teorija mass medija

8/10/2019 Teorija Mass Medija

1/24

1

Predavanje 1: TEMELJNA PITANJA TEORIJE MASS MEDIJA KAO NAUKE

ta razmatra Teorija mass medija i u kakvom je su/odnosu sa drugim komunikolokimdisciplinama

Savremena pitanja kojima se bavi teorija komunikacije i teorija medijasu:

1. Masovna komunikacija i njen uinak na savremene medije2. Komuniciranje kao drutveni proces3. Struktura i procesi komunikacijskih sistema

4. Drutvena uloga masovnih komunikacija i medija5. Savremena pitanja medijamediji u globalizacijskim tokovima

Elementi komunikologije: teorija mass medija vs. teorija informacija vs. teorija

komunikacija

1.

Teorija informacija istrauje komunikacijski proizvod (informaciju)2. Teorija mass medija istrauje komunikacijske posrednike (medije)3. Komunikologija (teorija komunikacija) istrauje komuniciranje kao drutveni

proces

Elementi masovne komunikacije

1.

Komunikator(i)

2.

Informacija(e)

Medij(i)

1.

Proces prijenosa informacije(a)

2.

Recipijent(i)

Komunikacijski proces

Komunikatori alju informacije recipijentima putem mass medija

Recipijenti koriste mass medijeda bi poslali svoje informacije komunikatorima

Jedno od temeljnih pitanja komunikoloke nauke je pitanje masovne komunikacije kaodrutvenog procesa.

Masovna komunikacija ne postoji bez masovnih medija!!!

Stoga analiza masovne komunikacije podrazumijeva analizu sljedeih aspekata: odnos medijai drutva, odnos medija i kulture, odnos medija i savremene stvarnosti i sl. Meutim, masovnakomunikacija, kao proces, ukljuuje i druge elemente (osim masovnih medija).


2/24

2

Mediji

Media lat. stajanje u sredini; posredovanje Sutinski zadatak medija jeposredovanje/prijenos informacija od komunikatora do recipijenata i od recipijenata do

komunikatora.

Upravo se po tome da li je proces tog posredovanja dvosmjeran ili jednosmjeran razlikuje

komuniciranje od informiranja

Kao savremeni tehnoloki ureaji (tampa, radio, televizija, internet, ali i telefon, iPod...)

Kao drutvene institucije (koje imaju svoje vlasnike, svoju organizaciju, svoje interese itd.)

Funkcije mass medija

Informativnaprikupljanje informacija, kreiranje poruke, diseminiranje poruke i

omoguavanje razumijevanja zbivanja u drutvu i u svijetu

Mnijenska i orjentacijskada bi se omoguilo razumijevanje, mediji ne samo da posredujustvarnost, nego je i interpretiraju; zato se novinarstvo naziva praksom kojom shvatamo svijet

Funkcija drutvene akcijeorganiziranje aktivnosti i pokretanje drutvenih promjena;stavljanje pitanja na dnevni red i mobiliziranja javnosti o tim pitanjima

Funkcija dodjele statusane samo pojedincima, nego i problemima, organizacijama ipokretima

Funkcija nametanja drutvenih normi objanjavanje ta jeste, a ta nije drutvenoprihvatljivo ponaanje

Socijalizacijska funkcijaodgoj putem medija; uticaj mass medija na socijalizacijupojedinca; uenje kakoda se odreene informacije interpretiraju i razumiju

Politike funkcije uspostavljanje javnosti, artikuliranje njenih zahtjeva, obrazovanjejavnosti

Funkcije kritike i javnog nadzoramediji u ime javnosti nadziru politiki sistem i procese;

oni su zato mjera demokratije

Predavanje 2: MASS MEDIJSKI UINCI NA POJEDINCE I GRUPE Kognitivniuinci, Afektivni uinci, Bihejvioralni uinci

Priroda i uticaj masovnih komunikacija na pojedinca i drutvo

Luhmann kae kako je: Drutvo, zapravo, samo mrea komunikacija. Stoga, ako se mijenjajumediji i tehnike komunikacije, ako se mijenjaju uvjeti i senzibilitet informacija, ako se

mijenjaju komunikacijski kodovi i ako se mijenjaju i poveavaju kapaciteti za reprodukciju iskladitenje informacija i medijskih sadraja, mijenja se i razvija drutvo u svoj svojoj

kompleksnosti.


3/24

3

Tri nivoa teorije o prirodi i utjecaju masovnih komunikacija i mass medija

Uticaj drutva na medije(1. nivo teorije)

Koji su politiki, ekonomski i kulturni preduvjeti utjecali na to da mass mediji funkcioniu na

nain na koji to ine danas?Ovaj nivo teorije odnosi se na historijsku genezu razvoja mass medija.

ta je i kako se odvija masovno komuniciranje? (2. nivo teorije)

Drugim rijeima, da li se masovna komunikacija razlikuje od, recimo, interpersonalne samopo nijansama ili po sutini?

Ovaj nivo teorije tie se definicije masovne komunikacije.

ta je posljedica izloenosti mass medijima? (3. nivo teorije)Kako mass mediji utiu na ljude u psiholokom, drutvenom i kulturnom smislu?

Ovaj nivo teorije podrazumijeva i naine na koje ljudi/pojedinci i drutvo mogu da sezatite od negativnih medijskih uinaka i u tom kontekstu uvodi se termin medijska

pismenost (Media Literacy)

Uticaj mass medija na pojedince i drutvo

Budui da mediji djeluju afektivno (na emocije), kognitivno (na nau spoznaju) i

bihejvioralno (na nae ponaanje), oni su vaan dio naeg ivota i esto im se nekritikipreputamo

Mass medijski uincideavaju se na tri nivoa: kognitivni (spoznaja), afektivni (osjeaji) ibihejvioralni (ponaanje).

Pogreno bi, meutim, bilo tvrditi da je proces mass medijskog djelovanja na javnostireverzibilan.

Naime, kognitivni, afektivni i bihejvioralni elementi javnosti/publike mass medija mijenjaju

kako medije, tako i drutvo u cjelini.

Odnos: drutvo-mediji-javnost je slojevit i meuproet

Kognitivni uinci mass medija su:

Otklanjanje nejasnoeje glavni zadatak mass medija, budui da nejasnoa podrazumijevanedostatak informacija ili postojanje suprotstavljenih informacija. Nejasnoa se javlja kadaljudima nedostaje informacija kako bi razumjeli znaenje dogaaja ili kada im nedostajuadekvatne informacije kako bi odredili koja od nekoliko interpretacija istog dogaaja je prava.Mediji nemaju mo da unisono odrede taan kontekst interpretacije neke situacije koji

konstruira svako ponaosob. Ali, kontrolirajui koje e informacije biti prezentirane, a koje ne,


4/24

4

te kako e te informacije biti prezentirane, mediji imaju mo da limitiraju rasponinterpretacija koje javnost moe imati.

Kreiranje stavovapodrazumijeva stvaranje odnosa javnosti prema nekoj injenici, dijelustvarnosti, osobi ili situaciji. Selektivnost koju mediji posjeduju nesumnjivo ima veliku ulogu

u kreiranju stavova, budui da su mass mediji svojevrstan filter koji determinira koji sedogaaji, ljudi ili objekti kandidiraju za kreiranje stava, odnosno dolaze pod lupu javnosti.

Agenda Settingje u savremenoj teoriji najdebatiraniji uinak mass medija. Onpodrazumijeva stavljanje na javnu raspravu odreenih tema, dogaaja i situacija i u direktnojje vezi sa kreiranjem stavova. Upravo Agenda Setting daje nesumnjivu mo mass medijima iini ih tako privlanim.

Proirenje sistema vjerovanjaje kognitivni efekat koji se deava stoga to ljudi putem massmedija ue o drugim ljudima, podrujima i stvarima. Ljudi mogu mijenjati postojei sistem

vjerovanja ili usvajati novi, ovisno o stupnju izloenosti mass medijskom uticaju, ali i ovisnoo svojoj otpornosti. Vano je napomenuti da ovdje nije rije o tradicionalnom shvatanju

pojma vjerovanje u religijskom znaenju, ve je vie rije o uvjerenju.

Kreiranje vrijednostije bitan kognitivni uinak mass medija. Vrijednosti se mogu definisatikao bazina vjerovanja koja ljudi imaju o poeljnom ponaanju ilipreferiranomdjelovanju. Ranije se smatralo kako mass mediji imaju neto manji uinak na kreiranjevrijednosti (u odnosu na druge kognitivne efekte), jer se osnovne vrijednosti stiu u porodici iu institucijama formalnog obrazovanja, ali novije teorije zagovaraju ideju da uinak medija nakreiranje vrijednosti nije uope zanemariv, budui da su, osobito u novije vrijeme, upravo

mass mediji ti koji nameu (drutveno) poeljna ponaanja

Afektivni uinci mass medija su:

De/senzitivizacijapodrazumijeva kreiranje ili ukidanje senzibiliteta za osjetljivapitanja putem mass medija. U novijim teorijama kao pozitivan primjer ovog mass

medijskog uinka navodi se stvaranje senzibiliteta za manjinska pitanja, dok se kaonegativan uinak navodi smanjenje osjetljivosti na nasilje pod uticajem nasilnih massmedijskih sadraja.

Stvaranje/otklanjanje straha i anksioznostije mass medijski efekat koji naroitodobiva na znaaju sa ekspanzijom nasilnih TV sadraja. Mass mediji mogu stvoritistrah i anksioznost prikazivanjem nasilnih scena osobito ukoliko one prikazuju stvarne

dogaaje, ali, opet metodom selekcije, mogu i otklanjati strah i anksioznost

Zbliavanje/otuenjeje najdebatiraniji uinak mass medija na pojedince i drutvo.Uteoriji su razvijena dva oprena stajalita o pitanju: da li mass mediji otuuju ilizbliavaju ljude. Oba stajalita nude vrste argumente: jedni tvrde da mediji ljudedre zarobljenim ispred ekrana (TV i kompjuterskih) umjesto da ih upuuju jednena druge, dok drugi smatraju kako upravo navodei svakodnevne probleme drugih

ljudi mediji ine da se s njima osjetimo bliskim i povezanim.


5/24

5

Bihejvioralni uinci mass medija su:

1.

Aktivacijapodrazumijeva situaciju u kojoj mass medijska publika/javnost ini netoto inae ne bi inila, a to je posljedica primanja mass medijskih poruka. Aktivacija,kao bihejvioralni uinak mass medija, moe biti krajnji produkt kognitivnih iliafektivnih uinaka.

2. Deaktivacija je suprotan proces, u kojem mass medijska publika/javnost ne ini onoto bi inae inila, uslijed mass medijskog djelovanja. Deaktivacija je uglavnom

posljedica mass medijskog kreiranja apatije javnosti.

Predavanje 3: DRUTVENA ULOGAMASS MEDIJA Znaaj i vanost mass medijaza demokratiju

Drutvena uloga medija

1.

Mediji se esto nazivaju etvrtim staleom u dravi (pored zakonodavne, izvrne isudske vlasti)

2. Moderne demokratije se nazivaju posrednike ili medijske demokratije

Medijalizovani svijet

Svijet iz druge ruke

Metafora naoala

Nametanje slike svijeta

Kome odgovara i u ijem je interesu ta slika?

Sedam tipova medija

1. Propagandni mediji - dravni, promoviraju interese vladajue elite npr. mediji

Faistike Njemake

2. Javni sevisi - imaju odreeni stepen neovisnosti i slobode, finansiraju se od pretplatei treba da slue graanima - BBC

3. Reklamni mediji - komercijalni ili korporativni; finansiraju se reklamama i slueoglaivaima Fox npr

4. Kultni medijinameu svojestandarde i vrijednostiMTV naprimjer

5. Alternativni mediji - online; cilj im je obezbjediti prostor za alternativna gledita

portali naprimjer


6/24

6

6. Drutveni (social) mediji drutvene mree u ijem je sreditu korisnik

7. Fiziki mediji celebrity osobe naprimjer

Svi ovi tipovi medija djeluju na pojedinca i u drutvu istovremeno i njihova kombinacija

omoguava svakome od nas da dobije odreenu koliinu informacija

Razumijevanje o tome koji medij slui kojoj svrsi i u ijem je interesu pomae nam daodredimo kakve po kvalitetu informacije moemo oekivati.

Pozicija medija u drutvenom sistemu

1. Odgovornostmedija: kome su odgovorni? Imaju li oni autonomiju?

2. Pravo graanana informacijukakve informacije graani trebaju?

3. Oekivanja vlastiod medija

4. Oekivanja vlasnikaod medija

Odgovornost medija

1. Kome, po teoriji, odgovaraju mediji?

2. ta znae autonomni mediji (ili nezavisni, kako ih se voli nazivati)? Autonomni odkoga, sposobni za ta?

3. Gdje su (i ima li ih) granice te autonomije?

4. Kako je to u praksi?

5. Postoji li potpuna deregulacija medija i ta su joj posljedice?

Autonomija medija

1. Autonomnost znai razvijenost, kreativnost i slobodu medija, te sposobnost njihove

interakcije sa drugim dijelovima drutva/sistemima.

2. Postavlja se, dakle, pitanje moe neki medij biti autonoman i koliko je uzajamno

ovisan od drugih podsistema.

IK podsistem (kojeg ine svi mediji u nekoj zajednici)je integralni dio svakog drutva i onpovezuje i opskrbljuje informacijama druge dijelove sistema.IK podsistem takoeromoguava razmjenu informacija izmeu tih drugih podsistema: politikog, ekonomskog,kulturnog, naunog i drugih

Autonomija IK podsistema

1. Funkcija IK podsistema je da putem svojih kanala alje tane, brze i objektivne

informacije svim podsistemima.


7/24

7

2. Funkcionalan IK podsistem ne smije samo prenositi poruke dravnog i politikog

vrha, ve mora prenositi i stavove javnosti ka politikom vrhu.

3. Zapravo je zadatak IK podsistema prije svega da bude u funkciji javnosti, a ne u

funkciji politikog podsistema.

Autonomnost IK podsistema podrazumijeva takoer i njegovu neovisnost o ekonomskompodsistemu. To zapravo znai da vlasnitvo nad nekim medijem, kao ni marketinki aspekt nesmiju uticati na sadraj i koliinu informacija koje se prenose putem IK podsistema

Pravo graana na informaciju

1. Kakve informacije graani trebaju? Iz kojih podruja? Kako formulisane?

2.

Kakve informacije dobivaju? Iz kojih podruja? Kako formulisane?

ta je objektivna informacija? Kako je razlikovati od subjektivnog stava/komentara

1. Sutina svakog medija je da obezbijedi funkcionalno komuniciranje

2. Funkcionalno komuniciranje je zasnovano na ideji drutvenog dijaloga.

Sutina funkcionalnog komuniciranja je u tome da komunikator (drugi podsistem) uskladisvoje sopstvene predstave, ciljeve i elje sa predstavama i oekivanjima primalaca/javnosti

Komunikacijske potrebe javnosti

Javnost ima odreene komunikacijske potrebe, odnosno trebaju joj odreene informacijekako bi znala i mogla reagovati na zbivanja u drugim dijelovima podsistema.

Te komunikacijske potrebe javnosti su svrstane u dvije grupe:

1. One koje proizlaze iz aktivnosti ovjeka u drutvu: to su potrebe za politikim,ekonomskim, kulturnim i drugim informacijama;

2. One koje proizlaze iz funkcija mass medija(informativna, orjentacijska, zabavna,

komentatorska funkcija).

Oekivanja vlasti od medija

1. ta vlasti oekuju od medija? Kakvu sliku o sebi? Kakav stav medija premasebi?

2. Da li to javno naglaavaju ili postiu drugim metodama? Kojim?

3. Kako mediji reaguju na te zahtjeve vlasti?

Odnos medija i vlasti

1. Preciznije definiran u elektronskim medijimazbog regulative

2.

Razliiti naini postizanja pritisaka na medije3.

Razliitinaini kupovine novinara i medija


8/24

8

4.

Pritisci latentni i netransparentni

Odnos medija i draveDvojak:

1. Drava definira pravila igre (zakoni o komunikacijama)

2.

Drava kao izvor informacija (vladini izvori, zvanini izvori)

est temeljnih normativa koje propisuje drava

1. Ustavna naela o slobodi izraavanja

2. Zakoni o vlasnitvu nad medijima

3.

Zakoni o telekomunikacijama

4. Zakoni o izdavatvu, kinematografiji itd.

5. Zakoni o kleveti i zatiti podataka

6. Zakoni o autorskim pravima i zatiti intelektualne svojine

Oekivanja vlasnika od medija

1. ta je glavni i osnovni cilj vlasnika?

2. Kako se on postie?

3.

Da li su informacije javno dobro ili roba?

4. Da li je interes medija javni interes? Kod kojih je medija taj javni interes jae ispoljen?

Odnos medijskog vlasnitva i IK podsistema

1. U teoriji se govori o savremenom, razvijenom, urbanom tipu IK sistema, gdje se

afirmiu razliiti komunikacijski modeli mass medija (politiki magazini, TV,asopisi, struna tampa, novi mediji itd.).

2. Ta razvijenost je dobra, jer omoguava pluralizam medija

3.

Ipak, pluralizam medija ne znai i pluralizam sadraja

4. Vlasnici medija, u interesu profita,proizvode komercijalno isplative sadraje

Opi javni interes, ope javno dobro zamijenjuje se privatnim, partikularnim interesima kojise samoprikazuju kao opi

1. IK podsistem mora biti autonoman, neovisan od drugih podsistema, ali da bi opstao

mora saraivati s njima.

2. Mediji, kao integralni dio IK podsistema, moraju ouvati neovisnost od politikog

(vlast) i ekonomskog (vlasnik) podsistema.


9/24

9

3.

Mediji moraju djelovati u interesu javnosti.

Informativni mediji i njihove karakteristike

1.

Informativni mediji su news mediji

2.

Njihov primarni zadatak je prenoenje vijesti i informacija graanima

3. Za razliku od zabavnih medija informativni mediji ispunjavaju informativnu, orjentacijsku

i politiku funkciju

4. Ipak, oni nisu ozbiljniji mediji od drugih odnosno rad u drugim medijima ne trai manjeprofesionalnosti i ozbiljnosti u pristupu

Prevencija i suzbijanje seksulanog i rodno baziranog nasilja u BiHEdukacijana temu: Izvjetavanje o rodno baziranom nasilju

MEDIJI I RODNO ZASNOVANO NASILJE: KAKO IZVJETAVAMO, A KAKOBISMO TREBALI?

UVOD: MEDIJI I OSJETLJIVE TEME

1.

If it bleedsit leads!

2. ta ova kovanica uope znai u kontekstu medijskog izvjetavanja?

3. Kako ona mijenja nain pristupa osjetljivim temama?

4.

Koliko se s takvim pristupom uope moe biti senzibilan?

MEDIJI KAO POSREDNICI I KAO KREATORI SVIJESTI

1. Informativna funkcijata se dogodilo?

2. Orjentacijska funkcijazato se dogodilo?

3. Aktivacija/deaktivacijakako reagirati?

STEREOTIPI I PREDRASUDE O RODNO ZASNOVANOM NASILJU

Primjer: FILM OTAC NA SLUBENOM PUTU scene nasilja nad enom kao dio opisatipine jugoslovenske porodice

TA OVI MEDIJSKI PRIMJERI PROIZVODE?

1.

Otupljivanje senzibiliteta kod javnosti da je rije o nepodobnom ponaanju

2. Stav: Tako joj i treba, Mora da je neim zasluila, Batina je iz raja izala...


10/24

10

3. Istovremeno, kod onih ena koje su same rtve nasilja stav: I drugima (svima) se to

dogaa, To je moja sramota ...

NAJEE POGREKE U IZVJETAVANJU O RODNO ZASNOVANOM NASILJU

1.

Otkrivanje identiteta rtveGrude: Nakon silovanja ostala trudna: Retardiranudjevojku zlostavljao i 76-godinjak!potom navedeni inicijali djevojice, ali punoime i prezime oca, njegova fotografija, izjava i opis dogaaja Naslov: Otac OmerSejdinovi napadnut ispred svoje kue, a u tekstu se navodi: maloljetna lakeretardirana djevojica Merima S. (kojoj je objavljena i fotografija sa prekrivenimoima).

2. Prezentiranje poluinformacija i glasina

3.

Izvrgavanje rtve sramoti i javnom linuNeprovjerene informacije kao argument

za etiketiranje rtve: O emu se pria u Tuzli4. Opravdavanje nasilnikaKomije kau da je rije o tihom i mirnom ovjeku

Od lanova porodice saznajemo da nisu imali problema u braku Osmanova majkakae da nikad ranije nije digao ruku na suprugu, ali je ovaj put morao reagovati

Primjer: Stereotip da je ena kriva za nasilje koje je poinio mukarac maltretira ga jezikom

Pokuaj da se nasiljeprikae na duhovit nain On nju daskom ona njega noem

Iskrivljeno pravilo druge strane Banjaluanke tuku svoje mueve

Razliit tretman mukarca poinitelja nasilja i ene poiniteljke nasilja Dobio 6 godina zaubistvo supruge koja ga vie nije voljela Nakon provoda usmrtila mua

SUTINSKI...

1. RIJE JE O NEPOTOVANJU ZAKONA (I DRAVE I PROFESIJE)

2. RIJE JE O NEETINOM IZVJETAVANJU

3. RIJE JE O NEBRIZI O POSLJEDICAMA (I PO RTVE I PO DRUTVO)

4.

RIJE JE O SENZACIONALIZMU, A NE PROFESIONALIZMU

KAKO, DAKLE, IZVJETAVATI?

1. Potovati zakon, ali i etike norme (ako se nekim postupkom ne kri zakon to ne

znai da je taj postupak i opravdan)

2. Ne otkrivati identitet rtava!

3. Ne braniti nasilnika (posebno ne argumentima koji nemaju veze sa sluajem: on jeuzoran graanin i sl.)


11/24

11

4. Oprezno koristiti izjave svjedoka, trudei se da ne povrijedite rtve dodatno, odnosno

da svojim pisanjem ne doprinesete pogoranju situacije

5. Ne koristiti neprovjerene informacije (kako saznajemo u kafani gdje je rtvasvraala...)

6. Paljivo birati fotografije i prateu opremu teksta (naslovi, anterfilei...)

7. Ako ne znate kako postupiti, konsultovati one koji znaju (Centri za socijalni rad,

nevladine organizacije...)

8. Biti svjestan/svjesna da e osobe ukljuene u dogaaj ili povezane sa rtvama za desetili dvadeset godina na Google search pronai na lanak, prilog itd.

VANO JE DA U SVOJIM TEKSTOVIMA NE POTHRANJUJETE STEREOTIPE!!!

Naslovi tipa: Izazvala mua pa ju pretukao pothranjuju stereotip da je rtvazasluila batine

Reenicetipa: Sluaj Mela Gibsona pokazuje da ni bogati nisu poteeni problema uporodici pothranjuje stereotip da je nasilje privatni problem, a ne drutveni.

Naslovi tipa: Ostala sam uz mua iako me tukao, jer djeca trebaju oca pothranjujustereotip da jebolje imati oca nasilnika nego ivjeti samo s majkom

Naslovi tipa: Pitoljem natjerao djevojicu na ljubav impliciraju da je i silovanje vidljubavnog odnosa, a ne krivino djelo

SUTINSKO PITANJE JE:

ZATO UOPE RADIM OVU PRIU?

Da li elim izazvati sablazan kod javnosti i prodati nekoliko kopija novine vieIli

elim ukazati na problem koji postoji u drutvu i uiniti da taj problem bude iskorijenjen

Ako je razlog ovo prvo, bolje uope ne praviti priu

Mediji posjeduju mo da na odreeni nain predstave svijet. I ba zato to postoji toliko

razliitih i suprotnih naina na koje se znaenje svijeta moe izgraditi, od sutinske je

vanosti to se i tko izostavlja i kako se predstavljaju stvari, ljudi, dogaaji i odnosi.

Douglas Kellner


12/24

12

Zakonska regulativadefinicija

Podrazumijeva precizno normiranje IK djelatnosti na nacionalnom ili globalnom nivou

Norma treba rijeiti niz pitanja: pitanja ljudskih prava, ekonomska pitanja, pitanjaautorskih prava, medijskog vlasnitva itd. Do sada donoena uglavnom na nacionalnom nivou Neki pokuaji reguliranja deavali su se na meunarodnom planu, uglavnom kroz povelje,deklaracije i paktove

Dva ogranienja meunarodnih dokumenata: Vrijedili su samo za zemlje potpisnice Iako su bili obavezujui za te zemlje, nisu imali sankciju koja bi omoguila sistem

prinude, te je stoga jedini uvjet njihova potovanja bila dobra volja zemalja potpisnica.

U uvjetima globalizacije dolazi do tzv. propadanja suvereniteta, odnosno sve vei brojodluka i normativa (pa i onih vezanih za rad medija) donosi se na supranacionalnom nivou (u

institucijama EU, UN-a, te najvie u UNESCO-u) Medijska regulativa se, u principu, razliito primjenjuje na razliite medije: radio, TV,telekomunikacije imaju specifian nain reguliranja, dok su printani mediji uglavnomregulirani zakonima o slobodi govora.

Sutinsko je pitanje:Kako zakoni i norme mogu uiniti da medijske strukture djeluju na pravi nain,

transparentno i demokratino, na nain da zadovolje potrebe svih graana, a ne interesemone manjine?Dokumenti koji reguliraju medijsko podruje na meunarodnom nivou

Povelja UN-a: lanovi 1, 13, 55 i 56:definiraju prava koja proistiu iz naela slobode informacija, obezbjeuju norme i standarde

u meunarodnoj razmjeni informacija, postavljaju pitanje pomoi zemljama u razvoju iolakice za slobodnu cirkulaciju informacija u meunarodnoj zajednici.

Opa deklaracija o pravima ovjeka (1948), lan 19. :

zalae se za slobodnu miljenja i izraavanja

Pakt o graanskim i politikim pravima (1966):

pored prava na informiranje definira i dunost i odgovornost drava potpisnica daadekvatno informiraju sopstvenu javnost.

Deklaracija o politici satelitskog komuniciranja (1972):

znaajna jer se od tada reguliranje informacijsko/komunikacijske djelatnosti nameunarodnom planu odvija uglavnom u okviru aktivnosti UNESCO-a.


13/24

13

Dva kljuna pitanja zakonske regulative Reguliranje medija kao sektora ekonomije: reguliranje medija kao industrije

Reguliranje medija kao drutvene, kulturne i politike institucije:drutveno/institucionalno reguliranje

Institucije koje na meunarodnom nivou reguliraju IK procese ITUInternational Telecommunication Union WTOWorld Trade Organization UNESCOUnited Nation Education, Scientific and Cultural Organization WIPOWorld Intelectual Property Organization ICANNInternet Corporation for Assigned Names and Numbers

ITU - International Telecommunication Union Lokacija: eneva Utemeljena: 1865 kao International Telegraph Union lanice: 189 drava Funkcija: dodjela radijskih frekvencija i satelitskih veza, razvijanje komunikacijskihstandarda u podruju telekomunikacijai razvijanje telekomunikacijskih projekata u zemljamau razvoju

WTO - World Trade Organization

Lokacija: eneva Utemeljena: 1995 kao zamjena za GATT lanice: 143 drave Funkcija:kreiranje meunarodnih trgovinskih ugovora, rjeavanje trgovinskih sporova ireguliranje medijske industrije kao zasebne ekonomije

UNESCO - United Nation Education, Scientific and Cultural Organization

Lokacija: Pariz Utemeljen: 1945. lanice: 188 drava plus 5 pridruenih lanica Funkcija: Definiranje planova, strategija i standarda u podruju obrazovanja, nauke ikulture, razmjena specijaliziranih informacija

WIPO - World Intelectual Property Organization Lokacija: eneva Utemeljena: 1893 kao United International Bureau for the Protection of the IntellectualProperty

lanice: 175 drava Funkcija: nadgledanje provoenja 21 sporazuma vezanog za harmoniziranje nacionalnihzakona i procedura vezanih za intelektualno vlasnitvoICANN - Internet Corporation for Assigned Names and Numbers

Lokacija: Marina del Rey, California, SAD

Utemeljena: 1998. lanstvo: 76000 lanova


14/24

14

Funkcija:Dodjela internet domena, upravljanje sistemom imenovanja domena, upravljanjesistemom servera

Kljune oblasti koje se u medijskoj sferi reguliraju: Sloboda informiranja:pravo na informaciju kao temeljno ljudsko pravo Medijski spektar: radio i TV frekvencije, orbitalni spektar Telekomunikacijska infrastruktura: oprema, frekvencije, pristup tehnologijama Medijski sadraji: informacija kao zajedniko dobro Koncentracija vlasnitva i njeno sprjeavanje

Zato je zakonska regulativa medijske djelatnosti uope vana? Jer su mediji postali vano sredstvo putem kojeg ljudi ue o svojim zajednicama,drutvenim sklonostima i formiraju grupni identitet Jer mediji imaju kljunu ulogu u izraavanju, prezentiranju i razvijanju kulturnih

raznolikosti i podsticanju razumijevanja i potovanja razliitosti Jer su mediji osnovni poligon demokratske debate i javne rasprave o pitanjima vezanimza drutvo, politiku i upravljanje.

TA JE GLOBALNI MEDIJ? PREDAVANJE 8!!!! Po kojim kriterijima neki medij smatramo globalnim? Je li to:a. itanost/sluanost/gledanost?

b. Pitanje ko je vlasnik i odakle dolazi?

Koje su vama asocijacije na globalne medije?

Globalni mediji, u irem znaenju tog pojma, podrazumijevaju sve medije dostupne nasvesvjetskom podruju

Danas su to globalni komercijalni medijski sistemi u vlasnitvu transnacionalnihkorporacija

Cilj im je povezati oglaivae i publiku!

GLOBALNI MEDIJSKI GIGANTI

Globalnim komercijalnim medijskim sistemima danas upravlja mali broj supermonihtransnacionalnih medijskih korporacija, uglavnom lociranih u SAD.

Transnacionalne korporacije su one koje imaju centar u jednoj dravi (SAD najee), adjeluju na podruju cijelog svijeta.

(Robert McChesney)

Devet najveih medijskih korporacija 2010: Disney AOL-Time Warner Sony

News Corporation Viacom


15/24

15

Vivendi Bertelsmann NBCTCI

DISNEY

31% prihoda od emitiranja 23% od zabavnih parkova Ostalo od filmova, izdavatva i prodaje proizvoda Ciljna grupa: djeca Programi na engleskom, kineskom , francuskom, njemakom, arapskom jezikuAOL Time Warner

Film, video produkcija, kablovska TV, muzika, izdavatvo, kino dvorane HBO International, CNN International, TNT, Cartoon Channel, Time, Sports Ilustrated,

People

Programi na engleskom, panskom, hindu, japanskom, arapskom jeziku America Online kao najvei svjetski on-line servisSONY

Godinja prodaja vea od BDP Pakistana Koncentriran na muziku industriju, filmsku i TV produkciju Preuzeo CBS Records i Columbia Pictures Prihodi: 60% muzika i 40% film i TV Prodaja digitalnih medija i interaktivnih igrica

Kupio MGM: jedan od najveih i najstarijih hollywoodskih studijaNEWS CORPORATION

Vlasnik: Rupert Murdoch (Australija) Informativni, sportski i zabavni programi Kupio Twentieth Century Fox Djeluje u 9 razliitih medijskih polja na 6 kontinenata Vlasnik Fox TV Vlasnik The Wall Street Journala Vlasnik HarperCollins izdavake kue...

VIACOM

Filmovi, muzika, video izdanja, tematski parkovi, emitiranje programa, izdavatvo MTV, Paramount Pictures Izdavake kue Macmillan, Simon&Schuster 50% (sa Time Warnerom): Comedy Central 5 tematskih parkovaVIVENDI

Francuska kompanija Muzika, TV program, kino, mobilne komunikacije, internet i igrice

Vlasnik Universal Music Grupe Vlasnik Canal+


16/24

16

56% vlasnitva u SFR Telecom 53% vlasnitva u Maroc Telecom 20% vlasnitva nad NBC Vivendi GamesBertelsmann

Njemaka korporacija Izdavatvo i muzika produkcija Njemaka 36%, Evropa 21%, SAD 24% i ostatak svijeta 8% Vlasnik RTL-a Vlasnik Fremantle Media

NBC

U vlasnitvu General Electrica TV i radio mrea Vlasnik kablovskog kanala CNBC

U saradnji s Microsoftom vlasnik MSNBC Sinergija interneta i tradicionalnih medijaTCI

Najvea kablovska kompanija u SAD Ima dionice u Discovery Channel, Court TV, E! Posjeduje 10% Time Warnera Imaju zajedniki sportski kanal sa News Corporation Globalno i digitalno su njihove kljune rijei

LOGIKA GLOBALNIH KORPORATIVNIH SISTEMA Moraju stalno rasti Moraju ukljuivati raznorodne medije Moraju reducirati rizike i poveavati profit Moraju pokrivati to vei dio svijeta kako bi eliminirale konkurente Prave i emitiraju samo isplative medijske sadraje

KLJUNE RIJEI GLOBALNIH KORPORATIVNIH SISTEMA Digitalizacija proizvodnje i distribucije sadraja Komercijalizacija sadraja i orjentiranost na profit Tehnoloka konvergencija

Digitalizacija svih oblika komunikacije Udruivanje vie medija (TV, radio, web) Koncentracija-posebno vertikalna integracija/konglomeracija medijskog vlasnitva

Etika dimenzija globalnih medija Najopasniji aspekt globalnih medija je zamuena linija izmeu novinara, politikih

profesionalaca i zabavljaa Infotainment I Infomercials se procesuiraju kao iste informacije

Sve vie prostora daje se lakim informacijama, senzaciji, zabavi


17/24

17

Globalni komunikacijski diskurs

Viak vijesti i manjak informacija Slabljenje informativne u korist biznis funkcije medija Akteri na globalnoj sceni kupuju informaciju, ali kupuju i tiinu Osnovna odrednica globalne informacije je spektakl, koji je ee u funkcijizamagljivanja, a ne interpretiranja stvarnosti

Ve i sami medijski radnici priznaju da su novine (a pogotovo elektronski mediji) ne samoprostor za oglaivae, kojemu su kao jo, naalost, neizbjean nusproizvod pridodanitekstovi o seksu i nasilju, te sretnom ivotu onih koji su tim devijacijama izbjegli... Nego su masovni mediji prvenstveno prostor za prodaju svojih konzumenata i drugim(izvanmedijskim) trgovcima.

Sutina je zarada: primjer eksploatacije filma Prikazivanje u mrei premijernih kina

Reprize u sistemu sine-multipleks sala Prikazivanje na kablovskoj TV Prikazivanje na zemaljskoj TV mrei DVD izdanje filma za videoteke DVD izdanje filma za novinsku prodajnu mreu CD sa muzikom iz filma Komjputerska igrica zasnovana na radnji i junacima filma Proizvodi inspirisani filmom (odjea, hrana i sl.)

Globalna industrija vijesti Globalne novinske agencijevelika etvorka: AP, UPI, Reuters, AFP. CNNmnogo vijesti i malo reklama (ciljna publika: via srednja klasa). Ovakvi news kanali osiguravaju svojim vlasnicima znatnu politiku mo jer oblikujunajuticajnije dijelove javnostione bogate i one obrazovane (elitu).

Novi globalni informativni mediji

Sve se manje dre novinarstva, a sve vie postaju industrija Informacija postaje najtraenija roba na globalnom tritu ko ima informaciju ima i mo Komercijalizacija uzrokuje pad novinarskih standarda

Zatita autorskih prava i globalizacija Copyright Medijske kompanije gube milijarde dolara zbog piraterije filmova, knjiga, kompjuterskogsoftvera.

Digitalizacija olakava kopiranje multimedijalnih sadraja, a internet ih ini globalnodostupnim.

Kina je zbog svog potencijalno ogromnog medijskog trita trn u oku amerikim ievropskim proizvoaima medijskih sadraja.

Kritiari tvrde da je zatitni znak Super Hika on uzima od siromanih da bi daobogatima.


18/24

18

Infotainment

Informacija + zabava Tzv. soft news Primjer: vijesti NOVA TV

Infomercials

Informacija + reklama Reklamni sadraji upakovani u formu informacije Primjer: to nije Teleshop, ali jeste recimo vijest da je ta i ta kompanija otvorila novu

podrunicu

Kako zadrati dignitet profesije? Jasno razgraniavanje informativnog od komercijalnog u medijima

Kontinuirana edukacija (formalna i neformalna) medijskih profesionalaca Postizanje globalnog konsenzusa o etikim standardima

BH. MEDIJI PREDAVANJE 9!!!

Refleksija bh. drutva: kompleksni, (u mnogim sluajevima) etniki podijeljeni,transformiraju se i mijenjaju iz dana u dan

Mnogi mediji utemeljeni tokom rata; neki preivjeli, neki ne Rat i tranzicija imali utjecaja na medije ali i obrnuto

OPE OCJENE MEDIJSKE SCENE U BIH Medijsko trite je prilino netransparentno Teko je doi do podataka ko zaista kontrolira medije Ogroman je broj medija, ali je broj onih koji imaju mo i utjecaj relativno mali Utjecajni mediji u vlasnitvu su bogatih i monih pojedinaca i grupa, koje imaju u svomvlasnitvu i druge profitabilne biznise Mediji u BiH u vlasnitvu su domaih elita, ne globalnih korporacija Regionalni mediji (iz Srbije i Hrvatske) imaju utjecaja na bh. javnost(i) injenica da se mediji tretiraju kao biznis sfera, a ne kao institucije od opeg javnoginteresa = problem za bh. drutvo! Broj medija je izuzetno veliki u odnosu na populaciju od oko 3.5 miliona Ipak, taj broj stalno raste, jer elite preferiraju da imaju vlastite medije, a ne da se oslanjajuna ve postojee 12 dnevnih novina (6 - 2008) 97 sedminih i periodinih magazina (40 2008) 46 TV stanica (31 privatna) Internet: 37% (20% - 2008)

PRINTANI MEDIJI U BIH

Mnogi od njih su megafon elita, ne graana U vlasnitvu politikih i/ili ekonomskih monika (Dnevni avaz, Osloboenje, SAN) ili


19/24

19

izuzetno bliski s njima (Nezavisne novine)

Izbori 2010. pokazali su jake veze izmeu nekih medija i politikih elita (Nezavisne novineSNSD, Dnevni avazSBB, Osloboenje SDP, Dnevni listHDZ 1990)

PRINTANI MEDIJI I JAVNOST

Printani mediji su podijeljeni po etnikom principu, kao to je podijeljena i njihova javnost(u RS naprimjer najitaniji Euroblic iz Srbije, koji ima podlistak RS) Takoer, javnost(i) prate one medije koji su u skladu s njihovim ideolokim i/ili politikim

preferencama.

ELEKTRONSKI MEDIJI U BIH

Javni RTV sistem je jo uvijek nacionalno podijeljen (RTRS ima i svoju odvojenu zgraduu Banja Luci)

Neke privatne TV stanice su se etablirale kao dominantno bonjake (Hayat TV), srpske

(BNTV), dok hrvatski dio stanovnitva uglavnom prati TV stanice iz Hrvatske (HRT, NovaTV)

Infotainment TV takoer prisutne (Pink BiH)

MEDIJI KAO SREDSTVO INFORMIRANJA U BIH

Prema istraivanjima, TV je primarni izvor informacija za bh. graane Radio je medij razbibrige Printani mediji su jo uvijek skupi za veliki dio stanovnitva Internet korisnici: 37% populacije

UTJECAJ ELEKTRONSKIH MEDIJA NA GRAANE Dugo vremena je Javni servis bio prilino utjecajan, ali od 2005. polako gubi gledanost, agraani se za primarne informacije okreu komercijalnim stanicama Oko 48% graana kae kako su im privatne TV stanice prvi izvor informacija Istovremeno, visoka je gledanost regionalnih TV stanica: HRT, NOVA TV, RTSta to znai za demokratiju? PROBLEM! Komercijalne stanice su orjentirane na profit, pa su im informacije usmjerene ka tom cilju Na dnevni red se stavljaju pitanja koja idu u prilog velikim oglaivaima, a ne graanima Zamagljena je razlika izmeu informacije, komentara i zabave

MEDIJSKA SITUACIJA I UTJECAJI/PRITISCI NA NOVINARE

Jedna od greaka koju su sa pluralizacijom medija napravili i novinari i analitiari bilo jevjerovanje da e se, sa oslobaanjem od utjecaja drave, pitanje slobode medija u BiH rijeitiu potpunosti

To se, naravno, nije dogodilo.

MEDIJSKO VLASNITVO KAO OBLIK KONTROLE I UTJECAJA

Mediji su pod pritskom vlasnika, koji su ili sami vlasnici ili su u kontaktu sa vlasnicima


20/24

20

drugih profitabilnih djelatnosti

Elitevlasnicinovinari: na gubitku uvijek svod od olovnih slova (M. Jergovi)

MEDIJIPOLITIKABIZNIS

2008. Pozicija bh. medija teka, jer su oni pod konstantnim pritiscima velikihkompanija i politikih elita

2010. Mediji direktno promoviraju interese velikih kompanija i politikih elita To je, zapravo, korak unatrag (a ne unaprijed) kad je rije o medijskim slobodama irazvoju medija u BiH

MEDIJSKO VLASNITVO I POLITIKE ELITE Mediji kao sredstvo za ostvarenje profita U BiH najprofitabilniji biznis je politika (There is no business like polit-business), tako

da supolitiki utjecaji, zapravo, ekonomski motivirani.

MEDIJSKI RATOVI Specifina forma koritenja medija od strane vlasnika Diskreditacija drugih medija i, posljedino, elita koje stoje iza njih Najnii nivo standarda, uvreda kao stilska figura, latentni jezik mrnjeAnaliza tekstovamedijski ratovi (januar decembar 2008) Dnevni avaz39 tekstova o porodici Selimovi i 26 o S. Peaninu i S. Avdiu Osloboenje 5 tekstova o F. Radoniu Dani51 tekst o F. Radoniu Slobodna Bosna41 tekst o F. RadoniuDodatni problem...

Lo odziv graana /izostanak reakcije/apatija Loa plata + izlaganje riziku + nereagovanje javnosti = gaenje istraivakog novinarstva Sve prisutnije istraiteljsko novinarstvo (Viktor Ivani) jedan izvorpolicijski, teuto istraivanje (iznoenje privatnih informacija i sl.) i mafija PR (intervju FTV Gai,DaniR. Delali)

MEDIJSKE SLOBODE I NEOVISNOST NOVINARA

Sloboda ima svoju cijenu, a mnogi vlasnici medija kada su stavljeni pred izbor:istrajavanje na neovisnosti ili opstanak, biraju opstanak

Tako neki mediji postaju bliski s elitama (koje ak diktiraju i koji e ih kamerman snimati)ili propadaju (primjer iz HrvatskeFeral Tribune)

Ko su linosti koje dominiraju vijestima? Politiari Celebrities (pjevai, glumci, domai i strani) Vjerski lideri

Kriminalci Sveznajui eksperti


21/24

21

Vlasnici medija

POSLJEDICA:

Viak vijesti, manjak informacija i nedostatak rjeenja Ogroman broj vijesti cirkulira medijskim prostorom Istovremeno, graani su sve vie dezorjentirani Vijesti su stenogrami sa sjednica i talking heads Programi sve vie lie jedni na druge (Bruce Springsteen:57 Channels and Nothing On)

Nedostaje...

Objektivno informiranje u interesu graana Jasno odvajanje vijesti od komentara Politika edukacija graana

Potpuno je zapostavljeno: graenje pozitivne slike

BUDUNOST MEDIJSKE DEMOKRATIJE U BIH... Jaanje Javnog servisa Prevladavanje nacionalnog kljua kao preduvjeta rada u Javnom servisu Obrazovani medijski profesionalci i u javnim i u komercijalnim stanicama (novinari, a ne

prezenteri vijesti ili voditelji-zabavljai) Kompetentna javnost koja trai vie od medija...

PREDAVANJE 10!!!!

Predavanje 10: SOCIO-EKONOMSKI POLOAJ NOVINARA U BIH

ORGANIZIRANJE NOVINARA U BIH

6 novinarskih udruenja (4 u Federaciji BiH i 2 u RS) 4 sindikata novinara (2 u Federaciji BiH i 2 u RS) Taan broj novinara teko je utvrditi: nisu svi novinari lanovi udruenja, neka udruenjane vode precizne evidencije lanova, a neka u lanstvo primaju i ne-novinare (studente i

profesore novinarstva i sl.)

NOVINARI U BIH 1758 novinara , prema podacima novinarskih udruenja Savez novinara BiH: 627 lanova Nezavisno udruenje profesionalnih novinara - BH Novinari: 413 lanova Udruga hrvatskih novinara u BiH: 183 novinara Apel: 50 lanova Udruenje novinara RS: 385 lanova Nezavisno udruenje novinara RS: 100 lanova

DEMOGRAFIJA BH. NOVINARA Savez novinara: 57% mukarci, 43% ene


22/24

22

BH Novinari: 59% mukarci, 41% ene Udruenje novinara RS: 65% ene, 35% mukarci VSS, magisterij ili doktorat: 52% Niza, srednja, via struna sprema: 48%

PROBLEMI SA KOJIMA SE NOVINARI SUOAVAJU U RADNOJ SREDINI: Nepostojei ili neodgovarajui ugovori bez definirane plae i beneficija Potplaenost i/ili prijavljivanje minimalnog iznosa plae - 380 KM (190 Eura); prosjena

plaa u medijima 700 KM (350 Eura) Neodgovarajue radno vrijeme: vie od 50 radnih sati sedmino, neplaeni rad subotom inedjeljom

Otputanje bez ikakve prethodne najave ili objanjenja

SLUAJEVI KRENJA RADNOG PRAVA NOVINARA U 2010. GODINI

Uposlenici Radija Herceg Bosne trajkovali pola godine zbog krenja njihovih radnihprava i neisplaivanja plaa PINH BHu aprilu 2010. otpustio 15 radnika; uposlenici tri mjeseca radili bez plaa Zbog neisplaivanja zaraenih platai rada bez uplata doprinosa za zdravstveno i penzionoosiguranje, novinari Tuzlanskog lista trajkovali pet dana u avgustu 2010. U decembruetvero uposlenika trajkuje glau dva dana zbog nelegalnih otkaza i mobbinga od stranevlasnika lista Vahida Ibriimovia

PRITISCI IZVANA

Pritisci na medije Pritisci na novinare Ugroavaju stabilnosti i odrivost medija, kao i profesionalizam i slobodan rad novinara

PRITISCI NA MEDIJE

Prijetnje odrivosti medija (oglaavanje ili neoglaavanjeu odreenim medijima, ovisno onjihovoj podobnosti) Favoriziranje odreenih medija (latentni pritisak koji vie ugroava neovisnostfavoriziranih, nego li nefavoriziranih)

Ne-novana kupovina medija (bombardovanje medija PR sadrajima do 25%medijskog sadraja PR)

PRITISCI NA NOVINARE

Direktne prijetnje i uvrede (Milorad Dodik - FTV, mafijasedmini magazini) Loi radni uvjeti (plae, ugovori) Podjela na privilegovane i neprivilegovane (kojima se daju ili ne daju informacije, koji sevode ili ne vode na putovanja i sl; ovi prvi ugroeniji, ali to ne vide kao problem) Diskreditacija (pisma medijima, sudske tube)

FREE MEDIA HELP LINE Linija za pomo novinarima / Free Media Help Line poseban servis za zatitu prava


23/24

23

novinara i slobode izraavanja FMHL poela djelovati pri Misiji OSCE u BiH 1999. godine, da bi preko Ureda OHR

prela u BHN 2004. godine FMHL JE 2010. registrirala 45 sluajeva krenja prava novinara i slobode medija:

Pritisci/prijetnje, ukljuujui i prijetnje smru: 14 sluajevaFiziki napadi na novinare: 5 sluajevaKrenje radnih prava/radni sporovi: 9 sluajeva

Ostalo (uskraivanje informacija, sudske tube i sl.): 27 sluajeva

OSNOVNE KARAKTERISTIKE NAPADA NA NOVINARE:

Brutralnost

Dugotrajna i ciljana usmjerenost

Necivilizacijske metode i jezik ulice

Izostanak profesionalne solidarnosti

utnja javnosti, posebno civilnog drutva

NAJEI AKTERI SLUAJEVA PROTIV NOVINARA:Dravni slubenici:premijeri, ministri, zastupniciLideri politikih stranakaVjerski poglavari, slubenici i pripadnici radikalnih vjerskih pravacaPolicajci

Pripadnici ekonomskih lobija

Vlasnici medija

Kriminalci

KONKRETNI PRIMJERI NAPADA NA NOVINARE U 2010.

Februar 2010: Novinarku Nezavisnih novina, dopisnicu iz Tuzle, fiziki je napaostanovnik sela Gornja Maoa, prilikom obavljanja novinarskog zadatka u akciji FederalnogMUP-a.

Mart 2010: Dopisniku Euro Blica iz Doboja zapaljen je i uniten privatni automobil koji jebio parkiran u blizini njegove kue. Mart 2010: Novinaru Mii Vidoviu, zaprijeeno je smru na konferenciji za tampu uBanja Luci

Septembar 2010: Novinaru Esadu abanagiu je prijetio uposlenik hotela u kojem jenovinar imao zadatak da obavi razgovora sa bioenergiarem i iscjeljiteljem Milivojem-Mikijem Petroviem iz Srbije i nekim njegovim pacijentima. Novembar 2010: Policajac Budimir Panti iz policijske stanice Istono Sarajevo fiziki jenapao Zorana Roia snimatelja i novinarku Televizije Sarajevo Azru Bavi.

POSLJEDICE:

Opa nesigurnostPolitiki i drugi utjecaji na ureivaku politiku/autocenzura

Podjela medija i meusobni sukobi medijski ratoviMinimaliziranje profesionalnih standarda u medijima i kredibiliteta profesije


24/24

Vraanje jezika mrnje i netolerantnosti u medije i javnu komunikaciju openitoDodatni problem...

Lo odziv graana /izostanak reakcije/apatija Loa plata + izlaganje riziku + nereagovanje javnosti = gaenje istraivakog novinarstva Sve prisutnije istraiteljsko novinarstvo (Viktor Ivani) jedan izvorpolicijski, teuto istraivanje (iznoenje privatnih informacija i sl.) i mafija PR (intervju FTV Gai,DaniR. Delali)

ZAKLJUAK Novinari u Bosni i Hercegovini suoavaju se sa nizom socio-ekonomskih izazova inesigurnosti

Istovremeno, njihove aktivnosti na zatiti i ostvarenju vlastitih prava su nesinhronizirane inekoordinirane

Novinarski esnafje razjedinjen i to onemoguava ili oteava ostvarenje prava novinara 2011. donosi ulazak inozemnih korporacija na medijsku scenu (Al Jazeera, FOX), to edodatno usloniti socio-ekonomsku situaciju bh. Novinara.

teorija mass medija

Documents