Suvremene upravne

doktrine

Nove tendencije i ideje

- feministički pristup

- ekološki pristup

- 4IR i javna uprava

izv.prof.dr.sc. Goranka Lalić Novak

Feminizam – pojam

društveni pokret i svjetonazor (ideologija, osobni stav, teorija,

pojmovni okvir, skup aktivnosti) koji se zalaže za

unaprjeđenje položaja žena uklanjanjem spolne dominacije i

diskriminacije (seksizma) i promicanjem rodne jednakosti u

svim područjima života

iz feminističkih pokreta - feminističke teorije (npr. o izvorima

nejednakosti ili socijalnim konstrukcijama roda i spola)

kako je sve počelo? – Dekret o zaraznim bolestima (1864.)

rani glasnici – s prosvjetiteljstvom, modernom demokracijom

i liberalizmom - Olympia de Gouges, Deklaracija o pravima

žene i građanke (pol. prava); Mary Wollstonecraft, Obrana

prava žene (obrazovanje)

2

Tko su feministi?

pojedinci koji se na različite načine bave problemima

diskriminacije žena u društvu, od upozoravanja na

probleme nejednakosti po spolu/rodu, teorijskog

artikuliranja ženske tematike do izravnog angažmana u

feminističkim inicijativama i pokretima

bave se društvenom, političkom i ekonomskom

nejednakošću žena i muškaraca u namjeri ozbiljenja

društva u kojemu će žene na jednak način kao i

muškarci imati udjela u političkoj i ekonomskoj moći

kao i raspolaganju materijalnim resursima

Povijest feminizma – tri valaPrvi val

19. i početak 20. stoljeća fokus na ostvarivanju političkih prava

(sufražetkinje), pravo glasa

moralnost i moralna superiornost žene - ako se ženi da pravo glasa,

država će biti uređena kao obitelj

borba za ulazak žena u javnu (političku) sferu pravna osobnost,

zaštita od obiteljskog nasilja, građanska i politička prava, socijalističke

ideje - zahtjevi za bolje uvjete rada, jednake mogućnosti na poslu,

pravo na obrazovanje, jednaku plaću za jednak rad, osmosatno radno

vrijeme; pravo na obrazovanje; pravo na razvod braka

= feminizam jednakosti

kolektivno djelovanje i metode tzv. direktne akcije

Prvi svjetski rat – zamah emancipaciji žene; usporavanje nakon

završava priznavanjem političkih prava žena – Novi Zeland 1893.

(1919. pravo biti birane)

nema feminističke teorije (usmjerenost na praksu)

4

Drugi val

promjena društvenog položaja žena i mijenjanje

tradicionalnih patrijarhalnih obrazaca ponašanja

pojedinaca i društva prema ženama – pravo glasa nije

dovoljno

tehnološke i društvene revolucije i promjene; političke i

ekonomske turbulencije

Simone de Beauvoir (Drugi spol, 1949) – dihotomija

rod/spol

Betty Friedan (Mistika ženskog, 1963).

jednakost u privatnoj sferi

liberalni feminizam

pozitivna diskriminacija

feministička teorija

5

Treći val

Kao odgovor na neuspjehe drugog vala početak

1980-ih shvaćanje da su žene različitih rasa,

nacionalnosti, kulturnog i religijskog zaleđa

Moderni ili rodni feminizam - negira teoriju roda i

razvija se ili povezuje s različitim društvenim teorijama

poput queera, transnacionalizma, ekofeminizma i sl.

Nema jedinstvene ideje – fragmentacija – djelovanje u

različitim kontekstima

6

Različiti pristupi

liberalni feminizam

marksistički feminizam i socijalistički feminizam

radikalni feminizam

lezbijski feminizam

crni feminizam

kulturni feminizam

ekofeminizam

postkolonijalni feminizam

queer

postfeminizam

cyberfeminizam

antifeminizam

Suvremena društva iz ženske

perspektive

rad u kući, neplaćeni

plaćeni rad - žene koncentrirane u pojedinim

zanimanjima i manje plaćene – horizontalna segregacija

vertikalna segregacija - raspodjela muškaraca i žena na

različitim hijerarhijskim položajima unutar jednog

zanimanja ili sektora

država u kojoj muškarci dominiraju institucijama i

proizvode rodno pristrano zakonodavstvo?

muško nasilje nad/prema ženama

Žene i rad

u EU obavljaju 80% kućanskih poslova, čak i ako su

zaposlene

provode dvostruko više vremena u brizi o djeci nego

muškarci

za isti posao u prosjeku plaćene 25% manje od

muškaraca

obavljaju 67% svjetskoga rada

vlasnice su 1% svjetskog imetka

osjetno manje na pozicijama moći

Javni i privatni prostor i sudjelovanje

žena

prostor javnoga - politički prostor

privatno - nepolitički prostor

isključivanje žena iz prostora političkoga

trivijalizacija i marginalizacija iskustva žena

nasilje nad ženama - privatna stvar?

rodna ravnopravnost

◦ rod - koncept se odnosi na društvene razlike između žena i muškaraca, razlike koje su naučene, koje se mijenjaju s vremenom i koje imaju širok raspon varijacija unutar jedne kulture i između kultura (spol - biološke značajke koje obilježavaju ljudska bića kao žene i muškarce)

◦ jednaka prava po spolu/rodu

◦ izjednačavanje muškaraca i žena u sferi prava

◦ jednako uključivanje žena i muškaraca u sve aspekte života -pravednost i preuzimanje odgovornosti

Rodne politike

promicanja jednakost - rodna perspektiva

◦ integriranje rodne dimenzije u programe, politiku i područja

ljudskog mišljenja, djelovanja i postupanja

◦ afirmacija rodno označenog motrišta s kojeg se oni proučavaju i

ocjenjuju

rodno osviještena politika - sustavno uvođenje politike

ravnopravnosti spolova u sve sustave i strukture,

politike, mjere i programe, procese i projekte

Primjenjivost feminističkih pristupa na

JU (primjeri)

liberalni f.- jednakost muškaraca i žena u društvu kroz

političku i pravnu reformu (ravnopravnost bez promjene

društvene strukture), cilj je uklanjanje uloga koje se

temelje na spolu

radikalni f. – oslobođenje žena jedino radikalnim

preobražajem društva, tj. ukidanjem patrijarhalnih

institucija uključujući državu (i upravu)

kulturni f.- fundamentalne razlike u osobnosti i

psihologiji između muškaraca i žena čine žene

superiornijima, žene kao "nježniji spol" posjeduju vlastiti

"ženski" način rješavanja društvenih problema

Feministički pristup u JU

Prvi glasnici - Mary Parker Follett (1868. –1933. )– organizacijska i

demokratska teorija o međuljudskim odnosima zasnovana na

etičkim stajalištima o razumijevanju različitosti i otvorenoj

komunikaciji kao metodi rješavanja sporova te razvoju znanja kroz

promatranje i učenje

Dva smjera

◦ Feminizam jednakosti – fair postupanje prema ženama u radnom

procesu i utjecaj upravljačkih metoda i politika na slabiji položaj

žena - zastupljenost u tijelima vlasti i upravi, podzastupljenost u

pojedinim profesijama povezanim s upravom, seksualno

uznemiravanje na radnom mjestu, “stakleni strop”, itd.

◦ Feminizam „drugog glasa” – doprinos žena i njihovih distinktivnih

karakteristika metodama upravljanja u vlasti i upravi - stvaranje

bolje radne atmosfere i novih stilova vođenja, promjena vladavine

dolaskom žena na rukovodeće pozicije u vlasti i upravi, itd.

kritika postojećih koncepata, npr. vođenja (leadership) u

javnoj upravi

novi koncepti – osnaživanje žena, participativni

menadžment, reprezentativna uprava, organizacijska

socijalizacija

primjena feminističkih pristupa – no (još) nema

feminističkog teorijskog okvira za istraživanju JU

Literatura

D'Agostino, M., & H. Levine (eds.) Women in Public

Administration: Theory and Practice. Sudbury: Jones &

Bartlett Learning, 2011.

Stivers, C., Gender images in public administration:

legitimacy and the administrative state (2nd ed.). Thousand

Oaks, California (USA): Sage, 2002.

Lengermann P.M., & G. Niebrugge, Suvremena feministička

teorija. U: Ritzer, G. (ur.) Suvremena sociologijska teorija.

Zagreb: NZ Globus, 1997., str. 297-343.

Centar za ženske studije, Pojmovnik rodne terminologije

prema standardima Europske unije. Zagreb: Ured za

ravnopravnost spolova Vlade RH, 2007.

Ekologija i javna uprava

Ekologija – znanost koja proučava odnose između živihbića, utjecaj okoliša na njih kao i njihov utjecaj na okoliš

U prvo vrijeme ekologija nije bila orijentirana na ljude, nos vremenom se pojavila “socijalna ekologija” kao i “ljudskaekologija” koja proučava ljude kao populaciju i njihovodnos s okolinom

U kontekstu javne uprave počinje se govoriti o “upravno-političkoj ekologiji” (Fred Riggs) koja proučava odnoseupravnih sistema (upravne organizacije kao populacija) sasvojom okolinom.

Ekološki pristup proučavanju javne

uprave Bit ekološkog pristupa - proučavanje odnosa upravnog

sistema kao populacije i njegove okoline, tj. utjecaj

okoline na sistem kao i sistema na okolinu

u obzir se mora uzeti utjecaj političkog, ekonomskog, socijalnog i

kulturnog sistema, kao i fizičkog i prirodnog okoliša na javnu

upravu

kasnija istraživanja nalažu i ispitivanju kako javna uprava utječe na

svoju okolinu

Najvažniji predstavnik - Fred Riggs, The Ecology of Public

Administration iz 1962.

Ekološki pristup je najprimjenjivaniji u sferi

komparativne javne uprave

Ostali predstavnici ekološkog pristupa: Astley, McKelvey, Lomi.

Astley (1985) govori o dvije vrste ekološke perspektive koje se

pojavljuju u okviru ekološkog pravca teorije organizacije:

populacijska i organizacijske zajednice

Populacijska - proučava kako se pojedinačna organizacija mijenja te što

čini jednu organizaciju uspješnijom od druge – okolina utječe na to da

samo najbolje organizacije uspiju opstati (primjena teorije evolucije)

Ekologija organizacijske zajednice – proučava skupine organizacija, njihov

nastanak, mijenjanje i prestanak. Ovaj pristup govori da zbog nekih

okolišnih promjena (npr. nova tehnologija) nastaju nove vrste

organizacije koje postoje paralelno uz stare koje zatim nestaju. Ova

vrste ekologije objašnjava nastanak novih vrsta organizacija, kao i

odumiranje starih, a takve promjene ne moraju biti postepene.

Riggs - teorija prizmatičkog društva

tri vrste društava: stopljeno (agrarno/tradicionalno),

prizmatičko (u razvoju/tranzicijsko) i razlomljeno

(industrijsko)

Nazivi dolaze analogijom iz fizičkog procesa prolaženja

svjetla kroz prizmu. S jedne strane se nalazi jedinstveni

izvor svjetla koji se lomi prolazeći kroz prizmu te izlazi

razlomljeno

Riggsova teorija prizmatičnog

društva I

Karakteristike stopljenog društva - mala dioba rada i niska

specijalizacija poslova, većinu poslova obavlja manji broj institucija

(npr. starješina s jedne strane i obitelji s druge pružaju ljudima sve

što im je potrebno), naglašene su obiteljske i solidarističke veze,

agrarno društvo i ekonomija.

Primjer: agrarna društva, domorodačka plemena

Karakteristike razlomljenog društva - specijalizacija poslova i

dioba rada, postojanje većeg broja specijaliziranih organizacija,

postojanje univerzalnih pravnih normi, individualizam pojedinca,

dominacija funkcionalnih veza, to je društva “organizacija” i

“organizacijskog čovjeka” koji se nalazi u većem broju uloga;

društvo ne mora biti demokratično.

Primjer: razvijene zapadne zemlje, Kina

Riggsova teorija prizmatičnog

društva II

Između stopljenih i razlomljenih - prizmatička društva –

glavne karakteristike:

◦ HETEROGENOST – u sebi imaju i elemente razlomljenog društva i

elemente stopljenog društva (npr. urbani industrijalizirani dijelovi

zemlje + ruralni dijelovi u kojima još postoje agrarni običaji i način

života)

◦ FORMALIZAM – iako postoje zakoni i ostale institucije, oni se

zapravo ne provode na način na koji je predviđeno; formalne

strukture postoje, no ne obavljaju djelatnosti koje su predviđene

◦ DIOBA RADA i SPECIJALIZACIJA - međutim, nije dosegla razinu

razlomljenih društava i ne funkcionira na isti način

◦ Primjer:Tajland, Indija, Nigerija, itd.

Riggsova teorija prizmatičnog

društva III Riggs koristi nove termine nastojeći objasniti vrste

društava koja postoje ne želi koristiti termin

tranzicijska jer ona pretpostavljaju pretvaranje u društva

sljedeće faze no ne treba uvijek doći do transformacije

prizmatičkog u razlomljeno društvo

vrijednosno neutralan, ne ističe jednu vrstu društva kao

bolju od drugog.

postoje faktori koji potiču prelazak društva iz jedne u

drugu fazu: endogeni (interni) faktori i egzogeni (vanjski

faktori)

Riggsova teorija prizmatičkog

društva IV Ako se promjene u nekom prizmatičkom društvu dešavaju zbog

endogenih faktora, radi se o ENDO-PRIZMATIČKOM DRUŠTVU –

društvo je samo iniciralo promjene, u njemu se dešava inovacija, ono

samo smišlja nove institucije i transformira se (npr. srednji stalež koji

je zbog industrijalizacije i znanstvenih otkrića doveo do promjene u

organizacijiVelike Britanije kao društva)

Ako se promjene vode pod utjecajem vanjskih faktora, radi se o

EGZO-PRIZMATIČKOM DRUŠTVU – takvo društvo se

transformira jer okolne zemlje (okolina) to od njega traže.

Preuzimaju se već postojeća rješenja, te se društva koja ih

preuzimaju adaptiraju njima (npr. većina današnjih tranzicijskih

zemalja).

Zaključak – prizmatička društva imaju vlastite karakteristike te to

treba uzeti u obzir kod proučavanja uprave i njezina djelovanja

Primjena ekološkoga pristupa i suvremene

upravne doktrine

Danas gotovo sve zemlje spoznaju sve izraženije problemekoji dolaze iz njihove fizičke i prirodne okoline:

◦ Energetske krize (ovisnosti o nafti), zagađenje okoliša, povećanjepopulacije, nedostatak hrane, migracije, izbjeglice, napuštanje urbanihmjesta i stvaranje metropolitanskih konglomeracija

Ulogu u njihovom rješavanju preuzima i javna uprava te sepostavlja pitanje mogu li se u svim zemljama u pogledu javneuprave i njezina djelovanja poduzimati iste mjere kojepojedina upravna doktrina nudi

◦ Primjena ekološkog pristupa: Riggs navodi da mnoge upravneorganizacije u razvijenim zemljama ne mogu preuzeti nove zadatke nasebe (analogija s traktorom: neovisno o tome koliko je on dobar, akose na njega staviti previše stvari, nešto će sigurno ispasti) te se stogapredlaže prenošenje poslova i zadataka na organizacije privatnogsektora ili na treći neprofitni sektor

Specifičnosti zemalja u tranziciji

neprofitni i privatni sektor nisu dovoljno razvijeni, a time niti sposobno

preuzeti zadatke koji se na njih prenose

politički sustav nije dovoljno razvijen da bi predstavljao odgovarajući

mehanizam nadzora nad obavljanjem poslova.

prenošenje zadataka na organizacije izvan javne uprave može dovesti do

negativnih posljedica - npr. stvaranja niza javnih poduzeća koja formalno

nisu dio javne uprave, no njima i dalje upravlja politička vlast, a otežan je

politički nadzor nad njima.

U razvijenim zemljama razlabavljivanje veza u javnom sektoru će

biti moguće

U zemljama u razvoju je potrebno raditi na jačanju civilnog

sektora i “izvan-upravnih” institucija

Ekološki pristup ističe da se ne mogu primijeniti ista rješenja

već ona moraju biti prilagođena okolini (vrsti društva)

Literatura

Astely, Graham (1985) The Two Ecologies: Population and Community

Perspective on Organizational Evolution. Administrative Science Quaterly

30(2): 224-241

Koprić, Ivan (1999) Struktura i komuniciranje u upravnim organizacijama.

Zagreb: Pravni fakultet

Kregar, Josip (1991) Teorija prizmatičkog društva: Državna predmodernog

društva. Zakonitost 45 (7-8): 821-832

Riggs, Fred W. (1980) The Ecology and Context of Public Administration: A

Comparative Perspective. Public Administration Review 40(2): 107-115

Riggs, Fred W. (1996) The Prismatic Model: Conceptualizing Transitional

Societies. U: Otenyo, Eric, Nancy S. Lind (ed.) Comparative Public

Administration:The Essential Readings. San Diego: Elsevier

Četvrta industrijska revolucija (4IR)

i javna uprava

razvoj nove tehnologije – povezivanje fizičkog, digitalnog

i biološkog svijeta - robotika, nanotehnologija,

biotehnologija, umjetna inteligencija, 3D printanje,

autonomna vozila, peta generaciju mobilnih mreža,

Internet stvari…. (Schwab, 2016)

4IR – pametni gradovi, robotika, virtualna stvarnost i

umjetna inteligencija

transformacija gospodarstva i društva; automatizacija;

promjene u zanimanjima;

izazovi – za državu, za javne službenike, za građane

Neki izazovi za JU

obrazovanje za JU – vještine i kompetencije za pružanje javnih

usluga i pripremu javnih politika/propisa u novim okolnostima

etička i sigurnosna pitanja – korupcija i neetično postupanje u cyber

sigurnosti, povrede pravnih normi, privatnost, sigurnost podataka,

pranje novca i zamagljivanje financijskog postupanja, itd.

upravljanje organizacijama i ULJP – automatizacija rutinskih poslova;

razvoj novih vještina; promjene u radnim procesima; promjene u

oblicima rada i zapošljavanja

javne službe – pružanje javnih usluga; očekivanja građana

reforme JU – intraorganizacijski i interorganizacijski aspekti

reformi; razvoj kapaciteta za analizu podataka i korištenje u

pripremi javnih politika i propisa

lokalna razina – razvoj pametnih usluga; održivi lokalni razvoj;

korištenje novih tehnologija za veću transparentnost i odgovornost

građani – nestanak srednjeg sloja; (po)jačanje nejednakosti

Literatura

Schwab, K. (2016) The Fourth Industrial Revolution,

World Economic Forum, Switzerland