smith adam, o porijeklu bogastva
DESCRIPTION
Djelo za predmet Osnove političke ekonomijeTRANSCRIPT
-
##9,EKONOMIJA Adam Smith
ISTRAIVANJE PRIRODE
I UZROKA BOGATSTVA
NARODA
-
#NO An inquiry into the nature
and causes of THE WEALTH OF NATIONS #
by ADAM SMITH
Pr ev eo: Dr. MARIJAN HANZEKOVli
-
#AAAdam Smith
#NNISTRAIVANJE PRIRODE I UZROKA BOGATSTVA
NARODA
PRVI SVEZAK
MCMLII # G G 1 9 5 2 # P P K U L T U R A # M M Z A G R E B
-
PRIMJEDBE UZ PRIJEVOD
Ovarj prijevod je raen prema kritikom izdanju Istrai-vanja prirode i uzroka bogatstva naroda, koje je godine 1904. izdao Edwin Cannan, profesor ekonomske teorije na london-skom univerzitetu. Kao temelj tom, izdanju posluilo 'je Can-nanu peto izdanje Bogatstva naroda, posljednje, koje je objav-ljeno prije Smithove smrti. Gdje je god to peto izdanje odstu-palo od prvog, Cannan je istraio povijest i uzroke tih promjena i zabiljeio ih u svojim opaskama. Cannan je svoje kritiko izdanje obilno popratio biljekama, od kojih su u prijevod ule samo one opaske, koje olakavaju sluenje Smithovim djelom, dok je sav veliki historijski aparat i poredbe s ranijim izda-njima isputen. Prijevod 'ima tri vrste opaski, prvo, izvorne Smithove opaske, koje nemaju nikakve oznake, drugo, opaske s oznakom Ed. Cannam i, na kraju, tree, opaske prevodioca, koje se uglavnom odnose na kratka povijesna objanjenja i treba da olakaju ^ razumijevanje i upotrebu djela. Kazalo, koje je dodano na kraju II. sveska, ustvari je prevedeno kazalo kri-tinog izdanja Edwarda Cannana. On je izvorno mithovo ka-zalo jako proirio i ta njegova proirenja stavljena su u uglate zagrade, da bi italac vidio, kako je izgledalo izvorno Smithovo kazalo, a kako ga je Cannan proirio.
M. H. U Zagrebu, oujka 1952.
-
S A D R A J i
Predgovor VII vod i plan djela 3
KNJIGA I. O uzrocima poboljanja proizvodnih snaga rada i o redu, prema kojem se proizvod rada prirodno raspodjeljuje meu razliite slojeve naroda
P r v o p o g l a v l j e O' podjeli rada 9
D r u g o p o g l a v1j e O naelu, koje uzrokuje podjelu rada . . . . . . . . . . . 16
T r e e p o g l a v l j e Podjela rada je ograniena opsegom trita . . . . . . . . . 19
e t v r t o p o g l a v l j e O porijeklu i upotrebi novca . . . . . . * 23
P e t o p o g l a v l j e O stvarnoj i nominalnoj cijeni robe, ili o njezinoj cijni radu i
njezinoj cijeni u novcu . . . . . . t . . . . . . . . . . 29 I
S e s t o p o g l a v i j e Sastavni dijelovi cijene robe
r ... . . . . . . . . . . 45 S e d m o p o g l a v l j e
O prirodnoj i trinoj cijeni robe . . . . . . . . . . . . . 52 O s m o p o g l a v i j e \ l
plai za rad 60 39* 451
-
D e v e t o p o g l a v i j e O profitima od kapitala . . . . 81
D e s e t o p o g l a v l j e O plaama i profitu u razliitim zaposlenjima rada i kapitala^ . . 91 P r v i d i o Nejednakosti, koje potjeu iz prirode samih za-
poslenja : . . . . . . . . . . . . . - . ' 92 D r u g i d i o Nejednakosti, koje je uzrokovala evropska politika 110
J e d a n a e s t o p o g l a v l j e O zemljinoj renti . . . . . . . . . . . . > '>
t~i ^ . 133 P r v i d i o O proizvodu zemlje, koji"uvijek daje rentu . . . 135 D r u g i d io O proizvodu zemlje, koji katkad daje, a katkad
ne daje rentu . 150 T r e i d i o O promjenama u omjeru izmeu odnosnih vri-
jednosti one vrste proizvoda, koji uvijek daju rentu, i onih, koji katkad daju, a katkad ne daju rentu . . . . . . . 162 P o s e b n a r a s p r a v a o p r o m j e n a m a u v r i j e d n o s t i
s r e b r a u t o k u p o s l j e d n j a e t i r i s t o l j e a Prvo razdoblje . . . . . . . . . . ...
y . . . . . . . 165 Drugo razdoblje . . . . . . * ... .. .. .. ... .. . -,.. . .. . . ... . 178 Tree razdoblje _.,.. . . . . . . 180 Promjene u omjeru izmeu vrijednosti zlata i srebra . . . . . 197 Razlozi za nashiivanje, da vrijednost srebra jo uvijek pada . . 202 Razliiti ui.. . napretka kulture na "stvarnu cijenu triju razliitih
vrsta sinovih proizvoda . . . .. . . . . . . . . .i . . 203 Prva vrsta . . . . . . . . . . . . . . . . 203 Druga vrsta . . . . . . . . . ...
v . .. , , ., -2Q5 Trea vrsta- . . . . . . . . . . . . .. ... i i v 214 Zavretak rasprave o promjenama u vrijednosti srebra . . . . 223 Uinci napretka kulture na stvarnu cijenu manufakturne robe 228 Zavretak poglavlja ... . ,. .. - . v4 < , *> V' . . 233
i KNJIGA II.
O prirodi, akumulaciji i upotrebi zalihe Uvod ' . . . . . . I , . . , . . \ - . . . 245
-
P r v o p o g l a v l j e O podjeli zalihe . . . . . . . . . ' - - 247
D r u g o p o g l a v l j e O novcu kao posebnoj grani ope zalihe drutva ili o troku odra-
vanja narodnog kapitala . . . . . y - '... 254 T r e e p o g l a v l j e
O akumulaciji, kapitala ili o produktivnom i neproduktivnom radu 297 e t v r t o p o g l a v l j e
O zalihi, uza j ml j enoj uz kamate . . . ' . . . . . . . 315 P-^eto p o g l a v l j e
O razliitoj upotrebi kapitala . . -. * 323
KNJIGA III. O razliitom napretku bogatstva kod razliitih naroda
P r v o p o g l a v i j e O prirodnom napretku bogatstva 341
D r u g o p o g l a v l j e Zapostavljanje poljodjelstva u starom stanju Evrope poslije pada
Rimskog carstva 345
T r e e p o g l a v l j e O usponu i napretku velikih i malih gradova poslije propasti Rim-
skog carstva * 357
e t v r t o p o g l a v l j e Kako je trgovina gradova pridonijela unapreenju sela . . . . 367
KNJIGA IV. O sistemima politike ekonofnije
tfvod : : : 333
P r v o p o g l a v l j e O naelu trgovakog ili merkantilnog sistema 383
-
D r u g o p o g l a v l j e O ogranienjima uvoza iz stranih zemalja takvih dobara, koja se
mogu proizvesti i kod kue . . . . . 404
T r e e p o g l a v l j e O izvanrednim ogranienjima na uvoz dobara gotovo svake vrste
iz onih zemalja, za koje se pretpostavlja, da je bilanca s njima nepovoljna . . . . . . . . . . . . 423
P r v i d io O nerazumnosti tih ogranienja, ak i na osnovu naela trgovakog sistema . . . . . . . 423
Dodatak , koji se odnosi na depozitne banke, a naroito, na Amsterdamsku banku 429
D r u g i d io O nerazboritosti tih izvanrednih ogranienja na osnovu drugih naela 439
-
A d a m S m i t h B O G A T S T V O N A R O D A
I. svezak
Korektor Kruna Tvrfkovi *
tampanje ove knjige zavrtano maja 1952. u tampar, zavodu
Ognjen Pria u Zagrebu.