semerkand (br. 8, august 2009. god.)

8/9/2019 Semerkand (br. 8, august 2009. god.)

1/68


2/68

KAKO VOLJETI ALLAHA

Autor: dr. Ahmed ail

Format: A5, mehki povez, 106 str.

Treba voljeti - to svi piu i govore, ali KAKO nauiti da se Gospodar zavoli istinski?Na to pitanje gotovo svi alimi i vjernici obino slegnu ramenima ...Na stranicama ove knjige saznajemo kako voljeti Allaha d..,Njegovog Poslanika s.a.v.s., ashabe i sva stvorenja.

DENNETSKE NAGRADE

Autori: Imam El-Kuejri i ejh Ismail Hakki


Pred vama je komentar nekih ajeta koji govore o dennetskim nagradama.I to iz pera velikih strunjaka, kako za vanjska znaenja ajeta tako i zaaluzivna tumaenja. Prijevod govori o dennetskim nagradama, ali isto takoi ukazuje na svojstva i vrline dennetlija kojima bi se trebali, u to veembroju, okititi.

EHLU-L-KIBLA - PRIPADNICI KIBLE

Autor: Muhammed Zekki Ibrahim

Format: A5, tvrdi povez, 283 str.

Tevessul i vesile - ta je to? Jesu li dozvoljeni? Smiju li se muslimani meusobnooptuivati za kufr? Poloaj iija u islamu. ta su o tesavufu rekli Ibn Tejmijje,

Ibn Kajjim el-Devzijje, Ibn Haldun, Imam Zehebi i drugi.O posjeivanju kaburova i odabranih mjesta. Kada je dova ibadet?


3/68

KO MOE BITI EJH?

Autor: dr. Dilaver Selvi


Poto ivimo u vremenu kada ne mali broj ljudi zaziva sposobnost duhovnogvoenja i odgajanja drugih ljudi, ova knjiga moe posluiti kao svojevrsni kriterijza odabir ispravnog duhovnog voe (ejha) na putu postizanja Allahovog d..zadovoljstva.

SRETNA PORODICAAutor: S. Muhammed Saki Erol


U ovom djelu saeto su objanjena rjeenja porodinih problema, kao i na-ini postizanja harmonije i sree u porodici. Prvo je defnisan osnovni ciljporodice, a onda su obraeni Allahovi propisi i norme lijepoga vladanja (ede-bi) koji e nas dovesti do toga cilja. Spomenuli smo mjesto mua i ene uporodici, njihove meusobne obaveze i prava, kao i dunosti prema djecii roditeljima, a potom smo objasnili zikrove, dove, strpljivost, zadovoljstvoAllahovom odredbom, skromnost, umjerenost, udjeljivanje (sadaku), razneoblike hizmeta (sluenja) naoj vjeri i mnoge druge stvar i koje su sastavnidio lijepog ahlaka, a koje omoguavaju postizanje sree u porodici.

KOMENTAR ALLAHOVIH LIJEPIH IMENA

Autor: Imam el-Gazali

Format: A5, mehki povez

Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao:Zaista Uzvieni Allah ima devedeset devetimena - stotinu manje jedno. On je nepar i voli nepar. Ko ih izbroji i naui napamet

ui e u Dennet. U ovoj knjizi Imam el-Gazali komentarie znaenja Allahovihlijepih imena i nain njihovog usvajanja u svakodnevnom ivotu vjernika.


4/68

P O R O D I N I M A G A Z I N G O DI N A I B R OJ 8 J U LI 2 00 9 I S S N 1 8 4 0- 0 9 30 C I J EN A : 3 K M

RAMAZANMJESEC UMMETA

VRIJEDNOSTIMJESECARAMAZANA

SULTANFATIH

BOJNOPOLJE

ODLIKE POSTAAIZ OVOG UMMETA

Udruenje SEMERKAND14. MAJA 92 br. 14

Ilida / SarajevoTel/Fax: +387 33 624 883

.ISSN 1840-0930

Za izdavaaMIRZA PAI

Glavni i odgovorni urednik NEDAD EMAN

RedakcijaDr. hfz. DEMAIL IBRANOVI

Dr. ALMIR FATIMr. MERIMA AMOMEHMED EMAN

EDIN TOPI

Design & DTPMUHAMED MULAOSMANOVI

Lektor

ALDINA VEISPAHI

MarketingDENAN ZUBEROVI

062 105 430

DistribucijaENIZ SKEJI062 410 492

Cijena:BiH: 3 KM

Turska: 4 YTLHrvatska:15 Kn

Srbija: 2 EUREuropa: 3 EURUSA: 4 USD

tampa:Bemust

Redakcija zadrava pravodorade objavljenih materijala.

Poslani materijali se ne vraaju nazad.

Magazin ne preuzima odgovornostza sadraj i tanost objavljenih reklama.

S E M E R K A N DP O R O D I N I M A G A Z I N

UREDNIK

Ramazan mjesec ummetaUskoro, na naim kapijama, pojavie nam se musafir mjesec ra -

mazan. Mjesec posta, milosti, oprosta, oslobaanja od vatre...Post je, kako se razumije iz ajeta, jedno od sredstava do takvaluka

(bogobojaznosti). Ukratko, takvaluk se sastoji iz dva dijela, i to: injenjaonoga to je nareeno i preporueno i ostavljanja onoga to je zabra -

njeno i pokueno. Takvaluk je tit od vatre.

Onaj ko je sit, njegova sitost ga lahko pokree da ini razvratne i po -

kuene stvari. Dok, onaj ko je edan i gladan nema elje za ehvetima-prohtjevima. Eto nam posta, sredstva za postizanje takvaluka.

Takvaluk je tit i od nezahvalnosti Stvoritelju na Njegovim blagoda -

tima. Oni koji su danju-nou siti, koji zaborave na estinu gladi i ei,oni zaborave biti zahvalni na hrani. Pored posjedovanja hrane i pia,posta ekajui dozvolu erijata za njihovo konzumiranje, osjea sna -

gu imana. Pri iftaru se sjea svoga Stvoritelja i zahvaljuje Mu na velikojblagodati, blagodati hrane i pia. A kada je ramazan u ljetnim danima,kao sada, onda je zahvalnost jo dublja.

Takvaluk je i tit od krtosti i nemarnosti prema potrebnim i nemonimljudima. Posta osjeti ta znai kada hrana kasni, pa onda razumijesiromane koji nemaju ta pojesti. To stanje ga pokrene da potrebnim,onima koji su muhtad hrani, priredi iftar. Na onog postaa koji priredi

iftar meleki donose salavate sve dok iftardije jedu. Nema sumnje da jeosjeaj jednakosti, dobroinstvo, od bogobojaznosti.

Povedimo rauna da svoj tit ne okrnjimo i ne izbuimo ogovara -

njem, laima, besposlicama... Neka nam post priskrbi stvarni takvaluk,u suprotnom post je samo puko gladovanje.

Svake ramazanske noi melek-glasnik doziva: Ti, koji eli dobro,prii! Ti, koji eli zlo, sustegni se! Svake noi Uzvieni Allah oslobaaveliki broj Svojih robova od vatre. Iskoristimo ovu zlatnu priliku da seumilimo svome Gospodaru.

Koliki je sevap za post ne zna niko, osim Uzvieni Allah!

Na kijametskom danu, dok ljudi budu polagali raune, postaimae se postavljati sofre. Neka se postai raduju Kevseru, Tesnimu, Sel -

sebilu...

Druimo se u ovom mubarek mjesecu intenzivnije sa Kuranom, jerje razlika izmeu Kurana i drugog govora kao to je razlika izmeuStvoritelja i Njegovih robova.

Otvorimo irom svoje kapije velikom musafiru!

[email protected]


5/68

SADRAJ SEMERKAND AUGUST 2009UVODNA RIJEU POTRAZI ZA ISTINSKOM LJEPOTOM

Seyyid Mbarek Erol

TEMA VRIJEDNOSTI I ODLIKE MJESECA RAMAZANA

Dr. Almir FatiRAMAZAN - MJESEC ETVE

Dr. hfz. Demail IbranoviNEMARNOST SRCA (GAFLET)

Imam el-GazaliPOSLANIKOVI POZIVI

El-KandehleviODLIKE POSTAA IZ OVOG UMMETA

Sejjid Muhamed Alevi el-HaseniSURA EL-KEVSER

Ibn Adibe el-Haseni

POTPUNI IMAN, PORODICA DAVUDOVA, TEMELJ VJEROVANJAAllame el-Munavi

ZAKLETVA MELEKIMAEmina eman

HILJADU I JEDNA KAP

DVIJE PUSTINJEMr. Nezir Kralo

PISMO PRIJATELJUImam Rabbani, k.s.

GOVOR STANJA

TURSKA DAMIJA Erol Zubevi

SULTAN FATIHMehmed eman

POSLANIKA MISIJA ... Dr. Delal Ibrakovi

SJETVA I ETVA Aida Begi-Zubevi

HAZRETI ASIJA

BOJNO POLJE Edin TopiNAUKA I TEHNIKA

Ismail NeziroviGODINJI ODMOR U ZAVIAJU

Sevret MehmedehajiJAJCE

Mr. Merima amoHOLESTEROL

Suad endelj

4

6

12

14

16

18

20

22

24

26

28

30

32

34

38

42

45

52

54

56

58

60

62

RAMAZAN -

MJESEC ETVE12

TURSKADAMIJA34

ODLIKE POSTAA IZ OVOG UMMETA18

46


6/68

Seyyid Mbarek Erol | UVODNA RIJE

04

U potrazi zaistinskomljepotom

N aa uzviena vjera islam utemeljena je natri stvari: imanu, ibadetu i ahlaku. Nakonpotpunog vjerovanja i predanosti u pogleduest imanskih principa, te permanentnog ispunjavanjapet islamskih arta, jedina stvar koja moe upotpunitinau vjeru jeste ahlak. To to se ahlak spominje tekposlije imana i islamskih dunosti samo je slijed u go-voru. Inae, iman, islamski propisi i ahlak su u takotijesnoj vezi da se ak moe rei da su jedna cjelina.Nije mogue biti musliman ako se zanemaruje jednaod ove tri stvari ili, pak, ako se smatra nepotrebnom.

Naa uzviena knjiga Kuran asni upozorava i kriti-kuje mnoge muslimane zbog njihovog loeg ahlaka, ipored toga to oni izvravaju propisane ibadete. S dru-ge strane, Kuran pohvaljuje one koji imaju lijep ahlak.Naime, poznati ashab Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, ponos svijeta, s.a.v.s., upitan: ta e(po)najvie ljude uvesti u dennet? On, s.a.v.s., je od-govorio: Bogobojaznost (takvaluk) i lijepo ponaanje(ahlak)! U ovom hadisu na Vjerovjesnik, s.a.v.s., jeuz bogobojaznost robovanje uzvienom Gospodarui ostavljanje djl nepokornosti prema Njemu spo-menuo i lijep ahlak, to je veoma znaajna injenica.

Kao to je poznato, sve nae obaveze mogu se gru-pisati u dvije vrste: obaveze prema Allahu uzvienomi obaveze prema stvorenjima. Vjerovjesnik, s.a.v.s., jeprvu vrstu obaveza definisao izrazom takv (bogobo-jaznost), a drugu ahlk (lijepo ponaanje).

U principu, ne smijemo zanemariti injenicu da seove dvije znaajne stvari meusobno upotpunjavaju i

da jedna ne moe postojati bez druge. Kako god se zaonoga koji ne vodi rauna o svom komiji, ne potujestarije, ne voli mlae, nema samilosti prema siromahui nevoljniku i ne poklanja svojoj brai ak ni osmijeh ne moe rei da posjeduje lijep ahlak, takoer se zanjega ne moe rei ni da je bogobojazan.

Nai uenjaci su u lijep ahlak uvrstili sve lijepe i po-hvalne osobine od kojih su: istinoljubivost, ispunjava-nje obeanja, povjerljivost, zadovoljstvo onim to seima, briga o drugima, ljubav i potovanje, skromnost i

uljudnost i mnoge druge. Sve te osobine i vrline oni susakupili pod jednim imenom lijep ahlak. To potvr-uje i mudrost sadrana u hadisu u kojem na Vjero-vjesnik, ponos svjetova, s.a.v.s., kae: Poslan sam daupotpunim lijep ahlak!

Lijep ahlak je veoma znaajna i velianstvena oso-bina koja obuhvata svaku etapu ivota, uljepava sva-ki posao i svaki trenutak u njemu, obezbjeujui pritome ivljenje i suivot dostojan ovjeka. U naoj priro-di duboko je uvrijeeno stremljenje lijepom ahlaku. Lo

ahlak uznemirava svog posjednika i njegovu okolinu,dok lijep ahlak donosi mir i spokoj. Sve to je veomalahko razluiti u svakodnevnom ivotu.

ovjekov najvei kapital pored imana jeste lijepahlak. Zbog toga ga muslimani trebaju usvajati s veli-kom marljivou i trudom. Ahlak je uvjet za postizanjenjihovog jedinstva, bratstva i snage, a od koristi je iza ostale ljude. Naime, najdjelotvornija misija u pozi-vanju u islam jesu muslimani kojima se drugi dive i sushienjem gledaju na njih. Muslimani su zadueni da


7/68

05

nareuju dobro i odvraaju od zla, pa ukoliko ne buduusvojili lijep ahlak, nee moi ispunjavati tu obavezuna odgovarajui nain.

Tamo gdje nestane lijepog ahlaka, gdje se poreme-te meuljudski odnosi u svakodnevnom ivotu, kupo-prodaji i drutvenim aktivnostima, gdje se uskraujuprava ljudi, poveava njihova nesigurnost i strahovi prvo nestane blagoslov u duhovnom, a potom i u ma-terijalnom smislu. Lo ahlak ponitava mnoge ibadete,zikrove i virdove. Ostavljajui ono to je dozvoljeno halal i zamjenjujui ga onim to je zabranjeno haram,ljudi potpadaju pod ejtanove obmane pa smatraju ivjeruju da su i dalje na pravom putu. Poslije toga sli-jede mnoge nepravilnosti koje smjenjuju jedna drugu,tako da se haram uvue u njihovu trgovinu, zaradu i

ono ime se hrane ili odijevaju. A Vjerovjesnik, s.a.v.s.,kae: O ljudi! Uistinu je Allah ist od svakog nedostatka i jedino prihvata od vas djela koja su ista od prljavtine i nedostatka. Allah je naredio poslanicima i vjernicima: Poslanici, dozvoljenim i lijepim jelimase hranite i dobra djela inite, jer Ja dobro znam onoto vi radite! (el-Muminun, 51) i:Vjernici, jedite do-zvoljena jela koja smo vam podarili! (el-Bekare, 172)ovjek krene na dug put pa onda razbaruene kose i pranjava lica podigne dlanove prema nebu, upuuju-

i dovu: Gospodaru, moj Gospodaru!, dok su njegovihrana, pie i odjea haram. Pa kako e mu se dova primiti? (Muslim)

Pria se da je Serijj es-Sekati, k.s., jedan od Alla-hovih prijatelja, kupio jednu mjericu (etvrt kilograma)badema za 60 dinara. U svesci, u kojoj je vodio evi-denciju o svojoj trgovini, zabiljeio je da e istu mjeri-cu prodati za 63 dinara, kako bi ostvario zaradu od 3dinara. Upravo u tom asu cijena badema na trniciporaste na 90 dinara, a jedan od dobrih trgovaca mu

prie i ree: elim kupiti bademe! Za koliko e mi ihprodati? Za 63 dinara!, odgovori mu Serijj, k.s. o-vjek zaueno ree: Ali maloprije su bademi poskupilii sada kotaju 90 dinara!? Neka su poskupili, ovo jemoja cijena! ovjek ree: Ja sam se zakleo uzvie-nim Allahom da neu nikoga prevariti, pa ako e miih prodati za 90 dinara, kupit u ih od tebe, a ako ne,onda neu! Serijj Sekati, k.s., mu ree: E, ja ih neuprodati skuplje od 63 dinara! i tako se rastae. Niti jeSerijj prodao, a niti je onaj kupio.

Dakle, ovakvu ispravnost, potenje i zadovoljstvoonim to se posjeduje moe obezbijediti samo lijepahlak. Ovo je samo jedan primjer, a lijep ahlak nijesamo ono to se tie trgovine, nego je utjecaj svakevrste djelovanja koja prija ovjekovoj dui, oplemenju-

je ga, jaa i ini sigurnim u svakom domenu ivota.ovjek u svom lijepom ponaanju, ali i u komu-

nikaciji s ljudima, mora voditi rauna o svom jeziku inamjeri (nijjetu), jer rije je glasnik srca. Na Vjerovje-snik, s.a.v.s., o tome kae: Iman jednog ovjeka neebiti ispravan sve dok ne bude ispravno njegovo srce,a njegovo srce nee biti ispravno sve dok ne bude

ispravan i njegov jezik!

Ukoliko ne shvatimo o kakvoj ispravnosti jezika jerije u ovome hadisu, neemo moi izvui ni poukukoju smo duni usvojiti. Naime, to je jezik ovjeka ijeje srce postalo tvrdo zbog njegove oholosti i ponosa,koji u svakom stanju i bez razmiljanja govori lai i kojse ne moe obuzdati od ogovaranja i potvaranja dru-gih, prenoenja njihovih rijei i slino. Navedeni hadisse odnosi na ove i mnoge druge pokuene osobinejezika.

Pored jezika, sve nae organe smo duni odvratitiod runog i ukrasiti lijepim ahlakom. Naa uzvienavjera jasno nam ukazuje na ono ta trebamo initi iusmjerava nas svojim naredbama i zabranama kakobi stekli lijep ahlak. Svi Allahovi vjerovjesnici, alejhi-mus-selam, i Njegovi prijatelji su uzor lijepog ahlakacijelom ovjeanstvu.

ovjek se ponekad moe aliti na svoje loe osobi-ne koje primjeuje kod sebe, ali nije u stanju da ih seoslobodi. Biti svjestan svoga nedostatka i priznati gakao takvog, Allahovom dozvolom, je polovica uspjeha.Praenjem svoga ponaanja u odreenim situacijamai prilikama moemo se preispitati, pozvati se na odgo-

vornost i pronai pravo rjeenje.Na kraju, ne smijemo zaboraviti da u svakom vreme-

nu postoje nasljednici Allahova Vjerovjesnika, s.a.v.s.,koji su istinski vodii u upotpunjavanju naega islamai lijepog ahlaka. Tragaocima su kapije uvijek otvorene.

Reeno je: Allah je lijep i voli ljepotu! Najvea lje-pota kod nas muslimana jeste lijep ahlak koji izvire izlijepog srca. Postii takvo srce uvijek je mogue.

S pomoi i uputom uzvienog Gospodara...


8/68

Dr. Almir Fati | TEMA

06


9/68

07

U mjesecu ramazanu poelo

je objavljivanje Kurana,koji je putokaz ljudima i

jasan dokaz pravog puta i

razlikovanje dobra od zla.

(el-Bekare, 185)


10/68

08

O mjesecu ramazanu mogue je govoriti sa ra-

zliitih aspekata: duhovnog, kulturnog, knjiev-nog, sociolokog itd. To je stoga to su rama-

zanski darovi toliko veliki da ih je nemogue sagledati iimaju takvu duhovnu snagu i utjecaj na ivot muslimana

da se ne moe mjeriti ni sa jednim drugim mjesecom.Jednostavno, dani mubarek ramazana su posebni, ne-svakidanji i jedinstveni. Oni donose posebno ozrajeu muslimanske kue, mahale, gradove... u due i srcamuslimana. Nur mubarek ramazana posebno se izlijevana srca i due mumina koji svoje zadovoljstvo nalaze uintenzivnom robovanju svome Gospodaru. O duhovnimvrijednostima i odlikama mjeseca ramazana mnogotoga je reeno i napisano. Teko je rei ili dodati bilo tanovo u tom smislu. Ipak, u ast dolaska ovog velian-stvenog mubarek mjeseca i najdraeg gosta u kue isrca muslimana, korisno je podsjetiti na neke njegovevrijednosti i odlike koje ga izdvajaju od ostalih mjeseci.Jer, rije je o najasnijem mjesecu i jedinom mjesecuije se ime spominje u Kuranu. U njemu je objavljenanajasnija Knjiga, najasnijem Boijem robu. U njemuse vri jedan od temeljnih ibadeta koji nas pribliavanaem Gospodaru. U njemu je najasnija no u godini.U njemu se sputaju najasniji meleci itd.

Ramadan imeUzvienog AllahaPrije nego to navedemo neke od vrijednosti i odlika

mjeseca ramazana, koje emo ukratko objasniti, po-trebno je ukazati na hadis Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,u kome se kae da je ramadan (ramazan) jedno odimena Allaha, d.. Taj hadis glasi: Ne govorite: Doao je ramadan, jer je Ramadan jedno od imena Uzvienog Allaha, nego recite Doao je mjesec ramazan. (Bej-heki, Sunenul-kubra, V/ 201)1. Mjesec u kome je objavljen Kuran

U mjesecu ramazanu poelo je objavljivanjeKurana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz pravogputa i razlikovanje dobra od zla. (el-Bekare, 185)

Uzvieni Allah ovim ajetom izdvaja mjesec ramazanpo tome to ga je, izmeu ostalih mjeseci, odabrao zaobjavljivanje Svoje Rijei velianstvenog Kurana. Iupravo u ovome mjesecu, mjesecu u kome je zapoeloobjavljivanje Kurana, Uzvieni je propisao ibadet postai time mu dao posebnu poast. Dakle, u ovome mjese-

cu ovjeanstvo je darovano velianstvenim darom odsvoga Stvoritelja asnim Kuranom, koji je putokazljudima i jasan dokaz pravog puta i razlikovanje dobraod zla. Taj dragocjeni dar prenio nam je najodabraniji Allahov rob, vjerovjesnik Muhammed, s.a.v.s., koji je

peat vjerovjesnika i ije poslanstvo traje do Sudnje-ga dana. Ibadetom posta mi iskazujemo svoju zahvaluStvoritelju na daru Kurana i daru slanja Muhammeda,a.s., koji je milost svim svjetovima. To inimo i timto u mubarek ramazanu posebnu panju poklanjamoKuranu, svakodnevno se druimo s njime, uei ga irazmiljajui o njegovim mudrostima i propisima koji suputokazi i tajne uspjeha, moi i spasa na ovom i budu-em svijetu. Mubarek ramazan je izvanredna prilika dase iznova suoimo sa Kuranom i da preispitamo svojodnos prema Allahovoj Rijei. Je li nam ona samo najeziku? Ima li Kurana u naim djelima i postupcima?

2. Mjesec u kome se otvara dennet a zakljuavadehennem

U hadisu koga prenosi Ebu Hurejre, r.a., AllahovPoslanik, s.a.v.s., otkrio nam je sljedeu istinu: Kad

nastupi mjesec ramazan, otvore se vrata denneta a zakljuaju vrata dehennema, a ejtani se sputaju. (Buhari, 1898)

Ove Vjerovjesnikove, a.s., rijei, kako vele islamskiuenjaci, treba razumjeti na doslovan nain, upravo ona-ko kako je reeno. Takoer, njima se ukazuje na bereketramazana i veliko dobro koje s njime dolazi. Otvaranjedennetskih vrata a zatvaranje dehennemskih jesteznak dolaska mubarek ramazana i znak njegove velikevrijednosti, a sputavanje ejtana ukazuje na injenicuda im se onemoguava uznemiravanje vjernika tokommubarek ramazana. Imajui na umu spomenuti hadisMuhammeda, a.s., vjernik e u njemu voditi rauna osvojim postupcima, vie e voditi rauna o dobrim dje-lima, imat e dodatnu motivaciju da ih ini, umanjit e

grijeenje svojim tjelesnim organima i svojim srcem.3. Mjesec ibadeta posta

O vjernici! Propisuje vam se post, kao to je pro -

pisan onima prije vas, da biste se grijeha klonili. (el-Bekare, 183)

Ve smo ukazali na injenicu da je mubarek ramaza-nu data posebna poast time to je u njemu propisanibadet posta. Ibadet posta je jedan od ibadeta kojima serob najbre pribliava svome Gospodaru. Jer, ibadetom


11/68

posta rob zadobiva poseban magfiret (oprost grijeha)kojim se mogu anulirati svi prethodni grijesi. Ebu Hurejrenam takoer prenosi velike rijei naeg Resulullaha, a.s.:

Ko isposti mjesec ramazan, vrsto vjerujui i elei Allahovu nagradu i Njegovo zadovoljstvo, bit e muoproteni raniji grijesi. (Buhari, 38)

U hadisu je prvo spomenuta rije imanen, tj. ko ispostimjesec ramazan vrsto vjerujui da je ramazanski poststrogi farz i da za njega slijedi nagrada kod Uzvienog Allaha, a zatim ihtisaben, tj. ko rauna na nagradu kodUzvienog Stvoritelja i posti zarad Allahovog zadovolj-stva. Uenjak el-Munavi o ovom hadisu veli sljedee: Unjemu je iskazana vrijednost ramazana i posta u njemukojim se postie magfiret. Iman oznaava vrsto uvjere-nje, a ihtisab pokornost koja je uvjet postizanja nagradei magfireta u mjesecu ramazanu. S pokornou dolaziist nijet u potinjavanju Njegovoj naredbi i oslanjanje naNjegovo obeanje. (Fejdul-kadir, 6/160) Prema tome,musliman posti zato to vrsto vjeruje u farz posta kojimu je propisao njegov Gospodar, a ne zarad straha ilistida od drugih ljudi, i za svoj post oekuje nagradu kodUzvienog Allaha, a ne kod nekog drugog.

4. Mjesec u kojem je no koja je bolja od hiljadu mjeseci

Mi smo ga (Kuran) poeli objavljivati u noi Kadr

a ta ti misli ta je no Kadr? No Kadr je boja odhiljadu mjeseci (...) (el-Kadr, 13)

Uzvieni Allah rijeima:a ta ti misli ta je noKadr? posebno skree panju na vrijednost i znaajnoi Kadr. Jer, kako vele komentatori Kurana, kad seUzvieni na taj nain obraa ljudima u Kuranu, time seistie i ukazuje na neto to je posebno vano i veliko.Odgovor na ovo retoriko pitanje uslijedio je u treemajetu:No Kadr je boja od hiljadu mjeseci . UmmetMuhammeda, a.s., poaen je i odlikovan, izmeu

ostaloga, i time to mu je data jedna no u kojoj jeibadet bolji od ibadeta u periodu od hiljadu mjeseci to iznosi osamdeset i tri godine i etiri mjeseca! Tavelianstvena no je Lejletul-kadr, ija duhovna velinai vrijednost nadilazi ljudsko razumijevanje. A da je tano u mjesecu ramazanu svjedoi nam sljedei hadis:

Ebu Hurejre, r.a., veli: Kad je nastupio mjesec ra-mazan Allahov Poslanik, s.a.v.s., je kazao: Doao vam je mjesec ramazan; mubarek mjesec. Allah vam je naredio da u njemu postite. U njemu se otvaraju vrata

09


12/68

10

denneta a zatvaraju vrata dehennema. U njemu se ejtani pozatvaraju. U njemu je no koja je bolja odhiljadu mjeseci. Ko bude uskraen njezinog dobra, taj

je, zaista, uskraen. (Nesai, 2105)Molimo Uzvienog Allaha da ne ostanemo uskraeni

za dobro kaderske noi!5. Mjesec u kome se primaju dove i oslobaa

od Vatre

A kada te robovi Moji za Mene upitaju, Ja sam, sigur -

no, blizu: odazivam se molbi molitelja kad Me zamoli.Zato neka oni pozivu Mome udovolje i neka vjeruju uMene, da bi bili na pravom putu. (el-Bekare, 186)

Ovaj plemeniti kuranski ajet dolazi nakon ajeta opostu i mjesecu ramazanu. Time se aludira na inje-

nicu da je mjesec ramazan jedno od blagoslovljenihvremena za upuivanje dova Allahu, d.. Inae, dova jeveoma vana u ivotu jednog muslimana; ona je orujemuslimana i sr ibadeta, kako nas je poduio naPoslanik, a.s.

Ebu Seid, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,rekao: Uzvieni Allah svakog dana i noi (u mjesecu

ramazanu) oslobaa (ljude od Vatre). I zaista, svakom muslimanu svakog dana i noi prima se dova. (el-Be-zzar, Kef, 962)

U drugom hadisu, koga takoer prenosi Ebu Hurejre, Allahov Poslanik, s.a.v.s., je kazao da sepostau dova ne odbija. (Musned, 9793)

Uistinu, stanje postaa u mubarek ramazanu je jednood asnih stanja vjernika, kad je njegovo srce isto imisli iskrene, i to je jedan od razloga da se postaevadova ne odbija. A Allah najbolje zna!

Zato, dok postimo mubarek dane mjeseca ramazanaa njegove noi provodimo u nafilama i drugim ibade-tima, upotrijebimo svoje oruje molimo i dovimosvome Gospodaru, Koji se odaziva kad se zamoli!6. Mjesec u kome je umra jednaka haddu

Hadd i umru radi Allaha izvravajte! (el-Bekare,196)

Od Ibn Abbasa, r.a., prenosi se da je Allahov Po-slanik, s.a.v.s., rekao jednoj eni ensarijki:ta te jeomelo, pa nisi s nama obavila hadd? Ona odgovori:Imamo jednu devu (za natapanje) koju je uzjahao otac


13/68

toga i toga sa svojim sinom tj. njezin mu i sin a dru-gu devu je ostavio da s njome natapamo (palmovik).Poslanik, a.s., ree: E, kad bude mjesec ramazan, u njemu obavi umru, jer je umra u ramazanu jednakahaddu. (Buhari, 1782)

Komentariui ovaj hadis, imam en-Nevevi, komen-tator Muslimova Sahiha, kae da se ovdje misli da jeumra obavljena u mjesecu ramazanu jednaka hadduu pogledu nagrade (sevapa), a nije jednaka po svemu,jer da je tako, onda bi onaj ko obavi umru u ramazanu,bio osloboen dunosti hadda. (erhu Muslim, 9/2)

7. Mjesec nafila

Od Abdurrahmana, r.a., prenosi se da je Resulullah,s.a.v.s., jedanput, govorei o mjesecu ramazanu, rekao: To je mjesec u kome vam je Allah propisao post, a ja sam vam stavio u obiaj da nou klanjate nafilu tokomtog mjeseca, pa ko posti i nou klanja u toku toga mje -

seca, vjerujui i nadajui se da e za to biti nagraen,bit e ist od grijeha kao da je tek od majke roen. (Ibn Made, 1328)

Allahov Poslanik, s.a.v.s., dakle, stavio nam je u obi-aj da u noima mjeseca ramazana klanjamo nafilunamaz. Ovdje je rije o teravih-namazu, koji je sunnetmuekkede (pritvreni sunnet) za mukarce i ene. Na-ime, poznato je da je Poslanik, a.s., klanjao nekoliko

noi sa ashabima, a nije nastavio klanjati svaku nozajedno s njima, samo iz bojazni da se taj namaz neeshvatiti kao obavezan.

Teravih-namaz kao dobrovoljni namaz predstavljasvojevrsni ramazanski profit koji dodatno uljepavaramazanske noi, poveava duhovno zadovoljstvovjernika u zajednikom ibadetu, jaa njihove demat-ske veze i podstie na meusobnu ljubav. Kao takav,teravih-namaz jeste simbol ramazanskih noi i znakdobrovoljnog ibadeta muslimana koga oni stoljeima

ljubomorno uvaju i prenose s generacije na generaciju.8. Mjesec iskupa za sve grijehe

Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik,s.a.v.s., obiavao rei:Obavljanje pet vakata nama-

za, stalno klanjanje dumme i ramazanski post svake godine to je iskup za sve grijehe koji se poine izmeu njih, ukoliko se ovjek odrekne injenja velikih grijeha. (Musned, 552)

O ovoj dimenziji mjeseca ramazana da se zakljuiti iiz njegove etimologije. Naime, prema jednome miljenjuarapskih jezikoslovaca, arapska rije ramadan (rama-zan) izvedena je iz rijei remda, kojom se oznaavaproljetna kia koja isti zemlju od njezine praine. Ovimse hoe kazati da, kao to kia sapire i isti zemlju,tako isto i mjesec ramazan sapire i isti due i srcamuslimana od grijeha i nevaljaltina. Takoer, veli seda je ramazan nazvan tim imenom zato to se njime, tj.njegovim bereketom, spaljuju (jermeda) ljudski grijesi.Kao dokaz ovome stavu citira se i hadis Allahovog Po-slanika, s.a.v.s., u kome se kae: Ramadan je nazvantako jer on spaljuje grijehe Allahovih robova. (er-Razi,et-Tefsirul-kebir, V, 91)

Prema tome, mjesec ramazan je jedinstvena prilikada bereketom njegova vremena oistimo svoje due isvoja srca i da iz njih odstranimo zla i negativnosti kojesu se u njima nataloile od prolog ramazana. Uzvieni Allah i Njegov Poslanik su obznanili istine o mubarekramazanu sad je na nama!

Ramazan erif mubarek olsun!

11


14/68

Dr. hfz. Demail Ibranovi

12

K ao vid duhovne pripreme, ramazanu pred-hode mjeseci redeb i aban. Za njihMuhammed,a.s., kae: Redeb je mjesecUzvienog Allaha, aban je moj, a ramazan je mjesecmog ummeta. Allahu moj, spusti na nas bereket u red-ebu i abanu i daruj nam da doekamo ramazan.

Sva tri ova mjeseca su posebni i po mubarek noima.U redebu se nalazi Lejletur-Regaib i Mirad, u abanuno Berata, a u Ramazanu Lejletul-Kadr. Ovo su mje-seci duhovnog ienja i napredovanja. Zato se kae:Mjesec redep je mjesec pokajanja, mjesec abanmjesec ljubavi, a mjesec ramazan Allahove, d.., bli-

zine. I jo se kae i ovo: Redep je mjesec sijanja,aban zalijevanja, a ramazan je mjesec etve. I uistinuovo su najpovoljniji mjeseci za mumine da odgajajusvoje nefsove to naroito ima posebnu teinu u vreme-nu ope materijalizacije, vremenu u kojem mi ivimo.

BlagodatiramazanaMuhammed, a.s., kae: Mom ummetu je u ramazanu

dato pet blagodati koje nisu date nijednom ummetuprije njega: zadah iz usta postaa je Allahu drai, ljepi

Ramazan-mjesecetve

O vjernici! Propisuje vam se post, kaoto je bio propisan onima prije vas da

biste se grijeha klonili. (el-Bekare,183.)


15/68

i prijatniji od mirisa miska, meleki mole oprosta za po-stae sve dok se ne iftare, ejtani budu okovani i vezaniu ramazanu, tako da ne mogu ostvariti nad ljudima onoto inae uspijevaju. Allah svaki dan ramazana ukraavadennet i govori mu: Moji dobri i estiti robovi samo to

se nisu rijeili svoje nevolje i tekoa i doli tebi. I budeim oproteno zadnju no ramazana. Neko je upitao:Allahov Poslanie, da li je to Lejletul-Kadr? Poslanik,a.s., je rekao: Ne, nego bi najamniku trebalo isplatitinjegovu najamninu po zavretku posla.

Prenosi se da je Omer ibn Hattab, r.a., govorio kadbi nastupao ramazan: Dobro nam doao na ista.itav ramazan je dobro. Danju se posti, a nou klanja.Ono to se u njemu udijeli, je kao ono to se udijeli na Allahovom putu.

Kao vrhunac blagodati ramazana bila bi poruka Alla-ha Uzvienog : Svako dobro djelo koje ovjek uradiumnogostruuje mu se od deset do sedamsto puta,osim posta, on je Moj i samo Ja mogu ocijeniti njegovupravu vrijednost. ovjek ostavlja svoje prohtjeve, hranui pie radi Mene. Post je tit i posta ima dvije radosti :radost iftara i radost zbog susreta sa svojim Gospoda-rom na kijametskom danu.

Nafilakao farzDrei hutbu zadnji dan mjeseca abana Poslanik,

a.s., se obratio ashabima: Ljudi, natkrilio vas je veli-anstven i blagoslovljen mjesec : mjesec u kojem jeLejletul-Kadr, a ona je bolja od hiljadu mjeseci; mjesec ukojem vam je Allah propisao da postite i da dobrovoljnoklanjate nou.

Ko u ramazanu uini ikakvo dobro, dobrovoljno i dra-ge volje, to mu se pie kao da je uinio neki farz izvanramazana.

Ko u njemu provede farz, pie mu se kao sedamdesetfarzova izvan ramazana. To je mjesec sabura, a nagradaza sabur je Dennet. To je mjesec meusobnog poma-ganja, mjesec u kojem se poveava opskrba vjerniku.

Ko u ramazanu da iftar postau, pie mu se kao da jeoslobodio roba i prataju mu se njegovi grijesi. Mi smorekli :Allahov Poslanie, mi nismo svi u situaciji da pra-vimo iftar postau, na ta on kaza: Allah e tu nagradudati i onome ko postau ponudi gutljaj mlijeka, jednu

hurmu ili gutljaj vode. Ko nahrani postaa do sitosti bite mu oproteni zbog toga njegovi grijesi i Gospodar ega napojiti sa mog izvora nakon ega nikada vie neee osjetiti, i u Dennet e ga uvesti. Imat e nagraduza svoj post i nagradu posta onoga kojeg je nahranio,

a da se tome ne umanji nimalo od njegove nagrade.To je mjesec iji je poetak milost, sredina je oprost, akraj je osloboenje od dehennemske vatre. Ko svojimuposlenicima olaka posao i zadatke u ramazanu Allahe ga osloboditi dehennema.

Sve navedene aktivnosti vjernik e izvravati sa pu-nom skruenou i pokornosti Allahu. Imajui u vidukolike su poasti u mjesecu ramazanu, vjernik e u-vati svoj jezik od lai, ogovaranja, besposlenog govora.Svoje udove e uvati od grijeenja, a srce od zavisti

spram muslimana i to sve iz bojazni i straha da li e Allah primiti njegove ibadete.Aia,r.a., je kazivala da je Poslanik,a.s., podsticao

muslimane na noni ibadet (teraviju) u ramazanu, madaih nije time obavezivao. Tako je isto inio i Ebu Bekr,r.a., da bi Omer,r.a., uveo u praksu da se zajednikiklanja teravih-namaz u damiji, za to odreujui Ubejjibn Kaba kao imama.

Poruke postau mjesecu ramazanuPost (es-savm) jeziki znai ustegnuti se od neega.

U vjerskom smislu znai suzdravanje od jela, pia,spolnog odnosa i drugih stvari koje kvare post od zoredo zalaska sunca. Post jaa volju i suzbija prohtjevetako da se kod vijernika razvija osjeaj bogobojaznostito je i spomenuto u gore citiranom ajetu: ...da bistese grijeha klonili.

U socijalnom pogledu post razvija osjeaj jedinstva,meusobne ljubavi i jednakosti meu vjernicima kao iosjeaj samilosti meu ljudima.

Promatrano sa zdravstvenog aspekta, post proia-va organizam, smanjuje gojaznost. Stoga Poslanik,a.s.,kae: Postite, biete zdravi.

Allahov Poslanik, a.s., je takoer rekao: Post i noninamaz e se na Sudnjem danu zauzeti za roba, pa epost rei: Gospodaru, po danu mu nisam dao da jede ipije, a Kuran e na to dodati: A ja mu nou nisam daoda spava, pa nam dozvoli da se za njega zauzmemo.

13


16/68

Imam el-Gazali | MUKAEFETUL-KULUB

14

G aflet1 (nemarnost srca prema Allahu) poveava

jad i tugu. Gaflet odnosi blagodat i spreavahizmet. Gaflet poveava zavist, a umanjuje sa-

moprijekor i kajanje.

Jedan od Allahovih dobrih robova je sanjao svoguitelja. Na snu ga je upitao: ta je kod vas (u berza-hu, zagrobnom ivotu) najvei jad i tuga? Jad i tugagafleta!, odgovorio je.

Neko od dobrih ljudi je sanjao svog oca. Upitao gaje: Babuka moj, kako si? Kakvo je tvoje stanje? Pa muje odgovorio: Na dunjaluku sam ivio u gafletu (nemar-nosti prema Allahu) i umro sam u gafletu!

U djelu Zuherur-Rijd je navedeno da se Jakub, a.s.,pobratimio sa Melekom smrti. Tako ga je Melek smrti

jedne prilike obiao, a Jakub, a.s., ga je upitao: Me-leku smrti, jesi li mi doao u zijeret ili si doao da miuzme duu? Doao sam da te zijeretim, odgovorioje. Jakub, a.s., ree: Pitat u te za jednu potrebu.Koju?, upita melek. Da me obavjesti kada se pribli-i moj edel, kad htjedne da mi uzme duu., reeJakub, a.s. Moe, poslat u ti dva ili tri izaslanika.,odgovori Melek smrti. Pa kada mu se primakao edel,doao mu je Melek smrti, a Jakub, a.s., ga upita: Jesili mi doao u zijeret ili si doao da mi uzme duu?Da ti uzmem duu!, odgovori. Zar mi nisi obeao dae mi poslati dva ili tri izaslanika? Jakube, ve samto uradio! Kosa ti je posjedila nakon to je bila crna.Tjelo ti je onemoalo nakon to je bilo jako. Lea suti se povila nakon to su uspravna bila. Ovo su mojiizaslanici ljudima prije smrti!

1 Evo nekoliko ajeta koji govore o gafletu:Ljudima se bliias polaganja rauna njihova, a oni, bezbrini, ne mare

za to. (el-Enbija, 1);Ali mnogi ljudi su ravnoduni prema

Naim poukama. (Junus, 92);Mi smo za dehennem mno -ge dinnove i ljude stvorili; oni pameti imaju a njima ne

shvaaju, oni oi imaju a njima ne vide, oni ui imaju a

njima ne uju; oni su kao stoka, ak i gori oni su zaista

nemarni. (el-Earaf, 179);Budi vrsto uz one koji se Gos -podaru svome mole ujutro i naveer u elji da naklonost

Njegovu zaslue, i ne skidaj oiju svojih s njih iz elje za

sjajem u ivotu na ovom svijetu, i ne sluaj onoga ije smo

srce nehajnim prema Nama ostavili koji strast svoju slijedi

i iji su postupci daleko od razboritosti. (el-Kehf, 28)

Ebu li ed-Dekkak je rekao: Uao sam kod jednogdobrog ovjeka da ga obiem u njegovoj bolesti. Onje bio jedan od velikih ejhova. Oko njega su sjedili

njegovi uenici, a on je plakao. Dosegao je dubokustarost. Upitao sam ga: ejhu, zato plae? Je li zatoto naputa dunjaluk? Plaem to sam propustio na-maze!, odgovorio je. Ponovo sam upitao: Kako to, ati si bio od onih koji su namaz redovno obavljali? Paje objasnio sljedeim rijeima: Doekao sam ovolikustarost, a svaka sedda mi je bila s gafletom! Nisampodigao glavu (sa rukua niti sa sedde) osim s gafletom!I evo umirem u gafletu! (ovo je spomenuti ejh rekaiz skromnosti, op.prev.)

Nemarnostsrca

(gaflet)


17/68

15

Ljudi govoreU djelu Ujnul-Ahbr se spominje da je ekik el-Belhi

rekao: Ljudi govore troje, a njihova djela pokazuju su-protno. Govore: Mi smo Allahovi robovi!, a rade djela

slobodnih ljudi! Govore: Allah je jamac za nau nafaku!,a njihova srca se ne smiruju osim sa skupljanjem du-njaluka. I govore: Moramo umrijeti!, a rade djela onihkoji smatraju da nikada umrijeti nee. Pa pogledaj, mojbrate, u svoj nefs: kakvim tijelom staje pred Uzvienog Allaha, kakvim mu se jezikom odaziva i ta e Mu reikada te bude pitao za veliko i malo! Pa spremi odgovoreza pitanja, a odgovori moraju biti tani!I Allaha se bojte

jer On dobro zna ta radite. (el-Har, 18), to jest toradite od dobra i od zla. Potom je ekik posavjetovao

prisutne vjernike da ne ostavljaju Njegove zapovjedi i daiskazuju tevhid (Allahovu jednou) tajno i javno.U hadisu je zabiljeeno da je Vjerovjesnik, a.s., rekao:

Na nosau Ara je napisano: Ja se pokoravam onomeko se Meni pokorava! Volim onoga ko Mene voli! Oda -

zivam se onome ko Me zove! Opratam onome ko odMene oprosta trai!

Pa se pametan ovjek treba Allahu pokoravati: strahom i iskrenou u djelima pokornosti,

zadovoljstvom prema Njegovoj odredbi, strpljivou na Njegovim iskuenjima i belajima, zahvalnou na Njegovim blagodatima i skromnou prema Njegovim davanjima!Uzvieni Allah kae:Ko nije zadovoljan Mojom

odredbom i nije strpljiv na Mojim iskuenjima i nijezahvlan na Mojim blagodatima i nije skroman premaMojim darovima, pa nek sebi trai gospodara mimoMene!

Neki ovjek se poelio Hasanu el-Basriju, Allah mu sesmilovao, rijeima: Ne nalazim slasti u pokornostima (iibadetima)! Pa mu je Hasan na to odgovorio: Vjerovat-no si gledao u lice nekog ovjeka koji se ne boji Allaha!

Drugi ovjek se istom albom, to jest da u pokorno-stima ne nalazi slasti, poalio Ebu Jezidu el-Bistamiju, Allah mu se smilovao, na to mu je on rekao: Zato toti robuje ibadetima, a ne robuje Allahu. Robuj Allahukako bi u ibadetima naao slasti!

Prenosi se da je neki ovjek stao na namaz i kadaje doao do rijei: Samo se Tebi klanjamo, zamisliose o tome da li on stvarno samo robuje Allahu, pa je, usvojoj tajni (sirru), bio pozvan: Lae, ti robuje stvo-renjima! Pa se pokajao i izolovao od svijeta. Ponovo j

otpoeo s namazom i kada je doao do rijei: Samose Tebi klanjamo, opet je bio pozvan: Lae, nego tirobuje onome to od imetka posjeduje! Potom jesve ono to je posjedovao podjelio kao sadaku. Ondaje ponovo otpoeo s namazom i kada je doao do rijei:Samo se Tebi klanjamo, opet je bio pozvan: Lae,nego ti robuje svojoj odjei! Pa je i odjeu podjeliokao sadaku osim onoga to je ostalo na njemu. Zatim jeponovo stao na namaz i kada je doao do rijei: Samose Tebi klanjamo, bio je pozvan: Sad si iskren! Ti se

samo svome Rabbu klanja!U djelu Revnekul-Medlis je zapisano da je jedan

ovjek nekome posudio svoju vreu. Meutim, nije semogao sjetiti kome ju je posudio. Pa kada je stao nanamaz odmah se sjetio. Poto je predao selam rekao jesvome slugi da ode do tog i tog ovjeka i da od njegavrati vreu natrag. Sluga ga je upitao: Kad si se sjetio?Kad sam bio na namazu., odgovorio je. Sluga mu tadaree: Moj gospodine, traio si vreu, a ne Stvoritelja!Pa ga je vlasnik, zbog bereketa njegovog imana, pustio

na slobodu.Zato pametan ovjek treba ostaviti dunjaluk, a ro-

bovati Allahu. Treba razmiljati o onome to ga eka titi ahiretu. Kao to Uzvieni Allah kae:Onome kobude elio nagradu na onom svijetu umnogostruitemo mu je, a onome ko bude elio nagradu na ovomsvijetu (tj. dunjaluka uivanja kao to su odjela, jela ipia) dat emo mu je, ali mu na onom svijetu nemaudjela. (e-ura, 20), zato to mu je iz srca isupanaljubav prema ahiretu.

Zbog toga je Ebu Bekr es-Siddik, r.a., radi Vjerovjesni-ka, a.s., tajno podjelio 40.000 zlatnika, a i javno 40.000zlatnika, tako da mu nije nita ostalo.

Poslanik, a.s., se okretao od dunjalukih prohtjeva,kao i lanovi njegovog ehl-i bejta (porodice). Zbog togase djevojako rho sejjide Fatime ez-Zehre, r.a., kadaju je Poslanik, a.s., udao za hazreti Aliju, sastojalo odutavljene ovije koice i konog jastuka koji je bio is-punjen palminim vlaknima.


18/68

El-Kandehlevi | HAJATUS-SAHABE

16

Poslanikov, a.s.,poziv Ebi Kuhafi, r.a.Taberani biljei od Esme, kerke Ebu Bekra, r.a., da je

rekla: Kada je bilo Osloboenje Mekke, Poslanik, a.s.,je rekao Ebu Kuhafi:Primi islam i bit e spaen. 1

Ibn Sad (5/451) biljei od hazreti Esme da je rekla:Kada je Poslanik, s.a.v.s., uao u Mekku, osigurao jei otiao u harem Kabe, doao je Ebu Bekr vodei svogoca Ebu Kuhafu. Kada ga je Poslanik, s.a.v.s., vidio, re-

kao je:Ebu Bekre, zato nisi ostavio starca da ja odem njemu? Ebu Bekr mu je rekao: Allahov poslanie, onje prei da doe tebi, nego da ti ode njemu. Poslanik,s.a.v.s., mu je postavio da sjedne pred njega, stavio jesvoju ruku na njegova prsa i rekao:Ebu Kuhafe, primi

islam i bit e spaen. Ebu Kuhafe je primio islam iposvjedoio. Uao je kod njega a glava mu je bila bijelaod starosti. Poslanik, s.a.v.s., je rekao:Promijenite ove

sjedine i krajeve potamnite.

Poziv muricimakoji nisu primili islamBejheki biljei od ubeta ibn Mugire da je rekao:

Prvi dan u kojem sam upoznao Poslanika, s.a.v.s., bioje onda kada sam hodao sa Ebu Dehlom ibn Hia-mom kroz jedan od mekanskih sokaka. Sreli smo ses Poslanikom, s.a.v.s., i on je rekao Ebu Dehlu:EbuHakeme, pohitaj Allahu i Njegovom Poslaniku. Pozivamte Allahu. Ebu Dehl je rekao: Muhammede, a hoeli se ti okaniti toga da vrijea naa boanstva? eli li

da posvjedoimo da si nas pozivao? Svjedoimo da sipozivao. Allaha mi, kada bih znao da je istina ono emupoziva, slijedio bih te. Poslanik, s.a.v.s., je otiao, aEbu Dehl se okrenuo meni i rekao: Allaha mi, znamda je istina ono to on govori, ali me neto sprjeava.Benu Kusajj e govoriti Od nas je zastor na Kabi. Miim kaemo Jeste. Oni kau Mi se brinemo o tome dapojimo hadije. Mi kaemo Brinete. Oni kau U nas

1 Hejsemi (5/305) kae: Prenosioci su vjerodostojni.

je Kua dogovora i sporazuma. Mi kaemo da jeste. Onikau Mi imamo ratnu zastavu. Mi kaemo da imaju.Onda oni hrane, a i mi hranimo gladne putnike i hadije,pa kada se izmijeaju konjanici i ljudi da oni kau Odnas je Vjerovjesnik?! Allaha mi, to ne mogu podnijeti.2

Ishak ibn Rahivejh biljei od Ibn Abbasa da je Velidibn Mugire doao Poslaniku i on, s.a.v.s, mu je uio ne-to iz Kurana i kao da se Velidovo srce raznjeilo. To juo Ebu Dehl pa je otiao do njega i rekao Amida,ljudi hoe da ti sakupe novca. On je pitao A zato?

Ebu Dehl mu je rekao Zato da bi ti ga dali. Otiaosi Muhammedu kako bi izloio to ima. Velid mu ree Kurejije znaju da sam jedan od najbogatijih meunjima. Ebu Dehl mu je rekao Reci o njemu (Muham-medu, s.a.v.s.) neto ime e potvrditi svoje neslaga-nje sa njim kako bi to bilo jasno tvojim sunarodnicimaOn je pitao A ta da kaem? Allaha mi, meu vamanema ovjeka koji bolje poznaje poeziju od mene, nitistilove, niti iko od vas bolje poznaje dinsku poeziju odmene. Allaha mi, ono to on kazuje nije nalik niemu odonog to sam spomenuo. Allaha mi, ono to on govoriima svoju slast, prijatno je za sluati. Plodonosno jevrhom a korijenom obilato. Ono to govori nadvisujesve a nenadmano je samo po sebi. Ono lomi sve toje pod njim. Ebu Dehl mu je rekao Tvoj narod neebiti zadovoljan sve dok o njemu ne kae neto hravo.On je rekao Zastani malo da razmislim. Nakon to jerazmislio, rekao je Ovo je samo vradbina kojom onutjee na ostale. Onda su objavljeni ajeti: Meni ostavionoga koga sam ja izuzetkom uinio i bogatstvo muogromno dao i sinove koji su s njim i ast i ugled mu

pruio i jo udi da uveam! Nikako! On, doista, prko -si ajetima naim, a naprtit u Ja njemu tekoe, jer jesmiljao i raunao i, proklet bio, kako je proraunao!i jo jednom, proklet bio, kako je proraunao! Zatimje pogledao pa se onda smrknuo i namrtio i potom seokrenuo i uzoholio, i rekao: Ovo nije nita drugo dovradbina koja se nasljeuje, ovo su samo ovjekoverijei!U Sekar u Ja njega baciti a zna li ti ta je

2 Ovako je u:Bidaje , 3/64.

Poslanikovi pozivi


19/68

17

Sekar? Nita on nee potedjeti, koe e crnim uiniti.

(el-Muddessir, 1129)3

Poslanikov, a.s.,poziv dvojiciIbn Asakir biljei od Muavije, r.a., da je rekao: Ebu

Sufjan je izaao u svoj ljetnjikovac, jaui zajedno saHindom. Ja sam iao ispred njih, jaui na svojoj maga-rici kada smo uli Poslanika, s.a.v.s. Ebu Sufjan je rekao Sii, Muavija, neka Muhammed uzjae. Ja sam sjahaosa magarice, a uzjahao je Poslanik, s.a.v.s. Iao je nekovrijeme ispred nas, a onda nam se okrenuo i rekao EbuSufjane, sine Harbov. Hindo, keri Utbetova. Allaha mi,umrijet ete, a onda ete biti proivljeni, i zasigurno edobar i estit ui u dennet, a grijenik i nevjernik eui u dehennem. Govorim vam istinu i vi ste prvi koje

upozoravam. Onda je Poslanik, s.a.v.s., prouio:HaMim. Objava je od Milostivog, Samilosnog, Knjiga iji suajeti jasno izloeni, Kuran na arapskom jeziku za ljudekoji znaju, vijesnik radosnih vijesti i opomena pa opetveina njih glavu okree, nee ni da uje. Srca naasu govore oni pod pokrivaima, daleka od onogaemu nas ti poziva, i mi smo gluhi za to, a izmeu nasi tebe je pregrada, pa ti radi, i mi emo raditi. Reci: Jasam ovjek kao i vi, samo meni se objavljuje da je vaBog samo jedan Bog, zato se Njemu iskreno klanjajte

i od Njega oprosta traite! A teko onima koji Njemudruge ravnim smatraju, koji zekat ne daju i koji u onajsvijet ne vjeruju! One koji vjeruju i dobra djela ine zbiljaeka nagrada neprekidna. Reci: Zar, zaista, neete davjerujete u Onoga koji je u dva vremenska razdobljaZemlju stvorio i jo Mu druge ravnim smatrate? To

je Gospodar svjetova! On je nepomina brda po njojstvorio i blagoslovljenom je uinio i proizvode njezinena njoj odredio, sve to u etiri vremenska razdoblja ovo je objanjenje za one koji pitaju, zatim se nebeskim

visinama uputio dok je nebo jo maglina bilo, pa njemui Zemlji rekao: Pojavite se milom ili silom! Pojavlju -

jemo se drage volje! odgovorili su. (Fussilet, 111.)Ebu Sufjan mu je rekao Jesi li zavrio, Muhammede?Poslanik, s.a.v.s., je rekao Jesam. Poslanik, s.a.v.s., jesjahao sa magarice, a ja sam je ponovo uzjahao. Hindse okrenula Ebu Sufjanu i rekla Zar si zbog ovog vjeca

3 Ovako biljei Bejheki od Hakima, a on od Abdullaha ibnMuhammeda Sananija u Mekki, a on od Ishaka.

natjerao moga sina da sjae?! On je rekao Nije, Allahami, nije on vjetac, niti laljivac.4

Ibn Sad (3/55) biljei od Jezida ibn Rumana da jerekao: Osman ibn Affan i Talha ibn Ubejdullah su ili zZubejrom ibn Avvamom i doli su do Poslanika, s.a.v.s.

On im je ponudio da prime islam i prouio im neto izKurana. Kazao im je islamska naela i obeao im nagra-du ako se pokore. Oni su povjerovali i potvrdili istinitosposlanice. Osman je rekao Allahov poslanie, skorosam doao iz ama. Kada smo bili izmeu Meana i Za-rke, bili smo kao uspavani. Odjednom smo uli glas kojije pozivao Uspavani! Pourite jer se Ahmed pojavio uMekki. Kada smo doli u Mekku, uli smo da si dobio

poslanicu. Osman je primio islam u samom poetku,prije nego je Poslanik, s.a.v.s., uao u Erkamovu kuu.

Ibn Sad (3/347) biljei od Ebu Ubejde ibn Muha-mmeda ibn Ammara da je rekao: Ammar ibn Jasir jepriao Sreo sam Suhejba ibn Sinana na vratima Er-kamove kue, a Poslanik, s.a.v.s., je bio unutra. Pitaosam ga ta eli? On je rekao A ta ti hoe? Rekaosam Htio sam da uem kod Muhammeda i ujem ta

govori. On je rekao I ja sam isto htio. Uli smo kodPoslanika, s.a.v.s., i on nam je ponudio islam. Primili smoislam i itav taj dan, do noi, smo ostali s njim. Zatimsmo izali iz kue, krijui se. Ammar i Suhejb su primiislam nakon trideset i nekoliko muslimana prije njih, dje Allah njima zadovoljan.

Ibn Sad (3/608) biljei od Hubejba ibn Abdurrahmanada je rekao: Esad ibn Zurare i Zekvan ibn Abdikajs su

doli u Mekku kako bi dali podrku Utbetu ibn Rebiatuuli su za Poslanika, s.a.v.s., i otili do njega. On im jeponudio islam i prouio im neto iz Kurana. Oni su pri-mili islam i nisu ni otili Utbi. Vratili su se u Medinu. Osu bili prvi koji su primili islam od stanovnika Medine.

4 Ovako je u:Kenz, 7/94. Slino biljei i Taberani. Hejsemi(6/20) kae:Humejd ibn Munhib mi je nepoznat, dok su ostali prenosioci pouzdani.


20/68

18

S M hamm A v -Has n | ereful-uMMetil-Mu

Od odlika kojima je Uzvieni Allah poastio ovaj

ummet su i velike dobrote i darovi za njegovepostae. Spomenut u najvanije od tih daro-

va, sa dokazima. Allah je odlikovao postae posebnom kapijom de-

nneta na koja e ui na kijametskom danu, ukazujuitime na njihov ugled i vrijednost. Glasnik e pred svimanjima povikati: Gdje su postai?! Pa e ih vidjeti i onikoji budu blizu njih, a i oni koji budu daleko. Upirat esvoje poglede prema njima, izduujui svoje vratove, sa

eljom da su i oni u njihovoj sretnoj povorci i sa tugomzbog onoga to su propustili na dunjaluku, troei dra-gocijeno vrijeme u besposlicama.

Poslanik, a.s., nam oslikava te trenutke, govorei: U dennetu ima kapija koja se zove Rejjan. Na nju eui postai na kijametskom danu. Niko osim njih nee na nju ui. Rei e se: Gdje su postai? Potom e postai ustati. Pa kad uu kapija e se zakljuati i vie niko nee ui. (Ahmed, ajhan)

Uzvieni Allah je takoer odlikovao postae time to

je uinio da im njihov post bude neprobojnim titomod vatre i zastorom koji e ih uvati od neugodnostiprohtjeva.

Poslanik, a.s., je rekao: Post je neprobojni tit odvatre. (Ahmed, Bejheki u: uab) Ovdje se misli napostaa koji svoj post sauva od grijeha, bilo da sugrijesi vezani za jezik ili djelo. Zbog toga Poslanik, a.s.,podstie postaa da se dri lijepog ponaanja, a osta-vi ono to ne valja, kako bi post zaista bio titom, pakae:Post je tit od vatre. Pa onaj ko zaposti neka ne

bude neznalica. A ako neko prema njemu neljudskostpokae, pa neka ga ne vrijea i neka ga ne psuje, nekasamo kae: Ja postim! (en-Nesai)

Takoer je Allah odlikovao postae time to je uinioda je njihov zadah prijatniji, kod Njega, od mirisa miska

Poslanik, a.s., je rekao: Zadah iz usta postaa jekod Allaha prijatniji od mirisa miska.

Allah je odlikovao postae time to im je dao dvijeradosti. Jedna je pri iftaru, a druga pri susretu s Allahom

Odlike postaaiz ovog ummeta


21/68

19

Uzvienim. Radost pri iftaru je iskreni izraz potpune za-hvale Gospodaru Koji je postaa podrao da upotpunipost toga dana, Koji mu je podario zdravlje i snaguda moe dnevni ibadet obaviti bez manjkavosti, pa jeiftardija u tom svom veselju zapravo u ibadetu. Jer,

zahvalnost Allahu je ibadet i zikr. A veselje zbog susretas Allahom je smirenost uz Allahovo obeanje i potpunouvjerenje o primljenom djelu, gledajui u veliku nagradukoja se daje za post.

Poslanik, a.s., je rekao: Posta ima dvije radosti.Kada se iftari radostan je i kada sretne svoga Gospo-dara bit e radostan. (Muslim)

Allah je odlikovao postae i time to im je u njihovompostu dao zdravlje i lijek za mnoge bolesti.

U hadisu se navodi: Postite bit ete zdravi. (IbnSunni, Ebu Nuajm) A Bejheki biljei preko Alije, r.a., da jePoslanik, a.s., rekao: Uzvieni Allah je objavio jednomod vjerovjesnika Benu Israila da obavijesti svoj narodda e svako onaj ko bude ispostio jedan dan, traeitime Allahovo zadovoljstvo, biti nagraen zdravljem za njegovo tijelo i uvelianom nagradom. Tajna toga je dapost ima udesan utjecaj na uvanje vanjskih organa iosnaenje unutarnjih. Post spreava ulazak pokvarenihelemenata, a izbacuje loe materije, a to je od najveihpomoi za bogobojaznost. Kao to Uzvieni veli:O

vjernici! Propisuje vam se post, kao to je propisan oni -ma prije vas, da biste se grijaha klonili. (el-Bekare, 183)

Allah je odlikovao postae i time to e njihova licaudaljiti od vatre, tako da njihove oi nee vidjeti niti jedanprizor iz nje.

Poslanik, a.s., je rekao: Ko isposti jedan dan na Allahovom putu lice e mu biti udaljeno od vatre se-damdeset godina. (Ahmed, ejhan, Nesai, Ibn Made)

A u Nesaijevoj predaji koju biljei preko Ukbe ibn Amira stoji: Allah e udaljiti od njega dehennem u razdaljini od sto godina.

Od onoga ime je Uzvieni Allah odlikovao postae jei ono to se navodi u Kuranu od njihovih vrijednosti zakoje veina uenjaka smatra da se odnose na postae.

Tako se Njegove rijei, u 112. ajetu sure et-Tevbe, es-saihun (oni koji putuju) tumae kao es-saimun (oni kojiposte), jer postai putuju Allahu Uzvienom i dolaze uNjegovu blizinu iz razloga to su izali iz svojih navika ito podnose tekoe gladi i ei.

Od toga je i ajet:Samo oni koji budu strpljivi bit ebez rauna nagraeni. (ez-Zumer, 10), pa je reeno (ukomentarima Kurana) da su strpljivi zapravo postai,jer je sabur jedno od imena za post. U tom sluaju, napostaa se sputaju darovi iz riznica dobrote i plemeni-

tosti koje se ne mogu pobrojati i iju veliinu zna samoapsolutni Gospodar.U isto spada i ajet:I niko ne zna kakve ih, kao na -

grada za ono to su inili, skrivene radosti ekaju. (es-Sedde, 17), pa je reeno (u tefsirima) da je djelo zakoje e biti nagraeni nagradom kakvu oko nije vidjelo,uho nije ulo, niti je ikom naumpala zapravo post.

Allah je odlikovao postaa i time to je uinio da jesvako njegovo djelo ibadet i pokornost. Pa, ako postauti, on je u pokornosti. Ako spava da bi ojaao za sta-janje na namazima, on je takoer u pokornosti.

Prenosi se da je Vjerovjesnik, a.s., rekao: utnja postaa je tespih, san mu je ibadet, dova mu je usliana,a djelo mu je uveano. (Dejlemi, Ibn Minde)

U drugom hadisu se navodi: Posta ima pri svom iftaru uslianu dovu. (Ibn Made, Hakim, Ebu Davudet-Tajalisi, Bejheki) U tom trenutku (iftara) moe ui meu sretnike koji se oslobaaju od vatre, kao to senavodi u hadisu: Allah Uzvieni ima pri svakom iftaruone koje oslobaa od vatre. I tako u svakoj (ramazan- skoj) noi. (Ibn Made, Ahmed, Taberani, Bejheki) Asehur je bereket za postaa, kako se navodi u hadisu.

Allah je odlikovao postaa time to je dao veliku na-gradu onome ko mu priredi iftar, tako da se postaevanagrada, svakako, nita ne umanjuje. Ovaj sevap sedobiva pa makar se iftar sastojao od zalogaja hljebaili gutljaja vode.

Poslanik, a.s., je rekao: Onaj ko pripremi iftar posta-u uz ramazan iz iste zarade, meleki ga blagosiljaju

tokom svih veeri ramazana i Dibril se rukuje sa njimu noi Kadr. A s kim se rukuje Dibril njegove suze liju i srce mu se smeka. Jedan ovjek (od prisutnih) upita:Allahov Poslanie, a ta kae za onoga ko nije ustanjuprirediti iftar? Ree: Pa zalogaj hljeba. ovjek ponovoupita: A ako ni to ne bude ustanju? Ree: Pa akuhrane. A ta ako ni to ne bude bio ustanju?, ponovoupita ovjek. Ree: Pa zdjelicu mlijeka. A ta veli zaonoga koji ni to ne nema?, ponovo e ovjek. Ree: Pa gutljaj vode. (Ebu Jala, Ashabus-sunen, Ibn Hibban)


22/68

Ibn Adbe el-Haseni | EL-BAHRUL-MEDID

20

Uzvieni Hakk kae:1. Mi smo ti, uistinu, Kevser (mnogo dobro) dali

Kevser je mnogo dobro; ast poslanstva koja obu-hvata dobro oba svijeta, openito vostvo, sreu du-njaluka i ahireta.

Reeno je i da je Kevser rijeka u dennetu, koja jeslaa od meda, bjelja od mlijeka, studenija od snijega,

ije su strane od bisera i smaragda, a korito od srebra.Ko se sa nje napije nikada nee oednjeti.

Prvi e do Kevsera doi siromani muhadiri koji subili uprljane odjee, pranjavih kosa, koji nisu moglieniti lijepe djevojke, pred kim se nisu otvarala vratavlastodraca, jer su bili nepoznati. Umirali su, a njihovepotrebe su ostajale u njihovim prsima. A kada bi se Allahom zaklinjali to bi im Allah i ispunio.

I Ibn Abbas, r.a., je Kevser protumaio kao el-hajrul-

kesir (mnogo dobro), pa mu je reeno da ljudi kau daje Kevser rijeka u dennetu, na to je rekao: I rijekaspada u to (mnogo) dobro.

Reeno je i da Kevser oznaava Poslanikovu,a.s., mnogobrojnu porodicu (ehli bejt) i sljedbenike.

Neki smatraju da se pod Kevserom podrazumijevajuuenjaci i njegov, a.s., ummet. A Kevser moe ozna-avati i Kuran koji obuhvata dobro i dunjaluka i vjere.

Moj miljenikPrenosi se da je Vjerovjesnik, a.s., rekao: Moj Gos-

podaru, uzeo si Ibrahima za prijatelja, Musaa za sago-vornika, pa ta si za mene posvetio? Pa je objavljenajet:Zar nisi siroe bio, pa ti je On utoite pruio. (ed-Duha, 6), ali se nije s tim zadovoljio. Pa je objavlje-no:Mi smo ti, uistinu, Kevser dali. , ali se ni s tim nije

zadovoljio. A tako mu i dolikuje da se ne zadovoljavajer zadovoljstvo uskrauje (daljnja davanja). Oslanjanjena postojee stanje presjeca poveanje (veih stanja).Pa je doao Dibril i rekao Vjerovjesniku, a.s.: Uzvien Allah ti alje selam i kae ti:Ako sam uzeo Ibrahimaza prijatelja, Musaa za sagovornika, pa tebe sam uzeoza Svog miljenika! Tako mi Moje moi i velianstveno -sti svakako dajem prednost Mom miljeniku nad Mojimprijeteljem i sagovornikom. Pa se Vjerovjesnik, a.s.,smirio.2. pa zato se Gospodaru svome klanjaj i kurban kolji

Rijeca fe, to znai pa je radi ukazivanja redosli-jeda. Davanje koje je Uzvieni podario Poslaniku, a.s.,je takvo neto to niko prije nije dobio, niti e iko poslijenjega dobiti. Ono zahtjeva da se ustraje na namazuzbog Gospodara (fe salli li Rabbike) Koji je podario ovevelianstvene blagodati kojima nema premca. Ustrajna namazu treei Njegovo zadovoljstvo, a ne poputonih koji su nemarni u namazu i koji se samo prevaraju

SuraEL-KEVSER(mnogo dobro)


23/68

21

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog

Mi smo ti, uistinu, mnogo dobro dali,

pa zato se Gospodaru svome klanjaj i kurban kolji,

onaj koji tebe mrzi sigurno e on bez pomena ostati.

u njemu, kako bi ispunio obaveze zahvale (ukra) nanamzu. A namaz obuhvata sve vrste zahvale.... i kurban kolji

Kolji deve, koje su najbolje blago arapa, pa njiho-vo meso podijeli onima kojima je pomo potrebna, zarazliku od onih koji potrebne odbijaju i nikome nita unaruje ne daju.

Atijje smatra da se pod namazom ovdje misli na sa-bah namaz u dematu, a klanje kurbana na Mini. Re-eno je da se pod namazom misli na kurbanski bajramnamaz, ali i na namaz openito.

Neki komentatori naredbu venhar tumae ko stavlja-nje desnice po lijevici ispod prsa (tahte nahrihi) ili da tooznaava podizanje ruku pri tekbiru do prsa.

Ibn Abbas, r.a., opet veli: Okreni se prema kibli svo-jim prsima (bi nahrike)., tj. u namazu. Ovog miljenja

su i el-Ferra i el-Kilbi.3. onaj koji tebe mrzi sigurno e on bez pomena ostati.

Svako, bez obzira ko to bio, ko te mrzi e bez po-tomstva i lijepog spomena ostati. A to se tebe (Muha-mmede) tie, pa tvoje potomstvo (ehli bejt), tvoj ugled itragovi tvoje dobrote e sve do kijametskog dana ostati.Jer, svaki vjernik je od tvoje djece i tvojih potomaka.Tvoje ime se uzdie sa munara, sa jezika uenjaka izakira. Poinju sa spomenom Allaha, a zatim se tvoje

ime spominje. A na ahiretu e imati ono to se nemoe ni objasniti.

Takvom poput tebe se ne moe rei da je bez pome-na (ebter), nego je ebter onaj ko tebe mrzi, onaj ko ebiti zaboravljen i na dunjaluku i na ahiretu.

Reeno je da je ovaj ajet objavljen u vezi s El-Asomibn Vailom, koji je Vjerovjesnika, a.s., nazvao ebteromnakon to mu je umro sin Abdullah.

Iaret:Poslanikovom, a.s., halifi (duhovnom nasljedniku,

varisu, kamili mukemmilu) koji se okitio poslanikimahlakom, koji hodi njegovim stopama se kae:Mi smoti uistinu mnogo dobro dali , jer onaj ko dopre do spo-znaje Allaha (marifetullah) on je zadobio mnogo dobro. A ta je propustio onaj koji Te je naao?!Pa zato seGospodaru svome klanjaj , namazom srca prisutnog.I kurban kolji , i zakolji svog nefsa i svoju strast.Onaj koji tebe mrzi sigurno e on bez pomena ostati ,dok je tvoj pomen trajan. Tvoj ivot ne prestaje, s obzi-rom na to da je smrt posjednika takvaluka stvarni ivotkome nema kraja.

A Dunejd je za ajet:Onaj koji tebe mrzi sigurno eon bez pomena ostati rekao: On e biti presjeen popitanju dosezanja svoje nade u vezi s tobom.

Neka je Allahov salavat i selam na naeg sejjida Mu-hammeda i njegovu porodicu.


24/68

Allame el-Munavi | FEJDUL-KADIR

22

Potpuni imanPoslanik, a.s., je rekao:

Tri stvari ko bude imao zasluuje nagradu i upotpunio je iman: ahlak udoree kojim e ivjeti i saraivati sa ljudima, vere (da izbjegava sumnjivo kako ne bi poinio zabranjeno) koji e ga prijeiti od svega to je AllahUzvieni haramom uinio i razum koji e ga odvratiti od neznanja dahilovog.

(el-Damius-Sagir, 3423)

Komentar:

Ko bude imao spomenuto troje zasluuje nagradu od Allaha i upotpunit e iman u svom srcu. Ahlak:to je saraivanje sa ljudima tako to e imati dovoljno kontrole, samosvijesti i sposobnosti da se s nji -ma ophodi na lijep nain i da priskrbi njihovu panju i simpatiju kako bi bio poteen njihova zla.Vere: uva ovjeka od toga da poini neki od harama i sumnjivih stvari. Razum: pomae ovjeku da na uvredunekog grubijana ili neznalice ne uzvrati istom mjerom, nego da mu uzvrati oprostom, podnoenjem uvrede i tomeslinim.

Ovaj hadis biljei i el-Bezzar u svom Musnedu od Enesa, r.a.

Porodica DavudovaPoslanik, a.s., je rekao:

Tri stvari kome budu dane, dano mu je neto to je imala Davudova porodica: pravednost u srdbi i zado -

voljstvu, umjerenost u siromatvu i bogatstvu i strahopotovanje spram Allaha i javno i tajno.


Komentar: Onaj kome budu dane ove stvari, dana mu je zahvalnost (ukr). On je zahvalan, kao to je bilazahvalna porodica Davudova, kojoj je bilo nareeno: Trudite se i budite zahvalni, o porodico Davudova! (Sebe,13) Pravednost u srdbi i zadovoljstvu kada je ovjek takav onda njegovo srce postane vaga istine i ne moega uzdrmati srdba, niti e se poljuljati u zadovoljstvu i postati naklonjeno nekome ili neemu. On e govoritiistinu zbog istine i Allaha, a ne radi sebe. Ovo je vrlo rijetka osobina, jer veina ljudi, u srdbi, ne pridaje panjuonome to e rei ili poiniti. Iz tog razloga je Poslanikova, a.s., dova bila: Molim Te da istinu govorim i u srdbii u zadovoljstvu. Umjerenost u siromatvu i bogatstvu tako da ga bogatstvo ne natjera da ga troi u neemupokuenom i na neispravan nain, ali ni da ga njegovo siromatvo ne uini takvim da iz njega ne izdvoji ono toje obavezan. Strahopotovanje spram Allaha i tajno i javno, jer je strahopotovanje ulazak srca na vrata Nebeskogcarstva, Svevlasti (melekuta). Tada se kod ovjeka izjednaava ono to ini tajno i ono to ini javno. Kada seovjeku da ovo troje, onda on bude u stanju ono to je bila u stanju Davudova porodica.

U hadisu je naznaka pokuenosti pokazivanja strahopotovanja i poniznosti javno ako time istim nije ukraenai nutrina. To je jedna od sranih bolesti. Imam Gazali kae: Lijeenje toga je da se ovjek posveti uvanju svoje


25/68

23

nutrine i srca kako bi nakitio nutarnjim svjetlom svoja vanjska djela i postupke. Na taj nain bi bio nakien bezvidljivog nakita. Bio bi dostojanstven, a ne bi imao pratnje koja bi ukazivala na to dostojanstvo. Bio bi cijenjen, ane mora imati i takvo porijeklo.

Neko drugi je rekao: Davud se uvjerio da ga ljudi ne uvaavaju osim oniliko koliko je Allah dao uvaavanja i

potovanja u njihovim srcima. Spoznao je da je njegovo srce mjesto u koje gleda Hakk.Ovaj hadis biljei i el-Hakim et-Tirmizi od Ebu Hurejre, r.a.

Temelj vjerovanjaPoslanik, a.s., je rekao:

Tri su stvari temelj imana vjerovanja: ustezanje od proglaavanja nevjernikom zbog nekog grijeha ili progla-

avanja nemuslimanom zbog nekog postupka onoga ko kae la ilahe illellah. I dihad je trajan otkako me Allah

poslao pa sve dok se zadnji iz mog ummeta ne bude borio protiv Deddala i ne moe ga obezvrijediti nepravda

nepravednika, niti pravednost pravednika. A iman je u vjerovanju u odreenje (kader).


Komentar: Osnova neega je njegov temelj kojeg ako zamisli isupanim i ta stvar e biti isupana. Hoe serei da su tri osobine osnova imana. Prvo, obavezno se ustegnuti od ivota i imetka onoga ko izgovori la ilahe illellahmuhammedun resulullah. Treba svjedoiti da je on vjernik, javno. Drugo, takav se nee proglaavati nevjernikomzbog grijeha. I ovo je u svojstvu zabrane. Isto je i sa rijeima: niti zbog nekog poinjenog nedjela proglaavatiga nemuslimanom, bez obzira da li je poinio i veliki grijeh. On se ostavlja Allahu da On s njim svede raun, zarazliku od stava haridija. Tree, dihad ubjeenje je da se dihad provodi otkako je Allah poslao Poslanika, a.s.,naredio mu borbu. To je bilo poslije hidre. Prvo to je nareeno Poslaniku, a.s., bilo je da upozorava, bez borbe,a onda mu je dozvoljeno da se bori ukoliko bi nevjernici prvi zapoinjali borbu. Zatim je dozvoljeno da zaponedihad izvan svetih mjeseci, a na kraju mu je dana openita dozvola za dihad, sve dok se zadnji iz njegovogummeta ne budu borili protiv Deddala. Tada prestaje dihad. Kraj dihada je uinjen u pojavi Deddala, jerposlije njega dolaze Jedud i Medud i njima se nee moi oprijeti. Nakon to oni propadnu i budu uniteni,nee ostati nijednog nevjernika. Obavezu dihada ne moe zanijekati napravedni vladar niti silnik svojim grijee -

njem. A niti se moe voa svrgavati na nepravedan i grijean nain.

A iman je u vjerovanju u odreenje (kader). Treba vjerovati, dakle, da je Allah odredio sve stvari u ezelu pra -poetku i znao je da e se one dogoditi i ostvariti u vremenu koje je Njemu poznato. Na naroit nain. One e sedesiti onako kako je On odredio. Kaderije (nazvani ovako zbog svog nijekanja sudbine i odreenja), pak, tvrde:

Allah zna stvari nakon to se one dese. Dok u djelu Metamih stoji: Ovaj hadis je jedan od temeljnih osnova. Ajedna od najveih koristi je vjerovanje u odreenje i potvrivanje istinitosti svega onoga o emu Vjerovjesnik, a.s.,kazuje, a vezano je za gajb, jer on govori ono to Allah hoe i on sve to ini, ini radi Allaha.

Ovaj hadis biljei i Ebu Davud od Enesa, r.a.


26/68

Emina eman | ZAKLETVA U KURANU

24

M eleki su duhovna bia iz svijeta gajba, naemoku nevidljiva. Stvoreni su prije ovjeka odnura svjetlosti i dobili odreenje da u sve-mu budu pokorni Allahu, d.. U Kuranu se spominjuna sedamdeset i pet mjesta, u razliitim kontekstima:meleki su uinili seddu Ademu, a.s.; donose radosnevijesti o roditeljstvu Ibrahimu, a.s., Zekerijjahu, a.s., ihazreti Merjemi; ima ih sa po dva, tri ili etiri krila; melekise ne ohole; oni krue oko Ara slavei Allaha, d..;sputaju se na dunjaluko nebo u toku noi Kadra itako dalje.

Zbog njihove izuzetne vanosti, asti i visokog mjestakod Allaha, d., meleki su predmet zakletve na nekolikomjesta u Kuranu. Semerkand donosi rijei klasinihmufesira o tim zakletvama.

Tako Mi onih u redove poredanih (we-s-saffati saffa)i onih koji odvraaju (fez-zadirati zedra) i onih kojiopomenu itaju (fet-talijati zikra) va Bog je, uistinu,Jedan (...) (es-Saffat, 14)

Veina mufesira smatra da se u ovim ajetima govorio melekima. Oni su na nebesima poredani u safove ukojima obavljaju ibadet. ejh Ismail Hakki donosi jo

jedno tumaenje, a to je da se pod safovima misli naredove dua, jer su due stajale u etiri reda prije negoje Allah, d., stvorio tijela. U prvom redu su bile dueposlanika, u drugom evlija, u treem due muslimana,a u etvrtom redu su bile due nevjernika i licemjera.

Drugo svojstvo koje se spominje u zakletvi i onikojih odvraaju znai da meleki odvraaju srca ljudod grijeha, ili odvraaju ejtane od ljudi.

Tree svojstvo i onih koji opomenu itaju opisujmeleke koji itaju Kuran. Ali, ako bismo sva svojstvposmatrali odjednom, safovi bi mogli biti aluzija na kla-njanje namaza, odvraanje bi znailo traenje zatite odejtana, a itanje opomene uenje Kurana u namazu.

Osim meleka, tefsiri navode i druga miljenja o komese to govori u spomenutim ajetima. Prema jednom mi-ljenju, radi se u uenjacima koji pozivaju Allahu, d..stojei u vrstim safovima; koji odvaraaju od loeg ikoji upuuju na islam i erijat.

Prema drugom miljenju, radi se o kuranskim aje-tima koji imaju svoj ustaljeni red i tako podsjeaju naosobe koje stoje u safovima; ajeti odvraaju od loegai upuuju na vanost injena dobra.

ZakletvamelekimaOni u saffove poredani...

Oni koji objavu dostavljaju...Oni koji upaju gruboi oni koji vade blago...


27/68

25

Tako mi onih koji se jedan za drugim alju (wel-mur -slati urfa) pa kao vihor hite (fel-asifati asfa), i onih kojiobjavljuju (wen-nairati nera) pa razdvajaju (fel-fariqatiferqa) i Objavu dostavljaju (fel-mulqijati zikra), oprav -danje ili opomenu sigurno e biti ono ime vam seprijeti! (el-Murselat, 17)

Imam Razi u svome tefsiru donosi mogua znaenjaovih ajeta, pa kae da se radi o melekima koje Allah,d., jedne za drugima alje da ljudima donesu bla-godat ili pak kaznu. Oni kao vihor hite kada ure dauzmu due nevjernicima. Oni objavljuju poslanicimaobjavu, te donose mudrost i znanje, pa razdvajajuistinu od lai i objavu dostavljaju poslanicima.

Pored meleka, mufesiri spominju i mogunost da seu ovim ajetima radi o vjetrovima, ajetima Kurana, ili pakposlanicima koji su bili slani jedan poslije drugoga,pa je u poetku njihov poziv bio slab a zatim je ojaaoi irio se poput vihora, oni su objavljivali i irili pravuvjeru, razdvajali istinu od lai, te pozivali ljude na zikr Allaha, d..

Meutim, zanimljivo je i tumaenje koje navodi imamRazi, a to je da se u ajetima govori o ovjeku koji je zau-

zet dunjalukom, pa u meuvremenu u svome srcu osjetipotrebu da se okrene ibadetu ti pozivi u njegovomsrcu su murselat i oni uklanjaju iz ovjekovog srca ljubavprema svemu osim prema Allahu (asifat). Ta posljedicapostaje vidljiva u svim porama njegovog ivota, tako da

on na kraju uje samo Allaha, vidio samo Allaha i gledasamo u Njega to je nairat. Tada mu se otkrivaju svjetlaBoijeg Velianstva, pa ovjek uvidi da samo On zbiljskpostoji, i da samo On ima zbiljsko postojanje (farikat)U njegovom srcu i jeziku u tom trenutku ostaje samospominjanje Allaha zikr.

Tako Mi onih koji upaju grubo (wen-naziati garqa),i onih koji vade blago (wen-naitati neta), i onih kojiplove brzo (wes-sabihati sebha) pa nareenja izvra -vaju urno (fes-sabiqati sebqa) i sreuju ono to nije

sreeno (fel-mudebbirati emra) (...) (en-Naziat, 15)Oni koji upaju grubo su meleki koji na grub nain

uzimaju due iz tijela nevjernika i licemjera, dok su onkoji vade blago meleki koji njeno uzimaju due vjer-nicima. Oni koji plove brzo su smrti koje stiu svakoovjeka ili meleki koji se brzo kreu ili pak zvijezde koplove svemirom. Nareenje urno izvravaju melekkoji ure sa odvoenjem dua nevjenika u vatru, a duavjernika u dennet. Oni koji sreuju ono to nije sree-no su takoer meleki zaokupljeni izvravanjem svojih

zadaa Dibril dostavljanjem objava, Mikail brigomo kii i rastinju, Israfil puhanjem u sur, a Melek smruzimanjem dua.

Imam Kuejri smatra da objekat, odnosno razlog ovihzakletvi dolazi tek u predzadnjem, to jest, etrdeset ipetom ajetu sure, koji glasi: Tvoja opomena e koristitsamo onome koji ga se bude bojao. Ovaj ajet slijedinakon govora o tekoama Smaka svijeta, uznemirenimsrcima i oborenim pogledima, zatim o proivljavanjufaraonovoj oholosti, Boijem stvaranju, dehennemui dennetu...

Veina mufesira smatra da je razlog ovakvih zvunihi stilski primamljivih naina zaklinjanja da se privuovjekova panja na ono zbog ega se Allah, d..,ustvari zaklinje:

Va Bog je, uistinu Jedan (...)(...) sigurno e biti ono ime vam se prijeti!Tvoja opomena e koristiti samo onome ko se bude

bojao.


28/68

26

Ebu Dehelovovraanje duga

ovjek po imenu Irai je jednog dana sjeo na svoju devu

i doao u Mekku. Kada je Ebu Dehel vidio devu, odmah juje kupio. Ali, ne elei je platiti, uporno je zamajavao jadnogovjeka.

Bespomoni ovjek je otiao kod Kabe i tamo je ugledaogrupu murika. Poalio im se na Ebu Dehela i zamolio ihje da mu pomognu oko naplate deve. Oni su ga, znajuisurovo neprijateljstvo Ebu Dehela prema Resulullahu, a.s.,iz zabave uputili njemu, koji je upravo tada sjedio nedalekood njih.

Rekoe mu: Idi kod onog ovjeka to ondje sjedi. On eti pomoi da uzme svoj dug.

Ovaj ovjek kome je naneena nepravda jo nije postaomusliman i nije poznavao Resulullaha, a.s. Nadajui se dae mu pomoi, priao mu je i rekao: O Allahov robe! Ja samjedan siromah. Ebul-Hakem (Ebu Dehel) ne eli da mi platdug. Pitao sam ove ljude za pomo da naplatim dug. Oni sumi pokazali na tebe. Ti mi odui moj dug!

Pejgamber, a.s., je ustao i zajedno sa ovim ovjekom kre-nuo prema Ebu Dehelovoj kui. Murici Kureja su to vidjelzainteresovali su se za ishod svega. Poslali su jednog odnjih da vidi kraj i rekli mu: Idi pratiti ove, vidi ta e uraditi

Kada na Pejgamber, a.s., stie pred kuu Ebu Dehela,pokuca mu na vrata. Ebu Dehel se oglasi: Ko je? Dobio jeodgovor: Ja sam, Muhammed. Odmah izai vani.

Kada je Ebu Dehel otvorio vrata, poeo je mijenjati boje.Resulullah, a.s., mu naredi da odmah isplati dug. Ebu De-hel je bez imalo pogovora uao u kuu i donio novac. Irai,koji je naplatio svoju devu, udalji se sretan. Ugledavi Kurej-

ije, ispriao im je za uinjeno dobro. I ovjek koga su poslalije uzbudljivo potvrdio isto.

Pitali su Ebu Dehela: ta je bilo s tobom? Nikada tenismo vidjeli takvog! On ree: Vallahi, kada se javio iza vrata neki je strah uao u mene. Kada sam izaao, vidio samstranu devu sa velikim zubima pored njega. Da nisam ura-dio to je traio od mene, vallahi bi me ona deva pojela.

Ensabul-Eraf, 1/145; Delailun-Nubuvve/Bejheki, 2/193194; el-Bidaje ven-Nihaje, 3/5051.

HILJADU I JEDNA KAP


29/68

27

Musabu Medini

U dvanaestoj godini poslanstva dvanaest muslimana iz

Medine je dalo Pejgamberu, a.s., zakletvu (bejat) na Akabi.Dali su rije da e biti pokorni Allahu i Njegovom Resulu, a.s.

Kada su traili nekoga da ih pouava, Resulullah, a.s., jekao imama i uitelja u Medinu poslao Musab ibn Umejra, r.a.

Uz jednog od najplemenitijih Medinjana Esada ibn Zura-re, kod kojeg je Musab boravio, broj muslimana u Medini sepopeo na etrdeset.

Kada su Esad ibn Zurare i Musab ibn Umejr u jednoj batirazgovarali sa drugim muslimanima, murik Usejd ibn Hu-

dajr bezobrazno ih upita: Zato ste vi doli ovamo?! Hoeteda pokvarite nau vjeru?! Prelazei svaku granicu odgoja,jo je dodao da, ako ne napuste svoju misiju, njihovi ivotie biti u opasnosti.

Musab ibn Umejr ga zamoli da samo malo sjedne i sa-slua ga i da onda uradi ta eli. Usejd ibn Hudajr prihvatiovaj ljubazni poziv i sjede s njima. Musab, r.a., mu je ispriaoglavne poruke islama i prouio mu nekoliko ajeta iz asnogKurana. Usejdovo stanje se promijenilo, te ree: Kako je tolijep govor! ta trebam uraditi da uem u ovu vjeru?

Musab, r.a., mu ree da se prvo mora okupati, zatim doni-jeti ehadet. On je, uradivi to se trailo, postao musliman.Poslije je rekao: Ja idem da vam poaljem nekoga. Ako i onuzvjeruje, u ovom gradu nee ostati nevjernika. Otiao je iposlao Sad ibn Muaza.

Sad ibn Muaz je doao stegnutih aka i srdito je rekao:O Esade! Jesi li doveo ovog stranca da pokvari ljudima vje-ru?

Musab, r.a., je od njega traio da se smiri i da ga malosaslua. Kada je Sad pristao da ga saslua, ispriao muje osnove islama i prouio mu je neto iz Kurana. Sad jepoput Usejda bio iznenaen i postao je musliman. Poslije seMusab vratio u kuu Esada ibn Zurare.

Tako se islam poeo brzo iriti. U kratkom periodu se,osim nekoliko kua, islam proirio na itavu Medinu.

Tarihut-Taberi, 2/356359; et-Tabakatul-Kubra, 3/110; el-Kamil fit-Tarih, 2/9598.

Druga zakletva(bejat) na Akabi

U trinaestoj godini poslanstva na Akabi je uinjena Dr

ga zakletva (bejat) na Akabi izmeu Pejgambera, s.a.v.s.,sedamdeset i pet muslimana iz Medine. Tada je pala odlukselidbe (hidre) u Medinu.

Uzevi prvu rije, amida Pejgambera, s.a.v.s., hazret Abbas ovako ree: O skupino iz Medine! Znate da je Muhmmed jedan od nas, sin je moga brata, i meni najdrai ovjek. Ako tvrdite da ga elite uzeti kod sebe, dajte mi sigurrije da ga neete ostaviti bez pomoi i da ete ga branitod neprijatelja. Ako ete ga uzeti, pa ga onda napustiti zbo

straha od protivnika, sada odustanite, neka ostane meunama i bude asno uvan.

Esad ibn Zurare, koji je doao na elu Medinjana, je ovako odgovorio: Resulullah! Poziv koji si ti danas uinioljudima teak poziv. Ti si nas pozvao da se veemo novovjeri, odvojivi nas od stare, i mi smo to prihvatili. Mi emdati zakletvu (bejat) jer smo povjerovali u sve to donosi Allaha. Tebe emo uvati i braniti onako kako uvamo svodjecu i imetak. Pod kakvim god uslovima bilo, ovo je nazakletva na vezivanje za tebe.

Allahov Poslanik ,s.a.v.s., im ovako ree: Prvi uslov kod vas traim za Allaha je da Njemu ne pripisujete nita ranim i da samo Njemu ibadet inite. A uslov koji traim sebe je da pomaete meni i mojim ashabima i da nas pri-hvatite i smjestite. Da nas branite od svega od ega sebebranite.

Prvi koji je dao zakletvu je bio Esad ibn Zurare. Zatim redom svi dali bejat. Nakon to se zavrio dogaaj drugezakletve na Akabi, zauo se neki uasan ejtanski glas. Govorio je: O Kurejije! Zar niste obavijeteni o tome da kojima dajete zakletvu, kuju rat protiv vas.

Na Pejgamber, s.a.v.s., je rekao: Neka vas ovaj glas neprepadne. Ovo je glas Allahovog neprijatelja, ejtana.

Zatim je rekao svima da se vrate svojim kuama. Odatlsu se razili kada je pala no.

Ibn Hiam, 2/5260; el-Vefa bi ahvalil-Mustafa, 2/22227; Subulul-Huda ver-Read, 3/203206.


30/68

Mr. Nezir Kralo

28

Dvije

pustinje


31/68

29

M o izbora ima svaki ovjek, a kako se spasitiod zalutalosti i tumaranja po pustinji odgovornam daje Mevlana Rumi, k.s.: Sunnet je putkojim su hodale noge Poslanika, a.s. S desne strane togputa lei pustinja Debra, u kojoj debrija smatra da on

nema nikakve moi izbora, pa porie naredbu i zabranui koristi pogrean tevil; a iz poricanja naredbe i zabraneneumitno slijedi i poricanje denneta, jer dennet jenagrada za one koji se pokoravaju naredbi, dok je de-hennem nagrada za one koji joj se ne pokoravaju. Neuiznositi krajnju taku do koje sve ovo vodi: mudrom jedovoljan iaret. S lijeve strane tog puta lei pustinjaKadera na kojoj ovjek smatra da je mo stvorenja jaaod moi Stvoritelja; a odatle se pojavljuju pokvarenosti(...) (Mesnevija V, 330)

Gdje mo izbora prebiva? Ona je u dui skrivena uvidu dvije naravi koje su duboko uspavane i mo izborase pokree onda kada dva pokazivaa koja odgovarajutim naravima ponu predoavati ovjeku elje radi nje-gova odabira: melek nadahnjuje na izabiranje dobrogaa ejtan, l.a., na odabir zla. U potaji daju ponude i poka-zuju stvari na zavjesi koja gajb zastire. Kada se jednogdana podigne zavjesa sa gajba, ovjek e ugledati licaove dvojice posrednika i iz njihovih rijei e jasno raza-znati ta mu je koji iz potaje govorio.

Rumi, k.s., nas savjetuje kako bi jo za ivota uzelipouku, pa nam veli: ejtan, l.a., e rei: O ti zatoeniesvoje naravi i tijela, ja sam ti samo pokazivao, ja te prisi-ljavao nisam. S druge strane, melek e rei: Ja sam tirekao da e ti se, zbog radosti ulne, poveati alost...

Da bi nas potaknuo na razmiljanje, Rumi, k.s., velida se naredba, zabrana, srdba, davanje asti i grdnjatiu samo onog koji ima mo izbora, a dokaz za moizbora jesu nai unutarnji poticaji, elje, osjeaji, kojeak i ivotinje poznaju, dodaje Rumi. Debrije, ili oni kojiporiu mo izbora, oni poriu i vlastiti unutarnji osjeaj,

a na taj nain poriu i djelo Gospodara Svemonoga,Koji se pokazuje preko tih znakova. Nadalje, Rumi, k.s.,tvrdi da je uenje onih koji pripadaju pustinji Debra po-kuenije od uenja onih koji pripadaju pustinji Kadera,jer ovi potonji ne negiraju unutarnje osjeaje i poticaje,te zakljuuje: (...) izgovor debrije ne prihvata nijednareligijska sekta i nijedna religija, i da ga taj izgovor neespasiti od propisnog kanjavanja za loa djela, koja jeon poinio, kao to ni debrija Iblis nije bio spaen kadje rekao Allahu: Jer si me Ti na grijeh naveo.

Stvari se mogu spoznati samo preko njihove suprot-nosti, pa i naa svijest kada dobiva saznanja o vanjskomsvijetu bez ikakve sumnje jasno razluuje posredstvomkojeg ula joj je znanje dostavljeno: vidom, sluhom,mirisom... Rumi, k.s., napominje da osim pet tjelesnih,

odnosno vanjskih ula ovjek posjeduje isto tako i petunutarnjih. Budui da vanjska i unutarnja ula kreira-ju ovjekovu svjesnost, a rekosmo da unutarnja ulanau mo izbora jasno opaaju, onda je i odgovornostza djela koja budu poinjena na osnovi jasnih unutar-njih poticaja neminovna. Potvrdu za reeno imamo uRumijevim rijeima: Unutarnja svijest posjedovanjamoi izabiranja ili rada pod prisilom, srdbe ili usteza-nja, prejedanja ili gladi odgovara ulima koja poznajuili razlikuju uto od crvenog, malo od velikog, gorko odslatkog, mous od izmeta, tvrdo od mehkog ulomdodira i vrue od hladnog, vrelo od mlakog, mokrood suhog, dodir zida od dodira drveta. Stoga onaj kojiporie unutarnju svijest, porie i ula, a jo je i gori, jerje unutarnja svijest oiglednija od ula, poto ovjekmoe sputati ula i sprijeiti njihovo djelovanje, dok jenemogue preprijeiti put doivljaja unutarnje svijesti izaustaviti ulazak tih doivljaja. A iaret je dovoljan zamudroga. (Mesnevija V, 336)

Opravdano se postavlja pitanje kako se spasiti ovihdviju pustinja koje desno i lijevo zastranjuju od putasunneta. Oni koji lutaju desnom pustinjom poriu unu-tarnja ula i unutarnju svijest, a tu istu unutarnju svijest uvidu neposluha realizuju napolju tako to kre naredbei zabrane, s tim da ta djela pripisuju Allahu, kao da nisupotekla od njih. S druge strane, oni koji lutaju lijevompustinjom ne poriu unutarnju svijest, ali nita ne radena proienju iste. Kako postii savrenu istou unu-tarnje svijesti. Naravno, najbolji primjer imamo u posla-niku Muhammedu, a.s. Jednom prilikom savjetovao jeashaba Enesa Ibn Malika, te mu veli: Enese, gledaj da

zanoi a da u tebi nema nijedne loe misli ni premakome ni prema emu, i gledaj da osvane a da u tebinema nijedne loe misli ni prema kome ni prema emu.To je moj sunnet. .Literatura:Marsh, Colin J.: Kurikulum, Zagreb, 1994. Ajanovi, Devdeta: Odgojna funkcija srednje kole, Te-anj, 1995.Rot, Nikola: Psihologija linosti, Beograd, 1976.Kuki, Slavo: Sociologija, Sarajevo, 2003


32/68

Imam Rabbani k.s. | PISMO PRIJATELJU

30

N eka i nas i vas Allah Uzvieni, hurmetomSejjidil-beera (prvaka ovjeanstva), koji jeposlan svim ljudima, sauva od govora kojegne prati srano stanje i od znanja kojeg ne prate djela!Neka su na njega i na njegovu porodicu najvrijednijisalavati i najpotpuniji selami. I neka se Allah smilujerobu koji na ovu dovu kae Amin!

Brate koji si osposobljen da se na tebi pokazuju pot-punosti (kemalat), neka Allah Uzvieni pokae snanimtvoja djela.

Ovaj svijet je ahiretska njiva. Pa teko onome ko nanjoj ne sije, ko je zapostavio zemlju sposobnosti iupropastio sjeme djela. Ono to treba znati jeste dase zemlja sposobnosti zaputa na nain da se na njojnita ne sije ili na nain da se na nju baca pokvareno iotrovno sjeme to je tetnije, kao to je svima pozna-to. Pokvareno i otrovno sjeme je i uzimanje tarikata od

Lijepaimena(Ovo pismo je napisanoAbdurrahimu, poznatijem

kao Hani Hanan, kao odgovor na njegovo pismo.Govori o zabrani uzimanja tarikata od nepotpunog ejhai zabrani davanja imenakojima se oponaaju nevjernici.)


33/68

31

nepotpunog duhovnog putnika (salik nakis) i slijeenjenjegovog puta, jer nepotpuni slijedi svoju strast (heva).Ono to je sa strau pomijeano ne daje dobar utjecaj,a ako i utjee, onda samo potpomae strast, pa se takododaje tmina na tminu. Nepotpuni ne razlikuje putevekoji vode do Uzvienog Allaha od onih koji ne dovodedo Njega, jer on sm nije stigao do blizine Uzvienog Allaha. On, takoer, ne razlikuje razliite sposobnostiuenika (murida). Pa kada nije sposoban uoiti razliitesposobnosti i nije sposoban razlikovati puteve dezbe(srano privlaenje murida od strane Uzvienog Hakka)od puteva suluka (muridova zaokupljenost duhovnimvjebama ienja nefsa), on e tako murida koji imasposobnost slijeenja puta dezbe a nema sposobnostslijeenja puta suluka voditi putem suluka i tako gaodvesti u zabludu, kao to je i sam zabludio.

A kada ejh kamili mukemmil (vodi koga je Allahuinio potpunim i dao mu sposobnost da druge upotpu-njava) eli odgojiti takvog uenika i voditi ga duhovnimputem, prvo mora odstraniti ono to je uradio nepotpunivodi i popraviti ono to je on upropastio, a potom ebaciti zdravo sjeme koje odgovara njegovoj sklonostina zemlju njegove sposobnosti. Tek tada e izniknutizdravo bilje. Zar ne vidi kako Allah navodi primjer lijepa rije kao lijepo drvo: korijen mu je vrsto u zemlji,

a grane prema nebu; ono plod svoj daje u svako dobakoje Gospodar njegov odredi, a Allah ljudima navodi

primjere da bi pouku primili. A runa rije je kao runodrvo: iupanom drvetu s povrine zemlje nema op -

stanka. (Ibrahim, 2426)

Druenje (sohbet) sa ejhom koji je kamili mukemmilje crveno zlato (izuzetna vrijednost). Njegov pogled(nazar) je lijek, kao i njegove rijei.

Neka i nas i vas Uzvieni Allah uvrsti na stazi mu-hammedanskog erijata! I neka je na njenog posjedni-ka najvrijedniji salat, selam i pozdrav. Jer, u slijeenjunjegovog erijata je istina, spas i srea! Svoje pismozavravam sa: neka Allah dodijeli Svoje salavate, se-lame, tehijjete i berekete na Sejjidil-murselina (prvakasvih poslanika).

Dopuna pismaVeliko je udo da mi moj iskreni brat prenosi kako

je jedan od njegovih sabesjednika, a iz reda uglednihpjesnika, uzeo kafirski nadimak. Da stvar bude gora,

on je jedan od potovanih prvaka (sadat). Kamo sreeda nije izabrao to runo ime, ija je ogavnost oita!Musliman treba bjeati od takvih imena vie nego tobjei od razjarenog lava i treba ih potpuno prezreti, jer sutakva imena prezrena kod Uzvienog Allaha i NjegovogPoslanika, alejhis-salatu ves-selam.

Muslimanima je nareeno da kafire tretiraju neprija-teljima i da prema njima budu otri, pa je distanciranjeod njihovih imena obaveza.

A ono to su izrekli pojedini ejhovi, dok su bili savla-

dani sukrom (duhovnim pijanstvom) kao to je hvaljenjekufra poticanje na vezivanje kranskog konopia itome slino, to nije vezano za stvarno nego prenesenoznaenje.

Govor duhovno opijenih se ne uzima po vanjskomznaenju (jer taj govor ima svoju preneenu poruku).Oni imaju opravdanje zbog takvih nedozvoljenih stvari,samo zbog toga to su savladani opijenou. Mada,takvo to postojani prvaci ovog puta nikada ne govore.Oni koji oponaaju opijene nemaju nikakvog opravda-nja u njihovom slijeenju (jer sami nisu opijeni), ni ponjima a niti po erijatu. Svaka stvar ima svoje podesnovrijeme. Ista stvar u drugom, nepodesnom vremenu jepokuena.

Prenesite mu moje insistiranje na promijeni tog ime-na i na nadijevanju nekog hairli imena koje je u skladus islamom. To hairli ime odgovara stanju muslimana,njegovom govoru i pripadnosti islamu, vjeri s kojom jezadovoljan Uzvieni Allah i Njegov Poslanik, alejhis

salatu ves-selam.Potvore se izbjegavaju tako to ih se uvamo. Rijei:

uvajte se mjesta potvore!, su rijei onog koji istinukazuje (Muhammeda, a.s.), na kojima nema nikakvepraine. A Uzvieni kae:Uistinu je rob-vjernik boljiod mnogoboca. (el-Bekare, 221)

Neka je selam na onoga koji slijedi Uputu!(Imami Rabbani Ahmed Faruki Serhendi, k.s.: Mek-

tubat, tom I, 23. pismo)


34/68

GOVOR STANJA

32

HadisPoslanik, a.s., je rekao:

Svaki musliman koji Allahu uputi dovu, au kojoj nema grijeha niti presjecanja rodbin-skih veza, Allah e mu dati jednu od tri stva-ri: ili e mu usliati molbu, ili e mu, poput

toga, otklonuti neko zlo, ili e mu, poputtoga, odgoditi nagradu za sudnji dan.

Da eli

njimaSelman el-Farisi, r.a., je rekao:Poto je Uzvieni Allah stvo-rio Adema, a.s., rekao mu je:Ademe, jedno pripada Meni,jedno pripada tebi, jedno jeizmeu Mene i tebe, a jednoje izmeu tebe i Mojih robova.Ono to pripada Meni jeste

da Mi robuje ne pripisujuimi sudruga, ono to pripadatebi jeste da te nagradim zatvoja djela i da ti oprostim,pa Ja sam Oprostivi i Milosti-vi. Ono to je izmeu Mene itebe pa od tebe je traenjei dova, a od Mene je odziv idarivanje. Ono to je izmeu

tebe i Mojih robova je da elinjima ono to

semerkand (br. 8, august 2009. god.)

Documents