primjena its-a u intermodalnom transportu

8/17/2019 Primjena ITS-A u Intermodalnom Transportu

1/25

UNIVERZITET U SARAJEVUFAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA:Multimodalni transport

TEMA RADA:Primjena ITS-a u intermodalnom transportu

PREDMETNI NASTAVNIK: STUDENT:Prof. dr. Fadila Kiso Begović Elmir ASISTENT: Sarajlić Tari M!. "ipl. ing. Samira #a$anović

"atum: %&.'%.('%).god.


2/25

SadržajUVOD..............................................................................................................41. PRIMJENA ITS-a U INTERMODALNOM TRANSPORTU....................................5

1.1. Intermodalni tran !ort.........................................................................51.". Inteli#entni tran !ortni i temi $ITS%....................................................&1.'. De(niran)e o no*ni+ !o)mo*a ITS-a.....................................................,1.4. Po)am i *r te mo ilno ti.....................................................................11.5. Ra/lo/i /a 0*o en)e i ra/*o) ITS-a......................................................1"1.&. Odre i*an)e adr2a)a3 o! e#a i do e#a !o)ma ITS-a..........................1'

". O e i*ane ori ti od 0*o en)a ITS...........................................................14".1. Po*e6an)e !roto no ti........................................................................14

".". Po*e6an)e i#0rno ti 0 ao ra6a)0.....................................................14".'. Nad/iran)e i /a7tita o oli7a.................................................................14".4. Prod0 ti*no t i o!erati*na e( a no t................................................15".5. 8om9or /a ori ni e............................................................................15

'. S07tina i /na a) intermodali/ma 0 tran !ort0..........................................15'.1. Elementi i tema om ino*ano# tran !orta......................................15

'.1.1. Terminali i lo#i ti i :entri............................................................1&'.1.". Sao ra6a)ni:e /a me 0 o no !o*e/i*an)e terminala i lo#i ti i+

:entara...................................................................................................1&'.1.'. Sao ra6a)ni:e o! l02ni+ !odr0 )a terminala................................1,'.1.4. Tran !ortna red t*a i intermodalne tran !ortne )edini:e $ITJ%....1,'.1.5. Telemat a in9ra tr0 t0ra............................................................1,'.1.&. M0ltimodalni o!eratori $MTO%......................................................1;'.1.,. O no*ne te+nolo#i)e om ino*ano# $inte#ralno#% tran !orta.....1;

'.1. 8on:e!t ra/*o)a ITS-a........................................................................1<'.". O *ir /a ra/*o) ITS-a.......................................................................... 1<'.'. 8oordina:i)a ra/*o)a ITS-a..................................................................1<'.4. Si tem i !ri t0! ra/*o)0 ITS-a..........................................................1<'.5. Te+ni i on:e!t ITS-a........................................................................"'.&. 8l)0 ne te+nolo#i)e ITS-a...................................................................."

4. MO=U>A ITS RJE?ENJA I IMPLEMENTA@IJA................................................"14.1. De(niran)e ITS-a................................................................................."14.". Mo#06a ITS r)e7en)a..........................................................................."1

4.".1. Inteli#entni teret.......................................................................... "14.".".Po*e6an)e i#0rno ti 0/ !omo6 ITS-a............................................""

(


3/25

4.".'.Im!lementa:i)a r)e7en)a................................................................""A8LJUBA8................................................................................................... "4

LITERATURA.................................................................................................."5

UVOD

&


4/25

Kro* ovaj seminar i rad po u+at ćemo o$jasniti primjenu inteligentni, transportni,sistema oje imaju *a ilj po$olj+ati intermodalni transport u* primjenu

omuni a ijs i, i informa ijs i te,nologija ao i primjenu Evrops og on eptaintermodali*ma njegove pro$lema i iljeve te općenito ra*voj inteligentni transportnisistema u $udućnosti. Seminars i rad sadr/i informa ije o intermodalnom transportu

inteligentnim transportnim sistemima te prednosti ori+tenja inteligentni, transportni,sistema ra*lo*i *a uvo0enje. Me0unarodni om$inovani transport već danas ostvaruje*na1ajne re*ultate i stalno povećava svoje u1e+će u tr/i+tu transportni, usluga ove vrste.2 $udućnosti tre$a da se omogući nastavljanje ra*voja i reali*a ija ovog vida transportau veli im to ovima ro$ne ra*mjene u Evropi i svijetu. "anas se u svijetu sve veća pa/nja posvećuje ra*voju i standardi*a iji intermodalnog 3 om$inovanog4 transporta.Kao i sva a grana transporta i intermodalni transport ima svoje prednosti i nedostat e+to ćemo detaljno o$jasniti u seminars om radu. 5a reali*a iju intermodalnogtransporta najva/nije je vrijeme a potom ijena +to predstavlja dvije osnovne

omponente *a valitetnu uslugu. Inteligentnim transportnim sistemima se s raćujevrijeme transporta ao na$itniji fa tor *a valitetno i*vr+enje transporta a *atim i ostale prednosti o ćemo vi+e govoriti u nastav u. 6a*vojem i dolas om novi, te,nologija natr/i+te uvjetuje +iro u primjenu ITS-a +to prou*ro uje pro+irenje inteligentnogtransportnog sistema u ra*li1itim pogledima i sferama a o intermodalnog ta o i

jelo upnog sao$raćajnog sistema.

1. PRIMJENA ITS-a U INTERMODALNOM TRANSPORTU

7


5/25

1.1. Intermodalni tran !ort

Intermodalni transport je ta av o$li te,nologije gdje se prijevo* ro$e o$avljaupotre$om dva savremena i odgovarajuća prijevo*na sredstva i* dvije ra*li1itesao$raćajne grane pri 1emu je jedno prijevo*no sredstvo *ajedno sa svojim teretom postalo teret drugom prijevo*nom sredstvu i* druge prometne grane s tim da setransportni pro es odvija i*me0u najmanje dvije dr/ave.

8va av transport se po1eo primjenjivati 9'-i, godina (' vije . 2 po1et u je $io po*nat pod na*ivom multimodalni transport. Kao i sva i drugi o$li prijevo*a ta o iovaj mora imati definiranu prijevo*nu ispravu ta isprava je FI!T!-ina% FB ( teretni a*a intermodalni transport. ;eoma $itan dio intermodalnog transporta je podu*etni intermodalnog prijevo*a oji organi*ira ijelo upni prijevo*ni pro es. ;a/no je da je podu*etni dovoljno stru1an te da ima potre$nu organi*a ijs u sposo$nost a o $i pro es prijevo* apro+ao $e* du/i, *astoja i pro$lema. Intermodalni transport o$jedinjujevi+e sao$raćajni, grana potre$na je odgovarajuća infrastru tura ta1nije logisti1 i entriali i te,ni1 a podr+ a te opreme. ogisti1 i entri predstavljaju 1vori+ta ojima seodvija utovar i istovar IT2 3Intermodalni, transportni, jedini a4 i naj1e+će suspe ijali*irani. estovni ;odeni transport transport

SPE>I?! I5I6!Shema 1. Logistički centar

8snovna oso$ina intermodalnog transporta je da se *a prijevo* oriste standardi*irani pa etni palete ontejneri i i*mjenjivi transportni sudovi.

1 9r. Cederation Internationale de A o:iation de Tran itaire et A imile

" CIATA ill o9 Ladin#

)

T


6/25

Prednosti intermodalnog transporta su :-


7/25

Transportna profesija oja planira ra*voj ITS-a mora po*navati mogućnosti novi,te,nologija na nji,ovoj fun ionalnoj ra*ini. 5a ispunjavanje orisni, fun ija ITSte,nologija *a,tijeva pove*ivanje sa drugim sudioni ama u informa ionom lan u oji pove*uju transportni sistem sa orisni ima *a pri upljanje podata a o$radu podata a

omuni a ioni sistem prijenosa podata a distri$u iju informa ija i ori+tenje

informa ija.

1.&. De'niranje o no(ni) !ojmo(a ITS-a

Inteligentni transportni sistemi 3ITS4 o$u,vataju +iro o podru1je novi, alata *aupravljanje transportnim mre/ama ao do$ri servisi *a putni e. ITS alati se *asnivajuna tri lju1na pojma:

- informa ija- omuni a ije i- integra ija.Informa ija je re*ultat o$rade manipula ije i organi*iranja podata a na na1in oji

dodaje*nanje primatelju.Komuni a ije predstavljaju pro es ra*mjene informa ija pre oodre0enog omuni a ijs og sistema. Sva a informa ija se sastoji od jednog ili vise podata a. Podata predstavlja logisti1 u ijelinu oju smo primili osjetilima oja sama*a se$e ne mora imati ne o *na1enje. Kada podat u pru/imo ne o *na1enje on postajeinforma ija ili dio informa ije. Informa iju u onte stu ITS-a mo/emo definirati aos up o$ra0eni, podata a ojima je dodijeljeno ne o *na1enje. Informa ije mogu $iti :%. Istinite

- va/ne- manje va/ne- neva/ne

(.


8/25

minuta4 oriste se on epti neurons e mre/e do se *a dugoro1na predvi0anja oriste,euristi1 e metode. 6a*li1ita vremens a priroda informa ija o sao$raćajnom sistemu pri a*ana je na sli i.

Slika 1. Utjecaj ITS na odvijanja prometa i obavljanje transporta

Pri upljanje o$rada integriranje podata a i informa ijama je sadr/aj ITS-a. ITSalati su u mogućnosti $olje informirati $olje oordinirati i pru/iti podr+ uinteligentnom odlu1ivanju *a organe vlasti operatore i individualne putni e.Ia o su mnoge te,nologije ra*vijene *a ori+tenje na sao$raćajni a ITS se *asniva namnogim dis iplinama te ga mo/emo posmatrati ao i+o$ran oji po riva +iro o podru1je transportni, sistema 3>,en and Pedersen %DDC4. ;remens i promjenljiviadaptivni sistem upravljanja sao$raćajnim signalima ao +to su S>88T %D9( S>!TS%D9( su rani o$li i ITS-a. ;i+e apli a ija oje se danas oriste ao +to su adaptivnoupravljanje retanjem vo*ila oji automats i prilago0ava $r*inu vo*ila ojaomogućava sigurno rastojanje i*me0u vo*ila mo/e se na$aviti na tr/i+tu. "inami1 oupravljanje na ruti u* preporu1ivanje vo*a1u optimalne rute prema danom odredi+tu*asniva se na postojećim i pret,odnom stanju prometni e i prometni, uvjeta +to predstavlja jedno podru1je primjene ITS-a ia o mo/e proći vi+e godina prije negodo$ijemo dinami1 o upravljanje rutom *a opće ori+tenje jer ono podra*umijeva

omple sno pri upljanje podata a i ra*voj omple sni, omuni a ija. S druge strane prijevo* ro$e *na1ajno raste u vi+emodalnom o ru/enju oje oristi automats i sistemotpreme i lo iranja ro$e u intermodalnim transportnim opera ijama oje *a,tijevaju

podr+ u ITS servisa. 2 o viru ITS-a ra*vijaju se inteligentna vo*ila inteligentne prometni e $e/i1ne pametne arti e *a plaćanje estarine dinami1 i naviga ijs i

9


9/25

sistem adaptivni sistemi semafori*irani, ras ri/ja u1in ovitiji javni prijevo* $r*adistri$u ija po+ilja a podr/ana internetom automats o javljanje i po*i ioniranje vo*ilau ne*godi $iometrijs i sistem *a+tite putni a itd.

Profesor Kan >,en& je definirao inteligentne transportne sisteme ao : primjenu

informa ioni, i tele omuni a ijs i, te,nologija u planiranju i upravljanju sao$raćajnimsistemom. Profesor I. Bo+nja 7 e definirao ITS: ITS je upravlja1 a ,olisti1 a i informa ijs oA

omuni a ijs a 3 i$ernets a4 nadgradnja lasi1nog sistema sao$raćaja i transportaojim se posti/e *natno po$olj+anje performansi odvijanje sao$raćaja u1in ovitiji

transport putni a i ro$a po$olj+anje sigurnosti u sao$raćaju udo$nost i *a+tita putni amanja one1i+ćenja o oli+a itd.

ITS fun ionalnosti se nadogra0uju na lasi1ne fun ije transportnog i sao$raćajnogsistema ta o da se stvaraju novi vidovi i prostori u rje+avanju pro$lema a o je to pi a*ano na sli i (.

Slika 2.

1.*. Pojam i (r te mo+ilno ti

Pojam mo$ilnosti mo$ilit se danas oristi u ra*li1itim podru1jima pa je stoga potre$no pre i*nije odrediti sadr/aj ovog pojma. 6ije1 mo$ilnost potje1e od latins e

' ' 8arl @+en 3P I Intelli#ent Tran !ortation SF tem AGarene 3 Seminar3Seo0l3 1


10/25

rije i mo$ilitas oja o*na1ava sposo$nost retanja ili stvarnog premje+tanja. Pola*ećiod sveo$u,vatnog *na1enja mo$ilnosti mo/emo ra*li ovati osnovne tri ategorijemo$ilnosti :

%. geografs a ili fi*i1 a mo$ilnost(. intele tualna ili mentalna mo$ilnost&. dru+tvena mo$ilnost

Intele tualna mo$ilnost se odnosi na mentalnu i intele tualnu sposo$nost i spremnost na prilago0avanje i promjenu. "ru+tvena mo$ilnost u lju1uje promjene dru+tvenog statusai*me0u genera ija ili pojedini, slojeva dru+tva. Geografs a mo$ilnost o*na1ava fi*i1 o

retanje ljudi i ro$a u geografs om prostoru. S jedne strane ona opisuje me0uregionalnui me0unarodno retanje 3prostorna mo$ilnost4 a s druge strane vi+e ili manje

ontinuiranu promjenu lo a ije sa ili $e* prometni, sredstava 3transportna mo$ilnost4.Postoje ne e va/ne ra*li e ve*ane *a transportnu mo$ilnost . Prvo poten ijalna istvarna mo$ilnost mogu $iti ra*li1ite. Stvarna mo$ilnost o$u,vata stvarno ili reali*irano

retanje. Poten ijalna mo$ilnost se odnosi na mogućnost promjene lo a ije.Poten ijalna mo$ilnost se mo/e pri a*ati ori+tenjem o$je tivni, riterija ao +to su na primjer dostupnost transportne ponude. 6a*vojem tele omuni a ione i informa ionete,nologije omuni a ija i intera ija i*me0u ljudi se mo/e po$olj+ati ro* virtualnustvarnost . Pojam prometa i transporta je us o pove*an sa pojmom mo$ilnosti.

Slika 3. Koncept saobra ajne i transportne mobilnosti Model oji je pri a*an na sli i po a*uje ovisnost prometne i transportne mo$ilnostii njen utje aj i odnos prema: ra*ini e onoms og ra*voja te,nolo+ oj ra*ini ulturnimo$ilje/jima politi1 om o ru/enju s io-demografs im i *emljopisnim o$ilje/jima. "vasu temeljna pristupa u rje+avanju pro$lema odr/ive mo$ilnosti oji podra*umijevaju

%. upravljanje prometnom potra/njom oja podra*umijeva ori+tenje ra*li1iti,o$li a javnog prijevo*a 3 ijena par iranja ontrola pristupa opterećenimdijelovima prometne mre/e4

(. unapre0enje te,nologije oja podra*umijeva primjenu informa ioni, iomuni a ioni, te,nologija 3inteligentne transportne sisteme4 .

%'


11/25

2 pro esu ostvarivanja iljeva odr/ive mo$ilnosti potre$no je smanjiti negativneutje aje na promet i transport ro* alternativna rje+enja oja podra*umijevaju primjenuinforma ioni, i omuni a ioni, te,nologija 3u1enje na daljinu rad na daljinu i sl.4 ."osada+nja rje+enja *adovoljavanja transportne potra/nje uglavnom su $ila ogranićenana jedan o$li ili granu prometa $e* *adovoljavaju1eg sagledavanja prostora mogući,rje+enja i* druge grane. Ta av pristup je manje efe tivan i tre$a ga *amijeniti . 5amjenafi*i1 e mo$ilnosti virtualnom mo$ilno+ću je motivirana u+tedom vremena oje jeogranićen resurs. 6edi*ajniranje prometni, sistema i logisti1 i, pro esa moguće jeostvariti u dvije fa*e i to:

- 2 prvoj fa*i potre$no je ra*vijati i implementirati ITS u postojeće prometnesisteme oji će po$olj+ati postojeće sisteme i osigurati fi*i1 u mo$ilnost

- "ruga fa*a $i o$u,vatala mnogo +ire promjene u prometnom sistemu oje $io$u,vatale uvo0enje nove te,nologije u fi*i1 u i virtualnu mo$ilnost.

6edi*ajniranjem pristupa od fi*i1 e a virtualnoj mo$ilnosti osigurava se i*nala/enje

novi, rje+enja oja mogu *adovoljiti rastuće potre$e *a mo$ilno+ću i preu*eti efi asno pove*ivanje ljudi i apitala sa prometnim sistemom.

Slika !. "adovoljavanje transportne potra#nje p$tem %i&ičke i'ili virt$alne mobilnosti

Postojeće transportne te,nologije je te+ o prinuditi da odgovore rastu1im potre$ama*a mo$ilno+ću.


12/25

prometnom sistemu te ta o povećavaju efi asnost sigurnost i djelotvornost prometnogsistema.

1.,. Ra lo i a (o/enje i ra (oj ITS-a

6a*voj suvremeni, gradova prati stalni porast mo$ilnosti. To re*ultira stalnim rastomopterećenja prometne infrastru ture +to je pose$no i*ra0eno ro* porast opterećenja uur$anim podru1ima. Gradovi odgovaraju ovim i*a*ovima sa ra*li1itim prometnimstrategijama oje po u+avaju us laditi potra/nju oju prati porast mo$ilnosti sa*a,tjevima *a smanjenje sao$raćajnog *agu+enja i *astoja u sao$raćaju smanjenje+tetnog uti aja na o oli+ te osiguranje i sigurnost orisni a sao$raćajnog sistema. Sve jevi+e transportni, agen ija i administrativni, primjena ITS-a ojima se ot rivajumogućnosti a o ostvariti oristi od pove*ivanja transportne mre/e sa sistemima iorgani*a ijama. Koristi orisni a po rivaju +iro o podru1je ITS servisa oji su pri ladni *a jednostavno ori+tenje.

Potre$no je i*u1iti prirodu i podru1ja ITS alata i te,nologija oje se oriste u podru1jutransporta ao i fle si$ilnost sa ojom ovi alati mogu $iti ra*vijeni. Pri,vaćanje on epta ITS-a je riti1na ta1 a *a transportnu profesiju oja tre$a postićira*umijevanje i pro jenu oristi od primjene ITS-a +to će utje ati na njegov uspje+anra*voj.

Slika ( . Utjecaj ITS na odvijanje prometa i obavljanje transporta

Inteligentni transportni sistemi 3ITS4 su identifi irani ao jedan od presudni,me,ani*ama oji će transportnom sistemu omogućiti ispunjenje *a,tjeva oji se prednjega u $udućnosti $udu postavljali. ITS omogućuje informa ijs u transparentnostupravljivost i po$olj+an od*iv sao$raćajnog sistema 1ime on do$iva atri$uteinteligentnoga. !tri$ut inteligentni o*na1ava sposo$nost adaptivnog djelovanja u promjenljivim uvjetima i situa ijama pri 1emu je potre$no pri upiti dovoljno podata a io$raditi i, u realnom vremenu.

%(


13/25

1.0. Odre/i(anje adržaja o! e#a i do e#a!ojma ITS-a

"osada+nji ra*voj *nanastvene misli o ITS-u upu1uje na to da se radi o t*v. H riti1 om pojmu oji će $itno utje ati na ra*voj pomenuti, *nanosti i te,nologija transporta ljudiro$a i informa ija. Podsjetimo da je na*iv H riti1 i pojam uveo ei$nit* u svojoj teorijispo*naje o*na1vajući njime novi pojam oji će o*na1iti s o oviti napreda *nanosti.Primjer uvo0enja H riti 1nog pojmaH je pojam fotona oji je uveo Einstein %D'). godinei time otvorio vrata *a u$r*an ra*voj vantne fi*i e. ITS mijenja temeljni pristuporijentiran na gradnju H$uild onl sao$raćajne infrastru ture prema novom H$uild ITS pristupu te uvodi nove te,nologije rje+avanja transporta ljudi i ro$a. Grans e podjele postaju sve manje i*ra/ene i stavlja se naglasa na osiguranje valita te usluge od rajado raja.ITS ima *na1enje riti1nog pojma ojim se radi alno mijenja tije ra*voja prometne

*nanosti i te,nologije transporta ljudi i ro$a ta o da je neop,odna prilagod$ametodologije i metodi e.

Postoje odre0ene nedoumi e u ori+tenja i*ra*a Hinteligentni transportni 3prometni4sistem. Tre$a *nati da rije1 ili termin ITS 3Intelligent transportation s stem4 ojim je predstavljen pojam u odre0enom je*i u slu/i te *a o*na1avanja ili identifi a iju pojma.


14/25

". O2e3i(ane 3ori ti od (o/enja ITS

".1. Po(e4anje !roto2no ti

5agu+enje sao$raćajni a je veli i pro$lem *a sve grupe orisni a pa stoga povećanje proto1nosti i efi asnosti postojećeg transportnog sistema predstavlja va/an

ilj oji tre$a ostvariti implementa ijom programa ITS +irom svijeta.Povećanje proto1nosti i smanjenje *agu+enja se mo/e ostvariti upravljanjem

potra/njom po$olj+anjima efi asnosti transportne mre/e i raspore0ivanjem prijevo*ni,*a,tjeva na druge vidove prijevo*a.

Mnogi ITS servisi poma/u u$la/avanju *agu+enja:- upravljanje potra/njom : tarife ele trons o plaćanje pristup upravljanjuJ- efi asnost mre/e: upravljanje +iro om mre/om arterija upravljanje $r*inom

retanja mjerenje i ontrola ula*a na rampama ot rivanje i upravljanje

i*nenadnim doga0ajima informisanja vo*a1aJ- model poti anja pomo i : predputno informiranje davanje prioriteta auto$usimasistem informisanja putni a.

".". Po(e4anje i# rno ti ao+ra4aj

ITS mo/e *na1ajno pridonijeti povećanju sigurnosti u sao$raćaju u* smanjenje $roja ne*goda ao i smanjenje posljedi a sao$raćajni, ne*goda ro* pravovremenoreagovanje i osiguravanje potre$ni, resurse *a rea iju na te doga0aje.


15/25

".*. Prod 3ti(no t i o!erati(na e'3a no t

ITS implementa ija 1esto sni/ava operativne tro+ ove i o$ve*no po$olj+ava produ tivnost. Ka o je smanjenje tro+ ova od interesa *a sve orisni e sao$raćaja aodgovarajuće oristi su *na1ajne *a vlasni e vo*ila i operatere infrastru ture auto esta.ITS op ije u lju1uju : automats u lo a iju vo*ila 3!; 4 automats u otpremu ro$e

ompjutors i dispe ering 3>!"4 nad*iranje vo*a1a ele troni1 a naplata ta sa.

".,. 6om7or a 3ori ni3e

5a orisni e transportnog sistema je veoma va/na udo$nost *a+tita privatnosti povjerenje sigurnost. Sa ITS servisima mogu se do$iti $olje predputne informa ije ouslovima putovanja u lju uju i podat e o trajanju *agu+enja informa ije o

vremens im uslovima +to e utje ati na smanjenje stresa vo*a1ima. 5a javne orisni etransporta mo/emo osigurati informa ije o alternativnim servisima ta o da putni ontinuirano mo/e pratiti svoj put.

8vaj ITS servis u lju uje: stvarnovremens o informisanje dinami1 i i*$or rutestvarnovremns o informsanje o javnom transportu ele trons o pla anje u javnomtransportu.

&. S 5tina i na2aj intermodali ma tran !ort

Pod pojmom in !"mod#$i%m# podra*umijeva sistematična i osmi)ljena $potrebadva ili vi)e načina prijevo&a sa ciljem pove anja $k$pne e%ikasnosti transportnog sistema i$manjenja negativnog djelovanja na #ivotn$ sredin$. Pod pojmom kombinovani transport *KT+ podra*umijeva se transportintermodalnih transportnih jedinica 3 IT, 4 3u ojima je smje+ten prijevo*ni supstrat4od vrata do vrata- ori+tenjem najpogodniji, na1ina transporta ta o da se drums i transport

oristi is lju1ivo u dovo*u odvo*u do i odterminala- /elje*ni1 im transportom i ilirije1nim transportom 3ili rat olinijs im mors im u *avisnosti od rela ije prijevo*a4 seo$avlja najveći dio transporta a prijela* sa jednog vida na drugi o$avlja se na +to jemoguće efi asniji na1in).

&.1. Elementi i tema 3om+ino(ano# tran !orta

Sistem om$inovanog transporta 1ine sljedeći elementi 3podsistemi4:- terminali i logisti1 i entri sa svojom infrastru turom i opremom- sao$raćajni e *a me0uso$no pove*ivanje terminala sa svojom infrastru turom i

opremom- sao$raćajni e opslu/ni, podru1ja terminala- transportna sredstva i intermodalne transportne jedini e 3IT?4- telemats a infrastru tura55De(ni:i)0 om ino*ano# tran !orta *idi R. Peri7i63 Ra:ionali/a:i)a tran !orta3 I8S3 1


16/25

- ljudstvo oje u1estvuje u pro esu.

&.%.%. Terminali i logisti1 i entri

2 u/em smislu terminal je mjesto u ome se o$avlja onver*ija to ova jednog vidatransporta u to ove drugog. 8snovni primarni *adata ovog dijela sistema *a KT je:o$aviti pro es onver*ije u +to raćem vremenu na +to je moguće $e*$jedniji na1in u*+to je moguće manje negativno djelovanje na /ivotnu sredinu. To je naj*na1ajniji diosistema. 2 ilju generisanja ponude viso o valitetni, i u* to omple sni, uslugaterminal pored re1ene primarne uloge do$iva i ni* drugi, oso$ina - oso$inam$lti%$nkcionalnosti.

Multifun ionalnost podra*umijeva pove*ivanje i on entra iju fun ija u prostoruterminala oje se neposredno i posredno ti1u transportne djelatnosti : ra*li1iti prijevo*ni i +pediteri manipulatori teretom posredni i 3$ro eri4 arins i posredni iuprava arine...

8va o o$li ovan podsistem terminala predstavlja plat%orm$ &a ok$pljanje ve eg broja $glavnom malih i srednjih transportnih i $sl$#nih pred$&e a. Mala i srednje veli a predu*eća 1ine 9'L-D'L u upnog $roja transportni, ompanija u Evropi oja

ori+tenjem raspolo/ive opreme i sredstava terminala u1estvuju u ponudi +iro e paleteusluga u KT. 2 ovome se ogleda jo+ jedna vrlo *na1ajna oso$ina ovog dijela sistema *aKT- otvorenost. 8va vi terminali se na*ivaju transportni entri 3Hfreig,t villages HGuter ;er er,rs*entren Hpar logisti e Hintermodal entres Hinterporto ...4. i*%DD%. god. Kada je u pitanju transport unutra+njim plovnim putevima to je do ument!G< i* %DD . e& $re/ene in%rastr$kt$re me/$terminalskih koridora nema mre#eterminala- nema 0net orking0 e%ekta- nema s$)tinskog m$ltimodali&ma.

%


17/25

&.%.&. Sao$raćajni e opslu/ni, podru1ja terminala

8snovni *adata ovog dijela sistema *a KT je omogućavanje efi asnog o$avljanjasa$irno-distri$utivne fun ije u opslu/nom podru1ju terminala. Fi*i1 i ovaj sistem 1inimre/a sao$raćajni a po pravilu drums og sao$raćaja oja mora da o$e*$jedi viso stepen apilarne dostupnosti. "a $i se ova fun ija reali*ovala potre$no jeo$e*$jeditivisok kvalitet ove 3se undarne4 mre/e sao$raćajni a.

&.%.7. Transportna sredstva i intermodalne transportne jedini e 3IT?4

Prilago0enost mo$ilnog dijela sistema je vrlo *na1ajna omponenta uspje+nostii*vo0enja intermodalni, opera ija. Prilago0enost 3i dovoljnost4 vo*nog par a /elje*ni e3spe ijalni vagoni u *avisnosti od tipa te,nolo+ e varijante KT4 stru ture intermodalni,

jedini a 3polupri oli e i*mjenljivi sandu i ontejneri4 stru ture drums i, vo*ila u*odgovarajuću pretovarno-manipulativnu me,ani*a iju u terminalima su osnovauspje+nog i*vo0enja intermodalni, opera ija. 8vo je i najranjiviji dio sistema jer mora da udovolji ni*u ,eterogeni, *a,tjeva: da odgovori potra/nji u valitativnom i

vantitativnom smislu i istovremeno udovolji te,ni1 o-te,nolo+ im *a,tjevimaintermodali*ma.

&.%.). Telemats a infrastru tura

e& telematike *telekom$nikacije in%ormatika+ nema s$)tinskog m$ltimodali&ma.Be* uvedene telemati e sistem radi na H lasi1an na1in o$avljajući samo primarnefun ije prijevo*a u vidu Hprostog *$ira mogućnosti pojedini, vidova transporta sai*u*etno s romnim i*gledima na tr/i+tu usluga jer je jelo upna ponudaapriori usmjerena

a s romnim udjelima na tr/i+tu usluga. 2vo0enje telemati e u o$last transporta je jedanod naj*na1ajniji, ora a u i*gradnji integrisani, o,erentni, i $e*$jedni, transportni,sistema i valitetni, usluga. aspolaganje in%ormacijama o stanjima transportnog

sistema $ realnom vremen$ je od esencijalne va#nosti $ transport$ $op e- a naročito $kombinovanom transport$. Time se posti/e ni* po*itivni, efe ata a naro1ito seot lanjaju i ili u$la/avaju pro$lemi us i, grlaO na podru1ju infrastru ture te se ta odire tno uti1e na smanjenje negativnog djelovanja na /ivotnu sredinu.T!$!m# &'# in("#& ")' )"#* )'"# 'o* omo+),)j!:

N ele trons u ra*mjenu podata a 3E"I4N omuni iranje i*me0u vo*ila i $a*e u realnom vremenuN omuni iranje i*me0u orisni a usluga i nosio a i*vo0enja usluga u realnom

vremenuN omuni iranje sa organima vlasti i uprave na ra*li1itim nivoima u realnom vremenuN pri upljanje i prijenos podata a o stanju sao$raćaja na putevima ao i drugi,

informa ija va/ni, *a upravljanje pro esom u ilju ostvarenja +to veće predvidljivosti reali*a ije usluga viso og valiteta

N efi asan nad*or nad 1itavim pro esom u ćelom prostoru 3naro1ito va/no pri prijevo*u opasni, materija i ru ovanju sa njima4

N pove*ivanje sa re*erva ionim sistemimaN o$avljanje $er*ans i, poslova $er*e transporta i dr.

%C


18/25

6ije1 je da le o elementima Integrisanog informa ionog sistema u transportu3ITIS- Integrated Transport Information Svstem4 oji je osnova *a ra*vojmre#nog

sistema $sl$ga.2 narednim poglavljima upravo *$og prednosti oje pru/a telemati a odnosno

informati1 a te,nologija $iće detaljno anali*irana savremena stremljenja i is ustva u

Evropi

&.%. . Multimodalni operatori 3MT84

4$ltimodalni operator *4T5+ podra&$mijeva pravno lice koje $ svoje ime ili posredno &aklj$č$je m$ltimodalni transportni $govor. To je najva/niji /ivi diosistema KT nosila pred$&etni)tva pri proi*vodnji multimodalni, usluga u sistemuKT.

Pod MT8 se podra*umijeva sva o o organi*ujecjelok$pan transport odnosnotransportni lana oji se o$avlja sa najmanje dva vida prijevo*a i i*daje jedantransportni do ument - jedinstvena odgovornost.

To *na1i daje MT8 sposo$an da ontroli+e ijelu opera iju od vrata do vrata predvi0ajući i pri,vatajući sve ri&ike 3sposo$nost upravljanja ri*i om4. "a $i mogao dai*vodi t*v. verti alnu oordina iju u transportnom pro esu MT8 mora do$ro po*navati pored ostalog performanse svi, u1esni a u transportnom lan u.

5a uspje+an nastup MT8-a na tr/i+tu usluga pored već opisanog neop,odna s$kompleksna &nanja- odnosno kadrovi oji raspola/u njima. 6edostatak kadrova je

jedan od glavnih ra&loga nedovoljne ra&vijenosti kombinovanog transporta- odnosnointermodali&ma $ 7vropi.


19/25

- Te,nologija transporta tovarni, jedini a 6o-6o sistemima4 Te,nologija transporta $ar/i u om$inovanom pomors o-rije1nomtransportu.

&.1. 6on8e!t ra (oja ITS-a

Prema provedenim istra/ivanjima do$iveni re*ultati po a*uju da samo ne oli ogradova u viru oristi od stvarno integriranog ITS-a. Ima mnogo do$ri, primjera pojedina1ni, apli a ija ao +to su upravljanje prometom u ur$anim sredinama 3ur$antraffi ontrol4 veće dodatne oristi mogu se postići samo integra ijom vi+e sustava.

Sa ITS-om u upni efe ti su uvije veći od *$ira oristi oji se posti/u *ase$nimapli a ijama. Implementa ija je 1esto veoma omple sna jer ima puno *apre a ojetre$a prevladati. "o$ro planiranje do$ra omuni a ija i efi asna oordina ija i*me0u*ainteresirani, strana su lju1ni elementi *a uspje+nu implementa iju ITS-a.

&.". O3(ir a ra (oj ITS-a

Moderna te,nologija je samo jedna omponenta *a uspje+an ra*voj ITS-a.


20/25

&.*. Si tem 3i !ri t ! ra (oj ITS-a

Podru1je transporta mora oristiti sistems i pristup oji *na1ajno doprinosiuspje+nom ra*voju ITS-a. Potpuni sistems i pristup u lju1uje te,ni1 i on ept iindustrijs a nastojanja u integriranju lju1ni, te,nologija oje su +iro o o$u,vaćeneunutar ar,ite ture prema *a,tjevima orisni a. Podru1je transporta je odgovorno *auvo0enje ITS-a ro* ra*ine proje ata i programa oji moraju $iti ompati$ilni sate,ni1 og i ili institu ionalnog stajali+ta. Podru1je transporta mora ta o0er u*eti u o$*ir sistems u ar,ite turu i integra iju sistema sa ITS te,nologijama ITS orisni1 etro+ ove i oristi te naj$olje strategije *a ra*voj .

&.,. Te)ni23i 3on8e!t ITS-a

Te,ni1 u je*gru ITS-a 1ini primjena informa ioni, i upravlja1 i, te,nologija natransportne sisteme. 2jedinjavanje ovi, te,nologija *a primjenu u ITS fun ijama je*asnovano na prin ipima prometnog in/enjerstva. Mnogi transportni pro$lemi potje1uod manj a vremens i ta1ni, i jednostavno upotre$ljivi, informa ija ili pa jednostavnonedostaje odgovarajuća oordina ija pri dono+enju odlu a od orisni a sistema 3 na primjer ada na auto esti ima ne*goda opasni, po /ivot *atvorena oordina ija se*a,tijeva i*me0u upravljanja prometom informiranja putni a i sistema upravljanjain identima4. Postoji veli i $roj postojeći, te,nologija oje se mogu primijeniti ili suve primijenjene u sistemima ITS-a. Mogućnosti te,ni i, rje+enja ontinuirano rastuu* ontinuirano sni/avanje nji,ovi, tro+ ova pa se mo/e u $udućnosti o1e ivati da će $iti moguća nji,ova primjena u reali*iranju ITS fun ija u pogledu tro+ ovaimplementa ije i nji,ovog ori+tenja. Tre$a dodati da će ove te,nologije $iti ra*vijene i

ori+tene sa drugim te,nologijama proi*vodeći po*itivne *ajedni1 e u1in e ao +to

naprimjer informa ije *a ele troni1 o pri upljanje podata a mogu $iti ori+tene aoi*vor podata a o vo*ilu u sustavu *a upravljanje prometom.

&.0. 6lj 2ne te)nolo#ije ITS-a

ITS te,nologije su lju1ne *a efi asan ra*voj ITS servisa. ITS program mo/e seusmjeriti na mogu e te,nologije oje *a,tijeva grupa ITS servisa *a,tijevana od va/ni,sta e,oldera.Tele omuni a ijs a infrastru tura je u mogu nosti podr/avati mnoge ITS servise putemsta ionarne i mo$ilni, omuni a ija. Mi rovalni i infra rveni signali su temeljna

te,nologija namijenjena omuni a ijama rat og dosega 3dedi ate s,ort- rangeommuni ations "S6>4 A omuni a ija na rat im odstojanjima i*me0u vo*ila i prometne infrastru ture. Glo$alni po*i ijs i sistem 3GPS4 je pra ti1no te,ni1 aalternativa u* umjerene tro+ ove *a do$ivanje podata a o lo a iji vo*ila *a vi+e servisaITS oji tra/e automats o lo iranje vo*ila 3automati lo ation ve,i le !; 4.

Ba*a podata a digitali*irani, arata i standardno lo iranje odgovarajući, s,ema va/an je preduvjet *a vi+e ITS orisni1 i, servisa u lju1ujući i*mjenu podata a i i*$or ruta.Ba*a podata a digitali*irana arta *a sistem naviga ije je standardi*irana i ure0ena *atrgovanje mapama putem >"-68M oji se mogu i*mijeniti stvarajući opće veli otr/i+te. Kori+tenje standardi*irani, formi *a $a*e podata a je*i1no i lo a ijs i e mnogoola +ati ra*voj ITS servisa.

('


21/25

*. MO9U:A ITS RJE;ENJA I IMPLEMENTA


22/25

Slika 8. 9rimjer sistema &a pra enje po)iljki koriste i :I;

7.(.(.Povećanje sigurnosti u* pomoć ITS-a

ITS igra $itu ulogu u sigurnosti transpotnog pro esa.Pravilnim i valitetnim postup imamogu e je sprije1iti sigurnosne propuste i umanjiti posljedi e.Kori+tenjem prijenavedenog 6FI" sistema moguće je pri$aviti ru ijalne informa ije u slu1aju gu$it a ili

ra0e ro$e te on mo/e $iti od veli e pomoći od pronala/enja riv a.Isto ta o u slu1aju prijevo*a opasnog tereta oji *a,tjeva pose$ne uvijete to om prijevo*a ra*li1iti sustavi*a dete iju stanja tereta mogu $iti orisni.2 slu1aju da opasni teret i*gu$i potre$neuvijete oje mora imati prili om transporta sistem $i o$avjestio nadle/ne o situa iji ina taj na1in i*$jegle $i se negativne posljedi e.Inteligentni transportni sistemi pru/ajumogućnost dete ije in identni, situa ija i automati*iranim postup om o$avje+stavajuodgovorne o nastan u in identa.


23/25


24/25

=A6LJU>A6

6emi*irajući jelo upan seminars i rad pose$nu pa/nju smo posvetili ara teristi ama

intermodalnog transprta te primjeni inteligentni, transportni, pro esa u intermodalnomtransportu. Pojam intermodali*m podra*umijeva sistemati1na i osmi+ljena upotre$a dva ili vi+ena1ina prijevo*a sa iljem povećanja u upne efi asnosti transportnog sistema iumanjenja negativnog djelovanja na /ivotnu sredinu.Inteligentni transportni sistem se definira a o upravlja1 i i informa ijs i A

omuni a ijs i sistem transporta i sao$raćaja ojim posti/emo $olje preformanse u pogledu transporta putni a i ro$a odvijanja prometa *a+titu i udo$nost putni a *a+titu1ovje ove o oline odnosno smanjenje prisustva +tetni gasova u o olini itd.! o sagledamo primjenu inteligentni, transportni, sistema u intermodalnom transportu prijevo*a dola*im do *a lju1a a o ITS mo/e pomoći operateru intermodalnogtransporta svojim fun ijama.


25/25

LITERATURA

• +tt! HH +.Gi i!edia.or# • RRR.fs$uni*g.,r • Predavanja !$idun "eljanin H8snovi transportni, omuni a ijis i, sistema

('%%.g• Inteligentni transportni sustavi dr.s ."rago E*geta 2niver*itet u Sarajevu

Fa ultet *a sao$raćaj i omuni a ije Sarajevo o to$ar ('%(.g
http://sh.wikipedia.org/http://www.fsbunizg.hr/http://sh.wikipedia.org/http://www.fsbunizg.hr/

primjena its-a u intermodalnom transportu

Documents