekipu svoje pri-jatelje i podijelite im jasna zaduenja.

Tvoji prijatelji nee oekivati holivudsku platu, pa im se moete zahvaliti u odjavnoj pici video priloga.

Idealna veliina ekipe za snimanje video priloga za program Mladi eko-reporteri je od jedne do tri osobe:Reiser i reporer (vi);

1 osoba zaduena za kameru i svjetlo;

1 osoba zaduena za mikrofoni i zvuk;

33

I na kraju jedan savjet: pica! Uvijek je dobra ideja da ih odvedete na picu!

Korak #5: Izbor opremePitanje opreme treba paljivo razmotriti. Koliko je ljudi u ekipi? to se moe lako nositi? Hoete li snimati unutra ili van? Koliko prostora imate na raspolaganju i koliko vam vremena treba da se post-avite za snimanje? Koju opremu moete da dobijete?

Kamera: Ako je vaa kola posjeduje kvalitetnu profesionalnu kameru, a vi ste imali vremena da se upoznate sa ruko-vanjem takvom kamerom, dobro je da je koristite. U tom sluaju e vam apsolutno biti potreban i drugi lan ekipe .

Alternativno: Danas najnovije DSLR

kamere takoe mogu da proizvedu video snimke visokog kvaliteta HD. One su svakako lake za rukovanje i diskretnije.

Ako vam nijedna od ovih nije na raspolaganju, pribjegnite vaem iPhone ili bilo kojiem drugom pametnom tele-fonu. Pronaite specijalizovane reditelj-ske aplikacije koje su dostupne za va telefon a koje e poboljati sposobnost kamere na vaem telefonu (npr. Kit-Came ra i MoviePro za snimanje u HD, opcije za autostabilizaciju i opcije za ocjenjivanje nivoa boje u fotoaparatu).

Na kraju, ako imate pristup GoPro kameri, pokrenite je! Najnoviji modeli omogua-vaju izvanredne snimke i pri slabom os -vjetljenju (izlazak sunca, zala zak sunca, sumrak) i proizvode iznenaujue kva-litetne snimke. Veoma malo vremena je

Kadrovi u sekundi (fps)

Pravilo: 1 sekunda snimka = 24 fps. Budui da ljudsko oko tumai mnogo vei stepen od toga, snimanje na 24 FPS e dati vaem video snimku prekrasan filmski doivljaj. Sa dolaskom digitalnog filma, 30 fps je postao standardni TV stepen kadra, sa veim stepenom u blockbuster filmovima. Ali nita nije bolje od 24 fps.

34

potrebno da se naui ruko vati ovom kamerom. Samo nemojte pretjerivati - objektiv ove kamere stvara efekat akvari-juma. Ovaj fotoaparat je najbolje koristiti za presjeke i neobine uglove.

Svjetlo: Paljivo planirajte uslove osvjet-ljenja i pokuajte da osigurate konzis-tentnost svjetla tokom cijelog snimanja. Ispravljanje loeg osvjetljenja je izuzetno dosadan i naporan rad u postprodukciji.

Pogledajte ova dva video kursa o rasvjeti za neke savete :

Vjetine vanjske rasvjete sa Stephen Schweickart

Rasvjeta lica ljudi sa Stephen Schweick-art

Zvuk: Iako se esto previdi, zvuk je najvaniji element svakog dokumentarca.

Gledaoci e oprostiti vae klimave snimke, ako je pria dobra. Ali niko ne voli uasan zvuk. Interni mikrofon foto-aparata moe biti dovoljan. Ali, ako imate pristup Lavalier/rever mikrofonu za vae intervjue, to je jo bolje. Ako ne, samo koristite Voice Memo funkciju na vaem pametnom telefonu.

I na kraju: stativi postoje sa razlogom... Koristite ih!

Korak #6: Prvo obavite intervjueTako je! Razgovarajte sa ljudima prije nego to krenete u snimanje videa, jer vam oni mogu dati ideje o tome ta da snimate ili kako da se neto snimi. Budui da ete vi praviti snimke kojim e se pokriti njihove rijei, koristite vizuelne znakove. Evo liste to treba, a to ne treba raditi:

Ne koristite rije Intervju. Ponekad se ljudi zamrznu kada se ukljui kamera. Drite atmosferu relaksiranom: nazovite to razgovorom a ne intervjuom.

Pitajte iroka pitanja. Ako vam neko samo moe da vam odgovir sa da ili ne, onda pitanje nije dobro. Postavite pitanja tako da dobijete odgovore koji su vam potrebni.

Fokusirajte se na osjeaje, a ne injenice. Bolje je nekoga pitati zato ih brine

http://www.youtube.com/watch?v=XCyhishRvjUhttp://www.youtube.com/watch?v=XCyhishRvjUhttp://www.youtube.com/watch?v=PzKNpejsdSshttp://www.youtube.com/watch?v=PzKNpejsdSs

35

toksini otpad nego zato je toksini otpad lo. to je vie ljudskog intereso-vanja za vau priu, vie e gledalaca ona dotai.

Navedite ih da vas gledaju. Subjekat sa kojim vodite razgovor nikada ne treba da gleda ravno u kameru. To ne izgleda prirodno gledaocu. Stanite odmah pored objektiva i pitajte gosta da gleda u vas.

Isprobajte razliite okvire: Koristite razliite uglove radi dinamike. Npr. snimi te iz irokog ugla kod optih pitanja, srednji ugao kod specifinih pitanja, a za dobijanje dramatinog efekta snimite osobu izbliza.

Obavite intervju na mirnom mjestu. Pobrinite se da se osoba moe jasno uti. Buka u pozadini poput saobraaja moe da odvue panju ili utie na kvalitet zvuka.

Snimite B-roll scene. Pokuajte da snimite gosta kako radi neto: hoda uli-com, odgovara na telefon ili gleda kroz prozor. Nemojte ovo zaboraviti.

Korak #7: Obezbijedite dobre snimke Izrada video priloga nije isto kao fotogra-fisanje, ali neki od preporuka iz Osnova fotografije u ovom Priruniku e vam si gurno biti od pomoi. Pogledati ovdje .

Intervjuiite poput profesionalca!

Budite pripremljeni:Uradite prethodno istraivanje kako biste doli do liste pitanja i nekoliko moguih potpitanja.

Fokusirajte se na ugao vaeg sagovornika:Svaki reditelj dokumentarnih filmova e vam rei da je svakom sagovorniku omiljena tema on sam. Pitajte ih onda za miljenje.

Sluajte!Intervju je vie nego samo itanje liste pitanja. Posluajte odgovore i reagujte potpitanjima. Ne bojte se pitati za pojanjenje. Budite spremni da to omunjite!

http://www.youtube.com/watch?v=U91Ahk7dXKg

36

Korak #8: Napiite finalni scenarioNakon to zavrite snimanje, skoro da ste spremni za ureivanje snimka. Potrebno je revidovati scenario jo jed-nom kako bi odraavao ono to ste zapravo desilo. To se zove zavrni sce-nario ili scenario za ureivanje.

Pisanje scenarija za ureivanje video rada poinje temeljnom revizijom svega to ste snimali. Sjedite i sve pogledajte. Prepiite vane djelove, zabiljeite gdje se radnje deavaju i oznaite vremenske

Razlika kod izrade video snimka je da se stvari kreu. Automobili, ivotinje, pro-laenje kroz prirodu, pogoni za reciklau, svi se oni kreu, ak i ako je samo s vjetrom. I vaa kamera moe - i treba - da se kree takoe!

Kod ureivanja video priloga, obavie se smanjivanje, tako da vam ne treba ton video snimaka, ali su vam potrebni raznovrsni snimci iz razliitih uglova. I treba da dobijete kontiuiranih dobrih 5-10 sekundi po snimku .

Snimite pokretne slike. Postoji razlog zato se film zove pokretne slike. Niko ne eli gledati snimak neeg to je savreno mirno. Pokaite malo pokreta na ekranu.

Snimite petosekundne krajeve. Zaponite scenu pet sekundi nakon ukljuivanja kamere i nastavite snimanje pet sekundi nakon to je zavrite. Ovo e vam obezbijediti siguran snimak

B-roll i presjeci. Dio vaeg snimka e se koristiti da pokrije glas osobe koja daje intervju. Ako snimate intervju o smeu u postrojenju za reciklau, uradite nekoliko snimaka zgrade (ovo se zove b-roll); onda uradite nekoliko snimaka vaeg

Profesionalni savjeti

sagovornika iz razliitih uglova, zumiranje na njihove ruke i slino (presjeci).

Pomjerajte kameru. Ne, naravno, gore i dolje ili kruno. Ako elite da prikaete nepokretni predmet, pomjerajte polako kameru s lijeva na desno da bi se dobio Pan motion efekt ili pomjerajte kameru s neba na objekat da se stvori efekt nagiba. Ili neka vas roditelji provozaju pored da biste snimali kroz prozor automobila. Ili post-avite kameru na pokretnim step-enicama. Budite kreativni.

Pazite da se kamera ne kree pre-vie. To e samo napraviti da se gledaocu se vrti u glavi.

37

odrednice. Nakon to ste uradili ove biljeke tano ete znati gdje ete postaviti svaki snimak.

Ako va film i va scenario ukljuuju naracije, obezbijedite da to doprinosi kretanju prie. Neka bude kratko i jasno, koristite kratke reenice i aktivne glagole.

Korak #9: Montaa video priloga Sada je vrijeme da se prione na posao! Sastavite djelove vaeg filma u okviru nekog od softvera za ureivanje video snimaka po rasporedu koji ste stavili na papir. Prije ove faze nasnimite sve potrebne naracije.

Sve posloite. To e u poetku biti neuredno, ali to je za sada u redu.

Montaa se sastoji od rezanja dosad-nih djelova, tako da vaa pria ostane kratka, jezgrovita i zanimljiva.

Otkriete da vam je potrebno manje rijei nego to ste oekivali. To je zato to slika vrijedi hiljadu rijei. Dobar snimak otpada na ulici ili spalionice otpada rei e vie od mnogo reenica naracije o tome.

Ne vole svi ovaj dio posla, ali montaa je stvarno ono mjesto gdje je se raa va film, tako da sebi treba dati malo vremena za ovaj posao i praviti este pauze. Svjee oko stvarno pomae. Nije neuobiajeno za oblik filma da se promijeni u sobi za montau - snimci koje ste snimali na poetku zavre na kraju, intervjui se skrauju i neto to ste sluajno snimili ispostavi se da je najbolji dio.

38

Korak #10: Da li vam je potrebna neka muzika?Muzika moe uljepati ili unakaziti film! Zapamtite da proizvodite (vrlo) kratki dokumentarni film o ozbiljnom prob-lemu, tako da bilo koji izbor muzike morati potovati temu. Muzika moe biti korisna za uvod i kraj. Ali ne preterujte.

Trebalo bi, takoe, da provjerite da li vam je dozvoljeno da koristite muziku koju ste odabrali. Postoji mnogo slo-bodnih melodija na internetu. Ne moj- te koristiti komercijalnu muziku koja je zatiena autorskim pravima. Pro-vjerite besplatnu muziku i zvuk FX (Foley) u bibilioteci audio materijala kanala YouTube.

Na kraju, kada podeavate nivo zvuka u softveru za ureivanje videa, spus-tite nivo muzike kad ljudi govore na snimku. Prilino je dosadno kad ne moete da ujete govor od muzike.

Za vie savjeta o snimanju filma, pogledajte ove odline linkove:Top 10 video savjeta

10 savjeta za mlade filmske stvaraoce

10 velikih greaka stvaralaca

dokumentarnih filmova

39

Video rad - Primjer 1Meunarodno takmienje mladih eko-reportera 2013. godineI mjesto

Kipar

EkspErtska analiza

Koja je tvoja pria? Sa nejasnim naslovom kao to je ovaj italac e se zapitati o emu se zapravo radi u ovom videu.Napiite scenario i osmislite plan produkcije: Va scenario treba da ukljui reference za zvuk i vizuelne signala, tako da znate to treba snimati kasnije.Pazite na sliku - pravila o perspektivi i pravilo treine se, takoe, odnose i na video: Snimanja B-roll u pokretu treba izvjebati. Va snimak treba da se prati do kraja, bez prekida. Va posljednji statini snimak valjolo bi da potuje pravilo treine i druga pravila kompozicije.Obezbijedite ekipu!!! Kada snimate video na otvorenom, u blizini ceste, treba vam bar jedna dodatna osoba. Ali moete ih angaovati i vie (da ste imali treu osobu za ovaj snimak, ona bi se bavila zvukom).Izaberite svoju opremu: Autoru je definitivno potreban stalak za ovaj dijagonalni nagib. Mala kamera GoPro Hero4 ili aplikacija za pametne telefone bi mogla olakati snimanje ovog trenutka .

Obnovljiva energija na Kipru (klikni ovdje)1

2

3

45

1

2

3

4

5

40

Video rad - Primjer 2Meunarodno takmienje mladih eko-reportera 2013. godineIII mjesto

Izrael

EkspErtska analiza

Privlaan naslov = odlina i jasna pria!Mladi eko-reporter je postupio ispravno da uradi intervjue na poetku. Pokuajte ih ukljuiti to je vie mogue.Perspektiva: Fokus ove sobe je bijela taka na zidu. Idealnim kadriranjem bi se moda uspjelo da se mladi eko-reporter zadri van kadra.Beskorisan tekst: Zapamtite - pravite va video to je mogue kraim. Nema potrebe da se vidi kako se zahvaljujete gostu. Idite pravo na stvar!Izbjegavajte nervozne goste: Recite ispitaniku da vodite razgovor, a ne intervju; postavljajte iroka pitanja; fokusirajte se na njegove/njene misli o temi; neka gledaju pravo u vas .

Postrojenje za plin na obali (klikni ovdje)1

2

3

4

5

1

2

3

4

5

III DioPrirunik za nastavnike

42

8. Ukljuivanje programa Mladi eko-reporteri u kolski programProgram Mladi eko-reporteri je sves-trani program koji nudi razliite ulazne take u regularni nastavni plan i pro-gram kole: jezik (maternji jezik i engle-ski jezik), novinarske vjetine, istra-ivake vjetine, nauku, ivotnu sredinu, tehnologiju, multimedije, graansko obrazovanje, socijalna pitanja, globa-lizaciju - lista je beskrajna i elastina.

Uz koordinaciju izmeu nastavnika razliitih predmeta nije teko obuiti uenike za uee u programu Mladi eko-reporteri, dok se ujedno doprinosi njihovom boljem razumijevanju nastav-nog programa.

Najee se nastavni program uopte ne mora miijenjati. Na primjer, na aso-vima maternjeg jezika mogu se obraditi lekcije o novinarskom pisanju od kojih jedna treba da se fokusira na speci-finosti i potekoe, a druga na vjebanje praktinog pisanja o ekolo-kim pitanjima. Isto tako, na asovima iz nauke ili u okviru lekcija o globalnim pitanjima, mogu se razmatrati pitanja globalizacije kroz prizmu pitanja zatite ivotne sredine - npr. zato i kako su lokalna i globalna pitanja zatite ivotne sredine povezana?

Bez sumnje, ovaj pristup zahtijeva da nastavnici uloe dodatni napor da ukljue program Mladih eko-reportera u svoje nastavne planove i programe. Mi mis-limo, meutim, da kada se ovaj Program jednom ukljui u planove lekcija, proces je jednostavan i ne remeti nastavu, a pozitivno doprinosi razvoju vjetina uenika poput kritkog razmiljanja.

Ovo poglavlje sadri iskustva iz zemalja koje su ukljuene u Program Mladi eko-reporteri, kao i dosta praktinih vjebi za uenike koje nastavnici mogu primijeniti u razliitim predmetima. Ovo nije finalni spisak, ve predstavlja prak-tine ideje kojima se prikazuje kako pro-gram Mladi eko-reporteri moe da se uklopi u bilo koji kolski program.

Terenski rad

Dok je program Mladi eko-reporteri interdisciplinaran i angauje uenike na mnotvo naina, njegova najjaa komponenta ostaje u procesu istraivanja. Ne postoji zamjena za to iskustvo bilo da je lokalno istraivanje, lokalna ili meunarodna misija. Uspjeh programa zavisi od slanja mladih eko-reportera na teren u istraivanje.

43

9. Iskustva zemalja ukljuenih u program Mladi eko-reporteriKao primjer kako graansko obrazo-vanje moe uticati na angaman uenika u stvarnom ivotu na Kipru, neki mladi eko-reporteri su pokrenuli program za recikliranje u svom selu.

Iz Francuske i Malte, meutim, uli smo da uesnici programa Mladi eko-re-porteri esto podnose lanake koji obrauju aktivnosti koje kratko traju (npr. postavljanje kanti za reciklau u koli). Izvjetavanje je ponekad nedovoljno, moda zato to je potrebno dalje istraivanje. To otvara mogunost praktinih zadataka na odreenom pitanju (npr. za nastavu iz nauka) koje se onda mogu napisati u obliku lanka na asu iz jezika.

U Portugalu, takoe, program Mladih eko-reportera je odavno prihvaen kao interdisciplinarni program sa sadrajima koji su idealno ukljueni u razne pred-mete u koli (portugalskom i engleskom jeziku, tehnolgiju, geografiju, biologiju).

Na Malti nastavnici implementiraju program Mladih eko-reportera kao dio nastave iz jezika ukljuujui izvjeta-vanje kao jedan od tipova pisanja koje uenici ue, fokusirajui se na pravila,

zamke i este greke. Program Mladi eko-reporteri se, takoe, sprovodi na asovima medija i ekolokih nauka.

Rumunija prua druge primjere la ganog ukljuivanja programa Mladih eko-reportera u nastavni plan i program. U svojim predmetima iz Zatite ivotne sredine i ekologije rumunski mladi eko-reporteri su istraivali medicinski otpad u okviru nastave engleskog je zika, prevodili su tekstove, a tokom nastave iz raunarskih nauka, ostvarili su online interakciju sa organizacijom Mladih eko-reportera iz Francuske.

U Slovakoj, takoe, uenici koji su uili svoje vrnjake i zajednicu o recikliranju, nali su u hemiji savreno tlo da naprave veliki plakat sa grafikonom o reciklai. Na asovima slovakog jezika vjebaju novi-narsko pisanje.

vedski pristup programu Mladi eko-reporteri je jo fleksibilniji u odnosu na nastavni plan i program. Uz mnoge razliite predmete vedska ima za cilj da to vie nastavnika prie Programu iz raznih uglova. To je situacija u kojoj svi pobjeuju.

44

10. Primjeri aktivnosti Aktivnost #1:

Istraite i razmotrite lokalni problem na asu

Da bi identifikovali probleme i pitanja zatite ivotne sredine, nastavnici mogu inicirati mali kviz ili raspravu kako bi se suzio opseg istraivanja. Ovaj primjer pokazuje kako kviz pomae u razumijevanju ideje i pripre-manju da joj se prie. Relevantna pitanja o lokalnim uticajima klimatskih promjena:

Postoji li autoput u blizini vaeg grada? Biciklistika staza?

Kako ljudi putuju u vaem gradu?

Kakav je indeks kvaliteta vazduha u vaem kraju?

Odakle dolazi hrana koju svakodnevno jedete?

Postoje li prostori samo za pjeake u vaem gradu?

Koja je temperatura u vaoj kui zimi? (idealno: 19C)

Da li su zgrade efikasno izolovane?

Koje su performanse vaih kunih aparata?

Koju vrstu grijanja koristite?

Postojee lokalne inicijative:

Da li se koriste obnovljivi izvori energije u vaem gradu?

Da li je vaa gradska uprava uvela selektivnu reciklau?

Koje su politike vae gradske uprave u pogledu utede energije i razvoja obnovljivih izvora energije?

Da li e se smanjiti drumski saobraaj u vaem kraju u skorije vrijeme ?

Kod kolskih izleta preferirate li alternativne oblike transporta?

Da li privreda i javne usluge u vaem gradu koriste ekoloke oblike transporta ili alternative?

Postoje li projekti za instalaciju vjetroelektrana, solarnih panela, ili projekat za korienje toplote iz geotermalnih u vaoj blizini?

Ova struktura se moe koristi za obradu bilo koje ekoloke teme!Ove aktivnosti mogu se koristitiza pripremu priloga za uee na meunarodnom takmienjuMladih eko-reportera (kriterijumi su dati u Dijelu IV)

45

Aktivnost #2:

Pripremite izvjetaj o kolskoj ili lokalnoj inicijativi i uklju i vanju graana

Ova vjeba je kljuni korak u metodo-logiji Programa Mladi eko-reporteri. Studenti se motiviu ne samo da istrauju pitanja, ve i da se ukljue u njih i da izvjetavaju o tome kako se pristupa tim pitanjima. U najboljem sluaju, nain da se privue panja moe biti organizacija male akcije.

Mikro akcije u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena :

Uspostavite sistem hodanja do kole;

Lobirajte da se postave drai bicikla u lokalnim autobusima;

Sprovedite anketu o gubicima energije u koli i kod kue;

Koristite termalne kamere da vas upozore na gubitak energije;

Inicirajte sadnju drvea radi podizanje svijesti o krenje uma i poveanju nivoa CO2;

Izraunajte karbonski otisak vae kole ili reciklanog centra;

Promoviite korienje domaih i lokalnih proizvoda kroz osmiljavanje obroka u kolskoj kantini;

Procijenite koliinu otpada koju proizvodi vaa porodica;

Organizujte dan bez struje;

Promoviite ili uestvujte u sedmici smanjenja otpada;

Promoviite ili uestvujte u sedmici bez automobila.

Aktivnost #3:

Komunicirajte sa zajednicom

Koji su mediji dostupni da prenesu vae izvjetaje?

Novine (od lokalnih do regionalnih):

kolske novine;

Pozovite Optinu i ponudite im da ukljue vae istraivanje u vaem susjedstvu ili gradskim novinama;

Kontaktirajte lokalne i regionalne medije (oni su esto zaintersovani u inicijative mladih)..

Internet

Drutveni mediji: napravite Facebook stranicu, otvorite Twitter nalog, pratite meunarodni YRE Facebook i Twitter;

http://www.facebook.com/Young-Reporters-for-the-Environment-294691627215114/http://twitter.com/YREInt

46

Blogovi: stvorite svoj blog na

WordPress ili BlogSpot;

Jo bolje: otvorite blog iji je

domain medij koji se bavi

odrivim razvojem (nacionalni

ekoloki medij);

Kreirajte svoju web stranicu

besplatno sa Joomla, Wifeo, Jimdo

ili drugim platformama i objavljujte

lanke i izvjetaje;

Otvorite nalog na Daily Motion

ili YouTube i objavljujte i dijelite

svoje video izvjetaje preko

drutvenih medija. Takoe,

moete koristiti meunarodni

YRE YouTube kanal;

Objavite fotografije na Picasa ili

Flickr i dijelite ih na drutvenim

mreama i na stranicama medija

koji se bave odrivim razvojem.

(Napomena: U nekim dravama djeca

mlaa od 14 godina mogu da otvore

online naloge uz dozvolu roditelja)

Radio:

Kontaktrajte lokalni (gradski)

radio;

Otvorite vau radio stanicu u

koli.

Televizija:

Kontaktirajte lokalnu ili regionalnu TV stanicu;

Napravite svoj online TV kanal na DailyMotion ili Youtube, objavljujte besplatno vae video radove i dijelite vae izvjetaje na socijalnim mreama.

Aktivnost #4:

Predlaganje rjeenja

Svrha novinarskog istraivanja je da se mladi eko-reporteri fokusiraju i da razumiju izazove odrivog razvoja kroz identifikacju lokalnog problema. Da bi se zadrao razigrani ton, pred-laemo da mladi eko-reporteri sprovedu istraivanje u obliku skea. Iako na poetku pruaju otpor, uenici brzo uu u karakter likova i strast-veno brane razne stavove. Ove uloge omoguavaju uenicima da vjebaju kako je biti u ulozi medijskih osoba (radio ili TV novinar / reporter). Ovo su indikativni, a ne konani predlozi. Koordinator aktivnosti treba da podi-jeli uloge kao to predviaju okol-nosti, tako da su uenici ukljueni u aktivne i motivacione uloge, koje imaju misiju sa jasno definisanim cilje-vima, kao dio kolektiva.

http://www.youtube.com/user/YREInternational

47

Cilj uenja: Cilj igre uloga je da se mladi eko-reporteri pripreme za obavljanje rigorozne novinarske istrage nudei im zabavu i podrava-jue okruenje za saradnju. Uloge navedene na ovoj listi mogu se podi-jeliti prema interesima svakog uesnika. Ova metoda gleda da po vea motivisanost i predanost mla-dih ljudi kojima je povjeren poseban zadatak u skladu sa ulogom koje su im dodijeljene. Ove uloge stvaraju grupe ije su vjetine i ciljevi komplemen-tarni. Moe biti vrlo produktivno da se nekoliko studenata nae u ulozi avoljevog advokata odnosno da zauzme kontra-poloaj i protivi se svojim vrnjacima.

Raspodjela zadataka za igru po ulogama:

Grupa Specijalni dopisnici: ova grupa je poslata na teren sa zadatkom. Grupa je privilegovan svjedok dogaaja. Njena uloga se sastoji, na primjer, u pripremi intervjua, izvjetavanju o svjedoenjima oevidaca i sl.

Grupa Istraivai: ova grupa trai sve informacije, na internetu ili drugdje da bi injenicama potkrijepila lanak ili iz -vjetaj. Ona ima ulogu praenja ostatak tima.

Grupa Ilustracija i umjetnika djela: ova grupa dizajnira novinske ilustracije, brine o izgledu i pojaava nit informacije koristei fotografije, grafike i sve ostalo ime se moe naglasiti izvjetaj ili opteg izgled novina.

Internet grupa: ova grupa je odgovorna za objavljivanje izvjetaja putem kanala za digitalnu distribuciju, kao to su web stranice, blogovi, drutvene mree (Twit-ter, Facebook).

Grupa Komunikacija: ova grupa je odgovorna za promociju i prosljeivanje vaih vijesti kroz mreu javnih i privatnih partnera (npr: Optina, lokalni privred-nici, mjesne zajednice).

Grupa Strunjaci: ova grupa podrava izvjetaj sa naunim dokazima; osigu-rava da je izvjetaj podran naunim dokazima i da su izvori informacija pouzdani.

IV DioPravila meunarodnog takmienja

49

11. Pravila i regulativa 11.1 . Pravila za uee i registraciju

Konkurs za takmienje u programu Mladi eko-reporteri je otvoren za uesnike od 11 do 21 godine, bilo da uestvuju samostalno ili preko svojih kola, fakulteta, univer-ziteta ili omladinske organizacije. Program i takmienje Mladi eko-reporteri u vaoj zemlji obavezno sprovodi nacionalna organizacija koja je lanica FEE. Svi radovi koji se kandiduju za meunarodno takmienje moraju prvo biti ocijenjeni od strane nacionalnih irija i odabrani kao nacionalni pobjednici.

11.2. Kriterijumi prihvatljivosti radova

Neispunjavaje jednog ili vie kriterijuma za prihvatanje u meunarodnu konkurenciju rezultirae diskvalifikacijom. Sve prijave moraju ukljuivati:

Ime autora (ili vie njih);

Starost (godine) na dan podnoenja na nacionalnom takmienju

Ime registrovane kole ili grupe;

Naziv zemlje prebivalita i registracije koje se mogu razlikovati;

Radovi koji se prijavljuju moraju takoe:

biti odgovarajue duine, veliina i formata vidjeti specifikacije u 10.6

dostavljeni na engleskom jeziku ili sa titlovima na engleskom (u sluaju video

radova);

biti fokusirani na relevantna (stvarna i aktuelna) lokalna pitanja;

biti koncentrisani na mogua rjeenja ili predstavljanje moguih rjeenja kroz

predloge eksperata (razne lokalne uticajne osobe).

biti distribuirani lokalnoj publici.

slike i muzika koji nisu originali i koji se koriste u lancima i video radovima

moraju biti jasno akreditovani i sa dozvolom autora za njihovo korienje.

11.3. Pravna pitanja

Stvaranje medija je uslovljeno specifinim etikim pravilima zatite autorskih prava i drugim pravnim pravilima, to moe znaajno da se razlikuje od zemlje

50

do zemlje. U potpunosti je vaa odgovornost i obaveza da budete svjesni i potujete sva vaea pravila, zakone ili propise o stvaranju medija u vaoj zemlji pri izradi i podnoenju priloga za uee na takmienje programa Mladi eko-re-porteri. Svi radovi koje FEE utvrdi da su pravno upitni bie diskvalifikovani na meunaronom takmienju.

Ukoliko imate bilo kakvih pitanja vezanih za pravni okvir, obratite se nacional-nom operateru u vaoj zemlji prebivalita odnosno meunarodnom sjeditu programa Mladi eko-reporteri.

Pitanja autorskih pravaUpotreba muzike u video radovima

Protivzakonito je kopiranje ili na drugi nain krenje autorskih prava zatiene muzike bez pismene dozvole nosioca autorskih prava. Dobi-janje dozvole kojom bi se omoguilo korienje zatienog muzikog materijala, ak i za neprofitne video radove, moe biti problematino. Zbog toga se ne preporuuje korienje muzike koja je zatiena autor-skim pravima za video rad.

Treba imati na umu da danas mnoge platforme skeniraju postavljene video radove radi praenja upotrebe materijala koji je zatien autorskim pravima. Radovi za koje se utvrdi da koriste materijal zatien autorskim pravima obino su suspendovani sa platforme. U nekim zemljama krenje zakona o autorskim pravima je rigorozno kanjivo i znai velike kazne i kriminalni dosje. Molimo vas da budete svjesni svojih nacionalnih zakona o autorskim pravima.

Kao alternativu, moete koristiti biblioteku audio materijala internet sajta YouTube, koji nudi besplatne materijale za upotrebu u neprofitabilne i kreativne svrhe i ne zahtijeva pismeno odobrenje od nosioca prava.

Muzika, takoe, moe biti objavljena pod emama otvorenih licenci, kao to je Creative Commons licenca. I u tim sluajevima se primjenjuju odreeni uslovi i ogranienja za muziku uzeti iz navedenog izvora, pa vas molimo da obezbijedite potovanje uslova i autorskih prava u video prilogu.

51

11.4. Kriterijumi ocjenjivanja

Sudije mogu dodijeliti ocjene od 0-5 (5 - odlian, 4 - vrlo dobar, 3 - dobar, 2 - zadovoljava, 1 ne zadovoljava i 0 - ne moe se kvalifikovati) na osnovu toga koliko dobro prilog koji se ocjenjuje ispunjava pet dodatnih kriterijuma. Uesnici se podstiu da ispune to vie od ovih dodatnih kriterijuma kako bi oboljali rad i anse za pobjedu. Meutim, ovi dodatni kriterijumi nisu obavezni:

1. Kompozicija odnosno oblik, struktura i kvalitet:

Da li je rad dobro strukturiran i, u sluaju lanaka i video priloga, da li pokrivaju ko, to, gdje, zato, kada i kako?

Da li lanak ili video, ima svoj poetak, sredinu i kraj?

U sluaju fotografije i video rada, da li je slika/video tehniki i umjetniki dobro uraen odnosno da li je dobro sastavljen, visokog kvaliteta i efektan?

2. Fer, uravnoteeno i objektivno izvjetavanje: da li rad (lanak ili video) urav-noteeno i principijelno predstavlja razliite strane argumenta prije nego to ponudi potencijalno rjeenje?

Da li se u radu citiraju i koriste pravi i vjerodostojni izvori? Da li je nauno ili statistiko izvjetavanje precizno i potkrijepljeno izvorom

informacija / fusnotama?

Ako koristite bilo koji materijal pod Creative Commons licencom ili GNU licencom, morate pruiti relevantne informacije u odjavnoj pici svog video rada i u priloenoj dokumentaciji koju aljete. Program Mladi eko-reporteri nee biti odgovoran za va propust da objavite informacije u vezi dozvole i krenje odredbi zatite autorskih prava.

Svaki pobjedniki video na nacionalnom nivou, koji se podnosi za uee na meunarodno takmienje a za koji se utvrdi da kri zakone o autor-skim pravima, moe po nahoenju FEE-a biti ocijenjen kao nepodoban za uee i osvajanje nagrade. Video prilog moe biti dostavljen za uee u programu Mladi eko-reporteri i objavljen na web stranici FEE ako ne kri zakon o autorskim pravima.

52

Da li fotografija ili video rad objektivno predstavlja temu kako predmet ili publika

ne bi bili izmanipulisani? Ureivanje i promjene na fotografijama i video radu

(ukljuujui ali ne ograniavajui se samo na boju, kontrast, definiciju, sjenku,

pojaavanje boja, kidanje slika, i slino) dopustive su do granice da te alternacije NE

MIJENJAJU realnu prezentaciju predmeta ili subjekta na fotografiji ili video radu.

3. Informativno i dobro istraeno:

Da li rad pokriva relevantne istorijske, ekonomske, socijalne i/ili politike

implikacije i mogue posljedice?

Postoje li veze sa irom globalnom slikom?

Da li je rjeenje detaljno objanjeno, dobro argumentovano i opravdano?

Da li je upotreba ilustracija, slika, dodatnih paragrafa, podnaslova i slinog

dobro promiljena?

4. Originalnost, stil i nezavisnost:

Da li je rad originalan po svom obimu ili stilu odnosno da li je uesnik

izabrao izazovnu temu ili stvorio inovativan rad?

Da li je uesnik izaao iz kolskog okvra odnosno ukljuio se u rad na terenu i

inter vjuisao ljude direktno ili putem telefona, a ne samo koristio ili citirao online

izvore?

5. Distribucija (promocija) rada:

Da li je rad podijeljen kroz najmanje tri medijska prostora/dogaaja

ukljuujui interni kolski kanal?

Da li postoji dokaz da je rad dalje iren kroz relevantne drutvene ili druge

medije ili dogaaje?

Uesnici treba da izjave da su distribuirali rad kroz relevantne drutvene ili

druge medije ili dogaaje.

11.5. Kalendar

Uesnici se mogu pridruiti programu Mladi eko-reporteri u bilo koje doba godine,

ali radovi koji se podnose za meunarodno takmienje moraju biti primljeni do kraja

aprila. Zemlje koje ne mogu organizovati rad svojih irija prije tog datuma, mogu pri-

javiti rad uenika za meunarodu konkurenciju za narednu godinu. Radovi se mogu

se prijaviti samo jednom, i to samo u jednoj starosnoj kategoriji. Radovi koji se kasno

prijave za meunarodnu konkurenciju nee biti prihvaeni.

53

Generalni raspored za uesnike u Progarmu Mladi Eko-reporteri:

to/Gdje Dodatne informacije Registracija na nacionalnom nivou Obino do kraja januara

Za uee na meunarodnom takmienju prvo se morate registrovati za nacionalno takmienje. Provjerite informacije o programu Mladi eko-reporte ri u vaoj zemlji.

Podrka nacionalnog operatera Nakon slanja registracije tim programa Mladi eko-re-

porteri vam je na raspolaganju kako bi vam pomogao da projekat uradite u najboljim uslovima. Obino do marta ete biti u mogunosti da ih kontaktirate telefonom ili e-mailom, organizujete sastanak ako se to pokae korisnim i koristite sve materijale dostu-pne na nacionalnoj web stranici .

Podnoenje svog projekta (rada)Obino do kraja marta

iri e proglasiti nacionalne pobjednike - obino krajem aprila. Ovaj iri se sastoji od predstavnika razliitih partnera (ministarstava, medija, obrazovnih institucija).

Vaa pobjedniki rad e biti dostavljen meunarodnom iriju Krajem maja

Meunarodni iri e se sastati poetkom juna. Rezultati se objavljuju najkasnije 5. juna, na Svjetski dan zatite ivotne sredine.

NagradeOd juna do septembra

Nacionalne sveanosti na kojima se dodjeljuju nagrade pobjednikim radovima mogu biti odrane u periodu od juna do septembra.

11.6. Specifikacije za podnoenje radova

Radovi koje podnose mladi eko-reporteri za takmienje su:

lanak - maksimalno 1.000 rijei po lanku;

Fotografija - u digitalnom formatu, sa rezolucijom od 150-300 dpi, u jpg, png, tif ili gif formatu;

Video - Kratki video maksimalno 3 minuta.

http://http://www.yre.global/http://http://www.yre.global/

54

lanci

lanci ne smiju prelaziti 1.000 rijei, a mogu ukljuivati ilustracije i fotografije. Za sve ilustracije koje nisu originalne obavezno navesti izvore.

Preporuuje se zanimljiv naslov sa ne vie od 100 slova (do 20 rijei), koji je kompatibilan Twitter-u;

lanci moraju biti poslati digitalno u Microsoft Word dokumentu ili u PDF formatu. Svaka pratea slika mora biti uraena prema smjernicama za fotografije.

Originalne fotografije treba dostaviti odvojeno, pratei uputstva za njihovu izradu u nastavku.

Dozvoljeno je maksimalno tri fotografije, sa komentarima (potpisima ispod slike) sa maksimalno 20 rijei u svakom.

Fotografije

Moe se dostaviti samo jedna fotografija u konkursnom radu.

Fotografski radovi moraju ispriati priu i imati naslov (po mogunosti ne vie od 140 slova).

Ovi prilozi mogu imati i kratak komentar tekst do 150 rijei u kojem se objanjava veza sa ekolokom odrivosti i/ili rjeenje problema ili pitanja.

Fotografije moraju biti dostavljene digitalno sa rezolucijom od 150-300 dpi, u jpg, png, tif ili gif formatu.

Video

Video mora biti krai od 3 minuta;

Video mora biti ili mini dokumentarac ili u stilu izvjetaja/intervjua;

Video mora imati Twitter - kompatibilan naslov (po mogunosti ne vie od 140 slova);

Formati podnesaka moraju biti u skladu sa smjernicama formatu YouTube:

55

Video mora biti krai od 3 minuta. Video mora biti ili mini dokumentarac ili u stilu izvjetaja/intervjua. Video mora imati naslov kompatibilan Twitter-u (po mogunosti ne vie

od 140 slova).

Formati podnesaka moraju biti u skladu sa smjernicama formatu YouTube: WebM datoteke - VP8 video kodek i Vorbis audio kodeka, MPEG4 , 3GPP i MOV datoteke - obino podrava H264, MPEG4 video

kodeke i AAC audio kodek,

AVI - Mnoge kamere imaju izlaz ovog formata - obino je video kodek je MJPEG i audio je PCM,

MPEGPS - tipino podrava MPEG2 video codec i MP2 audio, WMV, FLV - Adobe - FLV1 video kodek, MP3 audio.

Radovi za meunarodno

takmienje moraju

biti proslijedjeni preko

nacionalnog operatera

u vaoj zemlji

V DioInternet stranica i drutveni mediji

57

12. Kontaktirajte nasIako pripada FEE International - Fondaciji za ekoloku edukaciju (www.fee.global), program Mladi eko-reporteri ima svoju internet stranicu dostupnu na www.yre.global. Ova stranica sadri arhivu prethodnih radova za takmienje Mladi eko-reporteri u pisanju lanaka, fotografiji i video radovima, kao i sve praktine informacije koje vam moda mogu biti potrebne.

Takoe, moete posjetiti internet stranice zemalja koje uestvuju u Programu koje su popisane ovdje: http://www.yre.global/national-offices/.

Takoe, progam Mladi eko-reporteri moete pratiti na drutvenim mreama: Facebook, Twitter (YREInt) i LinkedIn.

Program Mladi eko-reporteri objavljuje novosti na internet stranici i putem socijalnih medija. Molimo vas da lajkujete, dijelite i ukljuite se u drutvene medije Programa tako da moemo nastaviti da poveavamo nau online prisutnost i meunarodno prepoznavanje. Budite na prijatelj na drutvenim medijima i upoznajte druge sa naim Programom!

Meunarodni direktor programa Mladi eko-reporteri: Gosia uszczek.

Young Reporters for the Environment

Foundation for Environmental Education

Scandiagade 13

2450 Copenhagen Denmark SV

e-mail : info@fee.global

Tel . +45 6124 8085

http://http://www.fee.global/http://http://www.fee.global/http://http://www.yre.global/http://http://www.yre.global/http://http://www.yre.global/http://www.facebook.com/Young-Reporters-for-the-Environment-294691627215114/http://twitter.com/YREInthttp://www.linkedin.com/groups/4839238/profile

58

Lista linkova DIO IMission Antarctica, 1996: http://www.youtube.com/watch?v=P4K-p3n8xfI

DIO II Web stranica Programa Mladi Eko-reporteri (Takmienje): http://www.

youngreporters.org/menu/about/competitionMladi Eko-reporteri - Osnove pisanja lanaka (video): https://www.youtube.com/

watch?v=Sf-Z8XGAd9cMladi Eko-reporteri - Osnove fotografije (video): https://www.youtube.com/

watch?v=U91Ahk7dXKgThe New York Times: http://www.nytimes.com/pages/multimedia/index.htmlThomson Reuters: http://www.reuters.com/news/picture/reuters-30-years-of-

pictures?articleId=USRTR4PGK8National Geographic: http://www.reuters.com/news/picture/reuters-30-years-of-

pictures?articleId=USRTR4PGK8Fotografije World Press-a: http://www.reuters.com/news/picture/reuters-30-years-

of-pictures?articleId=USRTR4PGK8Majstori fotografije: http://www.reuters.com/news/picture/reuters-30-years-of-

pictures?articleId=USRTR4PGK8Osvjetljenje za fotografisanje portreta: https://www.youtube.com/

watch?v=YzvHEBm6VZsTop 10 Pravila kompozicije fotografije: http://www.photographymad.com/pages/

view/10-top-photography-composition-rulesNPPA Etiki kodeks za foto novinarstvo: https://nppa.org/code_of_ethicsCentar za novinarstvo - Etika: http://journalismethics.info/online_journalism_ethics/photojournalism.htmPravila etike u fotonovinarstvu: http://lens.blogs.nytimes.com/2015/02/17/world-

press-photo-manipulation-ethics-of-digital-photojournalism/?_r=09 savjeta za kompoziciju fotografije od Steve McCurry (Video): https://www.

youtube.com/watch?v=7ZVyNjKSr0M&feature=youtu.be5 kljunih savjeta za savrenu lokaciju za portret: http://www.photographymad.

com/pages/view/5-keys-to-finding-the-perfect-portrait-location10 injenica za osvjetljenje fotografije koje treba znati: http://www.popphoto.com/

gallery/top-10-photography-lighting-facts-you-should-know4 najbolje vrste prirodog svjetla za vau fotografiju: http://mcpactions.

com/2011/01/17/the-4-best-types-of-natural-light-for-your-photography/

59

Prirodno svjetlo u fotografiji: http://www.cambridgeincolour.com/tutorials/natural-light-photography.htm

Zlatni sat u fotografiji: http://www.photographymad.com/pages/view/the-golden-hour-in-photography

Fotografisanje kapi vode: http://www.photographymad.com/pages/view/photographing-water-drop

Korienje fiksiranja fokusa na vaoj digitalnoj kameri: http://www.photographymad.com/pages/view/using-focus-lock-on-your-digital-camera

3 najbolja filtera za fotografije pejzaa: http://www.photographymad.com/pages/view/the-3-best-lens-filters-for-landscape-photography

Shutter Speed: Prirunik za poetnike: http://www.photographymad.com/pages/view/shutter-speed-a-beginners-guide

Mladi Eko-reporteri - Osnove izrade video priloga (video) https://www.youtube.com/watch?v=bTT_TZpeNCw

Smjernice za spoljanje osvjetljenje sa with Stephen Schweickart: https://www.youtube.com/watch?v=XCyhishRvjU

Osvjetljavanje ljudskih lica sa Stephen Schweickart: https://www.youtube.com/watch?v=PzKNpejsdSs

Top 10 savjeta za Video: http://www.desktop-documentaries.com/videography-tips.html

10 savjeta za mlade reisere: http://www.donalforeman.com/writing/freshadvice.html

10 Velikih greaka koje prave reiseri dokumentarnog filma: http://www.raindance.org/10-big-mistakes-documentary-makers-make/

DIO IIIMladi Eko-reporteri Facebook:https://www.facebook.com/pages/Young-Reporters-

for-the-Environment/294691627215114?fref=tsMladi Eko-reporteri Twitter: https://twitter.com/YREIntMladi Eko Reporteri YouTube Channel: https://www.youtube.com/user/

YREInternational DIO IVYouTube Audio Biblioteka: https://www.youtube.com/audiolibrary/musicNacionalni operateri Programa Mladi Eko-reporteri: http://www.youngreporters.org/menu/contacts/national

Fondacija za ekoloku edukaciju (FEE) je nevladina neprofitna organizacija koja promovie odrivi razvoj kroz obrazovanje o zatiti ivotne sredine. FEE je meunarodna krovna organizacija sa jed