prezentacija skipera

of 21 /21
Boat leader category. C (30BRT) Krešimir Zuban prof. +385918935430 [email protected]

Author: kresimir-zuban

Post on 13-Jul-2015

237 views

Category:

Documents


2 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • Boat leader category. C (30BRT)Kreimir Zuban prof. [email protected]

  • Introduction to teaching material

    Teaching topics

    NavigationMotorism and protective measuresMarine, meteorology, regulations and first aidManeuvering and Preventing Collisions at SeaMaritime radiotelephone serviceSafety at sea

  • 1. Navigation Navigation is the skill and science keeping the ship the best way from one place to another.

    Maritime Navigation, depending on where it is performed, is divided into coastal, ocean and polar.

    charts: General, exchange, coastal maps and plans.

    Considering the method of determining the ship's position on terrestrial, electronic navigation and astronomy.

  • Terrestrial and coastal navigation as the name suggests is applied in the navigation along the coast and islands without using terrestrial ( earthly ) objects to determine the ship's position . In this regard, it is crucial to navigation at sea or proper identification of striking buildings on the land and finding them on the map.

    Aggregate navigation applies in conditions when we are unable to determine the exact position of the ship. Based on the known elements of navigation; course, speed, and the influence of ocean currents and wind. In aggregate navigation is crucial as soon as possible to determine the exact position of the ship or boat using the terrestrial or astronomical navigation to then corrected way is if there is a drift.

    Celestial navigation is applied to the open water (ocean) or when we are too far from the shore so it is not possible to reliably determine its peripheral part due to the curvature of the earth. To obtain a position using the celestial bodies; sun, moon and stars.

  • GEOGRAPHICAL COORDINATES Latitude () is a geographic coordinate that specifies the north-south position of a point on the Earth's surface. Latitude is an angle which ranges from 0 at the Equator to 90 (North or South) at the poles. Lines of constant latitude, or parallels, run eastwest as circles parallel to the equator. Latitude is used together with longitude to specify the precise location of features on the surface of the Earth. Longitude () is a geographic coordinate that specifies the east-west position of a point on the Earth's surface. It is an angular measurement, the Prime Meridian, which passes through the Royal Observatory, Greenwich, England, was intended to establish the position of zero degrees longitudeThe longitude of other places was to be measured as the angle east or west from the Prime Meridian, ranging from 0 at the Prime Meridian to +180 eastward and 180 westward

  • ORIJENTACIJA NA MORURavnina koja stoji okomito na vertikalni pravac zove se horizont. U navigaciji razlikujemo sljedece vrste horizonta i to:- horizont oka- geometrijski horizont- morski horizont- radarski horizont- astronomski horizontHorizont oka je zamiljena horizontalna ravnina koja prolazi kroz oko promatraca a stoji okomito na vertikalni pravac. iru primjenu nalazi u astronomskoj navigaciji.Obzor ili horizont je prividna krunica u kojoj se na otvorenom moru nebo prividno sastaje sa morem,ako se unutar nje nalazi otok ili dio obale tada ga nazivamo obalni obzor. Radijus morskog horizonta(udaljenost od toke promatraa) ovisi o visini oka promatraa koja je zbog loma svjetlosti (zemaljske refrakcije) poveana.

  • . Kurs (K) je kut izmedu uzdunice broda i sjevernog kraja meridijana (sjeverojunice). Mjeri se u stupnjevima te moe imati vrednost od 0 do 360. Azimut (w) je kut izmedu sjeverojunice i zamiljenog pramca koji ide iz oka promatraca na neki objekat. Mjeri se u stupnjevima i moe imati vrednost od 0 do 360. Pramcani kut je kut izmedu uzdunice broda i zamiljenog pravca koji ide od oka promatraca na neki objekat. Obicno se mjeri od uzdunice broda preko desne strane te moe imati vrijednost od 0 do 360, ili od uzdunice broda preko desne ili lijeve strane kojom prilikom vrijednost moe biti od 0 do 180(Lo).

  • Navigacijske karte: generalne, kursne , obalne i karte planovi.Generalna karta prikazuje itave oceane i mora sa pripadajuim dijelovima obale i otoka, a od podvodnih opasnosti samo one usamljene usred puine dok su obalne opasnosti generalizirane. Izraene su u mjerilu od 1:4500000 do 1:6000000

    Kursna karta moe biti upotrijebljena i kao generalna i za neposredno voenje navigacije izvan ueg obalnog podruja. Na tim su kartama oznaene najvanije orijentacijske toke i vanija pomorska svjetla. Izraene su u mjerilu od 1:1000000 do 1:500000.

    Obalna karta prikazuje manji obalni dio kao jedinstvenu navigacijsku cjelinu i osnovno je navigacijsko pomagalo u obalnoj plovidbi. Na njima su unijete sve opasnosti za plovidbu ma koliko bile malene, a izrauju se u mjerilu od 1:50000 do 1:100000.Karte-planovi prikazuju neki ogranieni predio od posebnog znaenja za sigurnost plovidbe i na njima su prikazani svi i najsitniji detalji, a njezin hidrografski dio je osobito detaljno prikazan (dubine su ponekad izraene i u decimetrima). Zbog toga su to karte krupnijeg mjerila, ne sitnijeg od 1:50000.

  • Pomone karte svojim sadrajem i posebnom konstrukcijom omoguavaju grafiko rjeavanje pojedinih zadataka vanih za sigurnost plovidbe, a meu vanijima su:Radarska karta omoguava laku orijentaciju i identifikaciju opaenih objekata pri upotrebi radara.

    Bijele ili radne karte su karte oceanskih podruja na kojima je samo ucrtana Merkatorova kartografska mrea. Upotrebljavaju se za ucrtavanje astronomske pozicije broda i za voenje zbrojene navigacije na otvorenom moru. Svaka pojedina karta ima ucrtane paralele razliitog pojasa zemljopisnih irina i meridijane bez stupanjskih oznaka to omoguava upotrebu karte na bilo kojoj zemljopisnoj duini.

    Informativne karte pruaju razne pomone podatke potrebne za navigaciju meu koje se ubrajaju; karte (atlasi) morskih struja; meteoroloke karte; karte stanja leda; peljarske karte koje daju sve meteoroloke, navigacijske i hidrografske podatke potrebne za sigurnost plovidbe uope, a posebno za izbor najpovoljnije rute i dr. U osnovni pribor za rad na karti spada: dva navigacijska trokuta, navigacijski estar, mekana olovka i gumica. Glavni princip u radu treba biti da se karta to manje oteuje, a naroito njen hidrografski dio kao bi mogla biti upotrijebljena vie puta Sve pomorske karte u Hrvatskoj izdaje Hrvatski hidrografski institut (HHI) iz Splita i merkatorove su konstrukcije.

  • Pomorske karte

    Karte prema svojoj projekciji mogu biti: Merkatorove, Gnomonske i Stereografske.Merkatorova karta je najzastupljenija u praktinoj navigaciji jer su paralele i meridijani paralelni i sijeku se pod kutom od 90 to rezultira time da je loksodroma (linija koja spaja dva mjesta na Zemaljskoj kugli na razliitim zemljopisnim irinama) prikazana pravcem, a vrijednosti kursova i azimuta istih su vrijednosti na svim zemljopisnim irinama.Gnomonske karte koriste se u oceanskoj navigaciji za prijenos ortodrome i odreivanje loksodromskih kursova i duina na Merkatorovu kartu (paralele i meridijani se ne sijeku pod kutom od 90).Stereografske karte koriste se pri navigaciji u visokim zemljopisnim irinama (iznad 70) gdje je Merkatorova karta neupotrebljiva a Gnomonska previe razvuena.

  • Elektronska karta je set pomorskih karata snimljenih na CD medij namijenjen uporabi na raunalu. U novije vrijeme razvojem elektronike osobna raunala sve vie nalaze svoju primjenu i u navigaciji. Na raunalu koje se u svrhu navigacije koristi na brodu, jahti ili brodici instaliran je program elektronskih karata podruja kojim plovimo, takvo raunalo prikljueno je na GPS ureaj koji omoguuje da u svakom trenutku po potrebi dobijemo poziciju brodice/jahte.

    Udaljenost je u navigaciji izraena u nautikim miljama i kabelima. Jedna nautika milja ima 1852 metra ili 10 kabela po 185,2 m.Jedna nautika milja na merkatorovoj karti jednaka je duini jedne minute zemljopisne irine.Brzina je u navigaciji izraena u vorovima iji je ekvivalent 1 nautika milja. Ako za jedan sat prevalimo 7 milja kaemo da plovimo brzinom od 7 vorova.

  • 1-strma obala; 2-grebenasta obala; 3-mulj pred obalom; 4-pijesak pred obalom; 5-kamenito dno; 6-reljef prikazan izohipsama; 7-reljef prikazan rafama; 8-reljefprikazan sjenanjem; 9-rijeka(potok); 10-okretni most; 11-most s visinom prolaza 15m; 12-trigonometrijska toka; 13-odreena toka (pozicija); 14-kota; 15-grad (mjesto); 16-signalni jarbol; 17-zvonik, uski toranj;18-kapelica; 19-spomenik; 20-utvrda; 21-tank za pogonsko gorivo; 22-crkva; 23-tank za vodu;24-ruevine; 25-dimnjak; 26-zdenac; 27-esma; 28-kula, toranj; 29-lukobran; 30-gat;31-drveni gat; 32-bitve za privez; 33-navoz; 34-zabranjeno podruje; 35-svjetlea plutaa; 36-poloaj pomorskog svjetla; 37-pomorsko svjetlo; 38-brod-svjetionik; 39-plutaa desne strane; 40plutaa lijeve strane; 41-plutaa za vez; 42-plutaa nad osamljenom opasnosti; 43-plutajua oznaka;44- usaena oznaka; 45-zidana oznaka; 46-kruni radiofar; 47-radarska stanica; 48-radiogoniometarska stanica; 49-radarski reflektor; 50-markantan radarski objekt; 51-hrid sa oznaenom visinom; 52-geben suh za niske vode (brojka oznauje visinu iznad hidrografskenule); 53-greben u razini hidrografske nule; 54-greben manje od 2m ispod hidrografske nule; 55i56-dubina iznad osamljenog grebena; 57-podrtina djelomino iznad vode; 58-podrtina iznad koje je dubina poznata; 59-opasna podrtina iznad koje je dubina manja od 20 m; 60-neopasna podrtina; 61-ostaci podrtine opasni za sidrenje; 62-podvodni stupovi; 63-granica kamenitog podruja; 64-pokriveni smjer i ruta; 65-preporuena ruta; 66-granica sektora pomorskog svjetla; 67-podvodni kabel; 68-podvodna cijev; 69-granica prostora za vojne vjebe; 70-baza za mjerenje brzine; 71-visina iznad hidrografske nule; 72-brojke redovne dubine; 73-izobata od 20 m; 74-izobata od 50 m; 79-izobata od 60 m; izobata od 80 m; 81-sidrite za velike brodove; 82- sidrite za male brodove; 83-zabranjeno sidrenje; M-mulj; -ljunak; k-koljke; K-kamen; T-trava; P-pijesak; Gr-greben; Hr-hrid; Pli-pliina.

  • Pomorska svjetla (svjetionici) mogu svijetliti razliitim bojama. Slovo "B" oznaava svjetlo bijele boje, "Z" zelene, "C" crvene, "" ute, itd.Luka svjetla smjetena su na ulazima ili prilazima lukama i obvezno se na lijevoj strani nalazi crveno, a na desnoj zeleno luko svjetlo, gledano s morske strane, tj. prema ulazu u luku. Svako pomorsko svjetlo ima svoju karakteristiku po kojoj ga lako i jednostavno moemo prepoznati i ne smijemo se dovesti u situaciju da zamijenimo svjetla, . Stoga karakteristiku pomorskog svjetla valja znati dobro oitati, tj. prepoznati ga kako svijetli. Sama karakteristika sadri:. B Bl (2) 5s 16m 7MB slovo koje oznaava boju svjetlaBl nain svijetljenja (bljesak)(2) broj u zagradama oznaava bljeskove u grupi5s period u sekundama16m visinu svjetla iznad mora u metrima7M domet svjetla u nautikim miljamaita se: Bijeli bljesak, dva bljeska u grupi (redom), svakih pet sekundi (svakog prvog bljeska), esnaest metara iznad povrine mora, vidljivo na sedam nautikih milja. U ovom sluaju period tame izmeu zadnjeg svjetla u grupi i prvoga u nizu traje 2 (dvije) sekunde. Ako je uz slovo "B" dodano jo neko, npr. "C" onda to znai da svjetionik svijetli bijelim i crvenim svjetlom u sektorima, druga brojka dometa u miljama oznaavati e domet drugog svjetla.

  • B izo 4s l2m 6Mita se: Bijelo izofazno svjetlo, svake etiri sekunde, dvanaest metara iznad mora, dometa est milja.Izofazno znai jednako trajanje svjetla i tame u jednom periodu ( u naem sluaju svjetlo e trajati dvije sekunde, tama takoer dvije sekunde i tako redom ).Kratica "Pot" oznaava sektor potamnjenja nekog pomorskog svjetla , a oznaen je s najmanje dvije isprekidane linije.Sve podmorske instalacije poloene su na morskom dnu i ucrtane na kartu, pa je stoga na mjestima gdje se nalaze zabranjeno: sidrenje, koarenje i obavljanje bilo kojih slinih radnji koje bi mogle dovesti do oteenja instalacija. Po nalogu kapetanije na svakom ulazu i izlazu instalacije iz mora, mora se postaviti bijela ploa odgovarajue veliine na kojoj je ucrtano crno sidro okrenuto naopako koje oznaava zabranu sidrenja.Kratica "V pl." znai vidi plan. Plan prikazuje malo podruje , dio karte vaan za plovidbu, kojem je razmjer po deset ili vie puta manji od razmjera karte . Najee je ucrtan na kopnenom dijelu pomorske karte tamo gdje nema nikakvih podataka vanih za navigaciju. Za manji razmjer kaemo da je krupniji, to znai da je karta bogatija podacima vanim za navigaciju

  • Plovni putovi i balisaa (pomorska signalizacija). U smislu sigurnosti plovidbe, a naroito pojedine plovne putove, potrebno je oznaiti posebnim sredstvima koja upozoravaju na opasnost izmeu kojih razlikujemo: optika sredstva, zvuna sredstva i elektronike ureaje.Optika sredstva dijelimo na: pasivna (razne plutae i oznake po danu) i aktivna (pomorska svjetla po noi).Zvuna sredstva su sirene i zvona koji slue kao pomona sredstva u uvjetima loe vidljivosti i postavljaju se u sklopu optikih sredstava.Elektronika sredstva obuhvaaju: radio farove, radiozvune plutae, radarske farove i radarske kutne reflektore. Radio farovi rade na odreenim frekvencijama koje lociramo uz pomo radiogoniometra i tako dobijemo njihov smjer u odnosu na kurs broda. Radarski farovi su ureaji koji kada ih zahvati radarski snop na radarskom ekranu ocrtavaju skup crtica i na taj nain jasno iscrtavaju svoju poziciju na radaru.

  • Oznake lateralnog (bonog) sustava oznaavaju lijevu i desnu stranu sigurnog plovnog puta u odnosu na kurs plovidbe. U kanalima koji teku usporedo sa obalom strane se odreuju prema plovidbi u sjeverozapadnom kursu. Ako plovni put slijedi kopno strane su odreene smjerom plovidbe koji odgovara okretanju kazaljke na satu. U rijekama plovnim za pomorske brodove strane se odreuju prema uzvodnoj plovidbi.Oznake kardinalnog sustava oznaavaju sigurnu stranu (kvadrant) odnosno najdublju vodu kojom treba ploviti. Postavljaju se na jednom ili vie rubova opasnog prostora i nose naziv po kvadrantu u kojem se nalaze. Sam naziv oznake ukazuje na stranu obzora sa koje valja opasnost zaobii bez obzira na smjer plovidbe.Oznaka usamljene opasnosti oblika je poluvaljka sa stupom ili motkom, obojena crnim i crvenim vodoravnim prugama. Vrni znak je par kugli postavljenih u okomicu jedna povie druge, moe imati i svjetlo (bijeli bljeskovi, dva u grupi). Oznaava da se uokolo nje moe slobodno ploviti.Oznaka sigurnosti ukazuje na sigurne okolne vode, a oznaavaju i sredinu plovnog puta odnosno kanala. Imaju oblik kugle ili poluvaljka sa stupom ili motkom i obojene su crno-bijelim okomitim prugama.Oznakom nove opasnosti oznaava se opasnost koja nije oznaena na navigacijskoj karti i unesena u prirunike za plovidbu

  • POMORSKI POJMOVI

    Brodski magnetski kompas je naprava koja izvan utjecaja feromagnetskih predmeta pokazuje smjer magnetskog meridijana, a na magnetsku iglu kompasa Zemlja djeluje kao jedan veliki magnet. Kompas na brodu ili brodici slui za orijentaciju i za odravanje kursa plovidbe.Magnetska varijacija (var) otklanja iglu magnetskog kompasa od meridijana pravog zbog utjecaja zemaljskog magnetizma. Magnetske silnice koje okruuju Zemlju i spajaju sjeverni i juni magnetni pol zovu se magnetski meridijani. Poto se magnetski polovi Zemlje ne podudaraju sa pravima tako se ni magnetski meridijani ne poklapaju sa pravima. Kut to ga zatvara magnetski meridijan sa meridijanom pravim zove se magnetska varijacija koja zbog nestalnosti magnetskih polova na svim podrujima na Zemlji nije istog predznaka i intenziteta.Devijacija () otklanja iglu magnetskog kompasa od meridijana magnetskog zbog utjecaja brodskog magnetizma, koji je uvjetovan gradnjom broda (odnosi se na metalne brodove i brodice kao i na drvene i plastine na koje je ugraena vea koliina eline opreme)Vrijednost devijacije dobivamo iz tablice devijacije kojuizrauje HRB

  • Pozicija brodice/jahte ili bilo koje toke na Zemlji odreena je sa dvije koordinate, zemljopisnom irinom i duinom, ije vrijednosti izraavamo u stupnjevima, minutama i desetinama minute. Jedan stupanj na pomorskoj karti (bilo irine ili duine) ima 60 minuta, a jedna minuta ima 60 sekundi. Pozicija se moe izraziti i pomou smjera i udaljenosti od nekog poznatog objekta, npr. Moemo kazati da se od nekog otoka ili svjetionika ili neke druge poznate toke na karti nalazimo jugo-zapadno (SW ili u azimutu od 45) na udaljenosti od 3,5 nautike milje.

    Pozicija brodice/jahte istodobnim opaanjem dva ili vie objekata.Izmjere se jedan za drugim kompasni azimuti koji se pretvore u prave te ucrtaju na kartu, sjecite linija dvaju azimuta daje poziciju brodice/jahte. Isto moe biti napravljeno i sa tri azimuta, a pozicija brodice/jahte je sredite tako dobivenog trokuta.

    Pozicija broda, brodice ili jahte u razmaku vremena.Snimi se jadan objekt u razmaku veeg vremenskog perioda (od 0,5 1 sat) tako da njegovi azimuti presijecaju kurs dva puta. Na osnovu poznate brzine brodice/jahte izrauna se prevaljeni put u vremenu proteklom izmeu dva snimanja, a potom azimut prvog snimanja prebacimo paralelno po kursu za vrijednost prevaljenog puta (u miljama). Sjecite azimuta drugog snimanja i prenesenog azimuta je toka nae pozicije.