srce ispunjeno štovanjem

8/3/2019 Srce ispunjeno tovanjem

1/112

1

Srce ispunjeno tovanjem


2/112

2 SRCE ISPUNJENO TOVANJEM

Nakladnik

ZNACI VREMENAZagreb

www.znaci-vremena.com

Izvornik

A heart that worships God is the verydwelling place of Christ

Urednik Josip Perii

Prijevod

Hinko Pleko

LekturaMarijan Malai, prof.

Korektura

Milkica Latkovi-PeriiPrijelomGENESIS

TisakTIPOMAT, 2007.


3/112


4/112


CIP zapis dostupan u raunalnom kataloguNacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu

pod brojem 627055

ISBN 978-953-183-133-8


5/112

5

Predgovor

Napokon Mojsije sie sa Sinajskog brda.Silazei s brda, nosio je u rukama ploe Svje-doanstva. Nije ni znao da iz njegova lica, zbograzgovora s Jahvom, izbija svjetlost. (Izlazak34,29)

Bogosluje znai upravo ovo izii predBoga i biti promijenjen.

Vjerujem da e nam ovo gradivo pomoi

u tome, i da ete itajui ga bolje razumjetito Bog oekuje od nas i to e nam uzvratitiako Ga budemo traili i tovali iz srca.

Iskoristimo stoga gradivo da u zajednitvu jedan s drugim, u crkvi ili u malim skupina-ma, usmjerimo svoju pozornost na Boga i is-

kaemo tovanje Onome koji nas je stvorio iotkupio.

Zlatko Musija

U nastavku navodimo ulomak iz knjige Bar-ryja Ganea, Building Youth Ministry: A Foun-dational Guide.


6/112



7/112


8/112


jih darova i kad vidimo Njegovo veliko milo-sre i kako Mu je drago kad razmiljamo oNjegovoj ljubavi prema nama, mi Mu iskazujemo tovanje.

Meutim, nemojmo zaboraviti da je pravobogosluje prvenstveno izraavanje tovanja Bo-gu. Ne samo to e nae rijei i misli na bogo-

sluju biti usmjerene na Boga, nego emo go-voriti i misliti o Bogu. Budui da je cilj iskazi- vanja tovanja Bog, svako spominjanje poje-dinca bit e sluajno (Otkrivenje 5,9). Ako smose odluili pokloniti Bogu, onda u sredite ne-emo stavljati sebe. Molitvom u kojoj neto tra-

imo od Boga ne proslavljamo niti iskazujemotovanje Bogu. Pravo je bogosluje kad prepo-znajemo Boju veliinu i mo i kad se u stra-hopotovanju i skruenosti Njemu klanjamo. A kad to uinimo, osjetit emo vrlo brzo danam je potreban, da Mu se moramo obratiti.

To Bog oekuje od nas. Na pravom bogosluju,kad shvatimo svoju potrebu, misli emo uvi-jek usmjeravati na Njega i Njegovu mo i eljuda nam pomogne, a ne na svoje tekoe ilielje.


9/112

9

Pisci gradiva

tiva pod naslovom Zahvalna srca i Pru-imo ruke Bogu i drugimaTroy Fitzgerald,direktor Leadout Ministries.

tivo Divljenje ispunjeno hvalom napisaoje Daniel Bennett koji upravo zavrava studijteologije. Daniel namjerava biti pastor negdjena ovom planetu. Ako sve bude dobro, nakon

etiri godine bit e evanelist u Sjevernopa-cifikoj uniji konferencija; on i supruga sluite tada u itavom svijetu.

Amanda Archer, vjernica crkve koleda

Walla Walla, napisala je tivo Srce ispunjeno

ljubavlju. Amanda je bila voa mladei u svo-jemu mjestu gdje provodi ljeto idui od vratado vrata kao literarni evanelist.

Matthew Sanvick odlian je glazbenik i

duhovni voa na kampusu koleda Walla Walla.

On je napisao tivo za Bogosluje je vraanjeBogu onoga to smo od Njega dobili. Posebnovoli slubu molitve i ukljuivanje studenata uzajedniko bogosluje.

tivo Voljeti druge napisala je Amy Mu-

thersbaugh koja je pred diplomiranjem. Glavni


10/112


je predmet njezinog studija govorna komuni-kacija i namjerava stei magisterij iz patologi-je govornog jezika. Amy rado svira gitaru i kla- vir, voli upoznavati nove ljude i sluiti Boguglazbom.

Terrance Taylortreba diplomirati teolo-

giju. On je napisao tivo Traite i spaavajte.Namjerava raditi kao pastor i kapelan u policiji.Terrance voli skladati glazbu i snima kratkefilmove koje e, nada se, koristiti u svojoj slu-bi. Sretno je oenjen Melissom i imaju dvijekeri, Edynn i Amyah.

tivoZajednica, o zajednitvu u malim sku-

pinama, napisao je Chris Stanley, diplomiraniteolog s koleda Avondale u Australiji. Trenu-tano radi kao dragovoljac u crkvi koleda. On je veliki ljubitelj surfanja, boravka u prirodi,

a iznad svega ljubi Boga.Menaderica projekta zaLeadout Ministri-

es, Sarah Grizzell, studentica je medicinskekole i glavni joj je predmet psihologija, a drugiglazba. Namjerava postati lijenica pedijatar u

hitnoj pomoi. Voli raditi s djecom i kretatise u prirodi.Glavna urednica Leadout Ministries, Ja-

na Cress, treba diplomirati engleski. Namje-rava raditi kao urednica, pisati ili izdavati. Jana

posebno voli nalaziti gramatike pogreke i po-


11/112

11

pravljati tiskarske pogreke u crkvenom bilte-nu. Uz to voli pjevati, itati i skijati se na snow-boardu.

PISCI GRADIVA


12/112



13/112

13

1. Zahvalna srca

Kljuni tekst

Uistinu, sve ovo biva radi vas, da poveanamilost uini obilnom zahvalu veeg broja (vjer-nika) na slavu Boju. Zato ne malaksavamo. Na-protiv, ako se i raspada na vanjski ovjek, ipakse na nutarnji ovjek obnavlja iz dana u dan.(2. Korinanima 4,15.16)

Dragi Isuse, molio se Austin, hvala Tiza hranu. Prijatelji i obitelj koji su se okupilioko stola pognuli su glavu dok je Austin po-eo zahvaljivati Bogu u molitvi. Ali osim hrane, Austin je imao vie razloga za zahvaljivanje.

Zato je nastavio: Hvala Ti za mamu i tatui Shawn i Jordana i maku i hvala Ti za zlatnuribicu i psa Harryja i za moju kolu i drveei kruh i sok i za travu da se mogu na njojigrati i igrake u mojoj sobi.

Upravo kad su svi pomislili da se molitva

blii kraju, Austin je duboko udahnuo kao dase sprema zaroniti u vodu i nastavio: HvalaTi za moj krevet i pokriva i Mikea i Isusa iptiice i moju vilicu i mlijeko... Jedan od pri-sutnih priznao je da je pogledao Austina dokse molio; primijetio je da ne miri gledao

je po kui i kroz prozor za to bi sve mogao


14/112


zahvaliti Bogu. Za sve to je privuklo njegovupozornost on je odmah i bez oklijevanja za-hvalio. Premda je bio gladan kao i gosti, bio je obuzet zahvaljivanjem Bogu. Mnogi dana-nji vjernici dobro bi postupili kad bi slijediliAustina i bili obuzeti zahvaljivanjem Bogu. to vie zahvaljujete Bogu, to vie prepoznajete

mnoge darove za koje Mu trebate biti zahval-ni.

Bez obzira na to kakav je bio dan, bez ob-zira na to koliko se osjeamo umorni, najveitrenuci bogotovlja koje emo ikad doivjeti jesu trenuci kada zahvaljujemo Bogu. Zahval-

no srce slino je zimzelenom drvetu: bilo dapada snijeg ili ga vjetar udara kiom, zimze-leno drvo nikad ne otputa svoje lie niti seravna po vremenu. Zimzeleno stablo je u sva-kom godinjem dobu zeleno. Kako bismo seosjeali uz vjernike koji su uvijek zahvalni Bogu

bez obzira na okolnosti? Zamislite crkvu u kojojsvi rado zahvaljuju.Apostol Pavao podsjea crkvu koja je u ne-

volji, tjeskobi, progonjena i obarana dazahvaljivanje potie zarazni duh radosti. Pavaomoli crkvu da se usredotoi na Boju milost

pa e obilovati u zahvalnosti. Uistinu, sve ovobiva radi vas, da poveana milost uini obil-nom zahvalu veeg broja (vjernika) na slavuBoju. Zato ne malaksavamo. Naprotiv, ako sei raspada na vanjski ovjek, ipak se na nu-tarnji ovjek obnavlja iz dana u dan. (2. Ko-

rinanima 4,15.16)


15/112

15

Crkva kojoj je Pavao pisao imala je mnogoproblema koji bi inae vjersku zajednicu liiliradosti. Pavao poziva vjernike da svoj pogledpodignu prema gore u zahvalnoj hvali Bogu iprime blagoslove koji nadilaze njihove okolno-sti.

Jednog dana Isus je prolazio graninim

podrujem izmeu Judeje i Samarije. Kad jeulazio u neko selo, izie mu u susret desetgubavaca; stadoe podaleko i poee vikati: Isu-se, Uitelju, smiluj nam se! Kad ih opazi, reeim: Idite i pokaite se sveenicima! I oistiese dok su ili. Jedan od njih im vidje da je

ozdravio, povrati se slavei Boga na sav glas.Pade niice do nogu Isusovih pa mu poe za-hvaljivati. Taj bijae Samarijanac. Isus ga zapi-ta: Zar se nisu oistila desetorica? Gdje su jodevetorica? Ni jedan se ne nae da se vrati iBogu zahvali, osim ovoga tuina! (Luka 17,12-

18) Vano je zapaziti kako je svih deset guba-vaca molilo Isusa za pomo. Na granici s nezna-boakom zemljom ova mijeana skupina dru-tvenih izopenika dostigla je Isusa i molila Gada ih izlijei. Isus je usliao njihovu molbu i

ozdravio ih kad su otili. Ali Biblija kae: Je-dan od njih im vidje da je ozdravio, povratise slavei Bog na sav glas.

Druga vana injenica u ovom dogaaju jest to je samo jedan gubavac vidio da jeozdravio. Nema sumnje da ni ostalima nije pro-

maklo na kakav ih je udesan nain guba na-

ZAHVALNA SRCA


16/112


pustila. Morali su primijetiti. Rije koja je upo-rabljena u ovom izvjetaju znai vie nego netoprimijetiti ona znai proniknuti. Ona po-kazuje da je jedan gubavac ne samo vidio udo,ve shvatio njegov znaaj. Kad je razumio tose s njima stvarno dogodilo, ispunila ga je za-hvalnost. Ostala devetorica su primijetila, ali

nisu razmiljala o udu. Onaj jedan gubavacvratio se i osobno zahvalio svojem Iscjeliteljuglasnom i jasnom hvalom. Vano pitanje kojeje Isus postavio glasilo je: Gdje su jo deveto-rica?

U knjiziIsusov ivotEllen White pie: On

je dao sva bogatstva Neba da ih otkupi, paipak su ravnoduni prema Njegovoj velikoj lju-bavi. Svojom nezahvalnou zatvaraju svoja srcapred Bojom milosti. (str. 278) Moda Spasiteljpostavlja ista pitanja nama danas. Gdje su tovatelji? Gdje su oni koji su doli srca punih

zahvalnosti? Gdje su vjernici proeti zahvalno-u? Gdje je narod koji je duboko ganut Bojimmilosrem na Golgoti pa je otkupljenje jedinatema vrijedna razgovora? Gdje su oni iji jeivot preobrazila istina Evanelja? Gdje su Bojadjeca koja ale zbog nedostatka rijei kojima

bi izrazila ljubav prema Bogu za ono to jeuinio za njih? Kad razmislite o tome to sveljude zaokuplja, nalazite li tu i zahvalnost? Ge-orge Meredith kae: Zahvalnost je sjeanje sr-ca.

Pogledajte kako je danas lako zaboraviti to

je Bog uinio za nas i jednostavno brzo pro-


17/112

17

juriti kroz dan da nismo svjesni da nas Bogblagoslivlja kao ni devetorica gubavaca u Evan-elju po Luki.

Zahvaljivanje znai vie razmiljati nego govoriti o onome to je Bog uinio. Istinski za-hvalnom srcu rijetko su kad potrebne rijei.To jasno ilustrira dogaaj kad su se studenti

jednog koleda dogovorili da svojoj kolegici pla-te avionsku kartu da bi mogla otputovati k ocukoji je umirao od raka. Njezin otac nije pri-hvatio Krista u srce i jedino mu je bilo vanoda se njegova ki koluje. Kad su joj studentiuruili kartu, samo je zurila u dar shrvana

ljubaznou svojih kolega. Na skupu je bilatoliko svladana zahvalnou da ak nije mo-gla izgovoriti hvala vam. Pokuala je rei kojurije, ali nije bilo rijei koje bi odgovarale za-hvalnosti u njezinom srcu. Samo je pritisnulaomotnicu s avionskom kartom na srce i gledala

u studente suznim oima. Svi su shvatili to je eljela rei.Klju zahvalnog srca nalazi se u namjernom

zastajanju da sve upije. Nema drugog nainada se ona izrazi: jednostavno moramo stati irazmisliti kako je Bog blagoslovio na ivot.

Vidjeti veliku Boju milost u malim ivotnimblagoslovima nain je da postanemo zahvalnitovatelji. ak i rije subota znai prestati,stati. Moda nam Bog zapovijeda da potujemonau zajednicu s Njim redovno se sastajui jed-nom tjedno da se sjetimo kome pripadamo i

to je On uinio za nas. Henry Jowett, stari

ZAHVALNA SRCA


18/112


19/112

19

en na iskrenu zahvalnost Bogu za nain nakoji djeluje u ivotu vjernika: Zato i ja, uviza vau vjeru u Gospodinu Isusu i za vau lju-bav prema svima svetima, bez prestanka zah-valjujem za vas i sjeam vas se u svojim moli-tvama. (Efeanima 1,15.16)

Zahvalno srce je toliko puno da u njemu

nema mjesta obeshrabrenju. V. Norskov Olsen,bivi predsjednik Sveuilita Loma Linda, sje-a se legende o ovjeku koji je naiao na sje-nik u kojem je Sotona uskladitio sjeme koje je namjeravao posijati u ljudska srca. Najboljeje bilo sjeme obeshrabrenja jer je moglo rasti

gotovo svuda. Kad je pitao Sotonu ima li nekomjesto na kojem sjeme obeshrabrenja ne moerasti, ovaj je odgovorio: Jedino mjesto na kojem ono ne moe niknuti jest srce zahvalnaovjeka. Premda je ova legenda samo uspored-ba, ona sadri istinu o naravi zahvalnog srca.

to se dogaa s ljudima kad svoju energi- ju usmjere na zahvaljivanje Bogu? Ellen Whi-te kae: Za nae je osobno dobro da u svjeemsjeanju sauvamo svaki Boji dar. Tako se vjerasnai da trai i primi sve vie i vie. Za nasse vee ohrabrenje nalazi u najmanjem blago-

slovu koji smo osobno primili od Boga negou izvjetajima koje moemo itati o vjeri i is-kustvu drugih. ( Isusov ivot, str. 278)

Provjerite! Zahvalite Bogu za nekoga tko je izazvao neku promjenu u vaem ivotu.

Obratite pozornost na posebne naine na

koje vas je Bog blagoslovio preko drugog vjer-

ZAHVALNA SRCA


20/112


nika. Mnogo toga moe vas danas razoarati,ali razmiljanje o blagoslovima u vaem ivotuutjee na va pogled na ivot. Teko je bitizaokupljen sobom kad ste usredotoeni na bla-goslove koje vam Bog daje preko drugih. Se-binost se jednostavno ne uklapa u zahvaljivanje. Kada zahvalnost ispuni srce tovatelja,

sebinosti nema mjesta.Zato je ponekad tako teko biti zahvalan?

Neki misle da nas tekoe spreavaju da do-emo pred Boga sa zahvalnim srcem, ali povi- jest pokazuje upravo suprotno. Ponekad, kad je sve dobro, mi ove trenutke troimo na ui-

vanje u dobru i zaboravljamo na Izvor svegadobra koje primamo. ak i u vrijeme nevoljeili potrebe Bog je jo uvijek dobar i jo uvijek je na Bog.

Kad je Matthewa Henryja jednom prigo-dom opljakala banda lopova, on je odgovorio

sljedeim rijeima: Prvo elim zahvaliti tome nikad prije nisu orobili; drugo, premda sumi uzeli novanik, nisu mi uzeli ivot; tree,premda su mi uzeli sve, to nije bilo puno, ietvrto, budui da su me opljakali, ja nisampljaka. Bog mi je stvarno bio dobar.

Ponekad izgleda besmisleno da zahvalju-jemo za nevolje s kojima se suoavamo. Jedanod glavnih razloga to se od nas oekuje dau svakoj ivotnoj prilici zahvaljujemo jest tone znamo kako e biti u budunosti, ali zna-mo da je Bog dobar. Zato i u naim tegoba-

ma moemo zahvaljivati Bogu i povjeriti Mu


21/112

21

svoj ivot. Pogledajmo kako se navodna trage-dija pretvorila u trijumf:

U Alabami, jednoj od junih saveznih dr-ava SAD-a, u opini Coffee nalazi se gradiEnterprise. U njemu je podignut spomenik uast meksikog nametnika na ahurama pamu-ka. Godine 1895. ovaj je nametnik poeo uni-

tavati glavni proizvod u opini pamuk. Dapreive, oajni farmeri su morali prijei na dru-gu kulturu i ve 1919. godine urod kikirikija vie puta je premaio najrodniju godinu uro-da pamuka. Te godine izgraena je fontana ispomenik. Na njemu se nalazi natpis: Ovaj

spomenik podiu graani u znak zahvalnostiza nametnika na pamuku i ono to je uinioda nas dovede do blagostanja.

U svojoj knjizi The Hiding Place, Corrieten Boom ukazuje na potrebu da uvijek bude-mo zahvalni:

Ona i njezina sestra Betsy upravo su bileprebaene u najgori njemaki logor koji su do-tad vidjele: u Ravensbrck. Kad su ule u bara-ke, ustanovile su da su pretrpane i pune buha.

Tog jutra tekst iz Svetog pisma u 1. Solunja-nima podsjetio ih je da se stalno trebaju rado-

vati, neprekidno moliti i zahvaljivati u svim pri-likama. Bety je zaustavila Corrie u itanju ipozvala je da zahvale za svaku pojedinost usvojem novom okruenju. Coorie je isprva glat-ko odbila zahvaliti za buhe, ali je Betsy bilauporna pa je Corrie konano usliala njezine

molbe. Tijekom mjeseci koje su provele u tom

ZAHVALNA SRCA


22/112


logoru bile su iznenaene kad su ustanovileda mogu otvoreno odravati biblijska proua-vanja i molitvene sastanke bez uznemiravanjaod strane straara. Tek su nekoliko mjeseci po-slije saznale da su razlog to straari nisu htjeliui u barake bile buhe. (Michael Green, Illu-

stration for Biblical Preaching)

Moete li zahvaliti Bogu za bol koju osje-ate jer vas podsjea da se trebate uhvatiti zaNjega?

Moete li zahvaliti Bogu za sitnice kao tosu ribe, cvijee i dragocjeni dar dobrih pri- jatelja? Moemo li kao crkva podignuti srca u

zahvalnosti Bogu za svaki trenutak dana zatoto je netko u svijetu upravo predao srce Bo-gu i postao lanom Boje velike obitelji usvijetu? Ako se cijelo Nebo raduje zbog jednoggrenika koji se kaje, onda se svakako, ak ikad nas naputa snaga ili nemamo dovoljno

novca, nae srce moe radosno smijeiti zbogmnogih naina na koje nas je Bog blagoslo-vio.


23/112

23

POMO GRADIVU

Provjerite

Psalam 107

Produbite

Dok razmiljate o pozivu da se zahvalnogsrca poklonite Bogu, za to biste mogli najlake

zahvaliti? Za to je mnogo tee zahvaliti?

Razmislite

Objasnite zato sljedeu reenicu smatratetonom: Nezahvalnost zatvara nae srce za

Boju milost.

Porazgovarajte

Kako zahvalnost potie na jo veu zahval-nost? Je li tako i s nezadovoljstvom? Na kojinain?

Kad je tee zahvaljivati: kad nam sve idedobro ili kad nam nije lako? Obrazloite.

Tko je od vaih poznanika pokazao zahval-no srce u tekim okolnostima? Kako vam jenjegovo zahvalno srce pomoglo da i vi bude-te zahvalni?


24/112


Koji je dogaaj ili osoba iz Svetoga pismanajbolji primjer sluenja Bogu zahvalnog srca?

Uinite

Izaberite sedam stvari za koje ste veomazahvalni Bogu i zahvalite Mu za njih u molitvi

tijekom ovog tjedna.

Zahvalnost

Zaponite dan u duhu zahvalnosti. Takopie u Bibliji u Psalmu 92,2.3: Dobro je slaviti

Jahvu, pjevati imenu tvome, Svevinji; navije-tati jutrom ljubav tvoju i nou vjernost tvo-ju.

Kad zaboravimo zahvaliti Bogu, to je pr-vi znak odbacivanja. I to pie u Bibliji u Rimlja-nima 1,21: Jer premda upoznae Boga, ne is-

kazae mu kao Bogu ni slavu ni zahvalnost,nego ishlapie u mozganjima svojim te se po-mrai bezumno srce njihovo. (JeruzalemskaBiblija)

Zahvaljujte u svakoj prilici. Tako kae Bib-lija u 1. Solunjanima 5,18: U svemu zahva-

ljujte! Jer to je za vas volja Boja u Kristu Isu-su. (Jeruzalemska Biblija)Kad zahvaljujete Bogu, ne zaboravite oda-

kle dolaze vai blagoslovi. I to pie u Bibliji,u Psalmu 103,2: Blagoslivljaj Jahvu, duo moja,i ne zaboravi dobroinstva njegova.


25/112

25

2. Divljenje ispunjenohvalom

Kljuni tekst... Ne esti se da zlo ne uini. Jer e biti

satrti zlikovci, a koji se u Jahvu uzdaju, bati-nit e zemlju. Jo malo i nestat e bezboni-ka: mjesto e njegovo traiti, a njega vie ne-ma. (Psalam 36,8-10)

Isprva je nesklad izgledao neprihvatljivozbunjujue, kao da se netko pokuavao izrugi-vati poruci pjesme pjevajui bez ikakvog skla-da. Nenametljivo sam se okrenuo da vidim tko

proizvodi tako strane zvukove. Bila je dovoljnasekunda da otkrijem izvor pogrenih tonova usred crkve stajala je mlada ena izbacujuiiz sebe rijei dobro poznate pjesme. Svima jeu crkvi bilo jasno, osim toj mladoj eni, daona oito nema glas za pjevanje. Ali je pjevala.

Njezine su se oi smijeile a usta iskrivljenoizgovarala rijei pjesme.Njezino je grlo isputalo skoro nepodno-

ljivu buku dok je istodobno ljupkim pokreti-ma ruku pratila rijei pjesme i iz sve snagevikala: Slavite Ga, slavite Ga, Isusa naeg bla-

goslovljenog Otkupitelja... Bila je gluha.


26/112


I premda se nije mogla uti kako pjeva,htjela je da se njezin glas hvale uje.

Njezina pjesma Bogu bila je ispunjena ne-ugasivim arom. Neskladni zvuci imali su ne-kakav glazbeni smisao kad sam na njezinomlicu vidio izgled oboavanja. Izlila je duu Isusuu pjesmi i nitko joj nee oduzeti njezinu pje-

smu. Ako i nije mogla uti svoj glas niti biloiji, bilo je jasno da eli izliti hvalu iz svojihplua. Ovaj trenutak bune hvale promijenio je moje gledanje na bogotovlje: ak je i zvukpogrenih tonova ispunjen divljenjem bio darpune hvale Bogu. Mogli ste to vidjeti na njezi-

nom licu. U njezinom nesavrenom glasu mo-gli ste uti savrenu pjesmu hvale Bogu. Bila je istinska tovateljica.

Moda se pitate kako bi zvualo kad bi-smo svaku pjesmu pjevali Bogu s istim arom.Koliko bi velika bila ta hvala? Zamislite da mno-

tvo ljudi iz sve snage pjeva pjesmu O, Boemoj. Tko bi mario kad bi netko u nastojanjuda pjesmom izrazi istinsku ljubav prema Bo-gu promaio ton?

Neobuzdan, nesebini ar potaknuo je Da-vida da plee i hvali Boga s neogranienim to-

vanjem. Ovaj je dogaaj zapisan u 1. Ljetopisa15. i 16. poglavlju i u 2. Samuelovoj 6. poglav-lju. David vraa Boji Koveg u Jeruzalem iispunjen je tolikom radou i hvalom Bogu daje igrao iz sve snage pred Jahvom (2. Sa-muelova 6,14). David je pripremio glazbu koja

se trebala svirati i koja e odjekivati gradom


27/112

27

kao dar Bogu to svoju slavu vraa u Jeruza-lem.

Sjetite se kako je ovaj dogaaj potaknuoMikalu, aulovu ker, da se s prozora ruga Da-vidovom ponaanju. Ima neega u pravom iska-zivanju hvale Bogu to ljude privlai ili odbija.Ellen White primjeuje: Sluba pjevanja je po-

stala redoviti dio vjerskog bogosluja, a Davidje skladao psalme ne samo za sveeniku upo-trebu u slubi u Svetitu, ve i za narod daih pjeva na svojim putovanjima do nacional-nog rtvenika prilikom godinjih blagdana. (Pa-trijarsi i proroci, str. 599)

U Bibliji je bogosluje imalo dvije osnovneosobine: (1) tovatelj je svjestan tko je Bog ito je uinio, i (2) tovatelj odgovara u skladus tom svijeu. Odgovor moe biti eksploziv-ni zvuk trube ili zborno pjevanje, ali moe bitii rjeito objavljivanje djela Boje milosti i prav-

de na Zemlji. tovatelji mogu i utjeti u raz-miljanju ili iz svega glasa klicati Bojem imenu.tovatelj moe ispriati kako se Bog za njegapobrinuo ili ak plesati od radosti kao to jeuinio David prije mnogo vremena. Bogotovlje je i jedno i drugo, svijest o Bogu i ispravan

odgovor na nau svijest o Njegovoj dobroti.Nevolja je u tome to se mogu zadovoljitisve bogoslune forme, a bez spoznaje tko jeBog. Neki ljudi mogu postati svjesni Boje mi-losti i slave i odbiti odgovoriti Bogu bilo da je rije o pjesmi, molitvi, novanom daru ili

jednostavno srdanom amen.

DIVLJENJE ISPUNJENO HVALOM


28/112


David nas podsjea: Klii Jahvi, zemljosva! Sluite Jahvi u veselju! Pred lice mu doites radosnim klicanjem! Znajte da je Jahve Bog:on nas stvori, i mi smo njegovi, njegov smonarod i ovce pae njegove. Uite s hvalamana vrata njegova, u dvore njegove s pjesma-ma; hvalite ga, ime mu slavite! Jer dobar je

Jahve, dovijeka je ljubav njegova, od koljenado koljena vjernost njegova. (Psalam 100)

Zapazimo kako su u Davidovu pjesmu ut-kane obje znaajke: spoznaja da je GospodinBog i da Mu pripadamo (svijest) i zahvaljiva-nje i davanje hvale (odgovor).

Poznavanje Boga omoguuje nam da odre-dimo kako emo reagirati. Willie je o svojemocu otkrio neto to je potpuno promijenilonjegovo miljenje o njemu, ali i njegov odnosprema ocu. Willie je volio svojeg oca. Bio je vedar, zabavan, pametan i spreman pomoi,

ali mladi Willie nije znao da mu je otac heroj.Jednog dana, dok je sjedio u etvrtom reduuionice, profesor je najavio posebnog gostakoji e neto rei u povodu Dana veterana.Williejevo srce zakucalo je bre kad je ugledaooca kako ulazi na vrata u vojnoj odori. Otac

mu se nasmijeio dok je profesor predstavio Williejeva oca kao odlikovanog ratnog hero-ja. Onda je nastavnik nastavio opisivati juna-ka djela koja je Williejev otac uinio pod nepri- jateljskom vatrom. Djeak je uo o ocu netoto nikad prije nije znao. Osjeao je poseban

ponos i na odmoru kad su mu svi govorili kako


29/112

29

je lijepo imati takvog oca. (Christwise,LeadersGuide, str. 44)

Holistiki osjeaj na bogosluju dobivamokad postanemo svjesni Boga i naemo nainda Mu iskaemo svoju ljubav i tovanje.

to vie prenosimo svoju rastuu spozna- ju Boga na bogosluju, to vie emo otkrivati

tko je On. Kao to e Willie sve vie upoznavati svojeg oca, tako emo i mi sve vie spo-znavati Boga kad na bogosluju pokaemo ko-liko nam je stalo do Njega. Tako je bilo i uDavidovu sluaju. Pogledajte jo jednu njego-vu pjesmu kojom je elio izraziti neobuzdanu

hvalu zasnovanu na onome to je znao o Bogui nain na koji njegovo srce tei da jo viesazna:

Ui me, Jahve, svojemu putu da hodimvjeran tebi, usmjeri srce moje da se boji imenatvojega! Hvalit u te, Gospode, Boe moj, svim

srcem svojim, slavit u ime tvoje dovijeka, jertvoje ljubavi prema meni ima izobila, istrgaosi moju duu iz dubine Podzemlja. (Psalam86,11-13)

Ovaj psalam ukljuuje u bogosluje um,srce i itav ivot. Ova tri ovjekova dijela pro-

dubljuju znaenje bogotovlja.Apostol Pavao poziva: Zaklinjem vas, bra-o, milosrem Bojim da prinesete sebe kaortvu ivu, svetu i ugodnu Bogu kao svojeduhovno bogotovlje. Nemojte se prilagoavatiovomu svijetu! Naprotiv, preobliavajte se ob-

novom svoga uma da mognete uoavati to je



30/112


volja Boja: to je dobro, ugodno i savreno!(Rimljanima 12,1.2)

Od presudne je vanosti da svoj um usmje-rimo prema spoznaji Boga i onome to je ui-nio za nas. Preobrazba koju je Pavao elio vi-djeti u crkvi u Rimu povezana je s preobraz-bom uma. Postoji razlika izmeu pametnog i

preobraenog uma. Pametni ljudi nisu uvijekmudri u spoznaji Boga i onoga to je uinio.Na jednoj koli u Malaviju vidio sam natpis:Znanje je mo. Slaem se s duhom ove poru-ke, ali u stvarnosti je znanje prazno i ak opa-sno ako nije primijenjeno na pravilan nain.

Bilo bi bolje rei: Mudrost je mo.Uzmite na primjer Ulricha Zwinglija. Imao

je otar um za vjerske ideje. Ali upravo je utome bio njegov problem: dok se njegovo is-kustvo s Bogom zasnivalo na znanju, u njegovoj su glavi duhovne istine ostale nepoveza-

ne. ak i kao veoma poznati reformator imao je ljubavnicu ni na trenutak ne razmiljajuio nemoralnoj vezi. Njegovo tovanje Boga bi-lo je ideja u njegovom mozgu koja nije bilapreobraena Bojom milou. Ali onda je unjegovom ivotu doao trenutak kad se zna-

nje koje je imao u glavi spustilo duboko u nje-govo srce i on je postao obraen ovjek, a po-sljedica je bila da je njegova propovjednikasluba dobila na zamahu. Njegov um, dotak-nut iskustvom koje je doivjelo srce, postaoje pronicaviji i djelotvorniji zato to je bio pre-

obraen obnovom svoga uma.


31/112

31

Premda neki smatraju da su glava i srcedva razliita dijela tijela, kad govorimo o umu,obino mislimo na razum, logiku i prosuiva-nje. Kad govorimo o srcu, obino mislimo naemocije, osjeaje i intuiciju. Glava i srce reagi-raju usklaeno, slino napinjanju i oputanjugumene vrpce. Glava informira srce, a srce

glavu.Kao dijete bio sam sumnjiav prema poli-

cajcima jer su imali pitolje i veliku vlast. Aonda je jednog dana u kolu doao jedan po-licajac i ispriao zato je postao policajac. Pri-ao je o spaavanju ivota i zatiti nedunih

ljudi od pijanih vozaa. Moja prva informacijabila je tona. Imao je pitolj. Imao je vlast.Ali to sam vie razumio to radi, to sam manjebio sumnjiav i vie mu se divio. To je djeloglave i srca.

Na nesreu, na bogosluju je teko znati

pjeva li netko, moli se ili govori s obraenimsrcem. Bog kae preko proroka Izaije: Jer minarod ovaj samo ustima pristupa i samo meusnama asti, a srce mu je daleko od mene injegovo tovanje nauena ljudska uredba. (Iza-ija 29,13)

Nasuprot tomu, Bog je obeao Izraelu:Tad e vam pjesma biti kao u noima blag-danskim, kad su srca vesela kao u onoga kojiuza zvuke frule hodoasti na Goru Jahvinu, kStijeni Izraelovoj. (Izaija 30,29) Premda je tekoitati ljudska srca, djela u ivotu ovjeka obi-

no pokazuju to mu je u srcu.



32/112


David kae: Ui me, Jahve, svojemu putuda hodim vjeran tebi. Ovime pokazuje da Bo- joj hvali posveuje ne samo glavu i srce, negocijeli ivot. Iz Davidove glazbe i njegovog ivotavidljivo je da je elio ivjeti ivotom svakida-njeg hvaljenja Boga. U Psalmu 34,1 obeava:Blagoslivljat u Jahvu u svako doba, njegova

e mi hvala biti svagda na ustima!Pavao nas podsjea: Bilo da jedete, bilo

da pijete, bilo da to drugo inite, sve initena slavu Boju! (1. Korinanima 10,31) Kakoznate ivi li netko ivotom hvale?

Hoe li vae bogosluje ovog tjedna biti

drukije nego prije? Hoete li biti svjesni tkoje Bog i to je uinio za vas? Hoe li to promijeniti nain na koji Mu odgovarate na bogo-sluju?

Nikad neemo moi potpuno nauiti pra-vo bogosluje. Ako neto treba biti ivo, onda

to treba biti nain na koji ukazujemo tova-nje Bogu i istiemo Njegovu veliinu. Svatkounosi neto novo u nain bogotovlja s obzi-rom na to da svaka osoba donosi osobni darBogu. Ako na ivot nije iva rtva, onda naamolitva, pjesma ili dar subotom nije pravo bo-

gosluje ve neto sasvim drugo. Premda jebogosluje cjelovito iskustvo, nae klanjanje Bo-gu izraava se formama. Na nesreu, forma semoe pretvoriti u praznu religijsku rutinu. Kadforma ne povezuje tovatelje s Bogom, sklonismo okrivljavati formu. itanje biblijskog tek-

sta je zastarjelo. Pjesme su odvie poznate. Mo-


33/112

33

litve su neodreene. Od najveeg je znaenjaodnos izmeu srca i forme bogosluja.



34/112


POMO GRADIVU

Provjerite

Psalam 100

Produbite

Ako znamo da bogosluje ima smisla kadsmo svjesni Boga i kad Mu odgovaramo, kako

biste procijenili ono to se iz tjedna u tjedandogaa u vaoj crkvi?

Razmislite

Razmislite kakva je bila uloga glazbe u heb-

rejskom bogosluju prema Patrijarsima i pro-rocima, str. 599: Sluba pjevanja je postalaredoviti dio vjerskog bogosluja, a David je skla-dao psalme ne samo za sveeniku upotrebuu slubi u Svetitu, ve i za narod da ih pjevana svojim putovanjima do nacionalnog rtve-nika prilikom godinjih blagdana. Kakva je bilauloga glazbe u bogosluju drugih narataja? Ka-kva je u vaem narataju?


35/112

35

Porazgovarajte

Kada ste u svojem ivotu postali svjesniBoje prisutnosti na bogosluju?

Koji vas element zajednikog bogoslujanajvie obogauje? (Molitva, propovijed, glaz-ba, darivanje, zajednitvo.)

Poznajete li nekoga tko dolazi na bogoslujes neugasivom eljom da oda potovanje Kri-stu? Kako je primjer te osobe utjecao na vapristup bogosluju?

Uinite

ega biste se trebali sjetiti da biste prisu-stvovali bogosluju s veom svijeu o Bojojprisutnosti?

Karakter je sila. Tiho svjedoenje vjernog,nesebinog, pobonog ivota iri skoro neo-

doljivi utjecaj. Objavljujui svojim ivotom ka-rakter Isusa Krista, mi suraujemo s Njim udjelu spaavanja dua. Jedino ako svojim ivo-tom pokazujemo Njegov karakter, moemo su-raivati s Njim. (Isusove usporedbe, str. 229)

POMO GRADIVU


36/112


3. Srce ispunjenoljubavlju prema Bogu

Kljuni tekstZato ljubi Jahvu, Boga svoga, svim srcem

svojim, svom duom svojom i svom snagomsvojom! (Ponovljeni zakon 6,5)

Kad je podignuo telefonsku slualicu, uoje srdite rijei: Pastore, on me vara! Sve inimza njega sve te godine u braku. Kako je tomogao uiniti?

Pastor je strpljivo sluao enu koja je go-vorila o lijepim trenucima koje su zajedno di-

jelili ona i njezin suprug. Zavrila je reeni-com: Trait u rastavu.

Pastor je odgovorio: Ti ne eli rastavu jer bi u tom sluaju nazvala odvjetnika, a nemene. Reci mi to zapravo eli?

Glasom koji je drhtao, ena je tiho rekla:

Njegovo srce, kad bih imala njegovo srce, svedrugo bilo bi u redu.

Jeste li se kada osjeali kao ova ena? Bogjest i jo uvijek se tako osjea. Najvei dio Bib-lije govori o Bojem nastojanju da osvoji naasrca kako bi bila posveena samo Njemu. U

Knjizi proroka Hoee itamo slinu priu o pre-


37/112

37

ljubu; kao Hoeina ena Gomera i mu u naemprimjeru, mi esto varamo Boga davanjem svojeg srca drugim ljubavima. Ali slino proro-ku Hoei, Bog nastavlja ii za nama i ne pre-staje pratati. Zato Bog i dalje oprata naunevjeru? On nam i dalje daje svoje srce zatoto samo srce moe doprijeti do drugog srca;

druge mogunosti nema.Srdita supruga eljela je od svojeg mua

samo njegovo srce, a to isto Bog eli od nas.Kako moemo Bogu dati ono to eli?

Gospodnja ljubav je nepromjenjiva i Nje-govom milosru nema kraja; problem sam ja.

Moja se ljubav stalno mijenja i mojem je milo-sru kraj u trenutku kada ga nekome poka-em. Kako ovo srce mogu dati Bogu? Oito je da ga ne mogu izvaditi iz grudi i predatiBogu umotano u ukrasni papir. Svoje srce moguMu dati svojim bogotovljem.

U Bibliji se esto govori o klanjanju imnogi tekstovi govore o odanosti. Bog je stalnoupozoravao Izraelce da ne zaborave tko ih jeizveo iz Egipta, tko im je davao pobjede u bit-kama i tko je za njih inio uda. Rekao im jeda se s obzirom na Njegovu slavu i prisutnost

meu njima ne smiju klanjati drugim bogovi-ma.U Ponovljenom zakonu 4,1-39 objanjava

da je On stvorio ovjeka, a Izraela izabrao daMu bude poseban narod. Izveo ih je iz egipat-skog ropstva i osobno im se objavio na Sinaju.

Tako je i nas stvorio, osnovao je svoju Crkvu

SRCE ISPUNJENO LJUBAVLJU PREMA BOGU


38/112


i pozvao nas da budemo Njegov poseban na-rod. On nas je izveo iz ropstva grijeha i osobnonam se objavio preko Evanelja i Svetoga Du-ha. Nakon to je sve to uinio za nas, On elida Mu uzvratimo svojom odanou i da samoNjega tujemo. U Ponovljenom zakonu 6,4-9stoji:

uj, Izraele! Jahve je Bog na, Jahve jejedan! Zato ljubi Jahvu, Boga svoga, svim srcemsvojim, svom duom svojom i svom snagomsvojom! Rijei ove to ti ih danas nareujemneka ti se ureu u srce. Napominji ih svojimsinovima. Govori im o njima kad sjedi u svojoj

kui i kad ide putem; kad lijee i kad usta- je. Privei ih na svoju ruku za znak i neka tibudu kao zapis meu oima! Ispii ih na do- vratnicima kue svoje i na vratima svojim!

Prema svojem planu spasenja, Bog je elios nama uspostaviti vezu; zato prezire nevje-

ru. On poziva Izraela da shvati kako je jedinidostojan takve veze, jedini koji dosljedno izvr-ava svoja obeanja, jedini pravi Bog. Ovi tek-stovi pozivaju nas na bogotovlje, da misli oNjegovoj veliini obuzmu cjelokupnu nausvijest itavo nae bie.

Zamislite trinaestogodinju djevojicu ko-ja stvara idole od osoba kao to su Britney Spe-ars i Madonna. Pokuava se oblaiti kao one,hodati kao one, govoriti kao one, initi svemogue kao one. Njezina soba je prepuna po-stera i asopisa s njihovim slikama. Ide na sve

njihove koncerte, gleda svaki film u kojemu


39/112

39

glume i lista asopise za tinejdere ne bi linala neku novu informaciju o njihovom ivotu.To je ona vrsta divlje, arke posveenosti ka-kvu Bog eli da odvojimo samo za Njega.

U Mateju 19,16-30 susreemo bogatog mla-dog kneza. Mladi pita Isusa to treba uinitida se spasi. Od djetinjstva je vjerno vrio sve

zapovijedi. Ali Isus trai neto vie. On elida mladi knez proda sve to ima, novac podijelisiromasima i postane Njegov uenik.

Marko 10,17-25 kae da je Isus pogledaotog mladia i zavolio ga. Moete li to zamisli-ti?

Isus gleda u oi mladom ovjeku, gledaduboko u njegovu duu i vidi kako se u njemuodvija unutarnja borba. Isus eli s njim uspo-staviti vezu. Ali zna da mladi nije spremanodrei se svega da bi se posvetio Bogu. Oddjetinjstva je vrio sve zapovijedi po slovu Za-

kona, ali nespremnost da se odrekne svojegbogatstva i naina ivota i da slijedi Isusa po-kazuje da mu je novac bio prva stvar na svijetu. On je svoje bogatstvo pretvorio u idola.

Matej 6,19.21 i 24 kae:Ne sabirajte sebi blago na zemlji, gdje ga

izgriza moljac i ra; gdje lopovi prokopavajuzidove i kradu ga! Nego sabirajte sebi blagona nebu, gdje ga ni moljac ni ra ne izgriza,gdje lopovi ne prokopavaju zidova i ne kra-du! Jer gdje ti je blago, tu e ti biti i srce ...Nitko ne moe sluiti dvojici gospodara, jer

ili e jednoga mrziti, a drugoga ljubiti, ili e



40/112


uz jednoga pristajati, a drugoga prezirati. Nemoete sluiti Bogu i bogatstvu!

Isus eli da Ga mladi knez potuje vie odsvega. On eli da srce bogatog mladog knezapripada Njemu umjesto novcu.

Posveenost koju Bog oekuje nije jedno-strana. Bog eli da Ga upoznamo duboko i pri-

sno. U Ivanu 15,13-16 stoji: Nitko nema veeljubavi od ove: poloiti vlastiti ivot za svojeprijatelje. Vi ste moji prijatelji ako inite tovam zapovijedam. Bog eli da Mu pokaemonajveu ljubav, ljubav koja sve ostavlja postrani, koja ne mari ak ni za vlastiti ivot jer

je takvu ljubav On ve pokazao prema nama.Bog eli da nadvladamo jednostavni odnos slugei gospodara. On nas bira za svoje prijatelje ieli da sudjelujemo u Njegovim aktivnostima,da uivamo Njegove privilegije i da znamo Nje-gove tajne (1. Korinanima 2,9-16). Bog ima

mnotvo posebnih iznenaenja za one koji Gase usude tovati svim svojim srcem, duom iumom.

Kako da to uinim? pitate. To je dobro pita-nje. Odgovor je da ne postoji jedinstvena me-toda za tovanje Boga. Meutim, u ivotu prave

pobonosti postoji nekoliko osnovnih stavovai pobuda. Dopustite da vam to pokaem naprimjeru drugih krana.

Krajem dvadesetog stoljea Nikolaj je i-vio u komunistikoj Rusiji. On i njegova obiteljpostali su krani pa su potajno odravali bo-

gosluje. Njegov otac bio je umijean u krijum-


41/112

41

arenje Biblija iz inozemstva i zbog toga je vieputa bio u zatvoru; vlasti su ga stalno dralena oku.

Kad je bio stariji, Nikolaj se naao pod pri-tiskom kolskih vlasti da stupi u organizacijukomunistike mladei. Bio je dobar pliva, alimu nisu dali da se prikljui plivakoj momadi

jer nije htio pristupiti komunistikoj mladei.Napravio je izvanredan kolski projekt, ali muzbog istog razloga nisu dopustili da ga objavi.Profesorica ga je pitala zato prividno ne su-rauje a svoje vjerovanje zadri u sebi, jer jena kraju to bitno. Tako radi i ona. Nikolaj se

pitao to da radi pa je o tome porazgovaraos ocem. Otac mu je rekao da Bog eli cijelosrce, a ne samo dio.

Nikolaj je i dalje proivljavao teke dane.Kad ga je izdala njegova profesorica a njegovnajbolji prijatelj optuio za izdaju, otrao je

na nogometno igralite, pao na koljena i pitao:Boe, to trai od mene?Onda se sjetio Biblija. Njegov je otac upra-

vo iziao iz zatvora pa su tako pomno pratilisvaki njegov korak da nije mogao preuzeti novupoiljku. Nikolaj je odluio otii na sastanak

s ovjekom koji je donio Biblije prije nego tobude prekasno. Potrao je to je bre mogaoizbjegavajui agente. Na kraju je uspio stii nadogovoreno mjesto i preuzeti Biblije.

Nikolaj je znao to znai predati itavo srceBogu i kao mladi odluio je stati na Boju

stranu.



42/112


Frank Laubach bio je misionar koji je na-stojao pridobiti muslimane iz plemena Morona Filipinima. Jedna od tekoa s kojom se su-sretao bile su predrasude koje su Moroi imaliprema kranima. Stoga je odluio ivjeti me-u njima da bi im svojim postupcima poka-zao Boju ljubav. Premda je ve bio misionar,

Laubach je elio upoznati Boga mnogo dub-lje pa je odluio biti svjestan Boje prisutno-sti i Boje volje u svojem ivotu bar jednu se-kundu svake minute u danu. Na poetku jeto zahtijevalo veliki napor i esto bi njegovupozornost privuklo neto drugo; ali im bi

shvatio da je iz vida izgubio Boga, nastavio bitamo gdje je stao.

S vremenom je bio sve usmjereniji na Bo-ga. To je postalo izvor velike radosti i zado- voljstva jer je postajao sve prisniji s Bogom.Kad je jednom prigodom bio meu ljudima,

sreo je jednog Moroa i u sebi se pomolio zanjega; na svoje iznenaenje ustanovio je da pri-vlai tog ovjeka. U tom trenutku Laubach jeshvatio da iz njega zrai privlana sila koju jeIsus imao kad je s ljubavlju pristupao ljudi-ma.

Zahvaljujui tom iskustvu, napisao je traktatpod naslovom Igra s minutama; u njemu jepozvao druge da i oni pokuaju kroz danzadrati Boga u sreditu svojih misli. Na ovajnain bio je u stanju prenijeti radost predajecijelog srca Bogu onima koji su ga okruiva-

li.


43/112

43

Matt Redman je pisac tekstova za suvre-menu kransku glazbu; napisao je mnoge pje-sme hvale i oboavanja. Jednu od njih, TheHeart of Worship, napisao je nakon jednogdoivljaja u svojoj crkvi.

Njegov pastor primijetio je da vjernici pje- vaju pjesme hvale iz obiaja oekujui razo-

nodu, umjesto da iskazivanje tovanja Bogu po-tee iz vlastitog iskustva s Bogom. Zato je zaneko vrijeme uklonio glazbenu pratnju, glaz-bala i ozvuenje te pozvao vjernike da se oslo-bode svega i provjere gdje su na bogoslujunaa srca. Rekao im je da se pitaju to donose

Bogu kao rtvu od srca kada dolaze na bogo-sluje. Za Matta je to isprva bilo muno, ali s vremenom je nauio iskazivati tovanje Bogana mnogo dublji nain.

Nikolaj, Frank i Matt doli su u svojem i- votu do trenutka kad su bili prisiljeni ispitati

sebe i razmiljati to znai dati srce Bogu ubogotovlju. Premda se nain na koji su to izra-zili razlikovao, svi su oni napustili uobiajenipristup Bogu s namjerom da Mu budu blii.

Nikolaj je pokazao koliko je vaan razgo-vor s Bogom u kojem e nam rei to posebno

eli od nas.Od Franka smo nauili kako je vano svje-sno nastojati Boga uiniti sreditem svojim mi-sli.

Mattov doivljaj pokazuje kako u naembogosluju trebamo dopustiti Bogu da nas oslo-

bodi svega izvanjskoga. Ovi razliiti naini to-



44/112


vanja Boga dobar su primjer nama kako da imi ponemo. Kad Bogu ponudimo svoje srce,On e nas voditi do proienog i dubljeg r-tvovanja.


45/112

45

POMO GRADIVU

Provjerite

Ponovljeni zakon 6

Produbite

Kae se da su osobna bogosluja trenucikoje posveujemo Bogu, dok je posveenje pot-

puna predaja cijelog ivota. Kako ova razlikaistie Boju elju za uspostavljanjem zajedni-ce s ljudima?

Razmislite

Ellen White u knjiici Put Kristu kae:Kad u srcu bude boravio Krist, dua e bititako ispunjena Njegovom ljubavlju i tako ra-dosna u zajednici s Njime da e prionuti uzNjega i gledajui Njega, zaboravit e na sebe.(str. 45) Je li se to ostvarilo u vaem duhov-nom ivotu?

Porazgovarajte

Tko u vaem ivotu pokazuje Bogu srcepuno ljubavi?


46/112


Na ijem biste primjeru iz Svetoga pismapokazali to znai srce puno ljubavi prema Bo-gu? Kako je to uinila ta osoba? Koje biste ka-rakteristike iz njezinog ivota eljeli usvojiti?

Uinite

Napiite Bogu pismo u kojem ete izrazitito mislite o Njemu.

Jer ovako govori Vinji i Uzvieni, kojivjeno stoluje i ime mu je Sveti: U prebivalitu visokom i svetom stolujem, ali ja sam i s po-

tlaenim i ponienim, da oivim duh smjer-nih, da oivim srca skruenih. (Izaija 57,15)

to je bogotovlje?

Rije koja se u Novom zavjetu najee

rabi za bogotovlje jest proskuneo, koja do-slovno znai poljubiti neto. Znaenja koja joj se daju obuhvaaju pasti i pokloniti se,duboko se pokloniti, iskazati potovanje, do-ekati s potovanjem, ovisno o emu je rije.Ova se rije odnosila na obiaj kad bi netko

pao pred nekim i ljubio mu noge, rub plataili tlo. Njome su opisani neki koji su tako pri-stupali Isusu kojemu su se poklonili kao Mesiji,kralju i boanskom Pomoniku.

Bogotovlje se izraava ponaanjem. Onopoziva na odgovor. Njime priznajemo da se na-

lazimo pred Onim koji je vei od tovatelja.


47/112

47

Zbog toga se pravo bogotovlje izraava inom.Ono nikad nije pasivno promatranje. J. RobertSpangler pie da sve vie i vie vjernika po-staju gledatelji. Crkva jako brzo postaje kaza-lite u kojem izvoai izvode svoju ulogu. (Mi-nistry, studeni 1980.) Ali bogotovlje i bogo-sluje nije proces u kojem ete sjediti i gledati.

To je neto to morate uiniti. To je in, i tova.

POMO GRADIVU


48/112


4. Bogosluje je vraanje Bogu onoga

to smo od Njega dobili

Vrijeme, novac, talent... sve to pripada Bogu

Kljuni tekstA on mu ree: Ljubi Gospodina Boga svo-

jega svim srcem svojim, i svom duom svojom,i svim umom svojim. To je najvea i prva zapovijed. (Matej 22,37.38)

Bog je svakome od nas dao toliko toga.Nekima je dao posebne talente i darove. Dru-gima je dao novane darove. A svima namadao je dar vremena. Svi smo dobili neto odnaega nebeskog Oca. to inimo sa svojim da-

rovima?U 2. Korinanima 9,6 stoji: Ovo velim:

tko krto sije, krto e i eti; tko obilato sije,obilato e i eti. Neki od nas mogu se pitati:to ja mogu dati? Nemam novca. I ja samnekad tako mislio. Vjerovao sam da je smisao

davanja u davanju novca. To je vano i Gospo-


49/112

49

din nas poziva da Njegovu Crkvu podupire-mo desetinama i darovima, no je li Bogu najvie stalo do novca?

Prolo je neto vie od godinu dana kakosam se oenio. Moja zarunica, moja obitelj,obitelj moje zarunice i ja naporno smo radilida sve pripremimo za vjenanje. Moja zaru-

nica je nabavila haljinu, nali smo kumove, nalismo crkvu u kojoj e se odrati vjenanje iuinili sve to je trebalo. Kad je konano do-ao taj dan, bio sam jako uzbuen. Vjenanjeje bilo prekrasno, a najljepe od svega bilo jeto to je moja zarunica postala moja supru-

ga mi smo se predali jedno drugome. Stu-panje u brak zahtijeva potpunu predaju jednogsuprunika drugome. Na vjenanju smo supru-ga i ja obeali da emo se meusobno voljetii cijeniti itavog ivota. Zavjetovali smo se daemo biti vjerni jedno drugome. Dali smo ci-

jelu svoju ljubav jedno drugome.Vie od svega Bog eli da Ga ljubimo. Bog je dao najvei dar ovjeanstvu koji je ikadabio darovan. Ivan 3,16 kae: Da, Bog je takoljubio svijet da je dao svoga jedinoroenog Sinada ne pogine ni jedan koji u nj vjeruje, ve

da ima ivot vjeni. On nam je velikodunodao i eli da Mu tako uzvratimo. Prvo to elida Mu damo jest nae srce i to cijelo.

Kad je neki uitelj Zakona upitao Isusa koja je najvanija zapovijed, Isus je citirao Ponov-ljeni zakon 6,5: Ljubi Gospodina Boga svoga

svim srcem svojim, svom duom svojom, svom

BOGOSLUJE JE VRAANJE BOGU...


50/112


pameti svojom i svom snagom svojom. (Mar-ko 12,30) Kad predamo svoje srce Bogu, sveostalo to dajemo donosit e nam radost.

Veina roditelja voli darivati svoju djecu.Zato? Zato to ih vole. Veina djece voli izistog razloga darivati svoje roditelje. Kad lju-bimo Boga, mi Ga elimo darivati. Badava smo

primili od Boga i badava trebamo dati (Matej10,8). elimo davati zato da u Njegovom kra-ljevstvu bude to vie ljudi. U sreditu dariva-nja Boga nalazi se elja da to vie ljudi dove-demo u Njegovo kraljevstvo. Zbog tog razlo-ga dajemo desetinu i darove. Njima podupi-

remo djelovanje Boje crkve.Bog je pozvao svoj narod da daje desetinu

i darove. Mnogi se toga boje jer teko ive odsvojih prihoda. Nije malo dati deset posto svojeg prihoda Bogu. U Malahiji 3,10 Bog kae:Donesite itavu desetinu u riznicu da u mo-

joj kui bude hrane. Tada me iskuajte govori Jahve nad Vojskama neu li vam otvoritiustave nebeske i neu li izliti na vas punommjerom blagoslov.

Bog je obeao da e se brinuti o namaako Mu vjerno vraamo Njegovo. Mnogi od nas

mladih ele dati, ali nam se ini da nemamoto jer smo siromani. Ali trebamo dati svojedarove kao to je dala udovica koja je u Isusovovrijeme dala sve to je imala (Marko 12,41-44).

Ellen White ovo prekrasno opisuje u knjiziIsusov ivot: Meu siromanima ima mnogo

onih koji eznu da pokau svoju zahvalnost


51/112

51

Bogu za Njegovu milost i istinu. Oni arko elepodjednako suraivati u podupiranju Njegovadjela zajedno sa svojom imunijom braom.Njih ne treba obeshrabrivati. Neka i oni poloesvoje lepte u nebesku riznicu. Ako su dane izsrca ispunjenog ljubavlju prema Bogu, ove enaoko sitnice postati posveeni darovi,

neprocjenjive rtve kojima se Bog raduje i dajeblagoslov. (str. 507)

Mali dar potaknut ljubavlju vredniji je uBojim oima od velikog dara koji netko rabida bi se isticao.

Postoje i drugi vani naini da uzvratimo

Bogu. Bog je svakome od nas dao talente i onise mogu uporabiti u slubi za Njega. Na pri-mjer, neki su blagoslovljeni darom glazbe. Mno-gi odluuju pjevati u zboru da proslave Bogapjesmama hvale. Drugi imaju umjetnike da-rove i mogu naslikati prekrasne slike. Trei su

opet obdareni sposobnou izraivanja raznihpredmeta. Jedan ovjek (nazvat emo ga Bob)upoznao je Adventistiku crkvu zahvaljujuidobro obavljenom poslu jednog obrtnika nanjegovoj kui. ovjek koji je radio na kui upo-rabio je svoj graevinski dar u kombinaciji s

kranskim duhom. Kad je Bob vidio dobroobavljen posao i da je uraen u kranskomduhu, odluio je upoznati crkvu tog ovjeka.Bob je inae posjeivao razliite vjerske zajed-nice, a sada je zamolio majstora da s njim pro-uava Bibliju. Zahvaljujui tom svjedoanstvu,

Bob je danas vjernik nae Crkve.



52/112


Nikad ne smijemo podcijeniti ono to Bogmoe uiniti preko talenata koje nam je dao.Mi odluujemo hoemo li uporabiti od Bogadobivene darove i talente na slavu Njemu iliemo ih pokloniti svijetu. Uzvratiti Bogu pre-ko svojih talenata moe biti snano svjedoan-stvo.

U naem ivotu mogu nastupiti takvi tre-nuci kad nam izgleda teko uzvratiti Bogu svo-jim talentima ili novcem, ali ima neto to Bogumoemo dati svakog dana svoje vrijeme. Sva-kodnevno moemo odvojiti vrijeme za Boga uobliku osobnog bogosluja i molitve. Moemo

Bogu dati svoje vrijeme svjedoei drugima.Uzvratiti Bogu neto od naeg vremena toliko je vano da je Bog u tom pogledu dao zapo-vijed. U Izlasku 20,8 stoji: Sjeti se da svetkujedan subotni. Kad svakog tjedna dajemo Bo-gu svoje vrijeme svetkujui subotu, mi Mu da-

jemo slavu i ast.Kada dajemo Bogu, On oekuje da to i-nimo s odreenim duhom. U 2. Korinanima9,7 stoji: Neka svatko dadne kako je srcemodluio, a ne sa alou i na silu, jer Bog ljubi vesela darivaoca. Povezanost s Bogom klju

je radosnog davanja.Ovu istinu ilustrira izvjetaj o darovanjimaza Svetite. Ellen White je to lijepo opisala uknjiziPatrijarsi i proroci: Za gradnju Svetitanune su bile velike i skupe pripreme, potreb-na je bila i velika koliina najskuplje i najdra-

gocjenije grae, a Gospod je prihvaao drago-


53/112

53

voljne darove. ... a vi primajte ove darove umoju ast od svakoga koji daje od srca, bila je boanska zapovijed koju je Mojsije pono- vio narodu. Posveenje Bogu i duh rtve bilisu prvi zahtjevi u pripremi prebivalita zaSvevinjega. (str. 280,281) Kao to vam je vje-rojatno poznato, Izraelci su odgovorili s veli-

kom spremnou da daju. Prikupljeno je toli-ko da je narodu reeno da prestane donositidarove za Svetite. Radosno davanje znak jeda priznajete Bogu sve to je uinio za vas.

Davanje je u biti in vjere. Dragovoljnimi velikodunim davanjem pokazujemo pouz-

danje da e se Bog brinuti o nama. U 2. Korin-anima 9,8 stoji: A Bog moe tako obilato izlitina vas svaku vrstu milosti, da mognete imatiuvijek i u svemu sasvim dovoljno svega i joimati vika za koje mu drago dobro djelo. Bogkae da e nam dati svoju milost. Ona e nam

osigurati sve to nam je potrebno da moe-mo initi Boja djela.itao sam u jednoj knjizi o ovjeku koji

je u Engleskoj otiao u kolu za misionare. kolase sama uzdravala. Svake godine kola bi po-slala nekoliko studenata da pokau svoju vjeru.

Poslala bi ih na put samo s jednom funtom udepu. Tijekom dva tjedna trebali su se oslonitina Boga da e se brinuti o njima. Posjeivalisu razne crkve, odravali programe za mladei pripremali im neto za osvjeenje i inilimnogo toga to je zahtijevalo vie od jedne

funte. Ali prigodom posjeta ni od koga nisu



54/112


55/112

55

slivlja materijalnim dobrima na ovoj Zemlji. Cilj je da njima blagoslovimo druge.

Kako onda uzvraanje Bogu moe biti oblikbogosluja? Kao to smo vidjeli, mi dajemo zatoto je Bog prvi dao nama. Davanje je izraz za-hvalnosti. To je oblik hvale naemu Gospodinuza Njegove blagoslove. Dati svoje srce Gospo-

dinu najvii je oblik tovanja. Mi donosimo sebeIsusu kao prazne posude i kaemo: Evo me,Gospodine, uporabi me u svojoj slubi. DajemTi svoje sposobnosti, svoje vrijeme, svoje srce; jednostavno me uporabi da druge upoznam sljubavlju koju sam naao u Tebi.

Kad Isusu dam svoje srce i kad Ga molimda me ispuni svojim Duhom, u mojem se ivotuzbiva promjena. Isus me oslobaa mnogih grijeha koji su me spreavali da Ga bolje upo-znam. Doivljavanje Isusove ljubavi u meni jaaelju da Ga bolje upoznam. Imam zadau koju

trebam napisati za kolu, ali neka eka jer pro-uavam Bibliju ili itam neku knjigu EllenWhite. Gospodin me blagoslivlja zato to pro-vodim vrijeme s Njim. Moje ocjene u koli po-stale su bolje; On je nagradio moje nastojanjeda budem s Njim. Poeo sam govoriti o Isusu,

svjedoiti o slobodi koju sam naao u Njemu.Poeo sam davati darove od svojih materijal-nih dobara. Iskusio sam radost koja dolazi od vjernog desetkovanja. Moja financijska situa-cija postaje sve bolja, a ne loija.

Predao sam Isusu srce i ustanovio da se

On stvarno brine o nama. On nas blagoslivlja



56/112


57/112

57

POMO GRADIVU

Provjerite

Malahija 3

Produbite

Zato Isus tako dojmljivo govori o ljudskomsrcu i novcu?

Razmislite

Ellen White o predaji srca kae: Posvee-nje Bogu i duh rtve bili su prvi zahtjevi upripremi prebivalita za Svevinjega. (Patrijar-

si i proroci, str. 281) Objasnite zato je vanoda mladi ovo razumiju? Razmislite kako srcespremno na davanje djeluje na vae ponaa-nje na bogosluju.

Porazgovarajte

Sjetite se nekih sluajeva kako je Bog bla-goslovio vae poznanike koji su davali veliko-dunim srcem.

Sjetite se nekog primjera iz Svetog pismakako je Bog blagoslovio nekoga tko je davao

s iskrenim srcem. S obzirom na to da se sve


58/112


vie pribliavamo Kristovom drugom dolasku,koliko bismo kao Kristovi sljedbenici trebalibiti spremniji rtvovati svoja dobra za Bojedjelo?

Uinite

Dajte poseban prilog u novcu, vremenu,ljubaznosti ili ohrabrenju. Dajte tako da zbogsvojeg dara morate promijeniti nain ivota.


59/112

59

5. Voljeti druge

Kljuni tekst

Napokon, budite svi jednoduni, puni su-osjeanja i bratske ljubavi, milosrdni, poniz-ni! (1. Petrova 3,8)

Kome ste nedavno rekli: Volim te? Rodi-teljima? Prijateljima? Ako jeste, zato ste to ui-

nili? Moda su vam to oni rekli pa ste osjealiobvezu da im uzvratite. Moda ste to rekli prijatelju ili prijateljici koja se bori sa samopo-tovanjem pa ju je trebalo utjeiti.

Odakle potjee ova ljubav? Ona se ne moepojaviti sama ni iz ega. Nita ne dolazi ni iz

ega; dobro dolazi samo od dobra. Radi se sa-mo o tome s kim ste duhovno povezani. Akoste povezani s Isusom, svakako e izii dobro.Ako ste povezani sa Sotonom, svakako e iziizlo.

U ljubavi nema grijeha pa ima smisla po-

vezati se s Isusom, davateljem svakog dobrogi savrenog dara (Jakov 1,17).Ljubav je dar koji smo dobili od Boga. Sje-

timo se teksta u Ivanu 3,16: Bog je tako lju-bio svijet da je dao svoga jedinoroenog Sinada ne pogine ni jedan koji u nj vjeruje, ve

da ima ivot vjeni.


60/112


Dar Boje ljubavi dobili smo preko Isuso- ve rtve na kriu. Od te ljubavi nema vee.

Sjetite se najljepeg poklona koji ste ikaddobili. Jeste li se pohvalili svojim prijateljimaili ste ga sakrili u svojoj sobi i zadrali samoza sebe? Kada dobijete neki poklon, najvjero- jatnije ga elite pokazati drugima. Budui da

je ljubav najvei dar, nije li ga razumno prenijeti drugima?

Prva skupina kojoj biste prenijeli ljubavnajvjerojatnije bi bila vaa obitelj i prijatelji.Zato? Zato to oni vas vole; oni su prvi u va-em ivotu.

Zatim je tu skupina ljudi koje teko moetevoljeti. To su drutveno neprihvatljivi ljudi, ljudikoji su neljubazni prema vama, ljudi jednostav-no udni. Kad usporedite nepoeljnog stran-ca s dragim prijateljem ili prijateljicom, kogaete vie voljeti? Znate da je vaem prijatelju

ili prijateljici stalo do vas pa je lake voljetinekoga tko vas voli. Zar ne? Budui da ste svje-sni da e ljubav koju im ukazujete biti dobroprihvaena, vi elite prema njima biti jo lju-bazniji.

Jednom je kranski pisac C. S. Lewis na-

pisao da ne trebate gubiti vrijeme brinui seo tome ljubite li ili ne ljubite svojega blinjeg.Umjesto toga trebate postupati kao da ga lju-bite. Kad se tako ponaate, dogaa se netoposebno zanimljivo zavolite tu osobu.

Kad povrijedite nekoga koga ne volite, to

samo poveava odbojnost prema njemu. Ali ako


61/112

61

ga volite, ustanovit ete da e vam biti manjeodbojan.

Biblija mnogo puta govori o ljubavi, uglav-nom o Bojoj ljubavi prema nama i naoj premaNjemu.

U Mateju 22,37-39 Isus se suoava s fari-zejem koji Ga pita: Uitelju, koja je najvea

zapovijed u Zakonu?Isus odgovara: Ljubi Gospodina Boga svo-

ga svim srcem svojim, svom duom svojom isvom pameti svojom! Ljubiti Boga svime to jeste, cijelim svojim biem, najvea je zapovi-jed.

Ali Isus se tu ne zaustavlja. Druga je toj jednaka: Ljubi blinjega svoga kao samogasebe!

Jeste li shvatili? Pogledajte ovaj tekst jo jednom. Kljuna reenica nije: Ljubi blinje-ga svoga kao samoga sebe! ve: Druga je toj

jednaka.Ljubiti blinjega ne trebate samo zato to je to Isus rekao. On kae da je druga najveazapovijed, koja kae da trebamo ljubiti bli-njega, jednaka prvoj najveoj zapovijedi, kojakae da trebamo ljubiti Boga.

Kljuni tekst za dananji predmet, ljubavprema drugima, nalazimo u 1. Petrovoj 3,8-12:Na kraju, svi budite jednoduni, puni su-

osjeanja, bratske ljubavi, milosra i poniznosti!Ne vraajte zlo za zlo, ni uvredu za uvredu, ve naprotiv blagoslivljajte, jer ste na to po-

zvani da batinite blagoslov! Tko uistinu hoe

VOLJETI DRUGE


62/112


ljubiti ivot i iskusiti sretne dane, neka suste-gne jezik svoj od zla i usne svoje od zavodlji- vih rijei; neka se ukloni od zla i neka inidobro; neka tei za mirom i neka ga nastojipostii, jer Gospodin ima oi na pravednici-ma i ui svoje priklanja molitvama njihovim,ali se oko Gospodnje okree protiv onih koji

ine zlo!Zamislite svijet u kojem vlada sklad, u ko-

jem nitko nema skrivenih pobuda, u kojem po-vjerenje nije problem. Kad bi svijet bio takav,ivot bi bio mnogo laki, zar ne? Na nesreutako nije u stvarnosti. Stvarnost pokazuje da

smo mi ljudi sebini i da smo takvi od padau grijeh. Pokuavamo pokazati tko je bolji usportovima i umjetnosti; ak se natjeemo iu kolskim predmetima. Zato nas Petar podsje-a na ideal kojemu trebamo zajedno teiti: skla-du, ljubaznosti, bratskoj ljubavi, suuti i po-

niznosti.Najtee je biti ljubazan prema nekom tkovas vrijea. Prirodna je reakcija da se sjetimorijei: Uinite drugima ono to oni vama ine.

Kratkorono gledano, dobro se osjeatekad nekome uzvratite ono to je on vama ui-

nio.Strica Andyja bilo je teko voljeti. Mnogoputa je okrao vlastitu obitelj, a posebno svoju majku; sve vrijeme je manipulirao ljudima;bio je alkoholiar; bio je u dugovima i prepu-stio svojem ocu da ih otplati. Teko ga je bilo

voljeti.


63/112

63

Kad je Stasey bila mala, stric je obeaoda e je odvesti u mjesni zabavni park. Obeanidan je doao, ali se stric nije pojavio. Godinuza godinom obeavao joj je da e je voditi upark, ali se nikad nije pojavio. Na kraju je do-ao trenutak kad je prekinuo svaku vezu sasvojim roditeljima, braom i sestrama.

Jednog dana zazvonio je telefon; stric Andy javio je Staseyinoj mami da je u gradu. Nijejeo tri dana jer nije imao novca. im je Staseyula da je stricu potrebna pomo, ona i maj-ka poele su kuhati i traiti odjeu za njega.Kad su Stasey i njezina majka odnijele Andy-

ju hranu, Stasey je shvatila da ga nije tako te-ko voljeti, bez obzira na mnogo zla koje jeuinio u prolosti, jer je bio lan obitelji asvatko zasluuje jo jednu priliku.

Andy vie ne ini zlo kao prije i primapoklone od Stasey i njezinih sestara kad god

ga posjete. On nastoji promijeniti svoj ivotsamo zbog ljubavi koju su mu Stasey i njezi-na majka pokazale u vrijeme kad nije uinionita da je zaslui.

Upravo na to misli Petar kad u devetomretku kae: Ne vraajte zlo za zlo, ni uvredu

za uvredu, ve naprotiv blagoslivljajte, jer stena to pozvani da batinite blagoslov!Stasey i njezina majka imale su priliku po-

stupiti s Andyjem runo kao to je on premanjima postupio. Umjesto toga, zbog Kristoveljubavi u srcu, one su znale da je Andyju po-

trebna ljubav, a ne srdba i uvrede.

VOLJETI DRUGE


64/112


Teko je pokazati pravu ljubav. Ellen Whitekae: Ako se u svojim mislima ponajprije bu-demo bavili neljubaznim i nepravednim djeli-ma drugih, bit e nam nemogue da ih volimoonako kako je Krist ljubio nas; ali ako se naemisli zadravaju na udesnoj ljubavi i milosr-u koje je Krist imao prema nama, pokazat

emo isti duh prema blinjima. ( Put Kristu,str. 129; izdanje 2005.)

Pokazati pravu ljubav znai da je svatkovaan, a ne samo oni koje je lako voljeti. Voljetinekoga znai biti iskren i poten prema nje-mu ne zanemarujui ono to ini.

Isus je bio stvarna osoba; stvarni Isus prika-zan je u svima etirima evaneljima. On je nje-ni prijatelj djece, strogi koritelj farizeja, opu-ten ovjek koji se drui s grenicima, suut-ni uitelj koji oprata eni uhvaenoj u pre-ljubu. Mi vidimo mnogo Isusovih slika i nijedna

od njih nije krivotvorina. Isus nije glumio, veje govorio onako kako je bilo. Pokazivao je lju-bav u svemu to je inio, ak i kad je tjeraomjenjae novca iz Hrama volio je grenike,ali ne grijeh.

Nikada ne znate kako e ljubav koju ste

nekome pokazali djelovati na njegovo srce.Pria se da su ljudi nekog djeaka koji sezvao Ted smatrali jednim od od najmanjihkoje Isus spominje. Ted je mrzio kolu, obla-io se i ponaao neuredno, obino nije poka-zivao nikakve osjeaje i nije imao ugodnu po-

javu. ak je i njegova uiteljica, gospoica Tho-


65/112

65

mas, uivala kad bi njegove pogreno napisa-ne zadae prekriila velikim crvenim X.

Meutim, da je pomnije pogledala izvje-taje njegovih prijanjih uitelja, mogla je pro-itati: Svojim radom i ponaanjem Ted obe-ava, ali kod kue je situacija loa; Mogaobi bolje. Njegova je majka teko bolesna i nitko

mu kod kue ne pomae; Dobar je djeak,ali vrlo ozbiljan. Ui polako. Majka mu je umrlaove godine; Vrlo je spor, ali se ponaa pri-stojno u koli. Otac je nezainteresiran za us-pjeh svojeg sina...

Kad je stigao Boi, djeca su svojoj uite-

ljici donijela vrlo skupe poklone i stavila ihna njezin stol.

Ali Ted je svoj poklon donio zamotan usmei papir pa su mu se druga djeca poelarugati. Kad je uiteljica otvorila Tedov dar,nala je boicu starog parfema koji je odmah

uporabila.Kad je nastava zavrila, Ted je rekao svojojuiteljici: Miriete kao moja majka. Tako samsretan to vam se svia moj poklon, i odmahotiao. Gospoica Thomas stajala je bez rijeii sljedei dan je bila drukija ena. Odluila

je svakog svojeg uenika jednako voljeti. Ted je ubrzo pokazao veliki napredak i nadmaiomnoge uenike u razredu.

Sljedeih nekoliko godina gospoica Tho-mas nije nita ula o Tedu. Onda je jednogdana dobila listi s kratkom obavijesti. Draga

gospoice Thomas, Vama prvoj javljam da sam

VOLJETI DRUGE


66/112


drugi maturant po uspjehu u razredu. S lju-bavlju, Ted.

etiri godine poslije dobila je drugu po-ruku: Draga gospoice Thomas, upravo samsaznao da u biti najbolji diplomant na kole-du premda nije bilo lako. elim da Vi to prviznate. S ljubavlju, Ted.

etiri godine poslije stigla je jo jedna po-ruka. Draga gospoice Thomas! Od danas samTheodore Stallard, doktor medicine. Vrlo samuzbuen i elim da Vi prvi to saznate. Iduiu se mjesec vjenati i elim da doete na vjen-anje i sjedite gdje bi sjedila moja majka da

je iva. Vi ste mi sada jedina obitelj jer je tataumro prole godine. S ljubavlju, Ted.

Ponimo davati onome najmanjemu. Ni-kad ne znate u to e se pretvoriti vaa ljubav.Ljubav se ne zasluuje; ona je djelo koje ini-mo zbog ljubavi koju osjeamo u srcu.

Kranski pisac Oswald Chambers pie daga Bog nije ljubio zato to Mu je bio drag, vezato to je u Njegovoj naravi da ljubi. Isus kae:Ovo je zapovijed moja: ljubite jedan drugogakao to sam ja ljubio vas! On ne kae: Ljubitejedan drugoga ako vam se to svia niti: Ljubi-

te jedan drugoga ako vam je to zgodno. On je svojim uenicimazapovjedio da ljube.Ponekad ljubav zahtijeva da uinimo neto

izuzetno: da poloimo svoj ivot za drugoga.Isus pojam ljubavi stavlja na viu razinu: Nitkonema vee ljubavi od ove: poloiti vlastiti i-

vot za svoje prijatelje. (redak 13)


67/112

67

Da, lako je to rei, moda kaete. Ali oda-kle dolazi ta ljubav? Mi znamo da se od nasoekuje da ljubimo druge. Znati se razlikujeod vrenja. Mi moemo znati da se od nas oe-kuje da piemo domae zadae ako elimo do-bar uspjeh u koli, ali ako ne djelujemo su-kladno tom znanju, ono je besmisleno. Ljubav

je uvijek stvar srca.Ponekad mislimo da pokazujemo ljubav, a

zapravo smo samo susretljivi i milostivi. Po-nekad za nekoga uinimo neto lijepo da bi-smo se dobro osjeali. Zvui li vam poznato?Uinio sam ono to se od mene oekivalo.

Ali ako razmislite, time se niste pribliili tojosobi.

Voljeti nekoga zahtijeva vrijeme; to znaiuzeti vremena unato pretrpanom rasporeduda jo jednom pogledamo u neije oi i pita-mo: Kako ide? i elimo uti odgovor. Tako

radi Krist. On usporava razgovor da bi dao vre-mena drugima.Mi esto volimo zbog oekivanog odgovora

kao to je zahvala, zagrljaj, osmijeh, moda ne-to to oekujemo zauzvrat. Pokazati pravu lju-bav znai ne oekivati nita zauzvrat. Kad vas

nitko ne gleda, biste li na kraju dana moglirei da ste zadovoljni sobom to ste u svakojprilici bili Kristov glas, ruke i noge, bez sebi-nosti?

Premda moda nikad neemo biti u sta-nju istinski voljeti kao to eli Bog, vano je

da uinimo najbolje to moemo s onim to

VOLJETI DRUGE


68/112


nam je Bog dao. Majka Tereza je razumjela Kri-stov ideal. Ako sve inite s istinskom, nese-binom ljubavlju, ne moete pogrijeiti.


69/112

69

POMO GRADIVU

Provjerite

1. Petrova 3,8-12

Produbite

Kada ste vidjeli istinsku ljubav na djelu?Zato mislite da se ljubav bolje vidi nego uje?

Razmislite

Kad razmislite kako je teko voljeti nelju-bazne, kako sljedea reenica iz knjiice Put

Kristu djeluje na vae shvaanje ljubavi pre-

ma drugima:Ako se u svojim mislima ponajprije bu-demo bavili neljubaznim i nepravednim djeli-ma drugih, bit e nam nemogue da ih volimoonako kako je Krist ljubio nas; ali ako se naemisli zadravaju na udesnoj ljubavi i milosr-u koje je Krist imao prema nama, pokazatemo isti duh prema blinjima. (str. 129)

Porazgovarajte

Sjetite se osobe koju je teko voljeti onakokako nam je Krist zapovjedio. Zato ju je teko


70/112


gledati onako kako Krist vas gleda?Porazgovarajte o tome to ste doivjeli kad

ste pokazali milost nekome tko je nije zaslu-io.

Zamislite kakav bi utjecaj imala crkva kadbismo bili u stanju gledati ljude onako kakoih Isus gleda. U emu bi se promijenio nain

djelovanja nae crkve u drutvu?Proitajte Galaanima 6,10: Prema tome,

dok imamo povoljnu priliku, inimo dobro svi-ma, posebno onima koji po ovoj vjeri pripa-daju istoj obitelji. Zato nas Pavao savjetujeda inimo dobro, posebno obitelji vjernih?

Je li to pravo? Zamislite kako bi svijetu izgle-dalo zbunjujue kad bi naa ljubav prema nji-ma bila vidljiva samo dok ne postanu vjerni-ci. Moe li nae svjedoenje svijetu biti la sobzirom na nain na koji u Kristovom tijeluljubimo jedan drugoga?

Isus kae: Ako imadnete ljubavi jednaprema drugome, po tom e svi upoznati daste moji uenici.

Uinite

Izaberite nekoga iz crkve komu ete po-tajno pokazati milosre i ljubaznost. Uiniteto i za nekoga u vaoj okolici tko nije vjernik.Molite da Bog pokrene revoluciju milou kojuiskazujemo jedan prema drugome.


71/112

71

6. Traite i spaavajte

Kljuni tekst

Kaem vam, tako e na nebu biti vearadost zbog jednog obraena grenika nego lizbog devedeset i devet pravednika kojima netreba obraenja. (Luka 15,7 JeruzalemskaBiblija)

James W. Moore u svojoj knjizi WhenYoure a Christian, The Whole World is from

Missouripria o ovjeku koji je uao u samo-stan poznat po zavjetu utnje. Svi u samostanuzavjetovali su se na potpunu utnju. Obeali

su da u znak poslunosti nikad nee progo-voriti. Meutim, postojala je iznimka. Na krajusvake godine bilo im je doputeno da opatusamostana upute dvije rijei. Kad je stigao noviredovnik, odmah se zavjetovao na utnju. i-tavu godinu nije progovorio ni rijei.

Na kraju te prve godine njegov kolega re-dovnik odveo ga je do opatove sobe da kaesvoje dvije rijei. A on je odluio rei: Loahrana. Zatim je ustao i iziao. Na kraju drugegodine ponovno je doao da opatu kae dvijerijei. Ovaj put je rekao: Premala soba. Na

kraju tree godine utnje ponovno je doao


72/112


k opatu i ovaj put rekao: Neudoban krevet.Na kraju, nakon etiri godine utnje, rekao jeopatu: Hou van!

Ne udim se, rekao je opat. Jedino tosi dosad uinio bilo je da se ali.

Ponekad nije potrebno izgovoriti mnogorijei da drugima pokaemo da nam se neto

ne svia. injenica je da za jadanje ne trebamnogo truda. Ali kako se osjeamo kada tre-bamo dati dobar izvjetaj? ini se da u tak-vim trenucima moramo angairati svaku mole-kulu svojeg bia da promrmljamo rije o ne-emu do ega nam je zbilja stalo. Podijeliti ra-

dost svojeg srca moe biti teko, a to to sebojimo izraziti svoje osjeaje o neemu ili ne-kome ne mora znaiti da ih se stidimo. Napro-tiv. Mnogo puta bojimo se istaknuti ono tonam je najdragocjenije plaei se odbacivanja.Podijeliti snove s nekim tko ne pokazuje nika-

kav interes za nas moe biti vrlo bolno, tolikobolno da nas moe obeshrabriti i da se viene elimo otvoriti.

Krist eli da Njegovo tijelo, Njegova Crkva,bude mjesto gdje svatko slobodno moe otvoritisrce. On eli da se Njegovi sljedbenici brinu

jedan za drugoga i da tite interese i osjeajedrugoga. On eli da budemo u stanju svjedo-iti o svemu to ini u naem ivotu.

Kad se vjernici okupljaju na bogosluje,oni ga ne bi trebali doivljavati kao nekakavsastanak ili planirani dogaaj. Trebali bi oe-

kivati dogaaj u kojem se mogu nahraniti kad


73/112

73

uju to Bog ini u svojem narodu. Ivan u Ot-krivenju opisuje one koji e ui u kraljevstvokao ljude koji su pobijedili Janjetovom krvii rijeju svoga svjedoanstva (Otkrivenje 12,11).

Svjedoanstvo koje daje netko tko je doi- vio promjenu zahvaljujui djelovanju Svetoga

Duha u svojem ivotu, dragocjen je trofej zaBoga koji On uva u svojoj riznici na Nebu.Ono je dokaz da Bog svojoj izgubljenoj djecieli ne samo ponuditi spasenje, ve ini svekako bi im ga dao. Nema niega to bi Bogudonijelo veu radost nego kad Mu netko pre-

da srce i prihvati Njegov besplatni dar spasenja.U Luki 15 farizeji i knjievnici prigovara-

ju Isusu to jede s grenicima. U ono vrijemese svakoga koga se smatralo drutveno neis-tim smatralo i grenikom. Ne samo to se sma-tralo da grenici nisu dostojni da se drue sa

svojim vlastitim narodom, ve se takoer sma-tralo da su nedostojni zajednice s Bogom i zbogtoga nemaju pravo na Boje blagoslove.

Ali Krist je doao spasiti i one za koje sevjerovalo da ih se ne moe spasiti. Kao odgo-vor farizejima i knjievnicima, Isus je ispriao

tri usporedbe koje objanjavaju zato kri nji-hova pravila drutvenog poretka. Ove uspored-be pokazuju to Bog osjea prema izgubljeni-ma i zato moramo vriti evaneosko djelo.Krist otkriva karakter svojeg Oca naglaavaju-i injenicu da se Nebo raduje kad se jedan

grenik kaje i vraa kui.

TRA ITE I SPAAVAJTE


74/112


Krist poinje govorei: Tko od vas akoima sto ovaca pa izgubi jednu, ne ostavi u pus-tinji devedeset i devet i ne ide za izgubljenomdok je ne nae? A kad je nae, stavi je, pun veselja, na svoja ramena te, im doe kui,pozove prijatelje i susjede pa im rekne: Raduj-te se sa mnom, jer sam naao svoju izgubljenu

ovcu! (Luka 15,4-6)Moete li to zamisliti? Mladi pastir kasno

uveer obilazi svoje ovce. I tada iz planinskeizmaglice zauje zavijanje nonih grabeljiva-ca. To ga podsjea da treba prebrojiti ovce.Poinje glasno brojiti: Devedeset sedam... de-

vedeset osam... devedeset devet... Naglo setrza kad shvati da jedne ovce nema. On dobropoznaje svoje stado i zna koja nedostaje; tako-er zna da moe ostaviti stado dok ide u po-tragu za izgubljenom ovcom. Nema vremenagrditi stado to je dopustilo da zalutala ovca

ode ili razmiljati o tome koja bi ga zvijer moglanai. On odlazi u potragu i po prilici zna gdjebi trebao traiti izgubljenu ovcu. Zna to biba tu ovcu moglo privui da ostavi sigurnoststada.

I onda je nalazi upravo na mjestu gdje je

oekivao. Zna da je ovca odvie umorna dabi se sama vratila stadu pa je die na ramenai nosi kui. im se vrati do stada, on ga okupljai kree kui. I kad zora svanjuje, pastir odlazido vrata i poziva svoje prijatelje i susjede kojiga ekaju. Oni na njegovom licu ne vide tra-

gove umora, ve veliki osmijeh dok im pria


75/112

75

kako je naao svoju ovcu koja je odlutala odstada.

Postoje neke ovce koje znaju odlutati odstada. Ne zbog toga to ih stado ne bi voljeloili to se pastir ne bi brinuo o njima; nekakose jednostavno izgube. Dogaa se da je ljudimakoji su odrasli sa stadom koje ih stalno okru-

uje dosadilo biti dio stada. Umorili su se odgledanja istih starih ovaca. Umorili su se odpae na istom starom panjaku i odmaranja uistom starom sjeniku. I ako se zaele pustolo- vine ili znatielja za istraivanjem novog teri-torija dovoljno dugo zaokuplja njihove misli,

oni naputaju stado i odvraaju pogled od pa-stira. Nisu oni namjerno buntovni ili nezahval-ni; jednostavno se jednog dana okrenu i izgu-be.

James je uvijek bio dobro dijete. Dok jeodrastao, uvijek je bio posluan roditeljima i

nastavnicima i nikad nije bilo problema s nje-govim ponaanjem. Zbog njegove poslunostiroditelji su bili uvjereni da je odgovoran pasu mu dali slobodu smatrajui da e donositidobre odluke. James je vrlo brzo shvatio danjegovu sliku dobrog djeaka ne prati odgo-

vornost pa je ubrzo zakljuio da moe initiono to nitko od njega ne bi oekivao. S vre-menom je poeo ivjeti dvostrukim ivotomi nastojao zadrati oba. Onda je istina bila ot-krivena, ali ne bez cijene. James je uinio po-greke koje e ga pratiti cijelog ivota. I kad

mu je Bog oprostio, kao i njegova obitelj i pri-

TRA ITE I SPAAVAJTE


76/112


jatelji, James se vratio stadu, ali sada s novimshvaanjem i potrebom za stadom.

Pastir je uvijek spreman otii za ovcom.Ali to bi se dogodilo da je netko odluio bitiduhovni partner Jamesu kad mu je bila potreb-na potpora? Sve je moglo biti drukije. Stadobi trebalo biti jednako zabrinuto kao i Pastir

za svakoga tko je u toru ili izvan njega.Krist zavrava ovu usporedbu rijeima:

Kaem vam, tako e biti vee veselje na nebuzbog jednog grenika koji se obrati nego zbogdevedeset i devet pravednika kojima ne trebaobraenja. (Luka 15,7)

Mi Bogu iskazujemo tovanje ne samoslavei Ga svaki put kad se netko izgubljennae, vei kad obavljamo male kune poslovei vodimo rauna jedni o drugima.

Isus nastavlja iznositi ovo naelo traenjaizgubljenih i radovanja s Bogom u dvjema dru-

gim usporedbama u Luki 15.U usporedbi o izgubljenoj drahmi Isus pri-a o eni koja je izgubila jedan od deset sre-brnjaka pa prevre itavu kuu kako bi ga na-la. Novac koji je izgubljen u kui vrlo je sli-an ljudima. Mogli biste rei da se novac iz-

gubio i da toga nije svjestan. Ili da se novacuope nije izgubio, jer prema usporedbi za iz-gubljenu drahmu kriva je ena (Luka 15,8); ni-gdje ne pie da se samo tako otkotrljao. Meu-tim, ona ga nije primijetila i na kraju joj ne-dostaje premda se jo uvijek nalazi u kui. Ko-

liki su ljudi skupocjeni dragulj i imaju gole-


77/112

77

mu vrijednost, ali ih u njihovoj crkvi ili dru-tvu ne primjeuju. Jednostavno nisu otkrive-ni ili su ak zanemareni, osim u Bojim oimas obzirom na to da je za njih dao ivot svojeg jedinoroenog Sina.

Kad se radi o izgubljenima, Ellen Whiteu knjiziIsusov ivotkae da Kristov Duh mora

nastavati u srcima Njegovog naroda: Svaka jedua bila dragocjena u Njegovim oima. Prem-da se uvijek boanski dostojanstveno ponaao,s najnjenijim obzirom sputao se do svakoglana Boje obitelji. U svim ljudima je vidiopale due koje je svojom slubom trebao spa-

siti. (str. 284)Krist zavrava ovu usporedbu na slian na-

in: Tako, kaem vam, biva veselje meu Bo-jim anelima zbog jednog jedinog grenika kojise obrati. (Luka 15,10)

U posljednjoj usporedbi, o izgubljenom si-

nu, Krist pokazuje to osjea za izgubljene. Mla-i sin bogatog oca odluuje ivjeti samostal-no i trai od oca da mu da njegov dio batine.Strpljivo prelazei preko sinovog nedostojnogponaanja, ovjek daje svojem sinu ono to jetraio.

Sin putuje u daleku zemlju gdje ga nitkone poznaje, ali ne moe pobjei od ljubavi svojega oca. Prema prii, neko se vrijeme zabav-lja, ali ubrzo ostaje bez svojeg nasljedstva pase nae u svinjcu traei neto za hranu.

Biblija kae da mladi konano dolazi k

svijesti i odluuje se vratiti kui. Meutim, ne

TRA ITE I SPAAVAJTE


78/112


eli se vratiti kao sin, ve kao sluga u oevojkui.

Otac vidi kako dolazi i dok gleda kako muse sin vraa, oi mu se pune suzama. Otacgrli sina i pokriva ga svojim platem da pre-krije sinovu sramotu i organizira proslavu.

Meutim, nisu svi sretni zbog mladievog

dolaska. Stariji brat, koji je uvijek bio vjeran,osjea se povrijeen oevim postupkom pre-ma svojem mlaem, neodgovornom bratu. Aliotac ga uvjerava u vrijednost njegova bratarijeima: Sine, ti si uvijek sa mnom. Sve jemoje tvoje. Ali se ipak trebalo veseliti i rado-

vati, jer ti ovaj brat bijae mrtav i opet oiv- je, bijae izgubljen i nae se. (Luka 15,31.32)

U savjetu mladome Timoteju Pavao obja-njava da e u svojem radu sresti izgubljenesinove. On kae: Jer e doi vrijeme kad ljudinee podnositi zdrave nauke, nego e prema

svojim strastima sebi nagomilati uitelje da imkaklju ui, te e odvratiti ui od istine, a okre-nut e se bajkama. (2. Timoteju 4,3.4)

Ali Pavao ohrabruje Timoteja i poziva gada ostane vjeran: A ti budi trijezan u svemu,podnesi patnje, vri djelo propovjednika Ra-

dosne vijesti, ispuni svoju dunost do kraja!(redak 5)Unato naim strahovima i razoaranjima

s izgubljenima, nikad ne smijemo dii ruke odnjih. Time to im prilazimo, pridruujemo seBojem otkupiteljskom djelu i tujemo Ga kad

se raduje plodovima svojeg truda.


79/112

79

Na opasnom dijelu obale, gdje su se estodogaali brodolomi, stanovnici su sagradiliskromnu malu postaju za spaavanje. Bila jeto zapravo koliba i postojao je samo jedan a-mac, ali ono nekoliko vjernih stanovnika stal-no je bdjelo nad morem ne mislei na svojusigurnost te su danju i nou neumorno izla-

zili da spaavaju izgubljene.Neki od onih koje su spasili i stanovnici

okolnih mjesta htjeli su pomoi postaji za spa-avanje i uloiti vrijeme i novac da poduprunjezin rad. Kupljeni su novi amci i uvjeba-na nova posada. Mala postaja za spaavanje je

rasla.Neki od lanova postaje nisu bili zadovoljni

tako malom i loe opremljenom zgradom. Sma-trali su da treba izgraditi udobnije mjesto zaone kojima spaavaju ivot. Zamijenili su lea- jeve krevetima, proirili zgradu i opremili je

boljim namjetajem. Tako je postaja za spaa-vanje postala okupljalite njezinih lanova. Po-stala je neka vrsta kluba.

Sada je sve manje lanova izlazilo na moreu spasilake misije pa su zaposlili profesionalnuposadu koja je bila posebno uvjebana za spa-

avanje ivota. Jo uvijek je postojala elja zaspaavanjem pa su u glavnu prostoriju staviliamac za spaavanje u ast svih onih koji suu prolosti bili spaeni.

Nekako u to vrijeme veliki se brod nasukaopodalje od obale; unajmljena posada dovezla

je pune amce pothlaenih, mokrih i jedva i-

TRA ITE I SPAAVAJTE


80/112


vih ljudi. Bili su prljavi i povraali su, a nekiod njih su bili stranci pa se nisu mogli spora-zumjeti. Prekrasni novi klub sada je bio u kao-tinom stanju. Zato je odbor postaje za spaavanje sazvao hitan sastanak i odluio sagradi-ti kuu s tuevima izvan kluba da bi se rtvebrodoloma mogle oprati i uputile u pravila koja

vladaju u postaji za spaavanje.Na sljedeem sastanku meu lanovima

kluba dolo je do podjele. Veina je bila zato da se prestane sa spaavanjem jer je to izazi- valo nelagodu i remetilo normalni drutveniivot kluba. Meutim, drugi su uporno doka-

zivali da je spaavanje primarni cilj kluba. Uka-zivali su na to da jo uvijek imaju naziv postajaza spaavanje. Ova manjina bila je nadglasa-na i reeno im je da ako ele spaavati ljude,mogu osnovati svoju postaju za spaavanje niena obali. To su i uinili.

Kako su godine prolazile, nova postaja zaspaavanje doivjela je iste promjene kao sta-ra. Sve se na kraju ponovilo i ako danas posje-tite ovu obalu, nai ete na njoj niz eksklu-zivnih klubova.

Jo uvijek u tim vodama dolazi do bro-

doloma, ali veina brodolomaca se utapa.Isus je osnovao svoju Crkvu da bude po-staja za spaavanje. Njegove posljednje uputeCrkvi nalazimo u Mateju 28,19.20: Zato idi-te i uinite sve narode uenicima mojim! Krs-tite ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga! Uite

ih da vre sve to sam vam zapovjedio!


81/112

81

Na je posao da idemo u svijet i spaava-mo one koji propadaju. To nije posao samoza nekolicinu profesionalnih spasilaca; to je ina posao.

TRA ITE I SPAAVAJTE


82/112


POMO GRADIVU

Provjerite

Luka 15

Produbite

Dok razmiljate o izgubljenima u Luki 15,s kojim (ovcom, novcem, sinom) se moete

najvie poistovjetiti? Zato?Zato je Isus ispriao ove tri usporedbe?

Razmislite

Svaka je dua bila dragocjena u Njegovim

oima. Premda se uvijek boanski dostojan-stveno ponaao, s najnjenijim obzirom spu-tao se do svakog lana Boje obitelji. U svimljudima je vidio pale due koje je svojom slu-bom trebao spasiti. ( Isusov ivot, str. 284)

PorazgovarajteKoji vam je najdojmljiviji izvjetaj o obra-

enju koji ste uli?Jeste li se kada osjeali izgubljeni, a netko

je imao viziju i hrabrost da vas vrati?


83/112

83

Jeste li se kada osjeali izgubljeni ili zane-mareni dok netko nije primijetio vau vrijed-nost i darove?

Jeste li kada shvatili ludost hodanja svojim putovima pa ste se u svojem ivotu okre-nuli?

Dok razmiljate o tome kako vas je Bog

preko drugih traio, znate li nekoga tko trebapomo da bi se mogao vratiti Bogu? Moeteli ljude u dometu vaeg utjecaja svrstati u jednuod kategorija izgubljenih u Luki 15?

Znate li kako trebate pristupiti ljudima kojibi eljeli da ih netko nae?

Uinite

Koji bi va poznanik odgovarao jednoj odusporedbi u Luki 15? Molite se i uinite neto.

POMO GRADIVU


84/112


7. ZajednicaSve o zajednitvuu malim skupinama

Kljuni tekst

I oni prigrlie rije njegovu i krstie sete im se u onaj dan pridrui oko tri tisuedua. Bijahu postojani u nauku apostolskom,u zajednitvu, lomljenju kruha [ukljuujui Go-

spodnju veeru] i molitvama. Strahopotova-nje obuzimae svaku duu: apostoli su inilimnoga udesa i znamenja. Svi koji prigrlie vje-ru [koji su se pouzdali i oslanjali na Isusa Kri-sta] bijahu zdrueni i sve im bijae zajedni-ko. Sva bi imanja i dobra prodali i porazdi-

jelili svima kako bi tko trebao. Svaki bi danjednoduno i postojano hrlili u Hram, u kuamabi lomili kruh [ukljuujui Gospodnju vee-ru] te u radosti i prostodunosti srca zajed-niki uzimali hranu hvalei Boga i uivajuinaklonost svega naroda. Gospodin je pak da-

nomice zajednici pridruivao spasenike [od du-hovne smrti]. (Jeruzalemska Biblija)

Ustanovljeno je da je za vrijeme rata izola-cija jedna od najuspjenijih metoda da se za-robljenike navede da progovore. Zatvaranje u


8

srce ispunjeno štovanjem

Documents