procjena rizika i ranjivosti od utjecaja klimatskih ... · life sec adapt life14 cca/it/000316 6...
TRANSCRIPT
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
1
LIFE SEC ADAPT PROJECT
Upgrading Sustainable Energy Communities in Mayor Adapt initiative by planning Climate Change Adaptation strategies
PROCJENA RIZIKA I RANJIVOSTI OD UTJECAJA
KLIMATSKIH PROMJENA
VULNERABILITY AND RISK ASSESSMENT
ANALYSIS
Municipality of Pazin
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
2
PROGRAMME LIFE 2014 – 2020 – Climate Change Adaptation
PROJECT ACRONYM LIFE SEC ADAPT
PROJECT CODE LIFE14/CCA/IT/000316
TITLE Vulnerability and risk assessment analysis
ACTION/TASK RELATED C.2
DATE OF DELIVERY February 28th, 2018.
VERSION FINAL
AUTHORS City of Pazin working group Climate change adaptation team (City of Pazin) Institute for spatial planning of the Region of Istria Natura Histrica, public institution
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
3
Sadržaj
Executive summary in English/Sažetak na engleskom jeziku ........................................................................... 4
Executive summary in national language/Sažetak .............................................................................................. 4
1. INTRODUCTION / UVOD ........................................................................................................................................ 5
1.1. Cilj Life Sec Adapt projekta / Life SEC Adapt project objective ............................................................... 5
1.2. Aktivnost C.2: Analiza procjene ranjivosti i rizika / Action C.2: Risk and Vulnerability Assessment analysis .................................................................................................................................................................... 6
1.3. Rječnik pojmova / Glossary .......................................................................................................................... 7
2. UTJECAJ KLIMATSKIH PROMJENANA NA PODRUČJU GRADA PAZINA: EVALUACIJA PRIMARNOG UTJECAJA NA POSEBNO ODABRANE SEKTORE /CLIMATE CHANGE EFFECTS ON PAZIN AREA: A PRIMARY IMPACT EVALUATION ON SPECIFIC SELECTED SECTORS ...................................................................................... 10
2.1. ZDRAVLJE ....................................................................................................................................................... 13
2.2. TURIZAM ........................................................................................................................................................ 13
2.3. VODNI RESURSI ............................................................................................................................................. 18
2.4. ŠUMARSTVO .................................................................................................................................................. 19
2.5. BIORAZNOLIKOST ........................................................................................................................................ 21
3. VULNERABILITY TO CLIMATE CHANGE / RANJIVOST SUSTAVA NA KLIMATSKE PROMJENE .................. 22
3.1. ZDRAVLJE ....................................................................................................................................................... 22
3.2. TURIZAM ........................................................................................................................................................ 43
3.3. VODNI RESURSI ............................................................................................................................................. 59
3.4. ŠUMARSTVO I POLJOPRIVREDA................................................................................................................. 92
3.5. BIORAZNOLIKOST ........................................................................................................................................ 94
3.6. PROSTORNO PLANIRANJE ........................................................................................................................ 109
4. RIZIK ..................................................................................................................................................................... 113
4.1. Procjena rizika ........................................................................................................................................... 113
5. PRESENTING RESULTS / PREZENTACIJA REZULTATA ................................................................................... 123
5.1. ZDRAVLJE ..................................................................................................................................................... 123
5.2. TURIZAM ...................................................................................................................................................... 126
5.3. VODNI RESURSI ........................................................................................................................................... 127
5.4. ŠUMARSTVO ................................................................................................................................................ 128
5.5. BIORAZNOLIKOST ...................................................................................................................................... 129
Bibliografija .................................................................................................................................................................... 134
Popis tablica ............................................................................................................................................................ 135
Popis slika ................................................................................................................................................................ 136
Popis grafova ........................................................................................................................................................... 137
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
4
Executive summary in English/Sažetak na engleskom jeziku
Risk and vulnerability assessment analysis and executive summary is one of deliverables of
the implementation of Life SEC Adapt project, activity C2 (Risk and vulnerability assessment
analysis). Considering Current baseline assessment report, as one of results in activity A1 (Working
teams and climate baseline assessment definition) and Methodology for vulnerability and risk
assessment in regions Marche and Istria, Pazin Municipality working group CCA team and relevant
stakeholders determined sectors most vulnerable on climate change impact.
Executive summary in national language/Sažetak
Procjena ranjivosti i rizika od utjecaja klimatskih promjena zajedno sa završnim sažetkom
jedan je od predmeta isporuke u sklopu aktivnosti C2 (Analiza rizika i ranjivosti), Life SEC Adapt
projekta. Uzimajući u obzir Procjenu klimatskog scenarija, izrađen u sklopu aktivnosti A1 (Radne
grupe i definicija procjene klimatskog scenarija) i na temelju dostavljene metodologije
(Methodology for vulnerability and risk assessment in regions Marche and Istria), utvrđeni su
sektori koji su ranjivi na utjecaje klimatskih promjena i izrađena je procjena ranjivosti i rizika.
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
5
1. INTRODUCTION / UVOD
1.1. Cilj Life Sec Adapt projekta / Life SEC Adapt project objective
Glavni cilj Life Sec Adapt projekta je doprinijeti povećanju kapaciteta, jačanju otpornosti
prema klimatskim promjenama, te olakšati prijelaz ka nisko ugljičnoj i učinkovitoj politici uporabe
resursa na gospodarskoj razini u urbanim područjima Europske unije. Napori ublažavanja su
neophodni za stvaranje održivih preduvjeta koji će lokalnim vlastima omogućiti da se prilagode
klimatskim promjenama, te da pristupe i aktivno sudjeluju u implementaciji incijative pod nazivom
Sporazum gradonačelnika za klimu i energiju, te da klimatske ciljeve ugrade u lokalnu politiku i
praksu.
Life Sec Adapt, također ima za cilj usvojiti i nadograditi model energetski održivih zajednica
– SEC podržavajući koncept poboljšanog upravljanja klimatskim pokazateljima, kao najbolju praksu
za razvoj čitavog niza procesa prilagodbe klimatskim promjenama na lokalnoj razini, a pod
koordinacijom vlasti i razvojnih agencija na regionalnoj razini.
The main objective of Life Sec Adapt is to contribute to increase the climate resilience
capacity and facilitate the shift towards low-carbon and resource-efficient economies of the
European urban areas. Mitigation efforts are necessary to create the sustainable condition to
enable local authorities to adapt to climate change and the adhesion and active participation to
Covenant of Mayors for Climate and Energy initiative mainstreams and integrate climatic
objectives into local policies and practice.
Life SEC Adapt also aims to adopt and upgrade the model of the Sustainable Energy
Communities – SEC in supporting the improvement of climate governance, as a best practice for
the development of virtuous climate change adaptation process in local authorities under the
coordination of regional authorities and development agencies at regional level.
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
6
1.2. Aktivnost C.2: Analiza procjene ranjivosti i rizika / Action C.2: Risk and Vulnerability
Assessment analysis
Cilj aktivnosti C.2 je gradovima i općinama uključenima u provedbu projekta pružiti detaljnu
analizu procjene ranjivosti i rizika od posljedica uzrokovanih klimatskim promjenama za područja
njihovih gradova i općina. Kroz procjenu utjecaja koje će klimatske promjene imati po lokalno
odabrane sektore od posebnog značaja, identificirat će se najbolje mjere za ograničavanje ili pak,
smanjivanje rizika i pripadajućih ekonomskih i socijalnih troškova, te samim time pružiti dobar
orjentir za usmjeravanje svojih budućih Strategija prilagodbe klimatskim promjenama.
Sukladno Metodologiji izrađenoj od strane Istarske razvojne agencije (IDA-e), Gradovi i
Općine će procjenu ranjivosti i rizika provoditi u dva uzastopna koraka.
Prvi korak podrazumijeva procjenu ranjivosti počevši od procjene izloženosti, osjetljivosti i
sposobnosti prilagodbe na učinak klimatskih promjena u dugoročnom razdoblju svakog pojedinog
sektora od posebnog značaja za pojedini Grad ili Općinu. Ova procjena omogućuje Gradovima i
Općinama određivanje razine ranjivosti (niske, srednje ili visoke) za svaki sektor od posebnog
značaja.
Rezultati se zatim sučekjavaju s analizom procjene rizika koja, kroz provedenu procjenu
posljedica i vjerojatnosti utjecaja klimatskih promjena na prethodno analizirane sektore,
omogućuje procjenu rizika sustava (visok, srednji, nizak).
Konačna matrica, koja odgovara ranjivosti i rezultatima rizika svakog analiziranog urbanog
sustava, pruža jasan pregled najvažnijeg područja intervencija ka kojima bi se trebala usmjeriti
strategija urbane lokalne prilagodbe kako bi se značajno smanjio utjecaj klimatskih promjena na
gradski / općinski urbanistički sustav.
The aim of Action C.2 is to provide municipalities involved in the project with a detailed
assessment of climate change risks and vulnerability for their territories. Through the evaluation of
the impacts that climate change will have on local selected economic sectors, they will identify the
best actions to limit or reduce risks and related economic and social costs, thus better orient their
future adaptation strategies.
According with the methodology provided by IDA, municipalities will carry on the vulnerability
and risk assessment in two consecutive steps. The first step regards the vulnerability assessment
starting from the evaluation of the exposure, sensitivity, and adaptive capacity to the impact of
climate change in a long-term period of each specific key sector identified. This assessment allows
municipalities to determine the level of vulnerability (low, medium or high) of each selected sector.
The results are then matched with the risk assessment analysis that, through the evaluation of
the consequence and of the probability of a climate change impact on the same sectors previously
analyzed, allows to estimate the risk of the system (high, medium, low).
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
7
A final matrix, matching vulnerability and risk results of each urban system analyzed, provides a
clear overview of the most important sector of interventions on which the urban local adaptation
strategy should focus in order to significantly reduce the climate change impact on the municipal
urban system.
1.3. Rječnik pojmova / Glossary
Evapotranspiracija: Proces sastavljen od gubitka vode kroz atmosfersko isparavanje i isparivog gubitka vode kroz životne procese biljaka Globalno zatopljenje Globalno zatopljenje odnosi se na, promatrano ili projicirano, postupno povećanje globalne površinske temperature kao jednu od posljedica prisilnog zračenja uzrokovanog antropogenim emisijama Hidrološki ciklus (ciklus vode) Ciklus u kojem voda isparava iz oceana i površine zemlje te se prenosi iznad Zemlje kao vodena para u atmosferskoj cirkulaciji, kondenzira stvarajući oblake, zatim pada kao kiša ili snijeg na oceane i na zemlju, koju na zemlji mogu preuzeti stabla odnosno vegetacija, snabdijeva otjecanja na površini zemlje (rijeke), prodire u tlo, puni podzemne rezervoare vode, ispušta u tokove i konačno istječe u oceane, odakle će se najvjerojatnije ponovo ispariti. Ovi različiti sustavi uključeni u hidrološki ciklus obično se nazivaju hidrološki sustavi Izloženost Prisutnost ljudi, sredstava za život, vrsta ili ekosustava, funkcija zaštite okoliša, usluga i resursa, infrastruktura ili gospodarska, društvena ili kulturna imovina na mjestima i okruženjima koja bi mogla biti nepovoljno pogođena. Izvješće o procjeni (IPCC) Od osnutka 1988. godine IPCC je objavio pet sveobuhvatnih izvješća o procjeni (FAR - 1991.; .SAR- 1995.; TAR – 2001.; AR4 – 2007. i AR5 – 2014.) Jačanje otpornosti (žilavosti, elastičnosti) Jačanje brzog oporavka od poteškoća, žilavost, elastičnost Koncentracija stakleničkih plinova (RCP) su trajektorije (ne emisije) koncentracija četiriju staklenička plina usvojene od strane IPCC-ovog Izvješća o procjeni (AR 5).
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
8
RCP 4,5 predstavlja 4,5 W/m2 razliku između apsorbirane i reflektirane energije Zemlje prema Svemiru. Opasnost Zbog klimatskih promjena, očekuje se da će se u budućnosti povećati frekvencija ekstremnih vremenskih prilika kao što su poplave, suše i toplinski udari Otpornost (elastičnost) Sposobnost urbanog sustava da se nosi s klimatskim i drugim rizicima od katastrofe i izazovima održivosti, uz zadržavanje trenutnog oblika i funkcije tog područja; pH vrijednost: (lat. potentia hydrogeny – hr. snaga vodika) je broj koji služi kao mjera kiselosti odnosno lužnatosti vodenih otopina. pH = - log (H+); pH(voda) = 7 (10-7 mol/dm3); pH(kiselo) < 7; pH(lužnato) > 7; Potencijalni utjecaj: Pojam utjecaja prvenstveno se odnosi na učinke na prirodne i ljudske sustave uzrokovane ekstremnim vremenskim i klimatskim događajima i klimatskih promjenama. Utjecaji se uglavnom odnose na učinke na život, sredstva za život, zdravlje, ekosustave, gospodarstvo, društvo, krajolik, usluge i infrastrukturu zbog interakcije klimatskih promjena ili opasnih klimatskih događaja koji se javljaju u određenom vremenskom razdoblju i ranjivosti izloženog društva ili sustava. Prilagodba klimatskim promjenama Proces prilagodbe stvarnoj ili očekivanoj klimi i njegovim učincima. U ljudskim sustavima prilagodba nastoji umjeriti ili izbjeći štetu ili iskoristiti korisne mogućnosti. Procjena ranjivosti i rizika Ranjivost Tendencija (sklonost) ili predispozicija pogođena nepovoljnim djelovanjem. Ranjivost obuhvaća različite koncepte i uključuje osjetljivost na štetu i nedostatak sposobnosti da se nosi i prilagodi s time. Ranjivost je stupanj do kojeg je sustav podložan ili se ne može nositi s nuspojavama klimatskih promjena, uključujući klimatsku varijabilnost i krajnosti. Rizik Potencijal za posljedice u kojima je u pitanju nešto vrijedno i gdje je ishod nesiguran, prepoznajući raznolikost vrijednosti. Rizik je često zastupljen kao vjerojatnost pojave opasnih događaja ili trendova pomnoženih s utjecajima ako se događaju ti događaji ili trendovi. Rizik proizlazi iz interakcije ranjivosti, izloženosti i opasnosti.
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
9
Ublažavanje Ljudska intervencija za smanjenje izvora ili pojačavanje smanjenja stakleničkih plinova (GHG). To također procjenjuje ljudske intervencije kako bi se smanjili izvori drugih tvari koje mogu izravno ili neizravno doprinijeti ograničavanju klimatskih promjena, uključujući, na primjer, smanjenje emisija čestica koje mogu izravno mijenjati ravnotežu zračenja (npr. ugljen) ili mjere koje kontroliraju emisije ugljičnog monoksida, dušikovih oksida, hlapivih organskih spojeva i drugih onečišćujućih tvari koji mogu promijeniti koncentraciju troposferskog ozona koji posredno utječe na klimu. Ugljikov ciklus Ciklus ugljika je biogeokemijski ciklus kojim se ugljik izmjenjuje između biosfere, pedosfera, geosfere, hidrosfera i atmosfere Zemlje. To je jedan od najvažnijih ciklusa na Zemlji i omogućuje da se ugljik ponovno upotrijebi u novim organizmima. Utjecaj zračenja Utjecaj zračenja je mjera utjecaja koji neki čimbenik ima na mijenjanje ravnoteže ulaznih i izlaznih energija (incoming and outgoing energies) u Zemljinom atmosferskom sustavu i oznaka je važnosti koju taj čimbenik ima kao potencijalni mehanizam u promjeni klime. Pozitivnim utjecajem dolazi do grijanja površine, dok se kod negativnog utjecaja površina hladi. Utjecaji (posljedice, ishodi) Učinci na prirodne i ljudske sustave. Pojam utjecaja prvenstveno se odnosi na učinke na prirodne i ljudske sustave uzrokovane ekstremnim vremenskim i klimatskim događajima i klimatskim promjenama. Utjecaji se općenito odnose na učinke na život, sredstva za život, zdravlje, ekosustave, ekonomije, društva, kulture, usluge i infrastrukturu zbog interakcije klimatskih promjena ili opasnih klimatskih događaja koji se javljaju u određenom vremenskom razdoblju i ranjivosti izloženog društva ili sustava. Utjecaji se nazivaju i posljedice i ishodi. Utjecaji klimatskih promjena na geofizičke sustave, uključujući poplave, suše i porast razine mora predstavljaju podskup utjecaja koji se nazivaju fizički utjecaji.
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
10
2. UTJECAJ KLIMATSKIH PROMJENANA NA PODRUČJU GRADA PAZINA:
EVALUACIJA PRIMARNOG UTJECAJA NA POSEBNO ODABRANE SEKTORE
/CLIMATE CHANGE EFFECTS ON PAZIN AREA: A PRIMARY IMPACT EVALUATION ON
SPECIFIC SELECTED SECTORS
Grad Pazin je jedinica lokalne samouprave smještena u središnjem dijelu Istarske županije. Zauzima površinu od 139,52 km2. Grad broji 8638 stanovnika, a gustoća naseljenosti iznosi 61,91 st/km2 . (Izvor: PPIŽ 2016., DZS Popis stanovništva 2011.).
Slika 1 Položaj Grada Pazina u Istarskoj županiji
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
11
Slika 2 Pogled na Pazinsku jamu i središte grada
Rezultati Početnog klimatskog scenarija za Grad Pazin (aktivnost A1 u sklopu provedbe Life SEC Adapt projekta) za sadašnju klimu upućuju na prisutno značajno zatopljenje na području grada Pazina, kako na godišnjoj tako i na sezonskoj skali.
Porast srednje i srednje minimalne temperature zraka, u rasponu od 0.16°C/10god do
0.46°C/10god, statistički je značajan u svim sezonama, osim zimi. Za srednju maksimalnu temperaturu zraka opažen je značajan porast (od 0.31°C/10god do 0.5°C/10god) u svim sezonama, osim u jesen.
Zatopljenju doprinosi značajan porast toplih indeksa ekstrema popraćen istovremenim negativnim trendom hladnih indeksa, a koji su najizraženiji u toplom dijelu godine (proljeće i ljeto).
U pedesetpetogodišnjem razdoblju (1961.-2015.) prisutno je značajno smanjenje godišnje količine oborine. Negativan trend je prisutan u svim sezonama, a značajan je u proljeće. Na
području grada Pazina prosječno se najviše oborine može očekivati u jesen (350 mm), dok su u ostalim sezonama prosječne količine oborine sličnih iznosa (231.7 mm – 252.6 mm).
Oborinski indeksi ekstrema ne ukazuju na značajne promjene. Opaženo je blago smanjenje broja vrlo vlažnih dana i maksimalne dnevne količine oborine te blagi porast trajanja sušnih razdoblja. Produljenje sušnih razdoblja najizraženije je ljeti.
Očekivane promjene srednje dnevne, srednje minimalne dnevne i srednje maksimalne dnevne temperature zraka prema analiziranim MedCORDEX simulacijama upućuju na moguće zagrijavanje koje je prisutno u svim sezonama i na razini godine. Amplitude projiciranog zagrijavanja su najveće ljeti, a pojačavaju se s promjenom razdoblja od P1 do P3, uz pretpostavku scenarija RCP8.5. Očekivano zatopljenje do kraja stoljeća će biti popraćeno povećanim brojem
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
12
toplih temperaturnih indeksa i smanjenjem hladnih temperaturnih indeksa, neovisno o scenariju. Očekivane promjene srednje ukupne količine oborine upućuju na porast oborine zimi i smanjenje ljeti. U ostalim sezonama predznak promjene nije jednoznačan i ovisi o primijenjenom regionalnom klimatskom modelu. Na godišnjoj razini prevladava porast količine oborine u razdoblju P3. Iako se pojedini regionalni modeli razlikuju u predznaku promjene oborinskih ekstrema u pojedinim sezonama i na godišnjoj razini u pojedinom razdoblju, u većini slučajeva se u P3 za oba scenarija može očekivati porast maksimalne dnevne količine oborine, broja dana s vrlo velikom količinom oborine, te broja vrlo vlažnih dana. Očekuje se produljenje trajanja sušnih razdoblja te moguć porast standardnog dnevnog intenziteta oborine.
Zbog svojih klimatskih i geografskih obilježja Hrvatska je prepoznata kao država ranjiva na
klimatske promjene, a s nekim posljedicama se već i suočava. Kroz projekt “Jačanje kapaciteta
Ministarstva zaštite okoliša i energetike za prilagodbu klimatskim promjenama te priprema Nacrta
Strategije prilagodbe klimatskim promjenama”, u trenutku pisanja ovog elaborata, izrađena je
radna verzija Strategije prilagodbe klimatskim promjenama Republike Hrvatske (Zelena knjiga),
koja uključuje rezultate klimatskog modeliranja, analizu utjecaja klimatskih promjena i ranjivosti
pojedinih sektora te prijedlog mjera i aktivnosti prilagodbe klimatskim promjenama.
Prilagodba klimatskim promjenama definirana je u člancima 118. i 118.a Zakona o zaštiti zraka
(NN130/11, 47/14 i 61/17) kao proces koji „…podrazumijeva procjenu štetnih utjecaja klimatskih
promjena i poduzimanje primjerenih mjera s ciljem sprječavanja ili smanjenja potencijalne štete
koje one mogu uzrokovati.“
Zakon je definirao sektore koji su najviše izloženi utjecaju klimatskih promjena:
- hidrologija i vodni resursi;
- poljoprivreda;
- šumarstvo;
- biološka raznolikost i prirodni kopneni ekosustavi;
- biološka raznolikost i morski ekosustavi;
- upravljanje obalom i obalnim područjem;
- turizam i ljudsko zdravlje.
Prilagodba klimatskim promjenama podrazumijeva poduzimanje određenog skupa aktivnosti s
ciljem smanjenja ranjivosti prirodnih i društvenih sustava na klimatske promjene, povećanja
njihove sposobnosti oporavka nakon učinaka klimatskih promjena, ali i iskorištavanja potencijalnih
pozitivnih učinaka koji također mogu biti posljedica klimatskih promjena.
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
13
2.1. ZDRAVLJE
Posljednjih nekoliko desetljeća zabilježen je porast smrtnosti povezan s velikim vrućinama u ljetnim mjesecima što se negativno odražava na zdravlje ljudi sa socijalnim posljedicama. Republika Hrvatska od 2012. godine Protokolom o postupanju i preporukama za zaštitu od vrućine pokazuje spremnost ublažavanja zdravstvenog rizika na povećani pobol i smrtnost od toplinskih valova. Ovim dokumentom se utvrđuje obveza pojedinih institucionalnih sudionika nakon prognoziranja nastupa toplinskog vala te distribucija preporuka i savjeta kako se ponašati kao individua tijekom vala velikih vrućina. Sustav praćenja utjecaja toplinskog vala na zdravlje je u funkciji u razdoblju godine od 15. svibnja do 15. rujna. Državni hidrometeorološki zavod prognozira približavanje toplinskog vala te prema kritičnim temperaturama za klimatske regije izvještava javnozdravstveni sektor koji upozorava na opasnost rizika kroz županijsku mrežu i žurno poduzimanje mjera zaštite u lokalnoj zajednici. Javnozdravstveni sektor procjenjuje rizik utjecaja ekstremnih temperatura na zdravlje prikupljanjem podataka o smrtnosti i broju pacijenata koji su zatražili medicinsku intervenciju ili su hospitalizirani. Obrada podataka pacijenata za procjenu veličine rizika je složena jer još nije uspostavljena kompletna tehnička podrška i umrežavanje bolničkog sa javnozdravstvenim sektorom.
Sljedećih pet desetljeća će klimatske promjene imati sve više negativnih utjecaja. Ujedinjeni narodi govore o rastućem zdravstvenom riziku s pojavom većeg broja toplinskih valova. Zdravstveni rizik se definira kao izvor rizika za ljudsko zdravlje ili kvalitetu života (Odjel za zdravstvo, 2006). Veličina zdravstvenog rizika ekstremnih vrućina je znanstvena procjena mogućih štetnih učinaka na zdravlje koji proizlaze iz ljudske izloženosti opasnosti odnosno ekstremnih vrućina. To naglašava potrebu ulaganja osim za ublažavanje i za prilagođavanje zemlje takvim vremenski prilikama. Važno je ojačati sposobnost svake zemlje za boljim upozorenjem od nastupa vremenske katastrofe radi smanjenja ljudskih i ekonomskih gubitaka. Promjena klime povećava rizik vezan za vremenske nepogode, a predstavlja prepreku održivom razvoju (Taalas, 2016: Press Release N° 2).
2.2. TURIZAM
Sektor turizma se svojim najvećim dijelom oslanja na prirodna i kulturna dobra koja su ujedno i najugroženija dobra kad se analiziraju klimatske promjene. Klimatske promjene koje se već događaju, a nastavit će se događati i u budućnosti predstavljaju jedan od najvećih izazova današnjice, donoseći sa sobom brojne izravne i neizravne posljedice na prirodni, ekonomski i kulturni sektor. Procjenjuje se kako će klimatske promjene imati dalekosežne posljedice na turističku ponudu i turističku potražnju.
Cjelokupna turistička industrija kao i mnogobrojne destinacije uvelike ovise o klimi i promjenama koje se događaju u klimi. Klima uvjetuje duljinu turističke sezone kao i njezinu samu kvalitetu i svakako utječe na turističku potražnju. Klima utječe na široki spektar prirodnih uvjeta, a koji čine neku destinaciju privlačnom za posjetitelje kao što su snježni uvjeti, bioraznolikost biljnog
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
14
i životinjskog svijeta, vodni resursi i slično. Klimatske promjene će imati kako negativne tako i pozitivne utjecaje na turistički sektor. Činjenica je da će se ipak turističke industrije kao i same destinacije morati prilagoditi na novonastale klimatske promjene kako bi smanjile navedene rizike ali i iskoristile nove prilike za daljnje djelovanje na ekološki, socijalno i ekonomski održiv način rada. Ranjivost turizma tj. njegova osjetljivost na klimatske promjene od posebnog je značaja za one destinacije koje svoj razvitak temelje upravo na ovom sektoru gospodarstva, a to su tzv. zemlje u razvoju. Nastavno na gore navedeno u nastavku će se razmotriti učinci klimatskih promjena na turističku ponudu kako oni izravni tako i neizravni.
Klima je jedan od značajnijih resursa za razvoj turizma u nekoj destinaciji stoga je logično za zaključiti da će promjene u klimi utjecati i na promjene u turizmu neke destinacije. Izravni učinci klimatskih promjena na turističku ponudu očituju se u klimatski povezanim faktorima poticanja i privlačenja turističke potražnje, a samim time i na sezonalnost potražnje, utjecaju na operativne troškove i troškove osiguranja te promjene obrazaca ekstremnih vremenskih prilika. Odgovarajući klimatski uvjeti ključni su za sve vrste turističkih aktivnosti, bez obzira da li je riječ o konvencionalnom plažnom turizmu ili segment posebnih interesa, kao što su ekoturizam, avanturistički ili sportski turizam. Nadalje, u nekim destinacijama klima je primarna atrakcija na kojoj je turizam utemeljen. Jedan od najizravnijih utjecaja predviđenih klimatskih promjena na turizam bit će preraspodjela klimatskih uvjeta medu turističkim regijama. Promjene u duljini i kvaliteti klimatski ovisnih turističkih sezona (npr. kupališni i zimski turizam) mogu imati značajne učinke na konkurentne odnose između turističkih destinacija, što će utjecati i na profitabilnost turističkih tvrtki. Značajnije promjene u turizmu uzrokovane klimatskim pogodnostima predviđene za Europu, točnije Mediteran, pred kraj 21. stoljeća odnose se na promjene faktora poticanja i privlačenja koji utječu na odluke o izboru turističkih destinacija. Sukladno navedenome, za Mediteransku regiju se predviđa da će čak do 2100. godine postati puno manje privlačna za turizam u ljetnim mjesecima i više privlačna u proljeće i jesen, a koristeći trenutne ekonomske pokazatelje, stručnjaci su procijenili kako će, zbog pada dobiti od turizma, zemlje Mediterana do 2100. godine gubiti i do 0,45 % BDP-a godišnje. Istodobno tradicionalne regije iz kojih dolazi većina turista na Mediteran (npr. sjeverna Europa) prema predviđanjima će postati pogodne za turističke aktivnosti tijekom cijele godine, a posebno u ljetnim mjesecima. Kao rezultat navedenog predviđa se da bi vjerojatno veći broj turista iz sjeverne regije mogao odlučiti ostati u svome kraju za vrijeme ljetnih mjeseci, kao i sve veći broj turista iz južne regije koji bi mogli odlučiti boraviti u sjevernoj regiji za vrijeme ljetnih mjeseci kako bi izbjegli vruće ljetne temperature na Mediteranu. Nestanak turista s Mediterana, sjevernjacima će donijeti dobit od 0,32% BDP-a na godišnjoj razini. Drugi izravni učinak klimatskih promjena na poslovanje turističkih tvrtki odnosi se na utjecaj na sezonske operativne troškove kao što su troškovi grijanja, hlađenja, proizvodnje umjetnog snijega, navodnjavanja, vodoopskrbe, godišnji troškovi osiguranja. Premda energetski troškovi u hotelijersko-ugostiteljskom sektoru variraju u odnosu na lokaciju i vrstu smještajnog objekta, procjenjuje se da je udio energetskih troškova u bruto prihodima ovakvih objekata u rasponu od 3-6%, ali može doseći i iznos od 10% kod nekih povijesnih i luksuznih hotela. Veliki dio ukupne energetske potrošnje u hotelijersko-ugostiteljskom sektoru odnosi se na grijanje i hlađenje prostora, stoga promjene u stupanj-danima grijanja i hlađenja mogu imati značajan utjecaj na energetske troškove u nekim regijama. Treći izravni učinak klimatskih promjena je pojava
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
15
promijenjenih ekstremnih vremenskih prilika. Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) je zaključio da su promjene u broju vremenskih prilika vjerojatno posljedica projiciranih promjena klime koje uključuju: više maksimalne temperature i više vrućih dana nad gotovo svim površinama, veći intenzitet tropskih oluja i vjetrova, intenzivnije oborine iznad mnogih površina, te veće i dugotrajnije suše u mnogim kontinentalnim unutrašnjostima. Porast sve češćih i intenzivnijih ekstremnih vremenskih prilika direktno će utjecati na turističku industriju zbog povećanja infrastrukturnih oštećenja, povećane potrebe za dodatnom pripremljenošću na izvanrednastanja, viših operativnih troškova poslovanja (osiguranja, rezervni energetski i vodoopskrbni sustavi, hitne evakuacije), te troškova prekidanja odvijanja poslovnih aktivnosti.
Zbog toga što klimatski uvjeti predstavljaju jedan od kritičnih resursa za destinaciju, promjena klimatskih uvjeta imat će duboke utjecaje na turizam neke destinacije na regionalnom nivou. Promjene u dostupnosti vode, nedostatak biodiverziteta, nestanak krajolika, obalna erozija, šteta na infrastrukturi i slično imat će katastrofalne posljedice na turizam. Planine, otoci i obalne destinacije tj. obalna područja su posebno osjetljiva na klimatske promjene. UNESCO je čak identificirao nekoliko svjetskih poznatih odredišta koja predstavljaju kritične turističke destinacije, koje će biti najizraženije pogođene klimatskim promjenama, a neke od njih su Venecija u Italiji gdje se svake godine podiže razina mora pa ovom prekrasnom turističkom i povijesnom gradu prijeti potapanje, zatim veliki koraljni greben u Australiji, Peru i druge. Činjenica je u tome da postoje regije na kojima će klimatske promjene djelovati kako na prirodne tako i na kulturne resurse, a neke od tih regija su: Afrika, Karibi, Južna Amerika, Srednji Istok i druge.
Klimatske promjene utjecat će i na ekonomski rast te političku stabilnost nekih država. Nicholas Stern u svom izvještaju navodi da iako bi porast prosječne temperature za 1°C mogao koristiti globalnom BDP-u, veća klimatska promjena nakon nekog vremena nanijela bi štetu ekonomskom rastu na globalnoj razini, uspoređujući štetu ne prilagođavanja na klimatske promjene s onom nastalom u poslijeratnim razdobljima i velikim ekonomskim krizama. Također, u svom radu navodi kako bi veće klimatske promjene i troškovi ne prilagođavanja na iste mogle utjecati na smanjenje potrošnje za 20 % krajem 21. ili početkom 22. stoljeća. U izvještaju se navodi da bilo kakvo smanjenje globalnog BDP-a zbog klimatskih promjena će vjerojatno imati negativne posljedice za očekivani budući rast turističke potrošnje. Najveće troškove ne prilagođavanja na klimatske promjene snosile bi zemlje u razvoju i najsiromašnije zemlje.
Reakcije posjetitelja na promjene u turističkim destinacijama koje će se dogoditi uslijed klimatskih promjena, odredit će kako će zapravo klimatske promjene utjecati na turističku potražnju. Klima, prirodni okoliš i osobna sigurnost posjetitelja najznačajniji su faktori pri odabiru neke turističke destinacije, a globalne klimatske promjene svakako će utjecati na sva tri navedena faktora. Osim toga, klima predstavlja jedan od ključnih faktora sezonalnosti turističke potražnje. Klimatske promjene mogu uvelike izmijeniti tu sezonalnost poboljšavanjem ili pak pogoršavanjem klimatskih uvjeta u turistički receptivnim i emitivnim destinacijama. U turističkom sektoru upravo su posjetitelji ti koji mogu svoju odluku o posjeti neke destinacije promijeniti u vrlo kratkom roku. Ukoliko se dogodi neka ekstremna klimatska promjena u nekoj destinaciji koju su posjetitelji odlučili posjetiti oni u vrlo kratkom roku svoju odluku mogu promijeniti i odlučiti se posjetiti neku drugu turistički privlačnu destinaciju. Upravo ova prilagodba posjetitelja na klimatske uvjete u
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
16
nekoj destinaciji svjedoči o tome da će izbor destinacije koju će neki posjetitelj željeti posjetiti, ovisiti uvelike o klimatskim faktorima koji je obilježavaju. Klima i vrijeme značajno utječu na odabir neke destinacije od strane posjetitelja kao i na to koliko će se dugo posjetitelji zadržati u nekoj destinaciji koju su odlučili posjetiti. Budući da klima predstavlja vrlo važan resurs za turističku potražnju, očekuje se kako će promjena iste imati značajan utjecaj na istu.
Klimatske promjene povećat će potražnju za eko turizmom i turizmom zasnovanom na boravku u prirodno očuvanim destinacijama. Očekuje se da će se potražnja za ekoturizmom u sljedećih dvadeset godina utrostručiti (danas raste po stopi od deset do dvadeset posto). Također, rast temperature zraka, smanjenje količina padalina na jugu Europe, povlačenje ledenjaka u planinskim područjima, smanjenje broja šuma i sve veći broj požara mogli bi se odraziti na turistička kretanja. Više temperature u toplo-morskim destinacijama mogle bi utjecati na povećanje broja putovanja izvan (glavne) ljetne turističke sezone. Posjetitelji pri biranju mjesta za odmor sve više uzimaju u obzir ekološku osviještenost destinacija i smještajnih objekata. Investiranje u obnovljive izvore energije i primjena mjera očuvanja okoliša stvaraju dobru reputaciju destinacija/objekata. Nastavno na prethodno navedeno razmotrit će se kako izravni tako i neizravni učinci klimatskih promjena na turističku potražnju.
Prema zaključcima UNWTO-a, predviđeni učinci uključuju postupni pomak preferiranih turističkih destinacija prema višim nadmorskim visinama u planinskim područjima. Za turiste iz podneblja umjerenih klimatskih zona koji trenutačno dominiraju međunarodnim putovanjima (npr. Sjeverna Europa) se očekuje da će više ljetovati u svojoj domovini ili u neposrednoj blizini koristeći pogodnosti blizine novih područja s povoljnim klimatskim uvjetima. Ovakav pomak u obrascima putovanja imao bi tri značajne posljedice: proporcionalno veća potražnja za destinacijama u područjima umjerene klimatske zone, proporcionalno manja potražnja za destinacijama u toplijim klimatskim zonama koje sada imaju obilježje visoke posjećenosti od strane turista iz područja umjerene zone, te neto smanjivanje ukupnog broja međunarodnih turista. U toplijim područjima dogodilo bi se suprotno, budući da bi ova područja privlačila manji broj turista iz umjerenih područja, a više turista bi iz ovih područja putovalo u umjerena područja. Za prosječnu potražnju za internacionalnim putovanjima u suptropskim i tropskim državama predviđa se opadanje. Brojni mediji predviđaju da povećanje budućih ljetnih temperatura predstavljaju veliku opasnost za turizam na Mediteranu. Vjerojatno je da bi ljeta na Sredozemlju mogla biti previše topla za turiste nakon 2020. godine. Malo se zna o tome što turisti percipiraju kao „previše vruće“ za bilo koju određenu turističku destinaciju. Percepcije igraju glavnu ulogu u procesu donošenja odluka turista i predstavljaju važan posrednički stadij procesuiranja informacija, te su posljedično jako važne u utjecanju na stvarni ishod individualnih putnikovih odluka u odabiru destinacije nakon saznanja o određenoj promjeni.
Bitno je za naglasiti da će cjelokupan učinak klimatskih promjena na turističko okruženje ono na što će posjetitelji destinacija reagirati, a ne samo na promjene klimatskih uvjeta u destinaciji. Turistička potražnja na regionalnoj razini također će biti pogođena čitavim nizom klimatskih promjena koje će se posebno odraziti na promjene prirodnog okoliša neke destinacije. Promjene prirodnog okoliša neke destinacije predstavljaju rizik za tu destinaciju posebno ako ona svoj turizam temelji upravo na njemu. Iz tog razloga nastoji se i dati nekakav odgovor na klimatske
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
17
promjene. Neizravnih učinaka klimatskih promjena na turističku potražnju najviše se može pronaći u utjecaju na prirodni okoliš s posebnim naglaskom na koraljne grebene te planinske krajolike. Međutim neizravne učinke klimatskih promjena na turističku potražnju također možemo pronaći i u djelovanju na ekonomsko blagostanje neke destinacije kao i na sociopolitičku stabilnost što se očituje kroz pad potražnje i pad BDP-a. Kod koraljnih grebena, a posebno onog najvećeg kod Australije primijećeno je to da sve teže podnosi zagađenje, pretjerani lov i razvoj industrije zbog čega bi Australija trebala djelovati na način da smanji svoj štetan doprinos klimatskim promjenama jer u protivnom tom velikom morskom ekosustavu prijeti potpuno uništenje. Činjenica kada govorimo o planinskim krajolicima je ta da klimatske promjene na ovom područjima uzrokuju topljenje snijega ili njegovo potpuno izostajanje zbog visokih temperatura zbog čega svake godine postoji sve veći zahtjev za proizvodnjom umjetnog snijega što iziskuje ne samo veliki napor već i poveću sumu novca. Upravo iz ovog razloga treba se dati odgovor na postojeće i predstojeće klimatske promjene kako bi se umanjio njihov štetan utjecaj. (Bjelajac, 2016.)
Pazin, čije se ime spominje po prvi puta davne 983. godine kao „Castrum Pisinum“, danas je
slikoviti gradić bogate tradicije, čija se turistička ponuda zasniva na bogatoj kulturno povijesnoj baštini, očuvanoj prirodi i brojnim manifestacijama. Povoljan smještaj u središtu istarskog poluotoka, pridonosi podjednakom boravku turista i u ljetnim i zimskim mjesecima. Turizam predstavlja najvažniju granu gospodarstva Republike Hrvatske pri čemu je njegova
važnost posebno izražena u županijama Jadranske Hrvatske. Istarska županija smatra se turistički
najrazvijenijom županijom u državi, što potvrđuju i podaci kako je 2015. godine u Istarskoj županiji
zabilježeno 23,5 % svih turističkih dolazaka u Hrvatsku, a istovremeno je ostvareno visokih 29,3 %
svih noćenja. Prema ovim podacima primjetno je kako je Istarska županija turistički daleko
razvijenija od bilo koje druge županije u državi. Treba pritom spomenuti i kako se prema
istraživanju TOMAS (2015) Istarska županija 2014. godine prema prosječnim dnevnim izdacima po
turistu nalazila na četvrtom mjestu u Jadranskoj Hrvatskoj s prosječnim dnevnim izdacima u iznosu
od 63,8 eura po turistu, dok primjerice ti izdaci u Dubrovačko-neretvanskoj županiji koja je prva po
ovom pokazatelju iznose 92,6 eura. Navedeni podatak ukazuje kako turisti u prosjeku u Istri troše
manje nego u nekim drugim županijama Jadranske Hrvatske, pri čemu je taj iznos zasigurno mnogo
niži u samom Gradu Pazinu u kojem, kako je spomenuto u prethodnim poglavljima, turizam nije
razvijen kao što je to u priobalnim područjima.
Prema podacima Grada Pazina na području stare gradske jezgre zabilježeno je 2016. godine
85 kreveta, što je porast za 16,4 % u odnosu na 2010. g.. Primjetno je kako je broj kreveta na
području stare gradske jezgre u navedenom razdoblju kontinuirano rastao, izuzev 2015. g. kada je
došlo do blagog pada koji je posljedica smanjenja broja kreveta u hotelima s 54 na 37. No već
iduće godine zabilježen je daljnji porast pa se može zaključiti kako se smještajni kapaciteti na
području jezgre kontinuirano povećavaju. Na razini Grada Pazina istovremeno je došlo do
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
18
snažnijeg porasta broja kreveta gdje je njihov broj porastao za visokih 297,4 %, odnosno gotovo se
utrostručio. Ovaj porast prisutan je kroz cijelo promatrano razdoblje 2010.-2016. godine pri čemu
je posebno snažan porast zabilježen na kraju tog razdoblja (2015.-2016.). Prema navedenim
podacima jasno su primjetne razlike u intenzitetu kretanja broja kreveta na području stare gradske
jezgre i cijelog Grada Pazina, pri čemu se može zaključiti kako smještajni kapaciteti rastu znatno
slabije na području jezgre. To može biti posljedica nedostatka prostora za smještaj u samoj
gradskoj jezgri ili posljedica slabije atraktivnosti tog područja u odnosu na okolicu Pazina. Ovaj
podatak povoljan je ukoliko se sagleda u kontekstu činjenice da na području stare gradske jezgre
nije prisutan proces porasta broja stanova za odmor i iznajmljivanje, što bi značilo kako dolazi do
demografskog pražnjenja jezgre i njene pretvorbe u prostor namijenjen isključivo djelatnostima
iznajmljivanja, što bi značilo kako slabi funkcija stalnog stanovanja u tom prostoru.
Graf 1 Kretanje turista na području Pazina
2.3. VODNI RESURSI
Nadležne institucije za provedbu Okvirne direktive o vodama i Direktive o procjeni i upravljanju poplavnim rizicima u Republici Hrvatskoj su Ministarstvo poljoprivrede, kao središnje tijelo državne uprave nadležno za upravljanje vodama i Hrvatske vode, kao pravna osoba s javnim ovlastima za upravljanje vodama.
Područje Grada Pazina je u sustavu vodoopskrbe Istarskog vodovoda čija se jedna od
poslovnih jedinica nalazi i u Pazinu.
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
19
Slika 3 Vodoopskrba na području Istarske županije
2.4. ŠUMARSTVO
Klima je kompleksan ekološki čimbenik koji se opisuje pomoću različitih klimatskih elemenata i pojava što utječu na razvoj vegetacije i njezino prirodno rasprostranjenje. Za šumsku vegetaciju najvažnije su temperatura zraka, količine oborina, vlaga zraka i vjetar.
Šumska vegetacija sredozemne Hrvatske prilagođena je određenim klimatskim uvjetima koji prevladavaju u tom području. Ti se uvjeti mijenjaju kroz vrijeme, a to se odražava na rast i razvoj svih organizama. Pretpostavljene klimatske promjene mogu dovesti do promjena u prostornoj razdiobi šumske vegetacije, promjeni u sastavu, strukturi i proizvodnosti šumskih ekosustava, promjeni ekološke stabilnosti, zdravstvenog stanja šuma te općekorisnih funkcija šuma. (Damir Ugarković).
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
20
Iz časopisa Hrvatske šume:
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
21
2.5. BIORAZNOLIKOST
Javna ustanova “Zavod za prostorno uređenje Istarske županije” i javna ustanova “Natura Histrica” izradile su za potrebe projekta “Upgrading Sustainable Energy Communities in Major Adapt initiative by planning Climate Change Adaptation strategies (LIFE-SEC-ADAPT)” elaborat “Procjena utjecaja klimatskih promjena i ranjivost sektora ekosustava i bioraznolikosti te prostornog planiranja za grad Pazin”.
Sastavni dio elaborata su i 3 grafička priloga (zaštićena područja prirode, ekološka mreža-NATURA 2000 područja i karta kopnenih staništa) izrađena u AutoCad 2007.
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
22
3. VULNERABILITY TO CLIMATE CHANGE / RANJIVOST SUSTAVA NA KLIMATSKE
PROMJENE
3.1. ZDRAVLJE
3.1.1. Logička matrica za procjenu ranjivosti
Slika 4 Logički okvir za sektor zdravlja
Potencijalni utjecaj
•toplinski val
•srednja temperatura (varijacije dugog perioda)
Faktori izloženosti
•Srednja temperatura
•HD - vrući dani
•TR20 - tropske noći
Faktori osjetljivosti
•Broj stanovnika
•Gustoća stanovnika
•Broj stanovnika starijih od 65 godina
•Broj stanovnika mlađih od 5 godina
•Postotak zelenih površina
•Izgrađenost naselja
•Dostupnost ključnih usluga zdravstvenog sustava
Sposobnost prilagodbe
•BDP
•educiranost stanovništva
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
23
3.1.2. Izloženost
Smrt uzrokovana kardiovaskularnim bolestima
Pregled dostupnih informacija i poduzete mjere Izloženost visokim temperaturama je velika u ljetnim mjesecima, starije osobe su
osjetljivije, a sposobnost prilagodbe ovisi o socijalno – ekonomskim prilikama oboljelih (nabava
klima uređaja u domu, na radnom mjestu ili mjestu gdje postoji izloženost visokim
temperaturama).
Prema savjetima stručnjaka potrebno je boraviti u klimatiziranim ili ohlađenim prostorima te
izbjegavati izloženost visokim temperaturama.
Kvalitativni/kvantitativni podaci
Graf 2 Evidentirane kardiovaskularne bolesti na području Pazina, izvor: Zavod za javno zdravstvo Istarske županije
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
24
Graf 3 Umrli od kardiovaskularnih bolesti na području Pazina, izvor: Zavod za javno zdravstvo Istarske županije
Širenje vektorskih i infektivnih bolesti Kvalitativni/kvantitativni podaci
Graf 4 Vektorski prenosive bolesti na području Pazina, izvor: Zavod za javno zdravstvo Istarske županije
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
25
Povećanje alergijskog uzorka
Pregled dostupnih informacija i poduzete mjere
Alergeni su u pravilu bjelančevine ili druge tvari vezane za njih. Nekim alergenima izloženi
smo tijekom cijele godine, pojedinima pak samo sezonski. Među sezonske alergene spada pelud
drveća, trava i korova. Bjelančevine koje sadrži pelud uzročnici su alergijske osjetljivosti.
Alergija na pelud najčešća je vrsta alergije. One su sezonske, te ovise o geografsko-
klimatskom području, njegovom vegetacijskom pokrovu i meteorološkim faktorima.
Određivanjem broja peludnih zrnaca i determiniranjem vrste peludi prati se dinamika
pojavljivanja pojedine vrste, što je temelj na kojemu se baziraju dnevna izvješća, peludna
prognoza, alergijski semafor te izrada peludnog kalendara.
Uređaji za uzorkovanje peludi nalazi se na krovu zgrade Zavoda za javno zdravstvo Istarske
županije i sportskoj dvorani Pazin. Uzorci se analiziraju svakodnevno tijekom cijele godine.
Obradom uzoraka određuju se dnevne koncentracije peludi u zraku, a s obzirom na meteorološke
prilike izrađuje se peludna prognoza za nekoliko dana. (Službena internetska stranica Zavoda za
javno zdravstvo Istarske županije).
Osnovna svrha peludne prognoze je pružanje informacija o prisutnosti pojedinih peludnih
alergena ovisno o meteorološkim prilikama (3-4 dana), što osjetljivim osobama omogućuje
prevenciju pojave simptoma te planiranje aktivnosti i putovanja.
Slika 5 Uređaj za uzorkovanje peludi, Pazin
Alergijski semafor je način dnevnog izvještavanja o količini peludnih zrnaca u zraku
određenog područja. Na temelju mjerenja količine peludnih zrnaca u prostornom metru
atmosferskog zraka određuju se boje alergijskog semafora. Zelena boja odgovara koncentraciji
peludi koja će u malog broja jako osjetljivih osoba uzrokovati alergijske simptome. Žuta određuje
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
26
koncentraciju koja u većine alergičnih osoba uzrokuje simptome, a crvena vrlo visoku
koncentraciju peludi koja će u svih osjetljivih osoba uzrokovati simptome, koji u jako osjetljivih
osoba mogu biti vrlo teški.
Slika 6 Alergijski semafor
Kvalitativni/kvantitativni podaci
Slika 7 Dermatitis, egzemi i urtikarije na području Pazina, izvor: Zavod za javno zdravstvo Istarske županije
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
27
Mogući scenariji za budućnost
Pelud kao bioindikator
Nepovoljni utjecaji klime na zdravlje pogoršani su povećanom i neplanskom urbanizacijom, kontaminacijom vode i zraka te povećanjem atmosferskih stakleničkih plinova. Posljednjih se godina sve više naglašava povezanost klimatskih promjena s respiratornim alergijama, s obzirom na to da alergijske bolesti postaju prevladavajuće bolesti modernog doba. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, oko 235 milijuna ljudi širom svijeta pati od astme koja može biti izazvana različitim faktorima - između ostaloga i alergenim peludom.
Promjene u fenološkom ciklusu biljaka utječu na učestalost i težinu alergijskih bolesti. S aerobiološkog aspekta, zanimljivo je proučavati kako potencijalni utjecaji klimatskih promjena utječu na biljke, a samim time i na količinu alergenog peluda u zraku te njegovu distribuciju, jer se pelud smatra osjetljivim bioindikatorom reakcija biljaka na klimatske promjene. Reakcije biljaka očituju se i kroz izmjene rasta i reproduktivnog obrasca, promjene u prinosu i/ili produktivnosti te promjene u rasprostranjenosti.
Alergije kroz godišnja doba
U posljednjih 30 godina duljina sezone cvjetanja breze produljila se za 10 do 11 dana.
Vrlo je važno naglasiti međuovisnost aeroalergena i meteorologije. Tijekom posljednjih 20 godina je zbog povišenja temperaturne utvrđen raniji početak i vrhunac cvatnje kod vrsta koje počinju cvjetati ranije tijekom godine (kao što su brijest, breza, joha i lijeska), a trajanje sezone cvjetanja produženo je i kod ljetnih vrsta, primjerice kod raznih vrsta porodice trava te korovnih biljaka ambrozije i pelina. Temeljeno na temperaturnim promjenama u proljeće, predviđa se da će prosječni datum početka polinacijske sezone breze biti raniji za oko 6 dana u sljedećih desetak godina. U posljednjih 30 godina duljina sezone cvjetanja breze produljila se za 10 do 11 dana, dok su dugoročne analize (18-30 godina) koncentracija peluda breze pokazale slab trend povećanja ukupnih godišnjih koncentracija.
I ovogodišnje praćenje alergenog peluda u zraku započeto je već u siječnju pojavom prvih peludnih zrnaca lijeske i johe, no vremenske su neprilike uvelike utjecale na intenzitet polinacije biljaka. Temperaturna kolebanja i snježne oborine utjecale su na dnevnu dinamiku peludi u zraku, uz izrazito smanjene dnevne koncentracije navedenih alergena u odnosu na isto razdoblje prošlih godina. Takva isprekidana polinacija s niskim koncentracijama peludi uvelike olakšava tegobe alergičnim osobama.
Utjecaji na porast alergijskih bolesti
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
28
Klimatske promjene mogu olakšati geografsko širenje pojedinih biljnih vrsta na nova područja.
Zagrijavanje atmosfere i povećanje atmosferskog CO2 utječu na produktivnost biljaka, što se očituje u kumulativnoj godišnjoj koncentraciji peluda određene vrste. Najbolji je primjer biljka ambrozija. Povećanjem broja cvjetnih klasova po biljci istovremeno se povećava produkcija alergenog peluda, trajanje sezone polinacije se produžuje, a time i izloženost alergenu.
U mnogim europskim gradovima je zamijećen trend povećanja alergijskog rinitisa i alergijske astme, iako se zbog značajne redukcije travnatih površina koncentracija peluda trava u zraku smanjila i za 40 posto. Porast alergijskih bolesti pripisuje se utjecaju onečišćenja iz zraka.
Također, klimatske promjene mogu olakšati geografsko širenje pojedinih biljnih vrsta na nova područja čim ona postanu klimatski pogodna.
Zaključak
Praćenje utjecaja klimatskih promjena na alergijske bolesti i aeroalergene bilo je donekle zanemareno. Kontinuiranim aerobiološkim monitoringom moći će se registrirati vremenske varijacije kvalitativnog i kvantitativnog sadržaja alergenog peluda u zraku, kao posljedica odgovora biljaka na klimatske promjene. To će pridonijeti potpunijem razumijevanju utjecaja istih na alergijske bolesti poput astme i peludne groznice. Važno je naglasiti da svi moramo postati svjesni tih promjena u okolišu i da se to događa i nama. (Pliva zdravlje)
Očekivani učinak projiciranih promjena klime na sektor
Primjeri pojava povezanih sa negativnim učincima klimatskih promjena Djelatnici Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije koji obavljaju javnozdravstvenu djelatnost na području Grada Pazina opisali su pojave koje su opazili u svom radu, a povezuju ih s utjecajima klimatskih promjena:
Visoke temperature nepovoljno utječu na zdravlje kroničnih bolesnika a posebno oboljelih od kardiovaskularnih bolesti te povećavaju smrtnost. Izloženost visokim temperaturama je u ljetnim mjesecima sve veća, osobe su sve starije i bolesnije te time i osjetljivije, a sposobnost prilagodbe je ograničena i ovisi o socijalno-ekonomskim prilikama oboljelih
Uslijed povećanih temperatura pogoršava se zdravstveno stanje bolesnika koji traže pomoć na objedinjenom bolničkom prijemu, hitnoj medicinskoj pomoći ili u ordinacijama obiteljskih liječnika, te navedeno dovodi i do povećanja bolničkih prijema. Zdravstveni sektor i resursi su više opterećeni navedenim bolesnicima tijekom visokih temperatura
Visoke temperature dovode do povećanih zdravstvenih problema kod oboljelih od kroničnih respiratornih bolesti.
Duža izloženost visokim temperaturama povećava opasnost od toplotnog udara. Posebno su ugroženi djeca, trudnice, stari, kronični bolesnici, radnici na otvorenom i drugim radnim mjestima na kojima su izloženi visokim temperaturama.
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
29
Porast temperature već je doveo do naseljavanja novim invazivnim vrstama vektora na našem području što predstavlja potencijalnu opasnost za prijenos novih vektorskih bolesti ali i starih bolesti koje dugo godina nisu kod nas prisutne, što se već događa u susjednim zemljama. Visoke temperature pogoduju i razmnožavanju uzročnika zaraznih bolesti s jedne strane a s druge strane visoke temperature mogu nepovoljno utjecati na higijenu.
Zbog klimatskih promjena naša područja naseljavaju nove invazivne biljne vrste koje možda mogu predstavljati nove potencijalne alergene za osjetljivu populaciju
Dugotrajna suša povećava količinu čestica u zraku i time direktno utječe na higijenu zraka.
Uslijed promjena klimatskih parametara najvažniji utjecaj koji je prepoznat u sektoru je povećanje smrtnosti radi ekstremnih vremenskih uvjeta i utjecaj na epidemiologiju bolesti povezanih s klimatskim promjenama.
Indikatori izloženosti
Obzirom da se podaci odnose na cijelo područje Grada Pazina, vrijednost svih indikatora
izloženosti jednaka je za cijelo područje koje obuhvaća 18 statističkih nasenja.
Popis indikatora:
EX01 – Srednja maksimalna temperature (t – max sred)
EX02 – Vrući dani (HD)
EX03 – TR20 - tropske noći
Tablica 1 Zdravlje - indikatori izloženosti
EX01 - Srednja temperatura
t-sred t-min t-max
sred trend sred trend sred trend
DJF 3.4 0.22 -1.7 0.16 9.4 0.31
MAM 10.4 0.30 4.2 0.19 16.9 0.41
JJA 19.7 0.46 12.5 0.35 27.3 0.50
SON 11.6 0.16 5.9 0.25 18.6 0.09
God 11.3 0.28 5.3 0.24 18.1 0.33 Tablica 2 Srednje godišnje i sezonske vrijednosti temperature (1971. - 2000.) i pripadni iznos trenda (1961. - 2015.)
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
30
Najveći trend je 0.50 za maksimalnu srednju temperaturu u ljetnom periodu (lipanj, srpanj,
kolovoz) te se izloženost ocjenjuje prema najznačajnijem trendu.
Sukladno metodologiji, vrijednost indikatora transformira se u vrijednost u rasponu od 0 do
1. (Methodology for vulnerability and risk assessment in regions Marche and Istria, 2017)
optimal positive neutral negative critical
0,1 0,3 0,5 0,7 0,9
EX01
EX02 – HD vrući dani
Indeks DJF MAM JJA SON God
sred trend sred trend sred trend sred trend sred trend
HD 0.0 - 0.2 0.1 25.2 4.0 1.4 0.1 26.8 4.2
optimal positive neutral negative critical
0,1 0,3 0,5 0,7 0,9
EX02
EX03 – tropske noći
Indeks DJF MAM JJA SON God
sred trend sred trend sred trend sred trend sred trend
TR20 0.0 - 0.0 - 0.6 0.2 0.0 - 0.6 0.3
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
31
optimal positive neutral negative critical
0,1 0,3 0,5 0,7 0,9
EX03
Kategoriziranjem indikatora, HD – vrući dani i TR20 – tropske noći, svrstani su u razred 3
čime je transformacijom dobivena vrijednost oba indikatora 0,5, s tim da je za indikator HD težina
2 obzirom da je taj indikator važniji od ostala 2 vezano za promatrane utjecaje.
Nakon evaluacije i dodijeljivanja težine svakome, različiti su indikatori agregirani te je
izračunata ukupna vrijednost izloženosti:
optimal positive neutral negative critical
0,1 0,3 0,5 0,7 0,9
IZLOŽENOST
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
32
Slika 8 Zdravlje - izloženost
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
33
3.1.3. Osjetljivost
Osjetljivost je analizirana u odnosu na 18 statističkih naselja administrativnog područja
Pazina.
Popis indikatora:
SE01 – Broj stanovnika
SE02 – Gustoća stanovništva
SE03 – Broj stanovnika u naselju starijih od 65 godina
SE04 – Broj stanovnika u naselju mlađih od 5 godina
SE05 – Zelene površine
SE06 – Izgrađenost naselja
SEO7 – Dostupnost ključnih usluga zdravstvenog sustava
Tablica 3 Zdravlje - indikatori osjetljivosti
SE01 – Broj stanovnika
Demografska slika samog područja Grada varirala je u razdoblju od 1948. do 2011. godine.
U proteklom, poslijeratnom razdoblju do popisa 1971. trajao je proces depopulacije na razini
cijelog Grada Pazina. Isti trend vidljiv je na razini županije, međutim ne i samom naselju Pazin čiji je
broj stanovnika u tom razdoblju porastao za 42,44%. Prema popisu iz 1971. godine na području
Grada Pazina bilo je 6,06% manje stanovnika nego 1948. godine. Razvoj industrije i poticanje
urbanizacije ubrzao je rast na 8.889 stanovnika 1981. godine i 9.369 stanovnika 1991. godine.
Prema popisu iz 2001. godine broj stanovnika je smanjen na 9.227 stanovnika, a 2011. godine na
8.638 stanovnika. Razlog ovakvog negativnog trenda leži u političkim previranjima koja su
nastupila 1991./1992, migracijama stanovništva, te nepovoljnim promjenama u dobnoj strukturi
(starenje stanovništva). (https://www.pazin.hr/o-pazinu/stanovnistvo/)
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
34
SE02 – Gustoća stanovništva
POVRŠINE NASELJA Gustoća
(stan/km2) Naselje km2 ha
Beram 11,35 1135,24 20,61
Bertoši 7,45 744,57 43,65
Brajkovići 6,46 645,62 54,68
Butoniga 4,94 493,86 14,98
Grdoselo 11,18 1117,63 10,65
Heki 11,79 1178,82 39,79
Ježenj 2,83 283,11 49,80
Kašćerga 10,39 1039,13 24,64
Kršikla 5,92 591,66 8,11
Lindar 9,91 990,79 40,57
Lovrin 5,22 522,24 69,70
Pazin 15,97 1597,02 274,64
Trviž 9,43 943,16 43,36
Vela Traba 2,01 201,09 112,88
Zabrežani 10,19 1018,78 41,81
Zamask 2,14 214,36 27,06
Zamaski Dol 3,74 373,70 13,65
Zarečje 5,64 563,61 52,52
Tablica 4 Gustoća stanovništva po naseljima
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
35
SE03 – Broj stanovnika u naselju starijih od 65 godina
Naselje Broj stanovnika starijih od 65 godina
Postotak starijeg stanovništva
Beram 42 17,95%
Bertoši 52 16,00%
Brajkovići 30 8,50%
Butoniga 16 21,62%
Grdoselo 28 23,53%
Heki 74 15,78%
Ježenj 30 21,28%
Kašćerga 44 17,19%
Kršikla 7 14,58%
Lindar 68 16,92%
Lovrin 49 13,46%
Pazin 751 17,12%
Trviž 45 11,00%
Vela Traba 34 14,98%
Zabrežani 65 15,26%
Zamask 14 24,14%
Zamaski Dol 15 29,41%
Zarečje 45 15,20% Tablica 5 Broj stanovnika starijih od 65 godina
Duža izloženost visokim temperaturama povećava opasnost od toplotnog udara. Među
osjetljivima su i starije osobe.
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
36
SE03 – Broj stanovnika u naselju mlađih od 5 godina
Naselje Stanovnici mlađi od 5 godina
Postotak mlađeg
stanovništva
Beram 8 3,42%
Bertoši 15 4,62%
Brajkovići 19 5,38%
Butoniga 1 1,35%
Grdoselo 2 1,68%
Heki 12 2,56%
Ježenj 3 2,13%
Kašćerga 12 4,69%
Kršikla 0 0,00%
Lindar 17 4,23%
Lovrin 24 6,59%
Pazin 165 3,76%
Trviž 23 5,62%
Vela Traba 7 3,08%
Zabrežani 36 8,45%
Zamask 4 6,90%
Zamaski Dol 6 11,76%
Zarečje 17 5,74%
Tablica 6 Broj stanovnika mlađih od 5 godina
SE04 – Zelene površine
Inventarizacija pokrova zemljišta (Land Cover) napravljena je na razini EU s ciljem
osiguranja dostupnosti podataka i informacija u sklopu Programa CORINE (Koordinacija
informacija o okolišu). Kartografski preglednik obuhvaća 44 klase namjene korištenja zemljišta.
Land cover RH izrađen u sklopu CORINE projekta obuhvaća baze pokrova zemljišta za referentne
godine: 1980, 1990, 2000, 2006 i 2012, uključujući i baze promjena pokrova zemljišta za sve
navedene referentne godine. (https://land.copernicus.eu/pan-european/corine-land-cover/clc-
2012/view)
Obzirom da je Grad Pazin korisnik GIS cloud platforme, tvrtka Smart Cloud d.o.o. prenijela
je prostorne podatke u okvire administrativnog područja Grada Pazina kako bi se dobio uvid u
pokrov zemljišta i pripadajuće legende dostupne i na internetskoj stranici Hrvatske agencije za
okoliš i prirodu.
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
37
Slika 9 Pokrov zemljišta na području Pazina
Zastupljenost zelenih površina na području Grada Pazina je visoka te je za cijelo područje
dodijeljena pozitivna ocjena osjetljivosti.
SE05 – Izgrađenost naselja
Izgrađenost naselja definirana je postotkom građevinskog područja obuhvaćenim
Prostornim planom uređenja Grada Pazina (2015.)
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
38
Slika 10 Izgrađenost naselja (PPUGP 2015.)
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
39
SE06 – Dostupnost ključnih usluga zdravstvenog sustava
Hrvatski zavod za hitnu medicine – Ispostava Pazin jedna je od 7 ispostava koje su zadužene
za organiziranje i pružanje hitne medicinske pomoći na području Istarske županije. Ispostava Pazin
djeluje na području Grada Pazina i susjednih općina, ukupne površine 532 km2 i s 18 857
stanovnika u 67 naselja, te pokriva i najveći dio Istarskog ipsilona (od tunela “Učka” do izlaza
Žminj). Svakodnevno kroz 24 sata na Hitnoj medicinskoj pomoći u Pazinu dežuran je jedan tim, koji
čine liječnik, medicinska sestra i profesionalni vozač. (Strategija razvoja Grada Pazina 2015 - 2020,
2015)
3.1.4. Adaptive capacity assessment
Popis indikatora:
AC01 – Stupanj obrazovanja
AC02 – BDP
Tablica 7 Zdravlje - indikatori prilagodbe
AC01 – Stupanj obrazovanja
Stanovnici stariji od 15 godina sa završenom srednjom školom
Naselje broj %
Beram 139 59,28%
Bertoši 187 57,54%
Brajkovići 203 57,41%
Butoniga 44 59,73%
Grdoselo 73 61,71%
Heki 272 58,00%
Ježenj 85 60,28%
Kašćerga 149 58,17%
Kršikla 29 59,50%
Lindar 234 58,19%
Lovrin 203 55,86%
Pazin 2630 59,95%
Trviž 235 57,36%
Vela Traba 137 60,21%
Zabrežani 241 56,67%
Zamask 35 59,79%
Zamaski Dol 29 56,00%
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
40
Zarečje 173 58,35%
Tablica 8 Obrazovanje stanovništva
AC02 – Bruto domaći proizvod po stanovniku
Slika 11 Bruto domaći proizvod (2015.), Državni zavod za statistiku Reoublike Hrvatske
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
41
3.1.5. Vulnerability assessment
ZDR
AV
LJE
RANJIVOST
1 Beram 0,49 2 Bertoši 0,59 3 Brajkovići 0,59 4 Butoniga 0,48 5 Grdoselo 0,39 6 Heki 0,57 7 Ježenj 0,47 8 Kašćerga 0,56 9 Kršikla 0,49
10 Lindar 0,55 11 Lovrin 0,67 12 Pazin 0,68 13 Trviž 0,59 14 Vela Traba 0,50 15 Zabrežani 0,64 16 Zamask 0,50 17 Zamaski Dol 0,68 18 Zarečje 0,55
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
42
Slika 12 Ranjivost Grada Pazina u sektoru zdravlja
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
43
3.2. TURIZAM
3.2.1. Logički okvir
3.2.2. Izloženost
Popis indikatora:
EX01 – Srednja maksimalna dnevna temperatura zraka
EX02 – Broj vrućih dana (HD)
EX03 – Broj toplih dana (SU25)
EX04 – Ukupna prosječna količina oborina
Potencijalni utjecaj
•srednja temperatura (varijacije dugog perioda)
•oborine
Faktori izloženosti
•srednja dnevna temperatura
•WSDI (trajanje toplih razdoblja)
•Ljetni dani (TX>25)
Faktori osjetljivosti
•% prihoda od turizma
•Namjena dolazaka (odmor, rekreacija, zabava)
Sposobnost prilagodbe
•potrošnja na marketing
•razvoj novih turističkih programa
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
44
EX01 – Srednja maksimalna dnevna temperatura zraka
Srednje godišnje (God) i sezonske (DJF - zima, MAM -proljeće, JJA-ljeto, SON-
jesen) vrijednosti srednje (t-sred), srednje minimalne (t-min) i srednje maksimalne (t-
max) temperature zraka u referentnom klimatološkom razdoblju 1971.-2000. (sred) i
pripadni iznosi trenda (po dekadi) u razdoblju 1961.-2015., za postaju Pazin. Podebljane
vrijednosti označavaju statistički značajan trend. Mjerne jedinice: °C.
t-sred t-min t-max
sred trend sred trend sred trend
DJF 3.4 0.22 -1.7 0.16 9.4 0.31
MAM 10.4 0.30 4.2 0.19 16.9 0.41
JJA 19.7 0.46 12.5 0.35 27.3 0.50
SON 11.6 0.16 5.9 0.25 18.6 0.09
God 11.3 0.28 5.3 0.24 18.1 0.33
Tablica 9 Trend srednje maksimalne temperature
Najveći trend je za ljetno razdoblje (JJA) u iznosu 0.50 što je isti indikator kao i za
zdravlje no učinak povećanja srednje maksimalne temperature na sektor turizma je
pozitivan te se gleda za cijelo razdoblje obzirom da povećanje temperature utječe na
produljenje turističke sezone.
optimal positive neutral negative critical
0,1 0,3 0,5 0,7 0,9
EX01
EX02 – Broj vrućih dana (HD)
Broj dana s maksimalnom dnevnom temperaturom zraka ≥ 30°C (vrući dani). U
nastavku je tablica s prikazanim brojem vrućih dana po mjesecima na području Pazina.
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
45
Tablica 10 Broj vrućih dana na području Pazina
1996 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
0 0 0 0 0 6 2 4 0 0 0 0
UKUPNO 12
1997 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
0 0 0 0 1 0 1 3 1 0 0 0
UKUPNO 6
1998 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
0 0 0 0 0 4 12 18 0 0 0 0
UKUPNO 34
1999 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
0 0 0 0 8 21 26 29 19 0 0 0
UKUPNO 22
2000 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
0 0 0 0 0 8 6 19 0 0 0 0
UKUPNO 33
2001 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
0 0 0 0 2 3 14 25 0 0 0 0
UKUPNO 44
2002 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
0 0 0 0 0 10 9 0 0 0 0 0
UKUPNO 19
2003 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
0 0 0 0 0 18 14 26 0 0 0 0
UKUPNO 58
2004 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
0 0 0 0 0 2 13 9 2 0 0 0
UKUPNO 26
2005 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
0 0 0 0 2 9 10 2 1 0 0 0
UKUPNO 24
2006 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
0 0 0 0 0 11 20 1 3 0 0 0
UKUPNO 35
2007 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
0 0 0 0 2 4 18 10 0 0 0 0
UKUPNO 34
2008 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
0 0 0 0 1 10 16 15 3 0 0 0
UKUPNO 45
2009 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
0 0 0 0 4 4 13 17 2 0 0 0
UKUPNO 40
2010 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
0 0 0 0 0 0 15 9 0 0 0 0
UKUPNO 24
2011 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
0 0 0 0 0 2 8 17 12 0 0 0
UKUPNO 39
2012 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
0 0 0 0 0 14 26 24 4 0 0 0
UKUPNO 68
2013 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
0 0 0 0 0 5 21 17 0 0 0 0
UKUPNO 43
2014 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
0 0 0 0 0 6 6 1 0 0 0 0
UKUPNO 13
2015 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
0 0 0 0 0 8 24 17 2 0 0 0
UKUPNO 51
BROJ DANA S TEMPERATURAMA VEĆIM OD 30 °C
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
46
Graf 5 Vrući dani (HD)
U gornjem grafu prikazan je broj vrućih dana s maksimumom u 2012. godini u
promatranom razdoblju.
optimal positive neutral negative critical
0,1 0,3 0,5 0,7 0,9
EX02
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
47
EX03 – Broj toplih dana (SU25)
1996 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
0 0 0 0 3 16 21 27 0 0 0 0
UKUPNO 67
1997 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
0 0 0 0 7 13 24 24 15 0 0 0
UKUPNO 83
1998 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
0 0 0 0 7 20 26 27 7 0 0 0
UKUPNO 87
1999 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
0 0 0 0 8 21 26 29 19 0 0 0
UKUPNO 103
2000 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
0 0 0 4 8 27 23 30 14 1 0 0
UKUPNO 107
2001 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
0 0 0 1 10 14 30 30 2 5 0 0
UKUPNO 92
2002 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
0 0 0 0 4 18 29 23 5 0 0 0
UKUPNO 79
2003 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
0 0 0 0 19 27 31 31 8 0 0 0
UKUPNO 116
2004 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
0 0 0 0 0 20 28 30 15 0 1 0
UKUPNO 94
2005 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
0 0 0 0 10 17 25 17 9 0 0 0
UKUPNO 78
2006 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
0 0 0 1 3 18 31 17 16 1 0 0
UKUPNO 87
2007 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
0 0 0 5 11 22 29 25 6 3 0 0
UKUPNO 101
2008 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
0 0 0 0 4 18 27 29 12 3 0 0
UKUPNO 93
2009 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
0 0 0 0 13 15 28 29 18 0 0 0
UKUPNO 103
2010 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
0 0 0 1 0 19 26 26 7 0 0 0
UKUPNO 79
2011 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
0 0 0 3 15 23 23 31 28 7 0 0
UKUPNO 130
2012 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
0 0 0 3 8 20 30 30 14 1 0 0
UKUPNO 106
2013 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
0 0 0 4 4 16 31 29 11 0 0 0
UKUPNO 95
2014 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
0 0 0 0 4 19 22 24 5 0 0 0
UKUPNO 74
2015 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
0 0 0 0 9 23 31 27 13 0 1 0
UKUPNO 104
BROJ DANA S TEMPERATURAMA VEĆIM OD 25 °C
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
48
Graf 6 Broj toplih dana SU25
Srednje godišnje (God) i sezonske (DJF - zima, MAM -proljeće, JJA-ljeto, SON-
jesen) vrijednosti temperaturnih indeksa ekstrema u referentnom klimatološkom razdoblju
1971.-2000. (sred) i pripadni iznosi trenda (po dekadi) u razdoblju 1961.-2015., za postaju
Pazin. Podebljane vrijednosti označavaju statistički značajan trend prikazane su u
sljedećoj tablici:
Indeks DJF MAM JJA SON God
sred trend sred trend sred trend sred trend sred trend
SU25 0.0 - 6.2 1.0 66.9 3.0 13.1 0.0 86.2 4.1
Tablica 11 Trend porasta broja toplih dana (SU25)
Kako je na godišnjoj razini na temelju počenog klimatskog scenarija izračunat trend
povećanja toplih indeksa ekstrema, povećanje broja toplih dana pozitivno utječe na promjenu
turističkog toka.
optimal positive neutral negative critical
0,1 0,3 0,5 0,7 0,9
EX03
0
20
40
60
80
100
120
140
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
20
12
20
13
20
14
20
15
Broj dana s T>25 °C, Pazin
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
49
EX04 – Ukupna prosječna količina oborina
Oborinske prilike na području grada Pazina prikazane su analizom sezonskih i godišnjih
količina oborine kao i srednjim vrijednostima oborinskih indeksa ekstrema, prema podacima iz
referentnog razdoblja (1971.-2000.). Pripadne vremenske promjene (trend) ispitane su prema
duljem razdoblju (1961.-2015.).
U tablici Trend smanjenja količine oborina na području Pazina navedeni su
procijenjeni iznosi trenda količine oborine po sezonama i za godinu, izraženi u mm po dekadi. U
istoj tablici prikazane su i pripadne srednje vrijednosti. Na području Pazina prosječno se najviše
oborine može očekivati u jesen (350 mm) dok su u ostalim sezonama prosječne količine oborine
sličnih iznosa (od 231.7 mm do 252.6 mm). U 55-godišnjem razdoblju (1961.-2015.) prisutno je
značajno smanjenje godišnje količine oborine. Negativan trend je prisutan u svim sezonama, a
značajan je u proljeće.
R (mm) sred trend
DJF 231.7 -3.6
MAM 249.7 -11.3
JJA 252.6 -13.1
SON 350.0 -8.8
God 1086.5 -38.8
Tablica 12 Trend smanjenja količine oborina na području Pazina
optimal positive neutral negative critical
0,1 0,3 0,5 0,7 0,9
EX04
Smanjenje količine oborina pozitivno utječe na turizam na području Grada Pazina. Obzirom
da se u obzir nisu uzimale kratkotrajne oborine visokog intenziteta, a koje će se analizirati u
sektoru vodnih resursa, može se zaključiti da se mjerama prilagodbe u tom sektoru utječe i na
sektor turizma.
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
50
3.2.3. Osjetljivost
Popis indikatora:
SE01 – Udio prihoda od turizma
SE02 – Udio dolazaka zbog relaksacije, rekreacije i odmora
SE01 – Udio prihoda od turizma
Pazin je dio klastera Središnja Istra. Sukladno podacima Master plana turizma Istarske
županije 2015. – 2025. vezanim za prihode Grada u sektoru turizma, postotak od ukupnih prihoda
je prilično nizak stoga je ocjena indikatora niska prilikom definicije osjetljivosti.
Grad Ukupni
prihodi
Od toga
prihodi tu
rizma
% od ukupnih
prihoda
Broj
zaposlenih
Od toga
zaposlenih u
turizmu
% od
ukupno
zaposlenih
Pazin 1.165.306 7.741 0,66 1.975 37 1,87
Tablica 13 Udio prihoda od turizma, 2015.
optimal positive neutral negative critical
0,1 0,3 0,5 0,7 0,9
SE01
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
51
SE02 – Udio dolazaka zbog relaksacije, rekreacije i odmora
Slika 13 Zastupljenost usluga smještaja na području Pazina
Mali postotak
Srednje
mali
postotak
Srednji
postotak
Srednje
visoki
postotak
Visoki postotak
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
52
Na području Grada Pazina u 2017. godini ostvareno je 9.602 dolazaka, 22% više u odnosu
na prethodnu godinu te 53.776 noćenja, što čini povećanje od 43%. (U odnosu na ostale općine u
sastavu Turističke zajednice središnje u Pazinu se realizira najviše dolazaka gostiju, a prema broju
noćenja je na 2. mjestu, iza Tinjana). Prema zemljama odakle dolaze, najveći udio u noćenjima
ostvaruju gosti iz Njemačke (47%), slijede ih domaći gosti (17%), zatim Austrije, Turske i
Nizozemske.
Za razliku od ostalog područja Turističke zajednice središnje Istre ističe se velik udio domaćih
gostiju i gostiju iz Turske koji svoj boravak u Pazinu najčešće ostvaruju iz poslovnih razloga.
Broj objekata na području grada: 115 (22 % više od lani). Broj kreveta: 718 (23% više od lani)
DOLASCI NOĆENJA
2017. 9 602 53 776
2016. 7 902 37 665
2015. 5 755 28 391
2014. 5 777 29 315
2013. 5 514 24 366
2012. 5 084 22 059
3.2.4. Adaptive capacity assessment
Popis indikatora:
AC01 – Javna potrošnja na marketing u turizmu
AC02 – Razvoj novih turističkih programa
AC01 – Javna potrošnja na marketing u turizmu
Marketing plan Istarske županije 2015. – 2018.
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
53
AC02 – Razvoj novih turističkih programa
Temperatura je jedan od najvažnijih klimatskih parametara koji djeluje na turistička kretanja, te se u mnogim istraživanjima uzima kao jedini parametar u razmatranje. No, osim temperature važni su i parametri poput:
broja sunčanih dana (sunčano zračenje)
vlažnosti zraka
brzine i kretanja vjetra
količine oborina. Svi ovi elementi djeluju na ukupne turističke tijekove, ali i na pojedine, selektivne oblike turizma. Putem ovih podataka može se dobiti Klimatski turistički indeks (Tourism climate indeks, TCI) koji izračunava kvalitetu turističkog doživljaja, a povezan je s klimatskim elementima. Dodana vrijednost turističke destinacije određena je specijalizacijom ponude portfelja turističkih proizvoda ciljanih prema određenim tržišnim segmentima. Razvoj turističkih proizvoda je proces koji koordinira različite hardverske i softverske elemente i slijedi, globalno gledajući, određene kategorije:
1. U najvećem broju slučajeva destinacije su usredotočene na održavanje i isporuku postojećih proizvoda prema sadašnjim korisnicima; 2. Povremeno, postoje slučajevi gdje se postojećim portfeljima turističkih proizvoda pokušava privući nove goste uz zadržavanje postojećih gostiju, 3. Neke destinacije dodaju nove proizvode i doživljaje svake godine kako bi zadržali postojeće goste; 4. Najteža strategija razvoja proizvoda s najvišom razinom rizika je razvoj potpuno novih proizvoda za nove goste. Implementacije procesa razvoja podrazumijeva koordiniranu provedbu ostalih operativnih strategija i aktivnosti Master plana kako bi se osiguralo šest ključnih ciljeva razvoja turističkog portfelja proizvoda: Lojalnost kroz karakteristike proizvoda koje tržište želi – atrakcije i sadržaji usmjereni na zadovoljavanje primarnih potreba ciljnih segmenata. Prepoznatljivost kroz pružanje autentičnih doživljaja gostima - najboljih iskustava - od visitor centara preko zaposlenih sve do stanovnika destinacije. Isporuka kvalitete - kombinacija osobnog šarma sa izvrsnosti u tehničkoj izvedbi proizvoda / usluge putem posebno kreiranih programa profesionalnog razvoja.
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
54
Poticanje ulaganja u turizmu - pružanje odgovarajućih poticaja kako bi uvjeriti potencijalne investitore i poduzetnike da ulože financijska sredstva u razvoj turističkih atrakcija i ostalih turistički relevantnih objekata. Koordinirani proces - koordinacija i partnerstvo između svih subjekata javnog i privatnog sektora. Reputacija - isporuka promotivnih programa usmjerenih na specifične ciljne segmente koji posljedično stvaraju svjesnost o proizvodima i povećani interes, te u konačnici realiziraju dubljom penetracijom na emitivnim tržištima tj. većom bazom potencijalnih posjetitelja. Postojeće stanje Istarski turistički proizvod svoje profesionalno uporište ima izradom prethodnog master plana turizma gdje akteri u turizmu iz javnog i privatnog sektora formuliraju proizvodni portfelj utemeljen na tadašnjoj matrici atraktivnosti i konkurentnosti. Predložene aktivnosti, odnosno prije svega investicije djelomično su ostvarene no realni iskorak na razvoju profesionalnih turističkih proizvoda je izostao. Današnja situacija daje sljedeći portfelj turističkih proizvoda: Sunce i more – danas sačinjava preko 85% ukupnog fizičkog prometa sa suboptimalno razvijenim turističkim lancem vrijednosti. Fokus su kampovi i smještaj u domaćinstvu bez značajne dodane vrijednosti u doživljajima ili makroekonomskim efektima (povećani prihodi, zapošljavanje, održivost). Kratki odmori – prema situacijskoj analizi predstavlja oko 5% ukupnog fizičkog prometa i usko je povezan sa ključnim praznicima glavnih emitivnih tržišta. Sport i aktivnosti – proizvod koji realizira oko 3% ukupnog fizičkog prometa i koji je u posljednjih pet godina unaprijedio vlastiti lanac vrijednosti, no još uvijek nije dovoljno atraktivan niti konkurentan da bi izazvao ključne konkurente na Mediteranu. Touring / kultura – proizvod koji sudjeluje u ukupnom fizičkom prometu sa 2% i koji je neopravdano podcijenjen u Istri. Sustav resursa i atrakcija daje dovoljno elemenata za unaprjeđenje i kvalitetno plasiranje na međunarodno tržište. Industrija sastanaka – proizvod koji bez značajnog razvoja ostvaruje oko 2% ukupnog turističkog prometa, usko povezanog sa organizacijom manjih i srednjih konferencija i kongresa u primarno hotelskim kapacitetima. Događaji – ostvaruju oko 1% ukupnog fizičkog prometa i rezultat su individualnih napora hotelskih poduzeća ili manjih poduzetnika u stvaranju festivala i događaja koji su razlog dolaska u Istru.
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
55
Događaji koji se organiziraju za animaciju gostiju (dok su gosti već u destinaciji) se ovdje ne računaju. Vino i gastronomija – kao glavni razlog dolaska u Istru, ovaj proizvod je na razini oko 1% ukupnog fizičkog prometa. Zdravlje / wellness – ovaj proizvod (prvenstveno wellness dio) realizira nešto manje od 1% ukupnog fizičkog prometa zahvaljujući individualnim naporima poduzeća, ali ne kao profesionalnog proizvoda koji se komercijalizira na emitivnim tržištima prije svega zbog nedostatka kvalitetnog hardvera (wellness hoteli ili specijalizirani medicinski sadržaji). U portfelju turističke ponude Istre postoji određeni broj proizvoda koji su na razini aktivnosti ili imaju svoje specifičnosti zbog kojih nemaju konkurentsku poziciju da prerastu u kategoriju portfelja (npr. nautika) i ne ulaze kao ključne kategorije u portfelj. Sustavni razvoj proizvoda omogućit će ostvarenje slijedećih ciljeva: 1. porast tržišnog udjela s višim prinosom; 2. očuvanje primarnih resursa; 3. struktura smještaja u korelaciji sa potrebama tržišta; 4. etabliranje ključnih atrakcija / destinacija; 5. profiliranje autentičnih istarskih iskustava; 6. privlačenje investicija; 7. profesionalni ljudski resursi; 8. inoviranje turističkih proizvoda; 9. doprinos razvoju regionalnog gospodarstva; 10. pozitivan međunarodni imidž Istre.
Razvoj proizvoda je najobimniji i najsloženiji razvojni proces koji turizmu Istre predstoji u budućem razdoblju, ukoliko postoji konsenzus o prihvaćanju vizije turizma Istre u 2025. sa svim njenim sastavnim elementima. On je neraskidivo povezan s praktično svim ostalim operativnim strategijama postavljenim ovim planom. Broj potrebnih aktivnosti po svakom od proizvoda iznimno je velik, a njihovi prioriteti će u velikoj mjeri ovisiti o realnim mogućnostima provedbe, tržišnim kretanjima, kao i strateškim odlukama svih dionika unutar poslovnih misija svojih institucija. Još jednom valja naglasiti da ovaj plan tretira razvoj 7 turističkih proizvoda što je za upravljanje procesom iznimno mnogo i za najuspješnije turističke regije. Stoga se u ovoj, početnoj, operativnoj strategiji postavljaju smjernice razvoja 7 proizvoda s ciljem da se: Za svaki proizvod pokažu osnovni gradivni elementi (aktivnosti) njegov razvoja, odnosno da se na jednom mjestu pokaže što je sve za razvoj nekog proizvoda potrebno poduzeti; Područje Pazina može se prilagoditi ulaganjem u sljedeće turističke proizvode: 1. Kratki odmori
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
56
2. Sport i aktivnosti 3. Touring i kultura
Inspirit Fantasy Park je novi turistički projekt Grada Pazina koji se provodi uz podršku Istarske županije. Riječ je o izgradnji tematskog, zabavnog parka koji se bazira na svijetu istarske, slavenske i europske mitologije na području veličine oko 10ha, na lokaciji bivšeg vojnog poligona Lindar.
Inspirit Fantasy park, čija se gradnja planira na bivšem vojnom poligonu kraj Lindara (Pazin), tematski je zabavni park koji se bazira na svijetu istarske i slavenske mitologije te prezentiranju lokalnih tradicijskih obrta i običaja. Park bi predstavljao značajan novi sadržaj u turističkoj ponudi Istre, doprinio povećanju zaposlenosti i potaknuo brojne gospodarske aktivnosti, a cilj je njegova otvaranja povećanje turističke atraktivnosti i konkurentnosti te, u konačnici, ulazak Istre u 20 vodećih turističkih destinacija svijeta. Riječ je o tematskom, zabavom parku koji se bazira na svijetu istarske, slavenske i europske mitologije. Strategija razvoja turizma do 2020. godine predviđa stvaranje nove atrakcijske osnove u funkciji generiranja dodatnih motiva dolaska, ravnomjernije prostorne distribucije potražnje te povećanja turističke potrošnje. Inspirit Fantasy park će izravno otvoriti nova radna mjesta kao rezultat izgradnje i rada zabavnog parka. Osim stalno zaposlenih u parku će raditi i veliki broj sezonskih radnika. Glavninu zaposlenih će činiti žene a postoji široka paleta mogućnosti zapošljavanja drugih teško zapošljivih skupina. Inspirit Fantasy park predstavlja platformu za prodaju niza lokalnih poljoprivrednih proizvoda te za prezentaciju i prodaju produkata starih zanata što će dovesti do podrške ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji te revitalizaciji starih obrta. Također, izazvati će povećanje ekonomskih aktivnosti u regiji kroz svakodnevnu potrošnju, kroz povećanje broja dolazaka gostiju te kroz prodaju smještaja i robe. Procijenjena vrijednost projekta – 37.8 mil EUR Dokumenti vezani uz zaštitu okoliša (kronološki): Gradonačelnik Grada Pazina – Odluka da nije potrebno provesti stratešku procjenu utjecaja na okoliš za izradu UPU-a SRC Lindar; Proveden je postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš; Hrvatska agencija za okoliš i prirodu – prethodno mišljenje o Potrebi provođenja glavne ocjene za zahvat /Izvješće o prethodnoj ocjeni prihvatljivosti zahvata a ekološku mrežu; Istarska županija – UO za održivi razvoj: Rješenje – potrebno je provesti Glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu; Elaborat zaštite okoliša - Izgradnja zabavnog parka „Inspirit Fanstasy Park“ - ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
57
Centar/ Platforma za valorizaciju istarske gastronomije te istarskih namirnica i sirovina biljnog i životinjskog porijekla. Centar je centralno mjesto edukacije stručnjaka u turističkom i enogastronomskom sektoru.
Važnu ulogu u razvoju novih proizvoda ima Istarska razvojna čuristička agencija, kao i Turistička zajednica središnje Istre.
Mjere definirane Master planom turizma 2015. – 2025. i Marketing planom istarskog turizma 2015. – 2018.: Razvoj turističkih proizvoda na zaštićenim prirodnim područjima i drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima. OPIS MJERE Za sve resurse koji su u nadležnosti Javne ustanove Natura Histrica potrebno je:
- Evaluirati potencijal za razvoj turističkih proizvoda, uzimajući u obzir kriterije atraktivnosti i
zakonskih ograničenja;
- Odabrati do 10 zaštićenih područja s najvećim potencijalom razvoja;
- U suradnji s institucijama zaduženim za razvoj proizvoda (TZIŽ, lokalni TZ) osmisliti
programe turistifikacije po dvije komponente:
osnovna turistička infrastruktura – označavanje, dostup, interpretacija te šetnice (za
park šume) i vidikovci (za značajne krajobraze);
turistička infrastruktura umjerena stvaranju dodatne vrijednosti na temelju
primjera uzorne prakse; pakiranje u turističke proizvode, uvrštavanje u različite rute
i uvrštavanje u marketing sustav.
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
58
3.2.5. Ranjivost
Tablica 14 Ranjivost Grada Pazina u sektoru turizma
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
59
3.3. VODNI RESURSI
OBILNE OBORINE:
Što se tiče kratkotrajnih jakih oborina, procjene koje su izrađene u sklopu projekta “Jačanje kapaciteta Ministarstva zaštite okoliša i energetike za prilagodbu klimatskim promjenama te priprema nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama”, Državni hidrometeorološki zavod je u okviru nedavno dovršenog prijedloga strategije prilagodbe za neka hidrološka razmatranja, prema 4 različita klimatska modela izradio procjene koje pokazuju dosta različite, ne samo vrijednosti, nego čak i predznake ovisno o duljini trajanja oborine, no većina trajanja i scenarija daje za procjenu neko očekivano povećanje u rasponu do 10%.
Što se pak tiče maksimalne 24 satne oborine, kao granica za sekundarne obrade jakih kiša uzima se obično 50 mm (Bonacci, 1994), mada je to zapravo relativna veličina pa s obzirom na oborinsku heterogenost Hrvatske, 50 mm u Gorskom kotaru i u Zagrebu ili Osijeku nije baš jako usporedivo. (Rubinić, prof.na Građevinskom fakultetu Rijeka)
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
60
3.3.1. Logički okvir
Potencijalni utjecaj
• obilne oborine
Faktori izloženosti
•izložena područja
Faktori osjetljivosti
•kulturna baština u izloženim područjima
•stanovništvo u izloženim područjima
Sposobnost prilagodbe
•razina edukacije
• institucionalna obaveza
• intervencije
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
61
3.3.2. Izloženost
Slika 14 Karta opasnosti od poplava za srednju vjerojatnost pojavljivanja (preuzeto s korp.voda.hr)
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
62
Popis indikatora:
EX01 – Izložena područja
EX01 – Izložena područja
Na temelju odredbi iz članaka 110., 111. i 112. Zakona o vodama (Narodne novine, br.
153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14) kojima je u hrvatsko zakonodavstvo transponirana Direktiva
2007/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o procjeni i upravljanju rizicima
od poplava, Hrvatske vode za svako vodno područje, a po potrebi i za njegove dijelove izrađuju
prethodnu procjenu rizika od poplava, karte opasnosti od poplava i karte rizika od poplava i u
konačnici Plan upravljanja rizicima od poplava kao sastavni dio Plana upravljanja vodnim
područjima.
Prethodna procjena rizika od poplava:
1. Karte (zemljovide) vodnog područja u odgovarajućem mjerilu, s unesenim granicama
vodnih područja, podslivova i po potrebi priobalnih područja s prikazom topografije i
korištenja zemljišta;
2. Opis poplava iz prošlosti koje su imale znatnije štetne učinke na zdravlje ljudi, okoliš,
kulturnu baštinu i gospodarske djelatnosti i vjerojatnost pojave sličnih događaja u
budućnosti, koji bi mogli dovesti do sličnih štetnih posljedica;
3. Procjenu potencijalnih štetnih posljedica budućih poplava za zdravlje ljudi, okoliš, kulturnu
baštinu i gospodarske djelatnosti, uzimajući u obzir, što je više moguće, topografske,
općenite hidrološke i geomorfološke značajke i položaj vodotoka, uključujući poplavna
područja i, uključujući poplavna područja kao prirodna retencijska područja, učinkovitost
postojećih građevina za obranu od poplava, položaj naseljenih područja, položaj
industrijskih zona, planove dugoročnog razvoja, te utjecaje klimatskih promjena na pojavu
poplava.
Karte opasnosti od poplava (zemljovidi) sadrže prikaz mogućnosti razvoja određenih poplavnih
scenarija.
Karte rizika od poplava sadrže prikaz mogućih štetnih posljedica razvoja scenarija prikazanih na
kartama opasnosti od poplava
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
63
Plan upravljanja rizicima od poplava sadrži:
1. Ciljeve za upravljanje rizicima od poplava,
2. Mjere za ostvarenje tih ciljeva, uključujući preventivne mjere, zaštitu, pripravnost,
prognozu poplava i sustave za obavještavanje i upozoravanje.
Plan upravljanja rizicima od poplava sastavni je dio Plana upravljanja vodnim područjima.
Za provedbu Direktive 2007/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o
procjeni i upravljanju rizicima od poplava u Hrvatskoj, Europska unija je dala stručnu potporu
hrvatskim stručnjacima odobrivši IPA 2010 Twinning projekt “Izrada karata opasnosti od poplava i
karata rizika od poplava” vrijedan 1,1 milijun eura, kojeg su hrvatski stručnjaci realizirali u suradnji
sa stručnjacima iz Kraljevine Nizozemske, Republike Francuske i Republike Austrije. Osnovna svrha
tog projekta koji je započeo krajem siječnja 2013. godine i koji je uspješno završen sredinom
travnja 2014. godine bila je edukacija stručnog tima u Hrvatskim vodama koji će biti osposobljen za
pripremu tehničkih dokumenata za provedbu Direktive o procjeni i upravljanju rizicima od poplava
u Hrvatskoj.
Više o projektu i njegovim rezultatima koji su korišteni i u svrhu izrade ovog projekta može
se pročitati na internetskoj stranici http://korp.voda.hr/.
U svrhu izračuna površina izloženosti na području naselja Grada Pazina, korištene su karte
opasnosti od poplava za srednju vjerojatnost pojavljivanja.
Karte opasnosti od poplava ukazuju na moguće obuhvate tri specifična poplavna scenarija,
a izrađene su u mjerilu 1 : 25.000 za ona područja koja su u Prethodnoj procjeni rizika od poplava
određena kao područja sa potencijalno značajnim rizicima od poplava. Analize su provedene na
ukupno oko 30.000 km2, što je više od polovice državnog kopnenog teritorija.
Analizirani su sljedeći poplavni scenariji:
poplave velike vjerojatnosti pojavljivanja
poplave srednje vjerojatnosti pojavljivanje (povratno razdoblje 100 godina),
poplave male vjerojatnosti pojavljivanja uključujući poplave uslijed mogućih rušenja nasipa
na većim vodotocima te rušenja visokih brana - umjetne poplave),
za fluvijalne (riječne) poplave, bujične poplave i poplave mora. Jedinstvene poplavne linije
za pojedine scenarije određene su kao anvelopne poplavne linije različitih izvora plavljenja. Dubine
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
64
vode za jedinstvene poplavne linije određene su korištenjem digitalnog modela terena Državne
geodetske uprave.
Tehničke i matematičko-modelske analize za potrebe izrade karata opasnosti od poplava
odrađene su kroz niz studija i projekata koje Hrvatske vode sustavno izrađuju od stupanja na snagu
Direktive 2007/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o procjeni i upravljanju
rizicima od poplava, Karte izrađene na temelju navedenih analiza naknadno su verificirane i
novelirane s podacima i informacijama o zabilježenim poplavama u posljednje vrijeme. Za dio
područja na kojima nisu rađene detaljnije hidrološke i hidrauličke obrade, poplavne linije su
utvrđene prema procjenama nadležnih službi Hrvatskih voda.
Za izradu karata opasnosti od poplava korištene su topografske podloge Državne geodetske
uprave, hidrometeorološke podloge Državnog hidrometeorološkog zavoda i mareografske podloge
Hrvatskog hidrografskog instituta.
Karte su objavljene u WebGIS preglednicima koji omogućuju prenošenje odabranih
prostornih obuhvata u „pdf“ format i tiskanje.
Karte su izrađene u okviru Plana upravljanja rizicima od poplava sukladno odredbama
članaka 111. i 112. Zakona o vodama („Narodne novine“, br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i
14/14), i to za tri scenarija plavljenja određena Direktivom 2007/60/EZ Europskog parlamenta i
Vijeća od 23. listopada 2007. o procjeni i upravljanju rizicima od poplava, i nisu pogodne za druge
namjene. Treba voditi računa da na kartama nisu prikazani svi mogući scenariji plavljenja.
Prema utvrđenoj dinamici izrade i donošenja Plana upravljanja rizicima od poplava, ove
karte će se usklađivati s rezultatima javne rasprave i s rezultatima detaljnijih hidrološko -
hidrauličkih analiza na područjima gdje će u međuvremenu biti rađene, sve do kraja 2015. godine.
S obzirom na propisanu dinamiku izrade Plana upravljanja rizicima od poplava za sljedeći
ciklus, Prethodna procjena rizika od poplava bit će novelirana do 22. prosinca 2017. godine, karte
opasnosti od poplava i karte rizika od poplava do 22. prosinca 2019. godine, a Plan upravljanja
rizicima od poplava do 22. prosinca 2021. godine.
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
65
POVRŠINE OPASNOSTI:
NASELJE POVRŠINA IZLOŽENOG
PODRUČJA (≈ km2)
Beram 1,80
Ježenj 0,05
Kašćerga 0,15
Pazin 1,50
Trviž 0,68
Zamaski dol 0,48
Tablica 15 Izloženost područja
3.3.3. Osjetljivost
Popis indikatora:
SE01 – Kulturna baština u izloženim područjima
SE02 – Stanovništvo
SE01 – Kulturna baština u izloženim područjima
Beram, Crkva sv. Marije na Škriljinah
Crkva sv. Marije na Škriljinah u Bermu nalazi se na groblju sjeveroistočno od Berma. To je
jednobrodna gotička kapela iz 15. stoljeća, sa svetištem zaključenim ravnim zidom i odvojenim od
broda trijumfalnim lukom. Ispred zapadnog pročelja sa zvonikom na preslicu dograđena je u 18.
stoljeću lopica. Kapela je presvođena drvenim kasetiranim oslikanim tabulatom, a svetište ravnim
stropom koji je zamijenio izvorni gotički svod. Zidovi crkve oslikani su ciklusom fresaka sa scenama
iz Marijinog i Isusovog života te prikazima Plesa mrtvaca, i Kola sreće u 46 okvira. Zidove je oslikao
majstor Vincent iz Kastva 1474. godine, potpisan na južnom zidu iznad bočnih vrata, i vjerojatno
dva suradnika. Kasnogotičke slike rad su lokalne istarske škole, a zamjetan je jak utjecaj
južnotirolskog gotičkog slikarstva, sjevernjačkih grafičkih listova i kasnogotičkih tapiserija kao i
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
66
lokalne slikarske tradicije (Šareni majstor). U 18. stoljeću probijeni su prozori na bočnim zidovima
svetišta i pročelju crkve čime je djelomično uništen zidni oslik.
Slika 15 Kulturna baština, Beram
Beram, Crkva sv. Martina
Župna crkva sv. Martina Najznačajniji je objekt poluurbane strukture mjesta i prostorno ga definira. Od gotičke crkve sv. Martina očuvano je samo svetište presvođeno mrežastim svodom i istočni zid, dok je brod crkve obnovljen u 19. stoljeću. Na svodu i zidovima svetišta očuvane su zidne slike iz 15. stoljeća, dvojice majstora. Onaj koji slika u svetištu školovan je u tradiciji bolonjskog slikarstva, dok je drugi u svom izrazu rustičniji. Prvi je naslikao scene sa svecima (sv. Martin), a drugi anđele svirače i Bogorodicu zaštitnicu. U crkvi se čuva i reljef sv. Martina i prosjaka (zaštićen kao pokretni spomenik kulture rješenjem broj MP-364/1-76, broj registra 106, od 23.07.1976.), te kamenica s glagoljskim natpisom.
Slika 16 Kulturna baština, Beram
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
67
Pazin, Crkva sv. Nikole
Crkva sv. Nikole u Pazinu, kolegijatska crkva, spominje se još 1266. godine. Godine 1441.
crkva je pregrađena i dobiva izduženi kasnogotički prezbiterij presvođen zvjezdastim svodom. Svod
je 1470. godine oslikao slikar iz kruga Jakoba Suntera (Leonarda iz Brixena), prema predlošcima
«Biblie pauperum» iz 15. stoljeća. Na svodu je prikazano «Stvaranje svijeta», a na začelnom zidu
apside veliko «Raspeće». Crkva je od 1659-1764. barokizirana dogradnjom kapela i pretvorena u
trobrodnu crkvu. Opremljena je vrijednim i kvalitetnim oltarima P. Lazzarinija i A. Michelazzija.
Najstariji sačuvani dijelovi orgulja su rad Gaetana Callida (Venecija 1780.), dok je autor obnovljenih
dijelova instrumenta Carlo VegezziBossi (1901). Crkva posjeduje bogati i vrijedni inventar.
Slika 17 Kulturna baština, Pazin
Pazin, Kompleks franjevačkog samostana s crkvom Pohođenja blažene Djevice Marije
Franjevački samostan u Pazinu čine jednostavni jednokatni prostori, raspoređeni u tlocrt i crkva, posvećena Pohođenju Blažene djevice Marije, koja je s ostatkom samostana povezana putem sakristije i uskog hodnika uz južno pročelje. Cijeli posjed ograđen je zidom. Crkva Pohođenja BDM sagrađena je u razdoblju 1463.-1477.g. u kasnogotičkom stilu. Brod crkve odvojen je trijumfalnim lukom od dubokog poligonalnog svetišta, nadsvođenog mrežastim svodom. Barokizacija crkve započeta je 1729.g. pod vodstvom graditelja Sebastijana Prapotnika, kada je crkveni brod produljen za jaram pjevališta, odnosno za širinu zvonika podignutog 1732. godine na mjestu starog, manjeg zvonika.
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
68
Slika 18 Kulturna baština, Pazin
Pazin, Kaštel
Pazinski kaštel je vjerojatno nastao već u 10. stoljeću. Najstariji sačuvani pisani trag o njegovom postojanju (pod imenom «Castrum Pisinum») nalazimo u potvrdnoj darovnici Otona II. od 7. lipnja 983. godine. Niz stoljeća je bio najjača hasbsburška utvrda prema mletačkom teritoriju i sjedište uprave nekadašnje Pazinske knežije. Oko kaštela se formirao i postupno širio suburbij, jezgra današnjeg Pazina. Zbog svog smještaja i arhitektonskog oblikovanja pazinski kaštel se smatra jednim od najvrjednijih primjeraka naše fortifikacijske baštine. Prvobitni kaštel se u literaturi obično opisuje kao izdužena, dvokatna građevina s visokom kvadratnom kulom i crkvicom Majke Božje. Kvadratna kula je nekada bila još kat ili dva viša od sadašnje, a obnovom u 16. stoljeću obložena je kamenim kvadrima. Početkom 19. stoljeća srušen je njen gornji dio, pa je kula visinom izjednačena s visinom okolnih krovova. Polukružna kula, s prolazom u donjem iskošenom dijelu, dodana je nakon pojave vatrenog oružja čija je upotreba u okolici Pazina prvi puta zabilježena 1463. godine. Zidni plašt je perforiran malim otvorima u prizemlju i na prvom katu, te velikim prozorima svečane dvorane, tzv. «rotonde» na drugom katu. Sadašnji izgled rotonde je posljedica pregradnje odnosno spajanja manjih prostorija u jednu cjelinu. Na sjeverozapadnom, sjevernom i istočnom krilu, te na polukružnoj kuli, u visini drugog kata vidi se istaknuti dio zidnog plašta (ophodna galerija) građen opekom i oslonjen na profilirane kamene konzole. Između konzola su vertikalni ispusti nekadašnjih mašikula. Pročelja kaštela se odlikuju bogatstvom gotičkih profilacija 15. i 16. stoljeća. Konstrukcija krovišta potječe iz ranih 70-tih godina prošlog stoljeća te potpuno negira prostornu koncepciju nekadašnjeg potkrovlja. Kao sjedište austrijskih (habsburških) posjeda u središnjoj Istri, često je bio preuređivan, a dogradnjom novih traktova nastala je višekrilna utvrda oko unutarnjeg dvorišta. Slojevitost građevine očituje se u različitoj obradi pravilno uslojenih klesanaca kamenog plašta, raznovrsnošću oblikovanja i veličinom otvora, povijesnim podacima o čestim promjenama vlasnika od kojih je gotovo svaki za sobom ostavio po neki trag itd. Vjerojatno najobimnije pregradnje kaštela datiraju iz 15. i prve polovine 16. stoljeća kada je u osnovi i nastao njegov današnji izgled. Planovima obnove u 16. stoljeću bilo je zamišljeno ojačanje utvrde izgradnjom bastiona na strateški najvažnijim mjestima
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
69
(ispred kvadratne i polukružne kule), ali to zbog visokih troškova nije realizirano. Kao i kod većine istarskih utvrda i u Pazinu je ostao očuvan stari obrazac fortifikacije, a bitnije inovacije nisu se micale dalje od plana. Unatoč tome, kaštel kao cjelina predstavlja dobro organiziranu, osmišljenu, utvrdu što najbolje pokazuje pogled sa sjeveroistoka (s tzv. «Rimskog puta»). Dvokatni kaštel s unutarnjim dvorištem, krilima s konzolnim ophodom, otvorima mašikula i dvije kule, te s nekoliko pokretnih mostova ostao je očuvan do konca 18. i prve polovine 19 stoljeća. Ranije pregradnje kojima je cilj bio ojačavanje utvrde i uvođenje novih fortifikacijskih rješenja, zamijenjene su zahvatima koji se mogu objasniti kao razgrađivanje utvrde. Uslijedilo je rušenje nepotrebnih bedema i vrha kvadratne kule, zatrpavanje prokopa prema gradu, otvaraju se novi prozori koji su propuštali više svjetla, uklanjaju pokretni mostovi, uređuju nove sobe grijane pećima (od kojih je sačuvana samo jedna), drvena stubišta zamijenjena su kamenim itd. Umjesto izvorne fortifikacijsko-stambene namjene, u prvi plan dolazi isključivo stambena. Do Drugog svjetskog rata u kaštelu su bili uređeni stanovi za članove veleposjedničke obitelji Montecuccoli. Nakon rata se uvode novi, muzejski, sadržaji koji su tražili nove preinake u organizaciji unutarnjeg prostora. U kaštelu su danas smješteni Etnografski muzej Istre i Muzej Grada Pazina, a dio prostora koristi i Državni arhiv u Pazinu kao čuvaonice za arhivsku građu.
Slika 19 Kulturna baština, Pazinski kaštel
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
70
Slika 20 Slika desno, poplava 1928., Pazinska jama
SE01 – Stanovništvo
Na području Grada postoji mala ugroženost od djelovanja i posljedica nastanka poplave, a najviše je ugrožen sjeveroistočni dio Grada. Poplava najčešće nastaje uslijed naglog povećanja vodostaja Pazinskog potoka (rijeke Pazinčice) odnosno začepljenja grotla Pazinske Jame. U tom bi slučaju moglo biti ugroženo 30-tak stanovnika Grada (0,3 % stanovništva), te bi moglo doći do oštećenja najviše 8 obiteljskih kuća u dijelu naselja Soline (Rijavac) i objekta Purisa u Lokama. Zbog plavljenja mosta Sv. Jožefa cijelo naselje Rijavac može biti odsječeno od ostatka Grada 2–3 dana. Također, postoji mogućnost plavljenja mosta Dušani i željezničkog mosta Barake gdje bi mogla biti ugrožena jedna obiteljska kuća. Maksimalna količina poplavljenog područja na cijelom slivu iznosi 25 ha, od čega na područje Grada otpada 5-6 ha obradivih površina. Moglo bi doći i do kraćeg zastoja u cestovnom prometu na poplavljenim prometnicama, poglavito na dionicama cesta Pazin-Cerovlje, Pazin-Rijavac i Pazin-Grdoselo. Od elektroenergetskih postrojenja i objekata može biti ugrožena samo trafostanica u Lokama, pa bi moglo doći do kraćeg prekida snabdijevanja električnom energijom iz ove trafostanice. Ne postoji direktna ugroženost stanovništva u snabdijevanju pitkom vodom, ali u slučaju nastanka poplave na području Buzeštine može doći do zamućenja izvorišta pitke vode, a time i do otežane opskrbe pitkom vodom stanovništva Grada. Uslijed poplave moglo bi doći do plavljenja dijela poljoprivrednih površina i uništenja povrtlarskih i voćarskih kultura koje se nalaze u blizini Pazinskog potoka, ali ne postoji opasnost od prekida opskrbe stanovništva hranom. Niži dijelovi povijesne jezgre Grada mogu biti ugroženi od usporenih voda Pazinskog potoka. Sam most na Rijavcu - Sv. Jožef za visokih vodostaja biva poplavljen, dok u samom koritu potoka ima i nekoliko ostataka nekadašnjih mlinova (vodenica) od kojih je "Tomažinov malin" zaštićeni povijesni spomenik i svaka ga poplava dodatno oštećuje. Stradala bi i pješačko poučna staza u zaštićenom krajoliku Pazinske jame.
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
71
3.3.4. Sposobnost prilagodbe
Slika 21 Zone sanitarne zaštite na području Pazina
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
72
Slika 22 Legenda - zone sanitarne zaštite
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
73
3.3.5. Ranjivost
SUŠA
3.3.6. Logički okvir
Potencijalni utjecaj
•SUŠA
Faktori izloženosti
•srednja dnevna temperatura zraka
•prosječna količina oborina
•trajanje suhih razdoblja
•SDII
Faktori osjetljivosti
•količina vode potrebna za građanstvo
•količina vode potrebna za poljoprivredu
•količina vode potrebna za industriju
Sposobnost prilagodbe
•propisi za ograničavanje korištenja vode
•prosječno vrijeme do najbliže zdravstvene ustanove
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
74
3.3.7. Izloženost
Pregled dostupnih informacija i poduzete mjere
2012. godine evidentirani su ekstremi i visoke vrijednosti po pitanju broja dana s temperaturom većom od 30°C, trajanju sušnih razdoblja,… što je nepovoljno utjecalo na količine vode u Istarskoj županiji, a samim time i u Pazinu. Mjere su se provele na regionalnoj razini pa je temeljem čl. 81. st. 2. Zakona o vodama ("Narodne novine", broj 153/09 i 130/11), i temeljem članaka 65. i 85. Statuta Istarske županije ("Službene novine Istarske županije" br. 10/09), Župan Istarske županije dana 23. srpnja 2012. donio ODLUKU o ograničenju korištenja voda za potrebe javne vodoopskrbe na vodoopskrbnom području u Istarskoj županiji (Službene novine Istarske županije, broj 8/2012.) i ZAKLJUČAK o uvođenju mjere redukcije korištenja voda I. stupnja za vodoopskrbno područje Istarske županije (Službene novine Istarske županije, broj 8/2012.).
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
75
Slika 23 Odluka o ograničenju korištenja voda za potrebe javne vodoopskrbe:
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
76
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
77
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
78
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
79
Popis indikatora:
EX01 – Srednja dnevna temperatura zraka
EX02 – prosječna količina oborina
EX03 – trajanje suhih razdoblja
EX04 - SDII
3.3.8. Osjetljivost
Popis indikatora:
SE01 – količina vode potrebna za građanstvo
SE02 – količina vode potrebna za poljoprivredu
SE03 – količina vode potrebna za industriju
SE01 – količina vode potrebna za građanstvo
MIN (veljača): 21018,00
MAX (srpanj): 35364,00
UKUPNO: 315137,00
MIN (veljača): 20714,00
MAX (srpanj): 36967,00
UKUPNO: 328080,00
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
80
MIN (prosinac): 18072,00
MAX (srpanj): 35832,00
UKUPNO:330763,00
MIN (prosinac): 22214,00
MAX (lipanj): 34639,00
UKUPNO: 329165,00
MIN (ožujak): 21684,00
MAX (srpanj): 31153,00
UKUPNO: 305615,00
MIN (veljača): 22688,00
MAX (rujan): 35843,00
UKUPNO: 329733,00
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
81
MIN (prosinac): 19965,00
MAX (srpanj): 44446,00
UKUPNO: 338269,00
MIN (prosinac): 18375,00
MAX (kolovoz): 37836,00
UKUPNO: 313652,00
MIN (prosinac): 19261,00
MAX (lipanj): 31190,00
UKUPNO: 301667,00
MIN (prosinac): 22220,00
MAX (srpanj): 40876,00
UKUPNO: 334029,00
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
82
MIN (prosinac): 19407,00
MAX (kolovoz): 38452,00
UKUPNO: 317230,00
POTROŠNJA VODE U DOMAĆINSTVU
GODINA MIN [m3]
mjesec MAX [m3]
mjesec UKUPNO
2006 21018 veljača 35364 srpanj 315137
2007 20714 veljača 36967 srpanj 328080
2008 18072 prosinac 35832 srpanj 330763
2009 22214 prosinac 34639 lipanj 329165
2010 21684 ožujak 31153 srpanj 305615
2011 22688 veljača 35843 rujan 329733
2012 19965 prosinac 44446 srpanj 338269
2013 18375 prosinac 37836 kolovoz 313652
2014 19261 prosinac 31190 lipanj 301667
2015 22220 prosinac 40876 srpanj 334029
2016 19407 prosinac 38452 kolovoz 317230
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
83
SE02 – količina vode potrebna za poljoprivredu
MIN (siječanj): 89,00
MAX (srpanj): 8476,00
UKUPNO: 21042,00
MIN (veljača): 210,00
MAX (srpanj): 9337,00
UKUPNO: 26557,00
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
84
MIN (siječanj): 193,00
MAX (kolovoz): 6759,00
UKUPNO: 26609,00
MIN (veljača): 409,00
MAX (lipanj): 7651,00
UKUPNO: 29303,00
MIN (veljača): 270,00
MAX (srpanj): 5770,00
UKUPNO: 17759,00
MIN (veljača): 414,00
MAX (srpanj): 7903,00
UKUPNO: 32085,00
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
85
MIN (prosinac): 623,00
MAX (srpanj): 11799,00
UKUPNO: 28998,00
MIN (prosinac): 372,00
MAX (kolovoz): 10229,00
UKUPNO: 31357,00
MIN (veljača): 441,00
MAX (kolovoz): 4676,00
UKUPNO: 18973,00
MIN (siječanj): 601,00
MAX (srpanj): 10473,00
UKUPNO: 35520,00
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
86
MIN (veljača): 552,00
MAX (kolovoz): 7640,00
UKUPNO: 28534,00
POTROŠNJA VODE ZA NAVODNJAVANJE
GODINA MIN [m3]
mjesec MAX [m3]
mjesec UKUPNO
2006. 89 siječanj 8476 srpanj 21042
2007. 210 veljača 9337 srpanj 26557
2008. 193 siječanj 6759 kolovoz 26609
2009. 409 veljača 7651 lipanj 29303
2010. 270 veljača 5770 srpanj 17759
2011. 414 veljača 7903 srpanj 32085
2012. 623 prosinac 11799 srpanj 28998
2013. 372 prosinac 10229 kolovoz 31357
2014. 441 veljača 4676 lipanj 18973
2015. 601 siječanj 10473 srpanj 35520
2016. 552 veljača 7640 kolovoz 28534
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
87
SE02 – količina vode potrebna za industriju
MIN (prosinac): 12622,00
MAX (srpanj): 17698,00
UKUPNO: 176478,00
MIN (prosinac): 11275,00
MAX (rujan): 18007,00
UKUPNO: 173176,00
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
88
MIN (prosinac): 11213,00
MAX (rujan): 16234,00
UKUPNO: 168253,00
MIN (prosinac): 10400,00
MAX (rujan): 13128,00
UKUPNO: 135664,00
MIN (siječanj): 8881,00
MAX (kolovoz): 11478,00
UKUPNO: 117669,00
MIN (siječanj): 8921,00
MAX (srpanj): 12891,00
UKUPNO: 124488,00
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
89
MIN (studeni): 7914,00
MAX (srpanj): 13619,00
UKUPNO: 119774,00
MIN (prosinac): 6759,00
MAX (srpanj): 11076,00
UKUPNO: 109172,00
MIN (siječanj): 8394,00
MAX (listopad): 10713,00
UKUPNO: 109718,00
MIN (travanj): 8567,00
MAX (kolovoz): 11628,00
UKUPNO: 122807,00
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
90
MIN (prosinac): 8025,00
MAX (kolovoz): 12053,00
UKUPNO: 118979,00
POTROŠNJA VODE U INDUSTRIJI
GODINA MIN [m3]
mjesec MAX [m3]
mjesec UKUPNO
2006. 12622 prosinac 17698 srpanj 176478
2007. 11275 prosinac 18007 rujan 173176
2008. 11213 prosinac 16234 rujan 168253
2009. 10400 prosinac 13128 rujan 135664
2010. 8881 siječanj 11478 kolovoz 117669
2011. 8921 siječanj 12891 srpanj 124488
2012. 7914 studeni 13619 srpanj 119774
2013. 6759 prosinac 11076 srpanj 109172
2014. 8394 siječanj 10713 listopad 109718
2015. 8567 travanj 11628 kolovoz 122807
2016. 8025 prosinac 12053 kolovoz 118979
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
91
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
92
Obzirom na smanjenje potreba u industriji nije moguće ocjenjivati utjecaj klimatskih promjena na potražnju za vodom, ali je u zadnjem grafu prikazana godišnja oscilacija između minimuma i maksimuma.
3.4. ŠUMARSTVO I POLJOPRIVREDA
3.4.2. Izloženost
Popis indikatora:
EX01 – Srednja godišnja temperatura zraka
EX02 – Količina oborina
EX03 – Relativna vlažnost zraka
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
93
3.4.3. Osjetljivost
Slika 24 Područje Pazina - šume
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
94
3.5. BIORAZNOLIKOST
ZAŠTIĆENA PODRUČJA PRIRODE
Na području grada Pazina u upisnik zaštićenih područja prirode Republike Hrvatske upisani su:
- u kategoriji značajnog krajobraza – Pazinski ponor (1964.)
- u kategoriji spomenika parkovne arhitekture – Stablo čempresa u Kaščergi (1972.)
Pazinski ponor sa svojom nekadašnjim prirodnim nastavkom Limskom dragom, predstavlja najljepši primjer specifične evolucije krške hidrografije i morfologije u Istri. Na kontaktu nepropusnih flišnih i propusnih vapnenačkih slojeva došlo je do podzemne piraterije, tj. prekida kontinuiranog površinskog toka i stvaranja grandioznog Pazinskog ponora. Ponorska zona obuhvaća 2 prvorazredna prirodna fenomena: a) kanjon pazinskog potoka koji je dug oko 500 m (do mjesta gdje ovaj oštrom kukom mijenja pravac jugoistok-sjeverozapad u smjer zapad-istok) i koji je dubok oko 100 metara b) Pazinski ponor u užem, speleološkom smislu. Nalazi na 185 m n/v, a sastoji se od podzemne galerije duge 100 m, široke 3-15 m, visoke 6-15 m i podzemnog jezera, dugog 80 m, širokog 10-30 m najvećom dubinom 13,5 m. Ukupni pad na ovih 180 m dužine iznosi 56 m. Za vrijeme većih kiša ponor ne može progutati svu vodu, pa pred ulazom dolazi do formiranja jezera. Zaštićeno područje obuhvaća sam speleološki objekt i kanjonske strane pazinskog potoka do spomenute okuke.
Stablo čempresa (Cupressus sempervirens L.) u Kašćergi nalazi se pred crkvom. Ima veoma
spljoštene grane (poput čempresa kraj Franjevačkog samostana u Hvaru). Stablo je prije dvadeset
pet godina pogođeno gromom i rascjepljeno. Stablo ima svega oko desetak jačih grana. Zbog toga
što čempres ima spljoštene grane koje predstavljaju rijetkost u prirodi, zaštićen je u kategoriji
spomenika parkovne arhitekture.
Prostornim planom Istarske županije štiti se nekoliko kategorija zaštite i to:
- u kategoriji regionalnog parka: Regionalni park “Mirna” (dio)
- u kategoriji značajnog krajobraza: slivno područje Butonige (dio)
Limska draga (dio)
Područje između Lindara i Žminja (dio)
- u kategoriji spomenika prirode: šuma pitomog kestena kod starog Pazina
bukva na flišu - između Rogovići i Bertoši
bukva na glišu – Zamaski Dol
kesten u Hekima
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
95
Za sva gore navedena područja koja se štite PPIŽ (osim za kesten u Hekima za kojeg je pokrenuta procedura zaštite) potrebno je izraditi Stručne podloge kojima će se utvrditi vrijednosti područja i načini upravljanja te pokrenuti procedure zaštite.
EKOLOŠKA MREŽA – NATURA 2000 PODRUČJA
U Hrvatskoj je ekološka mreža propisana Zakonom o zaštiti prirode i donesena Uredbom
Vlade RH (NN 124/13, 105/15). Ekološka mreža je sustav međusobno povezanih ili prostorno
bliskih ekološki značajnih područja, koja uravnoteženom biogeografskom raspoređenošću
značajno pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i bioraznolikosti. Ekološkom mrežom smatraju se
područja NATURA 2000, tj. područja očuvanja značajna za ptice (POP), te područja očuvanja
značajna za vrste i stanišne tipove (POVS).
Na području grada Pazina nalazi se područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove kako
slijedi:
- HR 2000619 Mirna i šire područje Butonige
Ciljne vrste ovog područja jesu: uskoušćani zvrčić (Vertigo angustior), trbušasti zvrčić
(Vertigo moulinsiana), kiseličin vatreni plavac (Lycaena dispar), močvarni okaš
(Coenonympha oedippus), bjelonogi rak (Austropotamobius pallipes), mren (Barbus
plebejus), žuti mukač (Bombina variegata), lombardijska smeđa žaba (Rana latastei),
barska kornjača (Emys orbicularis), primorska uklija (Alburnus arborella).
Ciljna staništa ovog područja jesu: nizinske košanice (Alopecurus pratensis, Sanguisorba
officinalis) (6510), subatlanske i srednjoeuropske hrastove i hrastovo-grabove šume
Carpinion-betuli (9160).
- HR 2001322 Vela Traba
Ciljne vrste ovog područja jesu: četveroprugi kravosas (Elaphe quadripunctaria)-prioritetna
vrsta, jelenak (Lucanus cervus), hrastova strizibuba (Cerambyx cerdo), velika četveropjega
cvilidreta (Morimus funereus), močvarna riđa (Euphydryas aurinia), kataks (Eriogaster
catax), danja medonjica (Euplagia quadripunctaria)-prioritetna vrsta
- HR 2001365 Pazinština
Ciljne vrste ovog područja jesu jelenak (Lucanus cervus) i veliki vodenjak (Triturus carnifex).
- HR 2001386 Pazinski potok
Ciljna vrsta ovog područja je uskoušćani zvrčić (Vertigo angustior).
Sve navedene ciljne vrste ili stanišni tipovi predstavljaju međunarodno značajnu vrstu/stanišni tip
za koje su područja izdvojena temeljem članka 4. Stavka 1. Direktive 92/43/EEZ.
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
96
STANIŠTA
Stanište je jedinstvena funkcionalna jedinica kopnenog ili vodenog ekosustava, određena
geografskim, biotičkim i abiotičkim svojstvima, neovisno o tome da li je prirodno ili doprirodno.
Sva staništa iste vrste čine jedan stanišni tip.
Sukladno karti kopnenih staništa RH (MJ 1: 100 000) koja je izrađena 2004. godine, unutar
teritorijalnih granica grada Pazina zabilježeno je 24 staništa:
NKS kod i ime (III razina)
Površina
(ha)
Udio u
površini
JLS (%)
A.1.1. Stalne stajačice 105,059619 0,753
A.1.2. Povremene stajačice 28,380794 0,203
B.4.1. Erodirane površine 30,330002 0,217
C.3.5. Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci 14,175 0,102
C.3.5./D.3.1. Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci/Dračici 714,809323 5,123
C.3.5./E.3.5. Submediteranski i epimediteranski suhi
travnjaci/Primorske termofilne šume i šikare medunca
909,539851 6,519
E.2.2. Poplavne šume hrasta lužnjaka 50,447838 0,362
E.3.5. Primorske termofilne šume i šikare medunca 4764,6124 34,15
E.3.5./C.3.5. Primorske termofilne šume i šikare medunca/
Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci
539,570465 3,867
E.9.2. Nasadi četinjača 731,197409 5,241
I.1. Površine obrasle korovnom i ruderalnom vegetacijom 160,70877 1,152
I.2.1. Mozaici kultiviranih površina 5317,39869 38,112
I.2.1./J.1.1./I.8.1. Mozaici kultiviranih površina/Aktivna seoska
područja/Javne neproizvodne kultivirane površine
180,764992 1,296
I.3.1. Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama 15,66398 0,112
I.8.1. Javne neproizvodne kultivirane zelene površine 156,104995 1,119
J.1.1. Aktivna seoska područja 55,079996 0,395
J.1.1./J.1.3. Aktivna seoska područja/Urbanizirana seoska područja 3,105 0,022
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
97
J.2.1. Gradske jezgre 54,044999 0,387
J.2.2. Gradske stambene površine 81,224998 0,582
J.2.3. Ostale urbane površine 8,82 0,063
J.4.1. Industrijska obrtnička područja 9,26999 0,066
J.4.3. Površinski kopovi 14,67001 0,105
Stijene i točila*
Vodotoci*
*ne prikazuju se površinom
Izvor: HAOP
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
98
3.5.1. Logički okvir
3.5.2. Izloženost
Mogući budući scenariji
Predviđene kategorije prirodnih staništa (NKS) za koje se predviđa smanjenje uslijed
negativnog utjecaja klimatskih promjena za grad Pazin prikazane su u sljedećoj tablici:
RB OSNOVNO STANIŠTE SPECIFIČNA KATEGORIJA STANIŠTA
1 A. Površinske kopnene vode i
močvarna staništa
A.1. Stajačice
2 A.2. Tekućice
3 E.2. Poplavne šume hrasta lužnjaka, crne johe i poljskog
Potencijalni utjecaj
•toplinski valovi, srednja temperatura
•obilne oborine
•suša
Faktori izloženosti
•povećanje temperature zraka
•smanjenje količina i promjena rasporeda oborina
•pojava klimatskih ekstrema
Faktori osjetljivosti
• isušenje vlažnih kopnenih staništa;
• povećanje aridnog područja;
• smanjenje, promjena udjela te nestanak nekih staništa i vrsta, uz pad bioraznolikosti te pojavu i širenje nekih invazivnih vrsta.
Sposobnost prilagodbe
•jačanje svijesti
•definiranje najranjivijih staništa i vrsta
•uspostava monitoringa
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
99
E. Šume jasena
4 E.3. Šume listopadnih hrastova izvan dohvata poplava
5 H. Podzemlje H.1. Krške špilje i jame
6 H.2. Ne krške špilje i jame
7 I. Kultivirane ne šumske
površine i staništa s korovnom i
ruderalnom vegetacijom
(antropogeno stanište)
I.2. Mozaične kultivirane površine
8 J. Izgrađena i industrijska
staništa (antropogeno stanište)
J.1. Sela
Izvor: Izvještaj o procijenjenim utjecajima i ranjivosti na klimatske promjene po pojedinim sektorima (Podaktivnost
2.3.1.), Zagreb, svibanj 2017.
Predviđene kategorije prirodnih staništa (NKS) za koje se predviđa širenje i povećanje
areala uslijed klimatskih promjena za grad Pazin prikazane su u sljedećoj tablici:
RB OSNOVNO STANIŠTE SPECIFIČNA KATEGORIJA STANIŠTA
1 A. Površinske kopnene vode i
močvarna staništa
A.4. Obrasle obale površinskih kopnenih voda i močvarna
staništa
2 B. Neobrasle i slabo obrasle
kopnene površine
B.3. Požarišta
3 B.4. Erodirane površine
4 C. Travnjaci, cretovi i visoke
zeleni
C.3. Suhi travnjaci
5 D. Šikare D.3. Mediteranske šikare
6 E. Šume E.9. Antropogene šumske sastojine
7 H. Podzemlje H.4. Antropogena podzemna staništa
8 I. Kultivirane ne šumske
površine i staništa s korovnom i
ruderalnom vegetacijom
(antropogena staništa)
I.1. Površine obrasle korovnom i ruderalnom vegetacijom
9 I.3. Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim
površinama
10 I.5. Voćnjaci, vinogradi, maslinici
11 I.8. Neproizvodne kultivirane zelene površine
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
100
12 J. Izgrađena i industrijska
staništa (antropogena staništa)
J.2. Gradovi
13 J.3. Ostale izgrađene ne gospodarske površine
14 J.4. Gospodarske površine
15 J.5. Umjetna vodena staništa bez poluprirodnih zajednica
biljaka i životinja
Izvor: Izvještaj o procijenjenim utjecajima i ranjivosti na klimatske promjene po pojedinim sektorima (Podaktivnost
2.3.1.),
Zagreb, svibanj 2017.
3.5.3. Osjetljivost
Svi prirodni ekosustavi i postojeća bioraznolikost direktno ovise o klimi i eventualnim posljedicama klimatskih promjena pri čemu su posebno osjetljivi morski obalni ekosustavi, te svi slatkovodni ekosustavi (posebno mediteranski), močvarni i jezerski. Najvažnije klimatske promjene koje direktno utječu na prirodne ekosustave i bioraznolikost grada Pazina jesu: • promjene prosječnih temperature zraka • smanjenje količina i promjene rasporeda oborina • pojava klimatskih ekstrema (toplinski valovi, suše, poplave, snažni vjetrovi) Očekivane osnovne posljedice utjecaja klimatskih promjena na prirodne ekosustave grada Pazina prikazane su u tablici koja sljedi:
Tip ekosustava
Povećanje
temperature zraka
Smanjenje količina
i promjena
rasporeda oborina
Pojava klimatskih
ekstrena
Travnjaci isušivanje isušivanje ogoljivanje
Šume isušivanje isušivanje lom i pojava
štetnika
Grmlje isušivanje isušivanje lom i pojava
štetnika
Slabo obraslo
zemljište
isušivanje isušivanje
Močvare isušivanje isušivanje isušivanje
Podzemlje zagrijavanje isušivanje isušivanje
Izvor: Data and maps (European Environment Agency, 2017c) Tablica 16 Osjetljivost ekosustava na klimatske promjene
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
101
Sukladno nacrtu Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu (Bijela knjiga) kao posljedica utjecaja klimatskih promjena na razini staništa očekuje se:
- isušenje vlažnih kopnenih staništa;
- povećanje aridnog područja;
- smanjenje, promjena udjela te nestanak nekih staništa i vrsta, uz pad bioraznolikosti te
pojavu i širenje nekih invazivnih vrsta.
Glavni očekivani utjecaji koji uzrokuju visoku ranjivost na razini vrsta jesu:
- prekid cvatnje biljnih kriofilnih i stenotermnih vrsta uz skraćenje vegetacije i smanjenje
vigora; širenje areala termofilnih vrsta (što je i pozitivno i negativno) zbog povećanja
prosječne temperature zraka;
- smanjenje turgora i vigora, sušenje i izumiranje higrofilnih vrsta zbog smanjenja količina i
promjene rasporeda oborina;
- širenje areala kserofilnih vrsta (što je i pozitivno i negativno) zbog smanjenja količina i
promjene rasporeda oborina;
- smanjenje populacija šumskih vrsta uslijed učestalih požara zbog povećanja prosječne
temperature zraka i smanjenje količina oborina;
- smanjenje i nestanak slatkovodnih vrsta jadranskog sliva uslijed zaslanjenja obalnih staništa
zbog podizanja razine mora;
- veći broj invazivnih vrsta te njihovo širenje i potiskivanje autohtonih
Vaskularna flora
Prema Crvenoj knjizi vaskularne flore, za područje grada Pazina bilježe se sljedeće vrste vaskularne flore:
Znanstveno ime vrste
Hrvatsko ime vrste Kategorija ugroženosti
Adiantum capillus-veneris L. gospin vlasak NT
Alisma gramineum Lej. travoliki žabočuna EN
Anacamptis pyramidalis
(L.)L.C.M.Rich.
crvena vratiželja NT
Carex panicea L. prosasti šaš VU
Cephalanthera damasonium (Mill.)
Druce
bijela naglavica NT
Cephalanthera longifolia (L.) Fritsch
dugolisna naglavica NT
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
102
Cyclamen purpurascens Mill.
šumska ciklama NT
Cyperus fuscus L. smeđi šilj VU
Daphne laureola L. vazdazeleni likovac NT
Hibiscus trionum L. vršača sljezolika EN
Himantoglossum adriaticum jadranska kozonoška -
Lemna gibba L. grbasta vodena leća EN
Lilium martagon L. ljiljan zlatan VU
Ophrys apifera Huds.
pčelina kokica EN
Ophrys fuciflora (F. W. Schmidt)
Moench
bumbarova kokica VU
Ophrys insectifera L. muhina kokica VU
Ophrys sphegodes Mill. kokica paučica VU
Orchis coriophora L. kožasti kaćun VU
Orchis militaris L. kacigasti kaćun VU
Orchis morio L. mali kaćun NT
Orchis provincialis Balb. finobodljasti kaćun VU
Orchis purpurea Huds. grimizni kaćun VU
Orchis simia Lam. majmunov kaćun VU
Orchis tridentata Scop. trozubi kaćun VU
Orchis ustulata L. crnocrveni kaćun VU
Paeonia officinalis L.
obični božur NT
Pedicularis acaulis Scop. prizemni ušljivac EN
Platanthera bifolia (L.) Rich.
mirisavi dvolist VU
Platanthera chlorantha (Custer)
Reichenb.
zelenkasti dvolist NT
Ruscus hypoglossum L. mekolisna veprina NT
Serapias vomeracea (Burm.) Briq.
raonička kukavica VU
Vicia onobrychioides L. grahorasta grahorica EN
Wolffia arrhiza (L.) Horkel ex
Wimm.
beskorjenska sitna leća VU
CR-kritično ugrožena vrsta; EN-ugrožena vrsta; VU-rizična vrsta; NT-potencijalno ugrožena vrsta
Izvor: JU Natura Histrica
Skupina vaskularne flore je srednje do vrlo osjetljiva na globalne klimatske promjene ovisno o ekološkim zahtjevima vrsta. Najosjetljiviji u ovoj skupini su specijalisti staništa: veći dio vrsta vodenih (hidrophyta) i vlažnih staništa (helophyta).
Gljive (Fungi) Ova je skupina vrlo osjetljiva na globalne klimatske promjene.
Sisavci (Mammalia) Ova je skupina srednje osjetljiva na globalne klimatske promjene.
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
103
Ptice (Aves) Ova je skupina srednje osjetljiva na globalne klimatske promjene.
Vodozemci (Amphibia) i gmazovi (Reptilia) Skupina vodozemci (Amphibia) je skupina koja je vrlo osjetljiva na globalne klimatske promjene, dok je skupina gmazovi (Reptilia) srednje osjetljiva skupina na globalne klimatske promjene.
Danji leptiri (Lepidoptera) Ova je skupina vrlo osjetljiva na globalne klimatske promjene. Utjecaj globalnih klimatskih promjena na rasprostranjenost i opstanak leptira je veliki, s obzirom na to da su leptiri ektotermni organizmi čija se optimalna temperatura tijela kreće u rasponu od 30 do 35 °C. Procjena je da se temperatura tijekom dvadesetoga stoljeća povećala 0,74 °C, dok se za 21. stoljeće procjenjuje da će se još povećati između 1 i 6 °C. Promjenom temperature primijećen je pomak distribucije nekih vrsta oko 5 km godišnje prema sjeveru ili prema višim područjima. Prema istraživanjima najviše će stradati slabo mobilne vrste i specijalisti staništa.
Znanstveno ime vrste Hrvatsko ime vrste Kategorija
ugroženosti Heteropterus morpheus (Pallas, 1771) močvarni debeloglavac NT
Zerynthia polyxena (Denis & Schiffermüller, 1775) uskršnji leptir NT
Parnassius mnemosyne (Linnaeus, 1758) crni apolon NT
Glaucopsyche alexis (Poda, 1761) zelenokrili plavac NT
Pseudophiloites vicrama (Moore, 1865) istočni plavac NT
Scolitantides orion (Pallas, 1771) žednjakov plavac NT
Polyommatus thersites (Cantener, 1835) grahorin plavac NT
Euphydryas aurinia (Rottemberg, 1775) močvarna riđa NT
Thymelicus acteon (Rottemberg, 1775) Rottemburgov
debeloglavac
DD
Papilio alexanor (Esper, 1799) južni lastin rep DD
Melitaea aurelia (Nickerl, 1850) Nikerlova riđa DD
Melitaea britomaris (Assmann, 1847) Assmanova riđa DD
NT-potencijalno ugrožena vrsta; DD-nedovoljno poznata vrsta
Izvor: JU Natura Histrica
Vretenca (Odonata) Ova je skupina vrlo osjetljiva na globalne klimatske promjene.
Deseteronožni rakovi (Decapoda) Ova je skupina vrlo osjetljiva na globalne klimatske promjene. Slatkovodne ribe
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
104
Skupina slatkovodnih riba je vrlo osjetljiva skupina na globalne klimatske promjene. Posebno se to
odnosi na male vodotoke krškog područja izuzetno bogate endemskim vrstama. Prave posljedice
globalnoga zatopljenja na populacije riba nisu u potpunosti poznate. Klimatske promjene mogle bi
uzrokovati povišenje temperature vode te učestalija poplavna i sušna razdoblja. Pretpostavlja se
da će se u europskim rijekama promijeniti struktura ribljih zajednica, što bi moglo rezultirati
dominacijom šaranki i grgečki te nestankom ili smanjenjem staništa salmonidnih vrsta riba.
Sukladno Crvenoj knjizi slatkovodnih riba Hrvatske, područje grada Buzeta je područje
rasprostranjenja sljedećih vrsta slatkovodnih riba:
Znanstveno ime vrste Hrvatsko ime vrste Kategorija
ugroženosti Barbus plebejus Bonaparte, 1839 mren EN
Cyprinus carpio Linneaus, 1758 šaran EN
Leuciscus cavedanus (Bonaparte, 1838) bijeli klen VU
Salmo trutta Linnaeus, 1758 potočna pastrva VU
EN-ugrožena vrsta; VU-rizična vrsta
Izvor: JU Natura Histrica
3.5.4. Sposobnost prilagodbe
Sukladno nacrtu Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za
razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu (Bijela knjiga) mjere za prilagodbu
klimatskim promjenama donosi sljedeća tablica.
Oznaka
mjere
Naziv mjere Ključni dionici
PRIRODNI SUSTAVI I BIORAZNOLIKOST
EB-01
Očuvanje tradicijske poljoprivrede u prirodnim ekosustavima
Ministarstvo nadležno za zaštitu prirode, Ministarstvo nadležno za poljoprivredu, HAOP
EB-02
Uspostava sustava praćenja i ranog upozoravanja te monitoringa zaštićenih područja
Ministarstvo nadležno za zaštitu prirode, HAOP, JUZP, Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području županija, HŠ, HV, HOPS, HEP ODS
EB-03
Poboljšanje znanja i baza podataka o ekosustavima i bioraznolikosti
Ministarstvo nadležno za zaštitu prirode, HAOP, JUZP, Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području županija
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
105
EB-04 Integrirano upravljanje slatkovodnim resursima
Ministarstvo nadležno za zaštitu prirode, HV, JP(R)S
EB-05 Integriranje spoznaja o učincima klimatskih promjena u sustav zaštite prirode
Ministarstvo nadležno za zaštitu prirode, HAOP
EB-06
Jačanje ugroženih staništa i vrsta
Ministarstvo nadležno za zaštitu prirode, HAOP, HŠ, HV, JLP(R)S
EB-07
Unaprjeđenje održivog upravljanja i infrastrukture u prirodnim ekosustavima
Ministarstvo nadležno za zaštitu prirode, Ministarstvo nadležno za graditeljstvo i prostorno uređenje, Ministarstvo nadležno za poljoprivredu, Ministarstvo nadležno za turizam, HŠ
EB-08
Jačanje ljudskih i financijskih kapaciteta sustava zaštite prirode
Ministarstvo nadležno za zaštitu prirode, HAOP, JUZP, Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području županija, HŠ, HV
EB-09
Jačanje prijenosa znanja o važnosti i uslugama ekosustava i biološke raznolikosti te njihovoj ugrozi zbog klimatskih promjena
Ministarstvo nadležno za zaštitu prirode, HAOP, JUZP, Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području županija
HAOP-Hrvatska agencija za okoliš i prirodu; JUZP-Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima (nacionalnim parkovima i parkovima prirode); HŠ-Hrvatske šume; HV-Hrvatske vode; HOPS-Hrvatski operator prijenosnog sustava; HEP-Hrvatska elektroprivreda; JLP(R)S-Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Tablica 17 Moguće mjere prilagodbe klimatskim promjenama
Mogući pokazatelji praćenja učinaka mjera iz Strategije prilagodbe za sektor Prirodni sustavi i
bioraznolikost jesu:
- popis, udio i kategorizacija zaštićenih staništa ugroženih posljedicama klimatskih promjena
- popis, udio i kategorizacija zaštićenih vrsta ugroženih klimatskim promjenama
- udio ukupne bioraznolikosti Istarske županije ugrožene klimatskim promjenama
- popis i udio zaštićenih područja pod stalnim klimatskim monitoringom
- ocjena negativnog utjecaja elemenata klimatskih promjena na zaštićena stanište i vrste
- popis invazivnih vrsta čije širenje potenciraju klimatske promjene s arealima i populacijama
- udio zaštićenih površina s provedenim mjerama ublažavanja i prilagodbama na klimatske
promjene
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
106
3.5.5. Ranjivost
PRIRODNI SUSTAVI I BIORAZNOLIKOST
Utjecaji i izazovi koji uzrokuju
visoku ranjivost
Mogućnost
pojavljivanja
Stupanj
utjecaja
Stupanj
ranjivosti
Mogući odgovori na
smanjenje visoke
ranjivosti
Promjene karakteristike klime: POVEĆANJE PROSJEČNE TEMPERATURE ZRAKA
Abortiranje cvatnje biljnih
kriofilnih i stenotermnih vrsta uz
skraćenje vegetacije i smanjenje
vigora
5
5
visok
Jačanje svijesti o važnosti usluga prirodnih ekosustava i utjecaja na sve aspekte života i gospodarstva
Smanjenje i cjepkanje areala
kriofilnih i stenotermnih vrsta uz
širenje invazivnih
4
4
srednji
Širenje areala termofilnih vrsta (i pozitivno i negativno)
5
5
visok
Definiranje najranjivijih
staništa i vrsta na klimatske
promjene
Promjene karakteristike klime: SMANJENJE KOLIČINA I PROMJENE RASPOREDA OBORINA
Smanjenje turgora i vigora, sušenje i izumiranje higrofilnih vrsta
5
4
visok
Očuvanje populacija vrsta osjetljivih na klimatske promjene
Smanjenje i cjepkanje areala
higrofilnih vrsta uz širenje
invazivnih vrsta
4
4
srednji
Širenje areala kserofilnih vrsta (i
pozitivno i negativno)
5
4
visok
Definiranje nultog stanja i
uspostava monitoringa za
najranjivija staništa i
bioraznolikost
Definiranje mjera smanjenja
širenja i ograničenja
populacija invazivnih vrsta.
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
107
Promjene karakteristike klime: POVEĆANJE PROSJEČNE TEMPERATURE ZRAKA I SMANJENJE
KOLIČINA OBORINA
Smanjenje populacija šumskih
vrsta uslijed učestalih požara
5
4
visok
Smanjenje antropogenog
utjecaja na prirodne
ekosustave, prvenstveno
kroz mjere održivog razvoja
Promjene karakteristike klime: POJAVA KLIMATSKIH EKSTREMA
Oštećenja, lom, ledolom i čupanje
stabala te posljedična pojava
bolesti i štetnika
4
3
srednji
Ogoljivanje uslijed pojava bujica i
pojačane eolske erozije
2 3 nizak
Ozljeđivanje faune, posebno ptica 3 4 srednji
Mogućnost pojavljivanja - 5=više od 90%; 4=više od 66%; 3=više od 50%; 2=više od 33%; 1=manje od 33%
Stupanj utjecaja – 5=vrlo visok; 4=visok; 3=srednje visok; 2=nizak; 1=vrlo nizak
Izvor: Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu
(Bijela knjiga)-nacrt
Izvještaj o procijenjenim utjecajima i ranjivosti na klimatske promjene po pojedinim sektorima (Podaktivnost 2.3.1.),
Zagreb, svibanj 2017.
Tablica 18 Ranjivost sektora ekosustava i bioraznolikosti
Najvažnije klimatske promjene koje direktno utječu na prirodne ekosustave i bioraznolikost
grada Pazina jesu promjene prosječnih temperature zraka, smanjenje količina i promjene
rasporeda oborina te pojava klimatskih ekstrema (toplinski valovi, suše, poplave, snažni vjetrovi).
Za sadašnju klimu grada Pazina zabilježeno je značajno zatopljenje, kako na godišnjoj, tako i na
sezonskoj skali. Zatopljenju doprinosi značajan porast toplih indeksa ekstrema popraćen
istovremenim negativnim trendom hladnih indeksa koji su najizraženiji u toplom dijelu godine
(proljeće i ljeto). U pedesetpetogodišnjem razdoblju (1961.-2015.) prisutno je značajno smanjenje
godišnje količine oborine. Negativan trend je prisutan u svim sezonama, a značajan je u proljeće.
Oborinski indeksi ekstrema ne ukazuju na značajne promjene.
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
108
Opaženo je blago smanjenje broja vlažnih dana i maksimalne dnevne količine oborine te blagi
porast trajanja sušnih razdoblja. Produljenje sušnih razdoblja najizraženiji je ljeti.
Kao posljedica utjecaja klimatskih promjena na razini staništa očekuje se isušenje vlažnih kopnenih
staništa, povećanje aridnog područja, smanjenje, promjena udjela te nestanak nekih staništa i
vrsta, uz pad bioraznolikosti te pojavu i širenje nekih invazivnih vrsta, potapanje obalnih staništa,
zaslanjenje kopnenih i slatkovodnih staništa uz morsku obalu. Za grad Pazin predviđa se smanjenje
areala 8 kategorija prirodnih staništa (NKS), ali istodobno, predviđa se širenje i povećanje areala
za njih 15 (NKS).
Glavni očekivani utjecaji koji uzrokuju visoku ranjivost na razini vrsta jesu prekid cvatnje biljnih
kriofilnih i stenotermnih vrsta uz skraćenje vegetacije i smanjenje vigora, širenje areala termofilnih
vrsta (što je i pozitivno i negativno) zbog povećanja prosječne temperature zraka, smanjenje
turgora i vigora, sušenje i izumiranje higrofilnih vrsta zbog smanjenja količina i promjene
rasporeda oborina, širenje areala kserofilnih vrsta (što je i pozitivno i negativno) zbog smanjenja
količina i promjene rasporeda oborina, smanjenje populacija šumskih vrsta uslijed učestalih požara
zbog povećanja prosječne temperature zraka i smanjenje količina oborina, smanjenje i nestanak
slatkovodnih vrsta jadranskog sliva uslijed zaslanjenja obalnih staništa zbog podizanja razine mora,
veći broj invazivnih vrsta te njihovo širenje i potiskivanje autohtonih.
Skupina vaskularne flore je srednje do vrlo osjetljiva na globalne klimatske promjene ovisno o
ekološkim zahtjevima vrsta. Najosjetljiviji u ovoj skupini su specijalisti staništa: veći dio vrsta
vodenih (hidrophyta) i vlažnih staništa (helophyta).
Skupina gljive (Fungi) je vrlo osjetljiva na globalne klimatske promjene.
Skupina sisavaca (Mammalia) je srednje osjetljiva na globalne klimatske promjene.
Skupina ptice (Aves) je srednje osjetljiva na globalne klimatske promjene.
Skupina vodozemci (Amphibia) je skupina koja je vrlo osjetljiva na globalne klimatske promjene, dok je skupina gmazovi (Reptilia) srednje osjetljiva skupina na globalne klimatske promjene.
Skupina danjih leptira (Lepidoptera) je vrlo osjetljiva skupina na globalne klimatske promjene.
Povećanjem temperature primijećen je pomak distribucije nekih vrsta oko 5 km godišnje prema
sjeveru ili prema višim područjima. Prema istraživanjima najviše će stradati slabo mobilne vrste i
specijalisti staništa.
Skupina vretenaca (Odonata) je vrlo osjetljiva skupina na globalne klimatske promjene.
Skupina desetonožnih rakova (Decapoda) je vrlo osjetljiva na globalne klimatske promjene.
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
109
3.6. PROSTORNO PLANIRANJE
Prostorno planiranje ima integrativnu funkciju u planiranju prostornog razvoja i namjene zemljišta, no s druge, bavi se i sasvim konkretnim mjerama koje su u funkciji prilagodbe izgrađenog okoliša na klimatske promjene. Ujedno, prostorno planiranje ima izuzetno važnu ulogu i u smanjenju učinaka klimatskih promjena, jer se promjena namjene zemljišta (npr. iz poljoprivrednog ili šumskog u građevinsko, ili prenamjena šuma u poljoprivredno zemljište) smatra najvažnijim uzrokom povećanja emisija stakleničkih plinova.
3.6.1. Logički okvir
Ranjivost izgrađenog okoliša od utjecaja klimatskih promjena uključuje: - toplinske otoke u naseljima zbog utjecaja ekstremnih temperatura, posebno rasta broja
vrućih dana i dana s temperaturom iznad 35°C (srednja ranjivost);
- poplave u naseljima kao posljedica veće učestalosti i intenziteta ekstremnih vremenskih
prilika koje obilježavaju velike količine oborina u kratkom razdoblju (srednja ranjivost)
3.6.2. Izloženost
Već nastali događaji
Elementarnom nepogodom smatra se iznenadna velika nesreća koja prekida normalno
odvijanje života, uzrokuje žrtve, štetu većeg opsega na imovini i/ili njen gubitak, te štetu na
infrastrukturi i/ili okolišu, u mjeri koja prelazi normalnu sposobnost zajednice da ih sama otkloni
bez pomoći.
Prema dostavljenim podacima od strane Grada Pazina, u vremenskom periodu od 2001.-2016.
godine proglašeno je 5 elementarnih nepogoda uzrokovanih obilnim padalinama i tučom (2016.),
sušom (2015., 2012.), poplavom (2003.), niskim temperaturama i jakim mrazom (2001.).
Obilne oborine koje su pale na području grada Pazina od 12. do 14. lipnja 2016. godine uzrokovale
su polave u naseljima, a ukupna šteta, uzrokovana ekstremno velikom količinom oborina iznosila je
15.821.802,86 Kn.
10. kolovoza 2012. godine na području grada Pazina proglašena je elementarna nepogoda
uzrokovana dugotrajnom sušom. Zbog nedostatka oborina, manjka vlage u tlu, te nemogućnost
poljoprivrednika da navodnjavaju polja zbog redukcije potrošnje vode, kao i nedostatak
alternativnih izvora vode, uzrokovana je šteta u ukupnom iznosu od 6.030.127,23 kn. Dugotrajna
suša zabilježena je i 2015. godine, a prouzročila je štetu u iznosu od 4.500.000,00 kn.
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
110
Uzrok elementarne nepogode 2003. godine bila je poplava uzrokovana plavljenjem Pazinskog
potoka. Ukupna šteta iznosila je 6.041.350,58 kn.
Slika 25 Poplava Pazinskog potoka, Pazin 2003.
27. travnja 2001. godine na području grada Pazina proglašena je elementarna nepogoda
uzrokovana niskim temperaturama i jakim mrazom. Ukupna šteta iznosila je 6.265.988,95 kn.
Moguće mjere prilagodbe
Sukladno nacrtu Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za
razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu (Bijela knjiga), glavni utjecaji i izazovi koji
uzrokuju visoku ranjivost te mogući odgovori na smanjenje visoke ranjivosti u sektoru prostornog
planiranja vidljivi su iz tablice koja sljedi:
PROSTORNO PLANIRANJE
Utjecaji i izazovi koji uzrokuju visoku ranjivost Mogući odgovori na smanjenje visoke
ranjivosti
Poplave u naseljima, uslijed ekstremno
velike količine oborina
Toplinski otoci u naseljima, uslijed povećanja srednje temperature u ljetnim mjesecima
Unaprjeđenje informacijske osnove kao
podlogu za donošenje racionalnih odluka vezano za planiranje mjera prilagodbe klimatskim promjenama
Razvijanje kapaciteta unutar sustava prostornog uređenja u cilju integracije mjera prilagodbe u prostorno planiranje
Ugradnja mjere prilagodbe u sustav
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
111
prostornih planova
Primjena prostorno planskih mjera prilagodbe putem programa i projekata sanacije najugroženijih područja/lokaliteta
Podizanje svijesti javnosti i donositelja odluka vezano za planiranje mjera prilagodbe klimatskim promjenama
Sukladno nacrtu Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za
razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu (Bijela knjiga) mjere za prilagodbu
klimatskim promjenama donosi sljedeća tablica.
Oznaka
mjere
Naziv mjere Ključni dionici
PROSTORNO PLANIRANJE I UPRAVLJANJE OBALNIM PODRUČJEM
PP-01
Jačanje baza znanja i sustava praćenja i ocjenjivanja
Ministarstvo nadležno za prostorno uređenje, Ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša, HV, HAOP, JLP(R)S
PP-02
Jačanje ljudskih i institucionalnih kapaciteta stručnih dionika u sustavu prostornog uređenja
Ministarstvo nadležno za prostorno uređenje, Ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša, Ministarstvo nadležno za obrazovanje i znanost, HZPR, Županijski zavodi za prostorno uređenje, JLP(R)S
PP-03
Integracija mjera prilagodbe u prostorno planiranje
Ministarstvo nadležno za prostorno uređenje, HZPR, Županijski zavodi za prostorno uređenje, JLP(R)S
PP-04 Jačanje osviještenosti i senzibiliziranje javnosti i donositelja odluka na svim razinama
Ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša, JLP(R)S, Građani
PP-05
Priprema programa i projekata sanacije
Ministarstvo nadležno za graditeljstvo i prostorno uređenje, Ministarstvo nadležno za kulturu, JLP(R)S, Javni i privatni vlasnici nekretnina, nadležne pravne
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
112
osobe s javnim ovlastima HAOP-Hrvatska agencija za okoliš i prirodu; JUZP-Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima (nacionalnim parkovima i parkovima prirode); HV-Hrvatske vode; HZPR-Hrvatski Zavod za prostorno razvoj; JLP(R)S-Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Mogući pokazatelji praćenja učinaka mjera iz Strategije prilagodbe za sektor Prostorno
planiranje za grad Pazin jesu:
- broj/udio prostornih planova za koje se provode odnosno primjenjuju mjere prilagodbe sadržane i propisane u prostornim planovima,
- povećanje površina zelene infrastrukture u naseljima procijenjenim kao ranjivim na ekstremne vremenske prilike (toplinski otoci, ekstremne oborine),
- trend godišnjih šteta od ekstremnih vremenskih događaja za koje su Strategijom prilagodbe planirane mjere prilagodbe (poplave u naseljima)
- broj ljudi koji živi u rizičnim područjima
- broj nekretnina pogođenih poplavama
- postotak domaćinstava koje žive u područjima sa smanjenim rizikom od ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja
- broj novih infrastrukturnih objekata lociranih u rizičnim područjima
- postotak površine posebno vrijednih ekosustava koji su ugroženi posljedicama klimatskih promjena
3.6.5. Ranjivost
U sektoru prostorno planiranje, utjecaji i izazovi koji uzrokuju visoku ranjivost jesu poplave
u naseljima (uslijed ekstremno velike količine oborina), kao i toplinski otoci u naseljima (uslijed
povećanja srednje temperature u ljetnim mjesecima).
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
113
4. RIZIK
4.1. Procjena rizika
Analiza rizika rizika je komparativna analiza prirode i opsega rizika povezanih s različitim
hazardima i ranjivim uvjetima koji mogu nauditi ljudima, imovini, sredstvima za život infrastrukturi
i uslugama na promatranom području (UNICEF, 2013.). Rezultat procjene rizika je evaluacija
vjerojatnosti i veličine potencijalnih gubitakaka i razumijevanje zašto se ti gubici pojavljuju i koji
utjecaj imaju.
Na temelju početnog klimatskog scenarija izrađenog u sklopu projekta Life SEC Adapt
definirana su tri najkritičnija fenomena povezana s ljetnim povećanjem toplinskih valova,
prosječnim smanjenjem oborina s dugim sušnim razdobljima i koncentracijom kratkotrajnih
oborina visokog intenziteta što indirektno uzrokuje poplave i ostale hidrogeološke utjecaje.
4.1.1. Toplinski valovi
Intenzitet događaja
Intenzitet događaja opisuje veličinu hazarda izraženo u kvalitativnom i kvantitativnom
formatu.
Očekivane promjene srednje maksimalne dnevne temperature zraka tasmax prema analiziranim MedCORDEX simulacijama (Tablica 19 Srednja maksimalna temperatura po različitim klimatskim modelima, Pazin) upućuju na moguće zagrijavanje između sadašnje klime P0 i buduće klime P3 u rasponu od 1.1°C do 3.2°C (od 2.4°C do 4.9°C) zimi za scenarij RCP4.5 (RCP8.5). Istovremeno, zagrijavanje ljeti doseže raspon od 2.1°C do 4.1°C (od 3.5°C do 6.8°C) za scenarij RCP4.5 (RCP8.5). Za ostale dvije sezone te na godišnjoj skali također je projicirano zagrijavanje uz veću amplitudu promjena s pretpostavkom scenarija RCP8.5. Slično kao u slučajevima tas i tasmin, porast od tasmax se pojačava postupnom promjenom razdoblja interesa od P1 do P3.
Promjene srednje maksimalne dnevne temperature zraka (tasmax) za sezone (DJF-zima, MAM-proljeće, JJA-ljeto, SON-jesen) i godinu (God) za razdoblja 2021.-2050. (P1), 2041.-2070. (P2) i 2061.-2090. (P3) u odnosu na razdoblje 1971.-2000. (P0, HIST). Primijenjena su dva scenarija (RCP4.5 i RCP8.5) i četiri MedCORDEX regionalna klimatska modela (RCM1: GUF-CCLM4-8-18 (GCM: MPI-ESM-LR); RCM2: CNRM-ALADIN5.2 (GCM: CNRM-CM5); RCM3: CMCC-CCLM4-8-19 (GCM: CMCC-CM); RCM4: LMD-LMDZ4-NEMOMED8 (GCM: IPSL-CM5A-MR)). Mjerne jedinice: °C. Lokacija: Pazin.
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
114
tasmax (°C) HIST RCP4.5 RCP8.5
P0 P1-P0 P2-P0 P3-P0 P1-P0 P2-P0 P3-P0
DJF
RCM1 6.8 1.0 1.1 1.1 0.4 1.3 2.4
RCM2 6.3 1.1 1.5 2.2 1.1 2.2 3.3
RCM3 3.1 1.6 2.5 3.2 2.5 3.5 4.9
RCM4 7.0 1.6 1.8 2.5 1.4 2.8 4.0
MAM
RCM1 14.1 0.5 0.7 0.9 0.9 1.3 1.7
RCM2 13.8 1.0 1.3 1.7 1.1 1.8 2.7
RCM3 12.3 1.4 1.9 2.4 1.5 2.5 3.7
RCM4 13.9 1.3 2.2 2.6 1.6 2.7 4.2
JJA
RCM1 23.5 1.9 2.1 2.1 1.6 2.5 3.5
RCM2 25.2 1.5 2.6 2.8 1.8 2.3 3.4
RCM3 23.7 1.8 3.7 3.7 1.9 4.2 6.8
RCM4 26.7 1.6 3.5 4.1 1.9 4.8 6.5
SON
RCM1 15.3 1.0 0.9 1.2 1.1 2.1 3.0
RCM2 15.5 1.0 1.8 2.2 1.5 2.3 3.0
RCM3 13.8 1.6 2.6 3.6 1.8 3.1 4.8
RCM4 16.5 2.0 2.5 3.0 2.4 3.9 4.9
God
RCM1 15.0 1.1 1.2 1.3 0.9 1.8 2.7
RCM2 15.2 1.1 1.8 2.2 1.4 2.1 3.1
RCM3 13.3 1.6 2.7 3.2 1.9 3.3 5.0
RCM4 16.1 1.6 2.5 3.1 1.8 3.5 4.9
Tablica 19 Srednja maksimalna temperatura po različitim klimatskim modelima, Pazin
U odnosu na klimatski model RCM4 za sezonu ljeta gdje je prosječna maksimalna
temperatura 26,7 °C, toplinski val je definiran kao razdoblje od minimalno 5 uzastopnih
dana s temperaturom većom za 5 °C od maksimalne prosječne oo odnosu na normalni
period.
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
115
Graf 7 Toplinski valovi
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
116
Toplinski valovi izračunati su za razdoblje od 1986. – 2015. (30 godina) na temelju
meteoroloških podataka (use of historic data).
TOPLINSKI VALOVI
GODINA BR
DANA HEAT WAVE
1986 13 0
1987 11 0
1988 29 3
1989 1 0
1990 5 0
1991 14 1
1992 21 2
1993 21 3
1994 30 2
1995 7 0
1996 5 0
1997 0 0
1998 24 3
1999 4 0
2000 24 3
2001 23 2
2002 9 0
2003 43 6
2004 10 1
2005 12 1
2006 23 3
2007 15 2
2008 19 2
2009 14 1
2010 9 0
2011 17 3
2012 51 8
2013 31 3
2014 6 0
2015 39 5
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
117
RAZDOBLJE FREKVENCIJA (BROJ
PONAVLJANJA)
VJEROJATNOST
POJAVLJIVANJA
1986. – 1995. 11 4
1996. – 2005. 16 4
2006. – 2015. 27 5
Tablica 20 Ocjena hazarda
Za procjenu rizika na sektor zdravlja ocjenjuje se jedino utjecaj toplinskih valova na temelju
izračunatih vrijednosti za 30 godina.
𝐻 =𝐻86/95 ∗ 𝑤1 + 𝐻96/05 ∗ 𝑤2 + 𝐻96/05 ∗ 𝑤3
3
H=4,33
Poplave
Poplave su prirodni fenomeni koji se rijetko pojavljuju i čije se pojave ne mogu izbjeći, ali se
poduzimanjem različitih preventivnih građevinskih i negrađevinskih mjera rizici od poplavljivanja
mogu smanjiti na prihvatljivu razinu. One su među opasnijim elementarnim nepogodama i na
mnogim mjestima mogu uzrokovati gubitke ljudskih života, velike materijalne štete, devastiranje
kulturnih dobara i ekološke štete. Zbog prostranih brdsko-planinskih područja s visokim kišnim
intenzitetima, širokih dolina nizinskih vodotoka, velikih gradova i vrijednih dobara na potencijalno
ugroženim površinama, te zbog nedovoljno izgrađenih zaštitnih sustava, Hrvatska je prilično
izložena poplavama.
Procjenjuje se da poplave potencijalno ugrožavaju oko 15% državnoga kopnenog teritorija,
od čega je veći dio danas zaštićen s različitim razinama sigurnosti.
Prirodne poplave koje se pojavljuju u Hrvatskoj mogu se svrstati u 7 osnovnih skupina:
- riječne poplave zbog obilnih kiša i/ili naglog topljenja snijega,
- bujične poplave manjih vodotoka zbog kratkotrajnih kiša visokih intenziteta,
- poplave na krškim poljima zbog obilnih kiša i/ili naglog topljenja snijega, te nedovoljnih
propusnih kapaciteta prirodnih ponora,
- poplave unutarnjih voda na ravničarskim površinama,
- ledene poplave,
- poplave mora, te
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
118
- umjetne (akcidentne) poplave zbog eventualnih proboja brana i nasipa, aktiviranja klizišta,
neprimjerenih gradnji i slično.
Znatan su problem i poplave u urbanim sredinama koje nastaju zbog kratkotrajnih oborina
visokih intenziteta i koje, zbog velikih koncentracija stanovništva na relativno malim prostorima,
često uzrokuju velike materijalne štete. Zaštitne mjere za ovu skupinu poplava planiraju se na
lokalnim razinama u okvirima poslova odvodnje oborinskih voda naselja.
U posljednje vrijeme znanstvenici bez obzira na prijepore o uzrocima, priznaju činjenicu
globalnog zatopljenja, te predviđaju izrazitu dinamiku budućih klimatskih promjena. Također,
prognostički klimatski modeli upućuju i na sve učestaliju pojavu klimatskih ekstrema, kako na
globalnoj tako i na lokalnoj razini. Iz tog razloga i u budućnosti se mogu očekivati pojave
ekstremnih vrijednosti temperatura zraka i intenziteta oborina, kao i ekstremno sušnih razdoblja,
uz pojave olujnih nevremena i vjetra razorne snage, te plimnih valova u priobalnom području.
Tijekom posljednjeg desetljeća u čitavom se svijetu, pa tako i u Republici Hrvatskoj, učestalo
bilježe do sada nezabilježene ekstremne hidrološke prilike s pojavom velikih voda i ekstremnih
vodostaja s poplavama, koje prijete ljudskim životima i velikim materijalnim štetama. Obrana od
poplava u takvim uvjetima često je vrlo otežana, a u nekim je situacijama gotovo i nemoguća. S
obzirom na jasne regulatorne odrednice i zahtjeve, aktivnosti na izradi Plana upravljanja rizicima
od poplava, su tako da omoguće usklađivanje i prelazak s dosadašnje prakse upravljanja zaštitom
od poplava na koncept upravljanja poplavnim rizicima u kontekstu integralnog upravljanja
vodama:
- planiranje upravljanja poplavnim rizicima osigurava, s jedne strane veliku fleksibilnost u
primjeni, no s druge strane i jasan pristup u tri koraka s definiranim obveznim vremenskim
rasporedom, ishodima i obvezom izvješćivanja.
- potreba za usklađenjem koncepata vidljiva je već u samoj definiciji poplava. Tako se
„poplavom“ u kontekstu upravljanja rizicima od poplava smatra privremena pokrivenost
vodom zemljišta koje obično nije prekriveno vodom, što uključuje poplave koje uzrokuju
rijeke, gorski potoci, povremeni bujični vodotoci, te poplave mora na priobalnim
područjima, a može isključivati poplave iz kanalizacijskih sustava.
S obzirom na to da je „poplavni rizik ili rizik od poplava“ definiran kao kombinacija
vjerojatnosti poplavnog događaja i potencijalnih štetnih posljedica poplavnog događaja za zdravlje
ljudi, okoliš, kulturnu baštinu i gospodarsku aktivnost, jasno je da pitanje razine prihvatljivosti
rizika od poplava više nije samo tehničke prirode, nego uključuje puno šire, društveno-ekonomske,
socijalne i ekološke aspekte. To također znači da je uključivanje javnosti i dionika u izradu Plana
upravljanja poplavnim rizicima već u ranoj fazi pripreme od presudne važnosti. Uključivanje
javnosti u proces odlučivanja o definiranju prihvatljive razine rizika od poplava omogućava
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
119
dugoročno stabilno okruženje u kojem je moguće provesti strateške projekte velikih dimenzija, čija
implementacija obično traje duži niz godina i prelazi razdoblje jednog planskog ciklusa.
Analiza usklađenosti i koordiniranosti različitih institucija koje se na različite načine mogu
povezati s poplavama, iznalaženje prihvatljivih komunikacijskih kanala, te pravovremeno
uključivanje javnosti u postupak planiranja svakako će se pozitivno odraziti na efikasnost planiranja
i upravljanja poplavnim rizicima. (Hrvatske vode, 2013)
Učestalost poplava na području Pazina ocijenjena je na temelju povijesnih podataka
evidentiranih na blogu Građanske inicijative “Moj potok” gdje su sumirane dokumentirane
poplave na području Pazina. (http://blog.dnevnik.hr/mojpotok/oznaka/poplave-u-pazinskoj-jami)
Graf 8 Učestalost poplava na području Pazina
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
120
Učestalost pojavljivanja poplava u zadnjih 30 godina na području Pazina
1988
2
1998
3
2008
6
1989 1999 2009
1990 2000 2010
1991 2001 2011
1992 2002 2012
1993 2003 2013
1994 2004 2014
1995 2005 2015
1996 2006 2016
1997 2007 2017
Tablica 21 Frekvencija poplava
𝐻 =𝐻88/97 ∗ 𝑤1 + 𝐻98/07 ∗ 𝑤2 + 𝐻08 ∗ 𝑤3
3
Obzirom da je učestalost zadnjih razdoblja veća te da se poplave pojavljuju u svakom
razdoblju, dodijeljena im je dvostruko veća vrijednost težinskog faktora.
H = 5,66
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
121
Požari
2000 13
2001 7
2002 6
2003 23
2004 0
2005 8
2006 2
2007 9
2008 8
2009 4
2010 0
2011 12
2012 30
2013 1
2014 0
2015 6
2016 2
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
122
Klizišta
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
123
5. PRESENTING RESULTS / PREZENTACIJA REZULTATA
Slika 26 Karta opasnosti od poplava
5.1. ZDRAVLJE
U sektoru zdravlja, odabrano je naselje Pazin kao područje visokog rizika od utjecaja
toplinskih valova na temelju izračuna indikatora, ocjena ranjivosti i hazarda dok su ostala naselja u
području koje nije indentificirano niti kao područje visokog niti jako visokog rizika.
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
124
Graf 9 Matrica rizika, zdravlje
A: Beram, Bertoši, Brajkovići, Butoniga, Heki, Ježenj, Kašćerga, Kršikla, Lindar, Trviž, Vela Traba, Zamask, Zarečje
B: Grdoselo
C: Lovrin, Pazin, Zabrežani, Zamaski dol
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
125
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
126
5.2. TURIZAM
Graf 10 Trend trajanja oborina
U obzir su uzeti uzastopni dani trajanja oborina duže od tri dana tijekom travnja, svibnja, lipnja, srpnja, kolovoza i rujna koji predstavljaju utjecaj na promjene u turističkim tokovima.
U sektoru turizma, rizik se računa i za hazard toplinskih valova:
Ran
jivo
st
5
4
3 A
2 B
1
1 2 3 4 5
Razina hazarda
0
2
4
6
8
10
12
14
16
18
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
20
12
20
13
20
14
20
15
Oborine trajanja više od 3 uzastopna dana
4 5 6 7 8 9 ukupno Linearni (ukupno)
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
127
A: Beram, Bertoši, Grdoselo, Heki, Ježenj, Kršikla, Lindar, Pazin, Trviž, Lovrin,
Zabrežani, Zamask
B: Brajkovići, Butoniga, Kašćerga, Vela Traba, Zamaski dol
Naselja u zoni A, predstavljaju zonu višeg rizika obzirom na veći broj smještajnih kapaciteta.
5.3. VODNI RESURSI
Utjecaj vremenskih prilika u smislu nedostatka padalina, tj. nedostatne izdašnosti izvora u
vodoopskrbi Istarske županije za posljedicu ima uključivanje sekundarnih izvora (Bulaž) vode te
prebacivanje distribucijskog sustava (Sveti Ivan – Gradole – Butoniga) ovisno o mogućnosti distribucije
pojedinog sustava, o količini raspoložive sirovine i kapaciteta pojedinog postrojenja. Također, u svim
segmentima (tehnološka voda, distribucija) nastoji se smanjiti gubitke vode.
Upravo u cilju smanjenja rizika i ranjivosti od utjecaja klimatskih promjena te osiguravanja sigurne i
dostatne količine vode za ljudsku potrošnju u Istarskom vodovodu se nastoji ostvariti što veća povezanost
svih sustava te mogućnost prihranjivanja iz većeg broja izvora neobrađene vode. (iz odgovora Istarskog
vodovoda)
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
128
5.4. ŠUMARSTVO
Slika 27 Grafički prikaz šuma po stupnjevima ugroženosti od požara
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
129
5.5. BIORAZNOLIKOST
Slika 28 Zaštićena područja prirode na području Pazina
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
130
Slika 29 Ekološka mreža - NATURA 2000 područja
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
131
Slika 30 Karta staništa na području Pazina
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
132
Slika 31 Legenda (Nacionalna klasifikacija staništa)
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
133
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
134
Bibliografija
Bjelajac, S. (2016.). Utjecaj klimatskih promjena na turizam, završni rad. Split. Damir Ugarković, I. T. (n.d.). Changes of climatic elements and indices in the forest ecpsystems of
the Mediterranian Croatia. Hrvatske vode. (2013). Prethodna procjena rizika od poplava. http://blog.dnevnik.hr/mojpotok/oznaka/poplave-u-pazinskoj-jami. (n.d.). https://land.copernicus.eu/pan-european/corine-land-cover/clc-2012/view. (n.d.). https://www.pazin.hr/o-pazinu/stanovnistvo/. (n.d.). Methodology for vulnerability and risk assessment in regions Marche and Istria. (2017). Life SEC
Adapt. Pliva zdravlje. (n.d.). Dohvaćeno iz https://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/23304/Peludne-
alergije-i-klimatske-promjene.html Službena internetska stranica Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije. (n.d.). Dohvaćeno iz
http://www.zzjziz.hr/index.php?id=169 Strategija razvoja Grada Pazina 2015 - 2020. (2015) http://www.lifesecadapt.eu/ http://ec.europa.eu/eurostat/tgm/table.do?tab=table&init=1&language=en&pcode=tsdgp4 10&plugin=1 IPCC Working Group III Contribution to AR5: Climate Change 2014: Mitigation of Climate Change https://ec.europa.eu/clima/policies/strategies/2050_en Regulation (EU) no 525/2013 of the European Parliament and of the Council of 21 May 2013 on a mechanism for monitoring and reporting greenhouse gas emissions and for reporting other information at national and Union level relevant to climate change and repealing Nacrt prijedloga Strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu. EU Adaptation Strategy Package, https://ec.europa.eu/clima/policies/adaptation/what_en#tab-0-1 http://climate-adapt.eea.europa.eu/ http://prilagodba-klimi.hr/ Strategija prilagodbe klimatskim promjenama: Podaktivnost 2.3.1. Priprema Izvještaja o procijenjenim utjecajima i ranjivosti na klimatske promjene po pojedinim sektorima, EPTISA Adria d.o.o., 2017. Impact of heat waves on mortality in Croatia, Ksenija Zaninović, Andreas Matzarakis, 2013.
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
135
Adria d.o.o., 2017. Strategija prilagodbe klimatskim promjenama: Podaktivnost 2.3.1. Priprema Izvještaja o Plan navodnjavanja Istarske županije (novelacija) IGH PC Rijeka, Listopad 2007.g. Prostorni plan uređenja Grada Pazina
Popis tablica
Tablica 1 Zdravlje - indikatori izloženosti ............................................................................................ 29
Tablica 2 Srednje godišnje i sezonske vrijednosti temperature (1971. - 2000.) i pripadni iznos trenda (1961. - 2015.) .................................................................................................................................... 29
Tablica 3 Zdravlje - indikatori osjetljivosti .......................................................................................... 33
Tablica 4 Gustoća stanovništva po naseljima ..................................................................................... 34
Tablica 5 Broj stanovnika starijih od 65 godina .................................................................................. 35
Tablica 6 Broj stanovnika mlađih od 5 godina .................................................................................... 36
Tablica 7 Zdravlje - indikatori prilagodbe ........................................................................................... 39
Tablica 8 Obrazovanje stanovništva ................................................................................................... 40
Tablica 9 Trend srednje maksimalne temperature ............................................................................. 44
Tablica 10 Broj vrućih dana na području Pazina ................................................................................. 45
Tablica 11 Trend porasta broja toplih dana (SU25) ............................................................................ 48
Tablica 12 Trend smanjenja količine oborina na području Pazina ..................................................... 49
Tablica 13 Udio prihoda od turizma, 2015. ........................................................................................ 50
Tablica 14 Ranjivost Grada Pazina u sektoru turizma ........................................................................ 58
Tablica 15 Izloženost područja .......................................................................................................... 65
Tablica 16 Osjetljivost ekosustava na klimatske promjene .............................................................. 100
Tablica 17 Moguće mjere prilagodbe klimatskim promjenama ....................................................... 105
Tablica 18 Ranjivost sektora ekosustava i bioraznolikosti ................................................................ 107
Tablica 19 Srednja maksimalna temperatura po različitim klimatskim modelima, Pazin ................ 114
Tablica 20 Ocjena hazarda ................................................................................................................ 117
Tablica 21 Frekvencija poplava ......................................................................................................... 120
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
136
Popis slika
Slika 1 Položaj Grada Pazina u Istarskoj županiji ............................................................................... 10 Slika 2 Pogled na Pazinsku jamu i središte grada .............................................................................. 11 Slika 3 Vodoopskrba na području Istarske županije .......................................................................... 19 Slika 4 Logički okvir za sektor zdravlja ............................................................................................... 22 Slika 5 Uređaj za uzorkovanje peludi, Pazin ...................................................................................... 25 Slika 6 Alergijski semafor ................................................................................................................... 26 Slika 7 Dermatitis, egzemi i urtikarije na području Pazina, izvor: Zavod za javno zdravstvo Istarske županije .............................................................................................................................................. 26 Slika 8 Zdravlje - izloženost ................................................................................................................ 32 Slika 9 Pokrov zemljišta na području Pazina ...................................................................................... 37 Slika 10 Izgrađenost naselja (PPUGP 2015.) ...................................................................................... 38 Slika 11 Bruto domaći proizvod (2015.), Državni zavod za statistiku Reoublike Hrvatske ................ 40 Slika 12 Ranjivost Grada Pazina u sektoru zdravlja ........................................................................... 42 Slika 13 Zastupljenost usluga smještaja na području Pazina ............................................................. 51 Slika 14 Karta opasnosti od poplava za srednju vjerojatnost pojavljivanja (preuzeto s korp.voda.hr) ............................................................................................................................................................ 61 Slika 15 Kulturna baština, Beram ...................................................................................................... 66 Slika 16 Kulturna baština, Beram ...................................................................................................... 66 Slika 17 Kulturna baština, Pazin......................................................................................................... 67 Slika 18 Kulturna baština, Pazin......................................................................................................... 68 Slika 19 Kulturna baština, Pazinski kaštel .......................................................................................... 69 Slika 20 Slika desno, poplava 1928., Pazinska jama .......................................................................... 70 Slika 21 Zone sanitarne zaštite na području Pazina .......................................................................... 71 Slika 22 Legenda - zone sanitarne zaštite .......................................................................................... 72 Slika 23 Odluka o ograničenju korištenja voda za potrebe javne vodoopskrbe:............................... 75 Slika 24 Područje Pazina - šume ........................................................................................................ 93 Slika 25 Poplava Pazinskog potoka, Pazin 2003. .............................................................................. 110 Slika 26 Karta opasnosti od poplava ................................................................................................ 123 Slika 27 Grafički prikaz šuma po stupnjevima ugroženosti od požara ............................................ 128 Slika 28 Zaštićena područja prirode na području Pazina ................................................................ 129 Slika 29 Ekološka mreža - NATURA 2000 područja .......................................................................... 130 Slika 30 Karta staništa na području Pazina ...................................................................................... 131 Slika 31 Legenda (Nacionalna klasifikacija staništa) ........................................................................ 132
LIFE SEC ADAPT
LIFE14 CCA/IT/000316
137
Popis grafova
Graf 1 Kretanje turista na području Pazina ........................................................................................ 18 Graf 2 Evidentirane kardiovaskularne bolesti na području Pazina, izvor: Zavod za javno zdravstvo Istarske županije ................................................................................................................................. 23 Graf 3 Umrli od kardiovaskularnih bolesti na području Pazina, izvor: Zavod za javno zdravstvo Istarske županije ................................................................................................................................. 24 Graf 4 Vektorski prenosive bolesti na području Pazina, izvor: Zavod za javno zdravstvo Istarske županije .............................................................................................................................................. 24 Graf 5 Vrući dani (HD) ........................................................................................................................ 46 Graf 6 Broj toplih dana SU25 .............................................................................................................. 48 Graf 7 Toplinski valovi....................................................................................................................... 115 Graf 8 Učestalost poplava na području Pazina ................................................................................. 119 Graf 9 Matrica rizika, zdravlje ........................................................................................................... 124 Graf 10 Trend trajanja oborina ......................................................................................................... 126