semberske novine [broj 701, 4.6.2009]

8/6/2019 Semberske novine [broj 701, 4.6.2009]

http://slidepdf.com/reader/full/semberske-novine-broj-701-462009 1/24

EMBERSKE NOVINEL I S T G R A \ A N A O P [ T I N E B I J E Q I N A

ww.semberske.com e-mail: [email protected]

S4. JUN 2009. ! GODINA 30 ! BROJ 701 ! CIJENA 1,00 KM

TV PRAVA, PREVODI, MARKETINGTITLOVANJE, SINHRONIZACIJA

055 240 100

MATURSKE VE^ERI

DEFILEMLADOSTII QEPOTE

str. 12-13

POMOZIMO

MALOJ MARIJISTEVANOVI]!

FILIJALA BIJEQINA

RADOST POQOPRIVREDNIKA

KI[A ZLATAVRIJEDNA

USPJEH KADETKIWAODBOJKA[KOG KLUBA RADNIK

NAJBOQEU BIH

[EST GODINAZATVORA ZAUTAJU POREZA

PRESUDA @EQKU MAJDOVU

IZ POPOVA

BAWA DVOROVI

OTVORENAVRATA ZAPENZIONERE

str. 4

SEMBERSKE NOVINE

NAGRA\ENINAJBOQI,,[KOLARCI

,,

str. 11

TE[KA SITUACIJA U PORODICI SAVI] IZ GLAVI^ICA



AKTUELNOSTI SEMBERSKE NOVINE 4. JUN 2009.4

Bijeqinski pen-zioneri koji suse po~etkom pro-{log mjeseca

na{li na meti nepoz-natih pqa~ka{a i daqeìve u strahu da }e sesli~ne situacije ponovi-ti i ovog mjeseca, nakonisplate penzija. Podsje-timo, sredinom maja u bi-

jeqinskoj policiji su nampotvrdili da je vi{epenzionera prijavilo dasu opqa~kani i da je in-tenzivirana istraga otome!

- U svim tada prijavqe-nim slu~ajevima se radi-lo o ènskoj osobi kojase o{te}enim licimapredstavqalakao radnikCentra za socijalni rad,kontaktiraju}i ih u vezitobo`weg regulisawabawskog lije~ewa. Tomprilikom od penzioneraje otu|ivana mawa koli-~ina gotovog novca aliza penzionere to su sva-kako zna~ajne sume. Mismo ve} privodili pojed-ina lica za koja smo sum-wali da imaju veze sa ov-im slu~ajem ali jo{ uvi-jek nemamo zvani~noosumwi~enih , isti~eDragomir Peri}, port-parol CJB Bijeqina.

Predsjednik Udruè-wa penzionera op{tineBijeqina Savo Pante-li} upozorava penzio-nere da obrate pa`wu nanepoznata lica koja imdolaze na vrata.

- Pqa~ka{i su u majukrenuli u akciju tek ka-da su bili sigurni da qu-di imaju novca kod sebe,odnosno dan-dva po{to jeispla}ena penzija, ~e-tvrtog i petog maja. O~i-gledno je da upadaju samou stanove gdje ìve sam-ci, jer svi penzioneri ipenzionerke koji su namse javili ìve sami. Ta-ko|e je o~igledno i da seradi iskuqu~ivo o pen-zionerima koji ìve ustambenim zgradama.Prema tvrdwama na{ih~lanova koji su opqa~-

kani, radi se o jednoj ilivi{e ènskih osoba. Ras-pitivali su se o imovin-skom i finansijskomsta-wu penzionera i traì-li su im novac za pomo}ugroènim penzioneri-ma, za bawsko lije~ewe,~ak i za ~lanarinu u Ud-ruèwu penzionera.

Panteli} isti~e da jezgroèn otimawem novcaod penzionera, koji ion-ako jedva sastavqaju krajsa krajem i koji su naju-groènija kategorija uRepublici Srpskoj.

- Uàsno je koliko qu-di mogu da se srozaju oti-maju}i od onih koji naj-mawe imaju. Posebno nasje zabolio slu~aj jednogna{eg ~lana koji je sli-jep i ìvi sam u stanu.Jedna èna koja se pred-stavila kao Nada u{la

mu je u stan i traìla no-vac za ~lanarinu u Ud-ruèwu penzionera, kaoi za pomo} ugroènimpenzionerima. On joj jedao novac a kasnije me jenazvao da mi se àli, jerse novac za ~lanarinuodbija na ~eku. Tada smoshvatili prevaru. Zatopozivam sve penzionereda ne kontaktiraju saneznancima. S obziromda su kriminalci varalistare qude pozivaju}i sei na ~lanarinu u Udru-èwu i pomo} na{imugroènim ~lanovima,obavje{tavamo qude dane nasjedaju na to jer mi}emo o svakoj na{ojakciji ubudu}e da ihobavje{tavamo putempisanih i elektronskihmedija, kaè Panteli}.

E.S.N.

PENZIONERI U

STRAHU OD LOPOVA!

TRA@ILA NOVAC ZA BAWU!Jedna od `rtava nepoznatog ènskog lopova, penzion-

erka koja je insistirala na anonimnosti, tvrdi da joj jeèna koju nikada ranije nije vidjela, odnijela iz stana135 maraka!

- Zamolila je da u|e u stan, kako bi popunila anketu ointeresovawu penzionera za bawsko lije~ewe. Pustilasam je da u|e. Pitala me je da li sam zainteresovana zabawu, koje me bolesti mu~e, kolika mi je penzija.Nijednog trenutka nije skidala nao~are koje su jojprekrivale lice. U jednom trenutku mi je rekla da jeumorna i da bi joj prijala kafa. Ustala sam i po{la dokuhiwe da skuvam kafu. Za to vrijeme stalno me ne{tozapitkivala iz dnevne sobe, sve do trenutka kada sam~ula kako su se zalupila ulazna vrata od stana. Tada

sam iza{la iz kuhiwe i vidjela izvu~ene ladice izkomode i moj nov~anik na stolu. Bio je prazan a imalasam u wemu 135 maraka, koliko mi je ostalo od posqed-

we penzije. U nov~aniku nije bila ni li~na karta kojusam kasnije na{la na podu u hodniku, pri~a unesre}enastarica.

UDRU@EWE PENZIONERA REPUBLIKE SRPSKE POTPISALOUGOVOR SA BAWOM ,,DVOROVI

,,

POVOQNI USLOVI

ZA ODLAZAK U BAWU Ugovorom sa Bawom ,,Dvorovi’’ Udruèwe penzionera RS osiguralo je svojim ~lanovima povoqne uslove i niske

cijene boravka u tom bawskom qe~ili{tu. Tro{koveboravka u bawi, kao i medicinske rehabilitacije ifizikalnu terapiju, koje su im preporu~ene u svrhu

poboq{awa wihovog zdravstvenog stawa, penzioneriod sada mogu pla}ati i na odgo|eno...

Na{i penzione-ri, iako osi-roma{eni, ni-su bez èqa i

potreba. I oni èlenegdje oti}i, èle se li-

je~iti, druìti i doìv- jeti ne{to lijepo u tre-}oj ìvotnoj dobi. Me-|utim, malo ko od wih tomoè sebi priu{titi.Veliki je broj penzion-era s penzijama koje sudaleko ispod iznosa kojise smatra dowom grani-com siroma{tva. Zbogtoga je ugovor koji je pot-pisalo Udruèwe penzi-onera Republike Srpskesa Bawom ,,Dvorovi’’ izna~ajno i dobrodo{lo.

Udruèwe penzioneraop{tine Bijeqina broji11.516 ~lanova i svi onisada imaju mogu}nost dapovoqnije koriste uslu-ge obog bawskog centra.

-Iako je za ovu kate-goriju stanovni{tva zd-ravstvena za{tita besp-latna, situacija na tere-nu je druga~ija. U nekimop{tinama penzioneriprilikom lije~ewa ~akmoraju da plate i partic-ipaciju, a mi smatramoda treba pro{iriti i li-stu besplatnih lijekova.Poznato je da veliki br-oj na{ih ~lanova ìvina ivici egzistencije ine moè sebi da priu{ti

bawsko lije~ewe, a ono{to mi u Udruèwu sadaèlimo i o~ekujemo je danajmawe 10 posto bije-qinskih penzionera is-koristi ovu povoqnu mo-gu}nost, rekao je preds-

jednik Udruèwa, SavoPanteli}.

Direktor Bawe ,,Dvo-rovi’’, Svetislav Lopan-di} nagla{ava da ovajb awsk o -r ek r eati vn icentar trenutno obavqausluge medicinske reha-bilitacije u okviru pri-marne zdravstvene za{-tite, usluge bawske reha-bilitacije, kao i rekrea-ciju za brojne posjetiocei iz zemaqa regiona.

-Raspolaèmo sa 120leàja i hotelskim res-toranom od 400 sjedi{ta.Imamo kompletnu medi-cinsku ekipu koja pruà

usluge medicinske reha-bilitacije i fizikalneterapije. Svim na{impacijentima i gostima suna raspolagawu i na{ibazeni kao i brojnisportski tereni, kaèSvetislav Lopandi} pre-ciziraju}i da pun pan-sion, koji podrazumijevadnevno ~etiri terapije,smje{taj i hranu ko{taoko 400 maraka. Omogu-}eno je pla}awe na {esti deset rata {to u Bawiocjewuju da }e biti uslo-vi koji }e biti prihvat-qivi velikom broju pen-zionera.

Bawa ,,Dvorovi’’ imaizuzetne potencijale, atoplu mineralnu voduposebno preporu~uju ulije~ewu reumatskih isli~nih oboqewa.

M.R.

SavoPanteli}

SvetislavLopandi}

BAWA DVOROVI:Raj za penzionere...



POLITIKASEMBERSKE NOVINE 4. JUN 2009. 5

wwwwww..ppaannrraaddiioo..ccoomm

Mi smatramo da pre-dizborne koalici-

je nisu dobre, po-gotovo ne za mawe

politi~ke stranke. Stvarawepredizbornih koalicija je dob-ro i preporu~uje se samo u slu-~ajevima gdje imamo kandidataza predsjednika republike,srpskog ~lana Predsjedni{tvaili u nekim strukturama vla-sti gdje je zista potrebno daimamo jedinstvo politi~kihstranaka, naglasio je izvr{nisekretar stranke Dragan \ur-|evi} prilikom ukazivawa naaktuelna zbivawa na politi~-koj sceni RS na kojoj se primje-}uju predizborna prestroja-vawa, iako je do zvani~nog ras-pisivawa izbora ostalo jo{godinu dana.

Analiziraju}i aktuelna po-liti~ka kretawa u RS, srpskiradikali smatraju da je to {topoliti~ke stranke ovako ranoprave predizborne koalicije i

mogu}i dosluh sa nekim akte-rima me|unarodne zajednicekako bi se vlast RS dovela ubezizlaznu situaciju.

Nije stvarawe predizbornihkoalicija jedino {to je uo~qi-vo na politi~koj sceni RS.Srpski radikali izraàvajunezadovoqstvo i onim {to sveomogu}uje Izborni zakon isti-~u}i primjere prisustva odbo-rnika u nekim lokalnim par-lamentima, ali i poslanika uparlamentu BiH, a da strankeiz kojih dolaze nisu ni regist-rovane. Ocjewuju kao jako lo-{u praksu i pojavu trgovinemandatima pojedinih odborni-ka u skup{tinama op{tina, akao najnoviji primjer navodeslu~ajeve u op{tinama Qubi-we i Bratunac.

- Naravno, i daqenam je vel-iki problem nametawe zakona,odnosno konstitutivnosti na-roda, po ~emuimamo obavezu dazamjenik na~elnika ili pot-

predsjednik skup{tine budeizreda bo{wa~kog naroda iakoti qudi i ne ìve na podru~jutih op{tina, rekao je \ur|e-vi} koji se zatim osvrnuo i naslu~aj zakqu~ka Narodne skup-{tine RS o potrebi pokreta-wa postupka revizije do sadaoduzetih nadle`nosti s enti-

teta na nivo BiH, za koje je vi-soki predstavnik u BiHValen-tin Incko zatraìo da ihSkup{tina RS poni{ti.

- Potrebno je da Vlada RSnastavi sa ja~awem RS, trebada ugasi preno{ewe nadle`-nosti sa nivoa RS na nivoBiHi to je jedino pravorje{ewe.I

da zakqu~im, oni zakqu~ke po-ni{tili ili ne poni{tili,mogu da ih primjewuju, a u sva-komslu~aju o~ekujemo da }e ~u-vati i sa~uvati institucije RSi sve ono{to pripada RS.

Na konferenciji su srpskiradikali uputili i ~estitkesvr{enim osnovno{kolcima isredwo{kolcima i zaèqeliim uspje{an nastavak obrazo-vawa, posebno se osvrnuv{i nau~enike pred kojima je upis usredwu {kolu. Naime, za 1296svr{enih osnovno{kolaca usredwim {kolama op{tineBijeqina mjesta ima samo za1156.

- Naravno, ukoliko nakondrugog upisnog rokanebudebi-lo dovoqno mjesta za sve kojièle da upi{u sredwu{kolu uBijeqini, odMinistarstva }e-mo traìti dozvolu da se po-ve}a broj u~enika u odjeqe-wima, obe}ao je Dragan \ur-|evi}. M.R.

KONFERENCIJA ZA [TAMPU SRS ,,DR VOJISLAV [E[EQ,,

PREDIZBORNE KOALICIJE SU POGUBNE

Nismo podràli izv-je{taj o tromjese~-nom puwewu buxeta,jer smo uo~ili da je

tom periodu ve} povu~eno ioko tri miliona

iz drugog i tre}egSamo u Odjeqewu

djelatnosti povu-je vi{e oko milion mara-

[ta }e se desiti sa buxe-ukoliko se ovakav trend

do kraja godine, ne mo-ni pretpostaviti. Za

dvije godine ovaadministracijani-

pripremila ambijent za je-privredni zamah i to je na-najve}a zamjerka, izjavio je

Markovi}, {ef Od-orni~kog kluba SNSD-a naonferenciji za {tampu u Bi-

eqini, nakon sjednice lokal-og parlamenta.Markovi} je istakao da se, i

ored ~iwenice da je za 25 od-to umaweno puwewe buxeta odlaniranog iznosa, dobavqa-

~ima i raznim izvo|a~ima ra-dova duguju ogromna sredstva.

- Ovogodi{wi buxet nijedobro projektovan i mi o~eku-jemo u najskorije vrijeme re-balans buxeta. Traìmo, kaoopozicija, informaciju o tre-nutnim dugovawima Skup{ti-ne op{tine prema dobavqa~i-ma i izvo|a~ima radova, rekao

je Markovi}. Odbornik SNSD-a, MilicaLovri}, govore}i o rezultati-ma reforme zdravstvene za{-tite na podru~ju op{tine Bi-

jeqina, istakla je da je u tojoblasti puno postignuto, usmislu nabavke opreme u bol-nici, primjene novih dijagnos-ti~kih metoda i formirawa

timova porodi~ne medicine uDomu zdravqa, ali i smawewagu`vi u ordinacijama. Izgrad-wom nove bolnice, a radovitreba da otpo~nu u roku od ne-koliko mjeseci, rije{i}e sekqu~ni problemi bijeqinskogzdravstva, istakla je MilicaLovri}.

Odbornik Mi}o @ivi} is-takao je da se u izbornim godi-nama radi puno vi{e na pod-ru~ju op{tine, dok se u ovojgodini gradi samo ono {to jeprijeko potrebno.

- Evidento je da je na~elnikop{tine uradio puno toga, alinama nisu predo~eni iznosi dosada zakqu~enih ugovora ianeksa za mnoge projekte.Tadabi se vidjelo kome su sve dodje-qivani poslovi na tenderima.Vidjeli bismo ko je izvr{iolicencirawe softvera kojikoristi op{tina i da je na-bavqena ~ak lo{ija tehnolo-gija od one koja je ranije kori-{tena, rekao je@ivi}. E.S.N.

SAVEZ NEZAVISNIH SOCIJALDEMOKRATA BIJEQINA:

BUXET NIJE DOBRO PROJEKTOVAN

SAOP[TEWE ZA JAVNOST OP[TINSKOG ODBORA PDP- A BIJEQINA

Op{tinski odborPDP-a Bijeqinasmatra da Ministar-stvo za izbjeglice i

aseqena lica Vlade RS neop-avdano umawuje sredstva za rje-

{avawe problema izbjeglog iaseqenog stanovni{tva naodru~ju op{tine Bijeqina, na-edeno je u saop{tewu za javnostve stranke.

- Od ukupno pla-niranih buxetskihsredstava Republi-ke Srpske u iznosuod 24.643.991 KM, zaBijeqinu je pred-vi|eno 683.000 KMili2,8odsto,{to jeponiàvaju}e ikrajwe neprihvat-qivo. Ovo je jo{

jedanprimjer neopravdanog eko-nomskog zapostavqawa i ka -wavawa Bijeqine od strane re-publi~kih vlasti.Iz tog razlo-ga odbornici PDP-a nisu nipodràli informaciju Mini-starstva za izbjeglice i raseqe-na lica na protekloj sjedniciop{tinskog parlamenta, isti~ese u saop{tewu za javnost.

E.S.N.

VLADA RS NEOPRAVDANO UMAWUJESREDSTVA OP[TINI BIJEQINA

U

prostorijama Omla-dinskog centra Bije-qina 30. maja odràna

je tre}a izborna Sku-p{tina osniva~a Omladinskogcentra Bijeqina na kojoj jeizabrano novo rukovodstvo orga-nizacije.

Predsjednik Skup{tine osni-va~a je Goran Stevanovi}, pot-predsjednici Danka Igwatovi},Anes Hanu{i} i Spasenija Ubi-paripovi}. ^lanovi Upravnogodbora su Sabina Ja{arevi},Vedran Ili}, Slavi{a Laki},Ivan Vidakovi} i Vladana Ar-senovi}, a ~lanovi Nadzornogodbora su OgwenAvlija{, Nela]orali} i Dejan Demowi}. Go-ranSolakovi} je direktor, pred-sjednik organizacije SvetlanaKrsti}.Novo rukovodstvo isti-~e da }e u svom ~etvorogodi{-wem mandatu nastaviti uspje{anrad organizacije na poqu omla-dinskog organizovawa, te pose-ban akcenat staviti na unap-re|ewe omladinske politike uciqu stvarawa boqih uslova zaìvot i rad mladih na podru~juop{tine Bijeqina.

NOVORUKOVODSTVO

Izbjegli~ko naseqeu Amajlijama

SlobodanMarkovi}SlobodanMarkovi}

MilicaLovri}



AKTUELNOSTI SEMBERSKE NOVINE 4. JUN 2009.6

Predstavnici Savezaudruèwa izbjeglih iraseqenih iz RS, naredovnoj godi{woj

Skup{tini, odrànoj u Bijeqi-ni, uputili su zahtjev Parlamen-tarnoj skup{tini BiH da se pohitnom postupku pokrene proce-dura izmjene vaè}eg Zakona oizbjeglim i raseqenim u BiH. Usvojim zakqu~cima oni su nag-lasili da je me|uvremenu usvo-

jena revidirana strategija o zb-riwavawu izbjeglih i raseqe-nih, ali se pokazalo da je ona{tetna po jedan dio izbjeglog iraseqenog stanovni{tva.

- Mi insistiramo na formi-rawu fonda za pravi~nu nadok-nadu uni{tene izbjegli~ke imo-vine i na povratu stanarskihprava onima kojima su ta pravatokom i nakon rata uskra}ena,izjavio je Mirko Niki}, sekre-tar Saveza udruèwa raseqenihi izbjeglih iz RS nakon Skup-{tine ovog saveza.Petar Babi}, predsjednik Ud-

ruèwa izbjeglih Srba iz Re-publike Hrvatske, ~ije je sjedi-{te u Trebiwu, kaè da ga za~u-|uje ~iwenica da u strukturamavlasti RS i BiH niko nema snageda pokrene pitawe rje{avawastatusa izbjeglih i raseqenih napodru~ju BiH.

- Svi to radena~elno i u ruka-vicama, zavla~e}i qude unedog-ledi obe}avaju}i im ne{to {tose godinama ne ispuwava. Te{koiz Trebiwa mogu uspostavitikontakt sa predstavnicima ak-tuelnih vlasti u Bawaluci. Ni-kadnemaju vremena za nasi na{eprobleme, ali ni sredstava zarje{avawe tih problema. Sluèse svakakvim izgovorima, pa sepostavqa i pitawe, da li onizasluùju da sjede u foteqama ukojima sjede.Tvrdim da su izbjeg-li iz Republike Hrvatske, kojisadaìve na podru~ju RS i BiH,najobespravqenija kategorijaqudi na zemaqskoj kugli. Vr{ise diskriminacija tih qudi naraznorazne na~ine. Stambeno

pitawe, {kolovawe, zapo{qa-vawe, zdravstveno osigurawe,penzijski status, sve je za nassporno. Imam 40 godina radnogstaà i borac sam prve katego-rije, a imam 190 KM penziju. Pada sam za 480 mjeseci penzijskogstaà dobijao po jednuKM, imaobihblizu 500KM penziju.Ovo jesramota dru{tva u kome mi ì-vimo. Od legalnih i legitimnihinstitucija o~ekujemo odgovor-niji pristup rje{avawu na{ihproblema.Nijedna novostvorenadràva ne pridràva se evrop-skih konvencija i ugovora.Srbi-ma su nedostupni stanovi u koji-ma su prije rata stanovali. u Hr-vatskoj je ostalo 45.000 do 60.000srpskih stanova i nikoto neè-li da pokrene.Ivan Votoupal, predsjednik

Udruèwa izbjeglih i raseqe-nih iz RS kaè da je plata niègslu`benika me|unarodne zajed-nice ve}a od petogodi{weg iz-nosa penzije penzionera u RS.

- Kako~ovjekdaìvis takvom

penzijom. Predstavqam hrvats-ki narod u RS. Svima nama je te-{kodanas. Kodraseqenih i pov-ratnika nemavjere i nacije. Onisu najugroènija populacija nasvijetu. Nijednom predstavnikutri konfesije u BiH nije lakodanas ìvjeti. Sve je ovo obesh-rabruju}e za mlade qude u RS iBiH. Bez odrìvog povratka ne-ma rje{ewa. Bez zaposlewa, ob-razovawa na materwem jeziku,zdravstva, ve}ih penzija, mi nemoèmo opstati na ovim pros-torima.Jakov Lepan, predsjednik Ud-

ruèwa raseqenih i povratnika"Vrata Bosne" iz Broda kaè da

je neophodno donijeti novi za-kon o izbjeglim i raseqenim, jervaè}i zakon nije uspostaviorad i postojawe komisije za

povrat imovine u punomkapacitetu.

- Komisija mora raspolagatiimovinskim fondom, ~iji bigarant bila Centralna bankaBiH. Bez toga nema povratka.Mi se skupqamo i okupqamo,jadikujemo i kukamo. Od toganemani{ta. Sa konkretnim pri-jedlogom moramo i}i pred dr-àvni parlament i zahtijevatiizmjenu Zakona o izbjeglim i ra-seqenim. Traìmo formiraweImovinskog fonda, jer Fond zapovratak nije dejtonska norma,niti je ustavna kategorija. Qudimoraju imati pravo na slobodanizbor ìvqewa. Dràva morapo{tovati prava svojih gra|ana.Bez toga je sve prazna pri~a,kaè Jakov Lepan.

E.S.N.

SKUP[TINA SAVEZA UDRU@EWA IZBJEGLIH I RASEQENIH REPUBLIKE SRPSKE

POTREBNA NOVA

ZAKONSKA RJE[EWA

Uponedjeqak,prvog juna,nakon odr-àne radio-

nice za sredwo{kol-ce, predstavnici orga-nizatora su odràlikonferenciju za novi-nare na kojoj su pred-stavili projekat na~ijoj implementacijirade, ukazuju}i na pro-bleme sa kojima se sus-re}u djeca, s ciqem dase senzibili{e javno-st o problemima oveosjetqive grupe, uka-zuju}i da u ostvari-vawu dje~ijih pravabarijeru predstavqa ina{e zakonodavstvo. Nakonferenciji je govo-rila i jedna od u~esnicaradionice, sredwo{kol-ka Aleksandra Adamovi}koja je istakla da je tekdanas saznala za mnoga odprava koja imaju djeca.

Institucija Ombuds-mana u BiH je odlu~ilada segment qudskih pravapribliì gra|anima ta-ko {to }e posje}ivatiqude u raznim institu-cijama, u kojima, kako suprocijenili, postoji po-treba podizawa svijest ozna~aju qudskih prava.Ove aktivnosti su zapo-~eli posjetama zatvori-ma u BiH, a zatim su kre-nuli u obilazak obrazov-nih institucija.

- Danas smo imali ra-dionicu organizovanu uPoqoprivredno-medi -cinskoj {koli, ali su u

radionici u~estvovali iu~enici Gimnazije ,,Fi-lip Vi{wi}’’ i Tehni-~ke {kole ,,Mihajlo Pu-pin’’, a sutra je takvaaktivnost u O[ ,,PetarKo~i}’’. Kao datum za po-~etak obilaska {kolanije slu~ajnoodabran pr-vi juni-Svjetski dan dje-teta, rekla je ombudsmanBiH JasminkaXumhur.

Pored posjete {kola-ma i realizaciji projek-ta ,,Ombudsmani u va{oj{koli’’, institucijaOmbudsman BiH, zajednosa norve{kom organi-zacijom Spasimo djecu(Save the Children Norway)rade analizu uskla|enos-ti BH-zakonodavstva saKonvencijom prava djete-ta.

- @elimo da tu analizupromovi{emo 20. novem-bra kada se obiqeàva 20godina od usvajawa Kon-

vencije o pravima djete-ta, kaè ombudsman BiHQubomir Sandi} koji jeukazao na neke od vidovapovrede dje~ijih prava una{oj zemqi, te istakaoprosja~ewe kao oblik ek-sploatacije djece.

- Edukacijom djece owihovim pravima na ovajna~in, u direktnom raz-govoru sa wima, mi èli-mo i da istovremeno pod-sjetimo odgovaraju}edràvne institucije nawihovu obavezu da za{-tite prava djeteta, ista-kao je Sandi} napomiwu-}i da se ~esto zaboravqada su djeca sva lica kojaimaju do 18 godina.

Naime, Ombudsman jeovla{ten da prati i ist-raùje sve slu~ajeve lo-{eg funkcionisawa ilikr{ewa qudskih prava isloboda koje ~ini bilokoji dràvni organ ili

slu`benik, ukqu~u- ju}i i privatneorganizacije kojevr{e javne poslove.Ombudsman postupapo podnesenoj pri-

javi ili po slu`be-noj du`nosti.

U svom djelovawuna za{titi dje~ijihprava Ombudsman jeputem projekta Za-{tita prava djeceusmjeren na stvara-we zakonskih pret-postavki za ujedna-~avawe uslova za os-tvarivawe pravapreciziranih u UN

Konvenciji o pravimadjeteta.

- Imaju}i u vidu ulogukoju Ombudsman ima uza{titi prava djeteta,moja organizacija}e pru-ìti i finansijsku iprofesionalnu podr{kuovoj instituciji , izjavio

je direktor organizacije,,Spasimo djecu’’, kance-larija za jugoisto~nuEvropu, BjornHagen.

Vizija organizacije,,Spasimo djecu’’ je svi-

jet u kom se dje~ija pravapo{tuju, svijet koji po{-tuje i cijeni svako di-

jete, koji slu{a djecu ipodràva wihov uticaj,gdje sva djeca ìve u slo-bodi i odgovornosti. Uizgradwi takvog svijetarade ve} 90 godina, a u na-{em regionu su od 1997.godine, sa sjedi{tem uSarajevu.

M.R.

Prema relevant-nim podacima,oko 70 odstopacijenata ko-

ji zatraè pomo} qekaraimaju povi{en krvni pri-tisak, {to jasno ukazuje nanu`nost shvatawa ozbiq-nosti ovoga oboqewa.

- Hipertenzija nijeobi-~an i bezazlen simptom,ve} je to vrlo rizi~anfaktor, koji ima ozbiq-nije posqedice na krvnimsudovima, najizraènijena srcu i mozgu i preds-tavqa opasno oboqewe,rekla je prim. drSneànaGli{i}, {ef Odsjeka zaintenzivnu wegu u Op{tojbolnici "Sveti vra~evi",povodom obiqeàvawaSvetskog dana borbe pro-tiv povi{enog krvnogpritiska.

- Gorwa granica krvnogpritiska je, kada su wenevrijednosti 140 / 90.Svakoodstupawe je alarm da semora potraìti pomo}qekara. Treba re}i da po-stoje dvije rizi~ne grupepacijenata koji obolije-vaju od povi{enog krvnogpritiska. Imamo slu~ajkada se ne zna uzrok bole-stii situacija, kadase hi-pertenzija javqa kao pos-qedica oboqewa drugogorgana, naj~e{}e kadaobolekrvni sudovi bubre-ga ili kada pacijentiimaju sr~anu manu, hor-

monske promjene ili nekepsihogene promjene. Zbogsvega pobrojanog, moè sere}i da hipertenzija imapostupan razvoj bolesti iwenom lije~ewu neophod-noj je pa`qivo pristupi-ti, kaè dr Gli{i}.

Veliki zna~aj u nas-tanku povi{enog krvnogpritiska i lije~ewu imajunavike pacijenta i wego-vo pona{awe tokom tera-pije.

- Prilikom pristupalije~ewu pacijenta utvr-|ujemo porodi~nu anam-nezu koja moè da budepolazna osnova u lije~e-wu,ali istotako, ne morada zna~i da je ovo oboqe-we nasqedno. U spre~a-vawu nastanka hiperten-zije moèmo i sami dadjelujemo tako {to }emootkloniti faktore ri-zika, a to semoèposti}inormalnim vo|ewem ì-vota, pravilnom ishra-nom, izbjegavawem konzu-mirawa alkohola i ciga-reta. Za pravilno lije-~ewe povi{enog krvnogpritiska potrebna je isaradwa pacijenta, odnos-no wegovo strpqewe ipovjerewe u qekara, jersamo ozbiqnim pristu-pomi redovnim uzimawemlijekova bolest se moèotkloniti, isti~e drSneàna Gli{i}.

S.\.

HIPERTENZIJAOZBIQNO

PRIJETI!

PRES KONFERENCIJA OMBUDSMANA BIH I NORVE[KE ORGANIZACIJE ,,SPASIMO DJECU ,,

ÊSTE POVREDE PRAVA



PRIVREDASEMBERSKE NOVINE 4. JUN 2009. 7

S

vjetska ekonomska kri-za i tranzicioni prob-lemi uticali su nasmawewe privredne ak-i me|u samostalnim

Najve}i prob-u na{em poslovawu izaziva-

razni podzakonski akti, ure-pravilnici koji nam one-

radi uskra}uju pravoegzistenciju, kaè Je{o

potpredsjednik Op{tin-kog zanatsko - preduzetni~kog ud-uèwa Bijeqina.Sofreni} navodi i konkretne

rimjere, pa kaè da je jo{ uvi-ek na snazi Pravilnik o organi-ovawu |a~kih ekskurzija, gdje jeecidno navedeno da te poslove

ne mogu obavqati prevoznici saautobusima starijim od pet godina.

- To nam stvara strahoviteprobleme. Iako je Privrednakomora RS, u saradwi sa Mi-nistarstvom obrazovawa, prip-remila nove pravilnike, onijo{uvijek nisuobjavqeni. Mo -

da ~ekaju da neko jo{ vi{e zara-diu tompravnom vakuumu, dok}edrugi definitivno potonuti. Uoblasti saobra}aja donesen jenovi pravilnik o licencirawuvozila. Zabrawuje se licenci-rawe za autobuse starije od 20godina. U saobra}aju RS danas

u~estvuje oko 60 odsto autobusastarijih od 20 godina.îme}emomi to sutra prevoziti putnike?Taksistima je uvedena zabranana kori{tewe taksi vozila sta-rijih od deset godina. Mislim daod 200 taksi vozila u Bijeqinisvega dva - tri zadovoqavaju tajkriterijum.

Sofreni} kaè da taksisti jedva sastavqaju kraj s krajem ito }e biti samo om~a oko vratakoju }e im aktuelne vlasti na-metnuti. Zbog toga, on kaè daVlada RS mora omogu}iti priv-rednicima prelazni period pri-lago|avawa, do usvajawa evrop-skih standarda. Ukoliko u Lon-donu voze taksisti vozila stara

i do 40 godina, zbog ~ega bi toovdje bilo zabraweno, pita seSofreni}. Autoprevoznici nema-

ju sredstva za obnovu voznogparka. Fiskalizacija je posebanproblem, jer je nemogu}e fiskali-zovati turisti~ke agencije, ka-è Sofreni}.

Ipak, i pored svih nabrojanihproblema, semberski preduzet-nici, okupqeni u Op{tinsko udru-èwe, pro{log ~etvrtaka suobiqeìli svoju krsnu slavu -Spasovdan. Bila je to prilika danakon lomqewa slavskog kola~a,

jedni drugima zaèle uspje{nuposlovnu godinu, uprkos ekonom-skoj krizi koja je zakucala i navrata Semberije i Bijeqine.E.S.N.

ZANATSKO - PREDUZETNI^KO UDRU@EWE OP[TINE BIJEQINA

SVE MAWE POSLA ZA PREDUZETNIKE

vakav vid saradwe saposlodavcima je izu-zetno zna~ajan u da-qemangaòvawu svih

kojitraè posaoi kojitra-partnere.VladaRS intenziv-iznalazi mogu}nosti kad je u

nezaposlenost. Evidentnoda u Republici Srpskoj ima

nezaposlenih, {to i nijestra{no, jer je to u odnosu

pro{lu godinu vi{e za okolica, izjavio je ministar ra-

a i invalidsko-bora~ke za{ti-e Rade Ristovi} koji je istakaoa Vlada u nizu svojih program-kih mjera, pa i samim ovim saj-

mom, intenzivno radi na otk-awawu nezaposlenosti, kao i napre~avawu otpu{tawa radnika.

Prema podacima koje je ovihana objavio Savez sindikata, zarva ~etiri mjeseca ove godine u

RS je bez posla ostalo oko 16.000adnika. Iz Zavoda za zapo{qa-awe kaù da su ti podaci ne-

ta~ni.- Nije do{lo do zna~ajnog po-

ve}awa broja nezaposlenih lica, jer ako se uzmu podaci iz pro{legodine, onda je to pove}awe neza-poslenosti za samo 0,4 posto,tvrdi v.d. direktor Zavoda zazapo~qavawe RS Bo{ko Tomi},koji je zatim podsjetio da jeVlada RS u 2008. godini uloìlapreko 13 miliona maraka za pod-sticaj zapo{qavawa demobil-isanih boraca, pripravnika, pov-ratnika i na druge na~ine, ocje-wuju}i da su na taj na~in predu-predili da se jo{ preko 7.000lica ne na|e na zavodu za zapo{-qavawe.

Tomi} je istakao i da }e svefunkcije Zavoda u narednom pe-riodu biti na evropskom nivounagla{avaju}i da }e se strogo pa-ziti i na obavezu svakog zapos-lenog u biroima za zapo{qa-vawe da bude korektan prema lici-ma koja im dolaze i traè posao,

te da moraju obilaziti poslo-davce i stalno kontaktirati swima kako bi bili {to uspje{-nija karika na trì{tu rada.

Obzirom da je vrijeme upisa usredwe {kole i na fakultete, odizuzetne je va`nosti za rodite-qe i wihovu djecu koji razmi{-qaju o tome {ta da upi{u i kudadaqe, ali i za dru{tvenu zajed-nicu, name}e se pitawe kako nanajboqi na~in do}i do podatakao tome kojih zanimawa ima natrì{tu rada vi{e nego {to jepotrebno, a koji su to defici-tarni kadrovi. Da li je dobro dasvake godine mladi upisuju uistom ili ve}em broju {kole ifakultete s ~ijim diplomamane}e uspjeti da dobiju posao?

- Nijena{eda odre|ujemo {ta}ekoupisati,koju{koluilifa-kultet. Na{e je da informi-{emo,da ukaèmo kojazanimawase traè, a koja ne traè na tr-ì{tu rada, rekao je v.d. direk-

tor Zavoda za zapo{qavawe RS,Bo{ko Tomi}.

Na sajmu je bila i NVO,,ProMENTE

,,iz Sarajeva koja

se bavi sociolo{kim istraìva-wima i koji su do{li s ciqem daprezentuju svoje aktivnosti, teda ispitivawem u~enika sred-wih {kola identifikuju na~inna koji mladi qudi traè posao.Kaù da }e na temequ tako dobi-

jenih rezultata raditi na razvo- ju strategije traèwa posla mla-dih u BiH.

Na~elnik Odjeqewa za privre-du i poqoprivredu Predrag Jo-vi} je izrazio àqewe {to se na

sajmu nije pojavio ve}i broj pos-lodavaca sa podru~ja na{e op-{tine.

- @alosno je da je, izgleda, da-nas na sajmu najmawi broj priv-rednika iz Bijeqine, rekao jeJovi} isti~u}i da je Op{tinaBijeqina krenula u vi{e pro-

jekata, a sve sa ciqem zapo{qa-vawa i otvarawa novih radnihmjesta.

U okviru sajma, a u Hotelu,,Drina

,,, odràn je okrugli sto

na temu ,,Obrazovawe i trì{terada

,,, na kome su u~estvovali

predstavnici Vlade RS, organi-zatori i u~esnici sajma. M.R.

ODR@AN SAJAM ZAPO[QAVAWA U BIJEQINI

RADNA MJESTAZA 512 RADNIKA

U petak, 29. maja u sportskoj dvoraniO[ ,,Vuk Karaxi}

,,odràn je Sajam

zapo{qavawa u organizaciji Zavoda za

zapo{qavawe RS, Agencije za posredovawepri zapo{qavawu ,,Spektar

,,iz Bawa Luke

i Op{tine Bijeqina. Oko 60 preduze}a razli~itih djelatnosti predstavilo je svojeposlovne aktivnosti i ponudilo ukupno 512slobodnih radnih mjesta. Sajam je bio mjestona kom su se sreli i upoznali poslodavci sapodru~ja cijele BiH, te iz Srbije, Crne Gorei Slovenije, sa licima koja traè posao...



HRONIKA SEMBERSKE NOVINE 4. JUN 2009.8

Uodnosu na prve mjeseceove godine, kada je bi-qeèna slaba prodajastanova u Bijeqini,

gra|evinci tvrde da je situacijasada ne{to podno{qivija, te da

je do{lo do pove}awa intereso-vawa kupaca za nove stanove.

U preduze}u ,,Rimaks,,, koje

gradi stanove u centralnoj grad-skoj zoni, kaù da se ovih dana

javqaju potencijalni kupci sta-nova iz Kanade i SAD, qudi s ovihprostora koji su tokom rata na-pustili BiH.

- Uglavnom se jo{ uvijek ras-pituju zacijene stanova.Nisuto,kakobinekoo~ekivao,qudikoji

sudo{li s punim xepovima dola-ra,ve}onikojivjerovatno proc-jewujurazvoj ekonomske situaci-je u zemqama u kojima trenutnoìve,nostalgijomrastrzaniizme-|u novog mjesta ìvqewa i sta-rog zavi~aja, kaù u ,,Rimaksu

,,.

Ovo preduze}e trenutno gradistanove po prosje~noj cijeni od1.500 KM po kvadratu. Na proda-

ju se ne àle, jer je najve}i diostanova u zapo~etim objektimave} prodat. ,,Rimaks,,trenutno gra-di sedamdesetak stanova na ~eti-ri lokacije. U ovom preduze}u ka-ù da su u me|uvremenu pove}anei obaveze po osnovu ure|ewa gra-|evinskog zemqi{ta i gra|e-

vinske rente. Utvr|ena je neto cijena stambene povr{ine koja se~ak primjewuje i na podrumske idruge zajedni~ke prostorije, kao{to su hodnici, te samo po tomosnovu investitor mora platitioko 140 KM po kvadratu stambe-ne povr{ine.Mitar Gaji}, vlasnik i direk-

tor preduze}a ,,Tehnika - inèwe-ring

,,, kaè da je nakon velikog

pada interesovawa kupaca u janu-aru i februaru za nove stanove,trenutno situacija puno boqa.

- Kupci se javqaju i uglavnomnastojimo da ispo{tujemo wiho-ve zahtjeve i èqe. Okvirna ci-jenapokojoj trenutnogradimoiz-

nosi oko 1.400 KM, pa vi iz togazakqu~ite da li su stanovi po-jeftiniliiline.Gradimotrenut-no pedesetak stanova, a po~et-kom godine useqeno je 26 stano-va.Pregovaramo o izgradwi jo{dvije lamele sa oko 2.500 metarakvadratnih povr{ine, kaèGaji}.

Ve}ina gra|evinskih firmi i{-~ekuje po~etak godi{wih odmo-ra, kada }e veliki broj gastarba-

jtera iz Evrope doputovati uBijeqinu i interesovati se zacijene stanova.

U agenciji za nekretnine,,Astra

,,, opet tvrde da je u pi-

tawu blagi pad, kad se govori o

prodaji novih stanova. SneànaKapetanovi}, menaxer u ovojagenciji, kaè da su i pro{legodine vi{e traèni mawi sta-novi, povr{ine od 30 do 50kvadrata.

- Ta~no je da qudi koji rade uinostranstvu traè nove stano-ve. Na taj na~in rje{avaju stam-beni problem svojih roditeqaili svoje djece. Za razliku odpro{le godine, kada je tra`wa iprodaja bilaizraèna, mi u ovojgodini imamo punomawe zainte-resovanih za kupovinu stanova.Cijene se kre}u od 900 KM, zagarsowere i stanove u potkrov-qu, do 1.500 KM. Ekskluzivnijistanovi ko{taju od 1.600 do 1.800KM po kvadratu, zavisno od zonei opremqenosti stana. Polovnistanovi su izuzetno traèni,ali u centru grada i te cijeneprate cijene novih stanova.

[to se ti~e poslovnih pros-tora, ona kaè da je tu situacijaspecifi~na, jer u istoj ulicicijene poslovnih prostora mogubiti razli~ite.

- Sve zavisi od frekventnostiulice i od mogu}nosti parki-rawa automobila.Tamogdje je de-finisana pje{a~ka zona i loka-li su puno skupqi. Cijene semogu kretati od 2.000 KM pa do5.000KM po metru kvadratnom.

Niko od na{ih sagovornika nije mogao dati precizan odgovorna pitawe {ta }e se na trì{tunekretnina de{avati u narednimmjesecima i u kojoj mjeri }e eko-nomska kriza uticati na cijene ipromet stanova. Svi isti~u da subankarski uslovi za stambene kre-dite poo{treni u odnosu na rani-

je godine i da se te{ko ko odlu-~uje da se u banci zaduì na iznosod 30.000 KM do 50.000 KM na imekupovine nekretnine. Varijabilnakamatna stopa, {to je jedna od oba-veza prilikom potpisivawa ugo-vora, tako|e odbija potencijalnekupce stanova od razmi{qawa oulasku u kreditni odnos s nekomod banaka.

Q.Q.

K

otao, snage od 16,2megavata, koji je Skup-{tina op{tine kupi-la jo{ prije dvije

godine od preduze}a u ste~aju,,Jadar

,,iz Zvornika i za koji je

tada izdvojeno 70.000 KM, izaz-vao je burnu polemiku u skup-{tinskim klupama na posqed-woj sjednici lokalnog parla-menta. Dok su jedni tvrdili da

je u pitawu bila racionalnaodluka, jer se razmi{qalo opro{irewu kapaciteta Gradsketoplane i prikqu~ewu oko3.000 novih stambenih jedinicana gradsku toplanu, drugi su tvr-dili da su odbornici pro{logsaziva bili obmanuti, jer ko-tao jo{ uvijek nije prevezen izZvornika u Bijeqinu, a poten-cijalni izvo|a~i radova tra-ìli su od 170.000 KM do 1,8miliona KM za wegov prevoz iinstalirawe u gradskoj kot-lovnici.

Zamjenik na~elnika op{ti-ne Izet Cami}, kaè da kotao

nije ,,pukao,,, jer takvi kotlovi

ko{taju ~ak i do dva ili trimiliona maraka, a za Bijeqinubi to bilo prelazno rje{ewedo izgradwe novog sistema gri-

jawa koji bi koristio toplotugeotermalne vode ili gasa.

- Nama je neophodno da pre-brodimo ovaj period od tri do~etiri godine, kada }e u funk-ciju biti stavqena prva bu{o-tina geotermalne vode. Ta~noje da smo upali u jedno vrzinokolo,aliinstalirawempomenu-tog kotla moglo bi se zatvori-ti desetak malih kotlovnica ugradui natajna~insmawitiemi-sija{tetnih gasova, kaè Cami}.

[ef odborni~kog kluba

SNSD-a, Slobodan Markovi}kaè da je rije~ o neozbiqnojodluci, jer je ne{to, {to jepredstavqeno kao povoqna na-bavka, sada do{lo u pitawe zbogcijene wegovog transporta iugradwe u bijeqinsku toplanu.

- Ta~no je da gradska toplananemoèbitiprofitabilna sasada{wim kapacitetom od1.000 stanova koje zagrijava,ali onda treba prona}i na~ini sredstva zawenopro{irewe.Po meni je to sve neozbiqnoura|eno i bukvalno su ba~enasredstva koja pripadaju svimgra|anima i poreskim obvezni-cima.

Odbornik Mi}o @ivi} oti-

{ao je korak daqe, te je pred-loìo organizovawe kolektiv-ne ekskurzije za odbornike doZvornika, kako bi se razgledaosporni kotao i utvrdilo ~iwe-ni~no stawe.

Predsjednik Skup{tine op-{tine,Dragan\ur|evi} decid-no je ustvrdio da se niko nijeugradio ili okoristio pri ku-

povini spornog kotla, ve}e supoku{ali rije{iti ne{to {to

je od {ireg interesa za svegra|ane Bijeqine.

Direktor Gradske toplane,Du{an Ili} kaè da se ne mo-è govoriti o proma{enoj na-bavci, jer je cijena novog kot-la, instalisane snage jednogmegavata 300.000 do 400.000 KM.

- Kad bi se to pomnoìlo sa{esnaest,ondabiste vidjeliko-liko bi ko{tao novi kotao tesnage.Mi imamo ogromne tro{-kove u poslovawu i sa sada{-wih sedam megavata, koliko jesnaga na{ih kotlova, ne moè-mo zaraditi toliko sredstavadabismo u{liu jednu takvu in-vesticiju. Toplana je pod in-gerencijom Vlade RS i mi o~e-kujemo i wihovu pomo} prirje-{avawu ovog problema. Proje-kat je na vrijeme kandidovan zapro{irewe kapaciteta topla-ne, ali odgovor od Vlade RSnismo jo{ uvijek dobili, kaèIli}. Q.Q.

BURNA RASPRAVA ODBORNIKA SO BIJEQINA O NABAVCI KOTLA ZA GRADSKU TOPLANU

BLAGI PAD CIJENA NA BIJEQINSKOM TR@I[TU NEKRETNINA

GASTARBAJTERI NAJBOQI KUPCI

KOTAO PODGRIJAO ODBORNIKE!Fabrika su{enog vo}a i povr}a ,,Semberka

,,

Jawa u pro{lojgodini izgradila je kotlovnicu za sopstvene potrebe i instalisanje moderan kotao od 5,5 megavata. Investicija je ko{tala oko dvamiliona maraka, a za kompletno opsluìvawe postrojewazaduèna su samo dva radnika.

,,SEMBERKA,,

ZA PRIMJER

Du{anIli}



ZDRAVSTVOSEMBERSKE NOVINE 4. JUN 2009. 9

Zahvaquju}i dugogodi{-wem prijateqstvu iz-me|u na{eg ~itaoca isugra|anina, Lazarai profesora doktoraKabila iz Tuzle, ovih

ana posjetili smo Centar zarce BH Tuzla, prvu specija-izovanu bolnicu u Bosni i

Hercegovini za lije~ewe kar-iovaskularnih oboqewa. Izg-a|ena je po svjetskim standar-ima, po uzoru na bolnice tak-og tipa u Hjustonu. Ova zdrav-tvena ustanova, na povr{iniko 11.000 metara kvadratnih,aspolaè interventnom kar-iologijom, kardiohirurgijomprogramom za vaskularnu hi-

urgiju. U svom sastavu ima ilebologiju, operativni prog-am za venska oboqewa. Ovalinika trenutno zapo{qava6 subspecijalista, koji su spe-ijalizaciju zavr{ili u zem-

qama regiona, od Beograda, Za-reba i drugih evropskih gra-ova. Na klinici radi i osam-esetak medicinskih sestara.

Rije~ je o potpuno samostalnojnezavisnoj zdravstvenoj usta-ovi, izgra|enoj uz pomo} pri-atnog kapitala, koja radi narincipu privatnog i javnogartnerstva, kao {to trenutno

fenkcioni{e hemodijaliza uRepublici Srpskoj.

Direktor ovog zdravstvenogentra, prof. dr. med. sci Em-r Kabil kaè da je Centar zarce BH u Tuzli potpisao ugo-ore sa svim zdravstvenim

fondovima u BiH, sa entitet-kim i Fondom zdravstva dist-ikta Br~ko.- Imamo pacijente iz cijele

iz oba entiteta, ali i izzemaqa koji dolaze

na lije~ewe i samostalnosvoje tro{kove. Ovo

jedinstven medicinski cen-koji rje{ava akutni prog-infarkta miokarda. ôv-

koji doìvi iznenadni bolpo~etak infarkta, dolazi

i u roku od {est ~asova,otvaramo krvi sud, ne

ga konzervativno. Nana~in moèmo predupri-

infarkt sr~anog mi{i-S ponosom i zadovoqstvom

ista}i da su na{i prviodmah po sklapawu

sa Fondom zdravstvaSrpske, bili paci-

iz Bratunca i Zvornika.ovdje pacijente iz svihBiH, od Zenice, Sara-

Bijeqine, Prijedora. Uve} pomenutih{est ~a-

od evidentirawa po~etkapacijent iz Bijeqi-

moè ovdje do}i za nepuna~asa. Imamo pacijente ko-

su izuzetno dobro pro{lioperativnog zahvata, ta-

da je probijen i taj led ta-"brze komunikacije".

pacijent osjeti bol i po-se na infarkt, odmah sena{ centar. U svako do-

dana na{ tim od ~etiri ~ov-

jeka je spreman da obavi opera-ciju. Otvara se krvni sud, rje-{ava problem i pacijent moèi}i ku}i nakon tri do ~etiridana boravka u na{em centru.

Doktor Kabil posebno nag-la{ava zna~aj koncepta brzogoperativnog rje{avawa odre-|enog problema na srcu i krvn-im sudovima.

- Rje{avamo kompletan prog-ram iz kardiohirurgije, svaoboqewa krvnih sudova i srca,valvularna oboqewa, bilo daje rije~ o reumatskim ili sudruge prirode. Imamo komple-tan program vaskularne hirur-gije krvnih sudova vrata, stom-aka, grudnog ko{a i vena. Rije~je o kompletnom interventnomkardiolo{kom programu. Na{ciq je da godi{we napravimooko 1000 operativnih zahvata,{to je vi{e nego respektabil -na cifra. Ako vam kaèm da"Dediwe", kao jedan veliki re-gionalni centar godi{we radiizme|u 1600 do 2000 operacija,onda je za na{ centar to kvali-tetan pomak. Otvarawem ovogcentra smawuju se liste ~eka-wa pacijenata na operaciju.Pacijenti iz Republike Srp-ske su zbog velikog optere}e-wa bolnica u Beogradu i No-vom Sadu na operativni zahvat

znali ~ekati i po dvije godine.Imali smo ovih dana dva paci-jenta iz Republike Srpske kojisu u tim centrima bili naru-

~eni prije godinu i po dana.Liste ~ekawa smo drasti~nosmawili, sklopili smo kvali-tetne ugovore, pruàmo vrhun-sku wegu i, {to je najva`nije,pacijenti su zadovoqni na{imuslugama.

Doktor Kabil kaè da je uvrijeme na{e posjete u ovomcentru boravilo desetak paci-

jenata iz Republike Srpske.Ono {to je posebno va`no nag-lasiti, pacijent je u centru sv-ih zbivawa i sve se de{ava za ioko pacijenta. Uslovi smje{-taja su izvanredni, hrana jespecijalno dizajnirana. Poro-dica moè biti uz pacijentatokom wegovog postoperativ-nog lije~ewa.

- Veliki je stres za pacijen-ta sama pomisao da mora i}i naoperaciju. Da je najzdraviji,~ovjek bi se morao psihi~kipripremiti za jednu takvupromjenu. U Centru imamo 80kreveta, na intenzivnom odje-qewu imamo 12 kreveta, sa trioperacione sale, dvije sale zasnimawe krvnih sudova srca iperiferije. U sklopu centrazavr{ava se i hotelski dio, ta-ko da ~lanovi porodice mogubiti uz pacijenta u vrijeme inakon operacije. Sve to imaveliki psiholo{ki efekat na

pacijenta. Centar za srce BHTuzla uspostavio je i saradwusa Institutom u Sremskoj Ka-menici, te su predvi|eni ikonkretni vidovi me|usobnesaradwe i razmjene iskustava,obja{wava doktor

Za osam mjeseci postojawa,ovaj centar je izveo oko 600operativnih zahvata na srcu,vi{e od 1200 dijagnosti~kih pro-cedura, vi{e od 500 intervent-nih kardiolo{kih procedura i150 do 200 vaskularnih opera-cija. Rije~ je o ozbiqnom, kva-litetnom programu koji se rea-lizuje bez uobi~ajenih gu`vi,~ekawa i redova, na {ta su pa-cijenti navikli u drugim sli~-nim medicinskim centrima.

Doktor Kabil je u svom rad-nom vijeku zavr{io nekolikospecijalizacija za op{tu ivaskularnu hirurgiju u Ame-rici, gdje je proveo ~etiri dopet godina. U~esnik je brojnihkongresa i simpozijuma kar-diohirurga.

Kroz sli~ne specijalizacijepro{le su i wegove kolege, hi-rurzi s kojima radi. Rizi~nifaktori sr~anih oboqewamogu se prepoznati u nedovo-qnoj fizi~koj aktivnosti, pu-{ewu, gojaznosti, dijabetesu,ali i u genetskom optere}ewu,na kome doktor Kabil insisti-ra. Stres je tako|e jedan odrizi~nih faktora, pogotovonakon ratnih stradawa. Ne-sigurnost za egzistenciju, eko-nomska kriza i drugi faktoripomjeraju granicu rizika iprema mla|ima.

- Akutni infarkt operisalismo mladi}u od 25 godina izZvornika.Sprije~ili smo buk-valno raspadawewegovog sr~a-nog mi{i}a. Godine vi{e nisufaktor rizika, jer se ranijegovorilo da su to qudi ì-votne dobi od 50 ili 60 godina.Mijewa se na~in ìvota, stresje sve izraèniji.Univerzalnifaktoririzika ne postoje, alise mogu prepoznati u gore po-menutim. Ovdje imamo pet hi-rurga seniora, koji rade puniprogram, imamo ~etiri mladaspecijalizanta iz svih krajevaBiH. Mnogi od wih sada sh-vataju kao prednost rad u na-{em centru. I to je velikaprednost medicine u ovom vre-menu. Svi oni su adekvatno na-gra|eni za svoj rad. Ovdje nemaplavih koverti, jer smo svi mivrhunski pla}eni za svoj rad.Puno se radi i za nas je paci-jent s uputnicom svetiwa. Ne-ma lista ~ekawa, niti protek-cionizma. Sretni smo kad po-mognemo qudima i kad vidimoosmijeh na wihovim licima.Mi smo vrhunski servis za pa-cijente, jer od wih u punojmjeri zavisimo. Borimo se zasvakog pacijenta i on kod nasima kraqevski tretman. To jena{a osnovna filozofija pos-tojawa i rada, kaè doktorKabil. Q.Q.

CENTAR ZA SRCE U TUZLI

NA KLINICI PREDUPRE\UJU

INFARKT SRÂNOG MI[I]A

- U Centar za srce BiHTuzla trebalo bi da do|u i

zdravi qudi, da upoznajuna~in rada i medicinskoosobqe, da vide kakva sepa`wa poklawa pacijenti-

ma. Danas se ìvi sa stre-

som, sa velikim egzistenci-

jalnim problemima i zbogtoga bi qudi trebalo daznaju da nedaleko od Bije-

qine, u Tuzli, postoji jedancentar gdje mogu prona}ispas u slu~aju da wihov ì-

vot bude ugroèn. Prija-

teqstvo sa doktorom Ka-

bilom datira od 1977. go-

dine i zbog toga mi je ~ast izadovoqstvo da ovakvog st-

ru~waka i ~ovjeka visokihmoralnih kvaliteta mogupreporu~iti onima koji }epotraìti pomo} u ovoj zd-

ravstvenoj ustanovi, kaè

Lazar Jovi}.

U CENTAR ZA SRCETREBA DA ODU I ZDRAVI QUDI

Dugogodi{we prijateqstvodoktora Emira Kabila iLazara Jovi}a



04.06.2009. * Semberske novine 11

SEMBERSKI [KOLARAC

Semberski {kolarac

Dajana Mijatovi} VII-1

O[ ,,Me{a Selimovi}’’Jawaarija Nikoli}, 4,5 godine

Dje~iji vrti} ,,îka Jova Zmaj’’Bijeqina

VUÎJE MUKE

Ja sam stra{an vuk

i svi me se boje,

volim jesti meso,

al’ ne volim proje.

Volim jesti meso,

bez velikog truda,

gledajte me djeco,

prava sam qen~uga.

Ovce, koze, }urke,

sve ih jedem redom,pa {ta da se kaè,

patke volim sredom.

A kad se prejedem,

jao, muke moje,

muke do|u te{ke,

{ape mi se znoje.

Vu~ije mi wu{ke,

zavoqe}u kru{ke.

Ne}u jesti meso,

pogotovo ovce,

jer zbog jednog jarca,

pre|oh u vegeterijanca.

Filip Boì} VII-1

O[ ,,Sveti Sava’’Bijeqina

Lagana izmaglica treperila je iz-nad hipodroma. Sve je bilo tiho,nije se ~uo cvrkut ptica, niti zuja-we p~ela. Sunce je izrawalo na is-toku kriju}i se iza vrata za kowe.Bacio sam pogled u desno gdje jezlatni retriver prelazio prekostaze. Korak mu je bio usporen.Odjednom se ~uo àgor, kapije su

otvorene i rijeka qudi pohrlila je ka dijelu za gledaoce. To je bioprvi znak skora{we trke kowa.Odjednom je hipodrom oìvio, kaoda nije rano nedeqno jutro. Uzbu-|enost se osje}ala u vazduhu. Xoke-

ji su doveli svoje kowe i àgor sepove}ao. Kowi su rzali uznemire-

no lupaju}i kopitama. U momentukada je sudija dao znak za po~etaktrke, uzbu|ewe je dostiglo vrhu-nac. Otvorila su se vrata i kowisu silno pojurili. Iz stotine grla~uli su se povici. Qudi su poska-kivali od uzbu|ewa. Neki su tap-{ali, neki vikali, a neki i samikrenuli za kowima. Nestalo je iz-maglice i vazduh je bio nabijen uz-bu|ewem. Kowi su jurili ostavqa-

ju}i iza sebe veliki oblak pra{i-ne. Stajao sam na ciqu i sam uzbu-|eno ska~u}i. Ponijela me je eufo-

ija koja je vladala na samom ciqu.Onog momenta kada je moj favoritprvi pre{ao liniju, ~inilo mi seda se moj vrisak stopio sa ostali-ma i pretvorio u fantasti~nu eks-ploziju odu{evqewa. Uzbu|ewe jepotrajalo i dok su dodijeqivanenagrade i obavqeno fotografisa-we. Onda su xokeji poveli svojequbimce u {tale, a gledaoci sulagano napu{tali hipodrom. Sjeosam na jednu od tribina i laganopogledom prelazio po praznomprostoru. Gotovo je bilo za nepov-

jerovati da je na tom mjestu samoprije dvadesetak mniuta vladaloveliko uzbu|ewe. Sve se uti{alo,~ak ni psa nije bilo. U vazduhu je ti-trao nagovje{taj pod-nevne vreline.

UZ BUDQIVA TRKA KO WA

NAGRA\ENI LITERARNI I LIKOVNI RADOVI

Nemawa Medi} IV-1

O[ ,,Knez Ivo od Semberije’’Bijeqina



MATURANTI SEMBERSKE NOVINE 4. JUN 2009.12

G IM NA Z IJA,,F IL I P V I [ W I ]

,,

Jo{ jedna generacija maturanatabijeqinske Gimnazije ,,FilipVi{wi}

,,, wih 222, me|u kojima

je i 11 vukovaca, proslavilo je u~etvrtak nave~e matursko ve~e u ho-telu ,,Drina,,. Prije toga, na trgu is-pred Skup{tine op{tine fotografi-sali su se za uspomenu, sa svojim pro-fesorima, drugovima iz razreda, rodi-teqima i prijateqima. Za u~enika ge-neracije progla{ena je Jovana Topa-li}. Wena èqa je da upi{e gra-|evinarstvo u Novom Sadu. Kaè da }e

je za ~etvorogodi{we gimnazijsko {ko-lovawe vezivati najqep{e uspomene.

Gimnaziju su zavr{ile i sestre bliz-nakiwe, Marija i Dragana Ron~evi}. Sobzirom na to da su bile odli~ne u~e-nice, planiraju da upi{u farmaciju.

Plavokosa maturantkiwa Nika [i-jan, na maturskoj ve~eri pojavila se smodernom frizurom i jo{ qep{om ha-

qinom. Kaè da }e poku{ati upisatipsihologiju u Novom Sadu. Sa znawemkoje nose iz Gimnazije, ve}ina matu-ranata tvrdi da ne}e imati puno prob-lema prilikom upisa na fakultet. To

je, uostalom, pokazala i dosada{wapraksa. Mnogi su nakon prijemnog is-pita bili visoko rangirani, zahvaqu-

ju}i sredwo{kolskom znawu i rezul-tatima prijemnih ispita. Mnogi su od-mah u{li na buxet i redovno zavr{a-vali upisane fakultete kao najboqistudenti.

Direktorka Gimnazije,Dobrila\uka-novi} kaè da je zadovoqna rezultati-ma koje je u protekle ~etiri godinepostigla ova generacija gimnazijalaca.

- Me|uwimaimapunosjajnih pojedi-naca koji su na pravi na~in iskoris-tili ~etvorogodi{we {kolovawe ipripremili se zanastavak {kolovawa.Mnogi od wih su u~estvovali u brojn-

im vannastavnim aktivnostima i do-nijeli su u Gimnaziju nagrade sa tak-mi~ewa. Iskazivali sui svojtalenat ikreativnost u mnogim disciplinama.Su{tina na{eg rada s wima svodi sena kvalitetnu pripremu za naredneìvotne izazove i napore koji stojepred wima.

Direktorka \ukanovi} isti~e da uovom vremenu obrazovawe i sticaweznawa, u sudaru sa brojnim dru{tvenimi egzistencijalnim izazovima, jednos-tavno nema alternativu. Gimnazija,,Filip Vi{wi}

,,u ovoj godini obi-

qeàva i pa`we vrijedan jubilej - 90godina rada i postojawa. Ovim jubile-

jom bi}e popuwena jo{ jedna stranicau analima ove vaspitno - obrazovne us-tanove koja je i{kolovala brojne genera-cije i iz ~ijih {kolskih klupa su iza{-li budu}i stru~waci u razli~itim ob-lastima dru{tvenog djelovawa. E.S.N.

JO[ JEDNA SJAJNAGENERACIJA

BLIZNAKIWE:Marija i DraganaRon~evi}...

MATURANTKIWE:Revija

mladostii qepote...

UÊNICAGENERACIJE:JovanaTopali}

F o t o : B o ` i d a r M i l o { e v i }



HRONIKA / OGLASI SEMBERSKE NOVINE 4. JUN 2009.14

N

a terenima Sredwo{kolskog cent-ra u Ugqeviku u subotu je odràna23. "Elektrijada", radni~ke sport-ske igre zaposlenih u ZEDP "Ele-

ktro-Bijeqina". Na ovoj manifestaciji u~e{-e su uzeli predstavnici {est radnih jedinica,a doma}in, RJ Ugqevik, organizovala je bogatsportsko-zabavni program.

- Izuzetno je zadovoqstvo vidjeti na{e rad-nike u opu{tenoj atmosferi i jednom drugomizdawu, razli~itom od svakodnevnih poslovai profesionalnihizazova. Iako je u~e{}e naovoj manifestaciji uzelo vi{e od 500 takmi-~ara u 10 sportskih disciplina, osnovni ciqnisu rezultati, ve} razonoda i druèwe i sa-mi odziv na{ih radnika najboqe potvr|ujena{u zamisao da se zaposleni boqe upoznaju izbliè, te stvorenova poznanstva, {to }e svi-ma ostati u lijepom sje}awu, rekao je Du{anGli{i}, generalni direktor ZEDP "Elekt-ro-Bijeqina ".

Pored radnika ,,Elektro-Bijeqine’’, u~e{-}e na ,,Drinskoj elektrijadi’’ uzeli su i tak-mi~ari iz distribicija Br~kog, Loznice i Ba-

jine Ba{te.- U~estvujem stalno na ovakvim skupovima i

uvijek sti~em nova poznanstva i sa starimprijateqima evociram uspomene, {to je naj-ve}a vrijednostradni~kih igara, dok su sport-ski rezultati u drugom planu. Pobjednik jesvako onaj ko je danas do{ao u Ugqevik i vi-dio svoje kolege i proveo dan u opu{tenoj at-mosferi, kaè Danilo Peji}, radnik Elekt-rodistribucije Br~ko.

,,Drinska elektrijada’’ predstavqa pripre-me i uvod u skoru Republi~ku elektrijadu, nakojoj }e u~e{}e uzeti radnici Elektropriv-rede Republike Srpske, a koja }e se polovinom

juna odràti na Jahorini. S.\.

DRINSKA ELEKTRIJADA U UGQEVIKU

Spretnostu elektri~arskojdisciplini

Ekonomsko-komercijalnisektor

,,Elektro-Bijeqine’’

sprema ~orbu

Odbojka{ice naterenu



OGLASISEMBERSKE NOVINE 4. JUN 2009. 15

Na osnovu ~lana 17. Zakona o podsticawu razvoja malih i sredwih pre-duze}a (,,Slu`beni glasnik Republike Srpske” broj 23/09) i Programa radaAgencije za razvoj malih i sredwih preduze}a op{tine Bijeqina za 2009. godinu,Agencija za razvoj malih i sredwih preduze}a op{tine Bijeqina raspisuje:

J A V N I P O Z I Vza dodjelu sredstava za podsticawe razvoja

malih i sredwih preduze}a na podru~ju op{tine Bijeqina za 2009. godinu

1.PredmetPredmet javnog poziva je dodjela bespovratnih finansijskih sredstava u skladu sa

~lanom 7. Zakona o podsticaju razvoja malih i sredwih preduze}a (,,Slu`beni glasnikRepublike Srpske” broj 23/09), s ciqem podsticaja razvoja malih i sredwih preduze}ana podru~uju op{tine Bijeqina, u skladu sa Programom razvoja malih i sredwih pre-duze}a op{tine Bijeqina za 2009. godinu.

2.Namjena sredstava - pokretawe novih proizvodnih kapaciteta i ostalih poslovnih aktivnosti- pro{irewe i modernizacija postoje}ih poslovnih kapaciteta- otvarawe novih radnih mjesta- uvo|ewe novih tehnologija- podsticaj izvoznih programa i osvajawe novih trì{ta

3. Korisnici Na javni poziv mogu da se prijave preduze}a i zemqoradni~ke zadruge- koje imaju sjedi{te i prijavu djelatnosti na podru~ju op{tine Bijeqina,- koje }e sredstva iskoristiti za namjenu za koju su odobrena,-koje pristaju na monitoring namjenskog kori{}ewa sredstava, {to }e biti pred-

met ugovora.Na javni poziv ne mogu da se prijave preduze}a i zemqoradni~ke zadruge koje su u

postupku ste~aja, prinudnog poravnawa ili likvidacije, kao i subjekti koji nisuizmirili obaveze prema dràvi.

4. Finansijska sredstva Iznos pojedina~nih sredstava iznosi maksimalno do 20.000,00 KM, u zavisnosti od

ponu|enog poslovnog plana.Ukupan iznos sredstava predvi|enih buxetom op{tine Bijeqina za 2009. godinu za

sufinansirawe razvojnih projekata iznosi 167.000,00 KM.Sredstva se obezbje|uju iz buxeta op{tine Bijeqina, buxetska stavka - podsticaj

razvoja malih i sredwih preduze}a op{tine Bijeqina.

5. Potrebna dokumentacija Za u~e{}e na javnom pozivu potrebno je dostaviti:

popuwen obrazac zahtjeva,kopiju rje{ewa o registraciji preduze}a ili zemqoradni~ke zadruge sa prilozimarje{ewe Republi~kog zavoda za statistiku RS,rje{ewe JIB,rje{ewe o PDV broju,rje{ewe o izmirenom PDV,bilans stawa i bilans uspjeha za 2007. i 2008. godinu,uvjerewe o izmirenim obavezama po osnovu doprinosa za penzijsko-invalidsko i

zdravstveno osigurawe,dokaz da preduze}e ili zemqoradni~ke zadruge nisu imale blokadu ìro ra~una

do dana podno{ewa prijave,spisak prijavqenih radnika ovjeren od strane Fonda PIO,

uvjerewe o izmirewu obaveza prema Poreskoj upravi RS za 2008. godinuuvjerewe da preduze}e i zemqoradni~ke zadruge nisu u postupku ste~aja, likvida-

cije ili prinudnog poravnawa, kao i ovjerena izjava da nije u postupku za progla-{ewe,

uvjerewe od Osnovnog suda da se ne vodi krivi~ni ili prekr{ajni postupak pro-tiv vlasnika,

dokaz da je aplikant vlasnik proizvodnih kapaciteta ili da ima zakqu~en ugov-or o dugoro~nom zakupu.

Sva priloèna dokumenta ne mogu biti starija od 6 mjeseci i moraju biti origi-nali ili ovjerene fotokopije.

Privredni subjekti koji apliciraju na javni poziv, a osnovani su u 2009. godini nepodnose slede}a dokumenta pod ta~kom 5:

-rje{ewe o izmirenom PDV-u-bilans stawa i bilans uspjeha za 2007. i 2008. godinu-uvjerewe o izmirenim obavezama prema Poreskoj upravi za 2008.godinu.Po potrebi Komisija za dodjelu sredstava ima pravo zatraìti dodatnu doku-

mentaciju i obrazloèwe.

6. Razmatrawe zahtjeva:Ispuwenost uslova i ocjenu zahtjeva utvr|uje Komisija za dodjelu sredstava na os-

novu utvr|enih kriterija iz Programa razvoja malih i sredwih preduze}a op{tineBijeqina za 2009.godinu .

Komisija za dodjelu sredstava donije}e odluku o visini i na~inu dodjele sredstava.

Agencija }e sa podnosiocima koji budu ispuwavali uslove javnog poziva, zakqu~itiugovor, kojim }e se detaqno regulisati prava i obaveze ugovornih strana .U slu~aju da se utvrdi nenamjensko tro{ewe sredstava, korisnici sredstava su

du`ni odmah vratiti cjelokupan iznos sredstava .

7. Preduze}a koja su dobila podsticajna sredstva u 2008. godini od Agencija zarazvoj msp-a, a po osnovu javnog poziva za dodijelu sredstava za posticaj razvoja malihi sredwih preduze}a na podru~ju op{tine Bijeqina za 2008. godinu, ne mogu aplici-rati za javni poziv za dodjelu sredstava za podsticaj razvoja malih i sredwih pre-duze}a na podru~ju op{tine Bijeqina za 2009. godinu.

8. Na~in i rok za podno{ewe zahtjeva Zahtjevi sa potrebnom dokumentacijom podnose se u roku od 30 dana od dana objav-

qivawa javnog poziva u ,,Semberskim novinama”, preporu~enom po{iqkom ili li~-no na adresu: Agencija za razvoj malih i sredwih preduze}a op{tine Bijeqina, Ka-ra|or|eva br.29. Bijeqina , sa naznakom ,,Prijava na javni poziv za podsticawe razvo-ja malih i sredwih preduze}a op{tine Bijeqina - NE OTVARATI.”

Nepotpuni i neblagovremeni zahtjevi ne}e se uzimati u razmatrawe.Datum otvarawa: 04. 06. 2009.Datum zatvarawa: 04. 07. 2009.Krajwi rok predaje: 06. 07. 2009.

9. Ostale napomene Sve dodatne informacije, zahtjev i drugu prate}u dokumentaciju za aplicirawe,zainteresovani mogu dobiti u prostorijama Agencije ili na telefon 055/204-024.

Javni poziv i obrazac zahtjeva, dostupni su i na web strani www.bijeqina.rs.sr

Broj: 248 /2009 Direktor Agencije Datum: 02. 06. 2009. Vujadin Popovi}

Na osnovu ~lana 17. Zakona o podsticaju razvoja malih i sredwih predu-ze}a (,,Slu`beni glasnik Republike Srpske” broj 23/09) i Programa radaAgencije za razvoj malih i sredwih preduze}a op{tine Bijeqina za 2009. go-dinu, Agencija za razvoj malih i sredwih preduze}a op{tine Bijeqina ras-pisuje:

J A V N I P O Z I Vza dodjelu sredstava za uvo|ewe sistema manaxmenta kvaliteta prema seri-ji standarda ISO 9001,14001,22000 (HCCP, BRC, IFC), 17025, 27001 idobijaweCE znaka za mala i sredwa preduze}a na podru~ju op{tine

Bijeqina za 2009.godinu

1.PredmetPredmet javnog poziva je dodjela bespovratnih finansijskih sredstava malim i

sredwim preduze}ima u skladu sa ~lanom 7. Zakona o podsticaju razvoja malih i sred-wih preduze}a (,,Slu`beni glasnik Republike Srpske” broj 23/09), s ciqem podsticaja razvoja malih i sredwih preduze}a na podru~ju op{tine Bijeqina, u skladu sa Pro-gramom razvoja malih i sredwih preduze}a op{tine Bijeqina za 2009. godinu.

2.Namjena sredstava Sredstva se dodjequju kao pomo} malim i sredwim preduze}ima za uspostavqawe

sistema menaxmenta kvaliteta prema seriji standarda ISO 9001 : 2000 i dobijawe CEznaka u ciqu:

- pove}awa i unapre|ewa proizvodwe,- pro{irewa i modernizacije postoje}ih poslovnih kapaciteta,- otvarawa novih radnih mjesta,- podsticaja izvoznih programa i osvajawa novih trì{ta,

3. Uslovi javnog poziva

Na javni poziv mogu da se prijave preduze}a i zanatsko-preduzetni~ke radwe:- koje imaju sjedi{te i prijavu djelatnosti na podru~ju op{tine Bijeqina,- koje se bave proizvodnom djelatno{}u,- koje imaju izmirene poreske obaveze,- koje zapo{qavaju od 1 do 100 radnika, kojima se redovno izmiruju plate i

doprinosi,- koje su izvozno orjentisana (ako ne bude dovoqan broj preduze}a izvoznika,

sredstva }e se dodjeliti onim preduze}ima koja imaju ispuwene ostale usloveovog javnog poziva),

- koje imaju ugovor o angaòvawu konsultantske ku}e,- koje ostvaruju dobit u posledwe dvije godine i koja imaju u planu pove}awe broja

zaposlenih, te pove}awe i unapre|ewe proizvodwe,- koje imaju kvalifikovane kadrove za uvo|ewe sistema kvaliteta (zaposlenost bar jednog visokostru~nog radnika),

- koje }e sredstva iskoristiti za namjenu za koju su odobrena, i koja }e dostavitidokaz o uplati sredstava na ra~un konsultantske ku}e,

- koje pristaju na monitoring namjenskog kori{}ewa sredstava , {to }e bitipredmet ugovora,

Na javni poziv ne mogu da se prijave preduze}a koja su u postupku ste~aja,prinudnogporavnawa ili likvidacije, kao i subjekti koji nisu izmirili obaveze prema dràvi.

4. Finansijska sredstvaUkupan iznos sredstava predvi|ena buxetom op{tine Bijeqina za 2009. godinu za

sufinansirawe uvo|ewa sistema menaxmenta kvaliteta i dobijawe CE znaka iznosi40.000,00 KM.

Iznos pojedina~nih sredstava iznosi maksimalno do 50 odsto vrijednosti ISO cer-tifikata i dobijawe CE znaka.Sredstva koja se dodjequju obezbje|uju se iz buxeta op{tine Bijeqina, buxetska

stavka - podsticaj razvoja malih i sredwih preduze}a op{tine Bijeqina.

5. Potrebna dokumentaZa u~e{}e na javnom pozivu potrebno je dostaviti:- popuwen obrazac zahtjeva,- ugovor sa konsultantskom ku}om sa Planom i Programom o uvo|ewu sistema

kvaliteta,- ovjerena fotokopija li~ne karte podnosioca zahtjeva,- rje{ewe o registraciji preduze}a i zanatsko preduzetni~ke radwe sa prilozima,- rje{ewe Republi~kog zavoda za statistiku RS,- rje{ewe Poreske uprave o JIB-u,- uvjerewe Poreske uprave o izmirenim poreskim obavezama,- bilans stawa i bilans uspjeha za 2007. i 2008. godinu,- uvjerewe Fonda PIO i Fonda zdravstvanog osigurawa o izmirenim obavezama po

osnovu doprinosa za penzijsko-invalidsko i zdravstveno osigurawe,- spisak prijavqenih radnika ovjeren od strane Fonda PIO,- uvjerewe da preduze}e nije u postupku ste~aja, likvidacije ili prinudnog

poravwawa, kao i ovjerena izjava da nije u postupku za progla{ewe.Sva priloèna dokumenta ne mogu biti starija od 3 mjeseca i moraju biti origina-

li ili ovjerene fotokopije.Po potrebi Komisija za dodjelu sredstava ima pravo zatraìti dodatnu dokumen-

taciju i obrazloèwe.

6. Sprovo|ewe procedure javnog pozivaIspuwenost uslova i ocjenu zahtjeva utvr|uje Komisija za dodjelu sredstava na osno-

vu utvr|enih kriterijima iz Programa razvoja malih i sredwih preduze}a op{tineBijeqina za 2009. godinu.

Komisija za dodjelu sredstava donije}e odluku o visini i na~inu dodjele sredstava.Agencija }e sa podnosiocima koji budu ispuwavali uslove javnog poziva, zakqu~iti

ugovor kojim }e se detaqno regulisati prava i obaveze ugovornih strana.Ukoliko se utvrdi nenamjensko tro{ewe sredstava, korisnici sredstava su du`ni

odmah vratiti cjelokupan iznos sredstava.

7. Na~in i rok za podno{ewe zahtjeva Zahtjev sa potrebnom dokumentacijom dostaviti putem po{te ili li~no na adresu:

Agencija za razvoj malih i sredwih preduze}a op{tine Bijeqina, Kara|or|eva br.29.Bijeqina, sa naznakom ,,Prijava na javni poziv za dodjelu sredstava za uvo|ewa sistemamenaxmenta kvaliteta za mala i sredwa preduze}a na podru~ju op{tine Bijeqina -NE OTVARATI.”

Nepotpuni i neblagovremeni zahtjevi ne}e se uzimati u razmatrawe.Datum otvarawa poziva: 04. 06. 2009.Datum zatvarawa: 04. 07. 2009.Krajwi rok prijave: 06. 07. 2009.Javni poziv }e biti objavqen u ,,Semberskim novinama’’, TV Areni.

8. Ostale napomene Sve dodatne informacije, zahtjev i drugu prate}u dokumentaciju za aplicirawe , za-

interesovani mogu dobiti u prostorijama Agencije ili na telefon: 055/204-024.

Javni poziv i obrazac zahtjeva, dostupni su i na web strani www.bijeqina.rs.sr

Broj: 250 / 2009 Direktor Agencije Datum: 02. 06. 2009. Vujadin Popovi}




PREVENTIVNO

MEDICINSKA ZA[TITA

Krajwi ciq sprovo|ewa mjera preventivno -

medicinske za{tite (PMZ) je da se ,,svijetoslobodi bolesti i patwi”. Uspje{nostnau~nih disciplina koje primjewuju metode zarealizaciju ovog ciqa, prije svega epidemio-

logije, svoju efikasnost manifestuju u sp-

re~avawu pojave bolesti ili u ranoj neutrali-

zaciji patolo{kog procesa, a koji jo{ nijedoveo do patwe.PMZ predstavqa skup mjera i postupaka za

unapre|ewe zdravqa qudi, spre~avawe nas-tanka pojave i {irewa oboqewa, a ostvaruje sekroz sprovo|ewe sqede}ih mjera: " higijensko - profilakti~ke mjere" protivepidemijske mjere" mjere medicinske radiolo{ko-hemijske i

biolo{ke ( RHB) za{tite.Od posebnog su zna~aja planirawe,

sprovo|ewe i kontrola sprovo|ewa higijensko-

profilakti~kih mjera, koje su u stvari i mjeresanitarnog nadzora, a koje su u nadle`nosti ilokalne zajednice sa svojim institucijama(zdravstvena slu`ba, {kolstvo, inspekcijskeslu`be, komunalne organizacije i dr. ) uzu~e{}e svakog pojedinca-gra|anina. Sadràjovih mjera bi se mogao svesti na kontrolu: " vodosnabdijevawa" ishrane" stanovawa" asanacije naseqa" sprovo|ewe mjera op{te i li~ne higijene" dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija" za{tita na radu

" zdravstveno vaspitaweSve nabrojano ima za ciqeve: " likvidaciju ( eliminaciju ) odre|enih

bolesti ili patolo{kih stawa" sniàvawe stepena oboqevawa (mor-

biditet )" spre~avawe umirawa ( ili sniàvawe

letaliteta )" spre~avawe invalidnosti ( nesposobnosti )" spre~avawe posledicaU decenijama koje su iza nas PMZ, ponajvi{e

epidemiologija, se bavila najvi{e zaraznompatologijom, dok je danas situacija dosta izm-

jewena. Ali, preventiva, a nadasve epidemi-

ologija budu}nosti nebi smjela da zatvori o~ipred rastu}im problemima nezaraznih oboqe-

wa i o{te}ewa, koje postaju tzv. blesti civi-

lizacije, ,,bolesti koje je stvorio ~ovjeka” (man made diseases), odnosno ,,bolestiadaptacije”. Ovde se pravashodno misli na:maligna oboqewa, kardiovaskularna i endok-

rina oboqewa, mantalni poreme}aji, alko-

holizam, narkomanija, traumatizam i dr.

Svakako da

ne

smijemo

zaboraviti

i ono

{to

sunam ,,ostavila” skoro minula ratna dejstva i

posledice koje su ve} manifestno vidqive.U osnovi se pred PMZ postavqaju kompleksni

zadaci od kojih }e biti navedeni samo neki:" izu~avawe faktora koji uti~u na stawe

zdravqa i bolesti u odre|enoj populaciji(,,splet mnogouzro~nosti” i ,,splet posqedica” );" da izu~ava pojavu i ra{irenost oboqewa u

populaciji prema karakteristikama doma}ina -

uzro~nika - okoline u wihovoj biosocijalnojme|uzavisnosti;" da prikupqa, sre|uje i analizira postoje}e

podatke o bolestima i patolo{kim stawimaradi izu~avawa, planirawa i sprovo|ewamjera za{tite;" da organizuje terenska multidisciplinarna

istraìvawa oboqewa i patolo{kih stawa ina osnovu wih daje procjenu efikasnosti pre-ventivnih i protivepidemijskih mjera.Epidemiologija kao ,,osnovna dijagnosti~ka

disciplina preventivne medicine” u sistemuzdravstvene za{tite treba da predstavqa

sponu izme|u

dru{tvene

i medicinske

osnoveintegrisane zdravstvene za{tite.

Stoga i dobar dio nabrojanih zadatakaizvr{avaju i druge organizacije ~iji sadràjpredstavqaju preventivno - medicinskeza{titne mjere ( veterinarska slu`ba sa svo-jim ustanovama, ekolo{ka udruèwa i dr. ).

KOLIKO NAM

JE POTREBNAU LOKALNOJZAJEDNICI?

Crveni krst RSorganizovao je usubotu u Bijeqi-ni êtrnaesto

republi~ko takmi~ewe u pru-àwu prve pomo}i omladi-ne i podmlatka Crvenog kr-

sta iz devet regija RS. De-monstrirane su sve vrstepovreda koje mogu zadesiti~ovjeka u svakoj prilici,bilo da je rije~ bolesnom~ovjeku, pje{aku ili drugimu~esnicima u saobra}aju.

Svanimir \oki}, general-ni sekretar Crvenog krstaRS nije krio zadovoqstvomasovno{}u ove akcije i is-kazanim znawem na poli-gonima.

- Napetpoligonaprikazano

je sve ono {to su mladi akti-visti Crvenog krsta do sadanau~ili izoveoblasti. Najbo-qe rezultate postigli su uobje kategorije, omladina ipodmladak, ekipe iz Bawalu-ke. Odli~ne rezultate u pru-àwu prvepomo}i iskazale sui ekipe Doboja i Prijedora.Nakon republi~kog, uslijedi-}e dràvno i evropsko takmi-~ewe. Ve} triputa do sada ak-tivisti Crvenog krsta izRepublike Srpske predstav-qali su BiH na evropskimtakmi~ewima. Ovegodine u~e-stvovalo je ukupno 18 ekipa,jer je devet regija poslalo podvije ekipe, tako da smo naovomtakmi~ewuimaliukupnooko 230 u~esnika. Okupilismo volontere, aktiviste, hu-maniste, qudekoji su spremnida pomognu drugima u nevoqi,rekao je Svanimir \oki}, iz-raziv{i zadovoqstvo onim{to je vidio na poligonima,prilikom demonstrirawa zna-wa iz ove oblasti.

Q.Q.

TAKMIÊWE U PRU@AWU PRVE POMO]I

Pa~vork je slikawe i igrakrpicama. Komad po komadse spaja i nastaju pravaumjetni~ka djela. Nakon

penzionisawa slu~ajno sam se prijavi-la na jedan kurs u Beogradu, gdje ìvimvi{e od 40 godina. Rodila se qubavprema pa~vorku, iako do tada uop{tenisam {ila. Ovo nije te{ka discipli-na i niko ne treba u startu da se upla-{i. Ovdje je va`na qubav, strpqewe,posve}enost ovoj umjetnosti, rekla jeBiqana Ostoji}, autor izlo`be pa~-vorka u Narodnoj biblioteci "FilipVi{wi}", koja je otvorena tokom pro-teklog vikenda.

Na platnu se mogu, kako kaè Biqa-na Ostoji}, stvarati ~uda. Svako toradi prema svojoj li~noj inspiraciji,kreativnosti i mogu}nostima, jer pa~-vork traì i izvjesna materijalnaulagawa.

Pa~vork je prastara vje{tina, jer suprvi zapisi o pa~vorku prona|eni jo{kod starih Egip}ana. Ova vje{tina{irila se po Bliskom istoku, da bi jekrsta{i donijeli u Evropu. Iz Evrope

je prenesena u Ameriku, gdje je pa~vorkdanas omiqena tehnika i vje{tina, te

je postala stvar prestià imati kva-

litetan pa~vork u svojoj ku}i.Biqana Ostoji} kaè da Ami{i,

koji ìve najprirodnijim na~inomìvota, izra|uju najcjewenije i naj-skupqe pa~vorke. Mawi rad ko{ta ido deset hiqada dolara. Najzahvalnije

je, kaè Biqana Ostoji}, raditi saprirodnim materijalima, prije svega,na pamu~nim tkaninama. Na kursu pa~-vorka ène se mogu dobro druìti,razmijewivati neku pozitivnu energi-

ju kroz konsultovawe oko izbora bojai dezena. Druèwe se nastavqa i na-

kon toga i to je najve}a vrijednost sli-kawa na krpicama. Nije iskqu~eno,dakle, da }e Biqana jedan takav kursorganizovati i u Bijeqini. Weni ra-dovi nalaze se u gradovima {irom svi-

jeta, od Sidneja, Londona, Atine, Si-cilije, pa sve do Pariza, Frankfurtai drugih velikih evropskih gradova.Izlagala je na petnaestak izlo`bi,

jer pa~vork shvata kao igru, kao razm- jenu pozitivne energije koja nam u ov-om vremenu itekako nedostaje.

Q.Q.

IZLO@BA PA^VORKA BIQANE OSTOJI]

Studenti Slobomir P uni-verziteta osvojili su za-paène rezultate na tak-mi~ewu "Balcan Case Cha-

llenge", koje je odràno sredinommaja ove godine u Sarajevu u oblastibiznisa, informacionih tehnologi-

ja i poznavawa EU.Na takmi~ewu iz poznavawa in-

formacionih tehnologija, student-kiwa Fakulteta za informacionetehnologijeTijana Milovanovi} os-

vojila je prvo, a wen kolega, MirkoSimani} tre}e mjesto. U oblastibiznisa, student Fakulteta za eko-nomiju i menaxment, Mladen Mar-janovi} osvojio je drugo, a student-kiwa Jelena Lubura tre}e mjesto.Ovaj rezultat im je omogu}io da sedirektno plasiraju na finalno tak-mi~ewe koje }e se od {estog do 11.

jula ove godine odràti u Be~u, gdje}e predstavqati BiH.

Takmi~ewe "Balkan Case Cha-

llenge", koje organizuje World Uni-versity Service (WUS) iz Austrije,ima ciq poboq{awe kvaliteta vi-sokog obrazovawa u evropskim zem-qama i BiH.

Na ovim takmi~ewima studentiimaju mogu}nost da kroz razli~itetreninge unapre|uju svoje sposobno-sti iz oblasti izrade razli~itihprojekata, sposobnosti prezentova-wa i komunikacije.

E.S.N.

IGRA I SLIKAWE KRPICAMA

OSVOJILI PRVA MJESTA

Pi{e: PRIM. POPOVI] DR DRAGANSPECIJALISTA EPIDEMIOLOG



OBRAZOVAWE / ZDRAVSTVOSEMBERSKE NOVINE 4. JUN 2009. 17

ZA ONE KOJI NE ZNAJU,

A @ELE DA PITAJU

Pi{e: Pajkanovi} dr Zoran,ginekolog - aku{er

BOLESTI DOJKENajstariji zapisi o raku dojke datiraju1600 godina prije Hrista. Radi se o pa-pirusu dugom 4,68 metara, na kojem jeopisano 48 hirur{kih slu~ajeva, od ~ega8 bolesti dojke, a od toga sigurno jedanrak dojke (45 slu~aj).Taj papirus je poznatkao nalaz Edwina Smitha (Teba 1862. god.)To je ujedno najstarizapis na papirusu.Pretpostavqa se da je taj papirus zapra-

vo prepis iz 1600. god. pne, a prvobitnipapirus bio je znatno stariji, oko 3000godine pne. Dojka je simetri~an paran`qezdani organ, oblika polulopte, ba-zom okrenuta preme grudnom ko{u. Navrhu dojke je bradavica, promjera i visi-ne oko centimetar, kroz koju izlaze izvo-dni kanali mlije~ne `lijezde. Oko bra-davice je kru`no pigmentirano podru~je.Normalnu veli~inu dostiè izme|u 16i19 godine prosje~nog dijametra 10 do12cm debqine 5 do 7 cm, teìne 200 do 300gr tokom menstrualnih godina sa 20 odsto`qezdanog i 80 odsto masno-vezivnogtkiva. Ona je `lijezda tubuloalveolar-ne gra|e sa spoqa{wim lu~ewem, ali jeintegralni dio reproduktivnog sistema idirektno je pod dejstvom `lijezda sa unu-tra{wim lu~ewem. Bogato je vaskulari-

zovana arterijskim, venskim i limfnim

sudovima. Oblik, veli~ina i konzisten-cija su individualni,a zavise od mase`qezdanog tkiva, rase, ìvotnog doba ifunkacionalne aktivnosti. Dojka je sino-

nim ènstvenosti i materinstva ali je~esto mjesto brojnih, kako zapaqens-kih,tako i prezlo}udnih i zlo}udnihpromjena. Tri naj~e{}a oboqewa kojaotkrije qekar ili pacijent su: displaznabolest, benigni tumori i to naj~e{}efibroadenomi i ciste, kao i zlo}udnitumori. Zato jednom mjese~ino, devetogdana ciklusa uradite SAMOPREGLEDDOJKI! (@ene u menopauzi same odr|ujudan kada }e da se pregledaju.)1. Skinite se do pola i stanite pred og-ledalo. Stavite ruke na bokove. Posmat-rajte svoje dojke. Gledajte bradavice (dali su uvu~ene ili suvi{e izba~ene) wi-hovu simetriju i boju. Gledajte i kakva jekoà: da li je glatka,hrapava imali pro-mjena pigmenta, da li je negdije ulegla

ili se ne{to na woj pove}alo. Registruj-te da li su dojke simetri~ne ili ne. Znase da su one uvjiek asimetri~ne,ali je ta-ko od po~etka. Ako su u me|uvremenu pos-tale gotovo istovjetne,odmah posjetiteqekara. 2. Posmatrajte dojke sa rukamaspojenim iza glave. Pratite iste parame-

tre. U tom poloàju neke stvari }e jasnijeda se vide. 3.Lezite na le|a. Stavite ma-we jastu~e ispod ple}ke na strani dojkekoju gledate. Ta ruka je iza glave. Drugomrukom ispipajte dojku. Prsti su ispruè-ni, ravni. Kru`nim prokretima, suprotnokazaqke na satu, jagodicama krenite la-gano da pipate od baze do samog vrha.Pritisak vrlo blag. U~inite isto i sadrugom dojkom. 4. Na isti na~in,sa justu-~i}em ispod lopatice,ispipajte i dioprema pazuhu. Ovaj pregled }e Vam datijasnu sliku da li su se pojavile nekepromjene u odnosu na pro{li mjesec. 5. We`no pritisnite bradavicu palcemi kaìprstom. Ako nema nikakvog sekretamoète da odahnete. U koliko uo~ite {taneobi~no odmah se javite svom qekaru.

Po{tovani ~itaoci, va{a pitawa moèteposlati elektronskim putem na adresu:[email protected]

Uizdawu,,Srpskokulturnog cent-ra’’ Modri~a,krajem 2008. go-

dine, pojavila se kwiga pu-bliciste, istori~ara Mi-lo{a Antoni}a ,,Posavskizapisi-reportaè’’. Poni-kao na tlu Posavine, Mi-lo{ je ostao da radi i ì-vi u svom mjestu, Pelagi-}evu, dijeli}e se Posavci-ma radosti i tuge, pogod-nosti i te{ko}e koje prate~ovjeka iz ove plodne ì-tarice gdje iza svake poo-rane brazde ostaje ùq nadlanu.

Moto autora ove kwige je izreka francuskog pis-ca Viktora Igoa; ,,Ako sikamen, budi kamen, ako si~ovjek, budi ~ovjek. Zatoon po~iwe ovu svoju kwigutekstom ,,Takvi su moji Po-savci’’, gdje na prvo mjestostavqa pojedinca i wegovusudbinu, a onda nastoje}ida doga|aje u kontekstuprostora i vremena u~iniuniverzalnim i primjewi-vim na ~ovjeka uop{te.

Prelistavaju}i ovo dje-lo, sti~e se utisak da au-tor shvata vrijeme kao bes-kona~nu traku na kojoj po-

jedninac u svojoj prolazno-sti moè ostaviti samo ne-ki biqeg. A qudi se ostva-ruju izme|u tih biqega ko-

ji imaju tragove naj~e{}ena papiru. I, kona~no, natvrdoj plo~i kamena

granita. A beskona~nostprostora ovdje je opet re-lativizirana podnebqemgdje je svemu mjera kreta-wefizi~ko i metafizi-~ko. Zato, ono {to nije ne-~im ome|eno, dakle nije za-biqeèno, gubi se u pro-storu zaborava, poprimaentropiju poput kapi vre-le vode u moru.

Tekstovi su sloènionako kako su hronolo{kiobjavqeni u novinama uformi reportaà:

Lila-no}ne o~i mladosti i qepote -stari obi~ajikoji se u Posavini wegujedo dana dana{weg, a poti~eod Starih Slavena. Slije-de likovi: Simo Nikoli}(1907-2006) kojem j nedosta-

jalo samo 76 dana da napunisto godina ivota, gdje An-toni} otkriva istinu da~ovjek moè doìvjeti du-boku starost iako je od ro-|ewa do kraja ìvota biopra}en siroma{tvom, bo-le{tinama, ratovima idrugim neda}ama. Zatim,Aleksandar Koji} (1934)iz Obudovca dobio je imepo kraqu Aleksandru Ka-ra|or|evi}u. Imao je 34imewaka, svojih vr{waka,u Posavini koji su bilipostrojeni prilikom reg-rutacije za vojsku 1957. go-dine u [amcu. Tu je jo{ pu-no doga|aja i zanimqivihosoba, kao {to je SlavkoDragi~evi}, ~ovjek koji je

u~estvovao u Drugom svjet-skom ratu s ubje|ewem dase bori za Kraqa i Otax-binu. Zbog toga je poslijerata osu|en na deset godi-na strogog zatvora jer, ote-àvaju}i detaq bilo mu jei to {to nije htio da se od-rekne Kraqa ni na su|ewu.Zabiqeèna je i sudbinamnogih Srba iz Posavinekoji su odlazili u bijelisvijet u potrazi za boqimìvotom, a vra}ali se s ne-kom parom u xepu (na prim-

jer, Nikola Amerikanac)ali, bilo je i onih koji suse utopili u vodama ivot-nih izazova koje im je po-nudila moderna evropskacivilizacija (Jovan Radu-lovi}, Rajko Risti}, SimoKa{terovi}...) Na sqede-}im stranicama je nekoli-ko pri~a spomenica: Umro@arko-humanista (@arkoMi}i}): Qubica ple{e na- stavnici pla~u -tragi~anusud u~enice za kojom jeplakala cijela {kola uPelagi}evu: Hram za ponos Posavine- uloga sve{teni-ka Miodraga Kainoi} u ob-novi crkve u Pelagi}evu:Posavski dvorac, zdawepored puta Obudovac-Lon-~ari, vlasni{tvo BranePeri}a, sagra|eno u vizan-tijskom stilu: Otrgnuto od zaborava Jasenova~kog logora, logora{i Pero Jan-kovi} i Krsto Jovi} su po-bjegli iz kaveza smrti, alisu mnogi Posavci tamoostavili svoje kosti: Mir-ko Savki} koji ìvi uAmerici, a svake godine u

qetnom periodu posje}ujesvoje Pelagi}evo, zatim,zapis o nebeskim leta~i-ma: uspomenama na VasuPelagi}a o kwièvnojperjanici Posavine RajkuIli{kovi}u i wegovimkolegama po peru Du{anuRisti}u, Iliji Pavlovi}u,Mari Sajlovi} i Miladi-nu Stojanovi}u koji je do-{ao u Posavinu iz Gosto-vi}a. Nisu izostavqeni ni,,ambasadori’’ narodne iz-vorne muzike bra}a Mi-linkovi}i...

Osim pomenutih portre-ta qudi i doga|aja u Posa-vini, ovo djelo nudi ~itao-cu jo{ puno informacijaiz ovog kraja.

Kona~no, Antoni}evi Po-savski zapisi jeste djelo kojepredstavqa prvi spomenar

jednog podnebqa i slovi kaodobar prilog ,,istoriji’’

srpskog naroda u Posavini.Uvjereni smo da ovo djeloMilo{a Antoni}a daje rea-lnu i duboko humau slikuPosavine-qudi i doga|aja uwoj u dosta velikom vremen-skom rasponu.

îtawem sadràja kojipisac nudi, moè se ste}ivaqana vlastita predstavao ovom podnebqu i wegov-im qudima, a to saznawesvakom ~itocu, zavisno odvlastitog referentnog ok-vira, moè biti dragocje-no ìvotno iskustvo. Zatoovu kwigu preporu~ujemosvima kojima ona bude dos-tupna iz biblioteka koje jeimaju, ili na neki drugina~in.

ZAPISI IZ POSAVINEPi{e: BORISLAV GAVRI]

Podru~no odjeqeweO[ "Jovan Du-~i}" u Novom na-sequ u Bijeqini,

a lokaciji Fincov sala{,ma optimalne uslove za iz-o|ewe nastave i prema o~e-ivawu zaposlenih u ovoj

{koli o~ekuju da on naredne{kolske godine u~ionicebudu punije i sa vi{e dje~i-

jeg àgora.- U staroj {koli na ovom

mjestu do rata je uvijek bilood ~etiri do pet odjeqewa ito je bilo od velikog zna~aja

za u~enike koji gravitirajuovoj lokaciji, {to je potvr-da da tradicija postoji, alida su neka de{avawa i navi-ke u nekoliko posqedwihgodina u~inili svoje, takoda trenutnonastavu u ovoj{ko-li poha|a 12 u~enika, rekao

je Vlajko Radovanovi} , dire-ktor O[ "Jovan Du~i}".

Po{to je stara {kola naFincovom sala{u sru{ena utokom pro{log rata, nastava

je jedno vrijeme izvo|ena uprivatnom prostoru u na-sequ, a prije tri godine,sredstvima op{tine Bije-qina sagra|ena je nova {ko-la sa dvije u~ionice, kance-larijom za nastavnike, mok-rim ~vorom i kuhiwom, takoda su stvoreni optimalni us-lovi za kvalitetno izvo|e-we nastave.

- Imamo boqe uslove za

nastavu od mnogih gradskih{kola i èqa nam je da ani-miramo gra|ane, odnosno ro-diteqe, da upisuju djecu uovu {kolu, jer posjedujemosve materijalno-tehni~ke ikadrvoske uslove i u tom ci-qu u toku je izrada programaupisa za narednu {kolskugodinu, gdje je planirano dase ovdje upisuju djeca izokolnih naseqa. O~ekujemoda }e Ministarstvo prosv-jete dati blagoslov za rea-lizaciju ovog projekta. Pre-ma na{im procjenama i st-ru~nom kadru, mi smo sprem-ni da upi{emo i do 50 novihu~enika, {to bi u zna~ajnojmjeri pomoglo da se raste-rete pojedine {kole u gradu,jer su roditeqi iz odre|enihnavika, posqedwih godinadjecu upisivali u druge {ko-le, isti~e direktor. S.\.

PODRU^NO ODJEQEWE OSNOVNE [KOLE ,,JOVAN DUÎ],,

NOVO NASEQE

[KOLA SPREMNA

ZA NOVE UÊNIKE




Ovih dana objavqena

je jedinstvena, cje-lovita monografi-

ja o Novom Beogra-du koja obuhvata sve faze we-gove igradwe, po~ev od 1948.godine do dana. Kwiga prika-zuje sveukupni privredni idru{tveni razvoj ove najve}ebeogradske op{tine.

[to je va`no napomenutimonografija prati dolazakomladinskih radnih brigadaiz cijele biv{e Jugoslavije. Uizgradwi Novog Beograda u~e-stvovale su tri omladinskeradne brigade iz Bijeqine,dvije iz Lopara, te iz Zvorni-

ka, Br~kog i Dervente. U mo-nografiji ,,Novi Beograd -graditeqski poduhvat veka’’

precizno je predstavqen dola-zak, smje{taj i angaòvaweradnih brigada iz cijele biv-{e Jugoslavije, po smjenama igrupama. Opisan je i prihva-tawe mladi}a i djevojaka poizgra|enim omladinskim lo-gorima i raspore|ivawe pogradili{tima.

Detaqno je opisana gradwaglavnih objekata na NovomBeogradu.

Mladala~ki polet i radniheroizam graditeqa u izvr{a-vawu i prebacivawu normi,

odnosno ispuwewu planskihzadataka i razvijawe stalnogsistema takmi~ewa.

Tekst ove monografije ilus-trovan je sa vi{e od 700 foto-grafija.

Tu su i pjesme poznatih kwi-èvnika, mizi~ke kompozici-

je koje se odnose na period iz-gradwe Novog Beograda.

U drugom dijelu monografije prikazan je sveukupni razvojNovog Beograda i wegovo iz-rastawe u veliki bankarski,poslovno-trgovinski, sports-ki i kulturni centar, sa svimobiqe`jima modernog gradabudu}nosti. E.S.N.

Pomalo ~udna slika iprilika u dvori{tustarice Stoje Nova-kovi} ispred ku}e, na

nevelikom stablu limuna ùtese plodovi. Zreli su, ali ih Sto-

ja bere po potrebi, za ~aj i spre-mawe kola~a. Ponekad, priznajekupi limun u prodavnici da netro{i svoje.

- Qep{i su od bilo kog cvi-je}a. Pravi su ukras u dvori{tu.Ako ni{ta bar imam dosta sago-vornika. Ugledaju qudi limun,zastanu i popri~amo, a meni todobro do|e. Djeca su na poslu, ameni u ovim godina godi dru-èwe sa qudima, kaè starica.

Limun je do prije nekog vreme-na bio u podrumu. Zbog toga mu jemalo listova na granama, ali }euskoro izrasti novi, jer imadosta pupoqaka. Ima i novihcvjetova, pa Stoja o~ekuje da }enovi plodovi pristi}i za berbukada potro{i ove {to su sadazreli.

- U podrumu svu zimu gorila jesijalica, jer sam ~ula da limunvoli svjetlost. Otoplilo je,pa jesada u dvori{tu. Ispod stablastavila sam kamewe da se ne ra-sipa zemqa od vjetra, kazuje

Stoja.Na granama je vi{e od tri ki-

lograma krupnih plodova, a brojcvijetova iz kojih }e se razvitinovi plodovi, obe}ava bogatunovu berbu.

- Rasadila sam jo{ sadnica li-muna. Svakom unu~etu po jedan,neka se sje}aju bake. Raduje me{toih djeca vole. Imamponekadrasadu i za kom{ije i one kojièle da gajeovu vo}ku, obja{wa-va ova vrijedna èna.

Ina~e, u semberskim selimaveliki broj doma}instava gajilimun, ali uglavnom kao ukras.Dodu{e, ima stabala koja ra|aju,ali im plodovi, uprkos brizivlasnika, opadaju.

- Malo ja znam o limunu. Ono{to sam ~ula od drugih prim-jewujem, ali mu poklawam dostapa`we. Mo`da dobro i redovnora|a {topri~am s wim,zaqevamga i wegujem. Izgleda i on, kao i~eqade, voli lijepu rije~, zak-qu~uje baka Stoja.

Wen limun niko od kom{ija, apogotovu vragolaste djece, nedira.

Po{tuju staricu i wen, kakovele "~arobni" limun.

T.S.N.

Najnovijom izmjenom odlu-ke o komunalnim taksa-ma, promijewena je cije-na blokirawa i debloki-

rawa nepropisno parkiranih vozi-la na javnim gradskim povrpinama itrotoarima. Umjesto dosada{wih20 KM sa PDV-om, vlasnici nepro-pisno parkiranih i blokiranih vo-zila pla}a}e 30 KM za taj prekr{aj,potvrdio je na~elnik Odjeqewa zastambeno - komunalne poslove SimoBoì}. Promijewena je i mjese~na ci-

jena za kori{tewe prostora za parki-rawe motornih vozila sa 10 na 15 KM.

- Donesena je i odluka o dopuniodluke o op{tinskim administra-titvnim taksama, koja je uskla|enasa Zakonom o prevozu u drumskomsaobra}aju. Izmjene se odnose na iz-davawe licenci prevoznicima i le-gitimacije za voza~e motornih vo-zila.Ranije je nadoknada za licenceprevozni~kim firmama i legitima-cije za voza~e motornih vozilapla}ana kao komunalna taksa, a sadasmo tu nadoknadu morali vezati zaodluku o administrativnim tak-sama, jer ona i nema karakter komu-nalne takse, kaè Boì}.

Za izdavawe licence "B", "C" i "E"za prevoznika, koja }e se izdavatina rok od pet godina, pla}a}e se 100KM, dok }e se za izdavawe licence"B", "C" i "E" za vozilo pla}ati 50konvertibilnih maraka. E.S.N.

Stanari u kolek-tivnom smje{tajuCentra za socijal-ni rad, u Ulici

vojvode Petra Bojovi}a 145,vi{e puta su se àlili komu-nalnoj i zdravstveno - sani-tarnoj inspekciji na usloveìvota u objektu u kome susmje{teni.Slobodan Ranki}, koji ve}

~etvrtu godinu ìvi u ovomobjektu sa ~etvoro~lanom po-rodicom, kaè da im problemestvara jedan od stanara, Nata-lija Stankovi}, koja u sobi dr-ì od 12 do 20 ma~aka. Zbog togase u cijelom objektu osje}a nep-rijatan miris, kao posqedicanehigijenskih prilika koje sustvorene u toj sobi.

- Izloèni smopravom tero-

ru od strane ove stanarke. Za-mislite situaciju, da vam sadana 30 i vi{e stepeni neko usobu ubaci toliko ma~aka. Sm-rad se {irina sve strane. ôv-jekmoèda padne od smrada kaomu{ica. Pa, {ta smo to mi svibogu zgrije{ili, da nakon rat-nih godina, ìvqewa po neus-lovnim, vla`nim i mra~nimsobi~cima, sada doìvqavamoi ovo, kaè Ranki}.

U sobu Natalije Stankovi}nismo mogli u}i. Vjerovatno jebila u sobi, ali nije otvaralavrata na na{e kucawe. Ni ma~-ke se nisu pojavqivale na pro-zoru, jer to ~ine samo kad je Na-talija odsutna, kaè Slobodan.U hodniku se uistinu osje}aoneprijatan miris, a rojevi muhasu zujali oko na{ih glava.

Na nepodno{qiv smrad iz su-sjedne sobe ali se i Radojka Sre-dojevi}, izbjeglica iz Zenice.

- Smrdi, da se ìvjet ne mo-è. Ali, {ta da mi ~inimo.@alimo se, nikoni{ta ne pre-duzima. Po cijeli dani no}mo-ramo dràti otvoren prozor,kaè Radojka.

Op{tinski zdravstveno - sa-nitarni inspektor RadmilaGarda{evi} 12. maja pro{legodine uputila je upozoreweCentru za socijalni rad u kome

je navedeno da je zajedno sa ko-munalnim inspektorom izvr-{ila pregled u pomenutom ob-

jektu i da su ta~ni navodi Slo-bodana Ranki}a, da se soba Na-talije Stankovi} nalazi u neu-rednom i zapu{tenom stawu, dau sobi boravi veliki broj do-

ma}ih ìvotiwa - ma~aka, te dase neprijatan miris {iri pocijelom objektu.

Radmila Garda{evi} je upo-zorila na zdravstvene posqedi-ce koje mogu nastupiti i zahti-

jeva da se problem {to prijerije{i.Milan Simeunovi}, direk-

tor Centra za socijalni rad ka-è da je ova ustanova ve} pre-duzimala odre|ene korake darije{i ovaj problem.

- Natalija Stankovi} imabliè srodnike u Bijeqini,ali oni nemaju zakonsku obave-zu da brinu o woj.Ta~no je da seponekad ~udno i asocijalno po-na{a, iakou Centru za mental-no zdravqe kaù da je to prih-vatqivo pona{awe. Upozorenismo da okupqa ma~ke, da ~ak

konzumira i alkohol, da je po-nekad agresivna. Dva puta smodo sada pla}ali ~i{}ewe weneprostorije. Ona odbija izmje{-tawe u individualni smje{taj.Na{ socijalni radnik }e us-postaviti kontakt sa inspekci-jomi mi}emopoku{ati darije-{imo taj problem. Ne moèmona grub na~in rje{avati takvestvari, jer u Bijeqini ima jo{puno osoba koje skupqaju starestvari, zatrpavaju svoje stambe-ne prostore i dvori{ta i to jejedan kompleksniji problem,pogotovo kad je u pitawu okup-qawe doma}ih ìvotiwa u ova-kvom objektu, kaè Simeuno-vi}, izraziv{i spremnost da setaj prostor jo{ jednom o~isti ida se traè rje{ewa za ovajslu~aj. E.S.N.

MA^KE U KOLEKTIVNOM SMJE[TAJU

Osamdesetogodi{wa Stoja Novakovi} izTrwaka kod Bijeqine iz znatièqe posadila je

limun. Stablo je sada u punom rodu...

GRADITEQSKI PODUHVAT VIJEKA

SKUPQI BLOKATORI PRIÂ SA LIMUNOM

MUKE STANARA KOLEKTIVNOG SMJE[TAJA U ULICI PETRA BOJOVI]A



OGLASISEMBERSKE NOVINE 4. JUN 2009. 19

Bosna i Hercegovina

Republika SrpskaOSNOVNI SUD U BIJEQINIZemqi{nokwi`na kancelarijaBroj: 080 - 0- DN - 09 - 000 325U Bijeqini, dana 27. 05. 2009. god.

Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama(,,Slu`beni glasnik RS’’ Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08),Osnovni sud u Bi jeqini

N A J A V Q U J EUSPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA

U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-09-000-325, pozahtjevu MARKA MI]I]A, sina Rajka iz Dowe â|avice, popostupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Nata{i Mitrovi},u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka.Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk

ozna~ene su kao k.~. broj: 3736 u naravi stambena zgrada povr{-ine 49 m2, pomo}na zgrada povr{ine 22 m2, pomo}na zgrada povr-

{ine 8 m2, dvori{te povr{ine 500 m2 i wiva 3. klase povr{ine254 m2 {to ukupno iznosi 833 m2, k.~. br. 3737 u naravi stambenazgrada povr{ine 33 m2 i k.~. br. 3738 u naravi strambena zgradapovr{ine 27 m2, upisane u Pl. 111 K.O. Bijeqina 1.

Po podacima katastarske evidencije kao Posjednik u Pl. 111K.O. Bijeqina 1 upisan je Marko Mi}i} sina Rajka sa 1/1.

Pravo na upis svojine u postupku uspostave novog zemqi{no-kwi`nog ulo{ka stekao je Marko Mi}i} sin Rajka iz Dowe â-|avice sa 1/1.Pozivaju se sva lica koja polaù pravo svojine ili neko drugo

pravo na gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijaveu roku od 30 dana od dana najave uspostave, podneskom u dva prim-jerka i to dokaù potrebnom dokumentacijom jer u protivnomwihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostavezemqi{nikwi`nog ulo{ka.Lica koja dokaù da polaù odre|eno pravo na navedenim nek-

retninama mogu zahtijevati dodatno produèwe roka za 60 nar-ednih dana, kako bi im se omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza.Ukoliko u produènom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zem-qi{nokwi`ni uloàk }e biti uspostavqen, na osnovu ranije

priloène dokumentacije.Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova naja-

va se objavquje na oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Pod-ru~na jedinica Bijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjes-noj zajednici i u javnom glasilu ,,Semberske novine’’ Bijeqina.

Po{tovani korisnici na{ih usluga, pla}ajte ra~une za odvoz

sme}a, da bi ste izbjegli neprijatnosti i doprinijeli da nam

ìvotna sredina bude ~istija.

S po{tovawem !AD , ,Komunalac’’ Bijeqina

AD KOMUNALAC, Ul. Milo{a Crwanskog br 7

Centrala : 055 / 210 -1 47 , 20 8 -0 24 , Faks : 055 / 206 -6 0 1

zz aa jj ee dd nn oo zz aa ~~ii ss tt ii jj ii gg rr aa dd

zzaa qqee pp{{uu ss ee mm bb ee rr ii jj uu !!

Ul. Svetog Save br. 86

B i j e l j i n a

TEL: 055/212-791, MOB: 065/519-432

BIJEQINA KU]E

1.KNEZ IVO OD SEMBERIJEKu}a 9x12 (prizeme, visoko

potkrovqe), c.grijawe + pom.zgrada 15x5 (dvosoban stan sagaraòm),Na placu od 500 m2 (ogra|eno)CIJENA: 125.000 KM

2.LAZE KOSTI]AKu}a 10x7 (prizemqe, sprat)

Odmah useqiva, + pom. objekatNa placu od 230 m2CIJENA: 75.000 KM

3.HERCEGOVA^KAKu}a 13x8,50 (podrum, pri-

zemqe, visoko potkrovqe)Nova gradwa, kompletno

opremqena,Na placu od 463 m2CIJENA: 150.000 KM

BIJEQINA STANOVI

1.KRAQA DRAGUTINA

Stan P=73 m2, IV sprat. +garaà 6x3

CIJENA: 61.000 KM2.BORISA PASTERNIKA

Stan jednosoban P=27 m2, I

sprat, nov, odmah useqivCIJENA: 1.450 KM/m2

3.CARA URO[AStan P=40 m2, nov odmah use-

qiv, prizemqeCIJENA: 1.300 KM/m2

POSLOVNI PROSTORI

1.PAVLOVI]A PUTPoslovno stambeni objekat(200 m2 poslovnog i 100 m2

stambenog prostora)U funkciji, sve dozvole,Na placu od 3800 m2CIJENA: 395.000 KM

PLACEVI

1.RAJE BANIÎ]APoqoprivredno zemqiste

P=6000 m2CIJENA: 13.500 KM

SEOSKA DOMA]INSTVA

1.PATKOVAÂKu}a 13x11 (prizemqe, visoko

potkrovqe), c.grijawe + garaà,nova gradwa, odmah useqiva,

Na placu od 500 m2CIJENA:110.000 KM

2.DVOROVIKu}a 9x7, prizemna, nova

gradwa + spratni pom. objekat(stan, radionica) + ostali

pomo}ni objektiNa placu od 1430 m2CIJENA: 85.000 KM

BIJEQINA - KU]E

1.NIKOLE SPASOJEVI]A2 ku}e, + qetna kuhiwa,Na placu od 750 m2CIJENA: 140.000 KM

120.000 KM2.BORISA PASTERNIKAKu}a 8x9 (podrum, prizemqe,

sprat)Nova ku}a, na placu od 230 m2CIJENA: 190.000 KM

170.000 KM3.PANTELINSKA

Ku}a 12,80x10,5 (podrum,prizemqe, sprat, potkrovqe)

Na placu od 480 m2CIJENA: 125.000 KM

120.000 KM4.LAZE KOSTI]AKu}a 10x9 (prizemqe, visoko

potkrovqe) + qetna kuhiwa10x5


140.000 KM5.MAJEVI^KA

Ku}a 9x8, prizemna, nova,nedovr{ena + starija ku}a,


85.000 KM6.SOKOLSKA

Ku}a ukupne stambene pov-r{ine 150 m2 (dupleks) +qetna kuhiwa,


90.000 KM

BIJEQINA STANOVI

1. @RTAVA JADOVNOGStan P=49,5 m2, I sprat, nov,

odmah useqiv,CIJENA: 1.600 KM/m2

1.400 KM/m22.@RTAVA JADOVNOG

Stan P=56,5 m2, I sprat, nov,odmah useqiv,

CIJENA: 1.600 KM/m21.400 KM/m2

3.IVE ANDRI]AStan P=68 m2, I sprat,

ekstra izvedba + klima,eta`no (podno) grijawe,

CIJENA: 105.000 KM95.000 KM

4.LAZE KOSTI]AStan P=43,50 m2, I sprat,CIJENA: 1.150 KM/m2

1.100 KM/m2

BIJEQINA LOKALI

1.VIDOVDANSKALokal P=26 m2, prizemqe,CIJENA: 2.000 KM/m2

1.400 KM/m22.TRG \ENERALA DRA@E

Lokal P=68 m2, u funkciji,ekstra lokacija,

CIJENA: po dogovoru

PLACEVI

1. TRWACI

Zemqi{te P=11.000 m2 (uzmagistralni put BN-Ra~a)Mogu}a parcelacija, dozvo-

qena gradwaCIJENA: 10 KM/m2

8 KM/m22.PAVLOVI]A MOST - Drina

Parcela P=10.000 m2CIJENA: 60.000 KM

50.000 KM3.PAVLOVI]A MOST

Plac P=500 m2, + temeqi9x6

CIJENA: 26.000 KM24.000 KM

SEOSKA DOMA]INSTVA

1.BALATUNKu}a P=40 m2,prizemna +

pom.objekat P=47 m2, na placuod 440 m2 + vo}wak P=976 m2 +obradivo zemqi{te P=2005 m2

CIJENA: 25.000 KM18.500 KM

OSTALA MJESTA

1. SIMIN HANKu}a 10x11,50 (prizemqe,

sprat, visoko potkrovqe)Prazna, useqiva + pomo}ni

objekti (garaà, su{nica...)Na placu od 1000 m2 (na gl.

putu)CIJENA: 160.000 KM

140.000 KM

NNOOVVOO

EKSTRA POVOQNO

Unedjequ, 10. maja 2009.godine u Ugqeviku je,nakon te{ke boles-ti, preminuo Panto

Marinkovi},istaknuti privre-dnik i dru{tveno - politi~kiradnik u ovoj podmajevi~kojop{tini.

Panto Marinkovi} ro|en je uUgqeviku 1944. godine. Zavr-{io je Poqoprivredni fakul-tet u Novom Sadu i jedan je odrijetkih Ugqevi~ana iz tog pe-rioda koji je stekao fakultet-sku diplomu. Radnu karijeru za-po~eo je u O[ ,,Veqko Luki}Kurjak

,,u Ugqeviku kao nastav-

nik poqoprivrede. Nakon togabio je direktor Radni~kog uni-verziteta u Ugqeviku i direk-tor SIZ-a za stambeno - komu-

nalne poslove. Osamdesetih go-dina pro{log vijeka preuzimadu`nost direktora ZZ ,,Trno-va

,,u Dowoj Trnovi, gdje je zaje-

dno sa svojim saradnicima pos-tizao izvanredne rezultate urazvoju poqoprivrede i trgovi-ne na ovom podru~ju. Ime ZZ ,,Tr-nova

,,postaje poznato {irom

tada{we Jugoslavije. U to vrijeme ZZ ,,Trnova

,,otkupquje sav

vi{ak poqoprivrednih proiz-voda i plasira ih ~ak i na ev-ropsko trì{te. Nakon godinaprovedenih u ZZ ,,Trnova

,,, po-

kojni Panto Marinkovi}, kaoiskusan privrednik, odlazi nadu nost predsjednika Izvr{nog od-bora Skup{tine op{tine Ugqe-vik. Potom je radnu karijeru na-stavio u RiTE ,,Ugqevik

,,, gdje

obavqa du`nost {efa slu`beza rekultivaciju zemqi{ta. Je-dan mandat, uo~i vi{estrana~-kih izbora, obavqao je i du`no-st predsjednika Skup{tine op-{tine Ugqevik, nakon ~ega seponovo vra}a u Rudnik i termo-lektranu, gdje je radio do krajaìvota. Panto Marinkovi} jebio izuzetan ~ovjek koji je os-tavio dubok trag u ivotu ugqe-vi~kog kraja. Uspomene na wega~uva}e supruga Stoja, k}erkeDragana i Tawa, sa svojim poro-dicama. Smr}u Pante Marinko-vi}a osta}e velika praznina,ali i drago sje}awe na jednogplemenitog i ~estitog ~ovjeka.

Neka u miru po~iva i neka mu je vje~na slava.

Panto Marinkovi}

In memoriam



ÎTUQE / OGLASI SEMBERSKE NOVINE 4. JUN 2009.20

Na osnovu ~lana 17. Zakona o podsticawu razvoja malih i sredwihpreduze}a (,,Slu`beni glasnik RS’’ broj 23/09 ) i Programa radaAgencije za razvoj malih i sredwih preduze}a op{tine Bijeqina za2009. godinu, Agencija za razvoj malih i sredwih preduze}a op{tineBijeqina raspisuje:

J A V N I P O Z I Vza dod jelu sredstava za podsticawe osnivawa,

poslovawa i razvojamalih i sredwih preduze}a na podru~juop{tine Bijeqina za 2009. godinu

( po~etnici - start ap )

1. PredmetPredmet javnog poziva je dodjela bespovratnih finansijskih sredstava u

skladu sa ~lanom 7. i ~lanom 17. Zakona o podsticawu razvoja malih i sred-wih preduze}a (,,Slu`beni glasnik Republike Srpske’’ broj 23/09), s ciqempodsticaja osnivawa,poslovawa i razvoja malih i sredwih preduze}a napodru~uju op{tine Bijeqina, u skladu sa Programom razvoja malih i sred-wih preduze}a op{tine Bijeqina za 2009. godinu.

2. Namjena sredstava Sredstva se dodjequju kao pomo} budu}im privrednicima za tro{kove reg-

istracije preduze}a u ciqu pokretawa novih proizvodnih kapaciteta iostalih poslovnih aktivnosti i otvarawa novih radnih mjesta.

3. Uslovi Na javni poziv mogu da se prijave fizi~ka lica / budu}i privrednici:- koja imaju prebivali{te na podru~ju op{tine Bijeqina ,- i koja }e odobrena sredstva iskoristiti za registrovawe preduze}a

proizvodne i druge djelatnosti na podru~ju op{tine Bijeqina i da }eobaqati tu djelatnost ({to }e biti predmet provjere i ure|eno ugovorom ododjeli sredstava )

- svi privredni subjekti koji su registrovali privrednu djelatnost od juna2009.godine.

4. Finansijska sredstva Iz sredstva koja se obezbje|uju iz buxeta op{tine Bijeqina za 2009. godinu

u ukupnom iznosu do 20.000,00 KM, buxetska stavka - podsticaj razvoja malihi sredwih preduze}a op{tine Bijeqina, sufinansira}e se tro{kovi regis-tracije malih i sredwih preduze}a u visini do 50 odsto opravdanih tro{-kova registracije kod nadle`nih institucija.

5. Opravdani tro{kovi Opravdanim tro{kovima smatra}e se tro{kovi takse, koja se pla}a na pod-

neske kod nadle`nih institucija.

6. Potrebna dokumenta Uz prijavu na konkurs dostaviti slede}e dokumente:1. Popuwen obrazac prijave,2. Ovjerena fotokopija li~ne karte podnosioca zahtjeva,3. Dokaz o prijavi prebivali{ta podnosioca zahtjeva (iz CIPS-a),4. Pravni osnov kori{}ewa poslovnog prostora (ugovor o zakupu, posje-

dovni list).Sva priloèna dokumenta ne mogu biti starija od 6 mjeseci.Po potrebi Komisija za dodjelu sredstava ima pravo zatraìti dodatnu

dokumentaciju i obrazloèwe.

7. Provo|ewe procedure javnog poziva:Prijave za dodjelu sredstava iz ta~ke 6. }e razmatrati i ocjewivati Ko-

misija za provo|ewe javnog poziva i dodjelu sredstava u skladu sa Progra-mom razvoja MSP-a na podru~ju op{tine Bijeqina za 2009. godinu.U slu~aju da se utvrdi nenamjensko tro{ewe sredstava, korisnici sredsta-

va su du`ni odmah vratiti cjelokupan iznos sredstava.

8. Na~in i rok za podno{ewe zahtjeva Javni poziv }e biti objavqen u ,,Semberskim novinama’’i RTV ,,Areni’’, i

bi}e dostupan na web stranici op{tine Bijeqina www.bijeljina.rs.sr.

Konkurs ostaje otvoren tokom cijele godine dok se ne utro{e planiranasredstva.Zahtjev sa potrebnom dokumentacijom dostaviti li~no ili putem po{te na

adresu:Agencija za razvoj malih i sredwih preduze}a op{tine Bijeqina,Kara|or|eva br. 29. Bijeqina, sa naznakom ,,Prijava na javni poziv za pod-sticawe osnivawa, poslovawa i razvoja malih i sredwih preduze}a op{tineBijeqina - NE OTVARATI.’’Nepotpune i neblagovremene prijave se ne}e razmatrati.

9. Ostale napomene Dodatne informacije za aplicirawe mogu se dobiti u prostorijama

Agencije i na telefon 055/204-024.

Broj: 249/2009 Datum: 02. 06. 2009.

Direktor Agencije

VujadinPopovi}

QUBI[E SAVI]A MAUZERA

07.06.2000-07.06.2009.

U 14 ~asova odrà}emo pomen na mjestu wegove

pogibije, a u 15 ~asova na grobqu u Kova~i}ima.

Udruèwe veterana,,Garda Panteri’’

Dana 07.06. (nedjeqa) 2009. godine navr{ava sedevet godina od smrti na{eg komandanta

QUBI[A SAVI] MAUZER07.06.2000-07.06.2009.

S qubavqu i po{tovawem,sa tugom i bolom uvijek }emo

Te se sje}ati.

Tvoja Demokratska stranka

SJE]AWE



SEMBERSKE NOVINE 4. JUN 2009. 21

Direktor055 773 360

w ww .s ka la ra di o. ne t s ka la @ rstel.net

Marketing055 771 520

SportRADNIK SAVLADAO DRINU HE U UTAKMICI 28. KOLA PRVE LIGE RS

S

eriju neuspje{nih re-zultata Radnik jeprekinuo protiv eki-pe iz Vi{egrada koja

e nakon ovog poraza nalazilizu ispdadawa iz fudbalskelite. Mada su pred ovaj me~ruìle pri~e da }e Bijeqin-i omogu}iti ekipi Drine HEezultat koji }e im dati pri-iku da se u posqedwa dva kolazbore za opstanak, one su de-

mantovane na terenu na kome jeoma}a ekipa bila boqi rival,

mada su i gosti propustiliriliku da ostanu neporaèni.Doma}a ekipa bila je u prvom

oluvremenu boqi i nadmo}ni-i rival, ali su Marinkovi} i

propustili nekolikozglednih prilika za pogodak,najzanimqiviji detaqi de{a-ali su se u posledwih dvadese-ak minuta. Terensku inicija-ivu Radnik je realizovao u 70.

minutu kada je rezervista Fi-Vuji} iskoristio centar-

{ut Cvijetina Pavi}a i gla-om smjestio loptu u mreùolmana gostiju Mari}a. Samori minuta kasnije gosti su

mogli do izjedna~ewa, kada jeLatinovi} opravdano

okazao na bijelu ta~ku, a ka-iten Marko Vidakovi} loptu

je sa bijele ta~ke poslaovisoko preko gola.Vidakovi} je postaotragi~ar u redovimagostiju u 80. minutu kada

je wegov udarac glavom izblizine pogodio stativu,a samo desetak sekundikasnije, nakon brzog kon-tranapada Radnika, zat-resla se mreà na suprot-noj strani igrali{ta, astrijelac je bio DraganNikoli}. Gosti su, prekoDalibora Damjanovi}a, utre}em minutu sudijskenadoknade smawili na2:1, ali to je bio samo ut-

je{ni pogodak za Vi{eg-ra|ane. T.N.

RADNIK - DRINA HE 2:1 (0:0)STRIJELCI: 1:0 Vuji} (70), 2:0 Nikoli} (80), 2:1 Damjanovi} (90), sta-

dion: Gradski, gledalaca: 100, sudija: @eqko Latinovi} (Gradi{ka),pomo}nici: Sini{a Radi} i Nikola Crnadak (oba iz Lakta{a), dele-gat: Radislav Zekovi} (Rogatica), ùti kartoni: Nikoli}, Trifkovi},Jevti}, Gavrilovi} (Radnik).Igra~ utakmice: Dragan Nikoli} (Radnik) 7.RADNIK: \or|i} 6, Nikoli} 7, Trifkovi} 6, Jevti} 6, Konculi} 6,Gavrilovi} 6, Pavi} 6,5, Ga{evi} 6 (od 83. Arnautovi} -), \uri} 6 (od 57.Vasi} 6), Marinkovi} 6 Jefti} 5,5 (od 46. Vuji} 6,5). Trener Nikola Bala.DRINA HE: Mari} 6, Borov~anin 6, Bojat 5,5, Mirkovi} 6, Mandi} 5,5,Ninkovi} 6, Pqevaq~i} 6, Vidakovi} 5,5, Damjanovi} 6, Mi. Te{evi}5,5 (od 84. Jovanovi} -), Ma. Te{evi} 5,5 (od 73. Jev|evi} -). TrenerZoran Lori}.

KRAJ LO[E SERIJE

U SUBOTU KRAJUtakmice 29. kola odigrane su usrijedu (Radnik gostovao uGradi{ci). A posqedwe kolozakazano je za subotu (6. juni). RudarPrijedor ve} je osigurao {ampi-onsku titulu, a u posqedwem kolu

odlu~iva}e se koje }e tri ekipenapustiti republi~ku elitu, po{tose liga smawuje sa 16 na 14 klubova.Parovi posqedweg kola: NOVIGRAD: Sloboda - Sutjeska, BR^KO:Jedinstvo - Mladost, ZVORNIK:Drina - Sloga, ISTO^NA ILIXA:Famos - Borac, PRIJEDOR: RudarPrijedor - Qubi}, BAWA LUKA: BSK- Drina HE, TESLI]: Proleter -Kozara, BIJEQINA: Radnik -Glasinac.

STRIJELAC:Filip Vuji}

Bokseri Radnikanisu u~estvova-li na pojedina~-nom seniorskom

prvenstvu BiH koje jekrajem pro{le sedmiceodràno u organizacijiSlavije u Bawa Luci. Ru-kovodstvo Radnika zauze-lo je stav da je {ampionatneregularan i zbopg toganije poslalo svoje bokse-re na bawalu~ki ring.

- [ampionat je neregu-laran, jer se odràva usituaciji u kojoj je radBokserskog saveza BiHpod potpunom blokadom zbog os-tavki predsjedniak savezaBlaèBuqi}a i wegovog zamjenikaDraèna Bili}a. U takvimokolnostima izli{no je govo-riti o regularnosti bilo kogtakmi~ewa kojeorganizuje krov-nisavez a pogotovo pojedina~nog{ampionata, po{to nefunkcio-ni{e nijedan organ saveza, tvrde

u Radniku.U bijeqinskom klubu smatraju

da Slavija nije na regularan na-~in dobila organizaciju prven-stva. [ampionat je, kaù u Rad-niku, najprije bio povjeren BKIlidì a onda je na neregularanna~in ta odluka poni{tena i do-ma}instvo dodijeqeno Slaviji~iji su ~elnici obe}ali da }e

snositi tro{kove svihu~esnika {ampionata.

- Tu obavezu Slavijanije ispo{tovala i klu-bovi su tek predpo~etakprvenstva shvatili da suprevareni. To je nespor-tski potez po{to se klu-bovi nisuna vrijeme fi-nansijski pripremili zatakmi~ewe za koje je pot-rebna poprili~na sumanovca, pogotovo za one save}im brojem boksera,jer se prvenstvo odràvapuna ~etiri dana, tvrde uBK Radnik.

Bijeqinci nisu jedini klubkoji je bojkotovao {ampionat,ali u svemu su najvi{e o{te}enibokseri koji nisu bili u prili-ci da u~estvuju na prvenstvu. Napro{logodi{wem pojedina~nomprvenstvu koje je odràno u Bi-

jeqini bokseri Radnika osvoji-li su ~etiri zlatne medaqe.

T.N.

BK RADNIK BOJKOTOVAO POJEDINA^NI [AMPIONAT BIH

IZOSTALI [AMPIONI!

Utakmicama 22. kolazavr{ena je sezona uPrvoj ligi RS za ru-kometa{e. Na opro-

{taju od svojih navija~a ruko-meta{i Bijeqine savladali sukipu Drine iz Zvornika sa mi-imalnih 29:28 ~ime su zadr-

àli {estu poziciju na prvoli-a{koj tabeli sa 33 boda.

[ampionsku titulu osvojilae Lokomotiva iz Br~kog sa 60

bodova, dok je Prijedor drugi sa53 boda. Iz lige ispadaju Tes-li} koji je osvojio 12 i Parti-zan iz Kozarske Dubice kojiima 21 bod.

Bijeqinci su pred po~etak{ampionata imali namjeru dase umije{aju u borbu za najvi{iplasman, ali se pokazalo da sutakve ambicije ipak bile nere-alne, pa je izboren plasman usredini tabele. T.N.

PRVA LIGA RS ZA RUKOMETA[E

POBJEDA ZA KRAJ

BIJEQINA - DRINA 29:28 (14:9) Gimnazije "Filip Vi{wi}", gledalaca: 100,

Jo{i} (Bawa Luka) i Drakuli} (Derventa), sedmerci: 2 (2), Drina 7 (5), iskqu~ewa: Bijeqina 18, Drina

minuta. D. Risti}, [qivi} 3, Mi{i} 2, S. Risti} 9, N.

5, Div~i} 1, Quboja 4, Stanivuk 2, Jovanovi}, Xoli} Tatomirovi} 1, Sirar, Vasili} 1. Trener Davor Risti}.

Stanar~evi}, Koji} 1, Ili} 2, Jokovi} 1, Novokmet Vidakovi} 3, Mumovi}, Rajak 5, Kiki} 4, Mijatovi},

Motika. Trener Du{an Novokmet.

MilenkoTomi}



SPORT SEMBERSKE NOVINE 4. JUN 2009.22

Odbojka{ice Radnikakadetskog uzrasta os-vojile su, na zavr{-nom turniru koji je

proteklog vikenda odràn uBijeqini, titulu prvaka BiH~ime su potvrdile da se radi ovrlo talentovanoj generaciji,

jer su neke od wih ve} ~laniceseniorskog sastava. Do titulenajboqih u BiH Bijeqinke sustigle bez poraza, po{to su u po-lufinalnom me~u savladale

ekipu Vogo{}e rezultatom 3:0 usetovima, a u finalnoj utakmi-ci nadvisili su Kulu iz Grada~-ca sa 3:1. Tre}e mjesto pripalo

je ekipi Gacka koja je u borbi zaplasman savladala Vogo{}u sa3:0. Prethodno, u polufinalnimutakmicama Radnik je bio boqiod Vogo{}e (3:0), dok je Kulaslavila protiv Gacka (3:2).

- Plasman na finalni turnirizborili smoosvajawem {ampi-onske titule u Republici Srps-

koj na takmi~ewu koje je odrà-no u Vi{egradu, a dominacijusmopokazali i na na{em parke-tu,gdjesmoujedinili titule naj-boqih u RS i BiH.Radi se o vr-lo talentovanoj generaciji okojoj}e se tek~uti.Na{aodboj-ka{ica Jovana \oki} koja igrana poziciji tehni~ara progla-{ena je za najboqu igra~icu za-vr{nog turnira u Bijeqini, dokje Verica Simi} najboqi ko-rektor turnira. I ostale ~lan-

iceekipe pruìle su dobre kva-litetne igre, pa nam titula nijemogla izma}i, kaè Borko Mi-}i}, jedan od trenera ove selek-cije. Pored Jovane \oki} iVerice Simi} za ekipu Radnikanastupile su i Jovana Staki},Dragana Laziki}, KatarinaStanki}, Marija Blagojevi},Milica âbrilo, SawaVojino-vi}, An|ela Todorovi}, JelenaDerikowa, Aleksandra Savi} iAn|ela Tomi}. T. N.

KADETKIWE RADNIKA NAJBOQE U BIH

DO TITULE BEZ PORAZA

Semberski drugoli-ga{i mirno pri-vode kraju ovu se-zonu na drugoli-

ga{kom istoku, pa utakmiceposledweg kola koje se igra-

ju u subotu ni za jedan sem-berski klub nemaju takmi-~arski zna~aj. Utakmiceposqedweg kola odlu~i}e dali }e {ampionsku titulu ivizu za prvoliga{ko dru{t-vo izvaditi Napredak izDoweg [epka ili Romanijasa Pala, a i u borbi za opsta-nak sve je mawe nepoznanica.

U 29. kolu koje je odigranoproteklog vikenda postig-nuti su sqede}i rezultati:PALE: Romanija - Loko-motiva 3:1, DVOROVI: Pro-leter - Podriwe (T) 3:2, JA-WA: Podriwe - Jedinstvo0:1, VLASENICA: Vlase-nica - Mladost (VO) 0:1,[EKOVI]I: OFK [eko-vi}i - Mladost (R) 2:1,DOWI [EPAK: Napredak- Rudar 2:0, PUÎLE: Go-rica - Mili} 0:1. U ovom ko-lu slobodan je bio Vele` izNevesiwa.

Najuzbudqiviji me~ odig-ran je u Dvorovima, gdje sugosti iz Tr{i}a golovima

A}imovi}a rano poveli sa2:0, ali je Proleter ipak us-pio da preokrene rezultat, astrijelci su bili Miki} u27. Jandri} u 54. i Kunovac u55. minutu. Nakon poraza usrijedu na svom terenu od[ekovi}a Mladost je doni-

jela sva tri boda iz Vlaseni-ce, Jedinstvo iz Broca sav-ladalo je pogotkom Manojlo-vi}a u 80. minutu ekipu Pod-

riwa, dok je Gorica izgubi-la u Pu~ilama me~ sa Mili-}ima, a strijelac jedinog po-gotka za goste bio je \uka-novi} u 65. minutu.

Najva`nije utakmice pos-qedweg kola igraju se u Mi-li}ima i Ugqeviku. U Mi-li}ima doma}a ekipa }e tra-ìti bodove za opstanak,dok je gostima iz Doweg[epka neophodan trijumf

da bi na liderskoj pozicijipretekli Romaniju sa Pala iosvojili {ampionsku titu-lu, po{to je Romanija u pos-qedwem kolu slobodna, aima dva boda vi{e od Nap-retka.

U Ugqeviku Rudar do~ekuje [ekovice i sa tri boda izove utakmice Ugqevi~ani}e osigurati opstanak u dru-goliga{kom dru{tvu. T.N.

DRUGOLIGA[KI FUDBAL

SEMBERCI NA SIGURNOM

ZAVR[ENA PRVA LIGA RSZA RUKOMETA[ICE

Uposqedwem kolu {am-pionata RS za rukome-ta{ice ekipa Radnikasavladala je Brod re-

zultatom 35:31 ~ime je ostvarilatre}u pobjedu u prvenstvu. Ovajtrijumf ipak je ostavio bije-qinske rukometa{ice na deve-tom, pretposqedwem mjestu pr-venstvene tabele sa deset bodovakoliko ima i devetoplasiraniVrbas iz Bawa Luke. Najefi-kasnija u ekipi Radniak bila jeCica Krsti} sa osam golova, aefikasne su bile i Krstanovi} iMarkovi} sa sedam, te Jawi} sa{est golova.

Prvo mjesto i plasman uPremijer ligu BiH ostvarila jeMladost iz Bawa Luke.

TRE]ITRIJUMFRADNIKA

RADNIK 35BROD 31DVORANA: Gimnazije "FilipVi{wi}", gledalaca: 50, sudije:Miqkovi} i Ristani} (oba izBijeqine), sedmerci: Radnik 6(6), Brod 4 (2), iskqu~ewa:Radnik 12, Brod 10 minuta.RADNIK: Varaga, Jawi} 6,Dabi} 3, Krsti} 8, Xino,Trifkovi} 1, Brati} 2,Ra~anovi}, \ukanovi} 1,Tanasi}, Krstanovi} 7,Markovi} 7, Jovanovi}. TrenerMilivoje Trifkovi}.BROD: [ukurma, Lazendi} 5,Vra~ 6, Pu{kar 6, Igwi},Petrovi} 7, @ivkovi},

Me|edovi}, Piva{,

Dragovi}

7.Trener Brano Gojkovi}.

Do kraja prvenstvene tr-ke u Regionalnoj fud-balskoj ligi grupa Bi-

jeqina ostalo je da seodigra jo{ jedno kolo,

a situacija pri dnu tabele vrlo je neizvjesna, jer se ne zna koliko}e klubova napustiti ovu ligu.To }e zavisiti od raspleta u ja-~im ligama, pa je jo{ uvijek ne-izvjesno da li }e Semberija izSredwe â|avice i BSK Ledin-ci sa~uvati sada{wi status iakosu u prethodnom kolu zabiqeì-li pobjede. [to se ti~e vrha ta-bele sve je jasno, po{to je Mlado-st iz Sandi}a ve} ovjerila titulu.

U 25. kolu BSK Ledinci savla-dali su u Amajlijama ekipu doma-}e Drine rezultatom 2:0, dok seSemberija na svom terenu sa min-imalnih 1:0 bila boqa od Mlado-sti iz Lon~ara. Sloga iz Bijeqi-ne postiè u fini{u {ampiona-ta dobre rezultate {to je potvr-dila i protiv Mladosti iz Bogu-tovog Sela koju je savladala sa 5:0.

Sloga i Drina nalaze se u bez-bjednoj zoni, dok je Semberija de-seta sa 34, a BSK Ledinci jeda-naesti sa 33 boda. U posqedwemkolu BSK Ledinci do~ekuju Rad-ni~ki iz Karakaja, dok je Sem-berija gost ekipe Bir~a iz Der-vente.

REGIONALNA FUDBALSKALIGA BIJEQINA

NEIZVJESNONA DNU

POBJEDA U KOM[IJSKOM DERBIJU: Ekipa Jedinstva iz BrocaPOBJEDA U SEMBERSKOM DERBIJU: Ekipa Jedinstva iz Broca



ZANIMQIVOSTI / OGLASISEMBERSKE NOVINE 4. JUN 2009. 23

OdobravamoOdobravamo

POPUSTOPUST

za stalne

korisnike

za penzionere

i ratne vojne

invalide

Bijeqina

Lopare Ugqevik

Br~ko

Zdravlje-pharm 1 apoteka

Bijeqina, Trg Kraqa Petra I,

Robna ku}a (t.c. ,,Emporium’’)

tel. 055/223-722

Zdravlje-pharm Bijeqina,

Srpske vojske 11, tel.055/210-833

Apoteka ,,Zdravqe’’ Br~ko,

Ulica Bosne Srebrene 37,

tel.049/217-760

Apoteka ,,Zdravqe’’ Br~ko,

Ulica Bawalu~ka bb,

tel. 049/213-029

Apoteka ,,Zdravqe 2’’ Br~ko,

Bulevar mira 5, tel.049/217-200

Apoteka ,,Zdravqe 3’’ Br~ko,

,,[,,naseqe, tel.049/235-350

Apoteka ,,Zdravqe’’ Lopare,

Ulica Cara Du{ana bb,

tel.055/650-126

Apoteka ,,Zdravlje-pharm’’

Ugqevik,

Ulica Kara|or|eva bb

tel.055/773-222

5%5%

10%10%

UDrugoj ulici, u, kakokaè, tu|oj ku}i, uNovom nasequ Jawa,ìvi Stoja Vukadi-

(67) i wen bolesni mu`(76). Po jawanskim utri-

ama Stoja ovih dana napasatado koza i malih, nemirnihari}a. U stadu su tri Stojine

ve}i broj kom{ijskih koza.Dok ~uva stado, Stoja plete vu-

ene ~arape. @ali se i ona nadravqe, na slabu cirkulaciju,{ijas. Kaè da se isprehla|i-ala u izbjegli{tvu, kre}u}ie od nemila do nedraga. Cir-ulacija lo{a, a qekar prepo-u~io da nosi debele vunene ~ara-e. Ne skida ih ni qeti, ni zimi.- @ivjeli smo prije rata u

Bare kodBugojna.Svojunemamo. Imali smo veli-

ko imawe, uzgajali krave, biko-ve, ovce. Stiè nas ona jevrejs-ka kletva: "Dabogdaimao, pa neimao". U ratu je sve popaqeno,a mi, nakon stradawa i izbjeg-li{tva, skrasismo se ovdje, uovom izbjegli~kom nasequ. Sa-da ~uvam koze i pletem. Imamojedan sobi~ak, koji nam je ustu-pio Boìn brati} Predrag. Ion je bez posla, ima porodicu idjecu. Stra{no ga poga|a to{to nema mogu}nost da ne{toradi i da zaradi svojoj djeci,pri~a Stoja dok pogledom pra-ti kretawe svoga stada, pod-vikuju}i na najneposlu{nije:

-"Bog ti dao, ho}e li te autosatrti".

Te~e pri~a izbjegli~ka, tihoi neusiqeno. Pogledom pratiiglu i pletivo, ali i koze, svo-

je i kom{ijske.- Sve ovo radim da bismo pre-

ìvjeli. U sobi, u kojoj ìvi-mo, nemamo ~ak ni re{o, a o{poretu i da ne pri~am. Boòtraì kafu jutros, a ja nemamna ~emu kafu da mu skuvam. Akokafu ne popije, onda ga cijelidan glava boli. Kad bih moglajedno jare prodati, onda bihmogla kupiti malo bra{na,uqa, kafe, {e}era. Ovako, te-{ko seìvi. Ispletemènama~arape, pa mi ne{to daju. Ne-mam vune dovoqno, a mogla bihpuno ~arapa na ispa{i isp-lesti, pri~a pastirka Stoja.Teku dani, zemaqski i izb-

jegli~ki. Sunce neumorno pr-ì, dok koze ~upkaju so~nu sem-bersku travu.

E.S.N.

STOJA I WENE KOZE@IVOT PORODICE VUKADINOVI]

Stefan Nikoli}, mla-di i daroviti muzi-~ar iz Bijeqine, u~e-stvovao je na Inter-

nacionalnom muzi~kom festi-valu u Rumuniji u konkurencijimladih od 15 do 18 godina iz de-vet evropskih zemaqa. Takmi-~ili su se mladi koji su pos-tigli najve}i uspjeh u svojim

zemqama, u okviru takmi~ewa"Liga {ampiona". Stefan Ni-koli} je na ovom takmi~ewu zasvoj nastup i pjesmu "Trema",dobio ocjenu 9,35. Tom prili-kom on je u Transilvaniji pos-

jetio i ~uveni zamak grofaDrakule, jednu od najve}ih tur-isti~kih atrakcija Rumunije.

Q.Q.

STEFAN NIKOLI]U LIGI [AMPIONA

USemberiji se kaè da se ni-kad niko nije najeo hqeba lo-ve}i ribe i ptice, a ja sam,eto, uspio da imam hqeba i sa

- sa prepelicama. Nevoqame jedesetak godina natjerala da po~-

uzgajati japanske prepelice, a sadajato od hiqadu ptica, s ponosom

sti~e Milan Miki}, poqoprivrednikz Velike Obarske.Wegove nevoqe su po~ele kada mu seazbolila supruga od endemske nefro-atije, pa je, da bi joj poja~ao imunitet

krvnu sliku, kupovao jaja japanskerepelice od uzgajiva~a u Vojvodini.Zbog prepeli~ijih jaja ~esto je puto-

ao do Sombora, Novog Sada, Kikinde irugih gradova, a potreba za wima se svei{e pove}avala.- V jerovatno se saàlio jedan prepe-

i dao mi nekoliko ptica da ihuzgajam, jer su tro{kovi putovawaveliki. Posre}ilomi se. Ptice su

napredovale i nosile su jaja. Mo-supruga ih ima dovoqno. Koristi ihdan-danas i dobro podnosi lije~ewehemodijalizi. Koristimo i meso ja-

prepelica u ishrani. Na{a po-godi{we pojede vi{e od hiqadu

korisnih ptica, kazuje MilanMiki}.

Pou~en vlastitim iskustvom ovaj

dobri~ina pomaè svima kojima jaja japanske prepelice mogu biti lijek.Vremenom je postao vje{t prepeli~ar i

jato mu je zdravo.- Ove ptice, pored ostalog, vole jesti

jabuke, mrkvu i drugu svjeù hranu, auporedo s uzgojem prepelica po~eo sampraviti i sir}e od divqih jabuka. Iono je veoma qekovito.

Milan Miki} je za vlastite potrebezasadio divqe jabuke u svom vo}waku,ali veli da one, ipak, najboqe ra|aju udivqini - u {ipra`ju i {umama, pa ih s

jeseni prikupqa, meqe i pravi sir}e.T.S.N.

MILAN MIKI] POQOPRIVREDNIK IZ VELIKE OBARSKE

Natjerala me je nevoqa da po~nem uzgajati japanskeprepelice. Sada imam jato od hiqadu ptica, aprepeli~arewe mi je postalo glavno zanimawe,

kaè Milan Miki}...

JAPANSKA PREPELICAODOMA]ILA SE U SEMBERIJI

semberske novine [broj 701, 4.6.2009]

Documents