Dorotea Burčul JMBAG: 000904913

Smjer: marketing 

Jelena Čović JMBAG: 011503419

Smjer: marketing

klaster je povezivanje više poslovnih subjekata iz neke gospodarske grane

kooperacija koja ima cilj poboljšati poslovanje

dovodi do povećanja konkurentnosti u nekoj zemlji, povećanja zaposlenosti, međusobnog povjerenja te općeg rasta i razvoja gospodarstva

klaster predstavlja ključan pojam za razvojne inicijative

model umrežavanja poduzeća gdje se na fleksibilan način pokreće razvoj malih i srednjih poduzeća te se tako istovremeno potiče i ekonomski razvoj na lokalnoj i regionalnoj razini

kreću se u rasponu grada, regije, države ili čak i mreže susjednih država

Razlikujemo : horizontalne klastere , vertikalne klastere , regionalne klastere, klasteri u branši, poduzetnički klasteri, međunarodni klasteri itd.

nastaju ili da poticaj za njihovo osnivanje dolazi od poslovnog sektora (po principu bottom-up) ili da poticaj dolazi od države (po principu top-down)

u Hrvatskoj,većinom su osnovani u razdoblju od 2006. do 2009. godine

GRAFIKON : Godina osnivanja klastera

Izvor: Istraživanje, Klasteri u Republici Hrvatskoj, 2009

najveći poticaj za osnivanje klastera dale su tvrtke članice, zatim Vlada RH, potpore poduzetničke institucije, udruge poslodavaca te lokalna samouprava

razlozi za udruženje poduzeća u klastere su povećanje konkurentnosti proizvoda na domaćem i inozemnom tržištu, bolje korištenje domaćih resursa, iniciranje suradnje između tvrtki , brže unapređenje dizajna, uvođenje novih tehnologija, brandiranje proizvoda i dobivanje certifikata

iskustvo je pokazalo da privatni i javni sektor trebaju surađivati, ali i da poboljšanje suradnje među poduzećima jača njihovu konkurentsku sposobnost

razmjenom iskustava poduzeća mogu mnogo naučiti jedna od drugih, a i radom u grupi lakše si mogu priuštiti pomoć stručnjaka, primjerice za marketing, dizajn, tehnologiju itd.

Klaster- gomila, grozd, hrpa, mnoštvo Osnovnu organizacijsku jedinicu klastera

predstavlja jedna autonomna jedinica koju čini 30- 50 osoba iz različitih disciplina

Više osnovnih klastera čini klaster višeg reda (grad- regija- država)

Organizaciju karakterizira fleksibilnost; pojedinci nemaju nadređenog nego odgovaraju klasteru kao cjelini

Obično se na čelu klastera nalazi klaster management ili predstavnici poduzeća članica

Klasterom mogu upravljati i predstavnici središnje ili lokalne vlasti i sveučilišni predstavnici

Najvažniji izvor financiranja klastera su članarine i potpore središnje vlasti

Ostali načini financiranja su vlastiti komercijalni projekti, potpora lokalne samouprave te financiranje iz fondova Europske unije

Razvoj klastera predstavlja ključan model tehnološke i industrijske organizacije u prvom redu malih i srednjih poduzeća, temeljem koje poduzeća ostvaruju visoku razinu produktivnosti i inovativnosti i doprinose podizanju razine konkurentnosti regije u kojoj se nalaze

U Hrvatskoj je uočljiva nedovoljna razvijenost strukturnih preduvjeta za razvoj klastera, izuzetak predstavlja grad Zagreb.

Razvoj klastera nužno je poticati jer razvijenost klastera na razini regija promiče kulturu poduzetništva, privlači strana poduzeća, povećava konkurentnost poduzeća, inovacijske sposobnosti te promiče suradnju

Mjerenjem pomoću indeksa globalne konkurentnosti, stupanj razvoja klastera u Hrvatskoj se našao na 106. mjestu što predstavlja ograničenje konkurentnosti Hrvatske

U izgradnji klastera razlikujemo dva modela “Top down” model karakterističan je za tranzicijske

zemlje Država potiče inicijativu za stvaranje klastera od vrha

prema dnu i u proces uključuje odgovarajuće institucije

“Bottom up”- poticaj za stvaranje klastera dolazi od poslovnog sektora, a uloga države ograničuje se na moderatora

Ovaj model razvija se u zapadnoj Europi

Na razvoj klastera utječe skup politika (regionalna, industrijska, politika poticanja inovacija itd.)

Vrste i sadržaji klaster politika značajno se razlikuju od zemlje do zemlje no ipak razlikujemo tri tipa unutar klaster politika

Prvi tip bavi se jačanjem klasterskih odnosa na tri razine (industrija- istraživačke institucije- državne agencije)

Drugi tip je usmjeren na istraživanje i razvoj kroz međusobnu suradnju

Treći tip koncentriran je na poticanje poslovne suradnje između poduzeća bez obzira provodi li se suradnja na horizontalnoj ili vertikalnoj razini

Klasteru pristupaju poduzeća koja su prepoznala mogućnosti za svoj poslovni uspjeh kroz povećanje konkurentnosti, povećanje izvoza, efikasnije korištenje resursa, povezivanje s fondovima za financiranje, obuku i obrazovanje

S obzirom da klasteri usko surađuju s vladom, poduzeća dobivaju mogućnost utjecaja na zakonodavne okvire poslovanja i otklanjanja administrativnih i drugih barijera

Klasteri se smatraju neophodnim u budućnosti te se predviđa da će se 40% svjetskog poslovanja odvijati u nekom od oblika strateških saveza