UNIVERZITET VITEZ U TRAVNIKU FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE U TRAVNIKU TRAVNIK

AMAR NALI

MODELI MULTIPLIKATORASEMINARSKI RAD

Travnik, 2011.

UNIVERZITET VITEZ U TRAVNIKU FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE U TRAVNIKU TRAVNIK

MODELI MULTIPLIKATORASEMINARSKI RAD

Predmet: Profesor: Asistent: Student:

Makroekonomija Prof.dr. Kadrija Hodi Mr. Edin Arnaut Amar Nali Broj indeksa: 0255-10/DFBO Smjer: Poslovna ekonomija

Travnik, decembar 2011.

SADRAJ

1. UVOD ............................................................................................................... 1 2. OSNOVNI MODEL MULTIPLIKATORA (analiza hipoteze) ........................ 2 2.1.Odreivanje proizvodnje s ukljuenom tednjom i investicijama .................. 2 2.1.1. Znaenje ravnotee .................................................................................. 3 2.2.Odreivanje proizvodnje pomou osobne potronje i investicija ................... 4 2.2.1. Aritmetika analiza ................................................................................. 5 2.3.Multiplikator ................................................................................................... 6 2.3.1. Grafiki prikaz multiplikatora ................................................................. 6 2.4.Multiplikator u sistemu AS AD .................................................................. 7 3. FISKALNA POLITIKA U MODELU MULTIPLIKATORA ......................... 9 3.1.Kako dravna fiskalna politika utjee na proizvodnju ................................... 9 3.1.1. Utjecaj oporezivanja na agregatnu tranju ............................................ 11 3.2.Multiplikatori fiskalne politike ..................................................................... 11 3.2.1. Utjecaj poreza ........................................................................................ 12 4. ODREIVANJE PROIZVODNJE U OTVORENIM PRIVREDAMA

(aplikativni dio) ............................................................................................... 13 4.1.Vanjska trgovina i ekonomska aktivnost ...................................................... 13 4.1.1. Neto izvoz: koncepti i trendovi ............................................................. 13 4.1.2. Utjecaj razmjene na GNP ...................................................................... 15 4.1.3. Granina sklonost uvozu i pravac potronje ......................................... 17 4.1.4. Multiplikator otvorene privrede ............................................................ 17 4.2. Koje su veliine multiplikatori? ................................................................. 18 4.2.1. Procjena multiplikatora ......................................................................... 18 5. ZAKLJUAK ................................................................................................. 20 6. LITERATURA

1. UVODSve su trine privrede iskusile kolebanja gospodarske aktivnosti, bilo kada se javlja nezaposlenost u vrijeme depresije ili kada brzi porast potranje vodi ka inflaciji. Prvi okus trita za novoroene postsocijalistike zemlje Istone Evrope bio je okus depresije i nezaposlenosti. Tokom 1980-tih godina Sjedinjene Drave uivale se brzi rast i pad nezaposlenosti. U 1990-tim godinama pod pritiskom oskudnog novca i privremenog porasta cijena nafte, porast se je proizvodnje usporio i nezaposlenost je poela rasti. Kako objasniti ta kolebanja privredne aktivnosti? Metode agregatne potranje i ponude mogu pomoi u objanjenju kretanja proizvodnje i razine cijena. No, zato se AS ili AD pomiu i koliko e se promijeniti proizvodnja s promjenama investicija ili dravne potronje ili neto izvoza. U tu svrhu razvijamo keynesijanski model multiplikatora. Model multiplikatora je makroekonomska teorija koja se upotrebljava da bi se objasnilo odreivanje proizvodnje u kratkom roku. Naziv multiplikator dolazi od nalaza da svaki dolar promjene odreenih rashoda vodi ka promjeni GNP veoj od jednog dolara. Model multiplikatora objanjava kako okovi investicija, vanjske trgovine, i dravnih poreza i politika potronje mogu utjecati na proizvodnju i zaposlenost u privredi s neiskoritenim resursima. U prvom dijelu, uvodimo najjednostavniji model multiplikatora, onaj u kome nema drave ili vanjske trgovine. Uz tu osnovu postoji mogunost analizirati utjecaj drave i meunarodnog sektora na ekonomsku aktivnosti. Privrede pate od uzastopnih napada nezaposlenosti i inflacije. Jedno od prvih oruja koje su drave razvijale da bi ublaile privredne cikluse jest fiskalna politika, koja se sastoji od dravnih rashoda na dobra i usluge (G) te poreza i transfera (T). U drugom dijelu, proirit emo jednostavni model multiplikatora da bismo pokazali kako, dok postoje neiskoriteni resursi, promjene u G i T mogu utjecati na razinu nacionalne proizvodnje. Niti jedna zemlja ne postoji sama za sebe. Privreda svake zemlje je otvorena privreda, koja razmjenjuje dobra i usluge sa ostalima, izvozi dora koja se proizvode najjeftinije kod kue i uvozi dobra kod kojih drugi imaju trokovnu prednost.

1

2. OSNOVNI MODEL MULTIPLIKATORA (analiza hipoteze)2.1.Odreivanje proizvodnje s ukljuenom tednjom i investicijama Krivulje nacionalnih funkcija potronje i tednje zasnovane su na poznavanju budeta razliitih obitelji, njihovih bogatstava itd. Pojednostaviti emo tu sliku izostavljajui poreze, nepodijeljene korporativne profite, meunarodnu razmjenu, amortizaciju i dravnu politiku i pretpostavit emo da je dohodak raspoloivi dohodak i da je jednak GNP-u. Slika 1. prikazuje nacionalne funkcije potronje i tednje. Svaka taka na funkciji potronje pokazuje eljenu ili planiranu osobnu potronju na datoj razini raspoloivog dohotka. Svaka taka na krivoj tednje pokazuje eljenu ili planiranu tednju na toj razini dohotka. Obje krivulje su usko povezane: kako je C+S uvijek jednako dohotku, krivulje potronje i tednje su zrcalni blizanci i uvijek e sabrani dostizati pravac 45. Slika 1.: Funkcija potronje i tednje

Izvor: Paul A. Samuelson, William Nordhaus: Ekonomija, etrnaesto izdanje tednja i investicije ovise o vrlo razliitim faktorima: tednja ovisi u pasivnom smislu o dohotku, dok investicije ovise o proizvodnji i razliitime drugim faktorima kao to su: budui oekivani dohodak, kamatnjak, porezna politika i poslovno povjerenje. Zbog jednostavnijeg objanjenja, uzet emo investicije kao eksternu varijablu, varijablu ija je razina odreena izvan modela. Recimo da postoje takve povoljne investicijske prilike da investicije iznose tano 200 milijardi dolara godinje bez2

obzira na razinu dohotka. To znai da ako nacrtamo krivulju investicija u zavisnosti od GNP, ona e morati biti vodoravna linija uvijek na istoj udaljenosti odo vodoravne ose kao to je prikazano na slici 2. gdje je krivulja investicija oznaena sa II da bi se razlikovala od krivulje tednje SS. Slika 2.: Kako tednja i investicije odreuju dohodak

Izvor: Paul A. Samuelson, William Nordhaus: Ekonomija, etrnaesto izdanje Krivulje tednje i investicija se sijeku tano u taki E na slici 2. Ova taka odgovara razini GNP od OM i predstavlja ravnotenu razinu proizvodnje u modelu multiplikatora. Ovo sjecite krivulja tednje i investicija predstavlja ravnotenu razinu GNP oko koje e gravitirati nacionalni proizvod. 2.1.1. Znaenje ravnotee Zato taka E na slici 2. predstavlja ravnoteu? Razlog tome je to je u taki E eljena tednja kuanstva jednaka eljenim investicijama preduzea. Kad eljena tednja i investicije nisu jednake, proizvodnja e teiti da se podesi na gore ili na dolje. Krivulje tednje i investicija prikazane na slici 2. predstavljaju njihove eljene razine. Tako na razini proizvodnje M, preduzea e eljeti da njihove investicije budu jednake okomitoj udaljenosti ME. Takoe, kuanstva tedjeti iznos ME. No, nema logine nunosti da stvarna tednja ili investicije budu jednake planiranoj tednje ili investicijama. Ljudi mogu grijetiti ili mogu netano predviati zbivanjaa kada se dogode pogreke, tednja i investicije mog odstupati od paniranih razina.3

Jedina ravnotena razina GNP je u taki E, gdje se sijeku krivulje tednje i investicija. U svakoj drugoj taki, eljena tednja kuanstva se ne podudara s eljenim investicijama. Ova razlika usmjeriti e preduzea da promjene razine proizvodnje i zaposlenosti, i tako vrate sistem u ravnoteni GNP. 2.2.Odreivanje proizvodnje pomou osobne potronje i investicija Osim jednakosti tednja investicije, postoji i drugi nain da se pokae kako se odreuje proizvodnja. Ravnotea je ista, no razumjevanje odreivanja proizvodnje se produbljuje pri upotrebi drugog pristupa. Ovaj drugi pristup naziva se pristupom osobna potronja + investicije (C + I). Kako funkcionira? Slika 3. prikazuje krivulju ukupne potronje u odnosu na ukupnu proizvodnju ili dohodak. Crni pravac CC je funkcija potronje, koja pokazuje razinu eljene osobne potronje koja odgovara svakoj razini dohotka. Tada dodajemo eljene investicije (koje su na fksnoj razini I) funkciji potronje. Tako je razina ukupne eljene potronje C + I predstavljena krivuljom C + I na slici 3. Slika 3.: Kako potronja i investicije odreuju output

Izvor: Paul A. Samuelson, William Nordhaus: Ekonomija, etrnaesto izdanje Tada u sliku ucrtavamo pravac 45 da bismo lake utvrdili ravnoteu. Na svakoj taki pravca 45, ukupna razina osobne potronje plus investicijska potronja tano je jednaka ukupnoj razini proizvodnje. Dakle, krivulja ukupne potronje C + I pokazuje razinu eljenih izdataka potroaa i preduzea na svakoj odgovarajuoj razini proizvodnje. Privreda je u ravnotei u taki u kojoj krivulja C + I presjeca pravac 45 - u taki E. U taki E privreda je u ravnotei jer su na toj razini eljeni rashodi za osobnu potronju i investicije jednaki razini ukupne proizvodnje.4

2.2.1. Aritmetika analiza Aritmetiki primjer moe pomoi da se pokae zato se ravnotena razina proizvodnje nalazi u taki gdje su planirana potronja i planirana proizvodnja jednaki. Tabela 1.: Odreivanje GNP gdje je output jednak planiranoj finalnoj proizvodnji (6) (1) razine GNP DI (2) planirana i osobna potronja (3) planirana tednja (4) planirane investicije (5) razina GNP ukupni planirani izdaci (7) tendencija na utjecaja na

potronju i output investiranje

4200 3900 3600 3300 3000 2700

3800 3600 3400 3200 3000 2800

400 300 200 100 0 -100

200 200 200 200 200 200

4200 > 3900 > 3600 = 3300 3000 < 2700