Tematsko izvješće Suzbijanje radikalizacije koja vodi do terorizma: Komisija je uzela u obzir potrebe država članica, ali uz određene nedostatke u koordinaciji i evaluaciji

(u skladu s člankom 287. stavkom 4. drugim podstavkom UFEU a)

HR 2018. BR. 13

REVIZORSKI TIM

U tematskim izvješćima Suda iznose se rezultati revizija koje su provedene za politike i programe EU-a ili teme povezane s upravljanjem u posebnim proračunskim područjima. U odabiru i osmišljavanju takvih revizijskih zadataka Sud nastoji postići što veći učinak uzimajući u obzir rizike za uspješnost ili usklađenost, vrijednost predmetnih prihoda ili rashoda, predstojeće razvojne promjene te politički i javni interes. Ovu reviziju uspješnosti provelo je V. revizijsko vijeće, kojim predsjeda član Suda Lazaros S. Lazarou i koje je specijalizirano za rashodovna područja financija i administracije EU-a. Reviziju je predvodio član Suda Jan Gregor, a potporu su mu pružali voditelj njegova ureda Werner Vlasselaer, ataše u njegovu uredu Bernard Moya, glavni rukovoditelj Alejandro Ballester Gallardo, voditelj radnog zadatka Mark Marshall te revizori Alexandre-Kim Hugé i Pascale Pucheux-Lallemand.

Slijeva nadesno: Werner Vlasselaer, Alejandro Ballester Gallardo, Mark Marshall, Bernard Moya, Pascale Pucheux-Lallemand, Jan Gregor.

2

SADRŽAJ

Odlomak Pojmovnik

Sažetak I. – VIII.

Uvod 1. – 10.

EU pruža potporu državama članicama u naporima koje one ulažu u borbu protiv terorizma 1. – 3.

Komisija pokreće širok raspon mjera za pomoć državama članicama u suzbijanju radikalizacije 4. – 10.

Opseg revizije i revizijski pristup 11. – 14.

Opseg revizije 11. – 13.

Revizijski pristup 14.

Opažanja 15. – 36.

Potpora je relevantna i dobro osmišljena 15. – 21.

Komisija je uzela u obzir potrebe država članica, uz nekolicinu iznimki 16. – 19.

Potpora je osmišljena na način koji omogućuje da države članice ostvare korist od djelovanja na europskoj razini 20. – 21.

Komisija potiče sinergiju, ali mogla bi se poboljšati koordinacija 22. – 28.

Komisija potiče sinergiju 23. – 25.

Postoje određeni nedostatci u koordinaciji 26. – 27.

Potencijal mreže RAN nije iskorišten u potpunosti 28.

Okvir Komisije za procjenu rezultata nije dovoljno razvijen 29. – 36.

Komisija ne obavlja evaluaciju ukupnog uspjeha u postizanju ciljeva politike 30. – 31.

Komisija ne može dokazati koliko su njezine pojedinačne mjere uistinu djelotvorne 32. – 36.

Zaključci i preporuke 37. – 42.

Prilog – Primjeri mjera za suzbijanje radikalizacije koje su financirane sredstvima EU-a

Odgovori Komisije

3

POJMOVNIK

Eurojust Agencija EU-a za podupiranje i jačanje koordinacije i suradnje među državama članicama u provođenju istraga i kaznenog progona nad težim oblicima prekograničnog organiziranog kriminala i terorizma

Europol Agencija EU-a za suradnju u području izvršenja zakonodavstva čija je svrha pomagati državama članicama u sprječavanju i suzbijanju svih teških oblika međunarodnog organiziranog kriminala i terorizma

Europska mreža za strateško komuniciranje

Mreža koju čine stručnjaci iz država članica EU-a i čija je svrha razmjena dobre prakse u području strateškog komuniciranja

IMPACT Projekt čija je svrha razviti skup alata za evaluaciju inicijativa za suzbijanje radikalizacije

Internetski forum EU-a Inicijativa Komisije čija je svrha uključiti internetska poduzeća u borbu protiv terorističke propagande

Jedinica EU-a za prijavljivanje neprihvatljivog internetskog sadržaja (EU IRU)

Cilj je jedinice EU-a za prijavljivanje neprihvatljivog internetskog sadržaja, koja djeluje pri Europolu, boriti se protiv radikalizacije i pokušaja novačenja terorista na internetu označivanjem terorističkog internetskog sadržaja neprimjerenim i upozoravanjem pružatelja usluga na čijim je stranicama taj sadržaj objavljen

Komponenta „Policija” Fonda za unutarnju sigurnost

Komponenta „Policija” Fonda za unutarnju sigurnost (2014. – 2020.) doprinosi jamčenju visoke razine sigurnosti u EU-u. Njezinim se sredstvima financiraju mjere kojima izravno upravlja Komisija i mjere kojima upravljaju države članice u okviru nacionalnih programa.

Koordinator za borbu protiv terorizma

Koordinira rad Vijeća EU-a u pogledu suzbijanja terorizma i jamči da EU igra aktivnu ulogu u borbi protiv terorizma

Mreža za osvješćivanje o radikalizaciji (RAN)

Mreža na razini EU-a koja okuplja stručnjake iz prakse s ciljem razmjene ideja, znanja i iskustava o sprječavanju i suzbijanju radikalizacije koja može dovesti do nasilnog ekstremizma i terorizma

Radikalizacija Fenomen u kojem osobe prihvaćaju ekstremističke ideologije i ponašanja koji ih mogu navesti na počinjenje terorističkog čina

Reintegracija Proces čiji je cilj ponovno uključiti bivše teroriste u društvo

STRESAVIORA Projekt čija je svrha promicati uključiva i otporna društva

4

Teroristička propaganda Promicanje određenog ekstremističkog svjetonazora koji pojedince navodi da razmatraju uporabu nasilja i da opravdavaju nasilje

VOX-Pol Projekt čija je svrha umrežiti istraživačke aktivnosti u području internetskog ekstremizma kako bi se na nacionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini izradili programi politika utemeljeni na kvalitetnijim informacijama

5

SAŽETAK

I. Države članice Europske unije (EU) nadležne su za nacionalnu sigurnost, što uključuje i

borbu protiv terorizma. Odgovorne su za osmišljavanje i provedbu nacionalnih mjera za

suzbijanje radikalizacije – fenomena u kojem osobe prihvaćaju ekstremističke ideologije i

ponašanja koji ih mogu navesti na počinjenje terorističkog čina. S obzirom na to da postoji

nekoliko čimbenika koji vode do radikalizacije, za rješavanje tog problema obično se pokreće

široki raspon preventivnih mjera. Uloga je Komisije pružiti potporu državama članicama u

njihovim naporima te pomoći da se zajamči razmjena dobre prakse. Komisija u tu svrhu

upotrebljava sve veći broj postojećih fondova EU-a.

II. Revizijom koju je obavio Sud ispitivalo se je li Komisija dobro upravljala takvom

međusektorskom potporom. Sud je posebno ispitao sljedeće:

pruža li Komisija relevantnu potporu državama članicama

jesu li mjere financirane iz različitih fondova EU-a koordinirane na način da se u najvećoj

mogućoj mjeri iskoristi moguća sinergija

je li Komisija uspostavila okvir za procjenu djelotvornosti svoje potpore i ostvarene

vrijednosti za uloženi novac.

III. Općenito gledajući, Sud je utvrdio da je Komisija uzela u obzir potrebe država članica,

ali i da su postojali određeni nedostatci u koordinaciji i evaluaciji.

IV. Komisija je promicala suradnju među državama članicama u okviru relevantnih

inicijativa kao što su Mreža za osvješćivanje o radikalizaciji (RAN), Internetski forum EU-a i

Europska mreža za strateško komuniciranje.

V. Na primjer, Komisija je koordinirala svoju međusektorsku potporu na način da su se

glavne uprave međusobno savjetovale pri odobravanju godišnjih programa rada. To je

dovelo do postizanja sinergije među različitim mjerama koje je Komisija pokrenula.

Međutim, unatoč nedavno uvedenim poboljšanjima, i dalje ima prostora za poboljšanje

koordinacije mjera Komisije. Primjerice, pregled mjera financiranih sredstvima EU-a u ovom

području koji je pružila Komisija ne uključuje mjere kojima upravljaju države članice, što bi

6

bilo korisno za postizanje najveće moguće sinergije. Isto tako, Sud je utvrdio da potencijal

mreže RAN, jedne od glavnih inicijativa Komisije, nije u potpunosti iskorišten za promicanje

rezultata o uspješnim projektima financiranima sredstvima EU-a.

VI. Komisija nije dovoljno razvila okvir na temelju kojeg procjenjuje djelotvornost svoje

potpore i ostvarenu vrijednost za uloženi novac. Na primjer, opće ciljeve politike nije

podijelila na konkretnije i mjerljive ciljeve, dok za fondove kojima se Komisija služila nisu

postojali pokazatelji i ciljne vrijednosti kojima bi se mjerio uspjeh u suzbijanju radikalizacije.

VII. Nadalje, postignuća konkretnih mjera često se mjere u smislu količine poduzetih

aktivnosti, a ne u smislu njihove djelotvornosti. Stoga postoji rizik od toga da se korisne

pouke iz dosadašnjeg djelovanja neće dalje prenositi, kao i da Komisija pri osmišljavanju

mjera ili daljnjoj razradi svoje politike neće uzeti u obzir te pouke.

VIII. Na temelju svojih nalaza Sud preporučuje Komisiji da:

poboljša okvir za cjelokupnu koordinaciju mjera za suzbijanje radikalizacije

intenzivira praktičnu potporu stručnjacima iz prakse i donositeljima politika u državama

članicama i

poboljša okvir za procjenu rezultata.

7

UVOD

EU pruža potporu državama članicama u naporima koje one ulažu u borbu protiv terorizma

1. Države članice nadležne su za nacionalnu sigurnost1. Razvile su različite pristupe borbi

protiv terorizma u skladu sa svojim procjenama rizika. Uloga je EU-a da nastoji zajamčiti

visoku razinu sigurnosti2 olakšavanjem razmjene informacija, znanja i iskustva te poticanjem

suradnje na operativnoj razini. Vijeće je 2005. godine donijelo strategiju EU-a za borbu protiv

terorizma koja se temelji na četiri stupa3:

Sprječavanje: uklanjanje uzroka radikalizacije i novačenja terorista.

Zaštita: zaštita građana i infrastrukture povećanjem razine sigurnosti na granicama, u

prometu i na ključnoj infrastrukturi.

Progon: ulaženje u trag teroristima i provođenje istraga nad njima u svrhu

onemogućavanja planiranja, putovanja i komunikacija, ometanja mreža potpore,

onemogućavanja pristupa financiranju i materijalima koji se upotrebljavaju za napade te

kaznenog progona terorista.

Odgovor: upravljanje posljedicama terorističkih napada i njihovo svođenje na najmanju

moguću razinu.

2. U Europskom programu sigurnosti4 iz 2015. iznose se načini na koje EU može pružiti

potporu državama članicama u borbi protiv terorizma. U njemu je naglasak stavljen na

sprječavanje radikalizacije i uklanjanje prijetnje koju predstavljaju strani teroristički borci

(odnosno, borci koji se vraćaju u Europu nakon što su se priključili terorističkim skupinama u

1 Člankom 4. stavkom 2. Ugovora o Europskoj uniji propisano je da nacionalna sigurnost ostaje isključiva odgovornost svake države članice.

2 Člankom 67. Ugovora o funkcioniranju Europske unije propisano je da Unija nastoji osigurati visoku razinu sigurnosti. Člancima 82. – 89. predviđena je policijska i pravosudna suradnja.

3 Strategija EU-a za borbu protiv terorizma, 30. studenoga 2005., 14 469/4/05, donesena 15. prosinca 2005.

4 COM(2015) 185 final od 28. travnja 2015. „Europski program sigurnosti”.

8

zonama sukoba). Istaknuta je potreba za boljom zaštitom građana i ključne infrastrukture,

kao i za uvođenjem mjera za borbu protiv terorizma izvan EU-a. Naglašena je važnost

kaznenog progona terorista i njihovih pristaša te onemogućavanja njihova pristupa

financijskim sredstvima, oružju i eksplozivima. Isto tako, istaknuta je potreba za boljom

razmjenom informacija u svrhu praćenja osoba koje sudjeluju u terorističkim aktivnostima.

3. U borbu protiv terorizma uključene su različite institucije i tijela EU-a. Komisija svojim

komunikacijama doprinosi strategiji EU-a koju je donijelo Vijeće u okviru zaključaka Vijeća.

Ona također pokreće donošenje zakonodavnih akata o borbi protiv terorizma o kojima

kasnije pregovaraju i koje donose Europski parlament i Vijeće5. Odgovorna je za dobro

financijsko upravljanje financijskim sredstvima EU-a i za koordinaciju među svojim glavnim

upravama, kao i za praćenje svojih agencija u pružanju potpore državama članicama.

Povjerenik za sigurnosnu uniju obavlja svoje zadaće pod vodstvom prvog potpredsjednika i

podupire rad povjerenika za migracije, unutarnje poslove i građanstvo u pružanju

sigurnosnog odgovora Komisije na terorizam. Uloga je koordinatora Vijeća za borbu protiv

terorizma pratiti cjelokupnu provedbu strategije EU-a za borbu protiv terorizma i jamčiti da

EU igra aktivnu ulogu u tom području.

Komisija pokreće širok raspon mjera za pomoć državama članicama u suzbijanju

radikalizacije

4. Suzbijanje radikalizacije ključan je sastavni dio borbe protiv terorizma. Većina

osumnjičenika koji se povezuju s nedavnim terorističkim napadima u Europi europski su

državljani koji su radikalizirani6. U svojim komunikacijama o pružanju potpore državama

članicama u suzbijanju radikalizacije koja vodi do terorizma7 Komisija zauzima stajalište da je

5 Primjerice, Direktiva (EU) 2017/541 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o suzbijanju terorizma (SL L 88, 31.3.2017., str. 6.)

6 Europski program sigurnosti: trenutačno stanje (lipanj 2017.).

7 COM(2005) 313 final od 21. rujna 2005. „Terrorist recruitment: addressing the factors contributing to violent radicalisation” (Novačenje terorista: uklanjanje čimbenika koji vode do nasilne radikalizacije); COM(2013) 941 final od 15. siječnja 2014. „Sprječavanje radikalizacije koja dovodi do terorizma i nasilnog ekstremizma: Jačanje odgovora Europske unije” i COM(2016) 379 final od 14. lipnja 2016. „Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću,

9

radikalizacija obično rezultat djelovanja nekoliko različitih čimbenika. U svojoj posljednjoj

komunikaciji Komisija opisuje niz socijalnih „čimbenika poticanja” (marginalizacija i

isključenost) i ideoloških „čimbenika privlačenja” (npr. osobe koje novače teroriste

zloupotrebljavaju vjerske sadržaje kako bi opravdale nasilje).

5. Komisija smatra da je pružanje potpore državama članicama u njihovoj borbi protiv

radikalizacije višestruk i složen izazov koji je moguće prevladati samo kombinacijom mjera u

raznim područjima politika te okupljanjem dionika na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i

europskoj razini8. Te se mjere financiraju iz različitih izvora kao što su Fond za unutarnju

sigurnost, program Obzor 2020., program „Pravosuđe”, program Erasmus+ i Europski

socijalni fond (ESF). Radikalizacija nije postavljena kao poseban cilj nijednog od navedenih

fondova ili programa. Različitim mjerama Komisije upravlja osam glavnih uprava, Europol,

Eurojust i države članice (vidi prilog). Pristup koji Komisija primjenjuje za potporu državama

članicama u suzbijanju radikalizacije prikazan je na slici 1.

Europskom i socijalnom odboru i Odboru regija o podupiranju sprečavanja radikalizacije koja vodi k nasilnom ekstremizmu”.

8 Pristup ima uporište u Strategiji unutarnje sigurnosti iz 2010. i Europskom programu sigurnosti iz 2015.

10

Slika 1. – Kako Komisija pruža potporu državama članicama u suzbijanju radikalizacije

Izvor: Sud.

6. Iz programa Obzor 2020. pružaju se bespovratna sredstva za istraživanja u svrhu

nadogradnje znanja o radikalizaciji. Teme istraživanja uključuju suvremene trendove u

području radikalizacije i razvoj sveobuhvatnog pristupa suzbijanju nasilne radikalizacije.

Dobra praksa razmjenjuje se u okviru inicijativa kao što je Mreža za osvješćivanje o

radikalizaciji (RAN) (vidi okvir 1.).

Borba protivterorističke propagande

Prepoznavanje radikaliziranih osobai postupanje s njima

Promicanjeuključivih i otpornih

društava

Nadogradnja znanja o radikalizaciji i

razmjena prakse

Suzbijanje radikalizacije u

zemljama izvan Europe

11

Okvir 1. – Mreža za osvješćivanje o radikalizaciji (RAN)

Mreža za osvješćivanje o radikalizaciji osnovana je 2011. godine. Ona povezuje stručnjake iz prakse iz

čitave Europe, kao što su psiholozi, nastavnici, socijalni radnici, policajci, zatvorski i probacijski

službenici koji izravno rade s osobama kojima prijeti opasnost od radikalizacije, kao i s osobama koje

su već radikalizirane. Njezina je svrha pomoći stručnjacima koji izravno rade s izloženim osobama (a

ne donositeljima politika i akademskim djelatnicima) i osnažiti ih u suzbijanju radikalizacije ili

reintegraciji nasilnih ekstremista na sljedeće načine:

- promicanjem razmjene iskustava, npr. na sastancima i konferencijama

- poticanjem uporabe relevantnih praktičnih alata

- širenjem informacija i stručnog znanja.

Centar izvrsnosti mreže RAN pruža koordinacijske usluge i potporu za tu mrežu. Centar na temelju

svojeg stručnog znanja upravlja radom devet radnih skupina mreže RAN (tematske skupine u kojima

se stručnjaci sastaju da bi razmjenjivali ideje, znanje i iskustva), nudi posebno prilagođenu potporu

(npr. radionice i tečajeve osposobljavanja) pojedinačnim zemljama te promiče znanje i praksu.

Centrom upravlja vanjski pružatelj usluga i on se financira iz komponente „Policija” Fonda za

unutarnju sigurnost, u okviru ugovora čija ukupna vrijednost za razdoblje 2015. – 2019. iznosi

25 milijuna eura.

7. Internetska teroristička propaganda suzbija se, primjerice, u okviru jedinice EU-a za

prijavljivanje neprihvatljivog internetskog sadržaja (EU IRU) pri Europolu, Internetskog

foruma EU-a i Europske mreže za strateško komuniciranje (vidi okvir 2.).

Okvir 2. – Borba protiv terorističke propagande

Jedinica EU-a za prijavljivanje neprihvatljivog internetskog sadržaja (EU IRU)

Jedinica EU-a za prijavljivanje neprihvatljivog internetskog sadržaja uspostavljena je 1. srpnja 2015.

Sjedište joj je u Europskom centru za borbu protiv terorizma (ECTC) pri Europolu. Proračun jedinice

EU IRU za 2017. godinu iznosi 4,5 milijuna eura.

12

Svrha joj je boriti se protiv radikalizacije na internetu i novačenja terorista označivanjem terorističkog

sadržaja neprimjerenim i upozoravanjem pružatelja usluga na čijim je stranicama taj sadržaj

objavljen, kao što su YouTube (Google), Microsoft, Facebook i Twitter, u obliku procjene na temelju

koje ti pružatelji usluga mogu odlučiti hoće li ukloniti takav sadržaj. U dogovoru s državama

članicama, naglasak se stavlja na islamističku terorističku propagandu koja se širi preko granica.

Jedinica također daje stručne savjete o komunikaciji na internetu kojima se pruža potpora istragama

država članica te obavlja stratešku analizu za prepoznavanje terorističkih prijetnji.

Internetski forum EU-a

U prosincu 2015. Komisija je pokrenula Internetski forum EU-a koji se financira iz komponente

„Policija” Fonda za unutarnju sigurnost. U okviru foruma održavaju se sastanci i konferencije na

kojima sudjeluju predstavnici vlada, Europol, internetska poduzeća, koordinator za borbu protiv

terorizma, Europska mreža za strateško komuniciranje i mreža RAN. Forum ima dva cilja:

– smanjiti dostupnost terorističkog sadržaja na internetu

– osnažiti partnere u civilnom društvu kako bi se povećala količina djelotvornih alternativnih

sadržaja na internetu.

Europska mreža za strateško komuniciranje

Europska mreža za strateško komuniciranje mreža je u okviru koje stručnjaci iz država članica EU-a

razmjenjuju dobru praksu u području strateškog komuniciranja. Njezin savjetodavni tim pruža

vladama savjete o izradi komunikacijske strategije i pripremi kampanja za osmišljavanje

protupropagandih sadržaja9. Iz komponente „Policija” Fonda za unutarnju sigurnost pružaju se

bespovratna sredstva u visini od 2,2 milijuna eura za financiranje aktivnosti tih stručnjaka u razdoblju

od siječnja 2015. do rujna 2017.

8. Uključiva i otporna društva promiču se u okviru projekata financiranih iz komponente

„Policija” Fonda za unutarnju sigurnost, kao što je STRESAVIORA (vidi okvir 3.). Projekti koji

se financiraju iz programa Erasmus+ i Europskog socijalnog fonda isto tako imaju za cilj jačati

otpornost i doprijeti do ugroženih zajednica. Iako su im ciljevi daleko širi i nisu posebno

9 Europska mreža za strateško komuniciranje razvila se iz Savjetodavne skupine za strateško komuniciranje u vezi sa Sirijom (SSCAT).

13

osmišljeni za suzbijanje radikalizacije, takvi projekti neizravno doprinose njezinom

sprječavanju.

Okvir 3. – STRESAVIORA

U okviru projekta STRESAVIORA I. istraživači su utvrdili potrebu za time da mlade osobe ojačaju svoju

otpornost, izraze svoje mišljenje, uključe se u rasprave i zauzmu za sebe. U projekt su bile uključene i

osobe u izravnom društvenom okruženju ciljne skupine (npr. roditelji, nastavnici i policijski službenici)

čiju je razinu osviještenosti bilo potrebno podignuti.

Cilj je projekta STRESAVIORA II. staviti u uporabu alate za povećanje otpornosti koji su izrađeni u

prvoj fazi projekta u dvama gradovima u svakoj od sljedećih pet zemalja EU-a: Belgiji, Francuskoj,

Njemačkoj, Nizozemskoj i Švedskoj. Projekt se odnosi na sve vrste radikalizacije (ne samo

islamističku) te bi se mogao proširiti i na druge dijelove Europe s drugačijim potrebama. Financira se

sredstvima komponente „Policija” Fonda za unutarnju sigurnost u visini od 0,7 milijuna eura.

9. Komisija pruža potporu državama članicama u prepoznavanju radikaliziranih osoba i

postupanju s njima, i to olakšavanjem razmjene informacija među tijelima za izvršenje

zakona u različitim državama članicama (npr. s pomoću Schengenskog informacijskog

sustava). Također pruža potporu razvoju izlaznih strategija za osobe kojima se pomaže

udaljiti se od radikaliziranih okruženja i ponovno se uključiti u društvo kroz rehabilitaciju i

projekte deradikalizacije koji se financiraju iz programa „Pravosuđe”.

10. Radikalizacija u zemljama izvan Europe suzbija se posebnim protuterorističkim mjerama

i uključivanjem tih mjera u druge mjere s širim ciljevima. To uključuje programe financirane

sredstvima europskih razvojnih fondova, programa Erasmus+, Europskog instrumenta za

susjedstvo i Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru.

14

OPSEG REVIZIJE I REVIZIJSKI PRISTUP

Opseg revizije

11. Sud je ispitao je li Komisija prikladno upravljala potporom koju je pružala državama

članicama za suzbijanje radikalizacije koja vodi do terorizma. Svrha revizije bila je dobiti

odgovor na sljedeća pitanja:

Pruža li Komisija relevantnu potporu državama članicama?

Kako bi se dobio odgovor na to pitanje, Sud je procijenio jesu li ciljevi politike i mjere

koje je Komisija utvrdila osmišljeni na takav način da se u njima odražavaju potrebe

država članica.

Jesu li mjere financirane iz različitih fondova EU-a koordinirane na način da se u najvećoj

mogućoj mjeri iskoristi moguća sinergija?

Kako bi se dobio odgovor na to pitanje, Sud je procijenio je li Komisija uspostavila

odgovarajuće postupke za koordiniranje potpore.

Je li Komisija uspostavila okvir za procjenu djelotvornosti svoje potpore i ostvarene

vrijednosti za uloženi novac?

Kako bi se dobio odgovor na to pitanje, Sud je ispitao je li Komisija uspostavila potreban

okvir koji se sastojao od pokazatelja i izvješća čija je svrha procijeniti je li njezina politika

djelotvorna i ostvaruje li se njome vrijednost za uloženi novac. Sud je ispitao i je li se

procjenama pojedinačnih mjera mjerila ne samo količina poduzetih aktivnosti, nego i

njihova djelotvornost.

12. Revizija je prije svega bila usmjerena na razdoblje od 2014. godine nadalje, kada je

započelo i razdoblje financiranja fondova i programa Komisije 2014. – 2020.

13. Sud se ponajprije usredotočio na upravljanje mjerama u EU-u čija je primarna svrha bila

spriječiti i suzbiti radikalizaciju, ali je uzeo u obzir i mjere namijenjene postizanju širih ciljeva,

kao što je socijalna uključenost ugroženih skupina. Nisu ispitani informacijski sustavi (kao što

je Schengenski informacijski sustav) za razmjenu informacija o radikaliziranim pojedincima

među državama članicama.

15

Revizijski pristup

14. Revizori su terenski rad obavljali od studenoga 2016. do ožujka 2017. Sud svoja

opažanja temelji na sljedećim izvorima dokaza:

pregledu dokumentacije o politikama, postupcima i mjerama povezanima s potporom

koja se državama članicama pruža za suzbijanje radikalizacije

razgovorima s predstavnicima glavnih uprava Komisije koje upravljaju fondovima i

alatima EU-a za suzbijanje radikalizacije, kao i s predstavnicima centra izvrsnosti mreže

RAN, jedinice EU IRU pri Europolu i Međunarodnog centra za borbu protiv terorizma

(organizacije koja promiče razmjenu znanja i ideja o borbi protiv terorizma)

anketi koja je poslana protuterorističkim žarišnim točkama u svim stalnim

predstavništvima država članica pri EU-u. Na pitanja iz ankete odgovorilo je 15 od

28 protuterorističkih žarišnih točaka, što znači da je stopa odaziva bila 54 %. Anketa je

uključivala pitanja o relevantnosti, dodanoj vrijednosti i izazovima povezanima s

potporom koja se pruža državama članicama

posjetima nacionalnim tijelima u Belgiji i Francuskoj kako bi se procijenila relevantnost i

dodana vrijednost primljene potpore.

OPAŽANJA

Potpora je relevantna i dobro osmišljena

15. Sud je ispitao okvir politike koji je uspostavila Komisija kako bi procijenio uzimaju li se

njime u obzir potrebe država članica i jesu li postojali eventualni propusti u tom pogledu.

Također je ispitao jesu li mjere osmišljene na takav način da su države članice ostvarile

koristi od djelovanja na europskoj razini.

Komisija je uzela u obzir potrebe država članica, uz nekolicinu iznimki

16. Donositelji politika mogu obavijestiti Komisiju o područjima u kojima je potrebna

potpora za suzbijanje radikalizacije. Te se informacije Komisiji prenose na različitim

sastancima, u okviru mreža ili u dokumentima (npr. radne skupine Vijeća za borbu protiv

16

terorizma ili mreže donositelja preventivnih politika koja je pokrenuta u veljači 2017. i

zaključcima Vijeća), ili u okviru odobrenja programa rada za fondove EU-a. Sud je utvrdio da

je Komisija pri izradi svojeg okvira politika za suzbijanje radikalizacije uzela u obzir potrebe o

kojima su je obavijestili donositelji politika u državama članicama (vidi okvir 4.).

Okvir 4. – Primjeri slučajeva u kojima je Komisija uzela u obzir potrebe koje su izrazile države

članice

U studenome 2015. ministri pravosuđa i unutarnjih poslova država članica iskoristili su zaključke

Vijeća Europske unije da istaknu da je državama članicama potrebna potpora Komisije u suzbijanju

radikalizacije u zatvorima. Kao odgovor na tu inicijativu 2016. godine objavljena je komunikacija o

podupiranju sprječavanja radikalizacije koja vodi k nasilnom ekstremizmu u kojoj se obrađuje i

pitanje radikalizacije u zatvorima.

Nakon terorističkih napada u Parizu i Danskoj početkom 2015., ministri obrazovanja u ožujku 2015.

izdali su Parišku deklaraciju o promicanju građanstva i zajedničkih vrijednosti slobode, snošljivosti i

nediskriminacije putem obrazovanja. U skladu s tom deklaracijom, u komunikaciji o podupiranju

sprječavanja radikalizacije koja vodi k nasilnom ekstremizmu iz 2016. poseban se naglasak stavio na

suzbijanje socijalne isključenosti.

17. Zbog promjena u stupnju opasnosti, promijenile su se i potrebe država članica, pa se u

skladu s time promijenila i potpora Komisije. Pri uvođenju promjena Komisija uzima u obzir

rad europskih tijela kao što je Europol koja joj dostavljaju informacije o stupnju opasnosti u

državama članicama (okvir 5.).

Okvir 5. – Potpora Komisije mijenja se u skladu s promjenom stupnja opasnosti

Kao odgovor na nedavne terorističke napade u Europi i analizu koju je dostavio Europol, u

komunikaciji o podupiranju sprječavanja radikalizacije koja vodi k nasilnom ekstremizmu iz

2016. godine upozorava se na prijetnju koju predstavlja povratak stranih terorističkih boraca u

Europu (povratak osoba koje su napustile svoje domove u EU-u i otputovale u druge zemlje, npr.

zone sukoba u Siriji i Iraku kako bi sudjelovale u terorističkim napadima ili osposobljavanju). Njome je

intenzivirana potpora za izradu izlaznih strategija kojima bi se pojedincima pomoglo udaljiti se iz

radikaliziranih okruženja i ponovno se uključiti u društvo.

17

18. S obzirom na to da Komisija uzima u obzir potrebe koje su izrazile države članice,

okvirom politike vodi se računa o usmjeravanju potpore koja se pruža državama članicama

na relevantna područja. Anketom koju je proveo Sud potvrđeno je da većina ispitanika

smatra da je potpora koju Komisija pruža državama članicama u različitim područjima bila

relevantna (vidi sliku 2.). Postotak se, ovisno o području, kretao u rasponu od 64 % do 80 %.

Kao što je vidljivo u prilogu, Komisija nije samo usmjerila svoj okvir politike na relevantna

područja, već je i iskoristila različite fondove EU-a za provođenje mjera kojima se u praksi

uistinu zadovoljavaju potrebe u tim područjima.

Slika 2. – Relevantnost potpore Komisije

Izvor: anketa koja je u okviru revizije provedena u stalnim predstavništvima država članica pri EU-u.

19. Međutim, postojali su iznimni slučajevi u kojima se potrebe nisu dovoljno uzimale u

obzir:

Belgijske vlasti obavijestile su Sud da pitanje glavnih medija (televizija, radio i tiskovine)

nije dovoljno obrađeno u okviru politike. Smatrali su da je važno uključiti to pitanje u

okvir politike kako bi se potaknulo razmatranje uloge medija ne samo u poticanju osoba

da napuste Europu i uključe se u sukobe u Siriji, nego i u doprinosu polariziranju društva,

što može uzrokovati napetosti i dovesti do radikalizacije.

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

Nadogradnjaznanja o

radikalizaciji irazmjena prakse

Borba protivterorističkepropagande

Promicanjeuključivih i

otpornih društava

Prepoznavanjeradikaliziranih

osoba ipostupanje s

njima

Suzbijanjeradikalizacije uzemljama izvan

Europe

% is

pita

nika

Nije relevantno

Relevantno

18

Potreba za izradom izlaznih strategija (vidi okvir 5.) nije dovoljno zadovoljena u praksi.

Komisija je 2014. raspisala poziv na podnošenje prijedloga za projekte koji će se

financirati iz komponente „Policija” Fonda za unutarnju sigurnost. Poziv je raspisan kako

bi se pronašlo rješenje za dva prioriteta: sprječavanje radikalizacije i izradu izlaznih

strategija. Međutim, financirani su samo projekti u vezi s prvim prioritetom, tj.

sprječavanjem radikalizacije, jer su ocijenjeni većim brojem bodova. Godišnjim

programima rada za 2015. i 2016. godinu za komponentu „Policija” Fonda za unutarnju

sigurnost nisu bili predviđeni daljnji pozivi na podnošenje prijedloga za izradu programa

o izlaznim strategijama.

Potpora je osmišljena na način koji omogućuje da države članice ostvare korist od

djelovanja na europskoj razini

20. Osim što usmjerava potporu na relevantna područja, Komisija upotrebljava fondove i

alate EU-a za pružanje konkretne potpore državama članicama, koja je osmišljena na način

da donese koristi od djelovanja na europskoj razini. Primjeri takve potpore uključuje mrežu

RAN (vidi okvir 1.), Internetski forum EU-a, Europsku mrežu za strateško komuniciranje i

jedinicu EU-a za prijavljivanje neprihvatljivog internetskog sadržaja (vidi okvir 2.). Tim se

inicijativama, posebno usmjerenima na radikalizaciju, promiče suradnja među državama

članicama te se one ne bi provodile – barem ne toliko djelotvorno – da države članice djeluju

pojedinačno.

21. Nacionalni programi u okviru komponente „Policija” Fonda za unutarnju sigurnost

kojima upravljaju države članice također su osmišljeni na način da donesu koristi od

djelovanja na europskoj razini, i to podizanjem nacionalnih standarda u svrhu ublažavanja

nejednakosti i poticanjem sinergije među državama članicama. 18 država članica u svoje je

nacionalne programe uključilo posebne mjere za suzbijanje radikalizacije. Belgija je,

primjerice, financirala projekte čija je svrha bila povećati osviještenost o radikalizaciji u

zatvorima, pružiti potporu mreži za pomoć ugroženim obiteljima i financirati mobilne

multidisciplinarne timove za analizu potreba lokalnih tijela i predlaganje lokalnih strategija.

19

Komisija potiče sinergiju, ali mogla bi se poboljšati koordinacija

22. Komisija je sve aktivnija u pružanju potpore državama članicama u suzbijanju

radikalizacije. 14 od 15 ispitanika ankete koju je proveo Sud (vidi odlomak 14.) smatralo je da

je Komisija danas aktivnija nego prije pet godina. Zbog raznolikosti mjera Komisije, za koje se

upotrebljavaju različiti fondovi kojima upravlja osam glavnih uprava, i koje se primjenjuju u

nekoliko različitih područja politika (vidi okvir 5.), potrebna je djelotvorna koordinacija.

Stoga je Sud ispitao je li Komisija koordinirala te mjere na način kojim se postigla najveća

moguća sinergija. Sud je preispitao postupke za savjetovanje među različitim glavnim

upravama prije odobrenja financijskih sredstava EU-a. Također su preispitane glavne mjere

financirane sredstvima različitih fondova EU-a kako bi se utvrdila sinergija i ispitalo ima li

Komisija sveobuhvatan pregled svih svojih mjera za borbu protiv radikalizacije koji je

potreban kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri iskoristila moguća sinergija. Sud je posebno

provjerio je li Komisija iskoristila puni potencijal mreže RAN, primjerice za promicanje

rezultata mjera financiranih sredstvima EU-a.

Komisija potiče sinergiju

23. U prilogu je prikazano kako se različite mjere Komisije mogu upotrijebiti za rješavanje

sličnih pitanja. S obzirom na to da je Komisija sve aktivnija u ovom području, postoji

mogućnost za postizanje sinergije, posebice u slučajevima u kojima se različite mjere

preklapaju. Primjeri takvih mogućnosti navedeni su u nastavku:

sredstva iz komponente „Policija” Fonda za unutarnju sigurnost koja se državama

članicama dodjeljuju za osposobljavanje nastavnika mogla bi se iskoristiti i za pitanja kao

što su ona obuhvaćena projektima u okviru programa Erasmus+

projektima osposobljavanja i povećanja osviještenosti zatvorskih službenika koji se

financiraju sredstvima programa „Pravosuđe” mogla bi se obuhvatiti pitanja slična

onima iz projekata u okviru programa Erasmus+ ili komponente „Policija” Fonda za

unutarnju sigurnost.

24. Komisija primjenjuje niz postupaka za olakšavanje koordinacije, s ciljem postizanja

najveće moguće sinergije i izbjegavanja dvostrukog pružanja potpore (vidi okvir 6.).

20

Okvir 6. – Primjeri postupaka koje Komisija provodi u svrhu olakšavanja koordinacije

Različite glavne uprave Komisije zajedno rade na odobrenju godišnjih programa rada u kojima se

iznose mjere koje se planiraju financirati iz fondova EU-a. Taj se proces naziva savjetovanjem među

službama. U nekim programima rada traži se komplementarnost projekata s drugim mjerama.

Primjerice:

- u skladu s godišnjim programom rada za program „Pravosuđe” za 2016., mjerama su se trebale

zajamčiti dosljednost, komplementarnost i sinergija s mjerama koje se financiraju iz drugih

fondova EU-a, uključujući komponentu „Policija” Fonda za unutarnju sigurnost, Erasmus+ i

Obzor 2020.

- u skladu s godišnjim programom rada za komponentu „Policija” Fonda za unutarnju sigurnost za

2016., u okviru mjera kojima je Komisija upravljala na središnjoj razini bilo je potrebno zajamčiti

komplementarnost projekata s aktivnostima Europola.

U pozivima na podnošenje prijedloga (postupak raspisivanja poziva na podnošenje prijava za

financiranje projekata) od podnositelja prijava može se tražiti da dokažu da neće ponovno provoditi

već postojeće inicijative. Na primjer, u pozivu na podnošenje prijedloga za sprječavanje radikalizacije

u okviru komponente „Policija” Fonda za unutarnju sigurnost podnositelji prijava morali su dokazati

da se u prijedlozima ne ponavljaju već provedene aktivnosti, projekti i inicijative, uključujući

aktivnosti mreže RAN.

25. Sud je ispitao mjere u različitim područjima koje su financirane različitim fondovima.

Utvrđeno je da je načinom na koji je Komisija koordinirala mjere postignuta njihova

međusobna sinergija. Mreža RAN, primjerice, služi za promicanje rezultata drugih projekata

financiranih sredstvima EU-a (vidi okvir 7.). Dodatni primjeri prikazani su na slici 3. Na njoj se

prikazuje nekoliko mjera financiranih sredstvima triju fondova EU-a te se pokazuje da je

sinergija ostvarena unutar fondova i među njima. Na primjer, Komisija je istraživački projekt

IMPACT10 za razvoj alata za evaluaciju mjera za borbu protiv radikalizacije financirala

sredstvima Sedmog okvirnog programa (istraživačkog programa koji je prethodio programu

10 Cilj je projekta IMPACT Europe (Inovativna metoda i postupak za procjenu tehnika borbe protiv nasilne radikalizacije u Europi) bio razviti skup alata za evaluaciju inicijativa za suzbijanje radikalizacije.

21

Obzor 2020.). Izrađeni alati iskorišteni su u okviru projekta STRESAVIORA koji je financiran iz

komponente „Policija” Fonda za unutarnju sigurnost. Projekt je zatim proširen i njegovi su se

rezultati promicali u okviru projekta financiranog sredstvima programa Erasmus+.

Okvir 7. – Zbirka mreže RAN – primjer sinergije među projektima financiranima u okviru fondova

EU-a

Zbirka pristupa i prakse mreže RAN, koja se redovito ažurira od 2014., sadrži pojedinosti o projektima

za borbu protiv radikalizacije koji se provode u EU-u i koji se mogu primijeniti i u drugim kontekstima.

Projekti su predstavljeni na jednom od sastanaka radne skupine mreže RAN u svrhu obavljanja

istorazinskog ocjenjivanja te ih je odobrio upravljački odbor mreže RAN. U Zbirci mreže RAN

zabilježeno je 108 praksi, uključujući 16 projekata financiranih sredstvima EU-a.

22

Slika 3. – Primjeri sinergije među mjerama Komisije za borbu protiv radikalizacije

Izvor: Sud.

Mreža za osvješćivanje o radikalizaciji (RAN)

Projekti (npr. STRESAVIORA)

Internetski forum EU-a

Europska mreža za strateško

komuniciranje

Program jačanja civilnog društva (CSEP)

Istraživački projekti (npr. VOX-Pol,

IMPACT)

Projekti

VOX-Pol predstavlja Internetskom forumu EU-a 2016. izvješća o internetskom terorizmu

Mreža RAN i projekt IMPACT pružaju zajedničko osposobljavanje;

istraživački projekti uključuju se u Zbirku mreže RAN

Mreža RAN šalje svoja iskustva

programu CSEP

Projekti se uključuju u Zbirku mreže RAN

Pozivom na podnošenje prijedloga za projekte socijalne uključenosti u okviru programa

Erasmus+ jača se i širi dobra praksa

Stručno znanje

Mreža RAN izdaje dokument o protupropagandnim sadržajima i šalje ga

Internetskom forumu EU-a

Za procjenu rezultata projekta STRESAVIORA upotrebljava se

evaluacijski alat razvijen u okviru projekta IMPACT

U okviru programa CSEP dionici iz civilnog društva

osposobljavaju se za osmišljavanje protupropagandnih sadržaja radi bolje pripremljenosti za prijavu

na pozive na podnošenje prijedloga

Potpora

Mjere za borbu protiv terorističke propagande financirane iz komponente „Policija” Fonda za unutarnju sigurnost

(prethodno ISEC)

Mjere za promicanje uključivih i otpornih društava financirane

iz programa Erasmus+

Mjere za nadogradnju znanja i prakse

financirane iz programa Obzor 2020.

(prethodno FP7)

23

Postoje određeni nedostatci u koordinaciji

26. Iako Komisija uspješno prepoznaje i iskorištava mnoge poveznice među mjerama, u

cjelokupnoj koordinaciji ipak postoje određeni nedostatci:

za planiranje i izvješćivanje u vezi s različitim fondovima EU-a zadužene su različite

glavne uprave (vidi prilog). Na primjer, GU za obrazovanje i kulturu zadužen je za

koordinaciju projekata financiranih sredstvima programa Erasmus+, dok je GU za

pravosuđe i zaštitu potrošača zadužen za koordinaciju projekata financiranih sredstvima

programa „Pravosuđe”. GU za migracije i unutarnje poslove ima glavnu ulogu u izradi

okvira politike Komisije i praćenje njegove provedbe11. Međutim, do 2017. nije postojao

okvir za koordinaciju svih mjera EU-a za borbu protiv radikalizacije kojim bi se omogućilo

prepoznavanje moguće sinergije među fondovima.

GU za migracije i unutarnje poslove izradio je detaljan pregled projekata za borbu protiv

radikalizacije financiranih sredstvima EU-a tek 2017. To je značilo da Komisija dotad nije

raspolagala konsolidiranim popisom mjera za borbu protiv radikalizacije koje su

financirane iz različitih fondova EU-a. Čak i u tom slučaju proces izrade detaljnog

pregleda ograničen je na mjere kojima je Komisija upravljala na središnjoj razini i nije

obuhvaćao mjere kojima su države članice upravljale u okviru svojih nacionalnih

programa.

27. Na temelju razgovora s predstavnicima jedinice EU IRU pri Europolu i Europske mreže za

strateško komuniciranje prepoznate su mogućnosti za bolju koordinaciju mjera financiranih

sredstvima EU-a:

Europol je istaknuo mogućnost postizanja veće sinergije koordiniranjem vremenskog

okvira i sastava kampanja za osmišljavanje protupropagandih sadržaja s uklanjanjem

terorističkih materijala s interneta.

11 Na primjer, u okviru mjesečnih izvješća o napretku prema djelotvornoj i istinskoj sigurnosnoj uniji koja se pripremaju od listopada 2016. i u okviru sveobuhvatne procjene sigurnosne politike EU-a iz srpnja 2017.

24

Europska mreža za strateško komuniciranje navela je da bi bilo korisno imati pristup

analizi trendova u terorističkoj propagandi koju je proveo Europol (u mjeri u kojoj je to

dopušteno u okviru administrativnog dogovora između Komisije i Europola) te da bi bila

korisna i veća uključenost u istraživački projekt VOX-Pol12 koji je financiran sredstvima

EU-a. S pomoću tih informacija vladama bi se mogli pružiti bolji savjeti o razvoju

komunikacijskih strategija i pripremi boljih kampanja za osmišljavanje protupropagandih

sadržaja.

Potencijal mreže RAN nije iskorišten u potpunosti

28. Iako mreža RAN donosi koristi od djelovanja na europskoj razini, Sud je utvrdio da

njezina dodana vrijednost u praksi nije ostvarena u najvećoj mogućoj mjeri13:

U okviru mreže RAN mogla bi se postizati praktičnija ostvarenja, primjerice,

analiziranjem prakse u državama članicama (npr. obavljanjem većeg broja terenskih

posjeta) i sastavljanjem detaljnog komparativnog popisa pristupa koji se primjenjuju u

svakoj od država članica. U komunikaciji pod naslovom „Sprječavanje radikalizacije koja

dovodi do terorizma i nasilnog ekstremizma” iz 2014. upućuje se na Zbirku mreže RAN

(koja je prvi put objavljena 2014.) kao bazu u kojoj je zabilježena najbolja praksa.

Međutim, u uvodu u Zbirku mreže RAN navodi se da je obuhvaćena praksa tek

informativne naravi i da joj je svrha poslužiti kao inspiracija. Isto tako, Sud je utvrdio da

stavke upisane u Zbirku mreže RAN ne sadržavaju dovoljno informacija o načinu na koji

je projekt financiran da zainteresiranim stranama omoguće utvrđivanje potencijalnih

izvora financiranja sredstvima EU-a za vrste projekata koje razmatraju.

Komisija nije analizira razloge zbog kojih se neke zemlje služe mrežom RAN manje od

drugih (vidi sliku 4.). Ta bi se razlika u uporabi mogla objasniti različitim poimanjem

12 Cilj je projekta VOX-Pol umrežiti istraživačke aktivnosti u području internetskog ekstremizma kako bi se na europskoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini izradili programi politika utemeljeni na kvalitetnijim informacijama

13 Tome u prilog idu i rezultati ankete koju je proveo Sud. 8 od 13 ispitanika ankete (62 %) koji su izrazili mišljenje o tom pitanju izjavilo je da bi se aktivnostima mreže RAN mogla ostvariti veća dodana vrijednost.

25

terorizma kao prijetnje u različitim državama članicama, usmjeravanjem mreže RAN na

određene vrste terorizma, njezinim pristupom „odozdo prema gore” (tj. informiranje

donositelja politika o perspektivi stručnjaka iz prakse) ili činjenicom da se tijekom

sastanaka mreže kao glavni jezik upotrebljava engleski. Nigdje se ne bilježe promjene u

stopi sudjelovanja različitih država članica.

Slika 4. – Sudionici radne skupine mreže RAN od listopada 2015.

Izvor: Sud, na temelju podataka Komisije.

Komisija nastoji povećati osviještenost o projektima financiranima sredstvima EU-a

poticanjem sudionika projekta da promiču rezultate u okviru radne skupine mreže RAN.

Manje od 30 sudionika30 – 60 sudionikaViše od 60 sudionika

26

Na primjer, od 20 projekata financiranih sredstvima programa ISEC14 koji su dovršeni od

2011. godine (kada je uspostavljena mreža RAN) i koje je Komisija ocijenila dobrima, vrlo

dobrima ili odličnima, Komisija je predložila da se u okviru mreže RAN promiču rezultati

ostvareni u njih 16. Međutim, Sud je utvrdio da se to u praksi nije dogodilo za više od

polovice tih projekata. U vrijeme obavljanja revizije tek je 7 od tih projekata (44 %) bilo

predstavljeno u okviru radne skupine, radionice ili konferencije mreže RAN.

Belgijska tijela obavijestila su revizore Suda da stručnjaci iz malih organizacija neovisnih

o vladi (npr. mreže lokalnih skupina u kojima se okupljaju majke stranih boraca) koje se

bave terenskim radom nisu dovoljno uključeni u rad mreže RAN da se zajamči istinski

pristup „odozdo prema gore”.

Cilj je mreže RAN poboljšati komunikaciju „odozdo prema gore”, odnosno od stručnjaka

iz prakse do donositelja politika. Međutim, manje od polovice ispitanika ankete

provedene među stručnjacima iz prakse koji sudjeluju u mreži RAN, koju je provela sama

mreža RAN 2016., smatralo je da im je sudjelovanje u mreži pomoglo utjecati na

donositelje politika. Osim toga, četiri ispitanika navela su da bi se mogla ojačati

poveznica između mreže i donositelja politika, primjerice, u obliku službene razmjene

pristupa i ideja. Katkad je potrebno dugo vremena da potrebe utvrđene na razini

stručnjaka iz prakse pronađu svoj put do okvira politike koji izrađuje Komisija. Na

primjer, o pitanju radikalizacije u zatvorima stručnjaci iz prakse (npr. zatvorski i

probacijski službenici, nastavnici i socijalni radnici) raspravljaju od 2011. godine u okviru

radne skupine mreže RAN za zatvorski sustav i probaciju. Međutim, Komisija je tek 2015.

pokrenula posebne mjere financirane sredstvima programa „Pravosuđe” za rješavanje

tog pitanja.

14 Program ISEC (Sprječavanje i borba protiv kriminala) provodio se u okviru okvirnog programa „Jamčenje i zaštita sloboda” (2007. – 2013.) koji je prethodio komponenti „Policija” Fonda za unutarnju sigurnost (2014. – 2020.).

27

Okvir Komisije za procjenu rezultata nije dovoljno razvijen

29. Sud je ispitao je li Komisija odredila pokazatelje uspješnosti za procjenu djelotvornosti

svoje potpore na cjelokupnoj razini i jesu li postavljene realistične ciljne vrijednosti. Ispitano

je je li se pokazateljima mjerila samo količina provedenih aktivnosti ili i stvarni napredak

ostvaren u postizanju općeg cilja pomaganja državama članicama u borbi protiv radikalizacije

koja vodi do terorizma. Na razini pojedinačnih mjera Sud je ispitao procjenjuje li Komisija

djelotvornost svoje potpore kako bi utvrdila koje su mjere djelotvorne i u kojim područjima,

kao i koje nisu te zašto. Komisiji su te informacije potrebne kako bi mogla:

odgovarati na zahtjeve Europskog parlamenta za evaluaciju strategije EU-a za borbu

protiv radikalizacije i novačenja u terorističke skupine15

redovito poboljšavati i prilagođavati svoju politiku i potporu u skladu s promjenom

stupnja opasnosti i potrebama korisnika

povećati broj uspješnih projekata kako bi se postigla najveća moguća sinergija i

promicati njihove rezultate (i izbjegavati promicanje nedjelotvornih ili

kontraproduktivnih rezultata projekata)

pokazati građanima da će inicijative vjerojatno biti djelotvorne.

Komisija ne obavlja evaluaciju ukupnog uspjeha u postizanju ciljeva politike

30. Sud je utvrdio da Komisija nije dovoljno razvila okvir na temelju kojeg procjenjuje

djelotvornost svoje politike u pružanju potpore državama članicama u borbi protiv

radikalizacije i ostvarenu vrijednost za uloženi novac. Na primjer, Komisija nije:

podijelila opće ciljeve svoje politike borbe protiv radikalizacije na konkretnije i mjerljive

ciljeve

15 Vidi, na primjer, rezoluciju Europskog parlamenta od 25. studenoga 2015. o sprječavanju radikalizacije i novačenja europskih građana u terorističke organizacije.

28

utvrdila prikladne pokazatelje i ciljne vrijednosti za korištene fondove EU-a kako bi

mjerila uspješnost u suzbijanju radikalizacije

pružila sveobuhvatan pregled mjera za borbu protiv radikalizacije koje su financirane

sredstvima EU-a (vidi odlomak 26.)

u potpunosti utvrdila trošak suzbijanja radikalizacije. Komunikacija pod naslovom

„Sprječavanje radikalizacije koja dovodi do terorizma i nasilnog ekstremizma” iz 2014.

ne sadrži informacije o iznosima financiranja. Komisija je navela da će se mjere

financirati postojećim sredstvima, ali nije pojasnila kojima. U komunikaciji o podupiranju

sprječavanja radikalizacije koja vodi k nasilnom ekstremizmu iz 2016. navode se

određene informacije o financiranju i troškovima, kao i u dokumentu sa sveobuhvatnom

procjenom sigurnosne politike EU-a iz srpnja 2017.16 Međutim:

(i) izostavljene su neke mjere, kao što su projekti financirani sredstvima komponente

„Policija” Fonda za unutarnju sigurnost

(ii) za neke od mjera nisu navedeni troškovi, kao što su troškovi u vezi s jedinicom EU IRU,

Internetskim forumom EU-a, Programom za osnaživanje civilnog društva i Europskom

mrežom za strateško komuniciranje

(iii) informacije o financiranju za različite mjere obuhvaćaju različita razdoblja

(iv) troškovi mjera posebno osmišljenih za suzbijanje radikalizacije (npr. 25 milijuna eura za

centar izvrsnosti mreže RAN) ne razlikuju se od mjera koje nisu posebno osmišljene u tu

svrhu, ali koje ipak doprinose sprječavanju radikalizacije (npr. 25,6 milijardi eura iz

Europskog socijalnog fonda za poticanje socijalne uključenosti ugroženih skupina).

31. Slijedom toga, ne postoji cjelovito izvješće koje bi obuhvaćalo troškove i postignuća

mjera za borbu protiv radikalizacije koje su financirane sredstvima EU-a. Ta se pitanja

16 SWD(2017) 278 od 26. srpnja 2017. „Comprehensive Assessment of EU Security Policy” (Sveobuhvatna procjena sigurnosne politike EU-a).

29

obrađuju u različitim izvješćima u kojima se opisuje što je poduzeto, umjesto da se mjeri

uspjeh u postizanju ciljeva politike (vidi okvir 8.).

Okvir 8. – Primjeri izvješća u kojima se opisuje što je poduzeto, umjesto da se mjeri uspjeh u

postizanju ciljeva politike

U završnom izvješću o provedbi Strategije unutarnje sigurnosti EU-a za razdoblje 2010. – 2014.

opisuje se što je dosad poduzeto da se pruži potpora državama članicama u suzbijanju radikalizacije,

ali se ne procjenjuje djelotvornost tih mjera17:

- uspostava mreže RAN u rujnu 2011.

- usvajanje komunikacije pod naslovom „Sprječavanje radikalizacije koja dovodi do terorizma i

nasilnog ekstremizma” iz siječnja 2014.

- objava Zbirke mreže RAN.

U godišnjem izvješću o radu GU-a za migracije i unutarnje poslove za 2016. tablice uspješnosti za

komponentu „Policija” Fonda za unutarnju sigurnost sadrže informacije o broju osmišljenih

protupropagandnih sadržaja.

Jedinica EU-a za prijavljivanje neprihvatljivog internetskog sadržaja redovito izvješćuje o

terorističkom sadržaju uklonjenom s interneta.

Komisija ne može dokazati koliko su njezine pojedinačne mjere uistinu djelotvorne

32. Veći broj aktivnosti istodobno ne znači i veću djelotvornost. Sud je utvrdio da su se

procjenama mjera koje je Komisija poduzela za pomoć državama članicama u suzbijanju

radikalizacije često mjerila postignuća u pogledu količine provedenih aktivnosti (tj. broja

održanih sastanaka ili sastavljenih dokumenata), a ne djelotvornost (tj. znanje koje su stekli

sudionici mreže RAN, primjena tog znanja i njegov utjecaj na njihov posao). U nedavno

obavljenoj sveobuhvatnoj procjeni sigurnosne politike EU-a također je istaknuta potreba za

evaluacijom rezultata i djelotvornosti mjera čija je svrha spriječiti terorizam. Stoga, kako je

17 COM(2014) 365 final od 20. lipnja 2014. „Završno izvješće o provedbi Strategije unutarnje sigurnosti EU-a 2010. – 2014.”

30

opisano u odlomcima u nastavku, Komisija ne može dokazati koliko su njezine mjere borbe

protiv radikalizacije koje su financirane sredstvima EU-a uistinu bile djelotvorne.

33. Predviđene su evaluacije projekata financiranih sredstvima komponente „Policija”

Fonda za unutarnju sigurnost. Međutim, često ne postoji dovoljno pokazatelja djelotvornosti

projekata. Na primjer, od pet uspješnih projektnih prijedloga koji su dostavljeni u okviru

poziva na podnošenje prijedloga za sprječavanje radikalizacije iz 2014. (vidi odlomak 19.

točku (b)), Komisija je smatrala da za tri od njih18 postoje tek nepotpune, nejasne ili osnovne

strategije evaluacije i praćenja, kao i da nedostaju pokazatelji za mjerenje stvarne

djelotvornosti projekata.

34. Za program ISEC (koji je prethodio komponenti „Policija” Fonda za unutarnju sigurnost)

Komisija je pregledala završno izvješće19 za svaki projekt i opisala postignute rezultate u

smislu konkretnih ostvarenja. Procijenila je i kvalitetu rezultata, tj. jesu li oni bili korisni i

primjenjivi u drugim kontekstima, kao i bi li ih trebalo promicati i kako. Međutim, tim se

pregledima nije pružila evaluacija učinaka projekata koja bi se temeljila na dokazima. U

slučajevima kada u samom projektu nisu postojali pokazatelji djelotvornosti, uzimala se u

obzir procjena vjerojatne djelotvornosti projekta koju je obavio ispitivač.

35. Jedinica EU-a za prijavljivanje neprihvatljivog internetskog sadržaja pri Europolu

označuje teroristički sadržaj neprimjerenim i prijavljuje ga pružateljima usluga na čijim je

stranicama taj sadržaj objavljen kako bi ga oni mogli ukloniti. Uspješnost se mjeri u pogledu

količine i udjela označenog sadržaja koje pružatelji usluga uklone (vidi sliku 5.). Ti su

statistički podatci u određenoj mjeri ograničeni jer:

ne pokazuju koliko je sadržaja uklonjeno isključivo kao rezultat rada jedinice EU IRU.

Naime, jedinica EU IRU može zatražiti od internetskih poduzeća da uklone terorističku

18 FIRST LINE, LIAISE II. i SAFFRON.

19 Opisno i financijsko izvješće o projektnim aktivnostima i postignućima, koje je pri kraju projekta sastavio korisnik financijskih sredstava EU-a.

31

propagandu koju su označile i države članice20. Kada jedinica EU IRU ispituje

propagandu na jezicima koji nisu jezici EU-a (npr. arapski, ruski ili turski), koju

nacionalne jedinice koje djeluju u tom području ispituju u manjoj mjeri, rizik od toga da

je sadržaj uklonjen jer su ga označile nacionalne jedinice je manji. Jedinica EU IRU nema

informacije o tome koliko su terorističkog sadržaja internetska poduzeća uklonila

isključivo na njezin zahtjev, a da ih istodobno nisu označile nacionalne jedinice, civilno

društvo ili sama internetska poduzeća. Internetska poduzeća ne pružaju povratne

informacije o tome zašto su uklonile određeni sadržaj

ne pokazuju djelotvornost u pogledu količine terorističke propagande koja i dalje postoji

na internetu. 10 ispitanika koji su izrazili mišljenje o tom pitanju navelo je da je jedan od

problema s kojima se suočava jedinica EU IRU taj da se uklonjeni propagandni sadržaj

jednostavno ponovno učita ili preseli na druge platforme (tzv. učinak „privremene

zakrpe”). U prosincu 2016. na Internetskom forumu EU-a (vidi okvir 2.) ključna

internetska poduzeća predstavila su inicijativu za pomoć sprječavanju ponovnog

učitavanja propagandnog sadržaja. Predstavnici francuskih tijela s kojima su obavljeni

sastanci istaknuli su potrebu za dokazivanjem djelotvornosti tog mehanizma. Naglasili su

i koliko je teško uspostaviti pravu ravnotežu između smanjenja dostupnosti terorističke

propagande na internetu i navođenja terorista na to da se služe složenijim i tajnim

sustavima slanja poruka, što bi moglo otežati obavljanje istraga

njima se ne mjeri brzina odgovora, odnosno koliko je vremena jedinici EU IRU potrebno

da prepozna sumnjivi sadržaj nakon što je učitan i koliko je vremena internetskim

poduzećima potrebno da takav sadržaj uklone nakon što su o njemu obaviješteni.

20 Britanska jedinica za prijavljivanje terorističkog internetskog sadržaja prijavljuje otprilike 100 000 stavki godišnje.

32

Slika 5. – Statistički podatci jedinice EU IRU

1. srpnja 2015. – 1. srpnja 2016.

1. srpnja 2016. – 1. lipnja 2017.

Prijedlozi za prijavu 9787 20 174

Sadržaj koji su uklonili pružatelji usluga 8949 16 143

Stopa uspješnosti 91,4 % 80,0 %

Izvor: Europol – izvješće o prvoj godini djelovanja jedinice EU IRU i podatci Europola.

36. GU za migracije i unutarnje poslove u svojem godišnjem planu rada postavlja detaljne

kvantificirane ciljne vrijednosti za mrežu RAN te ispituje napredak u okviru tromjesečnih i

godišnjih izvješća o napretku. Međutim, u tim se planovima i izvješćima navode samo

aktivnosti, tj. broj sastanaka, sudionika, ex ante dokumenata, studijskih posjeta, seminara,

konferencija, biltena, tečajeva osposobljavanja, radionica, dokumenata o politikama i

pismenih očitovanja. Komisija od centra izvrsnosti mreže RAN nije zatražila informacije s

pomoću kojih bi pratila njegovu djelotvornost, npr. podatke o zadovoljstvu sudionika,

podatke o stečenim znanjima i ostvarenim kontaktima te koliko su se oni upotrebljavali i

prenosili unutar država članica te podatke o utjecaju na obavljanje posla ili na rezultate rada

organizacije (npr. je li osposobljavanje uistinu pomoglo policiji da prepozna radikalizirane

pojedince i ublaži rizike koje oni predstavljaju). Međutim, centar izvrsnosti mreže RAN na

vlastitu je inicijativu proveo ankete čiji rezultati pružaju određene informacije o korisnosti

njegova djelovanja. Na primjer, rezultati jedne ankete iz kolovoza 2016. pokazuju da je

gotovo 90 % sudionika događanja koje je organizirala mreža RAN smatralo da će to

sudjelovanje biti korisno za daljnje obavljanje njihova svakodnevnog posla.

ZAKLJUČCI I PREPORUKE

37. Države članice nadležne su za područje nacionalne sigurnosti, što uključuje i borbu

protiv terorizma. EU također ima ulogu u jamčenju visoke razine sigurnosti olakšavanjem

razmjene informacija, znanja i iskustva te poticanjem suradnje na operativnoj razini. EU je

2005. godine donio svoju strategiju za borbu protiv terorizma koja se temelji na četiri stupa.

Cilj je prvog stupa spriječiti pojedince da se okrenu terorizmu, i to uklanjanjem uzroka

radikalizacije i novačenja. S obzirom na to da postoji nekoliko čimbenika koji vode do

33

radikalizacije, za rješavanje tog problema pokreće se širok raspon mjera. Komisija stoga

upotrebljava sve veći broj postojećih fondova EU-a kako bi pružila potporu državama

članicama.

38. Revizijom je ispitano je li Komisija prikladno upravljala potporom koju je pružala

državama članicama za suzbijanje radikalizacije koja vodi do terorizma. Općenito gledajući,

Sud je utvrdio da je Komisija uzela u obzir potrebe država članica, ali i da su postojali

određeni nedostatci u koordinaciji i evaluaciji.

39. Komisija je promicala suradnju među državama članicama u okviru relevantnih

inicijativa kao što su Mreža za osvješćivanje o radikalizaciji (RAN), Internetski forum EU-a i

Europska mreža za strateško komuniciranje (vidi odlomke 15. – 21.).

40. Na primjer, Komisija je koordinirala svoju međusektorsku potporu na način da su se

glavne uprave međusobno savjetovale pri odobravanju godišnjih programa rada. To je

dovelo do postizanja sinergije među različitim mjerama koje je Komisija pokrenula.

Međutim, unatoč nedavno uvedenim poboljšanjima, i dalje ima prostora za poboljšanje

koordinacije mjera Komisije. Primjerice, pregled mjera financiranih sredstvima EU-a u ovom

području koji je pružila Komisija ne uključuje mjere kojima upravljaju države članice, što bi

bilo korisno za postizanje najveće moguće sinergije. Isto tako, Sud je utvrdio da potencijal

mreže RAN, jedne od glavnih inicijativa Komisije, nije u potpunosti iskorišten za promicanje

rezultata o uspješnim projektima financiranima sredstvima EU-a (vidi odlomke 22. – 28.)

1. preporuka – Poboljšati okvir za cjelokupnu koordinaciju mjera za suzbijanje

radikalizacije

Komisija bi trebala poboljšati okvir za cjelokupnu koordinaciju mjera financiranih sredstvima

EU-a čija je svrha pomoći državama članicama u suzbijanju radikalizacije. Komisija bi osobito

trebala:

uvrstiti važne mjere financirane sredstvima EU-a kojima upravljaju države članice u

popis mjera za borbu protiv radikalizacije koje su financirane sredstvima EU-a. Komisija

bi trebala redovito ažurirati taj popis kako bi se omogućilo postizanje najveće moguće

34

sinergije, posebice u slučajevima istodobne upotrebe nekoliko fondova i alata. Taj bi

popis trebao biti dostupan podnositeljima projektnih prijava

u najvećoj mogućoj mjeri iskoristiti moguću sinergiju među mjerama koje provodi, i to

formaliziranjem obveze uporabe mreže RAN za pomicanje rezultata uspješnih projekata

EU-a.

Rok za provedbu: lipanj 2019.

2. preporuka – Intenzivirati praktičnu potporu stručnjacima iz prakse i donositeljima

politika u državama članicama

Komisija bi trebala:

poboljšati komunikaciju između stručnjaka iz prakse i donositelja politika u obliku

redovite i strukturirane razmjene pristupa i ideja

analizirati sudjelovanje stručnjaka iz prakse iz država članica u radu mreže RAN, s

posebnim naglaskom na tome je li potreban veći angažman manje aktivnih zemalja

analizirati uključenost stručnjaka iz prakse u rad mreže RAN kako bi se zajamčila

prikladna zastupljenost različitih vrsta dionika, uključujući mreže organizacija neovisnih

o vladi koje se bave radom na terenu, i poboljšao pristup „odozdo prema gore”

pružiti potporu voditeljima projekata za borbu protiv radikalizacije u procjeni

djelotvornosti i primjenjivosti prakse u drugim kontekstima te učiniti Zbirku mreže RAN

relevantnijom uključivanjem većeg broja informacija o djelotvornosti prakse i kontekstu

u kojem se ona može primijeniti

u Zbirku mreže RAN uključiti jasno objašnjenje načina na koji su mjere financirane iz

fondova EU-a.

Rok za provedbu: lipanj 2019.

35

41. Komisija nije dovoljno razvila okvir na temelju kojeg procjenjuje djelotvornost svoje

potpore i ostvarenu vrijednost za uloženi novac. Na primjer, opće ciljeve politike nije

podijelila na konkretnije i mjerljive ciljeve, dok za fondove kojima se Komisija služila za

financiranje mjera za borbu protiv radikalizacije nisu postojali pokazatelji i ciljne vrijednosti

kojima bi se mjerio uspjeh u postizanju tog cilja (vidi odlomke 29. – 31.).

42. Nadalje, postignuća konkretnih mjera često se mjere u smislu količine poduzetih

aktivnosti, a ne u smislu njihove djelotvornosti. Stoga postoji rizik od toga da se korisne

pouke iz dosadašnjeg djelovanja neće dalje prenositi, kao i da Komisija pri osmišljavanju

mjera ili daljnjoj razradi svoje politike neće uzeti u obzir te pouke (vidi odlomke 32. – 36.).

3. preporuka – Poboljšati okvir za procjenu rezultata

Komisija bi trebala obaviti evaluaciju svojeg uspjeha u postizanju ciljeva politike i zajamčiti da

se na temelju mjera financiranih sredstvima EU-a mogu pružiti dokazi o njihovoj stvarnoj

djelotvornosti. Komisija bi osobito trebala:

obaviti potrebna savjetovanja i istraživanja kako bi se utvrdili ciljevi i pokazatelji za

evaluaciju njezine uspješnosti, kao i vrijednosti koju je ostvarila za uloženi novac u radu

na ostvarivanju ciljeva politike koji se odnose na pružanje pomoći državama članicama u

borbi protiv radikalizacije Trebala bi redovito izvješćivati o ukupnom napretku

ostvarenom u pogledu postizanja ciljeva svoje politike za borbu protiv radikalizacije, kao

i o potrošenim sredstvima EU-a

zatražiti od centra izvrsnosti mreže RAN da dostavlja detaljnija izvješća o svojoj

djelotvornosti, npr. o razini zadovoljstva sudionika, stečenom znanju i ostvarenim

kontaktima, kao i o tome kako su oni upotrijebljeni i kako su utjecali na rad ili na

rezultate organizacije

u okviru Internetskog foruma EU-a nadzirati:

• suradnju jedinice EU IRU s nacionalnim jedinicama koje djeluju u tom području u

jamčenju komplementarnosti i izbjegavanju nepotrebnog dvostrukog prijavljivanja

terorističkih sadržaja internetskim poduzećima

36

• mjeru u kojoj uklanjanje terorističke propagande utječe na njezinu prisutnost na

internetu

• brzinu uklanjanja sadržaja na koji je upozorila jedinica EU IRU

zajamčiti da podnositelji projektnih prijava navode kako će mjeriti djelotvornost svojih

projekata.

Rok za provedbu: lipanj 2019.

Ovo je izvješće usvojilo V. revizijsko vijeće, kojim predsjeda član Revizorskog suda

Lazaros S. Lazarou, na sastanku održanom u Luxembourgu 20. ožujka 2018.

Za Revizorski sud

Klaus-Heiner Lehne

predsjednik

1

PRILOG Primjeri mjera za suzbijanje radikalizacije koje su financirane sredstvima EU-a

Izvor: Sud, na temelju komunikacija Komisije o podupiranju sprječavanja radikalizacije koja vodi k nasilnom ekstremizmu.

Nadogradnja znanja o radikalizaciji i razmjena prakse

Mjera Cilj u području suzbijanja radikalizacije Financiranje Upravljanje

Mreža za osvješćivanje o radikalizaciji (RAN)Pružati potporu državama članicama u osmišljavanju i provedbi djelotvornih preventivnih aktivnosti izradom smjernica i priručnika za uspostavu struktura koje obuhvaćaju više agencija, uspostavom platforme za razmjenu iskustava i prakse te dodatnim detaljnim pregledom istraživanja o radikalizaciji

Komponenta „Policija” Fonda za unutarnju sigurnost

GU HOME

Bespovratna sredstva za istraživanjaPremostiti jaz između akademske zajednice i sigurnosnih stručnjaka iz prakse u području radikalizacije kako bi se ojačao kapacitet država članica da unaprijede postojeće pristupe u okviru politika i razviju nove politike i praksu(teme istraživanja: izrada sveobuhvatnog pristupa nasilnoj radikalizaciji i suvremeni trendovi u radikalizaciji)

Program Obzor 2020.GU HOMEGU RTD

Sigurnosni projekti pod izravnim i podijeljenim upravljanjem

Izraditi alate za pružanje potpore lokalnim akterima i obiteljima, dopiranje do njih i njihovo angažiranje u svrhu sprječavanja radikalizacije

Komponenta „Policija” Fonda za unutarnju sigurnost

GU HOME

Borba protiv terorističke propagande

Mjera Cilj u području suzbijanja radikalizacije Financiranje UpravljanjeJedinica EU-a za prijavljivanje neprihvatljivog internetskog sadržaja (EU IRU)

Suzbijanje terorističke propagande na internetu Europol Europol

Internetski forum EU-a Inicijativa Komisije čija je svrha uključiti internetska poduzeća u borbu protiv terorističke propagande Fond za unutarnju sigurnost GU HOME

Europska mreža za strateško komuniciranjePružiti državama članicama, građanskom društvu i institucijama EU-a stručno znanje o izradi okvira politike, komunikacijskih kampanja ili pojedinačnih inicijativa Uspostaviti mrežu za razmjenu najbolje prakse te pružiti praktičnu potporu i savjete kao pomoć u osmišljavanju djelotvornih protupropagandnih sadržaja

Fond za unutarnju sigurnost GU HOME

Sigurnosni projekti pod izravnim i podijeljenim upravljanjem

Rad na rješavanju pitanja internetskih sadržaja koji mogu poticati radikalizacijuKomponenta „Policija” Fonda za unutarnju sigurnost

GU HOME

Promicanje uključivih i otpornih društava

Mjera Cilj u području suzbijanja radikalizacije Financiranje Upravljanje

Prekogranična partnerstva Razvijati inovativne pristupe politikama i praksu kojom se prednost daje socijalnoj uključenosti, promicanju zajedničkih vrijednosti i razumijevanju među različitim kulturama

Potpora reformi politike Jačati i širiti inovativnu dobru praksu koja ulazi u područje primjene Pariške deklaracije

Osobe koje rade s mladima

Razviti skup alata s najboljom praksom u vezi s time kako:– pomoći mladima da povećaju demokratsku otpornost, postanu medijski pismeni i kritički razmišljaju– naučiti mlade kako da rješavaju sukobe i poštuju tuđe mišljenje– prepoznati rizike od marginalizacije ili ugrožene skupine

eTwinningPovezati nastavnike i učionice iz cijele Europe s pomoću internetske platforme eTwinning kako bi se utvrdila najbolja praksa u pogledu nošenja s različitostima u učionicama i prenošenju zajedničkih vrijednosti na učenike, kao i u pogledu uočavanja rizika od radikalizacije ili prepoznavanja ugroženih skupinaPoticati socijalnu uključenost ugroženih skupina, npr. u okviru posebno prilagođenih programa osposobljavanja i programa socijalne potpore

Pomoći školama da riješe pitanje ranog napuštanja školovanja i povećaju pristup kvalitetnom obrazovanju za sve

Projekti zapošljavanja i socijalnih inovacija Financirati inovativne projekte na terenu, poticati socijalnu uključenost Program za zapošljavanje i socijalne inovacije GU EMPL

Projekti u područjima prava, jednakosti i građanstva

Provedbom aktivnosti u različitim vjerskim i kulturnim zajednicama poboljšati razumijevanje među različitim zajednicama, uključujući i one vjerske, kako bi se spriječili i suzbili rasizam i ksenofobija

Program o pravima, jednakosti i građanstvu GU JUST

Sigurnosni projekti pod izravnim i podijeljenim upravljanjem

Podizati razinu osviještenosti i osposobljavati stručnjake iz prakse da prepoznaju i reagiraju na procese radikalizacije potencijalnih stranih boraca

Komponenta „Policija” Fonda za unutarnju sigurnost

GU HOME

Prepoznavanje radikaliziranih osoba i postupanje s njima

Mjera Cilj u području suzbijanja radikalizacije Financiranje Upravljanje

Programi rehabilitacije i deradikalizacije Rehabilitacija i deradikalizacija unutar i izvan zatvora, alati za procjenu rizika i osposobljavanje stručnjaka

Osposobljavanje zatvorskog i probacijskog osoblja

Uključiti Europsku konfederaciju za probaciju i Europsku organizaciju za zatvorske i korekcijske sustave u posebno osposobljavanje zatvorskog i probacijskog osoblja

Suzbiti radikalizaciju u zemljama izvan Europe

Mjera Cilj u području suzbijanja radikalizacije Financiranje UpravljanjeEuropski razvojni fondovi i Instrument za doprinos stabilnosti i miru

GU DEVCO

Europski instrument za susjedstvo GU NEAREuropski razvojni fondovi i Instrument za doprinos stabilnosti i miru

GU DEVCO

Europski instrument za susjedstvo GU NEAR

eTwinning PlusUčiniti platformu eTwinning dostupnom odabranim zemljama europskog susjedstva, posebice onima koje se suočavaju s problemima nasilne radikalizacije i u kojima je dijalog među različitim kulturama najpotrebniji

Erasmus+ GU EAC

GU EAC

GU EMPLGU REGIO

GU JUST

Potpora nacionalnim programima i malim lokalnim projektima

Pružiti trećim zemljama posebnu potporu za borbu protiv terorizma

Europska volonterska služba Promicati temeljne vrijednosti i doprijeti do ugroženih osoba i zajednica

Mjere za borbu protiv terorizma

Erasmus+

Europski socijalni fond

Program „Pravosuđe”

Uzimanje u obzir dimenzije suzbijanja radikalizacije

Uključiti pitanja u vezi sa suzbijanjem radikalizacije u različite vrste potpore za treće zemlje

1

ODGOVORI KOMISIJE NA POSEBNO IZVJEŠĆE EUROPSKOG REVIZORSKOG

SUDA

„SUZBIJANJE RADIKALIZACIJE KOJA VODI DO TERORIZMA: KOMISIJA JE

UZELA U OBZIR POTREBE DRŽAVA ČLANICA, ALI UZ ODREĐENE NEDOSTATKE

U KOORDINACIJI I EVALUACIJI”

SAŽETAK

V. Komisija je od 2017. poboljšala svoj pregled mjera koje se financiraju sredstvima EU-a te može

prepoznati sinergije između različitih fondova i mjera, osobito u okviru radne skupine za sigurnosnu

uniju i njezine posebne podskupine za borbu protiv radikalizacije.

VI. Ciljevi Komisijine politike za sprečavanje i suzbijanje radikalizacije navedeni su u

odgovarajućim dokumentima politike. Oni su u osnovi općenitiji, dok se konkretniji ciljevi utvrđuju

u okviru relevantnih inicijativa.

VII. Komisija naglašava da se obavlja evaluacija pojedinačnih projekata i inicijativa te da se bilježe

njihova postignuća. Ti su podaci dio opće evaluacije fondova i programa. Međutim, Komisija

priznaje da se dugoročni utjecaj tih mjera ne mjeri sustavno.

UVOD

6. Razvoj znanja o radikalizaciji ne ostvaruje se samo projektima koji se financiraju u okviru

programa Obzor 2020., već i sredstvima iz drugih fondova EU-a, osobito Fonda za unutarnju

sigurnost – komponente Policija (ISF-P), uključujući Mrežu za osvješćivanje o radikalizaciji

(RAN), čiji je zadatak isto tako razmjena i uspostava dobre prakse.

8. Projekti koji se financiraju iz Europskog socijalnog fonda imaju za cilj, inter alia, jačati otpornost

u širem smislu, ali mogu se posebno baviti i borbom protiv radikalizacije (npr. projekt BAANA).

9. Izlazne strategije u širem smislu, kao i projekti rehabilitacije i deradikalizacije, ne financiraju se

samo u okviru programa Pravosuđe, već se mogu financirati i iz komponente Policija ISF-a, iz koje

se trenutačno financira opći poziv na borbu protiv radikalizacije koji je objavljen u studenome

2017.

PRIMJEDBE

Okvir 5.

Iako Komisija mjere svoje politike prilagođava razvoju prijetnji, njezin rad u području sprečavanja

radikalizacije u skladu je s dugoročnim i kratkoročnim ciljevima. U tom smislu, mnoga područja

rada obuhvaćaju sve oblike borbe protiv radikalizacije.

19.

(a) Tema medija i komunikacije obuhvaćena je na različite načine: uključena je u Komunikaciju

Komisije iz 2005. (poglavlje 2.1. Radiodifuzijski mediji), a o toj temi (uključujući posebno pitanje

polarizacije) raspravljalo se i u okviru RAN-a i Europske mreže za strateško komuniciranje (ESCN)

te joj je Komisija dala prioritet u nedavnom pozivu na podnošenje prijedloga iz 2017. (ISF-2017-

AG-RAD).

Nadalje, to pitanje razmatrala je stručna skupina Komisije na visokoj razini za borbu protiv

radikalizacije (HLCEG-R), koja je u svojem privremenom izvješću iz prosinca 2017. dala

preporuku državama članicama da ispitaju (uz potporu Komisije) jesu li postojeći alati dostatni za

učinkovito sprečavanje širenja nasilne ekstremističke propagande tradicionalnim medijima.

(b) Komisija je provela potrebne mjere kako bi odgovorila na potrebe za izradom izlaznih strategija.

Komisija je već prije financirala glavne izlazne programe u okviru programa ISEC (Sprečavanje i

borba protiv kriminala), a najvažniji je primjer financiranje Europske mreže za deradikalizaciju

(ENoD) u razdoblju 2012.–2013. Osim toga, nakon donošenja Komunikacije o radikalizaciji 2014.

2

Komisija je pozvala države članice da u svoje nacionalne programe kao prioritet za financiranje

uključe izradu izlaznih strategija. Izlazni programi i dalje imaju prioritet i uključeni su u poziv na

podnošenje prijedloga koji je objavljen u studenome 2017.1

Okvir 6.

Osim postupaka i mehanizama za lakšu koordinaciju različitih fondova i inicijativa koje navodi

Revizorski sud, koordinacija se odvija i na široj razini politike, posebno od 2017. u okviru radne

skupine za sigurnosnu uniju i njezine posebne podskupine za borbu protiv radikalizacije.

26. Iako se jedinstvenim dokumentom povećava transparentnost, Komisija smatra da su

odgovarajuće službe Komisije čak i bez objedinjenog popisa mjera za borbu protiv radikalizacije

koje se financiraju sredstvima EU-a uspjele koordinirati mjere s pomoću postojećih postupaka.

Komisija je 2017. osnovala radnu skupinu za sigurnosnu uniju i njezinu podskupinu za borbu protiv

radikalizacije kako bi poboljšala koordinaciju mjera EU-a za suzbijanje radikalizacije i utvrdila

sinergije između različitih fondova i mjera.

27. Predložena mogućnost postizanja bolje sinergije između uklanjanja sadržaja i kampanja za

osmišljavanje alternativnih sadržaja nikad nije dostavljena Komisiji ili internetskom forumu EU-a,

koji se zauzima za oba cilja te bi stoga bio odgovarajući forum. Stoga Komisija ne smatra da je

nedostajalo koordinacije s njezine strane.

Komisija i Europol omogućili su bolju povezanost i koordinaciju mjera koje se financiraju

sredstvima EU-a, osobito susretima na internetskom forumu EU-a ili u okviru savjetodavne skupine

Europskog centra za borbu protiv terorizma (ECTC) pri Europolu, koja je osnovana u listopadu

2016. i u kojoj sudjeluju VoxPol i ESCN.

28.

(a) RAN je već ostvario brojne praktične rezultate, inter alia, u obliku priručnika i programa

izobrazbe (npr. programi izobrazbe za europske policijske službenike, Manifest za obrazovanje,

Priručnik o stranim terorističkim borcima povratnicima itd.).

Glavna je svrha zbirke RAN-a poticati druge stručnjake i nije predviđena kao mjesto na kojem bi

stručnjaci tražili mogućnosti financiranja. Informacije o financiranju projekata dostupne su u

drugim kontekstima.

(b) Komisija je svjesna razloga za različito sudjelovanje dionika iz pojedinih država članica. Osim

razloga koje navodi Europski revizorski sud (ECA), treba imati na umu da je normalno da stručnjaci

iz zemalja koje su bile izložene ozbiljnijim terorističkim prijetnjama ili su razvile naprednije

preventivne metode i postupke i posjeduju više stručnog znanja budu zastupljeniji od drugih.

Komisija i dalje smatra da je važno raspravljati s državama članicama o njihovim prioritetima,

potrebama i problemima. Od 2017. rasprave se vode osobito u okviru HLCEG-R-a. U privremenom

izvješću te skupine koje je objavljeno u studenome 2017. već su navedene korisne smjernice o

aktivnostima koje bi RAN i ESCN trebali organizirati tijekom 2018.

RAN održava, prati i ažurira popis sudionika koji daje pregled stručnjaka za svaku državu članicu.

Na temelju tog popisa RAN i Komisija mogu vidjeti kako se razvija sudjelovanje stručnjaka iz

pojedinih država članica.

(d) RAN već obuhvaća brojne organizacije na terenu koje nisu povezane s vladama te niz drugih

relevantnih stručnjaka iz terenske prakse. Komisija smatra da su mišljenja i iskustva tih stručnjaka

uzeta u obzir tijekom rasprave o politici, čime je osiguran pristup „odozdo prema gore”.

(e) Razmjene između stručnjaka i donositelja politika odvijaju se na različite načine. Održana su

brojna događanja tijekom kojih su stručnjaci svoja mišljenja i preporuke predstavili donositeljima

politika (npr. Konferencija RAN-a na visokoj razini u studenome 2016. ili Konferencija RAN-a o

1 Poziv 2017-ISFP-AG-RAD

3

povratnicima u lipnju 2017.). Komisija smatra da Konferencija RAN-a o povratnicima, zajedno s

priručnikom i popratnim radionicama o istoj temi s predstavnicima država članica, ima znatan

utjecaj na razvoj politika u tom području na razini EU-a i, što je još važnije, na razini država

članica.

Isto tako Komisija u suradnji s državama članicama nastoji utvrditi u kojim područjima države

članice vide mogućnosti za daljnju potporu u okviru RAN-a ili na drugi način. HLCEG-R je

savjetodavna skupina osnovana u srpnju 2017., koja pomaže Komisiji u prepoznavanju takvih

potreba i izradi odgovarajućih odgovora. Preporuke iz privremenog izvješća HLCEG-R-a

objavljenog u studenome 2017., koje se odnose na RAN, uzete su u obzir u njegovom Godišnjem

planu aktivnosti za 2018. Na taj način Komisija osigurava da RAN u praksi ima što veću dodanu

vrijednost, što se ostvaruje pružanjem usluga koje se bave prioritetima i problemima koji su

utvrđeni u državama članicama.

Pitanje radikalizacije u zatvorima postalo je politički prioritet u skladu s jačanjem svijesti među

relevantnim dionicima u području zatvorskog sustava i probacije. Organizacije kao što su Vijeće

Europe, EuroPris (Europska organizacija za zatvorske i korekcijske sustave) i Europska

organizacija za probaciju (CEP) počele su se aktivno baviti tim pitanjem tek tijekom 2015. kada je

Komisija utvrdila mjere koje će se financirati iz programa Pravosuđe.

29. Komisija smatra da je doista važno imati dovoljno informacija o napretku i učinkovitosti

ukupne potpore njezinih mjera. Komisija obavlja sustavnu srednjoročnu i ex-post evaluaciju

fondova EU-a. Rezultati srednjoročne evaluacije pridonose upravljanju fondovima, čime se

omogućuje prilagodba fondova kontekstu koji se mijenja, u granicama pravne osnove. Rezultati ex-

post evaluacije utječu na razvoj politike. Međutim, s obzirom na to da se razina prijetnje i potrebe

država članica mogu brzo promijeniti, potrebni su brzi odgovori politike bez detaljnih evaluacija

prethodnih mjera koje su u tom trenutku dostupne.

Nadalje, njezina ukupna potpora preispitana je u sveobuhvatnoj ocjeni sigurnosnih politika

objavljenoj u srpnju 2017., kojom je Komisija odgovorila na zahtjev Europskog parlamenta.

30.

(a) Ciljevi Komisijine politike za sprečavanje i suzbijanje radikalizacije navedeni su u

odgovarajućim dokumentima politike. Oni su u osnovi općenitiji, dok se konkretniji ciljevi utvrđuju

u okviru relevantnih inicijativa.

(b) Čak i ako u okviru iskorištenih fondova EU-a nisu utvrđeni posebni pokazatelji i ciljevi koji se

odnose na borbu protiv radikalizacije, učinkovitost i isplativost projekata koji se bave suzbijanjem

radikalizacije ocjenjuju se na temelju programskih i posebnih pokazatelja koji odražavaju područje

primjene i ciljeve različitih programa financiranja/fondova. Takva evaluacija provodi se sustavno u

okviru svakog fonda. Na primjer, učinkovitost programa kao što je Erasmus+, kojim se podupire

kvalitetno i uključivo obrazovanje te promicanje zajedničkih vrijednosti, mjeri se programskim

ciljevima i pokazateljima te ciljevima i pokazateljima specifičnim za pojedine sektore. Procjena

troškova obično je povezana s takvim širim ciljevima koji se odnose na obrazovanje, a ne s

radikalizacijom kao takvom, zbog njihova neizravnog doprinosa sprečavanju radikalizacije.

(c) Sveobuhvatni pregled svih mjera za borbu protiv radikalizacije, osim mjera EU-a kojima

upravljaju države članice, dostavljen je u okviru sveobuhvatne ocjene sigurnosne politike EU-a iz

srpnja 2017., u kojoj su navedeni podaci o fondovima i troškovima (vidjeti odgovor na stavak 26.).

(d) Bilo bi vrlo komplicirano u potpunosti utvrditi troškove suzbijanja radikalizacije, osobito za

mjere koje se provode u višestruke svrhe i mjere koje imaju različite vremenske okvire. Komisija

naglašava da dokumenti politike, kao što su različite komunikacije o suzbijanju radikalizacije, ne

smiju uključivati posebne i detaljne napomene o financijskim sredstvima koja su osigurana za

određene mjere. Komunikacije Komisije nisu dokumenti u kojima se bilježe ili najavljuju posebni

financijski aranžmani.

4

32. Mjerenje učinkovitosti preventivnih mjera u osnovi je teško i zahtijeva blisku suradnju između

Komisije, država članica, pojedinih dionika i istraživača. To je postupni proces u kojem se metode

evaluacije stalno istražuju i primjenjuju. Kao što je Komisija istaknula u svojoj sveobuhvatnoj

ocjeni sigurnosnih politika, postoji potreba za boljom evaluacijom rezultata i učinkovitosti te bi

Komisija trebala nastaviti istraživati načine boljeg dokazivanja učinkovitosti svojih mjera.

Komisija smatra da procjena uspješnosti Centra za izvrsnost RAN-a ne obuhvaća samo popis

događaja i aktivnosti nego i evaluaciju svakog zadatka, što je jasno vidljivo u RAN-ovom

Godišnjem izvješću o napretku za 2016. (APR 2016).

33. Postupak odabira u okviru financijskih instrumenata EU-a uključuje ocjenu pouzdanosti

strategije evaluacije i praćenja koju predlažu podnositelji zahtjeva i sastavni je dio analize prednosti

i nedostataka različitih projekata. Ta se ocjena razmjenjuje s podnositeljima zahtjeva kako bi ih se

potaknulo da poboljšaju izradu svojih projekata. O njoj vodi računa i Komisija u svojoj strategiji

praćenja projekta tijekom njegova trajanja. Međutim, kvaliteta strategije evaluacije i praćenja koja

je ugrađena u projekt nije jedini element za odlučivanje o njezinu odabiru. Naime, projekti se prije

svega odabiru na temelju njihove važnosti za cilj politike koji je utvrđen u pozivu na podnošenje

prijedloga i njihove dodane vrijednosti EU-a (npr. uključuju li nekoliko država članica ili utječu li

na nekoliko država članica).

Osim toga, nedostatak pokazatelja učinkovitosti ne znači da se učinkovitost ne može ocijeniti jer

projekti moraju sadržavati detaljno opisno izvješće koje omogućuje Komisiji da ocijeni je li projekt

zaista pridonio postizanju cilja politike.

34. Plaćanja za projekte koji se sufinanciraju sredstvima EU-a temelje se na tome je li projekt

proveden u skladu s njegovim početnim ciljevima.

U okviru te konačne ocjene Komisija obavlja evaluaciju niza elemenata, uključujući kvalitetu,

korisnost i prenosivost rezultata.

Evaluacije pojedinačnih projekata zatim se uključuju u opću evaluaciju financijskog programa, koja

se obavlja uz pomoć vanjskih evaluatora.

Na primjer, države članice i dionici općenito su vrlo pozitivno ocijenili cjelokupni program ISEC,

pojedinačne pozive i rezultate projekta, kako je navedeno u ex-post evaluaciji programa ISEC

„Sprečavanje i borba protiv kriminala” 2007.–2013.

Konačno, evaluacije se dopunjavaju drugim alatima kojima Komisija jača bazu dokaza za

pojedinačne intervencije. Na primjer, alati razvijeni u projektu IMPACT, koji se financirao

sredstvima EU-a, pomažu voditeljima projekata u provođenju boljih evaluacija učinkovitosti

njihovih mjera. Nadalje, za posebne projekte koji se financiraju sredstvima EU-a (kao što su

projekti koji bi se trebali financirati iz Programa za osnaživanje civilnog društva) Komisija predviđa

ex-post evaluaciju programa zbog inovativnosti alternativnih sadržaja. U okviru daljnjih mjera, koje

će uslijediti nakon privremenog izvješća HLCEG-R-a, Komisija će zajedno s državama članicama

istražiti kako bolje provoditi evaluacije odgovarajućih programa i inicijativa.

35. Zajedno s Europolom Komisija od internetskih poduzeća zahtijeva podatke o uklanjanju

terorističkog sadržaja, ali je njihov odaziv ograničen. Nadalje, aplikacija za upravljanje internetskim

sadržajima, koju je razvio Europol, pridonijet će koordinaciji s državama članicama te će se tako

smanjiti vjerojatnost dupliciranja. U pogledu rješavanja učinka „privremene zakrpe” Komisija se

nada da će baza podataka o „hashtagovima”, koju su razvila sama internetska poduzeća, pomoći da

se spriječi ponovno učitavanje terorističkog sadržaja i njegovo širenje. U tom je smislu Europol, u

okviru foruma, ponudio potporu za optimizaciju tog alata.

Jedinica EU-a za rad u vezi s prijavljenim internetskim sadržajima (EU IRU) provodi takozvani

postupak sprečavanja mogućeg preklapanja, kojim se državama članicama omogućuje da iznesu

svoje mišljenje o sadržaju koji EU IRU prijavljuje internetskim poduzećima, a time se izbjegavaju

negativni učinci prijava i naknadnih uklanjanja sadržaja, koji mogu ugroziti istrage. Nadalje,

5

jedinica EU IRU usmjerena je na internetsku propagandu koju teroristi žele upotrijebiti za

privlačenje što većeg broja sljedbenika. Tajna komunikacija između jednog pošiljatelja i jednog

primatelja obično se odvija u kasnijoj fazi procesa. Kad bi te preventivne metode bile potpuno

djelotvorne, mogle bi se dugoročno smanjiti obveze operativnih partnera jer bi bilo manje istraga.

Navedene mjere u skladu su s akcijskim planom za internetski forum EU-a, koji je dogovoren u

srpnju 2017.; mjere uključuju i mehanizme izvješćivanja na temelju niza pokazatelja. Preporuka

Komisije o nezakonitom sadržaju na internetu temelji se na napretku u okviru internetskog foruma

EU-a i u njoj su utvrđeni mehanizmi izvješćivanja.

36. Komisija je od Centra za izvrsnost RAN-a (RAN CoE) zatražila da izvješćuje o učinkovitosti

svojih mjera. U skladu s okvirnim ugovorom RAN CoE u svojim tromjesečnim izvješćima o

napretku, a posebno u godišnjim izvješćima o napretku (APR), ima obvezu izvijestiti o tome kako

njegove mjere pridonose postizanju postavljenih ciljeva politike. Stoga od 2017. APR sadržava

takvu evaluaciju za svaki zadatak. U tim izvješćima nisu navedene „samo aktivnosti“. Osim toga,

RAN provodi i ankete (premda ne sustavno), osobito u vezi s nekim (ključnim) događajima.

Nadalje, Komisija zajedno s članovima Upravljačkog odbora Centra za izvrsnost RAN-a ocjenjuje

napredak, probleme i mogućnosti poboljšanja na temelju evaluacije rada Centra za izvrsnost RAN-a

(npr. u pogledu dopiranja do relevantnih dionika, mogućnosti za poboljšanje širenja i prenosivosti

znanja). Ti sastanci Upravljačkog odbora održavaju se svaka tri mjeseca.

ZAKLJUČCI I PREPORUKE

40. Komisija je od 2017. u okviru radne skupine za sigurnosnu uniju i njezine posebne podskupine

za borbu protiv radikalizacije poboljšala svoj pregled mjera koje se financiraju sredstvima EU-a te

može prepoznati sinergije između različitih fondova i mjera.

1. preporuka

Komisija prihvaća 1. preporuku. Prvi pregled mogućnosti financiranja i projekata izrađen je u

okviru rada podskupine za borbu protiv radikalizacije u radnoj skupini za sigurnosnu uniju, a

koriste ga službe kako bi prepoznale sinergije i udružile relevantno znanje i iskustva.

2. preporuka

Komisija prihvaća 2. preporuku. Komisija bi željela istaknuti da je bolja uključenost država članica

jedan od nalaza HLCEG-R-a te da se već poduzimaju daljnje konkretne mjere (npr. konferencije i

seminari za donositelje politika i stručnjake iz prakse koji su već planirani u 2018.).

41. Ciljevi Komisijine politike za sprečavanje i suzbijanje radikalizacije navedeni su u

odgovarajućim dokumentima politike. Oni su u osnovi općenitiji, dok se konkretniji ciljevi utvrđuju

u okviru relevantnih inicijativa.

Vidjeti odgovore Komisije na stavke 29. i 30.

42. Komisija naglašava da se provodi evaluacija pojedinačnih projekata i inicijativa te da se bilježe

njihova postignuća. To se unosi u opću evaluaciju fondova i programa. Međutim, Komisija priznaje

da se dugoročni utjecaj tih mjera ne mjeri sustavno.

Vidjeti odgovore Komisije na stavke 32. i 36.

3. preporuka

Komisija prihvaća 3. preporuku.

Događaj Datum

Usvajanje memoranduma o planiranju revizije / početak revizije 25.10.2016

Službeno slanje nacrta izvješća Komisiji (ili drugom subjektu nad kojim se obavlja revizija)

8.2.2018

Usvajanje konačnog izvješća nakon raspravnog postupka 20.3.2018

Primitak službenih odgovora Komisije (ili drugog subjekta nad kojim se obavlja revizija) na svim jezicima

25.4.2018

Radikalizacija je fenomen u okviru kojeg osobe prihvaćaju ideje koje ih mogu navesti na počinjenje terorističkog čina. Komisija pruža potporu državama članicama u naporima koje one ulažu u suzbijanje radikalizacije, primjerice omogućavanjem razmjene dobre prakse. Komisija u tu svrhu upotrebljava širok raspon fondova EU a. Revizori su ispitali je li Komisija dobro upravljala svojom potporom. Utvrdili su da je Komisija uzela u obzir potrebe država članica i promicala suradnju u okviru relevantnih inicijativa, kao što je Mreža za osvješćivanje o radikalizaciji. Međutim, utvrđeni su određeni nedostatci u cjelokupnoj koordinaciji mjera za suzbijanje radikalizacije na razini Komisije, kao i u okviru koji je Komisija uspostavila za evaluaciju djelotvornosti pružene potpore. Sud stoga iznosi niz preporuka za poboljšanje te koordinacije s ciljem iskorištavanja moguće sinergije u najvećoj mogućoj mjeri, kao i za poboljšanje okvira za procjenu rezultata.

© Europska unija, 2018.

Za svaku uporabu ili umnažanje fotografija ili druge građe koja nije obuhvaćena autorskim pravima Europske unije dopuštenje se mora zatražiti izravno od nositelja autorskih prava.

EUROPSKI REVIZORSKI SUD 12, rue Alcide De Gasperi 1615 Luxembourg LUKSEMBURG

Tel.: +352 4398-1

Upiti: eca.europa.eu/hr/Pages/ContactForm.aspx Internetske stranice: eca.europa.euTwitter: @EUAuditors